Grad

POST
kapitalizma

Grad

POST
kapitalizma

Centar za anarhistike
studije, Zagreb, 2010.

Grad

POST
kapitalizma
Observatorio Metropolitano
MetroZones
Multiplicity.lab
STEALTH.ultd
UrbanXchange
Elena Marchigiani
Fram-menti
Peter Fattinger
S.L.U.M.net
RaumlaborBerlin
Exyzt
M.I.M.O. Lab
Salottobuono
Hackitectura.net
Pulska grupa

Grad postkapitalizma
Zbornik Grad Postkapitalizma sastavljen je od transkripta izlaganja sa istoimenog
kongresa odranog u Puli od 14. do 16. kolovoza 2009. u sklopu multimedijalnog
festivala Media Mediterranea te od uvodnih tekstova Pulske grupe.
Izdava
Centar za anarhistike studije, Zagreb
Urednik
Pulska grupa neformalna skupina ljudi koja od 2006. godine potie samoorganizaciju
graana kao alternativu privatizaciji grada. Tijekom kongresa Grad Postkapitalizma
grupu su inili: Ana Boljar, Igor Bukarica, Aleksandar melovi, Ivana Debeljuh,
Vjekoslav Gaparovi, Juraj Glasinovi, Ana Grbac, Ana Habijanec, Emil Jurcan, Dean
Klemenc, Ida Kriaj, Maja Lenik, Iva Mareti, Jerolim Mladinov, Draena Pavlovi
Luci, Marko Peri, Kristina Perkov, Sara Perovi, Sara Renar, Denis Rubini, Ana
Selak, Antun Sevek, Jani Somrak, Helena Sterpin, Edna Strenja, Goran aponja,
Nevena Trgovi, Luka Tomi, Mirna Udovi i Leonid Zuban.
Transkripti predavanja
Pulska grupa
Prevod sa engleskog jezika
Pulska grupa (osim tekstova STEALTH.ultd i RaumlaborBerlin: Monika Beganovi)
Lektura
Ljiljana Mareti, Ida Kova
Design
Antonio Karaa
Priprema & obrada
Pulska grupa
Tisak
Kerschoffset
Naklada
1.000 primjeraka
Financiranje
Samodoprinos
ISBN
978-953-55802-4-9

Sadraj

13

uvod
Let iz postsocijalizma u postkapitalizam

poprite sukoba
Crveni plan slika grada u vremenu kasnog kapitalizma
Kad istraivanje postaje militantno
Observatorio Metropolitano
49 Pravo na grad vie od popularnog koncepta?
MetroZones
57 Kako multituda ivi?
Multiplicity.lab
29
39

67
77

nove institucije
Rojc mjesto gdje je tranzicija krenula u suprotnom pravcu
Pukotine u urbanizmu kakvog poznajemo
STEALTH.ultd

85
93

103

Pouke s periferije moi

UrbanXchange
Kvartovski laboratoriji u Trstu: aparati
za stvaranje mjesta javnosti
Elena Marchigiani
Odrivo koritenje, upravljanje i financiranje u gradu
Fram-menti

proizvodnja grada
Katarina zabranjena proizvodnja na obali
Uradi SAM
Peter Fattinger
137 Gospodo arhitekti, elite li (jo uvijek) spasiti svijet?
S.L.U.M.net
145 Stvarna utopija
RaumlaborBerlin
153 Izgradnja utopije povezuje ljude
Exyzt
113
127

165
179
189
199

zemlja i sloboda
Muzil autonomija se ne dobiva, ona se proizvodi
Trite nekretnina kri ljudska prava
M.I.M.O.lab
Prirunik za dekolonizaciju
Salottobuono
Pobunjeni kiborzi eu metropolama
Hackitectura.net

217
223

Zakljuak
Zavrna rasprava
Pulska deklaracija

227
233

Popis literature
Kazalo imena i pojmova

Popis ilustracija

Niti s dravom...
foto: Dejan tifani
16 . ...niti s tritem!
foto: Dejan tifani
21 Lokacije Rojca, Katarine i Muzila
Pulska grupa, 2009.
30 Crveni plan
Pulska grupa, 2008.
35 Demonstracije pred ulazom u vojnu zonu 2007. godine
foto: Dejan tifani
40 Madrid la suma de todos?
Observatorio Metropolitano
51 Akcija skvotiranja aerodroma Tempelhof u Berlinu, 2009.
59 Dio karte Milana
Multiplicity.lab, 2007.
68 Akcija za Rojc, 21. oujka 2010. godine
foto: Dejan tifani
14

79
86
94
104
114
120
124
128
138
146
154
166
172
176
180
191

Investitor bjei s naim kapitalom, hala NDSM na sjeveru

Amsterdama
Gradnja u Borghesiani, 1987.
foto:Mauro Baldi
Privremeni vrtovi u San Sergiu
foto: Elena Marchigiani
Graani raspravljaju nad planom
foto: Fram menti
Katarina
Pulska grupa 2007.
Proizvodnja na obali
foto: Pulska grupa
Plan Mediterraneo
Pulska grupa 2008.
Porvrina Privremena instalacija, Graz, 2003
foto: Peter Fattinger
Samograditelji u akciji
foto: Dustin Tusnovics
Ostvarena utopija
RaumlaborBerlin 2008.
RAB ostatak u prostoru
Exyzt 2008.
Karta Muzila
Pulska grupa 2009.
Ograda Muzila
foto: Dejan tifani
Graani na Muzilu nakon 150 godina, 2009. godine
foto: Dejan tifani
Dijagram financiranja izraelskih kolonija
M.I.M.O.lab 2008.
Knjiga Manual of Decolonization
Salottobuono 2010.

200
208
218

Karta Gibraltarskih vrata

Hackitectura.net, 2003.
Fadaiat povezivanje dvaju kontinenata
foto: Hackitectura.net
Rasprava na Muzilu
foto: Dejan tifani

Uvod

Let iz postsocijalizma
u postkapitalizam

U Hrvatskoj se u dvadeset godina nije uspjelo zamijeniti

uvjete ivota kakvi postoje u postsocijalizmu sa onim kakve
prua neoliberalizam ve je, suprotno tome, tranzicija postala
svakodnevno stanje u kojem se zemlja nalazi. U meuvremenu
je neoliberalna politika doivjela niz kritika, posebice nakon
posljednje gospodarske krize. Moda je upravo ta pozicija
pogodna da odustanemo od prelaska na sustav koji veina
zemalja postepeno odbacuje i usmjerimo taj prelazak
direktno na novi, eksperimentalni sustav koji bi nas odveo
mimo kapitalizma. Tada bi tranzicija postala jedinstven let iz
postsocijalizma u postkapitalizam!
neka cvjeta tisuu utopija
Pitanje koje se na ovom mjestu namee jest da li smo sposobni
uope zamisliti svijet nakon kapitalizma. Odgovor je na pitanje
moda negativan ako oekujemo apsolutnu utopiju novog
politikog sustava koji bi mogao u potpunosti izmijeniti nae ivote.
13
Let iz postsocijalizma
u postkapitalizam

14
Uvod

15

16
Uvod

17

Meutim, ako moemo zamisliti razne paralelne utopije, koje

ne bi bile apsolutne nego bi se temeljile na realnosti koja je sada
marginalna, ali koja ima potencijal razviti se u seriju razliitih
sustava podjednako sposobnih da konkuriraju kapitalizmu, tada
bi odgovor mogao postati pozitivan.
Sve vie primjera diljem svijeta govori o tome da sadanji
oblici proizvodnje i ivota postepeno briu granicu izmeu
struke i korisnika, urbanista i graana, arhitekata i aktivista.
Osobe koje istrauju nove aspekte razvoja grada ujedno
sudjeluju u istim transformacijama, a njihovo iskustvo postala
je kljuna metoda opisivanja nove urbane dinamike, to su
dokazale i razne skupine koje su sudjelovale na kongresu Grad
Postkapitalizma u Puli od 14. do 16. kolovoza 2009. godine, pod
okriljem multimedijalnog festivala Media Mediterranea. Ovaj
je zbornik rezultat rasprava i stavova iznesenih na kongresu.
Oslanjanje na postojeu realnost i na iskustva razliitih grupa,
inicijativa i pokreta koji se neovisno jedni o drugima razvijaju
irom svijeta osnovni je nain prikupljanja znanja, metoda i
alata koji su nam potrebni za nadilaenje postojee hegemonije.
Meusobnom razmjenom iskustava sve veeg broja grupa
postupno stvaramo spoznajne uvjete za zamiljanje drukijeg
svijeta, drutva, grada i ivota. Moda e proi jo mnogo
vremena dok se te spoznaje ne provedu u svakidanjici, ali sve
vei broj inicijativa u svijetu koje se strastveno posveuju ovom
radu dovoljan je da stvori nadu za nastanak novih utopija
mimo drave ili trita.
Pulski laboratorij
Iskustvo je Pule pogodno za istraivanje mogueg odvajanja
i od drave i od trita, budui da je rije o gradu iz kojeg se
vojska kontinuirano povlai ve dvadeset godina, ali u vojnim
se zonama nije razvila komercijalna prenamjena koju bi
usmjeravalo trite nekretnina. Veina se tih zona nije ukljuila
18
Uvod

u trite nekretnina, nego ih je vladajui sustav politike moi

rezervirao kako bi ih jednog dana mogli aktivirati za potrebe
turistike eksploatacije. Ovakva zamrznuta sadanjost dovela
je do transformacije tih zona u polja istraivanja novih naina
ivljenja, neformalne proizvodnje i autonomnih projekata
stvaranja drukijih vrijednosti.
Pulski proces prenamjene vojnog podruja, koji je u poetku
smatran marginalnom pojavom i ekscesom, mogao bi prihvatiti
centralnu ulogu u procesu razvoja i transformiranja zajednice.
Meutim, taj proces nema podrku politike strukture, a ne
posjeduje ni uvjete za integriranje u postojei gospodarski
sustav. Stoga je represivno ukidanje ovog krhkog i nesigurnog
drutvenog eksperimenta mogue oekivati svaki dan.
Kako da se sprijei takvo ukidanje je bila osnovna misao
vodilja zbog koje smo odluili organizirati meunarodni
kongres Grad Postkapitalizma, te se nadamo da e ovaj
zbornik doprinijeti razvoju potrebnog znanja u borbi protiv
eksploatacije i kriminalizacije zasad marginalnih svjetova.
Ovaj zbornik donosi transkripte predavanja svih 14 grupa
koje su gostovale na kongresu, ali i detaljnije opise pojedinih
pulskih lokacija na kojima se ve prakticira autonomna
organizacija ivota (biva kasarna Rojc i biva podmornika
baza Katarina) ili se takva organizacija tek namjerava
uspostaviti (bivi regrutni centar Muzil). Upravo su te tri
lokacije i bile mjesta odravanja meunarodnog kongresa.
Neemo plaati vau krizu
Prvi je blok ove knjige nazvan Poprite sukoba, a govori o
nekim od trenutnih borbi u razliitim gradovima, te kako se iz
tih sukoba razvijaju novi oblici organizacija, pokreta i institucija.
Uvodni tekst opisuje pulska iskustva pobuna i neformalnu
proizvodnju grada, te postavlja tezu da je mapa krize i pobuna,
Crveni plan, opa slika gradova u doba kasnog kapitalizma.
19
Let iz postsocijalizma
u postkapitalizam

Madridski kolektiv Observatorio Metropolitano produbljuje tezu

o sukobu kao pogonu za razvoj drutva i opisuju militantno
istraivanje u kojem istraiva postaje dio pokreta otpora, te iz
te angairane pozicije usmjerava istraivanje prema osnovnim
zahtjevima protesta u kojem sudjeluje.
Jedan od osnovnih zahtjeva gradskih pokreta diljem svijeta je
Pravo na grad, ije osnovne karakteristike opisuje tekst grupe
MetroZones koji tu parolu povezuju sa iskustvima berlinskog
skvoterskog pokreta. Iako je taj pokret u svojoj osnovi
kulturnopolitiki, neki su od ranijih primjera skvotiranja i borbe
za grad bili usmjereni prema osnovnom ivotnom pitanju, a to
je stanovanje. O tom se vanom pitanju govori u tekstu grupe
Multiplicity.lab pod nazivom Kako multituda ivi?, koji opisuje
razliite naine preivljavanja i organiziranja ljudi u Milanu.
Jedna je od teza teksta da se upravo kroz termin privremenog
koritenja grada mogu stvoriti formalni okviri za legalizaciju i
prepoznavanje raznih gradskih pokreta otpora.
Gradom moemo upravljati i sami
S obzirom da se u odvajanju gradskih pokreta od posrnule i
korumpirane javne uprave razvijaju nove institucije, postaje sve
oitije da gradom moemo upravljati i sami. Drugim rijeima,
nezavisnom organizacijom i proizvodnjom naina ivota postaju
upitne javne institucije koje su bile zaduene za taj posao
tijekom drave blagostanja.
Drugi blok zbornika, pod nazivom Nove institucije, govori
o dosadanjim iskustvima pojedinih grupa, kolektiva i graana
da preuzmu i razviju vlastiti nain upravljanja gradskim
prostorima ili gradom, a pulski primjer razvoja drutvene
institucije nakon drave blagostanja je biva kasarna Rojc u
kojoj je okupljeno preko sto neprofitnih drutvenih organizacija.
Upravo je Rojc primjer prostora koji je nastao kao skvot da
bi se postepeno, putem neformalnog koritenja, razvijao u
20
Uvod

novi oblik javne ustanove. Grupa Stealth.ultd, koja djeluje

na relaciji Beograd Rotterdam, govori o slinom iskustvu u
Amsterdamu gdje su se razliiti skvoterski kolektivi udruili
kako bi gradskoj upravi ponudili razvojni plan upravljanja
naputenim brodogradilitem. Ovaj nizozemski primjer
govori kako se modeli upravljanja, koji su nastali u malim
autonomnim prostorima, mogu nesmetano iriti i razvijati u
modele upravljanja gradom. O takvim demokratskim oblicima
upravljanja gradom putem sudjelovanja graana govore i
talijanska iskustva iz Rima, Trsta i regije Veneto koje opisuju
UrbanXchange, Elena Marchigiani i grupa Fram menti.
Ako moemo proizvoditi u gradu, moemo
proizvoditi i sam grad!
Nezavisna proizvodnja u gradu, koja se razvila nakon
deindustrijalizacije, takoer utjee na grad, kao to je
industrijski rad utjecao na izgled tvornice. Ako su suvremeni
pokreti u gradu sposobni izazvati postojei sustav, sukobiti se
s njim, zauzimati prazne dijelove grada i pritom razvijati nove
oblike institucija, onda je samo pitanje trenutka kada e ti
pokreti u potpunosti savladati i naine proizvodnje grada.
Trei je blok knjige nazvan Proizvodnja grada, a govori o
materijalnoj proizvodnji prostora koja se razvija direktno iz
potreba novonastalih institucija i kolektiva. Biva vojna zona
Katarina u Puli slui kao tema uvodnom tekstu ovom poglavlju,
a iskustvo tog prostora govori o promijenjenim uvjetima
rada arhitekata i urbanista prilagoenim novim drutvenim
situacijama. Iako sve vie arhitekata prihvaa takav nain rada
i smatra ga progresivnim, trenutno se nezavisna materijalna
proizvodnja grada vie prakticira na globalnoj periferiji moi,
gdje je dravna administracija manje prisutna. O takvim
iskustvima samogradnje u afrikim i azijskim krajevima govore
beki profesori Peter Fattinger i Dustin Tusnovics. Meutim,
22
Uvod

direktna proizvodnja grada postepeno se ugrauje i u neke

europske metropole, a kao izvori ove proizvodnje slue upravo
skvotovi koji u tim metropolama ve postoje. Njemaka se
grupa Raumlabor i francuska grupa Exyzt bave takvim oblicima
proizvodnje, a svoj rad usmjeravaju direktno protiv gentrifikacije
gradova i prema fizikoj izgradnji drugaijeg svijeta i novih
kolektivnih utopija. Taj je potencijal stvaranja nove realnosti
najvea snaga koju pokreti trenutno posjeduju!
Stop represiji!
Unato tom potencijalu i unato naoj sposobnosti da
razvijemo drugaije, demokratske institucije, prostore
i proizvodnju, ne smijemo podcijeniti mo kapitalistike
elite i sve njene represivne mogunosti. Vladajua je
politiko financijska oligarhija, razvijena u informatikom i
umreenom dobu, umanjila suverenitet nacionalnih drava i
legitimnost politikih stranaka, te se povezuje na drugaijim,
interesnim osnovama, istovremeno iskljuujui i blokirajui
pristup dobrima sve veem broju graana. Maunel Castells
govori da je upravo ta pozicija iz koje se ukljuuje ili iskljuuje
pojedinac iz suvremenog mrenog drutva, glavni izvor moi
interesnih grupa, a ne drava, vlast ili kapital kao neko.
Istovremeno je ta nad lokalna pozicija iz koje se ukljuuje
ili iskljuuje, legalizira ili kriminalizira, financira ili oporezuje,
promovira ili marginalizira, brani ili napada, die palac ili
se obara, jedina preostala funkcija vlasti u ovom periodu
kapitalizma. S obzirom da je razvijanje institucija mogue
neovisno od politiara, a proizvodnja je mogua neovisno od
efova, oito je da je funkcija vladajue elite strogo simbolika, a
upravo ta njihova neproduktivnost i transcendentalnost blokira
razvoj suvremenog drutva, umjesto da ga stimulira. Stoga je i
razumljivo da je takva vrsta tranzicije kapitalizma zapela u krizu.
Najvei je izazov pred nama upravo nadilaenje i odvajanje od
23
Let iz postsocijalizma
u postkapitalizam

ove neproduktivne elite kako bismo osigurali nesmetan razvoj,

ali najvea prijetnja koja se moe nadviti nad cijelim procesom je
mahnitost te iste elite koja je oito spremna poduzeti sve kako
bi zadrala svoj privilegirani poloaj.
Posljednji, etvrti blok knjige, pod nazivom Zemlja i sloboda
ponovno zapoinje pulskim iskustvom, ovaj put s poluotokom
Muzil gdje je Republika Hrvatska angairala vojsku da titi
podruje dok se ono ne privatizira i dok se na njemu ne izgradi
golf igralite s ekskluzivnim vilama. Jedan je od primjera
gdje vojska, drava i trite nekretnina djeluju ruku pod ruku
podruje Palestine, a talijanske grupe Mimo.lab i Salottobuono
detaljno opisuju mehanizme ove nasilne kolonizacije. Iako je
genocid u Palestini moda najradikalniji primjer ovakvog tima
represije, grupa Hackitectura.net sa panjolskog juga govori o
slinim mehanizmima represije na granici Europske Unije.
Meutim te grupe se ne zaustavljaju na analizama i
prikazivanju tih represija, ve i vizualiziraju mehanizme te
represije kako bi se ti isti mehaniznmi mogli okrenuti protiv
vladajue hegemonije. Tako Salottobuono izrauju prirunik
za dekolonizaciju kako bi sistematizirali metode subverzije
reima, a Hackitectura.net se s istim ciljem orijentira na
drutvene i komunikacijske mree na europskoj granici da bi,
pomou suvremene beine tehnologije, povezali odvojene
narode i teritorije.
Pria o komunalu
Svo prikupljeno globalno iskustvo prikazano u ovoj knjizi
govori da je projekt autonomije nadiao uske okvire skvoterske
kulturne margine i politikih ekstrema. Autonomni prostori,
u ovom zborniku nazivani i komunali, bude sve vei interes
zajednice koja u njima otkriva mogunosti samoorganizacije
mimo drave ili trita. Jednu od vanijih studija na tu
temu, nazvanu Niti s dravom, niti s tritem, napisala je
24
Uvod

politologinja Elinor Ostrom, koja je za svoj rad nagraena i

Nobelovom nagradom za ekonomiju 2009. godine.
Knjiga Grad Postkapitalizma zavrava raspravom sudionika
kongresa, odranom na Muzilu, i Pulskom deklaracijom koju
su sastavile grupe Observatorio Metropolitano, Hackitectura.
net i Pulska grupa. Ovaj je dokument nastao iz elje da se
lokalna iskustva razliitih grupa umree i usmjere prema
zajednikim tenjama. Sama deklaracija djelomino objedinjuje
razmiljanja koja su potaknuta na kongresu, ali i usmjerava ta
razmiljanja prema etiri toke djelovanja pravo na mobilnost,
fleksibilnost organiziranja, prisvajanje alata i razvijanje grada
mnogih ekologija. Smatramo da je, zahtijevajui ova etiri
naela i borei se za njih, mogue razviti novo drutvo i novi
grad mimo kapitalizma grad koji bi se temeljio na zajednikim
vrijednostima i odgovornostima novih institucija, nove
proizvodnje i novih komunala, tih prostora gdje bi sami mogli
ostvariti nau sretniju budunost.

25
Let iz postsocijalizma
u postkapitalizam

Poprite
sukoba

Crveni plan slika

grada u vremenu
kasnog kapitalizma

Tranzicija, koja je dovela do dananje krize, je u posljednjih

dvadeset godina razvila dva drutvena procesa: privatizaciju,
odnosno umanjivanje legitimnosti javne politike sfere te
deindustrijalizaciju, odnosno irenje proizvodnje iz tvornice na
podruje cijelog grada.
Kroz ta se dva procesa razvijaju i dvije vrste nepravdi:
privatizacija (praena korupcijom) razvija nesigurnu
preraspodjelu javnih sredstava prikupljenih od poreza
i komunalnih doprinosa, dok deindustrijalizaciju prati
nepravedna preraspodjela vika vrijednosti koja se proizvodi
u gradu, a prikuplja se pomou urbanizacije, prodaje javnog
zemljita ili najamnina.
Dvije pobune
Korupcija znai nelegalno iskoritavanje javnog sustava za
ostvarivanje privatne dobiti umanjivanjem opih interesa, a
javlja se uvijek pri prelasku iz jednog modela vladavine u drugi.
29
Crveni plan slika grada u
vremenu kasnog kapitalizma

30
Poprite
Sukoba

31

Naime, u tom prelasku se ustaljena pravila vie ne potuju,

a nova jo nemaju vrste mehanizme djelovanja. Tada
korupcija trijumfira, tvrde Michael Hardt i Antonio Negri. Ako
je javni sustav kojemu je osnovna funkcija jamiti opi interes
graanima korumpiran, tada ne moe ostvariti nikakav napredak
komunalnih vrijednosti, a grad, kao sredite takvih vrijednosti,
preputen je samostalnom nainu razvoja, kakav god on bio. U
tom okviru treba promatrati sve oblike demonstracija, prosvjeda,
peticija i drugih pobuna koje se sve ee pojavljuju u gradovima.
One su kritika nepravedne preraspodjele vrijednosti kroz javne
institucije, jer nije sigurno da e se te vrijednosti zadrati u polju
opeg interesa, a jo je manje sigurno da e se one prenamijeniti
za unapreivanje tog istog interesa.
Drugi je izvor nepravde vezan za nove oblike proizvodnje
koja u deindustrijalizaciji izlazi iz zidova tvornica i proiruje se
po itavom drutvu i gradu. Kako je grad postao glavno mjesto
proizvodnje, samim je time postao i poprite glavnih sukoba
vezanih uz raspolaganje i upravljanje vikom vrijednosti koje
se u njemu proizvode. Protesti koji prate taj proces su pobune
protiv urbanizacije te najamnina kojima trite nekretnina
blokira razvoj proizvodnje i izvlai viak vrijednosti iz grada.
Trite nekretnina ostvaruje cijenu kvadratne povrine u gradu
ovisno o eksternim faktorima poput atraktivnosti gradskog
naselja, privlanosti okruenja ili prirodnih bogatstava.
S obzirom da atraktivnost i privlanost grada sukreiraju
njegovi graani, a prirodna bogatstva pripadaju svima oito je
da trite nekretnina izvlai vrijednost iz procesa i dobara koji su
zajedniki svim graanima to stvara nepravdu. Pravo na grad
danas ne shvaamo samo kao pravo graana na obranu javnog
prostora od njegove komercijalizacije nego i kao pravo graana
da raspolau vikom vrijednosti koje se u gradu stvaraju.
Dvije vrste nepravdi razvijaju dvije vrste pobuna: otpor
prema javnoj administraciji i nametima koje stvara, te borbu
32
Poprite
Sukoba

za nove oblike proizvodnje u gradu neovisne od urbanistike

namjene i trinih najamnina. S obzirom da prva vrsta
pobune u svojoj sutini vri pritisak na postojeu javnu sferu,
najea metoda takvih pobuna je blokiranje vitalnih gradskih
prometnica, prekidanja dotoka elektrine energije, odbijanje
plaanja komunalnih doprinosa, kao i openito ometanje
normalnog funkcioniranja grada kako bi se vladajua elita
prisilila na prihvaanje zahtjeva graana.
Druga vrsta pobune je konstruktivnija u svojoj namjeri
i usmjerena je stvaranju novih, neovisnih prostora u gradu
koji bi bili izvan logike trita nekretnina. Takve pobune za
autonoman nain proizvodnje u gradu razvile su drugaiju,
komplementarnu metodu borbe okupiranje i zauzimanje
prostora odnosno skvotiranje, kako bi u zauzetom naputenom
prostoru proizvoai mogli samostalno stvoriti uvjete za
nesmetanu proizvodnju, makar i na mikro razini. Neke su se od
vanijih svjetskih pobuna u posljednjem desetljeu, poput one u
Buenos Airesu 2001., Parizu 2006. i Ateni 2008. godine koristile
kombinacijom upravo ovih dviju metoda blokadom i okupacijom
iako su povodi i zahtjevi pobuna bili potpuno razliiti.
Mapa krize
oitanjem trenutnih situacija u gradovima putem raslojavanja
i tumaenja pobuna koje se u njemu dogaaju mogue je
iscrtati drugaiju kartu grada kartu sukoba koji razvijaju nove
odnose u samom okoliu i direktno utjeu na organizaciju grada.
Potaknuti uestalim protestima koji su se u proteklo vrijeme
dogodili u Puli, Pulska grupa 2008.godine proizvodi Crveni
plan odnosno mapu krize grada Pule koja prikazuje jednu sliku
grada u vremenu kasnog kapitalizma.
Crveni plan je plan za grad koji se nalazi u alarmantnom
(crvenom) stanju, a prvi korak u izradi takvog plana je uoavanje
crvenih ili kriznih polja. Kao izvor podataka za izradu mape
33
Crveni plan slika grada
u vremenu kasnog kapitalizma

krize koritene su novosti objavljene u gradskoj kronici lokalnih

novina Glas Istre kroz 2007. godinu kada je najvie sukoba
i zabiljeeno. U posljednjih se godinu dana, nakon objave
Crvenog Plana u gradu otvorilo jo nekoliko bitnih sukoba poput
borbe za besplatno obrazovanje koju vodi Nezavisna studentska
inicijativa, trajka komunalnih radnika i radnika TESU Uljanika
te borbe za otvaranje vojne zone Muzil javnosti.
Kao i u veini gradskih sukoba i u Puli su prisutne dvije
metode borbe: blokada i okupacija. Blokada je metoda pritiska
na vlast kojom se onemoguava rutinsko odvijanje funkcija, a
okupacija je zauzimanje prostora kako bi se u njemu mogla
razviti autonomna uprava. Tipini primjeri blokade su neplaanje
komunalnih doprinosa, pritisak javnosti, peticije, blokiranje
nastave tijekom studentskih pobuna ili trajk komunalnih
radnika koji su odbili istiti grad. Primjeri okupacije su puno
uestaliji to govori o tome da je glavni sukob u gradu usmjeren
prema novim oblicima proizvodnje, a manje prema javnoj
upravi koja se, do sada, prilino fleksibilno izvlaila iz sukoba s
javnou preusmjeravajui odgovornost na vie razine uprave
poput upanijske ili dravne. Bive vojne zone Rojc i Katarina
najoitiji su primjeri okupacije, meutim istu metodu treba
iitati i u akcijama samoinicijativne sadnje stabala na javnim
povrinama, proirenja stanova u naselju Barake ili neformalnom
ureivanju pjeakih staza. Studentski je protest uspio iskoristiti
obje metode pa se, osim blokadom nastave, koristio okupacijom
zgrade fakulteta kako bi se u njoj organizirala alternativna
nastava i plenum, odnosno direktna demokracija.
Od pobuna do strategije
Svi primjeri djelovanja prikazani na mapi slue pronalaenju
jasnijih i funkcionalnijih oblika interveniranja i sukobljavanja
u gradu. Oni za sada predstavljaju razdvojene i kratkotrajne
taktike mijenjanja uvjeta ivota u gradu, meutim elja je da se
34
Poprite
Sukoba

35

njihovim strukturiranjem razvije strategija koja bi mijenjala ne

samo uvjete ivota ve i odnose moi u gradu. Ovdje je iznesena
prva skica moguih strategija koje proizlaze iz analize pulske
mape krize:
1. sluaj sadnje stabala stanovnika okolice Sisplaca, koji su
svojim djelovanjem sprijeili mogunost izgradnje na zelenoj
povrini, treba razviti u strategiju ureivanja gradskih zelenih
povrina,
2. sluaj okupacije bive vojarne Rojc od strane kulturnih aktera
treba postati strategija prenamjene vojnih zgrada,
3. sluaj privremenog koritenja kompleksa Katarina
Monumenti za potrebe glazbenih festivala treba postati
strategija razvoja kulturnih aktivnosti u gradu,
4. sluaj zajednike akcije proirenja stanova u Barakama treba
postati strategija poboljanja niskog stambenog standarda,
5. praksa ureivanja pjeakih staza koju provodi udruga Krupp
treba postati strategija stvaranja mree pjeakih puteva,
6. sezonska prenamjena Kandlerove ulice u otvoreni trgovaki
centar treba postati strategija uvoenja komercijalnih
djelatnosti u gradsko sredite,
7. primjeri izvoenja MKA kroz politiku relaciju gradska uprava
mjesni odbor moraju postati strategija ureivanja
komunalnih vrijednosti koja bi bila samostalna ne samo u
odluivanju prioriteta ve i u financiranju istih,
8. primjeri oslikavanja trafostanica i fasada u gradu koje provodi
gradska radionica trebaju postati strategija oznaavanja
identiteta grada
9. akcije grafitiranja gradskih ulica ili vjeanja anti NATO
transparenta na zapadnom ulazu u grad trebaju postati
strategija neovisnog izraavanja drugaije politike,
10. sluaj 10-ak obitelji Japodske ulice na Katanjeru, koji su
potpisali zajedniko pismo u kojem objanjavaju da odbijaju
plaati komunalni doprinos gradu dok god im se ne asfaltira
36
Poprite
Sukoba

ulica, treba postati strategija pritiska na gradsku upravu svih

graana koji osjeaju njenu nepravdu.
Organizacije nastaju u pobuni
Izrada ove mape slui upravo ukazivanju na, s jedne strane
svih nepravdi koje proizlaze iz dananjeg sustava vladanja
gradom, a s druge strane svu nemo koju ovaj sustav doivljava
pri pokuajima provoenja zakona. Ako je zakljuak da ivimo
u sustavu koji je nemoan tititi vlastita pravila djelovanja, dok
istovremeno proizvodi nepravdu, onda je sasvim jasno da je
takav sustav kratkoroan i suvian. Ako se inzistira na njegovom
odravanju, urbani e se konflikti samo jo vie umnoavati. A
kada dostignu kritini stupanj, bolje je da postoji strukturirani
plan ciljeva i katalog metoda kojim se moe izazvati postojei
poredak.
Razvijanjem je novih strategija iz ve postojeih taktika
mogue stvoriti nove alate za razvoj grada. Meutim, osim
posjedovanja strategije za razvoj crvenog plana, nuan je
i oblik organizacije koji je sposoban provoditi sve potrebne
akcije. Takve oblike djelovanja razliiti teoretiari nazivaju
kooperacijama, zadrugama, samoupravnim grupama ili
gradskim drutvenim pokretima. Sociolog Manuel Castells
opisuje takve pokrete kao lokalno utemeljene i teritorijalno
definirane pokrete koji tee mobilizaciji oko tri osnovna cilja:
zajednike potronje koja je financirana iz vika vrijednosti
(komunalne vrijednosti, kole, bolnice, kultura), kulturnog
identiteta i politikog samoupravljanja.
S obzirom da je ureenje grada od poetka modernog doba
bilo preputeno javnim institucijama, koje danas prolaze kroz
neizvjesnu tranziciju u kojoj korupcija raste, upravljanje ivotom
u gradu gubi oslonac u slubenim organima vlasti. Meutim,
kroz proces pobuna, graani razvijaju vlastita iskustva i
strategije upravljanja mimo javnih uprava. Pitanje je koliko e se
37
Crveni plan slika grada u
vremenu kasnog kapitalizma

u samom procesu pojedinana iskustva dijeliti i prikupljati kako

bi se, na njihovoj osnovi, izgradile nove, demokratske institucije.
Crveni je plan jedan od oblika prenoenja tih iskustava i
njihovog spajanja u novu, pobunjenu, predodbu grada.

38
Poprite
Sukoba

Kad
istraivanje postaje
militantno
Observatorio Metropolitano

Observatorio Metropolitano (OM) je mjesto susreta petnaestak

osoba angairanih u razliitim drutvenim pokretima i kolektivima
angairanim u borbi za socijalna prava drutvenih skupina.
Njihovo je zajedniko polje rada praenje urbanih transformacija
grada Madrida. Prikupljaju podatke i prikazuju ih javnosti kako
bi ti podaci postali konkretni argumenti raznim drutvenim
pokretima koji kritiziraju sadanji model razvoja ne samo Madrida
ve i grada openito. Predavanje su odrale Ana Mndez de Ands
i Beatriz Garca. > www.observatoriometropolitano.org
Formiranje opservatorija
Rad OM-a opisujemo kao oblik militantnog istraivanja. Pod
time podrazumijevamo sudjelovanje u politikim, drutvenim
i kulturnim procesima s namjerom mijenjanja istih. Glavno
pitanje koje si militantan istraiva postavlja jest: Zato
djelujemo? U naem sluaju odgovor je jednostavan elimo
promijeniti uvjete ivota u Madridu.
39
Observatorio
Metropolitano

40
Poprite
Sukoba

41

Kako bismo zapoeli zajedniko militantno istraivanje,

prvo je bilo potrebno stvoriti zajedniki jezik, a prvi je korak ka
stvaranju zajednikog jezika bila razmjena razliitih znanja i
razliitog naina rada. Jedan je od najteih koraka unutar grupe
bio shvatiti razlike izmeu sredstava rada kojima se razliite
discipline koriste. Primjerice, na poetku istraivanja formirala
se skupina koja je smatrala da je prikupljanje to veeg broja
podataka kljuno za razumijevanje grada te su poticali rad na
anketama, statistikama, tabelama itd.
Meutim, postojali su i oni koji su vanijim drali
sudjelovanje u izgradnji mrea i odnosa te su inzistirali na radu
na terenu, kroz razgovore, intervjue, aktivno sudjelovanje u
zajednici, druenje sa sudionicima procesa itd. Iako je bilo
teko zapoeti istraivanje s tako jasno suprotstavljenim
stavovima, ipak smo uspjeli pronai zajedniki jezik i uskladiti
ova dva pristupa. Upravo su meusobnom razmjenom znanja
te razlike postale konstruktivne i nadopunjavale jedna drugu,
pa su tako makroistraivanja, zasnovana na sakupljanju
podataka, provoena paralelno s istraivanjima mikroodnosa,
zasnovanima na subjektivnim iskustvima.
Nakon usuglaavanja razliitih iskustava i meusobnog
obrazovanja uspjeli smo oformiti opservatorij, kako ga nazivamo,
ija je funkcija istraivanje i rasprava o urbanim promjenama
u Madridu, kao i definiranje alata za djelovanje u tom gradu.
Takva nas je definicija djelovanja dovela do ideje da na nain
rada definiramo kao militantno istraivanje.
Osnove militantnog istraivanja
Kao to Marta Malo iznosi u knjizi Nociones comunes, temelji
militantnog istraivanja lee upravo u primjeni znanja, odnosno
u kritici neutralnog znanja, te u kolektivnom istraivanju.
Dok je tradicionalna pozicija istraivaa bila neutralna
i distancirana od teme istraivanja, nakon feministikih
42
Poprite
Sukoba

i postkolonijalnih analiza postalo je oito da je istraiva

imanentan temi koju istrauje. On ima svoju poziciju u drutvu
i upleten je u drutvene odnose te je jasno da ta pozicija utjee
na teze koje primjenjuje, na podatke koje prikuplja i na nain
na koji obrauje te podatke, kao i na nain na koji razmjenjuje
svoje istraivako iskustvo s ostalima. Drugim rijeima, njegovo
znanje nije neutralno.
Znanje se stvara kroz osobnu poziciju istraivaa, smjeteno
je u naem iskustvu i sukladno tome odraava na stav. Pitanje
koje se pritom nuno namee jest s koje pozicije razmiljamo
i na ijoj smo strani. Da bismo proveli istraivanje koje izmie
trenutanim strukturama moi i sprijeili da proizvedeno znanje
postane alat represije nad onima koji su ga proizveli, nuno je
odrediti poziciju iz koje istraiva djeluje, a ne negirati njegovu
upletenost u odnose moi. Istraiva mora osvijestiti mogue
primjene svoga istraivanja, a ne poricati ih.
Druga temeljna postavka militantnog istraivanja jest da je
to istraivanje kolektivno. Pitanje kolektivnosti bitno je u okviru
poticanja politike reinterpretacije naih ivota, kao i postavljanja
temelja za promjene tih ivota. Praksa kolektivnog istraivanja
vrednuje znanja s margine koja su proizala iz osobnih iskustava,
neposluha i otpora manjinskih skupina. Ta znanja, koja trenutani
sustavi moi marginaliziraju, prikupljena su i formirana u
specifinim uvjetima. Ona nisu tek podatak o nekom dogaaju
nego sadre i oekivanja upletenih, kao i smjernice za budue
djelovanje. Na taj je nain marginalizirano znanje samo po sebi
usmjereno prema promjeni sadanje strukture moi.
Analiza moi i analiza otpora
Kada pristupamo istraivanju, na ovakav nain razlikujemo
dvije osnovne vrste analize: analizu moi i analizu otpora. Iako
analiza moi i analiza otpora predstavljaju dva polja analize, ta
se polja u praksi prepleu i nadovezuju jedno na drugo.
43
Observatorio
Metropolitano

Analiza moi nam slui kako bismo locirali njezine centre

upravljanja i akumulacije dobara, to znai prouavati
ekonomske i urbane makrotransformacije, tj. u kojim se
sektorima vrijednost proizvodi, tko i kako je proizvodi, te s
kojim posljedicama za grad. Analizirajui mo prouavamo i
drutveni te tehniki sastav radne snage, kao i uvjete u kojima
se ona nalazi, naine upravljanja stanovnitvom te kojim se
alatima strukture moi koriste za proizvodnju subjektiviteta.
Uz proizvodnju subjektiviteta vezujemo istraivanja o temama
kakve osobe sustav proizvodi, kako se te osobe veu uz sustav i
kako doivljavaju reime upravljanja.
Drugu vrstu analize analizu otpora provodimo kako
bismo stvorili kolektivnu sliku raznih gradskih pokreta i grupa
te pridali vanost njihovim gleditima i njihovom trenutano
marginaliziranom znanju. Preklapajui otpor gradskih pokreta
s nainom na koji se ekonomske, politike i subjektivne sfere
u odreenim sektorima isprepleu, mogue je locirati mjesta
sukoba i zamisliti nove oblike djelovanja, kao i udruivanja.
Drugim rijeima, kljuno pitanje analize otpora jest: Tko s kim
moe djelovati i s kojim ciljem?
Madrid suma svih nas?
Kao to je ve navedeno, istraivai ukljueni u rad OM-a dio
su raznih aktivistikih mrea. Ta nam pozicija omoguava
pristup znanju primjerenom za unapreenje naeg politikog
djelovanja i stvaranje ire percepcije stvarnosti koju ne ine
samo makropromjene u gradu nego i sami problemi te elje
naih sugraana. Umreeni nam rad daje mogunost da se
koristimo naim znanjem kako bismo osnaili drutvene
pokrete, kao i znanjem s drugima koje stvara strategije
kolektivne akcije.
Ono to je proizalo iz naih istraivanja razvijalo se u dva
dijela. Prvi dio istraivanja obuhvaao je organizaciju radionica
44
Poprite
Sukoba

s vanjskim suradnicima iji je cilj bio razmjena tehnikih i

strunih znanja o gradu. Nakon serije specijaliziranih radionica
izdali smo knjigu od 700 stranica, Madrid la suma de todos?
(Madrid suma svih nas?). Madrid suma svih nas bio je geslo
neoliberalne regionalne vlasti u Madridu. Mi smo u knjizi eljeli
ispitati da li je Madrid zaista sainjen od sume svih nas graana
te smo zbog toga knjigu nazvali jednako, ali s upitnikom na
kraju. Tema je knjige situacija koju ivimo u gradu, prikazana
kroz razliita mjerila, od velikog mjerila organizacije teritorija
i ekonomije pa do subkultura, imigranata, unutarnjih granica,
razliitih susjedstva, ukljuujui i dio povijesti lokalnih pokreta
otpora Madrida. Prikupljene smo informacije pokuali prikazati
serijom mapa koje su dio irega kartografskog projekta koji
je jo u tijeku. Mape su snaan alat jer jasno prikazuju kako
vidimo Madrid, no ipak na njima nije bilo mogue prikazati sve
informacije sakupljene u knjizi.
Mapiranje konflikta
U nizu mapa su prikazani razliiti slojevi informacija. Na mapi
nazvanoj Madrid postaje globalan (Madrid goes global),
izvedenoj na temelju analize utjecaja globalnog financijskog
trita na teritorij grada, prikazana su sjedita multinacionalnih
kompanija i tokovi koji Madrid ine globalnom metropolom.
Na iduoj su mapi prikazani novi razvojni planovi Madrida,
infrastruktura, golf igralita, zatvorene rezidencijalne zone, ali i
drutveni centri, otpori i sustavi upravljanja gradom.
Jedna od mapa prikazuje dijagonalnu podjelu teritorija
Madrida na dvije zone: jugoistonu, s niskim stanarinama
u kojoj se nalaze industrijske zone i gradski deponiji, te
sjeverozapadnu s visokim stanarinama, privatnim sveuilitima,
bolnicama i kvalitetnim ivotnim okoliem. Na ovoj su
mapi vidljivi i prirodni resursi, primjerice odnos opskrbe
vodom i golf igralita. Sljedea mapa prikazuje preklopljene
45
Observatorio
Metropolitano

informacije o koncentraciji imigrantske populacije s podacima

o visini stanarine, niskom standardu stanovanja i lokacijama
organizacija koje rade s imigrantima. Zanimljivo je da imigranti
ne naseljavaju podruja u kojima su stanarine niske, ve ona s
loom kvalitetom stanovanja. Prikazane su i unutarnje granice u
gradu, primjerice kontrolne toke koje su imigranti uoili, mjesta
gdje ih policija sistematski zaustavlja i pretresa.
Posljednja mapa u knjizi prikazuje sve pokrete otpora u gradu
koje smo uspjeli zapaziti. Ono to smo nauili tijekom izrade ovih
mapa jest injenica da je lake prikazati strukture moi od samog
otpora, koji se svakodnevno mijenja, a i nevidljiv je strukturama
moi. Takoer su informacije bitne za strukture moi uvijek
vidljive, dok su informacije o otporu sustavno marginalizirane te
je stoga rije i o razlici u dostupnosti informacija.
Uspostavljanje komunala
Na se posljednji rad nazvan Manifest za Madrid (Manifiesto
por Madrid) bavi pitanjima stanovanja, javnog prostora,
javnih uprava i okolia. Sljedei nam je korak okupiti sve
ono ime smo se bavili oko teme uspostavljanja komunala,
odnosno zajednike zemlje, to je mogue povezati i s temom
postkapitalistikog grada. Primjerice, u angloamerikoj
pravnoj tradiciji, odakle i termin commons, tj. komunal dolazi,
postoji jasna razlika izmeu javnog i privatnog vlasnitva gdje
kontrolu nad teritorijem regulira vlasnik ili drava, doputajui
ili zabranjujui pristup resursima, dok u komunalu zajednica
odnosno grupa regulira dostupnost resursa.
Budui da vlasti u Madridu trenutano provode ubrzanu
privatizaciju javnog prostora, stanovanja, javnih slubi i
prirodnih resursa poput opskrbe vodom, stvarajui time ozbiljne
probleme u pogledu dostupnosti resursa, za nas je tema
komunala od velike vanosti. Na je cilj za sljedeu godinu proiriti
podruje borbe, budui da je zajednika toka svih pojedinih
46
Poprite
Sukoba

otpora upravo ponovno uspostavljanje kategorije zajednikog,

odnosno prisvajanje komunala. Zakljuili bi motom anabaptistikih
farmera iz 16.stoljea kojeg su izjavljivali u borbi protiv feudalnih
zemljoposjednika i papinske moi: Omnia sunt communia!

47
Observatorio
Metropolitano

Pravo na grad
vie od popularnog
koncepta?
MetroZones

Projekt za urbane analize i edicija knjiga zvana MetroZones

zapoeo je sa svojim radom jo 2002. godine, ali se 2007.
preobrazio u nezavisnu udrugu nazvanu Centar za urbana pitanja.
Cilj je te preobrazbe bio prikupljanje raznolikih pristupa istraivanju
grada, proizvodnji znanja, kulturnih praksi i politikih intervencija
u gradu, a metoda je prikupljanja bila organiziranje javnih
diskusija, izlobi i politikih akcija. MetroZones djeluje u Berlinu i
Hamburgu, ali i diljem svijeta, suraujui s nekoliko meunarodnih
interdisciplinarnih mrea te institucionalnih suradnji. Predavanje
su odrali Britta Grell i Jochen Becker. > www.metrozones.info
Postkapitalizam
Prije samog bismo se poetka eljeli nadovezati na naslov
kongresaGrad postkapitalizma, jer smatramo velikim izazovom
definirati i raspravljati o razliitim znaenjima i vidicima pojma
postkapitalizam, te da li taj pojam sadri u sebi neke utopije i ideje
za budunost ili ne.
49
MetroZones

Naime neki teoretiari tvrde da ivimo u postdemokratskim

drutvima, a to je miljenje zapravo najvei problem
dananjih drutvenih i lijevih pokreta. Jedna je od glavnih
dilema dananjice da se ne moemo jednostavno udaljiti od
privremenih oblika kapitalistike produkcije i reprodukcije,
te od drutvenih odnosa koje ti oblici stvaraju. Na je nain
ivljenja i djelovanja na mnogo naina usporediv s neoliberalnim
konceptima fleksibilnosti, individualnosti i prilagodljivosti.
Vjerujemo da e kapitalizam opstati jo dugo vremena i da
nee biti lako pronai naine da ga nadiemo i ostvarimo
stanje postkapitalizma. Meutim, mogue je postkapitalizam
usporediti s postmodernizmom, u kojem modernizam nije
nestao, nego je ukljuen u nove sustave misli.
Sljedea toka koju bismo eljeli dotaknuti na poetku
izlaganja je na odnos prema istraivanju gradova, autonomije i
drave. Naa pozicija prema pojmu autonomije je vrlo podvojena,
jer se kod nje moramo uvijek pitati tko si doista moe priutiti
autonoman ivot i odakle pristiu sredstva za takav ivot. Stoga,
umjesto da u naem radu jednostavno zahtijevamo od drave da
nas pusti na miru, radije govorimo o naem pravu na grad kao
zajednikom okviru koji se dotie raznih ljudi.
Pravo na grad
Ideja prava na grad je postala vrlo popularna tijekom posljednjih
nekoliko godina u razliitim dijelovima svijeta poput SAD-a,
Brazila, Francuske ili Njemake. Ovu je parolu izvorno razvio
francuski marksist Henri Lefebvre pod utjecajem studentskog
pokreta kasnih 60-ih, ali i jugoslavenskim iskustvom
samoupravljanja. Njegova je teza da je grad javan, to znai
da je to mjesto drutvene interakcije i razmjene. S obzirom na
to, grad mora biti heterogen i raznolik, a ta raznolikost stvara
konflikte jer se ljudi nadmeu oko oblika grada, oko uvjeta
pristupa javnim sferama ili oko prava na ivot u gradu.
50
Poprite
Sukoba

51

Iako je koncept pravo na grad vrlo neodreen, ipak ima

dvije jasne znaajke. Prva je da su svi ljudi koji ive u gradu
graani s pravom na sudjelovanje u odluivanju, bez obzira
da li imaju dravljanstvo ili ga nemaju. Meutim Lefebvre nije
objasnio tono kakvo sudjelovanje ima na umu. Zna se da nije
mislio na klasina, liberalna demokratska prava poput prava
na predstavnika u parlamentu, ali je njegov opis lokalnog
sudjelovanja ostao vrlo irok i nedoreen.
Druga znaajka koncepta pravo na grad je da se pod time
podrazumijeva i pravo na prisvajanje i koritenje prostora grada.
Skvotiranje naputenih prostora je tako postala vana praksa u
ostvarivanju ovog prava.
Pravo na grad je od svog nastanka postao vaan koncept,
slogan, te teoretska i filozofska ideja koja govori da imamo vie
od banalnog prava da ivimo i koristimo javni prostor imamo
pravo i da ga stvaramo, kako bi David Harvey rekao. Ni to nije kraj
ovog prava, ve se ono iri i na pravo na stvaranje vlastitog doma
sukladno vlastitim eljama, to ini ovaj koncept vrlo kreativnim.
Urbanisti bi glede ovog slogana morali razmiljati jasnije i
intenzivnije o tome kako se odluke u planiranju donose i kako
one utjeu na proizvodnju gradskog prostora. Danas graani
na razne naine sudjeluju u planiranju i mnoge gradske uprave
razvijaju nove mehanizme kako bi ukljuili sugraane u ovaj
proces, ali se urbanizam najee i dalje razvija bez obzira na
miljenje graana o tome. Stoga je kljuno pitanje prava na grad
zapravo pitanje organizacije sudjelovanja graana u odluivanju,
te na koji nain se takav oblik organizacije sukobljava s relacijama
moi. Prije pitanja o sudjelovanju postavlja se pitanje: tko moe
polagati pravo na grad. S obzirom da se ono bazira na ideji da svi
graani imaju to pravo, oito je da se u njegovom ostvarivanju
oblikuju razliite grupe, drutvene i interesne sfere koje moraju
meusobno pregovarati i konfrontirati se za svoje ciljeve, to
dovodi pojam prava na grad u stanje neprekidne borbe.
52
Poprite
Sukoba

Budui da je pravo na grad otvoren koncept, svjesni smo da

postoje njegova razliita tumaenja i primjene (od radikalnih
do depolitiziranih verzija). Unato tome bi nam slogan mogao
pomoi da izgradimo jae veze izmeu raznih gradskih pokreta,
praksi te diskusija i na lokalnoj i na globalnoj razini.
Nae iskustvo prakticiranja ovog slogana dolazi iz Berlina, pa
emo ukratko opisati kako razne nevladine organizacije i gradski
pokreti primjenjuju ove ideje u svakodnevnom ivotu.
Meukoritenje u Berlinu
Berlin je grad koji ima dugu tradiciju privremenog koritenja,
budui da su mnoga mjesta u gradu naputena, poput propale
industrije, dravnih zgrada bive Demokratske Republike
Njemake, podruja koja su stradala u bombardiranju u II.
svj. ratu ili zone uz Berlinski zid. Neformalan ivot tih zona se
toliko razvio da je ak i gradski senat prepoznao taj proces kao
legitiman nain koritenja grada.
Neki su od poznatijih primjera privremenog koritenja u
Berlinu Kreuzberg i Friedrichshain koji se nalaze u sreditu
grada uz obalu rijeke Spree. Slubenim su planovima na tom
podruju eljeli izgraditi novo naselje Mediaspree, ali su
ljudi koji koriste obalu poeli razvijati nove metode djelovanja
kako bi sprijeili taj plan. Zahtijevali su od politiara da ih
prepoznaju kao ravnopravne sudionike u razvijanju ovog
gradskog prostora. Istovremeno su osnovali masovni
pokret koji se, naalost, kasnije razdvojio u tri vanije grupe:
radikalnu, zatim onu koja ustraje na pregovorima s gradskom
upravom i treu koja se bavi alternativnom ekonomijom u
tim podrujima, ugostiteljstvom i klubovima. Bez obzira na
te razlike uspjeno su pokrenute velike demonstracije kako
bi potaknule ljude da glasaju protiv urbanistikog plana.
Trenutno je zona vrlo arolika u nainu koritenja to moemo
protumaiti kao uspjeh protuplana, iako je njemako drutvo

53
MetroZones

arhitekata izuzetno protiv takvog neformalnog planiranja

Jednom su ak pokuali ukloniti skvotirane vagone sa lokacije
jer im se nisu estetski uklapali u sliku grada.
Tempelhof i zahtjev za moratorijem
Sljedei je primjer zahtijevanja prava na grad u Berlinu bivi
aerodrom Tempelhof, kojeg su nacisti izgradili 30-ih godina, a
smatra se najveom graevinom u Europi. Ovo vojno podruje
u sreditu grada je nedavno naputeno, ali je zona ostala
zatvorena i nepristupana. S obzirom na svoju poziciju i veliinu,
Tempelhof je postao zanimljiv raznim pekulantima, ali su
graani Berlina odluni u zahtjevu da se aerodrom otvori za
javnost, pa se trenutno u gradu vode razliite polemike.
Budui da je sve vie ljudi pokuavalo prisvojiti zonu,
organizirano je i nekoliko piknika na lokaciji, ali je to rezultiralo
samo jo jaom zatitom, pa oko aerodroma trenutno deura
policija. Tijekom prologodinjih su demonstracija ljudi i
otvoreno pokuali skvotirati Tempelhof, a broj policije koja ga je
titila bio je nevjerojatan! Situacija je eskalirala kada je policajac
u civilu izvukao pitolj i uperio ga na prosvjednika kojeg je drao
na tlu. Mnogi ljudi su se tada zapitali: to to oni zapravo tite?!
Slubeni plan za podruje aerodroma je klasian birokratski plan
koji niti ne pomilja prilagoditi njegovu namjenu ljudima koji ive
u okolici, ve je usmjeren iskljuivo na potencijalne bogate kupce
koji e se naseliti ovdje. Lokalna inicijativa, koja je organizirala
demonstracije, zahtijeva petogodinji moratorij i slobodan pristup
u ovo ogromno podruje kako bi se dobilo na vremenu da se
razmisli o lokalnim potrebama, da se vidi to ljudi mogu ondje raditi
i kako prikupiti resurse za razvoj ovog zelenog srca Berlina.
elja proizvodi grad
Sljedei primjer dolazi iz Hamburga, iz migrantske i (post)
proleterske etvrti St.Pauli, tradicionalno poznate po prostituciji,
54
Poprite
Sukoba

gostionama i zabavama. Premda u etvrti postoji jak skvoterski

pokret Hafenstrasse jo od 80-ih godina, gradska uprava
razvija planove obnove ovog dijela grada. Najaktivniji protivnici
takvih planova su grupa Park Fiction koja od 1995. godine
organizira manifestaciju Kolektivna proizvodnja elja u jednom
parku u St.Pauliju kojeg gradska uprava eli prodati privatnom
investitoru. Mudra je odluka aktivista bila da se ne usredotoe
samo na protestiranje protiv slubenog plana, ve su pokrenuli
paralelan proces planiranja u zajednici, stvarajui Platforme
razmjene meu ljudima razliitih struka i drutvenih sfera,
poput glazbenika, ravnatelja kola, sveenika, kuhara, barmena,
psihologa, skvotera, umjetnika, itd. Ovaj je proces popraen
serijom predavanja, razgovora, diskusija, izlobi, filmovima te
ostalim aktivnostima u oekivanju eljenog parka.
Pravo na grad kao globalno pravo
Pred kraj bismo se na trenutak odmakli od zemalja globalnog
sjevera i spomenuli pokrete prava na grad u zemljama June
Amerike. U Brazilu postoji veliki pokret zasnovan na klasinom
konfliktu izmeu stanovnika iz favela, odnosno ljudi bez zemlje,
i nove bogate klase u gradu. U Carracasu u Venezueli postoje
sluajevi gdje se postojei stambeni blokovi skvotiraju i prisvajaju,
te se oko stambenog pitanja stvaraju vrlo jaki pokreti. Sluajevi iz
Venezuele su posebno zanimljivi, jer se pravo na grad ispreplie
sa dravnim projektima socijalne politike Huga Chaveza. U takvoj
se situaciji dva razliita pristupa susreu i udruuju snage kako bi
osmislili nova legalna rjeenja za gorue probleme.
Zakljuili bismo upravo s tim primjerom formalizacije ideje
prava na grad, jer smatramo da je to pitanje izuzetno vano kao
zahtjev kojeg treba uputiti slubenim institucijama.

55
MetroZones

Kako
multituda ivi?
Multiplicity.lab

Multiplicity.lab je istraivaki laboratorij Odjela za arhitekturu

i urbanizam na Fakultetu arhitekture i politehnike u Milanu.
Provode istraivanja, radionice, javne rasprave i dogaanja,
te razvijaju projekte u suradnji s interdisciplinarnom mreom
istraivaa i promatraa s razliitih polja djelovanja poput
arhitekture, urbanizma, geografije, sociologije, antropologije,
umjetnosti, komunikacije, i sl. Laboratorij je usmjeren prema
eksperimentiranju unutar obrazovne ustanove, temeljen upravo
na multidisciplinarnom pristupu i irokom podruju djelovanja i
interesa. Predavanje odrala Isabella Inti. > www.multiplicity.it
Milanske kronike
Ovdje emo raspraviti o knjizi nazvanoj Milano cronache
dellabitare (Milano kronike ivljenja). U knjizi je rije o
istraivanju razliitih uvjeta u kojima ljudi u Milanu ive, spavaju,
rade i s kojima se susreu. Prije poetka istraivanja smo
izabrali 4.000 vijesti iz dnevnih kronika lokalnih novina, to
57
Multiplicity.lab

komentara, to vijesti iz kulture ili pak crne kronike. Potom smo

opisali 14 razliitih naina ivljenja od kojih je veina neformalna,
dok samo nekolicina odgovara planovima javne uprave. Te
smo ivotne prilike opisivali raznim metodama: kroz mape,
podatke, intervjue i fotografije, izvjetaje, prie, te web stranicu
www.milanocronachedellabitare.net. Konano smo grupirali
tri osnovna tipa ivljenja Abitare Dificile Teko ivljenje,
Abitare Temporaneo Privremeno ivljenje, te Abitare insieme
Zajedniko ivljenje. Kako bismo upoznali te tipove, organizirali
smo jednodnevne etnje gradom, okupljanja, te javne diskusije
sa strunjacima, promatraima i stanovnicima.
Teko ivljenje
U Milanu postoji oko 78 ilegalnih naselja, slumova u predgrau
grada, okupiranih naputenih zgrada, atora romskih obitelji
i baraka u sjevernom dijelu grada. Prvog smo dana posjetili
neka od nevidljivih mjesta unutar grada: kartonske krevete na
glavnom kolodvoru, barake, ilegalna naselja unutar naputenih
tvornica, javne spavaonice.
Jedno je od prvih mjesta koje smo posjetili bio legalni kamp
organiziran za romske obitelji, gdje smo razgovarali s udrugama
koje s njima surauju. U blizini smo kampa posjetili i javnu
spavaonicu Casa della Carita. Posjetili smo i ostala mjesta gdje
beskunici provode noi glavni kolodvor i stanicu Garibaldi
gdje smo razgovarali s raznim udrugama koje pruaju smjetaj
beskunicima, poput S.O.S., Exodus, Centro aiuti Comune di
Milano i City angels. Spavaonice su razmjetene irom grada,
a sadre i sanitarne vorove te imaju zalihe lijekova. Neke
od udruga pruaju i medicinsku pomo, ne samo na strogo
odreenim mjestima, ve i, primjerice, u nonim autobusima.
Obili smo i radnika naselja na junom dijelu milanske
periferije, izgraena 60-ih i 70-ih godina. S obzirom da je stanje
objekata loe, pokuava ih se sanirati kroz nove javne programe
58
Poprite
Sukoba

59

i kvartovske ugovore. Rije je o ugovorima na razini gradske

etvrti kojima se pokuavaju pronai financijska sredstva za
ulaganja u postojee objekte, no rezultat je najee nedostatak
raznih sadraja ili usluga te se etvrti time pretvaraju u
beivotne spavaonice. Veina stanovnika koji su se ondje
doselili 60-ih i 70-ih godina sada su sedamdesetgodinaci ili
osamdesetogodinjaci, dakle stariji ljudi kojima je posebno
teko ondje ivjeti bez potrebnih usluga u blizini.
Privremeno ivljenje
U dananje je vrijeme veliki broj graana Milana privremen. Ta
je privremenost povezana sa razliitim oblicima ivota, poput
ivota studenata, poslovnih ljudi, starijih ljudi ili pak bolesnika.
Ljudi su rijetko u potrazi za trajnim mjestom stanovanja, vie su
u potrazi za privremenim smjetajem. Razloge za privremenost
boravka i ivljenja moemo nai i u nesigurnim uvjetima u
obitelji, na poslu, u potrebi za mobilnou i fleksibilnou. Kroz
etnje, intervjue i okrugle stolove pokuavali smo ustanoviti
koji su uvjeti ivota u privremenim prebivalitima, starakim i
studentskim domovima ili pak u takozvanom Sofa surfingu.
Trenutno u Milanu postoji 10 sveuilita s ukupno 22
fakulteta i 175.000 redovnih studenata, od kojih 40.000 nije iz
Milana, a ondje ostaju od 3 do 5 godina. To je jo jedan razlog
velike potranje za privremenim smjetajem. Studentska soba
kota oko 300 eura i najee se dijeli s jo jednim studentom.
Trite nekretnina time postaje sve jae te izvlai profit iz tolikog
broja studenata.
Primjer su privremenog stanovanja i domovi za obitelji ili
rodbinu hospitaliziranih osoba koje dolaze u grad i trebaju
prenoite. Razne dobrotvorne organizacije pokuavaju
zbrinute te ljude, a jedna je od njih Casamica Onlus u ijoj se
blizini nalazi dom za umirovljenike Attico Azzurro. Ukupni
smjetajni kapacitet za starije i nemone osobe u Milanu iznosi
60
Poprite
Sukoba

oko 10.000 mjesta, od ega samo polovicu ine javni domovi

za umirovljenike pod gradskom upravom, a druga je polovica
u privatnom aranmanu. Mjesena cijena smjetaja iznosi oko
1.000 eura, to je za mnoge previsoka cijena.
Kroz etnju smo posjetili i Casa di Via Padova koja prua
smjetaj imigrantima na tjedan dana ili due, ovisno o situaciji.
Takoer smo posjetili i domove u sreditu grada u kojima uglavnom
obitavaju obitelji koje su izgubile svoje domove ili su u fazi
preseljenja. Uvidjeli smo da potreba za privremenim smjetajem
raste i pada tijekom godine, pa tako svake godine za vrijeme
milanskog Tjedna mode broj privremenih stanovnika u gradu raste
za oko 200.000 osoba: dizajnera, pomonih radnika i posjetitelja.
Zajedniko ivljenje
Pojedini naini ivota u zajednici, ovisno o tome radi li se o
obiteljskim zajednicama ili skupini prijatelja, odraavaju se na
grad na razliite naine. U Milanu nalazimo razliite enklave, od
zatvorenih i zatienih ekskluzivnih naselja do mijeanih naselja
gdje u suivotu ive skupine razliitih ivotnih navika.
Posljednjeg smo dana etajui posjetili Case di Plastica
(plastine kue) koje je trenutno zauzela latino amerika
zajednica. Oni su u naselju sami organizirali neke od
potrebnih servisa, poput djejeg vrtia, uredili su park, te
organiziraju sastanke i proslave otvorene za svakoga. Tako
samoorganizirana zajednica dijeli sve servise s itavom
gradskom etvrti.
Jo neki od primjera ivota u zajednici ine stare Milanske
etvrti u kojima zbog kvalitete ivota esto stanuju zajednice
umjetnika ili mlade majke s djecom. To su na neki nain mali
centri grada, sigurni i dobro opskrbljeni potrebnim uslugama.
Meutim esto se dogaa da agencije za nekretnine kupuju
itave blokove radi preprodaje po veoj cijeni te je stoga cijena
nekretnina porasla 3 4 puta u posljednjih deset godina.
61
Multiplicity.lab

U blizini tih etvrti smo obili i staru naputenu tvornice La

srecca degli artigiani koju trenutno koriste umjetnici i obrtnici.
U posljednjih je nekoliko godina to mjesto postalo inkubator
drutvenog ivota. Tvornicu je skvotiralo oko 13 udruenja
umjetnika. Javna uprava nije vodila brigu o tvornici, budui da je u to
vrijeme nisu planirali privatizirati, ve je putena kao javni prostor
za etvrt i grad. Kasnije je gradska uprava ipak pronala privatnog
investitora koji je preuzeo objekt i zemljite i sruio tvornicu.
Privremeno koritenje
Spomenuti primjer tvornice La stecca degli artigiani govori
o okupiranju, skvotiranju i pokuaju vraanja javnih sadraja
i zajednikih prostora gradu. Potaknuti tim inicijativama
pokrenuli smo sljedee istraivanje u oujku 2009. g. na
Politehnici u Milanu, zajedno s udrugom Cantieri Isola i
grupom aktivista. Pokrenuli smo razgovor o moguima oblicima
privremenog koritenja naputenih gradskih prostora izmeu
neke bive i budue namjene. Za poetak smo pozvali ljude
s razliitim iskustvima iz Berlina, Amsterdama i Bruxellesa
da opiu svoja iskustva prijelaza od ilegalnih organizacija do
legalizacije pojedinih sluajeva, uz zadravanje autonomije
prostora. Pokrenuli smo istraivanje i pilot-projekt analize
razliitih naputenih prostora grada, pokuavajui odrediti
mogue vrijeme koritenja: tjedan ili deset dana za privremenog
korisnika, godinu dana za studenta, ili pak 3 5 godina za
neprofitnu organizaciju, umjetnike ili udruge. Pokuali smo i
definirati privremena pravila. Trenutno pokuavamo izraditi
neku vrstu ugovora za udruenja umjetnika kojim bi se dozvolilo
koritenje prostora na odreeno vrijeme.
Kako bismo proveli legalni postupak koji podrava
javna uprava, dogovorili smo se o javnoj nabavi u suradnji s
administrativnim tijelima sjevernog dijela Milana koji obiluje
starim tvornicama i naputenim prostorima. Pronali smo dva
62
Poprite
Sukoba

prostora koja su gradska tijela voljna prepustiti umjetnicima

i drugim udrugama na odreeno vrijeme. Htjeli bismo u tim
prostorima eksperimentirati s novim pravilima autonomnih
prostora, neformalnog ivota i neformalne kulturne produkcije.
Kao arhitekti i planeri takoer pokuavamo definirati razliite
razine privremenih arhitektonskih intervencija. Primjerice,
ako negdje boravite kratko vrijeme, vjerojatno neete mnogo
ulagati u prostor; ono to vam treba je tek odreena privremena
infrastruktura za koritenje prostora. Meutim, ako vam je
prostor dodijeljen na tri ili pet godina, uloiti ete vie i u objekt
i u njegov okoli i neto dati zajednici: projekt, zajedniko
mjesto ili slino.
Dakle, krenuli smo od istraivanja razliitih naina ivota u
Milanu, od onih formaliziranih i planiranih, do onih neformalnih,
a trenutno pokuavamo povezati neformalne naine ivota s
javnom gradskom upravom, te na tu temu izraujemo Manifest
za privremeno koritenje.

63
Multiplicity.lab

Nove
institucije

Rojc mjesto gdje

je tranzicija krenula
u suprotnom pravcu

Raspadom socijalizma i drave blagostanja postojee javne

institucije, mahom dravne ili gradske, postale su neuinkovite
u organizaciji drutvenih aktivnosti i ivota openito.
Neoliberalna privatizacija nije stala samo na industriji ve se
poela primjenjivati i u zdravstvu, odgoju, sportu i ostalim
sferama javnog interesa koje drava (kao nositelj tog interesa)
neumorno odbacuje. U takvim se tranzicijskim uvjetima u
zauzetom prostoru bive kasarne Karlo Rojc ve 12 godina
razvija nova vrsta institucije koja se kroz razliite etape razvoja
nazivala kulturni centar, drutveni centar, multimedijalni
centar, ili jednostavno trei dom. No bez obzira na imenovanje
Rojc je postao simbolom javne sfere koja je razvila javnu
ustanovu putem sukoba sa javnom upravom. Koliko god
zvuala zbunjujue ovakva reenica ona se moe raslojiti ako se
definiraju razlike izmeu tri temeljna pojma: javna sfera, javna
ustanova i javna uprava.

67
Rojc mjesto gdje je tranzicija
krenula u suprotnom pravcu

68
Nove
Institucije

69

Javnu sferu emo najbolje razumjeti kroz opis povijesti

drutvenih gibanja u Puli koji su doveli do zauzimanja odnosno
okupacije zgrade Rojc. Pojam javne ustanove emo opisati
sadanjim nastojanjima korisnika Rojca da stvore novi tip
institucije u Hrvatskoj. Posljednji emo termin, javnu upravu,
pojasniti kroz opis sukoba korisnika Rojca i gradske administracije
i to najvie oko pitanja vrijednosti koje Rojc proizvodi.
Javna sfera zauzima prostor
Pria o Rojcu zapoinje 1998. godine, godinu dana nakon to
su zgradu napustile izbjeglice i prognanici koji su tamo bili
privremeno smjeteni. Najstariji je korisnik Rojca udruga
Suncokret koja je u zgradi ostala jo od rada sa izbjeglicama, a
1998. godine su u Rojc uli lanovi SAKUD-a Gradski orkestar
i Inat. Te su grupe imale prostorije u gradu koje je gradska
uprava odluila komercijalizirati. Oni su zauzvrat dobili usmeno
obeanje da mogu koristiti naputeni Rojc. Kada je uprava
htjela uvesti naplaivanje kvadrature u Rojcu, organizacije su
se pobunile i zahtijevale svoje bive prostore nazad. prisjea se
Marko Grbac Knapi iz udruge Armazonex i dodaje: Nakon prvih
su korisnika u zgradu poeli pristizati razni ljudi koji su zauzimali
prostorije po potrebi. Konano je gradska uprava krajem 2002.
godine raspisala natjeaj za dodjelu prostora neprofitnim
organizacijama i sklopila ugovore s udrugama u kojima se
odustaje od bilo kakve naplate trokova i najma, a zauzvrat se
udruge obavezuju da e urediti svoje prostorije.
Ubrzo se nakon natjeaja pojavio interes pojedinih udruga
da uspostave zajedniku mreu korisnika te se iste godine javlja
ideja o Savezu udruga Rojca. Tada su udruge o savezu pisale:
Sloboda koju imamo i koju smo izborili, slobodu da koristimo
prostore i resurse dostupne u Rojcu, sa sobom nosi i odgovornost
prema zgradi, svim njenim korisnicima te prema iroj drutvenoj
zajednici. Marlena Plavi, predsjednica udruge Suncokret, je tada
70
Nove
Institucije

na sastanku u rujnu 2004. godine predlagala da udruge zaponu s

organizacijom sastanaka na mjesenoj bazi kako bi se pokrenula
komunikacija izmeu novih korisnika Rojca iji je broj nakon
natjeaja naglo skoio sa desetak na ezdesetak udruga. Voeni
slinom idejom iste godine udruge Distorzija i Otompotom pokreu
projekt oslikavanja zgrade pod nazivom Krojcberg, a 2005. godine
udruge Metamedij, KaPula i Distorzija organiziraju i prve Dane
otvorenih vrata Rojca na temu Upoznaj svog susjeda. Na toj
je manifestaciji proitan i manifest Saveza na ijem se pisanju
zapoelo dvije godine ranije. U manifestu je izmeu ostalog pod
tokom 5. zapisano: Savez se zalae za djelovanje ljudi u zajednici
i samoorganiziranje ljudskih ivota u zajednici, dakle vraanje
politici njezinog izvornog znaenja. i pod tokom 14.: Savez se
zalae za oslanjanje na vlastite snage te autonomiju u svom radu.
Javna ustanova stvorena od dole
Od 2008. godine, kada je vlasnitvo nad Rojcem pripalo gradskoj
vlasti, zgrada nosi slubeno ime Centar gradskih udruga Rojc ili
CGU Rojc. Poetne ideje o autonomnom voenju Rojca dovele su
do razvoja dvaju zajednikih organizacijskih tijela: Vijee CGU Rojc
i Radna grupa za koordinaciju CGU Rojc ili skraeno Koordinacija.
Vijee je sastavljeno od po jednog predstavnika svih
organizacija koje koriste zgradu, a to tijelo odluuje o osnovnim
pitanjima vanim za Rojc, poput organizacije zajednikih
aktivnosti, predstavljanja i zastupanja Centra izvan samog Rojca
ili biranja predstavnika za Koordinaciju. Redovite se sjednice
odravaju svaka tri mjeseca dok se izvanredne sjednice sazivaju
na zahtjev Koordinacije ili najmanje tri organizacije lanice Vijea.
Vijee je oblik samoorganiziranja rojana. Da bismo
mogli donositi zajednike odluke ili miljenja trebali smo
predstavniko tijelo. smatra Duica Radoji, predsjednica
udruge Zelena Istra, ali napominje da iako jedino Vijee ima
legitimitet u ime Rojca oblikovati zajednika stajalita, rojani
71
Rojc mjesto gdje je tranzicija
krenula u suprotnom pravcu

nemaju mogunost samostalno donositi nikakve izvrne odluke,

to moe jedino Koordinacija, i to uz suglasnost gradonaelnika.
Iako Vijee nema izvrnu mo, njegova uloga s vremenom
postaje sve vanija. Prva situacija u kojoj je Vijee pokazalo
svoju snagu je kod problema junog dijela dvorita Rojca gdje je
gradska uprava, mimo rojana, zamislila poziciju garane kue.
Vijee je raspravljalo o tome i ne samo da je odbilo slubenu
ideju nego smo svi zajedno proizveli i niz prijedloga kako da se
ta povrina uredi za drutveno korisne aktivnosti. govori Irena
Boljuni Gracin, predsjednica udruge oarobnjakov eir.
Drugo je tijelo Rojca, Koordinacija, oformljeno s ciljem
upravljanja zgradom i okunicom. Ona je zajedniko tijelo
predstavnika udruga kao korisnika prostora i gradske uprave
kao vlasnika Rojca. Duica opisuje nastanak Koordinacije na
sljedei nain: Nezadovoljni nainom upravljanja Rojcem i
donoenjem odluka koje nisu u skladu s interesom korisnika,
rojani su pokrenuli inicijativu za promjenom. Zatraen je
sastanak s gradonaelnikom i vodeim ljudima u gradskoj upravi
te se na tom sastanku ukazalo na neracionalnost troenja novca
u Rojcu i predloile mjere kojima se trokovi mogu svesti na
realnu mjeru. Zakljueno je da je komunikacija izmeu Grada i
udruga iz Rojca loa i da je potrebno formirati jedno tijelo koje bi
se sastojalo od tri predstavnika udruga iz Rojca i tri predstavnika
Grada Pule, koje bi imalo ovlasti odluivanja i kontrole trokova,
odnosno koje bi upravljalo Centrom gradskih udruga Rojc.
Javna uprava korumpira eksperiment
Unato politikoj podrci rad Koordinacije nije zapoeo kako su
ljudi u Rojcu oekivali. Nakon godinu dana djelovanja Vijee
je organiziralo konferenciju za novinare u kojoj je kritiziralo
neodgovornost gradske uprave koja ni nakon godinu dana nije
usvojila pravilnik rada Koordinacije. Tek nakon ovog medijskog
pritiska pravilnik je usvojen i samim time legaliziran. Vijee je
72
Nove
Institucije

takoer predloilo Koordinaciji na koji nain utroiti godinja

financijska sredstva za odravanje zgrade. Ako Koordinacija
to prihvati i gradonaelnik da suglasnost bit e to prvi dokaz
da mi, ljudi iz Rojca, doista vladamo naim prostorom, govori
Irena, a Duica napominje da je nakon prosvjeda rojana zbog
nedjelotvornog rada Koordinacije i opstrukcije njegovog rada od
strane predstavnika gradske vlasti, gradska uprava imenovala tri
nova predstavnika i tek se tada rad Koordinacije normalizirao.
Osim normalizacije rada Koordinacije problem koji je
stalni pratitelj javnih uprava i vlasti je i korupcija, odnosno
netransparentno financijsko poslovanje, pa se tako ve godinama
ne moe rijeiti problem postavljenih telekomunikacijskih antena
privatnih kompanija na krovu zgrade, a unato koritenju Rojca u
neprofitne svrhe gradske vlasti su zaraivale novac iznajmljujui
parkiralite Hrvatskom autoklubu. U zapisniku 4. sastanka Vijea,
27.1.2008. Duica je govorila o potekoama s kojima su se susreli
kada su traili da gradska uprava pokae trokovnik za Rojc.
Naime, smatrala je da smanjivanje trokova zajedniki interes
svih, ali taj in nije naiao na odobravanje, ve na vrijeanje, kako
tvrdi. Na Vijeu se takoer raspravljalo o sumnjivim poslovima
gradske firme Castrum s kojom gradska vlast ima sklopljen
ugovor o odravanju zgrade. U svibnju je predstavnik Castruma
izjavio da e troak ugradnje brojila u sjevernom krilu Rojca
biti oko 50.000 kn, a u junom dvostruko vie. Na zadnjem je
sastanku Koordinacije u listopadu informacija bila bitno drugaija:
ve je potroeno 200.000 kn za sjeverno krilo za ugradnju brojila.
Predstavnici udruga ne znaju za to je tono to potroeno jer nisu
dobili izvjetaj o utroenom, niti ponude, kako je bilo dogovoreno.
stoji u zapisniku 3. sastanka Vijea 13.10.2008. godine.
Osnaeni upravo novodobivenim vlasnitvom nad objektom,
vlast je krenula u ofenzivu, pokuavajui prisvojiti neto to
se ve deset godina razvija mimo nje. Burne 2008. godine je
smijenjen dotadanji koordinator Eros oaki i, putem sumnjivo
73
Rojc mjesto gdje je tranzicija
krenula u suprotnom pravcu

organiziranog natjeaja, gradsko je poglavarstvo izabralo

novog koordinatora koji nije bio upoznat s dotadanjim radom
i razvojem Rojca. Irena smatra da je najproblematinija toka
sadanje podjele na tijela u Rojcu upravo koordinator gradskog
projekta CGU Rojc koji dolazi izvana, a ne iz Rojca. Predsjednik
Vijea bi trebao biti koordinator ili bi ga vijee trebalo birati. U
svakom bi sluaju to trebao biti neko tko je dobro upoznat sa
situacijom u Rojcu, udrugama i ljudima koji koriste zgradu.
Gradonaelnik, osim to posjeduje mo smjenjivanja i
postavljanja koordinatora gradskog projekta CGU Rojc, mora
dati suglasnost na svaku odluku Koordinacije. Duica prigovara
da je takav sistem u kojem gradonaelnik potvruje odluke
Koordinacije jako spor i zato u nekim situacijama nedjelotvoran.
Naime, brzina provoenja neke odluke u nekim je situacijama
jednako vana kao i njen sadraj.
Ova su dva stupa moi, vanjski koordinator i suglasnost,
bazirani iskljuivo na jednoj injenici, a to je vlasnitvo. To
vlasnitvo, koje je nekad bilo drutveno, pa je postalo dravno
da bi se sada nalo u rukama gradske uprave, toliko je snaan
argument u kapitalizmu da moe ozbiljno ugroziti deset godina
razvoja nove institucije kao to je Rojc.
Proizvodnja vrijednosti koju vlast ne priznaje
Najea metoda kojom gradska vlast pokuava ugroziti
samoorganizaciju u Rojcu je teza o Rojcu kao vrei bez dna u
koju se samo investira. Meutim, obrana od ovakve optube
ne moe se zasnivati samo na ukazivanju na oitu rastronost
i korumpiranost gradskih dunosnika koja je ve opisana u
prethodnom poglavlju. Problem rada ljudi u Rojcu je to taj rad
nije prepoznat kao vrijednost nego se gleda samo materijalni
troak koji on stvara. Ni gradska uprava ne prepoznaje te
aktivnosti kao vrijednost. Govore samo o tome koliko se novca
izdvaja za Rojc! zakljuuje Irena.
74
Nove
Institucije

Meutim Rojc se pokazao ne samo kao demokratskiji nain

organiziranja ivotnih aktivnosti, nego i kao jeftiniji nain! Naime,
u dravi blagostanja i socijalizma upravo su dravne institucije
organizirale zdravstvenu njegu, kulturu i sport te plaale
zaposlenike koji su sve te stvari obavljali. Sada u Rojcu te stvari
obavljaju mahom volonteri koji to ele raditi jer ih taj rad ispunjava.
Dakle rad, kojeg je nekad drava plaala, je postao besplatan, a tu
svaka kritika vlasti o rastronosti Rojca postaje neosnovana. Rojc
je oito ekonomski najodrivija i najdemokratskija javna institucija
kakva se u neoliberalizmu moe oformiti!
Ljudi su u Rojcu svjesni da e, dok god zgrada bude financijski
vezana uz gradsku upravu, biti i korupcije, netransparentnosti i
politikih podmetanja. Stoga Marko objanjava sljedei korak u
razvoju Rojca: Inzistiramo na osnivanju javne ustanove kako bi
sami kontrolirali financiranje Rojca. Sada to kontrolira gradska
vlast i koristi tu poziciju za napadanje korisnika i optuivanje
ljudi u Rojcu da su paraziti.
Duica detaljnije opisuje ovu nakanu: Gradska je uprava,
potaknuta neuspjehom u upravljanju Rojcem, koji se manifestira
u nemogunosti provoenja odluka koje sama donosi, prihvatila
prijedlog projekta edukacije i osmiljavanja uinkovitijeg,
sudionikog modela upravljanja i osnivanje hibridne javnocivilno drutvene ustanove, poput one koja ve postoji u
Zagrebu gdje su Grad Zagreb i Savez za Centar za nezavisnu
kulturu i mlade zajedno osnovale ustanovu mjeovitog tipa u
ijem radu ne sudjeluju niti politiki predstavnici niti gradska
administracija. Zelena Istra je u ime udruga iz Rojca napisala
takav projekt na natjeaj za sredstva Nacionalne zaklade za
razvoj civilnog drutva, koja je financijsku potporu i odobrila, a
tu potporu je odobrila i pulska gradska uprava.
Osim pitanja samostalnog financiranja ideja o javnoj
ustanovi, kao novom koraku u povijesti Rojca, otvara i razna
pitanja djelovanja ovakvih eksperimentalnih institucija. Moja
75
Rojc mjesto gdje je tranzicija
krenula u suprotnom pravcu

vizija Rojca kao javne ustanove je ukidanje gradonaelnikove

suglasnosti na sve nae odluke, osnaivanje uloge Vijea,
ali i uvoenje delegiranih osoba koje bi se bavile pitanjima
financiranja Centra, predstavljanjem rada Rojca u ostalim
gradovima te dodjeljivanjem prostora kao i revizijom njegovog
koritenja razmilja Irena.
U obranu drutvenog znanja
Desetogodinja je pria oko Rojca pokazala u praksi nekoliko
stvari, izmeu ostalog i kakav potencijal za proizvodnju javnog
ivota posjeduju sami graani kada se oslobode bremena najma
koje namee trite nekretnina.
Takoer pokazuje kakav razvoj omoguuje ta proizvodnja
javnoga jednom kada se meusobno umrei i organizira.
Paolo Virno, talijanski filozof, opisuje takvu situaciju u
knjizi Gramatika Mnotva sljedeim rijeima: Subverzija
kapitalistikih proizvodnih odnosa se moe manifestirati samo
kao institucija jedne nedravne javne sfere, politike zajednice
koja za vlastiti temelj posjeduje opi Intelekt to drutveno
znanje koje je u nematerijalnoj proizvodnji postalo glavna
proizvodna snaga.
Meutim pria o Rojcu pokazuje i koju mo u kapitalizmu
posjeduje vlasnitvo, makar ono bilo i gradsko, odnosno
javno. Stoga pitanje novih institucija javnoga, koje se razvijaju
diljem svijeta, nije samo pitanje autonomne organizacije tih
institucija ve i pitanje obrane steenih vrijednosti od starih,
neproduktivnih, upravnih aparata koje zadravaju mo zbog
posjedovanja vlasnitva.
Marko zakljuuje da se Rojc razvio sam, iz kaosa ili, kako
volimo rei Rojc se desio. Kako bi se taj kaos obranio od
neprestanog pritiska gradske uprave razvila se samoorganizacija
izmeu ljudi u Rojcu. To je, po meni, najbitnija poruka ovog
iskustva samoorganizacija je metoda obrane od vlasti!
76
Nove
Institucije

Pukotine
u urbanizmu kakvog
poznajemo
STEALTH.ultd

STEALTH.ultd je rotterdamsko beogradska grupa osnovana

2000. godine s ciljem promiljanja i diskutiranja o bliskim
budunostima gradova. Grupa je izradila ili sudjelovala u izradi
brojnih meunarodno objavljenih i izloenih projekata na temu
kompleksnosti i nestalnosti suvremenoga grada poput: Wild
City/(Beograd), Urban Catalyst (Amsterdam), Challenging
the Conservative Brain (Kunstverein Minhen), Cut for Purpose
(Muzej Boijmans van Beuningen, Rotterdam), Lost Highway
Expedition (Zapadni Balkan), Plans and Slums (Rim/Beograd),
Port City Safari (Rotterdam), Constituting the Meantime
(Nizozemska). 2008. godine bili su slubeni predstavnici
Nizozemske na Venecijanskom Bijenalu. Predavanje odrali Ana
Doki i Marc Neelen. > www.stealth.ultd.net
Pria o meuvremenu
eljeli bismo u raspravu uvesti izraz kojim smo se bavili
posljednjih godina, a to je meuvrijeme, odnosno razdoblje
77
STEALTH.ultd

izmeu dvije funkcije koje se obavljaju na istom prostoru. Meutim

prvo bismo se htjeli osvrnuti na postkapitalistiku ideju odvajanja
urbanizma od drave. U Nizozemskoj, zemlji o kojoj emo
govoriti, urbanizam je do prije petnaest godina bio pod upravom
drave. Od tada su korak po korak trine sile poele dominirati
urbanistikom proizvodnjom, da bismo danas doli do trenutka
u kojem trite ima mnogo vei utjecaj na prostorno planiranje
nego drava. Dakle, ono s ime smo danas suoeni, kada se drava
povukla iz urbanizma, jest dominacija trita, a ne postkapitalizma.
Iz tog bismo iskustva mogli rei da je vrijeme da ponemo
razmiljati o urbanizmu koji ne bi bio uvjetovan ni tritem ni
dravom, nego bi bio voen zajednikim mogunostima.
Izlazak iz gentrificiranog grad
U Amsterdamu se 1985. godine zatvorilo ogromno
rodogradilite na sjevernoj obali rijeke IJ, kad su se
brodograditeljske tvrtke preselile u Aziju. Taj je prostor bio
toliko velik da grad nije znao to bi s njim. Gradska uprava nije
htjela sruiti zgrade. Imali su tekoa s iznajmljivanjem, a bojali
su se i useljenja skvotera u sluaju da ih ostave praznima. U
meuvremenu su i skvoteri bacili oko na zgradu. Obje su strane,
i institucije i skvoteri, bile zainteresirane za neograniene
mogunosti tog mjesta, no nametnulo se pitanje mogu li te dvije
strane pregovarati o tome sa svojih razliitih pozicija.
Gradska je uprava 1999. godine odluila raspisati natjeaj
za umjetnike koji bi bili neka vrsta kreativnih poduzetnika za
prostor od 20.000 kvadratnih metara. Mala je skupina skvotera
deloiranih godinu dana ranije pobijedila je na natjeaju i dobila
na upotrebu NdsM Wharf na rok od pet godina, koji je poslije
produen na deset godina. Njihova je zamisao bila da s pomou
250 umjetnika sami obnove prostor.
Osim skvotera, mnoge su druge skupine u Amsterdamu
bile zainteresirane za neiskoriten prostor koji eka obnovu.
78
Nove
Institucije

79

Razne je ljude gentrifikacija i visoke cijene u gradskom sreditu

natjerala na razmatranje drugih ivotnih opcija. Tako se
stvorila elja za prelaskom rijeke IJ kako bi se dolo do praznog
industrijskog prostora na sjeveru Amsterdama dijela grada
koji je prethodno bio poznat kao Amsterdamski Sibir, podruje
koje su mnogi graani Amsterdama zaboravili.
Autonomija u prostoru i vremenu
Godine 2003. smo sudjelovali u izradi urbanistikog plana
sjevernog dijela Amsterdama za iduih dvadeset pet godina.
Podruje oko rijeke IJ dugo pet kilometara podijeljeno je na
manje dijelove te je za svaki od njih osmiljen plan razvoja
tijekom tog perioda. S obzirom na to da je prilino neizvjesno to
e se dogoditi u iduih nekoliko godina, dugotrajno planiranje
bio je podvig koji nas je izuzetno zainteresirao.
Izradili smo nacrt stanja kakvo smo zatekli 2003. godine
kad je zemljite bilo prazno i neiskoriteno, te s druge strane
planiranu viziju stanja 2028. godine, kad bi cijelo podruje trebalo
biti prenamijenjeno i kad bi industrijska namjena trebala biti
zamijenjena gradskim sadrajima. Ako o tom procesu razmiljate
kao o vremenskom periodu od 2003. do 2028. godine, i uzmete u
obzir koliinu radova koji bi trebali biti realizirani na kraju cijelog
procesa, vidjet ete da neki od tih radova poinju negdje tijekom
tih dvadeset pet godina jer, naravno, nita se ne moe sagraditi
odjednom. S druge e strane postojeim projektima jednom doi
kraj, kao i privremenom koritenju zgrada.
Ono to preostaje kad se oduzme vrijeme u kojem odumire
sadanja namjena i vrijeme kada nastupa budua jest prostor
koji se u odreenom vremenskom periodu ne koristi. Mi to
zovemo meuvrijeme. Meuvrijeme je vrijeme u kojemu se
mogu dogoditi druge stvari i druge funkcije, projekti i namjene
mogu utjecati na krajnji izgled zemljita koje moe postati
neto drugo, a ne ono to je poetno planirano. Zbog toga smo
80
Nove
Institucije

odluili izraditi zamjenski plan, plan u sjeni onom slubenom

urbanistikom, pri emu smo za svako podruje pokriveno
urbanistikim planom osmislili zamjensku funkciju koju bi
moglo imati u meuvremenu. Zanimalo nas je kako bi se taj
proces mogao provoditi. U to smo vrijeme radili s organizacijom
za urbanu obnovu Panorama North, koja je pokazivala interes za
aktivaciju meuvremena.
Zajedno smo s njima razvili zamisao o Platformi za
privremeno koritenje, kojom bi se mogao izraditi plan za
potencijalne lokacije te ih povezati s inicijativama i potranjom.
Naalost, tijekom godina dogodio se niz politikih promjena
zbog kojih je ta tvrtka izgubila potporu pa je zamisao o aktivaciji
tog podruja privremenim koritenjem i izradom zamjenskog
urbanistikog plana zaustavljena.
Privremeno koritenje trajna neizvjesnost
Unato tomu, gradska se uprava ve 2005. godine poela
koristiti nekim od privremenih programa; primjerice, podigli su
privremene studentske domove. U meuvremenu su umjetnici
uloili novac u prostoriju od 20.000 kvadratnih metara na NDSM
Wharfu, koji e se umjesto prvotnih deset sada moi koristiti
dvadeset pet godina.
Godine 2007. je u tom prostoru pokrenut Kunststad (Grad
umjetnosti). Jedinice su se pojedinih umjetnika financirale
individualno, a izradili su ih korisnici, dok je nosivi konstruktivni
sustav bio za sve izgraene prostore kolektivan, kao i sama
graevina. No 2008. godine su korisnici saznali da gradska uprava
namjerava prodati zgradu. Tada su se okupili i zatraili kolektivni
zajam, no na natjeaju je pobijedila graevinska tvrtka iako je
ponudila manji iznos. U proljee 2009. godine ugovor koji je
potpisan s tom tvrtkom raskinut je zbog ekonomske krize.
Ta nas je nepovoljna situacija na NDSM Wharfu, uz druge
birokratske prepreke privremenom koritenju, kao to su pravila
81
STEALTH.ultd

i zakonske regulative neprimjenjive na privremene projekte,

potaknula na pravno definiranje koncepta meuvremena,
odnosno postojanja u meuvremenu.
Potreban nam je ustav!
Glavna nam je namjera bila vidjeti moemo li meuvremenu
dati autonomni status, kao entitetu u vremenu i prostoru, koji
moe djelovati neovisno. Kako bi ono bilo neovisno morate ga
uspostaviti, dati mu ustav.
Taj bi se ustav bavio sivom zonom, zonom izmeu davanja
prilike privremenoj situaciji i njezina zanemarivanja, izmeu
ulaganja i iskoritavanja, privremenosti i elje za trajnou,
te izmeu zakona i bezakonja. Taj bi ustav morao precizno
odrediti ekonomske sile prisutne kod privremenog koritenja
postavljajui pitanje: zato se te stvari dogaaju, tko ulazi u
takvo koritenje i s kim, te kako od toga profitira? Taj ustav igra
dvostruku ulogu: s jedne strane oslobaa neke od potencijala
koji su ogranieni prekobrojnim propisima i birokracijom, a
s druge strane upuuje na to koliko se tih projekata uklapa u
zamisli investitora i postaje dio planova trita nekretnina.
Ako je u gradovima to meuvrijeme neto veoma dragocjeno
kao alternativni oblik uporabe nekretnina moemo li mu dati
neotuiva prava? Nije rije o davanju prava korisniku prostora,
nego o meuvremenu u prostoru, toj privremenoj zoni koja
se nalazi izmeu razliitih funkcija. Pitanje koje se namee je,
naravno tko ostvaruje dobit?
Ustav za meuvrijeme smo pisali razmiljajui o svim tim
pitanjima. Kao model nam je posluio ustav Europske Unije, koji
jo uvijek nije usvojen. Na ustav opisuje razliite stvari ono
to meuvrijeme moe i ono u emu se sastoji njegov potencijal
da omogui pristup koritenju prostora. Meuvrijeme uvijek
ima dvostruko lice: ako netko ostvaruje dobit, tada moe dobiti
vrijeme i prostor izvan dominantnih trinih utjecaja. Primjerice,
82
Nove
Institucije

investitori ostvaruju dobit jer, svaki put kad je neko podruje

stavljeno u prvi plan privremenim koritenjem, vrijednost mu
istog trena poinje rasti. Privremeno je koritenje dakle veoma
jeftina mogunost podizanja vrijednosti vlasnitva.
Na temu osnovnih prava meuvremena napisali smo:
Potujte ga kao entitet koji postoji u vremenu i prostoru.
Meuvrijeme ima pravo na slobodu od niza birokratskih
i pravnih prepreka. Treba se smatrati razliitim od drugih
elemenata razvoja grada i to je njegovo neotuivo pravo.
Konano, ustav nema veze s koritenjem. Ima veze s
vremenom i prostorom. Rije je o pravu na postojanje i
koritenje koje odreeni prostor u vremenu ima. To je javno
vrijeme u prostoru. Ustav oduzima dio romantine aure
samoinicijativnih i privremenih intervencija. Povezan je s
birokracijom i analizira ono to djelovanje u meuvremenu
zapravo znai. Potie pitanje koliko biste privremenosti zapravo
htjeli imati. Takoer, je li to jedino mjesto u vremenu koje je
mogue ostvariti, za nas koji ne elimo u potpunosti biti unutar
dominantnog ekonomskog sustava? Je li to jedini prostor koji
nam je preostao? To bi bio alostan zakljuak.

83
STEALTH.ultd

Pouke
s periferije moi
UrbanXchange

UrbanXchange je grupa koja se bavi istraivanjem urbanih

promjena u europskim gradovima. Cilj je grupe izgraditi mreu
istraivaa, umjetnika i aktivista, kako bi objasnili na koji su
nain suvremeni fenomeni posljedica povijesnih okolnosti te na
koji su nain urbane transformacije uslovljene neoliberalnim
stremljenjima. Tim radom grupa pokuava statinoj slici
gradova suprotstaviti stvarne fenomene, poput neformalnog
naseljavanja i ekonomije te urbanih pekulacija. Budui da
dolaze iz Rima, ovaj je grad postao polazite u istraivanju i to iz
perspektive samoorganiziranog urbanizma. Predavanje odrale
Antonella i Susanna Perin. > www.smu-research.net
Pouke Borgesiane
Temu neformalnih naselja Europe smo zapoeli istraivati u
veljai 2009.godine na radionici Self Made City (SMC), koju
smo u srpnju 2009.godine organizirali na lokacijama koje
istraujemo rimske etvrti Borghesiana i Finocchio.
85
urbanXchange

86
Nove
Institucije

87

Bitno je napomenuti da je Rim polazite naeg rada jer je

taj grad toka u kojoj se susreu urbani fenomeni Sjevera i Juga
i grad sa dugom tradicijom samoorganizacije drutva i javnog
prostora. U okviru radionica SMC i Pouke Borghesiane htjeli smo
se upoznati s jo uvijek neispisanom povijeu Rima.
Istraivanju smo pristupili sa gledita samih stanovnika.
Organizirali smo nekoliko skupova u suradnji s njima te s
predsjednikom samoorganizirane grupe za urbanu obnovu
Consorzi di Autorecupero i mjesnim odborima. Osim povijesti
naselja, prouavali smo i naine koritenja zemljita i javnog
prostora, naine doseljavanja novog stanovnitva, kao i naine
nastanka novih velikih naselja i urbane promjene u okolici.
Povijest Borgesiane i Finocchia
Oba su naselja izgraena du ceste Casilina, na rubovima
gradskog podruja. Slina je naselja mogue pronai na cijelom
gradskom podruju Rima.
Najstariji dio Finocchia izgradili su doseljenici iz junog Lazia
i Campanie, mahom poljoprivrednici, isprva sezonski radnici
koji se kasnije trajno nastanjuju u Rimu. Dobra eljeznika
povezanost s Rimom omoguila je razvoj Finocchia. U tom
periodu veliki zemljoposjednici ilegalno parceliziraju i prodaju
tako usitnjeno imanje kako bi poljoprivredne, zatiene povrine
ili pak povrine namijenjene izgradnji infrastrukture pretvorili u
graevinsko zemljite.
Isti se proces usitnjavanja zemljita dogodio i u
naselju Borghesiana u periodu od 1969. do 1974.g. gdje su
zemljoposjednici nakon parcelizacije izveli neadekvatnu
infrastrukturu, a potom ga prodali kao graevinsko zemljite.
Posljedice ovakvog parceliziranja vidljive su i danas jer, budui
da su doneseni stroi zakoni, trenutno u Borghesiani 30%
zemljita ne pripada onima koji su ga otkupili i na njemu
izgradili kue.
88
Nove
Institucije

Kada su doseljenici kupili parcele, najee su morali sami

izgraditi svoje domove jer su graevinske tvrtke strahovale da
im na ilegalnim gradilitima drava ne zaplijeni strojeve. Tokom
radova nerijetko su bili ucjenjivani. oesto su morali potplaivati
policiju i razne gradske slube kako bi mogli nastaviti s radovima.
Neadekvatna je infrastruktura koju su postavili zemljoposjednici
jo uvijek u upotrebi, a gradska uprava do dananjeg dana ne
nudi rjeenje ovog pola stoljea starog problema.
Tijekom naeg posjeta Borghesiani jedan je stariji stanovnik
zapitao lokalnog upravitelja: Mauro, zato ne rijeimo ovaj
problem onako kako smo to nekad radili? Sakupit emo novac i
sami izgraditi ceste! To pitanje priziva nostalgiju za ilegalnim
periodom samoorganizacije naselja, kada su se problemi
rjeavali brzo i efikasno. Naalost, otkad je sve legalizirano,
takva rjeenje nisu vie mogua.
Drutveni pokreti i zakonodavne procedure
Italija je 60-ih i 70-ih godina bila poprite mnogih politikih i
socijalnih nemira. Jedan je od temeljnih problema bio nedostatak
stambenog prostora. U mnogim su rimskim etvrtima ljudi ivjeli
u drvenim kolibama i barakama, a slina se situacija moe vidjeti
i danas. U tom je razdoblju pokret Pravo na dom organizirao
skvotiranje onih graevina koje nisu bile iznajmljene. Openito
govorei, osim spomenutog pokreta, itava su naselja bila
ilegalno izgraena, te ih je kasnije trebalo legalizirati.
Prvi je dravni zakon za regulaciju bespravne gradnje
izglasan 1985.g., nakon ega je u naselja dovedena osnovna
infrastruktura. Projekte sanacije i izgradnje infrastrukture
provodi i financira lokalno stanovnitvo organizirano u
spomenute Consorzi di Autorecupero, a sve planove nakon
toga pregledava i odobrava gradska uprava. Iako odreene
sumnje i pitanja uvijek ostaju, ovakva se praksa pokazala vrlo
uinkovitom te su mnoge europske drave oformile timove za
89
urbanXchange

istraivanje slinih instrumenata provedbe gradskih projekata

kako bi tonije ustanovili razinu sudjelovanja lokalnog
stanovnitva u procesima planiranja i obnove. Ovaj je zakon
dakle omoguio da samoorganizirane grupe, poput Consorzi
di Autorecupero, samostalno planiraju i izvode osnovnu
infrastrukturu struju, vodu i kanalizaciju, kao i sekundarnu
drutvenu infrastrukturu, kole i parkove.
Meutim tijekom radionice smo uvidjeli potpuni izostanak
upravljanja i neuinkovitost urbanog planiranja gradskih
vlasti Rima. Isti su problemi prisutni svugdje, ne samo u
bivim ilegalnim naseljima, ve i onim legalnim. Primjerice,
svugdje nedostaju javni prostori i kvalitetan javni prijevoz. Na
skupovima u mjesnim odborima shvatili smo da kvartovski
komitet Finocchia pokriva sve drutvene potrebe naselja: kole,
slobodne aktivnosti, ljetni kulturni program i javne prostore
poput parka Collina della Pace. Rije je o 50 aktivnih lanova
koji volonterskim radom rjeavaju potrebe naselja od 8.000
stanovnika i pruaju sve ono to naselju nedostaje. No, pitanje
samoorganizacije postaje vrlo problematino u situaciji kad,
unato kompetentnosti i energiji, nedostaje izvrne moi i
ovlatenja za djelovanje.
Transformacije teritorija
Nova naselja koja nastaju u predgrau, najee oko trgovakih
centara, predstavljaju naslijee lijevo orijentirane uprave Rima.
Ona su zapravo pravi poklon velikim graevinskim tvrtkama
koje radi njih dobivaju poslove izgradnje infrastrukture.
Takozvane Centralit su trebale osigurati infrastrukturu
i legalizirati neformalno razvijena naselja poput Borghesiane.
Meutim, planirana drutvena i javna infrastruktura, sveuiline
zgrade, javna administracija i garae nikada nisu izvedene,
poveznica sa autocestom Riccardo Anulare je loe rijeena,
sustav javnog prijevoza je takoer lo, a podzemna eljeznica
90
Nove
Institucije

nije dovrena. Problemi u prometu su sve vei i ljudi troe 2-3

sata dnevno na cesti. Posljedica toga je da sve vie ljudi iznova
prodaje svoje stanove i odseljava se.
Migracije
Prije godinu dana je talijansko Ministarstvo unutranjih poslova
smjestilo u Borghesianu 100 imigranata koji iekuju politiki
azil, to vrlo brzo moe ovu etvrt pretvoriti u zatvoreno
podruje, geto, kao posljedicu novih sigurnosnih zakona za
imigrante. Unato injenici to u Borghesiani i Finocchiu ivi
mnogo doseljenika iz istone Europe i Afrike, trebalo je uloiti
puno truda kako bi o tim migracijama neto vie saznali od
samih stanovnika. Ta su naselja trenutno esto odredite
doseljenika iz drugih drava, jer su cijene stanovanja nie nego
u sredinjim dijelovima grada. Istovremeno dio druge generacije
doseljenika naputa ta ista naselja.
U Finocchiu postoji velika i nevidljiva zajednica kineskih
imigranata. Najee ive i rade u istoj zgradi. Na pitanje na
kojem ih javnom mjestu moemo susresti, jedan nam je lokalni
aktivist odgovorio da nedjeljom ujutro odlaze u park na vrhu
brijega sa prijenosnim raunalima, jer ondje koriste slobodnu
beinu mreu. Zanimljivo je promatrati ivot takvih vrsto
strukturiranih zajednica koje povezuje 30 godina politike borbe i,
usporedno s time, transformacije unutar zajednice i svakodnevne
prakse doseljenika u tom neformalnom mikrokozmosu.
Perspektive
Kroz prizmu smo samoorganizacije u neformalnim uvjetima
odluili promatrati gradski prostor od periferije ka centru.
Termini centar i periferija ne odnose se pritom na smjetaj
unutar gradskog prostora, ve na razliiti stupanj ili odnos
prema raznim relacijama moi. S te toke gledita, poevi
od svakodnevice, percepcija i znanje stanovnika pruit e
91
urbanXchange

nam svijest i razumijevanje suvremenog europskog urbanog

prostora. Nadamo se shvatiti njegove transformacije u situaciji
visokog stupnja privatizacije s jedne strane i neformalnih
samoorganiziranih urbanih prostora s druge.
Nastavit emo se baviti tim pitanjima proizvodei znanje u
suradnji s lokalnim stanovnitvom. Postepeno emo ukljuivati
istraivae, umjetnike i aktiviste u tu multidisciplinarnu
razmjenu znanja.

92
Nove
Institucije

Kvartovski
laboratoriji u Trstu:
interaktivni aparati
za stvaranje mjesta
javnosti u javnom
gradu
Elena Marchigiani

Elena Marchigiani, profesor na katedri Planiranje grada na

Arhitektonskom fakultetu Sveuilita u Trstu. Kroz njezine
suradnje s mnogim drutvenim javnim ustanovama, studenti
imaju priliku razvijati prijedloge nacrta kako bi se unaprijedili
javni otvoreni prostori i oprema. Takoer im je omogueno
djelovanje na konkretnim intervencijama i lokalnim akcijama u
sudjelovanju s graanima.
zato kvartovski laboratorij
Protekle smo dvije godine, od 2007., organizirali nekoliko
radionica u suradnji s graanima u razliitim stambenim
etvrtima Trsta, pod nazivom Kvartovski laboratoriji. Ukljuili
smo studente Arhitektonskog fakulteta u Trstu, umjetnike,
stanovnike, mjesne kole, udruge i javne institucije koje djeluju
na datom podruju. Radionice su provoene kao projektantski
laboratoriji u sklopu dravnog istraivanja Javni grad, iji je cilj
bio izrada smjernica za odrivu obnovu gradske periferije.
93
Elena
Marchigiani

94
Nove
Institucije

95

Javni gradovi, odnosno stambena naselja kojima jo uvijek

uglavnom upravljaju javne institucije, pokazala su se kao
idealna okolina za pokuaje jaanja lokalnih zajednica, poticanje
novih oblika javnih i zajednikih akcija i prostornu regeneraciju.
Kroz umjetnike su dogaaje i male komunalne akcije,
kvartovski laboratoriji pridonijeli razumijevanju pojmova mjesta
javnosti i kvaliteta prostora i njihova znaenja za gradove. No,
zato su ti pojmovi bitni upravo za javni grad? Zato je nuno o
njima promiljati zajedno sa stanovnicima i institucijama?
Javni gradovi kao zaarani krug
U javnim gradovima, gdje se uruavaju dravni modeli skrbi,
esto smo suoeni s negativnim znaenjem ili paradoksom
termina javno javni prostor ne nastaje kroz kolektivni
angaman, a stanovnitvo ga doivljava tek kao fiziku okolinu,
opremu ili servise o kojima brigu vode javne institucije. Takav stav
potiu i same institucije iskljuujui graane iz procesa donoenja
odluka i spreavajui ih da sami vode brigu o zajednikim
prostorima koje meusobno dijele, ali ih ne posjeduju.
Novim metodama drutvene i prostorne revitalizacije
nuno je sruiti taj zaarani krug stvoren javnim upravljanjem
i odvajanjem graanina (shvaenog kao pasivnog primatelja
smjetaja i usluga) od prostora (svedenog na potronu robu).
Procesi bi revitalizacije trebali izmijeniti ulogu graana iz
potroaa u upravljaa u procesima upravljanja, stvaranja
i pridavanja znaenja postojeim zajednikim prostorima
i opremi. U tom je procesu nuno razmotriti i ulogu javnih
institucija. Pomanjkanje ekonomskih i drugih resursa s
kojim se radnici u javnim slubama susreu, upuuje na
nunu integraciju razliitih sektora djelovanja (prostornih,
drutvenih, ekonomskih...), ali i osmiljavanje projekata koji
rjeenja ne nameu izvana, ve jaaju lokalni socijalni kapital i
stvaraju sinergiju djelovanja odozdo i odozgo. Poetni korak
96
Nove
Institucije

ka gradskoj revitalizaciji je prepoznavanje lokalnih resursa,

odnosno prostornog i drutvenog potencijala koji ve postoji
u javnom gradu.
Basaglino iskustvo
Promatrajui s dravne i europske razine, Trst moe djelovati kao
izvanredni laboratorij za inovacije u polju razliitih modela socijalne
skrbi i brige za graane. Nasuprot tome, ini se da lokalni planeri
svjesno izbjegavaju ta polja prilikom revitalizacije predgraa.
Posljednjih deset godina Agencija za zdravstvo, Agencija
za stanovanje i Gradski zavod za socijalnu skrb surauju
s graanima u najproblematinijim stambenim etvrtima
kako bi udruili razliita polja djelovanja od odravanja
stambenih zgrada, zajednikih i otvorenih povrina, do socijalne
i zdravstvene skrbi. Cilj je djelovanja racionalizacija javne
potronje i uobiajenih izvora financiranja kroz nove naine
upravljanja javnim slubama i njihovo fokusiranje na specifine
potrebe prostora i ljudi kojima se obraaju.
Program Prostor, zdravlje i razvoj zajednice zapoet je
1998., a njegov nastavak Mikrozona 2005.godine. Korijeni
tih programa proizlaze iz iskustva deinstitucionalizacije
psihijatrijske bolnice koju je proveo Franco Basaglia 70-ih
godina u Trstu. To je iskustvo dovelo do sastavljanja dravnog
zakona 1978. g., no njegova je primjena bila uvelike osporavana.
Meutim za Trst su upravo ti dogaaji bili poticaj za stvaranje
sustava mjesnih stambenih slubi. Decentralizacija slubi
nastala je iz uvjerenja u terapeutske dobrobiti integracije
pacijenata u svakodnevne ivotne, radne i drutvene odnose.
Pouke Basaglinih programa Prostor, zdravlje i razvoj
zajednice i Mikrozona usaene su u mnoge stambene etvrti
grada. Graani su pozvani izraziti svoje potrebe, a udruge,
dobrovoljne organizacije i radnici unutar institucija usmjeravaju
svoje aktivnosti ka boljem razumijevanju lokalne situacije,
97
Elena
Marchigiani

problema i potreba. Pojedine su mikrozone tako postale prava

mjesta javnosti: centri zajednice gdje se odvijaju okupljanja
kolektiva, akcije, javni dogaaji i proslave.
Laboratorij graanske re edukacije
Talijanski je arhitekt i planer Giancarlo De Carlo jo 70-ih godina
razvio projekt zasnovan na interaktivnim drutvenim procesima.
Prema njegovim rijeima svaki oblik sudjelovanja iziskuje
mnogo truda i angamana, uvijek je drugaiji i potencijalno
beskonaan. Ne postoje recepti za ostvarivanje sudjelovanja,
ona se uvijek iznova osmiljava, ui se iz iskustva i pokuava to
manje grijeiti, jer su posrijedi ljudska oekivanja i snovi.
Svrha Kvartovskih laboratorija (KL) nije bila samo izrada
projekata za unapreenje stambenih prostora. Shvatili
smo da moramo i sami uroniti u prostor, u razgovore i
svakodnevne aktivnosti ljudi koji ondje ive, kako bismo
usmjerili svoj trud na otkrivanje stvarnih mogunosti. Kroz
KL-e smo pokuali potaknuti proces re edukacije lokalne
zajednice, ali i svih posrednika izmeu lokalnih zajednica
i javnih institucija. Taj proces moe postati vrlo bitan u
planiranju postkapitalistikog grada.
KL-i nisu bili organizirani prema unaprijed odreenim
metodama prije njihovog poetka smo izradili mnogo
prethodnih studija, razgovarali s graanima i institucijama.
Zadali smo jednostavna pravila ponaanja: mijenjati perspektivu,
odnosno promatrati mjesto, ljude i aktivnosti na razliite
naine; dati glas, odnosno stvarati procese i mjesta interakcije;
razmjenjivati znanje i poglede, odnosno promiljati zajedno s
lokalnom zajednicom i ostvarivati mikro promjene, odnosno
vizualizirati nove mogunosti. Kroz razliite naine istraivanja,
poput ankete, etnje, analize, intervjue, video radove, radionice
i razliite dogaaje, KL-i su pokuali prekinuti utnju graana
koja je esto uzrokovana nepovjerenjem u mogunost promjene
98
Nove
Institucije

uobiajenih institucionalnih procedura i pretvoriti ih u

punopravne sudionike budue revitalizacije naselja.
oetiri radionice
KL-i su organizirani u etiri gradske etvrti, u suradnji s grupom
umjetnika iz Trsta zvanim Grupa 78, studentima, institucijama,
udrugama, graanima, nastavnicima i uenicima mjesnih kola.
Prvi KL organiziran je u Valmauri, velikom stambenom
kompleksu s mnogo otvorenih prostora, no oni su neprivlani
i nesigurni, loe opremljeni i teko dostupni. Veina stanara
te prostore ne cijeni, niti ih koristi. Putevi, dvorita, stubita i
rampe osmiljeni su tek kao funkcionalni prostori za brzi protok
ljudi, a jedini prostori zadravanja pripadaju programima
Prostor, zdravlje i razvoj zajednice i Mikrozoni, no uglavnom
se doivljavaju tek kao kontaktni prostor za razliite javne
slube. Preoblikovanje Valmaure i njenih prostora iziskuje
velike graevinske zahvate kakve nadlene institucije nemaju
namjeru poduzimati. Stoga je cilj KL-a bio djelovati unutar i
izvan samog naselja na probijanju mentalnih barijera i poticanju
mate, kako se na postojee prostore ne bi gledalo iskljuivo
kroz njihove mane. Pokuale su se predoiti mogunosti
zapoinjanja regeneracije ve kroz vrlo male i jeftine zahvate,
poput oslikavanja zidova, zajednike etnice ili prenamjene
neiskoritenih prostora u mjesta za odvijanje kulturnih dogaaja.
Idui je prostor u kojemu smo djelovali bio San Giovanni,
stambena etvrt okruena zelenim povrinama i gradskom
umom. Meutim sve te zelene povrine, tragovi povijesti i
sjeanja, trenutno nisu dostupni, niti vidljivi. ivot u etvrti
San Giovanni nije ugodan, a pjeaenje je oteano raznim
preprekama, ogradama i prometnicama. Iako bez izrazitijih
meuodnosa, u ovoj etvrti postoji suivot razliitih etnikih,
kulturnih i dobnih skupina od kojih svaka ima svoje vlastite
prostore okupljanja. Cilj je KL-a bio stvoriti mogunosti za
99
Elena
Marchigiani

povezivanje tih razliitih skupina, njihova okupljanja, razmjenu

iskustava i pojedinanih pria unutar naselja i njegovih prostora.
Kroz te se prie namjeravalo predoiti trenutno stanje stvari, ali
i oekivanja i elje graana. KL-i su pretvorili naselje u okruje
za igru ija je tema bila udesna povijest parka. Kroz igru smo
pokuali ostvariti doivljaj mree zelenih povrina iako one jo
uvijek nisu dostupne.
Trei je prostor bio Borgo San Sergio. Iako se ondje odvijaju
mnoge aktivnosti u osnovnoj koli, rekreacijskom centru, crkvi,
sportskim drutvima, knjinici, u prostorijama programa
Prostor, zdravlje i razvoj zajednice i Mikrozoni, meu njima
ne postoji suradnja. Zbog pomanjkanja suradnje etvrt djeluje
tek kao zbroj razliitih prostornih, drutvenih ili vlasnikih
otoka. Najizdvojenija je svakako Kua trumfova, nepoznato
i zastraujue mjesto, neto poput periferije unutar periferije.
Uz pomo umjetnika, uenici osnovne kole su uinili zbirku
fotografija svih kvartovskih centara i mjesta okupljanja. Taj je
korak djeci pomogao izgraditi novu mentalnu mapu okolia i
osloboditi se predrasuda. Studenti Arhitektonskog fakulteta
izveli su zajedno sa korisnicima Kue trumfova privremene
vrtove kako bi se predoio potencijal praznog prostora.
Studenti su i pomogli stanovnicima definirati zajedniki plan za
nadolazeu revitalizaciju etvrti.
Posljednja se radionica odrala u etvrti Garizzole, gdje
uglavnom ive graani starije dobi koji se meusobno dobro
poznaju, a njihove su potrebe ve jasno ustanovili i radnici
nadlenih javnih slubi. Program Mikrozona se dobro razvija
i koristi otvorene prostore, a graani izraavaju elju za
daljnjim ureivanjem zajednikih prostora i opreme. Razne
javne institucije ve razmiljaju o procesu revitalizacije etvrti
Garizzole kao boljem i jeftinijem rjeenju od odlaska u domove,
jer se radi o idealnom podruju za ivot osoba starije ivotne
dobi. KL-i su u etvrti Garizzole bili osmiljeni kao standardne
100
Nove
Institucije

studentske radionice. Studenti arhitekture, urbanizma i

drutvenih znanosti iz Trsta, Milana i Venecije izraivali su
projektna rjeenja, a graani su birali one koje ele predloiti
gradskoj upravi za realizaciju.
Poticaji za razmiljanje
Kroz iskustvo KL-a smo shvatili da mjesta javnosti nastaju
kao rezultat angamana mnotva razliitih sudionika, a ne
kroz djelovanje javnih institucija. KL-i su bili tek male, poetne
akcije i injekcije samopouzdanja, pa sada moramo preuzeti
odgovornost i ispuniti oekivanja.
Meutim tko e nastaviti zapoeti posao? Proces je
stvaranja novih mjesta javnosti dugotrajan, a prijetnja
institucionalizacije nije samo mogua, ve i vrlo vjerojatna.
Svi ukljueni sudionici (graani, istraivai i radnici javnih
institucija) moraju postati na neki nain laici, zadrati visoku
razinu samosvijesti za daljnje razvijanje zapoetog dijaloga.
Potrebna je energija svih sudionika da bi rezultati tog dijaloga
bili snani i prodorni.

101
Elena
Marchigiani

Odrivo koritenje,
upravljanje i financiranje
u gradu
Fram-menti

Projektantski tim arhitekata, inenjera i urbanista zvan Frammenti razvija se od 2006. godine do danas, i to od poetna etiri
lana do mree arhitekata, umjetnika i strunjaka iz raznih
podruja koji zajedno razvijaju multidisciplinaran pristup
urbanizmu i istraivanju grada. Rad grupe se moe podijeliti na
tri kljuna odnosa odnos prema neformalnom koritenju grada,
odnos prema upravljanju gradom i odnos prema ekonomiji
grada. Grupa je svoj zajedniki rad zapoela u Castelfrancu
Venetu, gradu od 30.000 stanovnika. U poetku su se usmjerili
na neformalne pristupe razvoju grada, pokuavajui zamisliti
urbane strategije bazirane na takvim metodama. Pokrenuli
su koritenje naputene tvornice FRAM koja je proizvodila
automobilske filtere. Rije je o 100.000m2 praznog prostora
usred stambene zone, u samoj blizini povijesnog centra.
Budui da su se bavili revitalizacijom tvornice, nazvali su se
Fram menti, to bi znailo umovi Frama. Predavanje odrao
Michele Sbrissa . > www.fram-menti.com
103
Fram menti

104
Nove
Institucije

105

Neformalno drugaije strategije koritenja grada

Naputena je tvornica budila mnoge uspomene meu
graanima i bivim radnicima, te nas je upravo ta vrijednost
kolektivne memorije tjerala da neto poduzmemo u vezi
tog prostora. Krenuli smo s organiziranjem javnih dogaaja
i radionica u samoj tvornici te se tijekom tri mjeseca vie od
4.000 posjetitelja informiralo i pridonijelo revitalizaciji svojim
idejama i raspravama o gradu, te promjenama koje u njemu
primjeuju, prieljkuju ili osuuju. Organizirali smo i izlobe na
kojima su posjetitelji mogli sudjelovati u radionicama, mogli su
pisati o svemu to misle, a studenti, profesori i projektanti su
razvijali scenarije za pojedine dijelove grada sukladno eljama i
razmiljanjima graana.
Drugi se korak istraivanja neformalnog naina upravljanja
gradom sastojao u irenju aktivnosti izvan tvornice Fram.
Godinu dana nakon prve inicijative razvili smo takozvane
Urbane scenografije niz dogaaja koji su koristili gradski
prostor kao pozornicu za stvaranje neuobiajenih doivljaja,
neoekivanih oblika zauzimanja i koritenja prostora. Jedna
od lokacija bio je najvei trg Castelfranca Veneta. Ova je
potpuno prazna povrina izvan povijesne jezgre, smjetena
uz glavni trgovaki centar u gradu, savreni primjer pojma
ne mjesto. Na prvi korak bio je vizualno zatvoriti tu povrinu
postavljanjem zavjesa. Unutar tog definiranog prostora postavili
smo pozornicu, a po njegovom rubu smo projicirali filmove po
fasadama zgrada. Osnovna je namjera te akcije bila poticanje
da se dijelovi grada ija je uloga nejasna u gradskim planovima
koriste i u svakodnevnom ivotu stanovnika. Takvo bi koritenje,
po nama, bio prvi korak u promiljanju njihovog razvoja.
Sudjelovanje drugaiji naini upravljanja gradom
Nakon prvih iskustava u neformalnom koritenju grada krenuli
smo s idejama kako bi se ista mogla primjeniti i u slubenom
106
Nove
Institucije

urbanizmu kakvog provode institucije javne uprave. Pruila

nam se prilika da sudjelujemo u izradi nekoliko urbanistikih
planova na sjeveroistoku Italije, a kako u regiji Veneto od 2004.
godine postoji novi urbanistiki zakon koji potie sudjelovanje
graana u planiranju, razvili smo urbane strategije koje kreu
od konkretnih tehnika ukljuivanja stanovnika u rasprave o
planiranju i promjenama u gradu.
Prilikom izrade urbanistikog plana Padove, primjerice, izali
smo u grad s pokretnim stolom i organizirali vie diskusija,
da bismo dobili miljenja graana o pojedinim temama i
prijedloge za novi urbanistiki plan. Dobiveni su rezultati bili
su dio materijala na temelju kojega je gradska uprava usvojila
urbanistiki plan.
Prilikom izrade urbanistikog plana Vicenze upitali smo
stanovnike kako zamiljaju industrijsku zonu i to bi htjeli
da tamo nastane. Sakupili smo puno ulaznih podataka i
organizirali trajnu radionicu, to je bio poetak procesa rasprave
i sudjelovanja graana u izradi novog urbanistikog plana grada.
Ova su nas iskustva potaknula na razvoj strategije pod
imenom Od drutva do grada koja ukljuuje razliite interesne
grupe u odrivi razvoj grada. Zato Od drutva do grada? Zato
to u planiranju grada ne postoji samo gradska uprava koja
surauje sa planerima i udruenjima, ve postoji i suradnja
raznih zainteresiranih sudionika na vie razliitih razina.
Krenuli smo od Asola, gradia u breuljcima iznad Trevisa, gdje
smo organizirali dvodnevnu radionicu u suradnji s gradskom
upravom, tehnikom slubom gradske uprave, graanima,
arhitektima i planerima, profesorima sa Sveuilita u Veneciji,
te grupom studenata. Ta je radionica bila poput poveznice s
gradom, sluila je sakupljanju informacija. Rezultat radionice
je bio svojevrstan program sa konceptualnom mapom Asola
koja je kasnije sluila kao poetna toka izrade stratekog
urbanistikog plana povijesne jezgre grada.
107
Fram menti

Ekonomija drugaije investicije u grad

Posljednja se tema koju pokuavamo razvijati u naim
istraivanjima bavi neime to smatramo izuzetno bitnim za
razvoj suvremenih projekata ulaganjima privatnog kapitala
u izgradnju odrivog prostora. Prole smo godine izradili
nekoliko eksperimentalnih projekata za privatne naruioce od
kojih je jedan bio prvonagraeni rad na natjeaju u Rovigu, u
Italiji. Rije je o projektu izgradnje socijalnog stanovanja sa
to manjim gubicima topline i to veim utedama energije
kroz upotrebu strukturalnih drvenih modula i sistema pasivne
upotrebe energije. Odnos javnih i privatnih prostora te tipologija
izgradnje su bili bitni za sam projekt, a mi smo ih razvili
kroz reinterpretaciju talijanskih eksperimentalnih socijalnih
stambenih projekata iz 60-ih i 70-ih godina.
Iskustvo izrade eksperimentalnih projekata za privatne
investitore nas je potaknulo na razmiljanje o vieslojnosti
ureenja odrivog grada, kao i o razliitim nivoima naeg
sudjelovanja u tim procesima. Kroz tri godine djelovanja
Fram menti su, voeni istim idejama, suraivali i s
neformalnim grupama, i s javnim upravama i s privatnim
firmama. To nas je potaknulo na zakljuak kako cilj i ideja
razvoja odrivog grada nije povezana sa sadanjom podjelom
drutva na neformalno, javno i privatno, ve je vie povezana s
odlunou pojedinaca da se u takve procese upuste.

108
Nove
Institucije

Proizvodnja
grada

Katarina zabranjena
proizvodnja na obali

Proizvodnja je doivjela nekoliko promjena u procesu

deindustrijalizacije: velike tvornice suavaju svoje pogone
i smanjuju broj radnika, a poveavaju broj suradnika,
kooperanata i obrtnika koji pojedine segmente industrijskog
rada obavljaju izvan same tvornice, u gradu, naselju ili u
vlastitoj garai. Takva proizvodnja, osim to je rasprostranjena
po itavom gradu, postaje i sve fleksibilnija, a proizvoai
koji u njoj sudjeluju prisvajaju i sve vie sredstava za samu
proizvodnju. Meutim suvremena je fleksibilna proizvodnja,
kako nematerijalna tako i materijalna, rijetko usklaena sa
slubenom idejom namjene prostora kojeg urbanistiki plan
fiksira na dugotrajne vremenske periode. Naime, metoda izrade
urbanistikih planova nije mijenjana od poetka industrijskog
doba te se jo uvijek bazira na rigidnoj shemi podjele grada
u zone razliite namjene. Stoga je esta pojava da suvremeni
proizvoai, razni kooperanti, obrtnici i slini uope nemaju
legalnu mogunost prakticiranja svojeg rada u gradu.
113
Katarina zabranjena
proizvodnja na obali

114
Proizvodnja
Grada

115

Isti trend prati i pulski urbanistiki plan u ijoj je analizi

primijeeno da je obrtnitvo aktivnost s najveom stopom rasta
u gradu, meutim za tu namjenu nije rezervirana niti jedna
lokacija u konanom prijedlogu namjene. U takvim situacijama
proizvodnja u gradu pronalazi naputena gradska podruja kako
bi se ona ipak mogla prakticirati, pa makar i mimo slubenih
planova. Ako je Rojc bio primjer zauzimanja naputene
zgrade radi razvijanja nematerijalne proizvodnje (drutvenih
aktivnosti) onda je naputena vojna zona Katarina primjer
zauzimanja lokacije u cilju razvijanja materijalne proizvodnje.
Zadruga moe razvijati grad
Katarina je otoi u sreditu Pulskog zaljeva. Koriten je kao
baza za hidroavione do 1.svj.rata, ronilaki centar do 1990., a
vojska ga u potpunosti naputa 2003. godine. Od tada zgrade
na otoku prolaze kroz razdoblje devastacije i pljake, ali i sve
eeg privremenog koritenja za potrebe glazbeno kulturnih
festivala, ribolova, sporta, obiteljskih etnji uz obalu i slinih
aktivnosti. Nakon prvih, privremenih korisnika otok su poeli
koristiti i oni stalniji i to upravo za proizvodne djelatnosti pa je
tako dio prostora zauzela i ribarska flota kojoj slubene vlasti
nikada nisu uspjele osigurati luku. Oni koriste Katarinu kao
privezite, ali se na otoku vade i iste pontoni za molove, a u
halama se sklanjaju brodice radi sezonskog odravanja.
Osim novih proizvoaa ova prazna zona slui i irenju
proizvodnje koja ve ima osigurane prostore. Tako na Katarini
postojee brodogradilite odlae sekcije brodova, a pojedine
organizacije iz Rojca koriste prostor za ljetne glazbene festivale
jer su uvjeti za te aktivnosti bolji nego u gradu (vee povrine za
velike dogaaje i manje pritubi graana na buku).
Sva proizvodnja koja se odvija na Katarini je jo uvijek
neformalna, kako u koritenju prostora tako i u meusobnim
vezama izmeu proizvoaa. Meutim primjer Rojca govori
116
Proizvodnja
Grada

kako je formalizacija koritenja prostora, odnosno sklapanje

ugovora o dugoronom koritenju prostora, proizvelo i
formalan tip organizacije. Ako je za nematerijalnu proizvodnju
u Rojcu taj tip organizacije bila udruga onda bi za materijalnu
proizvodnju na Katarini taj tip organizacije mogao biti zadruga.
Hrvatski zakon o zadrugama opisuje takvu organizaciju kao
dobrovoljno udruenje u kojem svaki lan sudjeluje neposredno
i koje zajednikim poslovanjem po naelu uzajamne pomoi
unapreuje i zatiuje svoj gospodarski i drugi profesionalni
interes. Portugalski sociolog Boaventura de Santos tvrdi da
su zadruge, osim tienja gospodarskog interesa zajednice,
pogodne za uvoenje direktne demokracije u ekonomsku sferu.
To se ostvaruje suvlasnitvom lanova nad zadrugom, to
im ujedno omoguuje samostalno raspolaganje i upravljanje
vikom vrijednosti i distribucijom profita. Upravo zbog te
karakteristike zadruge mogu postati subjekti razvoja grada jer
imaju mogunost usmjeravanja profita u komunalne, odnosno
zajednike vrijednosti u prostoru. Jedan od primjera gdje
je drutveni pokret razvio kooperativnu ekonomiju te iz nje
krenuo u gradnju vlastitog naselja nezavisno od dravnog i
trinog sustava jest grad Ireno Alvos dos Santos u brazilskoj
regiji Paran, kojeg su ustanovili i razvili pripadnici brazilskog
pokreta MST.
Trite nekretnina parazitira na razvoju
Najbitniji faktor koji sprjeava formalizaciju statusa korisnika
na Katarini je ponovno samo vlasnitvo nad prostorom koje
je podijeljeno izmeu drave i gradske uprave. Iako su oba
vlasnika javni subjekti koji bi trebali sluiti graanima, jasno
je da se u neoliberalnom sustavu i drava i gradska uprava
ponaaju kao i bilo koji drugi privatni vlasnici. Cilj tih organa
vlasti je komercijalizirati ovaj dio obale putem prostornih
planova koje sami izrauju i usvajaju, a pomou kojih ele
117
Katarina zabranjena
proizvodnja na obali

prenamijeniti bivu vojnu zonu u podruje elitnog turizma,

ekskluzivnih rezidencijalnih naselja, marina i resorta.
Stoga je druga metoda blokiranja razvoja koju kapitalizam
koristi, uz vlasnitvo, upravo prostorno planiranje, odnosno
urbanizam. Upravo je urbanizam karika koja spaja dravu i
gradsku upravu, kao vlasnike zemljita, s tritem nekretnina,
kao podrujem eksploacije zajednikih vrijednosti. Ubirui
viak vrijednosti kojeg stvara zajedniko dobro trite
nekretnina zapravo parazitira na proizvodnji grada umjesto da
je stimulira ili razvija.
Politike vlasti blokiraju razvoj
Trini interesi politike vlasti sprjeavaju razvijanje proizvodnje
na Katarini ve osam godina od kad je ustanovljen projekt pod
nazivom Brijuni rivijera iji bi cilj trebao biti prenamjena i
privatizacija bivih vojnih zona u Puli. U tih osam godina Vlasti
nisu uspjele ni usvojiti urbanistike planove niti privatizirati
zemlju, to dovoljno govori o neproduktivnosti ovih sfera.
Jedini je mehanizam koji Vlast moe efikasno koristiti stanje
konstantne napetosti uzrokovano blokadom razvoja.
Graani su se Pule u posljednjih osam godina navikli na
napeto stanje koje potenciraju vladajue strukture, a koje se
ostvaruje pomou stalnih najava da e promjena stanja na
Katarini doi uskoro. Nakon toliko godina nitko se vie ne
uzrujava na najavu da e se megalomanski turistiki kompleks
u bivim vojnim zonama Pule realizirati u roku od godinu
dana. Svima je jasno da se on nikada nee realizirati te da e
i dalje moi nesmetano koristiti zemlju koju vlast eli, ali ne
moe komercijalizirati. Meutim svima je jasno da ista ta
megalomanska politika sprjeava sitne korake, pomou kojih bi
se ta ista obala odavno prenamijenila legalnim putem.

118
Proizvodnja
Grada

Proglasom protiv moi

Kako bi zaobili eksploataciju koju vri trite nekretnina
proizvodnja se seli u nove, zajednike prostore tj. komunale.
Tamo ih doekuje pravno politika blokada razvoja koju vri
Vlast putem vlasnitva i urbanizma. Suoeni s tom injenicom
proizvoai biraju nove naine djelovanja koji se esto nalaze
na rubu pravnog sustava drave. Pulska grupa, koja podrava,
prouava i stimulira takva djelovanja, smatra ga temeljnim
potencijalom za razvoj novog pristupa proizvodnji samog grada,
a pogotovo kao orue za nadilaenje sadanje ekonomske
recesije i politike autokracije.
U etiri godine postojanja grupe nekoliko smo puta aktivirali
prostor Katarine, a sve su akcije imale dva zajednika cilja:
promoviranje koritenja naputene vojne zone i stvaranje uvjeta
za pokretanje proizvodnje nezavisno od politike strukture i
trita nekretnina.
Objava proglasa je oznaila slubeni poetak otpora grupe.
Nastao je u trenutku kada je dravna firma Brijuni rivijera
raspisala prednatjeaj za investitore u vojnim zonama. U uvjetima
natjeaja investitorima se nudila koncesija nad zemljitem
za narednih 66 godina, kao i mogunost graenja turistikih
kompleksa, rezidencijalnih vila i golf igralita koji nisu na tim
mjestima predvieni ni jednim urbanistikim planom. Nakon to
je drava izvela ovaj jednosmjeran potez, regionalne vlasti pozvale
su Pulsku grupu na sastanak na kojem su pokuali potkupiti sam
rad grupe. Grupa je na sastanak donijela sljedei proglas:
Prvi se put u povijesti Pule nazire otvaranje obale njenog
zaljeva! Taj povijesni trenutak grad doekuje u dubokoj
gospodarskoj i drutvenoj krizi. Kao i svakom gradu koji
se nalazi u takvoj situaciji, Puli je potreban veliki preokret;
prostor novog identiteta, nove solidarnosti, novih ekonomskih,
sportskih i drutvenih zona i novih stanova. Prostor koji grad
ima i to na svojoj obali.
119
Katarina zabranjena
proizvodnja na obali

120
Proizvodnja
Grada

121

Meutim elni se ljudi koji vladaju gradom odluuju za

drugaiju potrebu ekskluzivne resort zone. Natjeaj za
koncesionara nad polovinom Pulskog zaljeva odluit e nau
budunost dok se prijedlog generalnog urbanistikog plana
prilagoava potrebnoj ekskluzivnosti novog turizma.
U gradu gdje je ivot sve skuplji, a posla sve manje nestaju i
posljednje pravne metode sudjelovanja u stvaranju budunosti
zajednike obale.
Ostaju jo samo one legitimne.
Koritenjem protiv planova
U proljee 2007. godine grupa je organizirala demonstrativnu
etnju od trenutno nepristupane vojne zone Valelunga do
Katarine na kojoj je prisustvovalo 500-tinjak graana. Akcijom
se neposredno zahtijevalo hitno otvaranje obale Pulskog zaljeva
i stvaranje rive kao ureene javne povrine. Istovremeno
je odaslana poruka da javnost nikada vie nee dopustiti
zatvaranje te obale, bez obzira o kojem novom sadraju bude
rije. Naziv akcije, park malih otkria, nosi ime po projektu
nastalom na arhitektonskoj radionici Katarina 06, koji su
izradili arhitekti Anna Kravcova i Ane Zadel pod mentorstvom
prof. Janeza Koelja s arhitektonskog fakulteta u Ljubljani.
Istovremeno je demonstracija bila edukativna te je preko
objavljene karte upoznavala graane s potencijalima Katarine,
kao i s ve postojeim korisnicima koji se tamo nalaze. elja
je bila da se, promoviranjem koritenja i zauzimanja prostora,
prui otpor slubenim prostornim planovima. Jedni od
programa koji najvie utjeu na koliinu korisnika Katarine su
glazbeno-kulturni festivali, poput trance festivala Underwater
Overground, reggae festivala Seasplash, bikers festival Twin
Horn, festivala Media Mediterranea ili festivala performensa
FoPa. Jedna je od inovacija koju su ti festivali uveli i
samoorganizirana brodska linija izmeu centra grada i Katarine
122
Proizvodnja
Grada

koja plovi za vrijeme dogaanja. Ovo je jedan od jasnih

primjera gdje razvoj koritenja moe utjecati i na nastanak
nove infrastrukture.
Proizvodnjom protiv lokacijskih dozvola
Rastom broja korisnika rasle su i potrebe u prostoru te su
stvoreni uvjeti za proizvodnju arhitekture koja je sposobna
odgovoriti na novonastale zahtjeve. Istovremeno su
naputenost i zanemarenost podruja u koje policija rijetko
zalazi, otvorili mogunosti za razliite intervencije u prostoru
koje ne podlijeu proceduri ishodovanja graevinskih dozvola i
ostale dokumentacije ime se arhitektura oslobodila birokratske
pravne stege. Jedan je od primjera takve intervencije bilo
izvoenje Nove pulske rive 2007. godine nastale reciklaom
starih eljeznih reetkastih nosaa pronaenih na lokaciji ija je
funkcija prenamijenjena iz krovne konstrukcije poruenih hala
u ready-made oblike - nove urbane elemente vienamjenskih
desetmetarskih platformi obloenih daskama.
Urbanizmom protiv hegemonije
Neposredna iskustva prikupljena radom na lokaciji dovela
su do postepenog razvoja mehanizma za samostalnu
proizvodnju grada, odnosno urbanizma kao metode zamiljanja
dalekosenih ciljeva kojima bi nastavak djelovanja mogao
stremiti. Primjer razvoja takvog urbanizma je karta Plan
Mediterraneo izraenog 2008. godine, a prikazuje ire podruje
Pule s naglaskom na sedam naputenih lokacija koje se
neformalno koriste za razliite oblike proizvodnje, a slubeni
planovi u njima predviaju iskljuivo turizam. Kljuno pitanje
koje se u Plan Mediterraneo postavlja je kako bi Mediteran
izgledao kada bi se sadanja neformalna proizvodnja na
njegovoj obali razvila u mreu samoorganiziranih zadruga
sposobnih da proizvode grad?
123
Katarina zabranjena
proizvodnja na obali

124
Proizvodnja
Grada

125

Meutim osim to su sve te lokacije skvotirane i neformalno

zauzete razliitim proizvodnjama njih spaja i jedan zajedniki
sadraj, a to je multimedijalni festival Media Mediterranea
koji se svako ljeto odrava na razliitom mjestu te je koristio
i svih sedam lokacija. Gotovo od svojeg poetka se Festival
sluio Rojcem kao bazom za dnevne, edukativne i izlobene
aktivnosti, a posljednje bi se noi dogaaj preusmjerio u, vie
ili manje udaljene i naputene zone u okolici grada. Taktika
uprizorenja tih dogaaja oslanjala se na elemente koji su bili
dostupni: agregat kao izvor energije, graevinska skela kao
materijal za DJ pult i binu te ozvuenje i projektori spojeni na
prijenosne kompjutere. Svi se ti elementi mogu objediniti pod
terminom prijenosna infrastruktura i upravo je ona pouka
koju urbanizam moe nauiti od kulture. Ako vrijedi teza tko
kontrolira infrastrukturu, kontrolira i teritorij, onda se put
prema oslobaanju od nametnute kontrole krije u pronalasku
vlastite infrastrukture!
Dakle, osnovni elementi na kojima se zasniva urbanizam
Plana Mediterraneo su razvoj vlastite infrastrukture,
uspostavljanje mree zadruga i potenciranje sadanje
proizvodnje na lokacijama. To je vizija postkapitalistikog
urbanizma koji moe nastati u skoroj budunosti, budui da
dugotrajne i uzastopne krize unutar kapitalizma bacaju sve veu
sumnju u njegovu nezamjenjivost. A upravo to pronalaenje
tipologije za nove drutvene oblike organiziranja moe postati
najvei izazov arhitekture i urbanizma XXI stoljea!

126
Proizvodnja
Grada

Peter Fattinger

Uradi SAM

Peter Fattinger vodi projektno izvedbeni studij na Tehnikom

sveuilitu u Beu. Studij je zamiljen kao intenzivna praksa
projektiranja i izvoenja radova. Zajednikim radom studenti
prolaze kroz sve korake razvoja graevine, od skice do
posljednjeg vijka, a zadatku pristupaju po principu uradi sam,
to znai da sami pokreu projekte, sami vode projekte i sami
grade, a ponekad i sami rade u izgraenim objektima javne
namjene. Projekti na kojima rade se mogu podijeliti na dvije
skupine: privremene instalacije u javnim prostorima europskih
gradova i trajni projekti, javne graevine poput vrtia i sirotita
u Junoj Africi ili u podrujima Indonezije pogoenim prirodnim
katastrofama. Radovi ovog kolektiva su prikazivani na vie
meunarodnih izlobi, a nedavno i na venecijanskom Bijenalu
2008. godine, a trenutno su angairani i oko prve trajne javne
graevine u Beu. > www.design-build.at

127
Peter
Fattinger

128
Proizvodnja
Grada

129

djelovanje sa sveuilita
Na Bekom sveuilitu trenutno 3.600 osoba studira arhitekturu,
meu njima je 1400 studenata na Masteru, a oni izabiru jedan
od 80 ponuenih studija. Teme studija vrlo su razliite od
urbanizma i pejzanog oblikovanja, do projektiranja nebodera,
zrakoplovnih luka ili stanovanja. Na projektno izvedbeni
studio samo je jedan od tih 80 studija, pa je jasno da
raspolaemo vrlo malim financijskim sredstvima unutar samog
fakulteta. Iz tog razloga smo prisiljeni sami osigurati budete za
vlastiti rad, to nam istovremeno daje i odreenu slobodu oko
izbora teme rada. Postepeno smo nali mnogo partnera izvan
Sveuilita, tvrtke rado podravaju nae projekte donirajui
novac ili graevinski materijal, a neke projekte financijski
podravaju i gradska tijela Bea, poput Odsjeka za mlade i
edukaciju ili Odsjeka za umjetnost i kulturu. Mnogo nevladinih
organizacija, poput Education Africa, Sarch, ili pak Caritas
Austria, je takoer ukljueno u rad. Te su nam organizacije vrlo
znaajne i kao izvor podataka za potrebna istraivanja.
Privremeni projekt u Europi
Prvi smo Uradi SAM projekt izveli 2000. godine kada je grupa
od 25 studenata izradila mali, modularni, pokretni kiosk nazvan
Keks. Kako nije bilo jednostavno u velikoj grupi raditi na tako
malom projektu, podijelili smo se u 6 timova od kojih je svaki
tim projektirao i izradio segment kioska namijenjen odreenoj
funkciji, poput bara, DJ pulta, pozornice, kuhinje ili dnevnog
boravka. Kiosk su studenti sami izgradili, svaki je segment
izraen u razliitom materijalu, od poliestera do pocinanog
lima, a nuna je bila i suradnja meu timovima kako bi se
na kraju svi segmenti povezali u cjelinu.. Nakon dva tjedna
razrade projekta i tri tjedna izvedbe studenti su zauzeli prostor
pred Sveuilitem i postavili kiosk u oblinjem parku. Idua
se faza projekta sastojala od rada u samom kiosku. Tijekom
130
Proizvodnja
Grada

etiri zimska tjedna studenti su posluivali kuhano vino, kuhali,

pripremali priredbe i koncerte. Iduih je godina kiosk iznova
postavljan na nekoliko tjedana u zimskom periodu, a zaraeni
smo novac ulagali u nove projekte.
Tri godine nakon ove intervencije sam pozvan da, zajedno
s kolegom Michaelom Rieperom i studentima, sudjelujem
u programu u Grazu povodom manifestacije europske
prijestolnice kulture. Izveli smo instalaciju uz proelje barokne
palae Thienfeld u samom centru grada. Projekt smo nazvali
Povrina, a iskoristili smo ga kako bismo problematizirali odnos
javnog i privatnog prostora uz proelje palae smo podigli
graevinsku skelu (poput druge koe same graevine) u koju
smo ugradili infrastrukturu za svakodnevne ivotne potrebe.
Studenti su i ovaj put bili podijeljeni u grupe, a svaka je grupa
projektirala i izraivala jedan modul kuhinju, dnevni boravak,
spavaonicu, radni prostor ili prostor za odmor. Svi su moduli
na kraju ugraeni u skelu i povezani stazama i stepenicama,
a tijekom naredna tri tjedna su studenti ivjeli unutar same
strukture i doraivali module.
Dvije godine kasnije smo razvili ideju Povrine u suradnji
s Veronikom Orso i Michaelom Rieperom. Sastavili smo
20 metarski slobodnostojei toranj nazvan Add on, odnosno
dodatak koji je bio u funkciji est tjedana u sreditu Bea.
Svakodnevno je udomljavao priredbe i koncerte, umjetnici su
ivjeli i radili u prateoj strukturi koju su takoer izveli studenti
sami, a projekti umjetnika bili su povezani sa susjedstvom i svim
osobama prisutnim na trgu gdje je toranj bio postavljen. Cijela
je struktura bila potpuno javna i pristupana, svatko je mogao
ui i koristiti ga, no na ulasku su posjetitelji upozoreni da ulaze
na vlastitu odgovornost. Uspinjui se stubitem, posjetitelji
su nailazili na razliite sadraje koji su se izmjenjivali, poput
info-pulta na razini trga, povienog stolnog tenisa, glazbene
prostorije, terase sa zimskim vrtom, viseih radnih prostora,
131
Peter
Fattinger

ak i malog bazena. Iznad bazena se nalazila kamp-prikolica

za domare u kojoj su dva lana naeg tima boravila u nonim
satima i brinula o dodatku. Najvaniji dio strukture bila je
kuhinja gdje smo kuhali za na tim, ali i za sve posjetitelje.
Neki su ve rano ujutro dolazili sa svojim obrokom kako bi
uivali u doruku na 20 metara visine. Dok je dio prolaznika
samo promatrao dodatak s pristojne udaljenosti, drugi su
instinktivno ulazili da bi uivali u njegovim mogunostima, a
interes su pokazivali posjetitelji svih ivotnih dobi. Naalost,
unato pozitivnim iskustvima, projekti poput ovoga iziskuju
puno brige te tim ljudi mora neprestano biti prisutan na terenu
radi odravanja graevine i upuivanja posjetitelja u njenu ideju
i nain koritenja, to u konanici ograniava trajnost ovakvog
oblika djelovanja.
Ove smo godine u suradnji s Veronikom Orso i Michaelom
Rieperom izradili privremeni projekt za Linz , europsku
prijestolnicu kulture u 2009.godine. Izabrali smo specifinu
lokaciju iznad autoceste na periferiji Linza. Kako je autocesta
bila veliki izvor buke usred gusto naseljenih gradskih etvrti,
koje je i razdvajala dugo godina, ona je 2005. godine jednim
dijelom uputena u tunel i prekrivena parkom. Usred te umjetne
idiline scene, na rubu autoceste, izgradili smo Bellevue utu
kuu u kojoj se s jedne strane otvara pogled na nezaustavljivo
kretanje na autocesti, a s druge strane na park. Potujui
proporcije okolne stambene izgradnje, monokromna uta
graevina posluila je za smjetaj gostujuih umjetnika, infokiosk, kantinu s terasom, iznajmljivanje bicikala, prostor za
radionice, prostor za izlobe, medijsku prostoriju, biblioteku
i javnu pozornicu. Od otvorenja u srpnju 2009. g. Bellevue
je postao vrlo posjeeno mjesto i uoljivi orijentir nad jako
prometnom autocestom. Bellevue je otvoren do 13. rujna kao
mjesto slobodnog pristupa na kojem e se odvijati koncerti,
projekcije filmova na otvorenom, radionice, umjetnike
132
Proizvodnja
Grada

instalacije i performansi. Koriste ga sve generacije stanovnika

iz susjedstva i aktivno sudjeluju u dnevnim dogaanjima, a neki
se od posjetitelja ve zalau za to da Bellevue ostane ondje
trajno. Naalost, graevinu moramo ukloniti tri mjeseca nakon
njenog podizanja jer smo u stanju osigurati program i ponuditi
nau intenzivnu prisutnost na terenu samo u ogranienom
vremenskom periodu. Meutim upravo taj ogranieni vremenski
period odvijanja aktivnosti prua mogunost maksimalne
improvizacije i intenziviranja programa.
Trajni projekti u Junoj Africi i Indoneziji
Prije est godina smo zapoeli svoj angaman na gradskom
podruju Orangefarm u blizini Johannesburga gdje smo
projektirali i izveli nekoliko graevina javne namjene. Na prvi
zadatak bilo je proirenje postojee kole kako bismo omoguili
smjetaj gostujuih nastavnika u njoj. Iste smo godine realizirali
centar za dnevnu skrb osoba s posebnim potrebama, a idue
je godine jedna od naih studentica za svoj diplomski rad
projektirala Dom za beskunike, koji je nakon toga i izgraen.
Izveli smo 2006.godine novu graevinu za djeji
vrti, nazvan Emmanuel day care, u gradskom podruju
Orangenfarma. Proces je zapoet u Beu gdje su studenti tri
mjeseca provodili istraivanja, izraivali modele i projekt za
graevinu. Zimi smo otputovali u Junu Afriku i u est tjedana
izgradili objekt. Studenti su na gradilitu uili o uvjetima
rada i ivota lokalnog stanovnitva i radili zajedno s desetak
mjetana. Za gradnju su upotrijebljeni jeftini materijali koji
su bili dostupni, jednostavnom krovnom konstrukcijom
natkrivene su sve prostorije, a sama graevina se sastojala
od dvije zajednike sobe, kuhinje, ureda i sanitarnog vora.
Konano su, nakon svih faza gradnje, na dan otvorenja
studenti mogli prisustvovati i poetku uporabe graevine i
provjeriti uinak svojih zamisli u praksi.
133
Peter
Fattinger

U meuvremenu su mnoga austrijska i njemaka sveuilita

zapoela projekte u Junoj Africi te je 2005. osnovana mrea
angairanih kola arhitekture pod nazivom Sarch iji je broj
lanova u neprestanom rastu.
Nakon afrikog iskustva projektirali smo i izgradili
vienamjensku dvoranu za proirenje postojeeg sirotita
na otoku Nias u Indoneziji. Taj nam je projekt proslijedila
nevladina organizacija Caritas Austria koja je u to vrijeme
bila angairana na obnovi podruja Niasa razorenih
tsunamijem i potresom 2005.godine. oetiri mjeseca smo
proveli u Beu projektirajui graevinu, nakon ega smo
otputovali na Nias. Bilo je potrebno dva mjeseca da izgradimo
dvoranu s auditorijem i gledalitem poloenim na teren u
padu. Vienamjenska dvorana je imala i prostor za koncerte,
radionicu i knjinicu, odijeljene kliznim pregradama.
Trajni projekti u Europi
Lani smo zapoeli rad na naoj prvoj trajnoj graevini u Beu.
U parku okruenom golemim stambenim blokovima iz 70-ih
godina, u gusto naseljenoj etvrti predgraa Bea, djeluje
udruga Parkbetreuung sastavljena od skupine pedagoga koji
vode brigu o lokalnoj djeci ve deset godina djelujui u drvenoj
baraci, gdje organiziraju razne aktivnosti. Grupa od 24 studenta
projektirala je i izgradila Parklife novi prostor za spomenutu
udrugu. Rije je o slobodnostojeoj graevini koja slui irenju
postojeih drutvenih sadraja na lokaciji. Parklife smo
osmislili kao upotrebljivu skulpturu koja djeluje i kao gradski
orijentir, pozornica ili govornica. irokim stubitem formiran
je zatvoreni, grijani prostor auditorija, koji je mogue koristiti
za razne svrhe za radionice, koncerte, priredbe i filmske
projekcije, a stubite vodi do prostorije s pogledom na sportske
terene u parku. Pod stubitem se nalazi potpuno opremljena
stolarija koja je povezana s pripadajuim igralitem, gdje djeca
134
Proizvodnja
Grada

mogu uz pomo mentora graditi vlastite drvene konstrukcije

poput sklonita ili lebdeih terasa.
Tokom rada na Parklifeu shvatili smo da je za sveuilini
program puno tee graditi trajne graevine u Europi nego
u Junoj Africi ili Indoneziji. Politika neslaganja, otri
graevinski zakoni i sigurnosni zahtjevi oduili su proces
dobivanja dozvola od nadlenih slubi. Upravo je zbog
navedenih gubitaka vremena na birokratske poslove za potrebe
projektno izvedbenog studija puno jednostavnije graditi izvan
Europe jer, iako se sama gradnja odvija u puno skromnijim
uvjetima, proces tee puno lake, direktan je i manje
kompliciran. Zbog komplikacija koje smo imali s graevinskom
dozvolom, neki studenti nisu uspjeli sudjelovati u itavom
procesu izgradnje Parlifea, jer su do ishoenja svih dozvola
morali zapoeti rad na drugim kolegijima. Ipak, u konanici
smo rijeiti sve probleme i Parklife e biti gotov ove jeseni
(jesen 2009.g. op.ur.).

135
Peter
Fattinger

Gospodo arhitekti,
elite li (jo uvijek)
spasiti svijet?
S.L.U.M . net

Otvorena transdisciplinarna mrea S.L.U.M.net (Social/

Sustainable living in Urban Metropolis) djeluje od 2008. godine,
a bavi se istraivanjem i djelovanjem na polju odrivosti i
neformalne gradnje. Mrea istrauje iri drutveno-znanstveni
diskurs odrivosti i eksperimentira sa primjenama tih teza u
neposrednoj okolini gradova u kojima ive i borave. Predavanje
odrao Dustin Tusnovics. > swww.lumnet.wordpress.com
to rade arhitekti?
Mislim da svi znamo koji su najei izvori trenutnih problema
u svijetu uglavnom je rije o resursima, kako ih koristiti i
kako uiniti svijet mjestom vrijednim ivljenja. Meutim tee
je pitanje koji je odnos izmeu izgraenog okolia i njegovih
korisnika. Katkad se ini da odreeni drutveni uvjeti pruaju
oprene odgovore. to rade arhitekti? to vide? Pitanjima koja
se u Puli postavljaju pristupa se s razliitih strana, pri emu vrlo
bitno postaje ukljuenje i iskljuenje, tj. sudjelovanje i angaman.
137
S.L.U.M.net

138
Proizvodnja
Grada

139

Drutveni angaman osloboen od birokracije

Takav je angaman vrlo slian mojim iskustvima rada u Junoj
Africi, gdje mi se prije pet godina pruila prilika da sudjelujem u
nekoliko projekata. Ta je drava vrlo razvijena u jednom pogledu,
i vrlo nerazvijena u drugom. Postoji mnogo problematinih tema
vezanih za stanovanje, drutvena i ekonomska pitanja, kao i
post-aparthejd. Skvoteri ive i rade svugdje, svaki je prazan
prostor iskoriten za ivot.
Posredstvom nekoliko nevladinih organizacija bili smo
ukljueni u rad na projektima kola i stanovanja. kolstvo
je izuzetno vano jer se temeljna promjena u drutvu moe
dogoditi jedino kroz obrazovni sustav. Po pitanju stanovanja,
to je vano naglasiti, Junoafrika drava ini mnogo gradei
tzv. RDP kue (Reconstruction and Developement Programme
Program obnove i razvoja, junoafriki socio ekonomski
program kojeg je Afriki Nacionalni Kongres Nelsona Mandele
uveo 1994. godine), odnosno seriju jednakih objekata veline 32
etvorna metra za est do osam osoba.
Na je prvi projekt bila Osnovna zanatska kola Magalula
Heights u Suikerbosrandu, u blizini Johannesburga. To je
bio drutveni centar za savladavanje vjetina i obrta poput
obrade drva, metala, ivanje i kuhanje. Projekt smo razvili sa
studentima u Salzburgu, prezentirali ga u Suikerbosrandu, te
u est tjedana izgradili kompleks od 350 kvadrata. U radovima
je sudjelovalo 27 studenata iz Europe i barem 27 volontera iz
lokalne zajednice. Ovo je iskustvo bilo daleko od iega to je
mogue iskusiti unutar europske arhitektonske prakse, gdje sve
traje izuzetno dugo, gdje osobno ne sudjelujemo u radovima
i gdje mnogi propisi oteavaju drutveni angaman. Rad na
zanatskoj koli bio je potpuna suprotnost od mog europskog
iskustva. Nakon prve kole angairala su se i ostala austrijska
sveuilita, pa je tako u Suikerbosrandu ve izgraen skoro cijeli
kolski kampus.
140
Proizvodnja
Grada

Samogradnjom do samoorganizacije
Nakon ovog iskustva smo se eljeli direktnije angairati u
lokalnoj zajednici pa smo zapoeli suradnju s nevladinom
organizacijom Panairobi iz Nairobija . Kako su ljudi iz
organizacije vodili Ulini djeji centar, pokuali smo zajedno
odraditi projekt u slumu Mathare. Naalost, do realizacije
projekata nije dolo iz razliitih razloga, uglavnom zbog
problema oko vlasnitva zemljita. Budui da smo puno
prouavali taj slum, koji je jedan od najveih slumova u Keniji,
nastavili smo se baviti tom temom. Sa studentima smo radili na
pitanjima stanovanja u slumovima. Analizirali smo i sakupljali
podatke za potrebe projekta nadogradnje sluma, dakle ne
briui tragove postojeih graevina, ve reinterpretirajui
teritorij i mogunosti koje nudi postojea neformalna struktura
za uvoenje nekih novih kvaliteta. Takve je zahvate bilo nuno
predvidjeti na razini samogradnje, tj. jednostavnih graevina
koje se mogu umnaati pomou jednostavnog prirunika za
gradnju. U njemu bi bili definirani osnovni elementi graevine
koje korisnici mogu sami izgraditi. Taj nam je rad, iako proveden
samo teoretski sa studentima u Europi, pruio poticaj za daljna
istraivanja tipskih umnoivih rjeenja gradnje pomou kojih bi
sudjelovanje lokalne zajednice bilo vee.
to arhitektura uope moe izmijeniti?
Nakon teoretskog rada vratili smo se ponovo u Junu Afriku
kako bismo razvili projekt Djejeg vrtia Lesedi Nhahle u
Haenertsburgu, Limpopo, 360 km sjeverno od Johannesburga.
Rjeenje se sastojalo od djejeg vrtia i jaslica, sa smjetajem
za odgajatelje i njihove obitelji. Ideja je i ovog puta bila dovesti
europske studente da sami izvedu projekt. Prije poetka
gradnje smo puno suraivali s lokalnom zajednicom, lokalnim
nevladinim organizacijama i lokalnim tvrtkama koje su
financirale dio projekta. U sedam tjedana izgradili smo krov od
141
S.L.U.M.net

420 kvadrata sa 180 kvadrata zatvorenog prostora.

Idui je projekt iznova bio teoretske naravi. Na ljetnoj
radionici 2008. godine studenti arhitekture iz Venecije
sudjelovali su na projektu Building for a better world
architecture beyond architecture (izgradnja za bolji svijet
- arhitektura onkraj arhitekture) s ciljem interpretacije ivotnih
uvjeta u slumovima, analize potreba, problema kao i izvora tih
problema, te razvoja strategije rada u takvim uvjetima. est
grupa studenata odabralo je est razliitih studija slumova:
Kibera/Kenija, Ibadan/Nigerija, Kathmandu/Nepal, Guatemala
City/Guatemala, Rio de Janeiro/Brazil i Madrid/panjolska.
Zadatak je bio osmiljavanje osnovne sheme samogradive
jedinice i njena primjena unutar konkretnog konteksta, s ciljem
promjene postojeih ivotnih uvjeta. Glavno je pitanje koje se
nametalo bilo da li uope moemo izmijeniti loe uvjete ivota
jednostavnim arhitektonskim rjeenjima .
Povratak kolama i stanovima
Uslijedio je poziv na radionicu alternativnog, inovativnog
i jeftinog stanovanja Eunic Architecture Studio 08 u
Johannesburgu, s ciljem osmiljavanja eksperimentalnih
rjeenja za (socijalno) stanovanje u Junoj Africi tzv. RDP
stanovi. Ukupno je dosad izgraeno 100.000 potpuno jednakih
RDP kua. Analizirali smo Cosmo City gdje su izgraeni domovi
za 450.000 ljudi podijeljeni na 3 razine prema prihodima - nisku,
srednju i visoku. U istraivanje su direktno bili ukljueni studenti
iz June Afrike, sa sveuilita Wits i UJ u Johannesburgu. Izradili
smo niz projekata reinterpretirajui standardne RDP graevine
i njihove urbanistike obrasce, najee raene brzo i za mnogo
ljudi, bez vremena nunog za osmiljavanje stvarnih kvaliteta.
Idui je projekt bila Osnovna kola Kanana u Ivory Parku
u okolici Johannesburga. Zadatak je bio slian Djejem vrtiu
Lesedi Nhahle, odnosno eksperiment ostvarivanja nove
142
Proizvodnja
Grada

odrivosti kroz meunarodnu suradnju. Projekt i izgradnju

realizirali su studenti volonteri sa europskih sveuilita u
Veneciji, Firenci, Beu i Salzburgu. Bile su ukljuene tri nevladine
organizacije za osmiljavanje jednostavne graevine ije bi
se uionice kasnije izvodile u serijama, ovisno o razliitim
potrebama. U tjedan dana razvili smo osnovni sustav od
sedam uionica sa prateim sadrajima, to je bilo potrebno za
proirenje postojee kole u jednom od najsiromanijih naselja
Johannesburga Ivory Parku.
Kognitivna urbanost umjesto puke odrivosti
Svi navedeni teoretski i izvedeni projekti dio su mog istraivanja
odrivosti. Mislim da se svatko moe sloiti s time da se pojam
odrivost mora izmijeniti. Teme kojima se ja bavim pod tim
pojmom podrazumijevaju smanjivanje loih posljedica gradnje na
krajolik, pojednostavljivanje graevina i njihova vea dostupnost,
prisvajanje tehnologije za planiranje u skladu s lokalnim
potrebama i stvaranje baze znanja za tzv. kognitivnu urbanost.
Taj pojam opisuje tenju da se u svakom od naih projekata
usredotoimo na proces uenja i razvijanja potencijala
zajednikog interesa za realni prostor, odnosno prostor koji
omoguava sudjelovanje, potie svjesnost, kreativnost, prihvaa
kompleksnost i podrazumijeva dostojanstvo.
U okviru socijalnog/odrivog stanovanja u urbanim
metropolama razvili smo modularnu prefabriciranu shemu
stanovanja u urbanim centrima. Na temelju principa
stopostotne energetske samostalnosti, minimalne povrine
potrebne za stanovanje te upotrebe materijala pogodnih za
reciklau, razvili smo jedinice od 20, 30 i 40 kvadrata, tako da se
2 do 3 jedinice mogu povezati u cjelinu. Mogu sluiti kao hotel,
atelje ili za stanovanje. Osnovna je teza bila da za stanovanje
u urbanim centrima pojedincu ne treba vie od 40 kvadrata
osobnog prostora.
143
S.L.U.M.net

Nekoliko smo takvih jedinica doista i izradili nizovi

osnovnih prefabriciranih jedinica prevozili su se kamionima
i privremeno postavili na gradskim lokacijama na nekoliko
dana. Odabrali smo nekoliko lokacija u centru Bea, Salzburga i
Trsta te pokuali potaknuti razmatranje drugaijih mogunosti
socijalnog stanovanja u urbanim centrima. Koliko mali moe
ivotni prostor biti, kada sve to nam treba imamo u okolici?

144
Proizvodnja
Grada

RaumlaborBerlin

Stvarna utopija

Raumlabor Berlin je grupa koja se od 1999. godine bavi urbanim

dizajnom, arhitekturom, gradnjom te istraivanjima. Njihov je
rad prezentiran putem triju publikacija: Acting in Public koja
je neka vrsta gradskog vodia kroz povijest, ali i budunost,
Halle Neustadt Fhrer koji izvjetava o novonastalim
privremenim graevinama u Berlinu, te Hotel Neustadt Buch
koji ilustrira primjere suradnje arhitekata i kazalita te dokazuje
kako takve suradnje doprinose razvoju kolektivne vizije grada
koji se neprestano smanjuje. Rad grupe je usmjeren na javni
prostor koji doivljavaju kao sutinu svakoga grada. Glavno
je pitanje u radu Raumlabora je to se danas doista dogaa u
javnom prostoru? Kakva se drutvena promjena dogaa, kakva
bi obiljeja trebao imati javni prostor? Kakvu ulogu arhitektura
i urbanizam mogu imati u proizvodnji tih osobina? Kako se
ljudi ponaaju na javnim mjestima i trgovima svojih gradova? I
kome je doputen pristup? Predavanje odrali Jan Liesegang i
Matthias Rick. > www.raumlabor-berlin.de
145
RaumlaborBerlin

146
Proizvodnja
Grada

147

U ruevinama drutvene utopije

Preciznije emo opisati svoje metode na dugoronom projektu
koji se zove Eichbaumoper (Hrastova opera), a nalazi se u
nekadanjoj industrijskog regiji Rhur na zapadu Njemake.
Ta je regija konglomerat koji se sastoji od 53 grada, ije se
gospodarstvo temeljilo na ugljenu i metalurgiji. U pedesetima
i ezdesetima nekolicina je vizionara zamislila novi veliki
infrastrukturni sustav baziran na autocesti i podzemnoj
eljeznici, kojim bi se ta 53 grada pretvorila u metropolitansku
regiju. Bio je to moderan pogled na grad, koji spaja novu
infrastrukturu s novim javnim prostorima. Takoer je bila rije o
nekoj vrsti drutvene utopije, s obzirom na to da se time eljela
omoguiti mobilnost vie od 10 milijuna ljudi koji ondje ive.
Iako je sav razvoj u regiji bio voen socijalnim idejama
(socijalno demokratska stranka gradila je stanove, ceste,
podzemnu eljeznicu), rezultat svega toga bio je veliki geto uz
autocestu. Bili smo okirani, no istovremeno i impresionirali tim
prostorom. Odluili smo snimiti dokumentarni film Utopie 18.
Razgovarali smo s planerima koji su na tom mjestu, moglo bi se
rei, izgradili svoju utopiju. Razgovarali smo i s onima koji ondje
stanuju kako bismo shvatili kako ive i nose se s uvjetima ivota.
Bio je to prvi korak naeg rada u tom podruju.
Dok smo razgovarali, naili smo na mjesto na kojem su se
svi fenomeni ovog podruja poklopili eljeznika postaja pod
nazivom Eichbaum. Postaja se nalazi na raskriju autoceste,
a u isto je vrijeme otvoren prostor na kojem podzemna
eljeznica ulazi u autocestu i izlazi iz tunela na drugoj strani.
To je zaista zastraujui prostor jer autocesta razdvaja dva
dijela grada izmeu kojih se nalazi izolirani zeleni pojas. Kad
smo razgovarali s ljudima svi su se bojali tog prostora, tako
da ga ak ni sada ne upotrebljavaju; izbjegavaju ga i prolaze
putem koji je kilometar dui kako ne bi morali proi ovuda. Taj
je prostor za nas simbol proturjeja ljudi koji su napravili
148
Proizvodnja
Grada

plan tog podruja eljeli su napraviti neto dobro, no to se

pretvorilo u tehnokratski besmisao.
to ako izgradimo operu na mjestu postaje?
Taj nas je neobini i periferni prostor potaknuo da poelimo na
njemu izgraditi operu. U poetku je to bila samo ideja koju smo
predloili trima kazalitima koja su traila da dio tog podruja
pretvorimo u neku vrstu javnog prostora. S obzirom na na
romantini pogled na javni prostor, to je mjesto na nas ostavilo
snaan dojam i potaknulo nas da zamislimo to bi opera kao
umjetniki oblik dala postaji Eichbaum. Taj je prostor veoma
dramatian, pun nade elje, tragedije i pria, pa smo se zbog toga
odluili za specifini medij opere koji moe ispriati sve ove prie.
Takoer smo imali na umu Herzogov film Fitzcarraldo, o ovjeku
koji je elio otvoriti operu u srcu brazilske praume, no da bi to
uinio, morao je prebaciti brod preko planine. Zamiljali smo da i
sami moramo biti jednako ludi kako bismo pokazali da Eichbaum
ima potencijala za urbani razvoj. Iako je to u poetku bila samo
provokacija, mnogi su ljudi, od kojih su neki bili iz kazalita, poslije
zakljuili da je rije o dobroj ideji, pa smo poeli iriti krug suradnika.
Kad smo se sloili da emo raditi na postaji, prvo smo se
morali tamo preseliti. Veoma je vano u naem radu da se
koristimo prostorom na kojem emo raditi. Ljudi koji ondje
borave isprva su bili iznenaeni to je netko na tom mjestu
postavio stol, rotilj i poziva ljude da mu se pridrue i uivaju
u prostoru. Nije nam bila namjera na to mjesto donijeti ve
postojeu operu, htjeli smo da opera izraste iz samog mjesta.
Najvaniji aspekt nije bila sama pretvorba tog mjesta u operu,
ve otkrivanje mogunosti koje nam to mjesto nudi. Vano nam
je bilo da stvorimo prostor iz zajednikih pria pa smo pozvali
ljude iz susjedstva da porazgovaramo.
Za tu smo priliku napravili malu graevinu od brodskih
kontejnera. Zgradu smo nazvali baraka za izgradnju opere, a
149
RaumlaborBerlin

ona je imala istu ulogu kao i graevinske barake u srednjem

vijeku. Prije nego to su izgradili katedralu, svi su se graevinski
strunjaci u njoj sastali kako bi razgovarali o njezinim
dimenzijama i strukturi. Ta je baraka, izgraena na postaji
koritena kao radni prostor, no takoer i kao otvoreni prostor
za ljudi koji se ele ukljuiti u proces izgradnje opere. Graevina
je bila smjetena na malom trgu koji je u ezdesetima trebao
biti pretvoren u malu trnicu, no neuspjeno. Graevina je
takoer imala obiljeja skulpture jer je bilo vano da bude vidljiv
znak preobraaja. Morala je biti via od razine autoceste kako
bi se vidjela kad se nalazite na postaji, ali i izvan nje. Kad smo
izgradili tu baraku, ljudi su postali znatieljni i poeljeli saznati
to se ondje dogaa.
Vraanje ivota mjestu
Na mjestu budue opere Eichbaum odrali smo radionicu
s umjetnikom Christopherom Dellom i stanovnicima. U
privremenom poluprozirnom balonu ljudi su gradili fragmente
opera sluei se vlastitim talentom i poimanjem opere.
Radionica je bila iznimno uspjena: ljudi su dolazili na prostor
koji su inae izbjegavali i koristili se njime kao zajednikim
prostorom na kojem su se i umjetniki izraavali.
Nakon te radionice smo odluili nastaviti s aktivnostima.
Pozvali smo skladatelje, libretiste, umjetnike i ljude iz drugih
struka kako bismo razvili razliite strategije koritenja. Jedan je
skladatelj, pop glazbenik, poeo odravati radionice s mladima.
Smiljali su vlastite pjesme i odmah ih snimali. Odrala se i
radionica itanja na kojoj su sudionici itali vlastite tekstove o
tom prostoru. Kad smo dovrili baraku od kontejnera, nismo
je obojili jer nismo imali dovoljno novaca. Ali kad smo dobili
materijal od lokalnog proizvoaa boja, organizirali smo
radionicu s tinejderima iz susjedstva koji su oslikali fasadu
te graevine. Ondje su se poeli odravati razliiti dogaaji
150
Proizvodnja
Grada

postaja je postala galerija, dolazili su bendovi, odravale su

se zabave, rasprave, radionice. Poeli smo izdavati novine pod
nazivom Eichbaumer. Ve su izala dva izdanja, a upravo radimo
i na treemu.
Vrlo nam je vano to to smo uvijek bili ondje kao osobe, a ne
kao institucija. Kada radite s ljudima, preuzimate odgovornost,
stvarate odnose, no na kraju ipak morate otii. Jednom morate
otii i ostaviti neto za sobom.
Ostvarivanje utopije
No da se vratimo naoj sredinjoj temi eljeli smo izgraditi
operu. Nitko nam nije vjerovao, nitko nije mislio da e ona ikad
biti ondje izgraena. Izgradili smo samo gledalite i kavez
koji je bio i pozornica. Kad su poele javne probe, nastala je
napeta situacija to je bio trenutak kad je kazalite izalo iz
svoje utvrde. Inae ne vidite njegovu unutranjost, nita od
produkcije, no ovdje, na postaji Eichbaum, to je postalo vidljivo
jer se sve odigravalo u istom, javnom prostoru. Metro je cijelo
vrijeme bio u funkciji pa su ljudi nastavili prolaziti tim prostorom
na svojem putu do bazena, groblja ili neke od kola na drugoj
strani. U tom je trenutku svima postalo jasno da je ta velika
utopija ostvariva. U isto su vrijeme probe na postaji okupile
raznovrsne ljude: putnike, no takoer i dirigente, reisere,
glumce itd. Zatim smo krajem lipnja, poetkom srpnja, konano
i ostvarili operu: 8 opernih veeri s pravim opernim pjevaima
i stanovnicima tog prostora koji su sudjelovali pjevajui prie o
ljudima i prostoru.
Nakon to smo izgradili operu, otvorili smo kafi. U njemu
su se skupljali ljudi posjetitelji, operni pjevai i tinejderi. U
susretu tih razliitih skupina, naa je opera otvorila mnoge
umove i stvorila golem potencijal. Ljudi nisu mogli zamisliti da je
to na tom mjestu mogue, ali izgradivi operu mi smo pokazali
da je sve mogue. Opera je nestala za vrijeme ljetnih praznika,
151
RaumlaborBerlin

ali traili smo financijsku potporu od njemakog ministarstva

za urbani razvoj koji su se sloili da e financirati na rad s
tinejderima iz susjedstva. Oni e s nama podijeliti svoje ideje
za postaju Eichbaum, a gradski ured za urbani razvoj obeao je
da e njihove elje ukljuiti u proces planiranja pa elimo pomoi
tinejderima da stvore vlastitu utopiju za ovaj posebni prostor.

152
Proizvodnja
Grada

Izgradnja utopije
povezuje ljude
Exyzt

Exyzst je kolektiv iz Pariza, nastao 2002. godine s idejom

graditi i ivjeti zajedno, a koji trenutno okuplja oko 15 ljudi,
arhitekata, grafikih dizajnera, fotografa, zanatlija, graditelja,
stolara, muziara, kuhara i ostalih. Svojim radom ire domenu
arhitekture kroz razna transdisciplinarna polja (gradnja,
instalacije, gastronomija, video, glazba), te istrauju nove
alate za djelovanje i omoguavanje neformalne interakcije
pri stvaranju i koritenju prostora. Iako odbijaju standardnu
arhitektonsku praksu, koja je pod stalnim ekonomskim
i politikim ogranienjima, njihove su intervencije fiziki
prisutne i izgraene u prostoru. Sami projektiraju, grade
i ive u sagraenim prostorima, ostavljajui posjetitelju
slobodu da koristi i prisvoji njihov objekt. Predavanje odrali
Nicolas Henninger (Mister E, Meunarodni odnosi, voza
kamiona, uvijek na cesti) i Alexander Rmer (arhitekt i stolar,
specijaliziran za drvene graevine, majstor saune).
> www.exyzt.org
153
Exyzt

154
Proizvodnja
Grada

155

Arhitektura kao mjesto razmjene i mjesto otpora

Arhitektura za nas ne znai nita bez ivota koji se u njoj odvija.
Zato u naem radu koristimo arhitekturu koja omoguuje
razmjenu, zajedniko iskustvo i razvijanje drugaijeg pogleda na
ivot. Za nas je ona alat kojim se moe organizirati vlastiti ivot
drugaiji od onog koji nam drutvo namee. Pritom nastojimo
raditi u situacijama koje mogu (za)kuhati arhitekturu, izvrnuti
njene temeljne postavke, shvatiti je kao medij koji dopire do
ivota i ljudi, te je izmijeati s razliitim sastojcima kojima, ili ime,
ona moe stvoriti nove odnose unutar drutva i nove poglede na
nain ivota. Drugim rijeima, arhitekturu ne doivljavamo kao
nezavisnu disciplinu, ve kao mjesto razmjene i mjesto otpora.
Stvaranje doma od grada, stvaranje planete od otpada
oesta tema naeg rada je gradnja privremenih nastambi. Rado
opisujemo svoj rad reenicom: Izbacite televizor kroz prozor i
izgradite svoju terasu. Tom parolom pozivamo ljude da prestanu
samo konzumirati i ponu aktivnije uivati u dobrobiti pozitivne
energije graenja vlastitog ivotnog okruenja. Stoga kroz nae
akcije uvijek pozivamo ljude da nam se pridrue kako bismo
zajedniki gradili okoli po naoj mjeri.
Nakon zajednike diplome, izgradnja privremenih kolektivnih
domova postaje sredinja tema svih naih akcija. Meutim, prije
nego to se naselimo negdje, kreiramo fikcije, prie ili utopije
koje pokuavamo materijalizirati, barem na odreeno vrijeme,
da bi zbliili ljude koji ive na odreenom prostoru, ali i nas
kao kolektiv, proivljavanjem zajednikog transa. Izgradnjom
utopije elimo povezati ljude.
Jedna je od prvih fikcija koje smo izgradili bila igra
samogradnje za 400 sudionika dvotjednog skupa studenata
arhitekture EASA u Lilleu 2004.g. Organizirali smo igru i sustav
u kojem je 400 osoba gradilo svoj privremeni smjetaj. U tom
samoorganiziranom gradu svakome je dodijeljena jednaka
156
Proizvodnja
Grada

koliina materijala kako bi samostalno izgradio svoj privremeni

dom. Dvije godine kasnije smo, na poziv arhitekta Patricka
Bouchaina, organizirali akciju Metavilla u francuskom
paviljonu u Veneciji. Metavilla na francuskom moe znaiti
i Mets ta vie la, doslovno prevedeno : Stavi ondje svoj
ivot!. Francuski smo paviljon pretvorili u mjesto u kojem se ivi
i radi, izgradivi sve to omoguava normalno funkcioniranje u
svakodnevnom ivotu: dnevni boravak sa stolom za blagovanje,
barom i kuhinjom, radni prostor, atelje i knjinicu, hostel i
veliku spavaonicu, bazen i saunu. Sve je izgledalo kao potpuno
iskrivljena slika Venecijanskog bijenala. Umjesto pasivne izlobe
Francuski je paviljon postao mikrokozmos, sposoban prihvatiti
i udomiti svakog posjetitelja. Metavilla je postao poziv svim
posjetiteljima Bijenala da sudjeluju u ivotu zajednice, elja da
se ugoste susjedi ili pak prui utoite politikim bjeguncima na
tom, gotovo francuskom, dijelu tla. U vremenu u kojem ivimo,
obiljeeno strahom za vlastitu sigurnost, ovaj in udomljavanja
sluajnih prolaznika postaje politika akcija, a arhitektura mjesto
otpora. Uinili smo Francuski paviljon mjestom stanovanja
otvorenim 24 sata dnevno kroz dva mjeseca, mjestom
zajednikog ivota, radionica, predavanja, proslava, pa ak i
znojenja u sauni, mjesto susreta, prijateljstava, mrnje i ljubavi.
Rad na Venecijanskom bijenalu dobio je svoj epilog u
projektu Re biennala, gdje smo se pridruili ljudima okupljenim
oko drutvenog centra Morion u Veneciji. Prvi je korak u projektu
bio obnova kue Morion otpadnim materijalima koje Bijenale
ostavlja za sobom. Od tih smo materijala uspjeli osposobiti
hostel unutar drutvenog centra, a time smo se ukljuili u
dugoroni projekt koji ukljuuje iroki kolektiv ljudi s idejom
reciklae svega to institucionalna kulturna produkcija smatra
otpadom. Ove smo godine (2009) sudjelovali u izgradnji
kurdskog paviljona, nazvanog Planet K, ponovno koristei otpad
koji ostaje nakon Bijenala.
157
Exyzt

Metodu izgradnje fikcije i razvijanja privremenih nastambi

ostvarili smo u nekoliko veih gradova Europe. Intervenirali smo
u onim dijelovima grada gdje je vidljiv raskol izmeu naina ivota
onih koji generacijama nastanjuju ta mjesta i novih planova
razvoja, tzv. cappucino vala, odnosno vala gentrifikacije.
Prva je od tih intervencija bila 2005.g. u privremenom
skvotu u Poble Nou, gradskoj etvrti Barcelone, gdje su stara
skladita zamijenjena poslovnim prostorima i stambenim
zgradama s visokim stanarinama. Izgradili smo svemirsku
raketu u obliku novog nebodera unutar etvrti, koji je postao
simbolom gentrifikacije grada i zamislili priu o astronautu
koji je lansira u svemir. Pozvali smo ljude da nam se pridrue u
kolektivnom transu kako bi svi zajedno lansirali taj svemirski
brod, a zapravo podigli razinu svijesti o negativnom procesu
gentrifikacije koji pogaa graane.
Sline akcije izveli smo i u Parizu i Londonu. London je
grad u kojem trokovi ivota neprestano rastu i veina onoga
to se gradi samo dodatno poskupljuje ivot i ini ga sve
nedostupnijim onima koji si to ne mogu priutiti, pa tako
izobilje postaje alat gentrifikacije grada. Ovom problemu
smo pristupili tako da stvorimo neto u zajednici i za
zajednicu. U prvom smo sluaju izgradili bazen u javnom
prostoru, s ciljem stvaranja mjesta na kojemu se moe
odahnuti, zaplivati i besplatno uivati u gradu, a u drugom
smo postavili vjetrenjau nazvanu Dallston Mill (vjetrenjaa
Dallston). Dallston je etvrt u istonom Londonu pod stalnom
prijetnjom gentrifikacije. To je podruje iznimne drutvene
raznolikosti u kojem je jasno vidljiv raskol izmeu postojeih
uvjeta ivota i novog vala gradnje. Na poziv galerije Barbican
Art da osmislimo aktivnost u javnom prostoru, predloili smo
vjetrenjau za proizvodnju brana od kojeg bi se na licu mjesta
pekli kruni proizvodi. Iako nije proizvedeno mnogo brana,
gradska je etvrt u tom prostoru zaivjela kroz zajedniki rad,
158
Proizvodnja
Grada

druenje i zabavu. Imenovanje vjetrenjae Dallston imalo je

za zadatak osvijestiti lokalni identitet i bolje povezati ljude s
mjestom u kojem ive.
Uzgoj gljiva u bivoj vojnoj zoni
Akcijama u velikim gradovima zapadne Europe smo se
pokuavali, alatima kojima baratamo, boriti protiv gentrifikacije
tih gradova, dok smo se u istonoj Europi susreli sa specifinim
problemom naputanja vojnih zona koje potom naseljavaju
siromane obitelji, dakle potpuno obrnutom situacijom od onih
s kojima se susreemo na zapadu.
Poseban je sluaj bilo iskustvo bive sovjetske vojne zone
Karosta u Latviji. Ta nas je lokacija, izgraena oko impresivne
crkve Sv.Nikole, koja poput veine ruskih pravoslavnih sakralnih
objekata ima karakteristian gljivasti krov, zavela kontrastom
predivne prirode i kvalitetom ivota u opadanju. Oko crkve
je izrastao kompleks za 10.000 ljudi, uglavnom vojnih lica i
njihovih obitelji. Vojska je 1993.g. napustila zonu ostavivi za
sobom veliki broj praznih stanova, u koje se potom uselilo
mnogo siromanih obitelji i uinilo od tog zaboravljenog
prostora svoj dom. Kao i u svim gradskim situacijama gdje
ne postoji drutvena raznolikost, to je podruje ubrzo
postalo getom s nedostatkom gradskih aktivnosti, loom
infrastrukturom i visokim stupnjem nezaposlenosti.
Nakon nekoliko mjeseci provedenih sa stanovnicima Karoste
shvatili smo kako ive i odluili ugraditi jo jednu fikciju. Ovog
puta fikcija je morala imati dovoljnu snagu i ludost da mentalno
i financijski oivi ovaj odbaeni prostor.
Ponovno smo se poigrali s identitetom mjesta i odluili ga
povezati sa simbolom gljive. Iako ideja uzgoja gljiva moe
zvuati udno, bila je vrlo simbolina, ne samo u odnosu prema
gljivastom krovu, ve i zbog injenice da su gljive trei oblik
ivota na Zemlji osim biljaka, ljudi i ivotinja, one postoje
159
Exyzt

kao poseban oblik ivota. Uzgoj gljiva smo odabrali kao simbol
novog ivota tog degradiranog prostora, ali i kao nain stvaranja
komercijalnog brenda koji moe osigurati radna mjesta i okupiti
stanovnike oko zajednikog projekta.
Okupili smo mjetane da zajedno udahnemo ivot tom
prostoru, pa je u jednom trenutku to zaista i postao kolektivni
projekt u kojemu su svi doprinosili svojim specifinim znanjima,
stanovnici Karoste, kao i strunjaci iz naeg kolektiva.
Zajednikim snagama zapoeli smo uzgoj gljiva i stvorili brend
nazvan The Good Mushroom, Dobra gljiva koja e spasiti mjesto.
Upotrijebili smo dostupne resurse poput naputenog sanatorija
ili gradskog sustava grijanja. Budui da su podzemne cijevi
toplovoda bile loe izolirane, u zimskom su periodu zagrijavale
tlo i time osiguravale konstantnu temperaturu tijekom godine, pa
smo predloili gradskoj toplani izgradnju staklenika du vodova,
kako bi se gubitak energije iskoristio za uzgoj gljiva.
Ova se akcija tada poela razvijati na nekoliko razliitih
razina, od prouavanja uzgoja i mogue financijske dobiti u
suradnji s lokalnim stanovnitvom, do ureivanja galerije u
jednoj od bivih vojnih zgrada na prijedlog mjesnog kulturnog
centra. Taj objekt iz 19. stoljea nije imao krov, a mi smo se
iznova odluili poigrati s idejom gljiva i gljivastog krova i
konstruirali mushroof (gljiva krov), koji je trebao izrasti
poput gljive iz unutranjosti i stvoriti uvjete za uzgoj. Za
izvoenje smo privremene krovne konstrukcije iskoristili debla
stabala koja su rasla na samoj lokaciji. Od ostataka smo drva
izveli meukatnu konstrukciju. Uspjeli smo stvoriti potpuno
funkcionalnu proizvodnu liniju od etiri prostorije ureene
prema fazama uzgoja gljiva i njihove konzumacije, ukljuujui
i prostor za zabavu i galeriju. Sve smo radove izveli u suradnji
s lokalnim stolarima i poduzeima, s ukupnim budetom od
15.000 eura. Cijeli je projekt obiljeavao poetak jednog novog
ivota toga podruja, pa je i gljiva postala simbolom toga rasta.
160
Proizvodnja
Grada

Za kraj izgradnje novoga krova organizirali smo festival gljiva te

pozvali i vojni orkestar, a proslavi se pridruilo brojno lokalno
stanovnitvo. Za stanovnike Karoste ova je situacija sama
po sebi bila vrlo dirljiva, budui da se napokon neto poelo
dogaati, a sve su pokrenuli vlastitim snagama. Festival je bio
uspjean upravo utoliko da je ljudima iz Karoste vratio vjeru u
mjesto u kojem ive, ali naalost nije uspio izbrisati granice geta
i povezati iru zajednicu.
Kako je godinu dana kasnije propao NGO zaduen za brigu o
projektu, nitko nije s tom aktivnosti nastavio, to je naalost jedan
od moguih ishoda takvih intenzivnih, ali privremenih projekata.
Bez obzira na ovaj ishod voljeli bismo zakljuiti ovaj pregled
naeg rada sljedeom reenicom: Arhitektura moe na mnoge
naine zakuhati situaciju, moe probiti granicu umjetnosti
i zakoraiti u gradski prostor, a moe i promijeniti drutvenu
organizaciju i stvoriti zajedniki prostor igre.

161
Exyzt

Zemlja
i sloboda

Muzil autonomija
se ne dobiva, ona
se proizvodi

U desetak godina rada je u naputenim pulskim vojnim

zonama neformalnom inicijativom stvoren autonomni
prostor utvrde Casoni Vecchi na 900 kvadratnih metara,
centar Rojc na 25.000 kvadratnih metara i zona Katarina
na 30 hektara. U istom je periodu gradska administracija
uspjela prenamijeniti jedan dio bive vojarne Vladimir Gortan
veliine 30.000 kvadratnih metara u autobusni kolodvor
i poslovne prostore. Dakle omjer prostora koje u zadnjih
deset godina prenamjenjuje slubena politika naspram onih
autonomnih inicijativa je 1:10 u korist autonomije! Takva
situacija govori o uznapredovalom projektu autonomije u
Puli koji se vie ne moe smatrati marginalnim procesom ve
upravo suprotno onim dominantnim. Grki filozof Cornelius
Castoriadis opisuje autonomiju kao proces preispitivanja
postojeih zakona i institucija, kao i zamiljanja novih tipova
drutava.
165
Muzil autonomija se ne
dobiva, ona se proizvodi

166
Zemlja
i Sloboda

167

Meutim, kako bi se stvorili uvjeti za takvo radikalno

preispitivanje sadanjosti i zamiljanja budunosti, moraju
postojati slobodni pojedinci sposobni za to, a slobodni
pojedinci se ne mogu razviti ako ne postoje slobodna mjesta
koja im omoguavaju osobni razvitak. To je smisao postojanja
autonomnih prostora ti prostori nisu potpuno odvojeni od
vanjskog svijeta, kako se esto pogreno doivljava. Naprotiv,
oni su sastavni dio postojeeg svijeta u kojem nastaju, ali su oni
istovremeno i arita zamiljanja razvoja novog drutva!
Komunal zajednika zemlja
Dananje se stanje na lokacijama naputenih vojnih zona u
gradu najslikovitije moe opisati terminom komunal. To je
stari istarski naziv koji oznaava zajedniku zemlju tj. zemlju
koju svatko smije koristiti, gdje je ispaa stoke ili sjea stabala
dozvoljena svim pripadnicima zajednice. Termin komunal se ne
koristi samo za zemlju koja je u javnom vlasnitvu, naprotiv, i
pojedino privatno vlasnitvo takoer postaje komunal ako ga
vlasnik ne koristi tj. ako je zemlja zaputena. Stoga je pojam
komunala vezan uz koritenje zemlje kao aktivan proces, a ne uz
vlasnitvo, kao pasivno stanje.
Postojanje je komunala diljem svijeta najvie prouavala
amerika politologinja Elinor Ostrom, koja je za svoj viegodinji
rad na tom polju nagraena i nobelovom nagradom za
ekonomiju 2009. godine. U svojim radovima ona opisuje niz
primjera dugotrajnih komunala u kojima grupa proizvoaa
i korisnika razvija seriju meusobnih pravila koritenja i
eksploatacije resursa i to autonomno bez uplitanja vanjskih
institucija. Ovakvi aranmani upravljanja najee umama,
panjacima, ribolovnim podrujima ili izvorima vode umanjuju
trokove nadzora i administracije jer korisnici sami obavljaju te
aktivnosti, a esto bivaju i produktivniji jer su pravila koritenja
prilagoena specifinim uvjetima, klimi, kulturi i eljama same
168
Zemlja
i Sloboda

zajednice te samim time nisu podreena univerzalnim pravilima

koje propisuje Vlast bez obzira na kontekst.
Neki od preduvjeta za razvoj komunala su, prema E. Ostrom,
postojanje samoorganizirane drutvene mree sposobne da
uspostavi i provodi vlastita pravila, te zajedniki interes ili
proizvodnja koja udruuje pojedince u iri kolektiv. Najvei
doprinos ovih teorija je upravo ukazivanje na alternativu
sadanjem kapitalistikom ekonomskom sustavu u kojem je
upravljanje preputeno ili dravi, u sluaju javnih dobara ili
tritu, u sluaju privatnih.
Meutim, ako se na primjerima Rojca i Katarine pokazalo da
meu ljudima postoji sposobnost autonomnog organiziranja
kako institucija tako i proizvodnje te da je mogue sve to
uprizoriti na zajednikom prostoru komunalu, ostaje otvoreno
pitanje to nas sprjeava da se u potpunosti osamostalimo ili
drugim rijeima to je sve sadanji arhaini sustav spreman
poduzeti kako bi zadrao svoj neproduktivan parazitski poloaj?
Jadranska hegemonija
Prvo oruje koje svakoj politikoj eliti omoguava zatitu
privilegirane pozicije su zakoni. Jo je u Komunistikom
manifestu zapisano da su vladajui zakoni zapravo zakoni
vladajue klase, a kako bi podredila jadransku obalu i njezino
stanovnitvo centralnoj moi upravljanja i tritu nekretnina
hrvatska dravna uprava poduzima niz radikalnih zakona i mjera.
Jedan je od prvih zakonskih akata u tom smjeru Uredba o
zatienom obalnom podruju (ZOP) iz 2004. godine. Ta uredba
jednako tretira sav prostor udaljen jedan kilometar od linije
obale, bez obzira radi li se o gradskom ili prirodnom okoliu.
Najvanija je odredba unutar ZOP-a da se urbanistiki planovi
gradova i opina koji se nalaze na tom podruju moraju dobiti
suglasnost nadlenog ministarstva prije nego ih lokalno vijee
usvoji. Tim je inom proces planiranja na obali postao bitno
169
Muzil autonomija se ne
dobiva, ona se proizvodi

razliit od ostatka drave pa zakon nije jednak za sve graane u

dravi: postoje oni kojima ustav garantira lokalnu samoupravu
i autonomiju u odluivanju te oni koji tu autonomiju, barem u
odluivanju o budunosti vlastitog prostora nemaju.
Nakon donoenja uredbe o ZOP-u drava je krenula u
selektivno ruenje bespravne gradnje na obali, pod izgovorom
zatite obalnog podruja. Ideologiju ZOP-a moda je
najeksplicitnije saela izjava istarskog upana Ivana Jakovia
11. svibnja 2007. godine na sjednici savjeta tvrtke Brijuni rivijera
koja glasi: Moramo rijeiti problem bespravne gradnje da
dobijemo ekskluzivitet lokacije. Kroz praksu ruenja kua u
obalnom pojasu postala je jasnija prava namjera uredbe, a to
je kontroliranje razvoja lokalnih subjekata na obali i stvaranje
preduvjeta za razvoj krupnih investicija. Ovaj proces kontrole
provodi iskljuivo Vlada RH bez mogunosti uplitanja ne samo
lokalnog stanovnitva ve i lokalnih monika.
Posljednji in koji drava poduzima na putu stvaranja
potpune hegemonije na obali je usvajanje Zakona o golf
igralitima krajem 2008. godine. Taj zakon omoguava brza i
efikasna razvlatenja privatnog zemljita i instan prenamjenu
zemlje u javnom vlasnitvu u svrhu izgradnje golf igralita kao
posebnog dravnog interesa. Hrvatski je arhitekt i urbanist
Vladimir Mattioni zabrinuto zakljuio u intervjuu u novinama
Otvoreni Muzil: Mogue je da pria oko golfa zavri nekom
vrstom represije., a godinu dana nakon toga pojedine novine
zabranjuju svojim novinarima da kritiki piu o golfu.
Meutim, osim zakona, razvlatenja, prostornog planiranja,
bagera i medijske cenzure politika elita posjeduje i konano
sredstvo represije, a to je vojska. Takav je najdramatiniji primjer
upravo poluotok Muzil u Puli gdje je, nakon to ga je vojska
napustila, drava u dogovoru sa upanijskom i gradskom vlau
postavila 20-ak naoruanih vojnika da sprijee ulaz graanima
dok se ta lokacija ne preda korporaciji za izgradnju golf igralita!
170
Zemlja
i Sloboda

Tri oblika iskljuenja

U tako opisanim politikim okolnostima stanovnitvo se na
hrvatskoj obali svakodnevno susree sa sve veim prijetnjama:
nemogunou vansezonskog zaposlenja i s prijetnjom
oduzimanja vlastite imovine ako prostorni plan (na kojeg ne
mogu utjecati) predvidi golf igralite na njihovom zemljitu.
Ovakva je nesigurnost posljedica dravne represije, a ta
represija se temelji na tri oblika iskljuenja graana.
Graani su iskljueni iz politike sfere jer su opstruirani
potencijalni mehanizmi sudjelovanja. Oni ne mogu utjecati
na politike odluke koje drava donosi u svome sreditu, a
javna rasprava koja se izvodi na lokalnoj razini je podreena
jednosmjernim odlukama vlade. Mehanizam izbora je takoer
neefikasan jer zastupnici izabrani na izborima ne predstavljaju
graane koji su im povjerili mandate nego netransparentne
interese svoje politiko gospodarske elite. Upravo je oko
pitanja privatizacije i komercijalne prenamjene vojnih podruja
uz obalu u Puli stvoren apsolutni konsenzus svih lijevih, desnih i
regionalnih stranaka u Hrvatskoj.
Drugi oblik iskljuenja kojeg graani osjeaju je iskljuenje
iz ekonomske sfere jer se odluke o investicijama na obali
putem prostornih planova donose u sreditu drave, a ne na
lokalnoj razini. Politikom odlukom, a ne neovisnim razvojem
gospodarstva, odabran je dominantan oblik ekonomije turizam,
odnosno trite nekretninama. Svi su graani koji ne ele ili
nemaju uvjete baviti se pekulacijama osueni na zanimanja u
graevinskoj industriji ili sezonske poslove u turizmu. Meutim,
ak se i lokalni pekulanti iskljuuju iz ekonomije predviene
za bive vojne zone u Puli. Vlada je odluila dodijeliti podruja
veliine i do 180 hektara jednoj privatnoj kompaniji na narednih
66 godina. Ako se ostvari ova ideja jedna bi korporacija mogla
gospodariti prostorom veliine etvrtine grada!
171
Muzil autonomija se ne
dobiva, ona se proizvodi

172
Zemlja
i Sloboda

173

Trei oblik iskljuenja graana je iskljuenje iz prostora na

obali. Cijene nekretnina uz more izjednaene su sa globalnim
cijenama jer se prostor uz obalu tretira kao atraktivna lokacija.
Stanovnici koji rade u gradovima uz obalu ne smatraju svoj
poloaj atraktivnim ve ga doivljavaju kao svoju ivotnu
sredinu, a cijene stanova koje ciljaju na elitne globalne kupce
iskljuuju osiromaeno lokalno stanovnitvo te ih prisiljavaju
na pronalazak stana u unutranjosti. Drugi nivo iskljuenja iz
prostora na obali je onaj fiziki pomou ice. Novi resorti
koji nastaju u okolici gradova ograuju velike povrine uz
more i naplauju pristup tom nekad zajednikom prostoru, a u
spomenutom primjeru poluotoka Muzil za sprjeavanja pristupa
je angairana i slubena vojska.
Ne ukljuenje nego autonomija
Tri su sfere iskljuenja potaknule poetkom 2009. godine
nastanak graanske inicijative za Muzil Volim Pulu iji je cilj
ukidanje opisane represije. Meutim za ukljuivanje i integriranje
u dravni sustav je prekasno; inicijativa zahtijeva da se uvjeti
iskljuenosti izmijene u uvjete autonomnog djelovanja, tj. da se
tri oblika iskljuenja izmijene u tri oblika autonomije politike,
ekonomske i prostorne. Inicijativi je jasno da je autonomija uvjet
za proizvodnju, ali da se ona i proizvodi, a ne dobiva.
Inicijativu ini neformalni skup pojedinaca koji joj pristupaju
svojim angamanom, nevezanim za postojee udruge i ostala
pravna tijela kojima ve pripadaju. Cilj ovakvog formuliranja
inicijative je politika autonomija tj. politiko djelovanje
nezavisno od stranaka, vlasti i postojeih organizacija.
Inicijativa stvara svoju politiku, razvija je paralelno s
vladajuom i donosi odluke bez kontaktiranja izvrne vlasti.
Otvaranje poluotoka Muzil je odluka koju nije ni predloila niti
usvojila izvrna vlast nego inicijativa bez instrumentalizirane
moi. Meutim ostvarivanje te odluke je nemogue izbjei
174
Zemlja
i Sloboda

budui da je elja za otvaranjem sve prisutnija meu graanima.

Stvaranjem politike autonomije politika je istrgnuta iz Sabora,
koji trenutno njeguje monopol nad njom, te se stvaraju uvjeti
za prakticiranje direktne demokracije u gradu, po mjesnim
sastancima, plenumima ili jednostavno na ulici.
Inicijativa svojim radom proizvodi vrijednosti neovisno
od trita, a sadanji ih oblik ekonomije ne prepoznaje
kao takve, poput prakticiranja autonomne proizvodnje
znanja, komunikacije, drutvenih odnosa, ali i proizvoda
kao to su novine, video i audio radovi, glazbenih dogaaja,
tribina, elaborata ili prostornih studija. Svi su proizvodi
besplatni i dostupni svima, a sam rad inicijative se financira
samodoprinosom. Temelj za nastanak takve autonomne
ekonomije su povjerenje, solidarnost i elja za dostizanjem
zajednikog cilja odnosno kreiranje autonomne politike.
Meutim za prakticiranje je takve ekonomije potreban
prostor, a to je ujedno i trei uvjet autonomije. Autonomni
prostor je prostor koji izmie dominantnoj logici vlasnitva, kao
i dominantnoj logici namjene prostora. Ako je trite nekretnina
dominantan oblik sadanje ekonomije i ako je vlasnitvo
jedan od temeljnih ideala kapitalistike drave onda je pravo
na autonomni prostor najradikalniji otpor toj ekonomiji i tom
dravnom ustroju! Ve spomenuta tradicija komunala sada
postaje preduvjet za ostvarivanje takve autonomije.
Sva vrata otvoriti sada!
elja za autonomijom, koja bi premostila sadanja tri iskljuenja
na obali, pokazala se motivirajuom u dugotrajnoj borbi koja se
jo uvijek vodi oko podruja Muzila.
Od poetka 2009. godine, kada je inicijativa objavila proglas
u kojem se zahtijeva trajno dnevno koritenje Muzila, objavljeno
je vie broja novina Otvoreni Muzil, organizirano je nekoliko
skupova, izmjerene su sve graevine na tom podruju, ukljuena
175
Muzil autonomija se ne
dobiva, ona se proizvodi

176
Zemlja
i Sloboda

177

su etiri fakulteta u proizvodnju vlastitih planova za tu lokaciju,

a Vlast je u dva navrata posustala i otvorila Muzil graanima.
Iako su Vlasti time osigurale trenutnu naklonost graana
jer su iskazale potovanje njihovim eljama, dugorono je
ostvaren jedan od ciljeva inicijative: Muzil je, nakon 150 godina
zatvorenosti, otvorio svoja vrata javnosti. A jednom kada ljudi
vide ovaj prostor otvorenim, ne postoji nenasilan nain da ga
politika mo ponovo zatvori!
Inicijativa i dalje nastavlja sa svojim radom, a glavno geslo
pod kojim se nastavlja borba je: Muzil treba prvo otvoriti, pa
upoznati, a tek onda planirati!

178
Zemlja
i Sloboda

Trite nekretnina
kri ljudska prava
M.I.M.O.lab

M.I.M.O. lab je mrea arhitekata i studenata iz Milana. Nastali

su iz elje da se odmaknu od ustaljenog i krutog naina rada
unutar sveuilinih struktura, te su, osim m.i.m.o laba, pokrenuli
i paralelne projekte poput M.I.M.O nine i M.I.M.O video kao
prostore za publikaciju tekstova i videa iz podruja arhitekture i
dizajna. Francesca Vargiu, jedna od lanica grupe, prezentirala
je na konferenciji istraivanje koje je provela sa Sarom Pellegrini
u okviru kolegija urbanistikog planiranja na Politehnici u
Milanu, pod mentorstvom prof. Giovannija la Varre i prof.
Federica Zanfija. Tema je kolegija bila istraivanje naina na
koje veliki zahvati graevinskih tvrtki utjeu na transformacije
teritorija gradova i krajolika. Istraivanje je provedeno na jednoj
od graevinskih tvrtki ukljuenoj u izgradnju izraelskih kolonija
na podruju Zapadne obale u sklopu projekta Decolonizing
Architecture, kojeg su u Palestini vodili Alessandro Petti, Sandi
Hilal i Eyel Weizman. > www.mimolab.com

179
M.I.M.O.lab

180
Zemlja
i Sloboda

181

Trite nekretnina voeno nacionalnom ideologijom

Od poetka okupacije je Izrael preuzeo kontrolu nad velikim
dijelom Zapadne obale s ciljem osnivanja svojih naselja i
osiguravanja zemlje za daljnje irenje. Kolonizacija je teritorija
i osnivanje naselja jedna od strategija kojima Izrael provodi
okupaciju palestinskih podruja. Veina se doseljenika odluuje
na naseljavanje kolonija iz politikih i religijskih razloga radi
ostvarivanja sna o Velikom Izraelu, ali i iz financijskih razloga.
Bitno je naglasiti da je svaki izraelski graevinski zahvat na
podruju Eretz Yisrael-a (Izraelske zemlje) cionistiki akt.
Drugim rijeima, politiki je program stvaranja idovske drave
jedna od temeljnih odrednica svih graevinskih zahvata. Kroz
izgradnju kua i formiranje novih naselja i gradova Izrael
ostvaruje svoj nacionalni interes. Izgradnja slui kao sredstvo
irenja vlastite edukacije, vlastitog jezika, pa ak i ideologija.
Ovaj je aspekt kljuan za razumjevanje naina na koji graevinske
tvrtke ukljuene u izgradnju kolonija utjeu na teritorij.
Teritorijalna podjela vlasnitva izmeu Izraela i Palestine je
prilino kompleksno pitanje. Sporazumom iz Osla (Deklaracija o
privremenoj samoupravi, Deklaracija o principima), donesenom
1993.godine, sporni je teritorij podijeljen na zonu A, B i C,
odnosno na podruja pod palestinskom upravom, zajedniki
teritorij i podruja pod izraelskom upravom. Pojedini dijelovi
zone B, iako naseljeni Palestincima, nalaze se pod vojnom
kontrolom Izraela.
Sluajevi koje smo analizirali vezani su za graevinsku
djelatnost u rubnim podrujima izmeu teritorija pod izraelskom,
odnosno palestinskom kontrolom. Rije je o novim izraelskim
naseljima koja nastaju na uzvisinama i predstavljaju prvi korak
kolonizacije, kontrole teritorija i irenja izraelske drave.
Nakon estodnevnog rata 1967.godine nastalo je niz naselja
u okolici Jeruzalema, od kojih su veina bile izraelske kolonije na
podruju Zapadne obale. Niti jedna od tih kolonija nije nikada
182
Zemlja
i Sloboda

vraena Palestincima. Naprotiv, postale su dio ireg izraelskog

teritorija. Tako je izraelska strategija okupacije postajala sve
razvijenija i danas ukljuuje dravnu vlast, banke, agencije za
nekretnine, investitore, razvojne agente i marketing.
Analizirali smo mehanizme uspostavljanja kolonija na
primjeru kompanije B Yair, jedne od tvrtki ukljuenih u
graevinsku djelatnost. Iako su izgradnja i marketing najvaniji
dio svakog projekta, bitan je preduvjet uspostavljanje kontrole
nad teritorijem. Taj proces provodi izraelska Vlada, proglasivi
odreeno podruje podrujem od posebnog dravnog interesa.
Tri osnovne komplementarne metode kojima Izrael
uspostavlja kontrolu nad teritorijem su: oduzimanje zemljita radi
vojnih potreba, proglaavanje odreenog zemljita naputenim,
tj. niijim vlasnitvom i konfiskacija zemljita radi javnih potreba,
infrastrukturnih zahvata i sl. Nakon to referentni Odbor za
naselja potvrdi postupak oduzimanja zemljita Ministarstvo
poljoprivrede odobrava fondove za izgradnju novog naselja, zatim
Ministarstvo stanovanja i Ured za katastar donose urbanistike
planove za nova naselja, a Ured za imovinsko pravne poslove
potom raspisuje javne natjeaje. Od tog trenutka daljnji
posao preuzimaju graevinske tvrtke, izrauju potrebnu
dokumentaciju, te zapoinju s oglaavanjem i marketingom.
Promoviranje projekata provodi se udruenim snagama
Ministarstva stanovanja koje nudi povoljne kredite, Ureda za
imovinsko pravne poslove koje nudi olakice, Ministarstva
obrazovanja koje nudi poticaje za nastavnike i njihovu rodbinu,
Ministarstva za trgovinu i industriju koje nudi zajmove,
Ministarstva rada i socijalne skrbi koje odobrava beneficije i
Ministarstva financija koje nudi olakice za plaanje poreza.
Istovremeno je takvo uspostavljanje naselja u okupiranom
podruju zabranjeno Meunarodnim humanitarnim
pravom (enevskom i Hakom konvencijom, kao i drugim
meunarodnim zakonima).
183
M.I.M.O.lab

Od sna o predgrau do ivota u getu

Iako se kolonizacija provodi iz politikih razloga i teritorijalnih
ambicija, sam razvoj kolonija i novih naselja odvija se u duhu
karakteristinom za prigradska naselja diljem svijeta. Opa je
pojava u zapadnom industrijskom i postindustrijskom drutvu
da stanovnitvo tei gradovima radi mogunosti zaposlenja,
no odluuje se za ivot u predgraima gdje su uvjeti ivota
bolji. Na taj nain nastaju prigradske zajednice zasnovane
na tradicionalnoj slici obitelji s djecom koja naputa centar
grada u potrazi za ugodnijim okoliem, viim standardom,
iim zrakom, manjom bukom, manjim zagaenjem i boljim
mogunostima obrazovanja.
Nakon dekodiranja politikih i ideolokih mehanizama
stvaranja kolonija, zapoeli smo istraivati njihov utjecaj na
okoli. Ta smo istraivanja provodili na razliitim razinama,
poevi od urbanog mjerila samog naselja. U poetku se
inilo iznenaujue u kojoj su mjeri nova naselja odvojena od
matinog gradskog centra, no kasnije smo shvatili da upravo
ta izdvojenost i specifina konfiguracija tla ukazuje na njihovu
strateku funkciju u zauzimanju teritorija.
Sva su naselja izgraena u brdovitom krajoliku i upravo
smjetaj na vrhu brijega uvjetuje njihovu unutranju organizaciju.
Tipino naselje organizirano je u koncentrinim krugovima oko
vrha. Prometnice strogo odreuju podjelu naselja i definiraju
zone razliitih funkcija i razina privatnosti. Javni i administrativni
sadraji smjeteni su na najvioj toki u sreditu naselja, dok su
zone stanovanja rasporeene du rubnih prometnica. Uglavnom
je rije o obiteljskim kuama poloenim okomito na pad terena i
to im omoguava dobar pogled na okolicu.
Tipina stambena jedinica nastaje kombinacijom
tradicionalnih arapskih graevnih elemenata, poput kamenih
lukova, krunih kamenih otvora i rustinih kamenih zidova, ali
i onih karakteristinih za izraelske graevine te elemenata
184
Zemlja
i Sloboda

preuzetih iz zapadnjake graevinske prakse. Prepoznatljivi

elementi izraelske arhitekture i ono po emu se njihova
stambena zgrada razlikuje od konteksta jesu kosi krovovi
pokriveni crvenim crijepom koji simboliziraju izraelsku
prisutnost i idealiziraju koncept doma, te zatvorena naselja,
potpuno homogena u etnikom, religijskom i socijalnom smislu,
s jasnom zajednikom eljom za ivotom odvojenim od Arapa.
Zanimljivo je bilo istraiti na koji nain razliiti oblici
graevina i naselja utjeu na nastanak ekskluzivnih
rezidencijalnih zona. Njihova je zatvorenost izraena na dvije
razine: na drutvenoj, stvaranjem odreenih zajednikih
aktivnosti, rituala i ponaanja, te na prostornoj, odvajanjem od
okolice pomou infrastrukture i topografije, te pomou zatitnog
pojasa i selektivnog pristupa.
Korporativna drutvena odgovornost
Konani korak naeg rada bio je definiranje alata, metoda
ili strategija kojima je mogue izmijeniti trenutnu situaciju u
kojoj drava i graevinske tvrtke kontroliraju teritorij. Bavei
se temom izraelsko palestinskog sukoba shvatili smo da
su problemi kompleksni i teko rjeivi kroz arhitektonska ili
urbanistika rjeenja. Bilo je gotovo nemogue pronai efikasnu
metodu za intervenciju u takav sustav izgradnje uvjetovan
sloenim politikim, drutvenim i financijskim faktorima.
Predloili smo jedan mogui scenarij prema kojemu bi Kd
korporativne drutvene odgovornosti prisiljavao graevinske
tvrtke na drugaiji pristup izgradnji. Odabrali smo tri konkretna
sluaja za intervenciju : trgovaki centar u naselju Psigat Yeev,
naselje Maale Adumim, te naselje Har Homa. U svakom od ta
tri sluaja ukazali smo na elemente krenja Kda korporativne
drutvene odgovornosti. Na ovim primjerima nastojali smo
ukazati na ope probleme koji se pojavljuju na itavom podruju
izraelsko palestinskog sukoba.
185
M.I.M.O.lab

Zapoeli smo od sluaja izgradnje trgovakog centra u

naselju Psigat Yeev u istonom dijelu Jeruzalema. Razlike
u infrastrukturnoj opremljenosti bile su velike, palestinske
pristupne ceste bile su neureene, neasfaltirane i bez nogostupa,
dok su izraelske prometnice bile vrlo dobro opremljene. Takvi
infrastrukturni problemi stvaraju jasne razlike u pristupanosti
javnim gradskim sadrajima.
U iduem sluaju analizirali smo stambene zone naselja
Maale Adumim, smjetenog izvan gradskog podruja
Jeruzalema, gdje su brojni sukobi nastajali zbog gospodarenja
vodom. Izraelsko stanovnitvo najee isputa otpadne vode
u palestinsko poljoprivredno zemljite. S druge strane postoji
i opi problem opskrbe pitkom vodom u Palestini, budui da je
rijeka Jordan glavni i gotovo jedini izvor vode, a njome upravlja
izraelska tvrtka Mekorot. Puno je diskriminirajuih injenica
vezano uz gospodarenje vodom, poevi od opskrbe, potronje,
pa do cijena pitke vode.
Trei sluaj kojim smo se bavili su stambene zone naselja Har
Homa, kolonije sa istone strane Jeruzalema. Ovdje izraelsko
stanovnitvo odlae svoj otpad u takozvani zatitni pojas,
odnosno na palestinski teritorij. Gomile otpada stvaraju zid oko
naselja, a smee se ne odlae samo iz nude, ve je to i simboliki
in odvajanja od okolice i stvaranja sigurnosne meuzone.
Ovo smo istraivanje proveli kako bismo shvatili utjecaj
graevinskih tvrtki na teritorij i posljedice koje one proizvode.
Pokuali smo ponuditi odgovore na neke probleme kroz
sasvim male pragmatine akcije. Predloili smo ureivanje
substandardnih palestinskih prometnica i izgradnju parkiralita,
proiavanje otpadnih voda i njenu upotrebu u poljoprivredi i
domainstvima te premjetanje odlagalita otpada i koritenje
tog zemljita za poljoprivredu i ostale javne potrebe.
Kao to je ve naglaeno, bilo je teko predloiti rjeenja
za ovu vrlo kompleksnu situaciju. Zato smo se odluili samo
186
Zemlja
i Sloboda

na niz malih intervencija koje bi posluile kao eksperimenti

za budue scenarije i mogue odreivanje korporativne
drutvene odgovornosti.
Svrha stvaranja takvog Kda bila bi njegovo koritenje u
borbi protiv slinih oblika krenja ljudskih prava od strane
graevinskih tvrtki i trita nekretnina irom svijeta, a ne samo
unutar izraelsko palestinskog sukoba.

187
M.I.M.O.lab

Prirunik
za dekolonizaciju
Salottobuono

Salottobuono je studio arhitekata iz Venecije, nastao 2005.

godine. Grupa je sudjelovala u nekoliko meunarodnih
kulturnih projekata kojima su pokuavali primijeniti
iskustva izrade prirunika, u drutvenom kontekstu poput
N varijacija, izraen na radionici Katarina 06 u Puli, Domus
paranoja predstavljen u asopisu Domus, Italija trai stan
predstavljen na Venecijanskom bijenalu i De kolonizacijski
prirunik koji se bavi izradom strategije naseljavanja i
transformiranja naputenih izraelskih kolonijalnih naselja
unutar palestinskog podruja. Predavanje odrali Marco
Ferrari, Matteo Ghidoni i Giovanni Piovene.
> www.salottobuono.net
zato prirunik
Kao grupa smo proveli mnogo vremena prouavajui prirunike,
a ovom emo prilikom predstaviti jedan od njih izraen za
podruje Zapadne obale. Zato upravo prirunik?
189
Salottobuono

Jedna je od osnovnih karakteristika prirunika da je

operativan. Neposredno je primjenjiv jer se sastoji od
aksonometrijskih crtea i nacrta, ali jezik kojim se slui nije
strogo struan te vizualizira probleme i mogua alternativna
rjeenja na svima razumljiv nain. Jezik prirunika obrnut
je od vizualizacija projekata pomou slika i renderinga koje
slijede elje klijenata i investitora i odnose se prema korisniku
iskljuivo kao promatrau. Korisnik prirunika je, suprotno tome,
aktivno angairan u proces subverzije odreenih strategija.
Pojedini crtei ukazuju na ope teme i ope pristupe gradskim
problemima, a istovremeno postoje i detaljni prikazi izvedivih
elemenata graevina. Prirunik je namijenjen specifinim
korisnicima, no moe se preoblikovati i prema drugim
potrebama te se primijeniti u nekoj drugoj situaciji i u tom
smislu ostaje uvijek iv.
Urbanizam kao strategija kontrole
Zapadna obala predstavlja specifini svjetski laboratorij
granica, podjela zemlje i strategija okupacije, no te se strategije
mogu primijeniti u slinim situacijama, poput raznih zaputenih
predgraa velikih svjetskih gradova. Naselja Zapadne obale
nisu drugo nego predgraa za srednju klasu, te ih sve odlikuju
fizike karakteristike takve vrste planiranja. Jedina dodatna
znaajka koja ih razlikuje od tipinih predgraa je njihova vojna i
strateka vanost. Moe se oekivati da e ove izraelske tehnike
gradnje naselja, kao i veina vojnih proizvoda u svijetu, prije ili
kasnije prijei iz vojnog u civilno trite. Taj se proces zapravo
ve odvija ekskluzivna, zatvorena rezidencijalna naselja ire
se diljem svijeta. Stoga je vano djelovati prije nego to takav
model pojedinih naselja postane ope pravilo urbanizacije, a to
je samo pitanje vremena. U cilju analize i dekonstrukcije sistema
koji centralizira prostorno planiranje, odnosno urbanizam,

190
Zemlja
i Sloboda

191

nuno je shvatiti nain na koji se takvo centralizirano planiranje

provodi i kako ono djeluje. Dakle, moramo shvatiti kako ono
gradi, da bismo ga mogli razgraditi.
Prva je uoljiva stvar na podruju Zapadne obale da je taj
prostor proaran poput leopardove koe: zemlju u dolini koriste
Palestinci, dok se na vrhovima breuljaka nalaze izraelske
kolonije. Ranije je palestinska zemlja na vrhovima breuljaka
koritena za zajednike potrebe i nije bila niije vlasnitvo,
odnosno bila je komunalna. To je jedan od razloga zato je
izraelska vlada odluila ondje graditi svoja naselja. Meutim,
smjetaj kolonija na vrhove breuljka ima i vojnu svrhu. Procjena
je da se gotovo 85% prostora Zapadne obale nadzire sa breuljaka
gdje ive izraelski naseljenici. Ta je strategija nadzora samo
jedan od naina na koje drava Izrael kontrolira prostor. Drugi
nain vrenja kontrole nad teritorijem je izgradnja obilaznica,
prometnica koje su gotovo iskljuivo namijenjene Izraelcima, a
prolaze zemljom bez kontakta s palestinskim teritorijem. One
obilaze palestinska naselja i esto se nalaze u tunelima, ograene
su ili su izdignute iznad tla, ne osvrui se na teritorij kojim
prolaze. Trei su nain kontroliranja teritorija kontrolne toke na
zavrecima infrastrukturne mree koje se povremeno aktiviraju u
sluajevima stvarnih ili pretpostavljenih potreba.
Nakon kolonizatora
Kada smo bili pozvani na sudjelovanje u projektu Arhitektura
dekolonizacije, prihvatili smo se izrade praktinog prirunika za
dekolonizaciju, s uputama za postupanje u sluaju povlaenja
izraelskih naseljenika iz kolonija.
Iako to povlaenje moe zvuati kao suluda ideja, upravo
to se dogodilo 2005. godine u Pojasu Gaze, i to s traginim
posljedicama. Mjesecima se znalo da e izraelska vojska
i naseljenici napustiti Pojas Gaze, a na mogue posljedice
ukazivali su i Europska unija, i Sjedinjene Amerike Drave, i
192
Zemlja
i Sloboda

Ujedinjeni narodi i Ujedinjeni Arapski Emirati. SAD su predlagale

da se kue nastave koristiti na isti nain i nakon to ih Izraelci
napuste, ne vodei rauna o tome da su palestinske obitelji 3 - 5
puta brojnije od izraelskih, Europska unija je predlagala da se sve
uniti i iznova zapone izgradnja, a Ujedinjeni Arapski Emirati
su predlagali izgradnju turistikih kompleksa umjesto kolonija.
Dakle, iako se to nee uskoro dogoditi, povlaenje naseljenika iz
kolonija na Zapadnoj obali je mogue. U Pojasu Gaze se to loe
provelo: kolonije su razorene, 3.000 kua je potpuno uniteno,
a 1,500,000 tona otrovnih tvari ostalo je u ruevinama koje nije
bilo mogue raistiti, budui da je zona potpuno zatvorena,
ograena i okruena izraelskim vojnim snagama.
Prirunik za dekolonizaciju
Izradom Prirunika za dekolonizaciju pokuali smo doskoiti
moguoj slinoj situaciji na podruju Zapadne obale. Izabrali
smo formu prirunika jer i dravne planerske strategije koriste
upravo prirunike da bi kodirale djelovanje na teritoriju.
Izraelsko Ministarstvo prostornog planiranja izradilo je 1984.
godine prirunik pod nazivom Pravila izgradnje na breuljcima,
a iza tog nevinog naslova zapravo se krije strategija za okupaciju
palestinske zemlje. Budui da su sve kolonije graene prema
istim i vrlo preciznim pravilima, standardizirane su, te su sve
koncentrine, cesta se u njima kruno iri od sredita breuljka.
Tako je svakoj kui omoguen pogled na dolinu, a to je od
strateke vanosti jer su naselja istovremeno civila i vojna.
Cilj naeg rada bio je dekonstruirati slubeni dravni
prirunik kroz iitavanje njegovih sistema, alata i sredstava
djelovanja, te njihovo izokretanje i predlaganje moguih
alternativa. Bitno je naglasiti da svaka strategija dekolonizacije
kree upravo od strategije same kolonizacije koju propisuje
slubeni dravni prirunik za naseljavanje.

193
Salottobuono

1. De parceliranje: S obzirom na to da su gotovo sve kolonije

iste, izabrali smo jednu od kolonija Psagot te smo pokuali,
na apstraktan nain, trenutnu vlasniku podjelu zemlje unutar
kolonije usporediti s onom podjelom kakva je postojala prije
kolonizacije. Izveli smo eksperiment deparcelacije teritorija
s meama bivih palestinskih parcela, ne vodei rauna o
onome to su Izraelci izgradili. Svaka je parcela tako postala
pokusna povrina za strategiju dekolonizacije. Analizirali smo
dobivene parcele, posebno one koje su bile zajednike i unutar
palestinske podjele zemlje, odnosno nekadanje komunale.
Ako razmotrimo mogunost ponovne podjele zemlje
granicama koje su postojale prije kolonizacije (a problem
vlasnitva unutar naputenih naselja zaista postoji) dakle ako
se parcele vrate bivim vlasnicima, moe doi do vrlo neobinih
situacija. Mogue je da postojee kue budu podijeljene izmeu
dva ili vie vlasnika, pa smo i takve situacije uvrstili u prirunik.
2. Od zemljenje: Pod pojmom odzemljenja podrazumijevamo
brisanje povrinskih 15 cm tla, budui da se u taj sloj upisuje sva
ideologija koja je dovela do nastanka kolonija: brze prometnice,
parkiralita, barijere meu kuama. Kako se arapska naselja
grade na specifian nain, dok su kolonije vrsta predgraa
ubaenih u neki drugi krajolik i potpuno su izvan konteksta,
pokuali smo izmisliti nain brisanja nametnute organizacije
i podjele vlasnitva. To je izvedivo uporabom mehanizacije i
uklanjanjem povrine tla bagerima, ali isto tako i prirodnim
putem sadnjom odreenih biljnih vrsta. Korijenje takvih biljaka
zapoinje irenje mikropukotina u betonskim i asfaltnim
povrinama, to za nekoliko godina dovodi do erozije tla.
3. Re kombiniranje: Ova se strategija tie jednog od glavnih
alata kolonizacije, a to su kontejneri koji se esto koriste za
uspostavljanje naselja ve prilikom postavljanja infrastrukture
194
Zemlja
i Sloboda

ili obavljanja arheolokih istraivanja, odnosno u svim

situacijama i gradilitima kad postoji potreba za uvarom. U
tim se sluajevima zemlja ograuje, a uvar ivi u kontejneru.
Postepeno se broj kontejnera poveava, a s njima i broj ljudi
koji ondje borave, te na taj nain zapoinje nastanak zajednice.
Takav proces najee zapoinje u najuem krugu oko vrha
breuljka, a kada je potpuno dovren i ispunjen, kontejneri
se pomiu u sljedei, nii prsten i proces se nastavlja. Nakon
izgradnje nekoliko spirala, kontejneri se odvoze na susjedno
brdo. Na taj se nain kolonije proiruju.
Strategija rekombiniranja bavi se upravo kontejnerima, ne
kako bi ih uklonila, ve kako bi se njihova uloga izmijenila i kako
bi prestali biti sredstvo kolonizacije. Naime, pokuali smo uz
pomo njih rijeiti problem manjka stanova.
4. Re naseljavanje: Kolonija Psaigot je odvojena od
palestinskog teritorija i palestinskih kampova vrlo irokom
tampon zonom koja je potpuno nepristupana za Palestince.
Ovom smo strategijom pokuali zamisliti scenarij u trenutku
kada se kolonija iskljuuje iz sustava izraelske kontrole i
ljudi zapoinju osvajanje zemlje izmeu palestinskih naselja i
izraelskih kolonija. Tada bi se palestinska naselja mogla iriti
iz doline prema vrhu breuljka i kolonijama. Zamislili smo da se
nove arapske kue grade naslanjajui se na zidove postojeih
izraelskih zgrada, a da se te postojee zgrade prenamijene u
prazan prostor izmeu novih arapskih graevina kao svojevrsni
atriji karakteristini za tradicionalni arapski boravak u prostoru.
5. Re prikljuivanje: Ovo je strategija za scenarij slian onome
koji se dogodio u Gazi, gdje su sve graevine sruene, a jedino to
je ostalo upotrebljivo bile su podzemne infrastrukturne mree
poput plinskog ili vodovodnog cjevovoda. Pokuali smo iskoristiti
podzemnu mreu kao mogunost za nadzemnu izgradnju.
195
Salottobuono

6. Od domljivanje: Jedan od problema kolonija, tipian

za rezidencijalna naselja u predgrau, jest manjak prostora
za zajednike aktivnosti. Pokuali smo to rijeiti predlaui
jednostavna rjeenja za meusobno povezivanje grupe kua
i njihovo pretvaranje u kolektivnu graevinu koja bi tada
mogla udomiti razne drutvene sadraje u naselju, poput kole,
drutvenog centra, itd.
7. Od slagivanje: I ova se strategija tie kolektivnog prostora
u situacijama tipinim za vrlo podijeljenu i atomiziranu urbanu
strukturu kolonija. Pristup se osnivao na uklanjanju krovova
objekata, te njihovom meusobnom povezivanju prizemnim
platformama natkrivenim tekstilnim pokrovima. Na taj bi nain
nastajale trnice ili otvoreni prostori za proizvodnju.
8. Od krivanje: Posljednja se strategija bavi kosim crvenim
krovovima izraelskih naselja, potpuno razliitih od arapskih.
Arapski sustav krovova je druga povrina nad samim gradom
koja se ljeti koristi za spavanje ili objedovanje na otvorenom.
U palestinskim se kampovima mnoge aktivnosti odvijaju na
krovovima, poput koncerata ili projekcija filmova.
Unutar izraelske strategije kolonizacije krovovi su uvijek
crveni kako bi izdaleka bili uoljivi te bi u sluaju bombardiranja
naselja izraelska vojska tono znala gdje ne gaati. U naoj
smo strategiji pokuali povezati te krovove i stvoriti zajedniku
povrinu koja bi bila u stanju prihvatiti razliite aktivnosti.
Predloili smo razliita rjeenja za izgradnju takve povrine,
oslanjajui se na ve postojee krovove.
Nakon prirunika
Zavrivi posao na priruniku nismo ga samo prezentirali, nego
se rad nastavio razvijati kroz suradnje i diskusije. Ve su neke
196
Zemlja
i Sloboda

od strategija razvijane u koordinaciji s akcijama pojedinih

nevladinih organizacija na Zapadnoj obali, a trenutno se bavimo
svoenjem proizvedenog materijala na minimalan broj elemenata
potreban za razumijevanje. Stoga se nadamo se da e i onaj
dio palestinaca koji nisu sudjelovali u poetnoj fazi ovog rada
prepoznati svoje osobne mogunosti i taktike za dekolonizaciju,
subverziju i ponovno koritenje teritorija koji im pripada.

197
Salottobuono

Pobunjeni kiborzi
eu metropolama
Hackitectura.net

Hackitectura.net je panjolska grupa arhitekata, informatiara

i istraivaa drutva osnovana 1999. godine, a ine ju Sergio
Moreno, Pablo de Soto i Jose Perez de Lama zvan Osfa. Grupa
se bavi teoretskim promiljanjem grada te razvijanjem novih
pristupa i djelovanja u njemu, a u podruju Gibraltarskih vrata
primjenjuju svoje znanje, kao i u raznim gradovima u svijetu
gdje osposobljavaju privremene medijske laboratorije, otvorene
kontrolne sobe i zajedniku digitalnu infrastrukturu. Predavanje
su odrali Pablo de Soto i Osfa Jose Perez de Lama.
> www.hackitectura.net
Grad nakon fordizma
Teoretsko istraivanje, na kojem radimo od 2005. godine,
ispituje mogunosti stvaranja projekta za emancipaciju novoga,
postmodernog grada, slino kao to je modernistiki pokret
poetkom 20. stoljea pokrenuo projekt koji je emancipirao
modernistiki grad.
199
Hackitectura.net

200
Zemlja
i Sloboda

201

Ideju postmodernog grada nazivamo Metropolis

FlexDeala ili Ekosofini grad. Pod imenom ekosofini grad
pokuavamo razviti opu politiku viziju neega to bi mogao
postati grad postkapitalizma, odnosno grad koji elimo
graditi nakon kapitalizma.
Prvi je korak u ovom teoretskom istraivanju opisivanje
projekta modernistikog grada i naina na koji je on emancipiran
i prihvaen. Krajem su 19. stoljea, nakon industrijske revolucije,
gradovi postali ivue none more. U takvim je uvjetima
poetkom 20. stoljea dolo do udruivanja drutvenih aktivista,
sindikata, politikih stranaka te avangardnih umjetnika
i tehniara koji su dijelili zajedniku elju za promjenom
tih neizdrivih ivotnih uvjeta. Arhitekti i umjetnici tada
poduzimaju kljuni korak naprijed i postaju politiki aktivne
osobe koje zapoinju razvoj ideje modernistikog grada. Vano
je na ovom mjestu naglasiti da je projekt modernistikoga grada
u svojoj sutini bio politiki projekt, kao i sam modernizam, kako
ga opisuje njemaki filozof i teoretiar Jrgen Habermas, dok
je CIAM (Meunarodni kongres modernistikih arhitekata) bio
posljednji korak tog politikog projekta.
Budui da je kljuni subjekt tog doba bio industrijski
radnik, modernistiki je grad, kroz razvojne ideje europskih
arhitekata poput Le Corbusiera, Ernesta Maya ili ruskih
konstruktivista, zamiljao novi nain ivota za te radnike.
Novi je ivot podrazumijevao uspostavljanje sklada izmeu
industrije, stanovanja, javnog prostora, zelenila, zdravstva,
kolstva i ostalih javnih servisa. Ova ideja skladnog razvoja
postala je osnova za razvoj grada blagostanja (welfare city)
ili socijalistikoga grada, ovisno o tome da li se grad nalazio
u trinom kapitalizmu Zapada ili dravnom komunizmu
Istoka. Osnovni preduvjet za razvoj takvog tipa grada bila
je ravnomjerna distribucija bogatstva koje drutvo proizvodi
izmeu gospodarstvenika, sindikata i drave.
202
Zemlja
i Sloboda

Koncept grada blagostanja zapeo je u krizu krajem

ezdesetih godina i poetkom sedamdesetih, kada je poela
tranzicija iz fordizma u postfordizam, a oni koji svojim radom
moda najbolje opisuju ovu krizu francuski su situacionisti.
Jedan od njihovih kolaa prikazuje fotografiju supermarketa u
plamenu tijekom nemira u Los Angelesu, a naslov je fotografije
jednostavno Kritika urbanizma.
Postfordistiki je nain proizvodnje, koji se razvija od
sedamdesetih do danas, doveo koncept drave blagostanja u
trajnu krizu. Od tada u svijetu nastaju razne krize poput krize
nesigurnosti, demokracije, migracije, ekologije i naposljetku
financijske krize. Istovremeno su, to je vano napomenuti,
arhitekti postali tehniari struka koja se bavi pojedinanim
problemima i koja nije politiki angairana.
oetiri polja djelovanja
Usporeujui s jedne strane nain razvitka ideje modernistikog
grada i s druge postfordistike uvjete poeli smo razvijati novi
pristup prema problematici grada. U poetku smo taj pristup
nazivali FlexDeal, po uzoru na New Deal razvijen u SAD-u
u prolom stoljeu. Meutim nakon to su se neki projekti
Europske unije poeli koristiti istim terminom odluili smo
preimenovati koncept u ekosofini grad. Ekosofija je termin
kojim se Flix Guattari, francuski psihoanalitiar, filozof i
aktivist, koristi kako bi proirio pojam ekologije na vie polja.
Po njegovoj teoriji ekosofiju sainjavaju tri oblika ekologije
mentalna, drutvena i tehnika. Ideja o novom gradu, koju
elimo razvijati, poinje upravo od mjesta u kojem su ove tri
ekologije znaajno zastupljene.
Preduvjete za razvoj novog, ekosofinog grada razvrstali smo
u etiri glavna polja djelovanja. Politiko ishodite za definiranje
tih etiriju polja velikim dijelom preuzimamo iz rada talijanskih
autonomnih marksista i postoperaista.
203
Hackitectura.net

Prvo polje djelovanja nazivamo autonomija migracije i

mobilnosti. Ova tema posebno dobiva na znaenju u dananjem
globaliziranom svijetu gdje uskraivanje mobilnosti postaje
glavno sredstvo kontrole, ali isto tako, po rijeima Antonija
Negrija, jedno od kljunih sredstava otpora mnotva, odnosno
sredstvo pomou kojeg mnotvo postaje politiki subjekt.
Drugo je polje djelovanja autonomija fleksibilnosti, odnosno
stvaranje zadruga. Budui da smo u dananjem mrenom
gospodarstvu vlasnici sredstava proizvodnje, moemo razvijati
zajedniko znanje putem komunikacije i razmjene. Fleksibilan
radni odnos, koji danas predstavlja prijetnju koja vodi u
nesigurnost, moe postati nae orue u razvijanju zadruga i
proizvodnje bazirane na slobodnoj razmjeni znanja i podataka.
Tree polje djelovanja nazivamo kiborgizacija, a pod tim
izrazom podrazumijevamo prisvajanje alata, strojeva i mrea
koje su nam potrebne za nezavisnu proizvodnju. Osnovna
je ideja ovog djelovanja da shvatimo dananju tehnologiju
kako bismo je primijenili za vlastitu dobrobit. Na taj nain
socijaliziramo i humaniziramo tehnologiju te je u konanici i
prisvajamo. Ovo je polje ujedno i glavno polje djelovanja grupe
Hackutectura.net.
Posljednje, etvrto polje djelovanja, koje nije direktno
povezano s idejama talijanskih marksista, ali koje smatramo
izuzetno vanim, jest polje ekologije, sukladno ve spomenutoj
ekosofinoj misli Flixa Guattarija. To je polje mentalne,
drutvene i tehnike ekologije.
Novi politiki subjekti
Upravo ta etiri drutvena preduvjeta vidimo kao temelje
ideje novog, postkapitalistikoga grada. Meutim, ako elimo
ozbiljno poeti raditi na ovim problemima, prvo moramo razviti
suradnju izmeu tehniara, umjetnika, drutvenih pokreta i
aktivista. U dananjim neoliberalnim uvjetima ne moemo se
204
Zemlja
i Sloboda

osloniti na dravu, politike stranke ili sindikat, kao to su to

inili modernisti. Nai saveznici mogu biti nezavisni politiki
i drutveni pokreti ili neformalne inicijative jer se upravo u
tim mreama razvijaju novi politiki subjekti koji su sposobni
mijenjati drutvenu stvarnost.
Novi politiki subjekt nije vie industrijski ili masovni radnik
fordizma, ve radnici na odreeno, nezaposleni, migranti i ostali
graani koji ive u stanju trajne nesigurnosti. U naim radovima
ove nove subjekte u gradu nazivamo pobunjenim kiborzima,
po uzoru na Williama Mitchella, Donnu Haraway i cyber punk
literaturu. Termin pobunjeni kiborzi moda najbolje moemo
ilustrirati na primjeru akcije naeg kolege Sergija Morena.
Koristei se mobilnom tehnologijom poput depne kamere
i raznih drugih ureaja, Sergio Moreno dogaaje s jednih
prvomajskih demonstracija s ulica direktno prenosi na internet.
Na taj nain iri polje otpora budui da direktnim prijenosom
informacija one postaju neposredno dostupne svima.
Rad na spoju prostorne, drutvene i tehnoloke sfere
Kao to smo napomenuli, osnovno je polje djelovanja grupe
Hackitectura.net tree polje djelovanja, odnosno pitanje
prisvajanja tehnologije. U dananjim uvjetima razvoja digitalne
kulture i kiborgizacije pristup sredstvima za proizvodnju postaje
sve dostupniji, znanje postaje besplatno, pojam vlasnitva se
mijenja, a svi se ti procesi oslanjaju na globalnu komunikaciju
i globalnu suradnju. Smatramo da dananji svijet ima novu,
dodatnu sferu, a to je tehnosfera sastavljena od digitalnih,
informacijskih i komunikacijskih tehnologija. Neki autori tu
sferu nazivaju ekstenzijom realnosti, ali mi je vie volimo gledati
u kontekstu kiborgizacije. S te toke gledita tehnologija nije
transcendentalna, ve ona mijenja drutvo, kao i nas same.
Takoer uspostavlja nove veze meu ljudima, pridonosi razvijanju
novih subjektivnosti, mijenja na nain razmiljanja i osjeanja.
205
Hackitectura.net

U praksi u svakom naem radu pokuavamo spojiti

tri razliite sfere, od kojih je prva arhitektonski prostor u
tradicionalnom znaenju te rijei, druga su sfera drutvene
mree, a trea je ona tehnoloka. Bavei se takvom praksom
pokuavamo pristupiti arhitekturi na drukiji nain od onog
klasinog koji pod pojmom arhitektura podrazumijeva
iskljuivo gradnju objekta. Mi vidimo arhitekturu kao polje
u kojem se tri razliite sfere (prostor, drutvene mree i
tehnologija) sastavljaju u kompleksne strojeve.
Transkontinentalni dogaaji
Trenutak u kojem je sastavljanje triju sfera najvidljivije upravo
je dogaaj. Od 2002. godine provodimo vie aktivnosti
u podruju Gibraltarskih vrata u suradnji s lokalnom
Indymedijom (Indymedia je globalna medijska mrea
formirana 1999. godine kao alternativa masovnim medijima,
u kojoj bilo tko moe direktno uestvovati u prenoenju
informacija), aktivistima i pokretom za slobodu imigranata.
Prvi korak u ovom politikom projektu bio je stvaranje
drutvene mree u lokalnoj zajednici. Nakon toga uslijedio je
drugi korak u radu razvijanje kritine kartografije, odnosno
drukije mape teritorija Gibraltarskih vrata. Zatim smo, kao
trei korak, organizirali dogaaj pod nazivom Fadaiat, koji
je bio kratkotrajna stvarnost kakvom je mi zamiljamo, ali i
prijedlog za dugotrajniju budunost ovog prostora izmeu
Afrike i Europe.
Prije poetka fizikog djelovanja u prostoru eljeli smo
proizvesti geopolitiku mapu Gibraltarskih vrata koja je
trebala posluiti kao aktivistiko oruje i politiko orue.
Teritorij Andaluzije i Maroka prikazan je na karti zajedno s
razliitim slojevima informacija trenutana vojna prisutnost
na granici, ekonomski tokovi, panjolske kompanije u
Maroku, migracijski tokovi, lokacije azilantskih zatvora itd.
206
Zemlja
i Sloboda

Meutim istovremeno su na kartama prikazane elje ljudi u

tom prostoru, mree suradnje drutvenih pokreta, mjesta
demonstracija i Indymedijinih centara. U tom je kontekstu
karta prikazivala sadanje stanje, ali i budunost koju elimo
proizvesti.
Nakon objavljivanja karte poeli smo zajedno s grupom
imigranata, aktivista i hakera pripremati dogaaj pod
nazivom Fadaiat, to na arapskom znai satelitski tanjur.
Dogaaj je organiziran istovremeno u dva grada, Tarifi
u panjolskoj i Tangeru u Maroku. U ta smo dva grada
osposobili dva medijska centra koji su meusobno bili
povezani privremenom komunikacijskom infrastrukturom.
Postavili smo wi fi vezu izmeu dva kontinenta, to je
vjerojatno prvi put da se takva infrastruktura postavila na
ovakav neformalan nain.
U to je doba panjolska vlada uvodila nov sustav na
granici, kao dio europske politike upravljanja granicom. Taj
sustav, nazvan SIVE (sustav za eksterni nadzor), postavljen
je du panjolske obale u obliku mree tornjeva koji sadre
raznu hi-tech opremu poput radara, infracrvenog nadzora ili
optikih kablova. Osim ove mree tornjeva sustav se sastoji od
granine patrole s brodovima i helikopterima kojima je zadatak
zaustaviti imigrante prije nego stupe na kopno jer, ako se
uspiju probiti do kopna, imaju pravo zatraiti azil. Cijeli sustav
funkcionira kao nematerijalan zid, a njegov je rezultat da su se
imigranti poeli koristiti drugim pravcima koji su dulji i opasniji.
Iako je ovaj sustav razvijen za potrebe panjolske obale,
sada se uvodi i na granici izmeu SAD-a i Meksika te izmeu
EU i Rusije. Naa je elja bila koristiti se istom beinom
tehnologijom kao i vojska u tom podruju, ali u potpuno druge
svrhe da pomou nje stvorimo mostove, a ne granice. Takav
se koncept u razvoju besplatnih softvera naziva inverzni
inenjering (reverse engineering).
207
Hackitectura.net

208
Zemlja
i Sloboda

209

Nakon to smo dvije godine zaredom organizirali dogaaj

Fadaiat, eljeli smo oformiti trajno mjesto za sline akcije u
podruju Gibraltarskih vrata. U to je vrijeme raspisan natjeaj za
razvojne investicije za malu tvravu Santa Catarina koja se nalazi
izmeu Mediterana i Atlantika. Svojedobno su se tvravom
koristili kao svjetionikom za mornaricu i meteorolokom
postajom. Mi smo na natjeaju ponudili razvojni plan tvrave kao
granini medijski centar koji bi osigurao uvjete za istraivanja
i smjetaj istraivaa. Budui da na investicijski kapacitet
nije bio visok, ponuda nam nije prihvaena. Natjeaj je dobio
projekt koji je ponudio jak turistiki razvoj. Meutim Odjel za
kulturno nasljee zabranio je taj projekt te je tvrava jo uvijek
prazna. Nadamo se da emo ipak sakupiti dovoljno energije da u
konanici ostvarimo nau zamisao za Santa Catarinu.
Otvorene kontrolne sobe
Djelovanje nas je u Gibraltarskim vratima dovelo do razvijanja
interesantne tipologije privremenih medijskih centara, a
posebno do jednog oblika medijskog centra koji se naziva
kontrolna soba (situation room ili control room). Izvorno su
se takve sobe razvile tijekom Drugog svjetskog rata, a bile
su mjesta u kojima su bile izloene sve karte, informacije i
logistike veze kojima je vojska raspolagala. Takve su sobe
najee krunog oblika, a specifine su jer su razvijene upravo
za sloene, nelinearne procese gdje se odluke moraju donositi
u kratkom vremenu pa je nuno na raspolaganju imati sve
mogue podatke pred sobom. Kako bi razliiti agenti, poput
vojske, vlasti, policije ili poslovnih ljudi mogli donositi odluke u
razliitim situacijama, oni moraju neprekidno pratiti dogaanja
u stvarnom vremenu i dobivati povratne informacije nakon
provoenja svojih odluka na terenu.
Nakon naeg iskustva u organizaciji Fadaiata pozvani
smo da razvijemo sline dogaaje u Extremaduri. To je
210
Zemlja
i Sloboda

najsiromanija regija u panjolskoj, ali interesantna je jer

su odluili razviti informatiku infrastrukturu baziranu na
besplatnim softverima za vlastitu administraciju i kolstvo.
Hackitectura.net je organizirala nekoliko dogaaja u regiji, od
kojih je jedan bio u blizini nikad dovrene nuklearne elektrane.
Gradnja te elektrane poela je u doba Francovog reima, ali
obustavljena je u osamdesetima zbog velikog protesta lokalnog
stanovnitva. U neposrednoj blizini nedovrene nuklearne
elektrane osposobili smo privremenu autonomnu zonu s
kontrolnom sobom unutar geokupole gdje su se organizirale
rasprave s graanima, djecom i politiarima o buduoj namjeni
ovog neiskoritenog podruja. Sam je dogaaj bio povezan
s nekoliko slinih dogaaja u Europi putem tehnologije GISS
(Global Independent Stream Support). Na je prijedlog za
prenamjenu nuklearne elektrane bio da se u njoj razvije
edukacija koja bi istraivala kako suvremenu tehnologiju
usmjeriti na razvoj ekologije, a ne suprotno. Gradnjom
geokupole i globalnim povezivanjem predoili smo nau ideju s
vlastitim primjerom djelovanja.
Nakon akcije u Extremaduri reciklirali smo kontrolnu sobu
i postavili je na drugi kraj panjolske u Gijn. Ondje smo
testirali mogunost da takvu vrstu sobe razvijemo u multitudni
ureaj, odnosno da kontrolna soba poslui osnaivanju
djelovanja lokalnih drutvenih mrea, a ne jaanju centralne
vlasti, emu su inae te sobe sluile. Ako se kontrolne sobe
razviju u slubi mrea graana, mogu postati mjesta stvaranja
drutveno korisnog znanja i bolje povezanosti izmeu razliitih
drutvenih pokreta. U ovom smo se projektu zapitali da li
moemo sagraditi kontrolnu sobu graana gdje bismo mogli
prakticirati slobodno komuniciranje i slobodno kartografiranje?
Pretpostavili smo da bi takav alat graanima omoguio
da razvijaju vlastite medije, znanje, sakupljanje podataka,
interakciju i razvoj politikog prostora. Postavili smo jednu
211
Hackitectura.net

oglednu kontrolnu sobu u galeriji u Gijnu, ali istovremeno smo

zamiljali strukturu grada u kojem bi svako naselje razvijalo
vlastitu kontrolnu sobu.
Koncept smo dodatno razradili u naem sljedeem projektu
nazvanom Voda za Bitove (Water 4 Bits). Projekt je bio smjeten
u naputenom paviljonu europskih zemalja sagraenom za
Expo u Sevilli 1992. godine. Iako je cijelo podruje paviljona
prenamijenjeno u andaluzijski tehnoloki park, ovaj je paviljon
ostao neiskoriten. Prostor paviljona nalazi se est metara
ispod zemlje i trenutano je poplavljen. Razmiljajui kako da
obnovimo ovaj prostor prvo smo u njega postavili umreenu
platformu koristei se softverom Open Simulator (koji je
besplatna verzija softvera Second Life), pomou kojeg su
korisnici mogli meusobno zamiljati i stvarati virtualnu
stvarnost paviljona. Posjetitelji su na ulazu obuvali ribarske
izme i ulazili u poplavljeni paviljon gdje su, putem virtualnih
simulacija, poticane elje i mata posjetitelja. Preko Open
simulatora gosti su se mogli upoznati s nekoliko prijedloga za
prenamjenu paviljona. Nakon te izlobe osnovali smo drutvo
pod nazivom a~b zajedno s grupom umjetnika, arhitekata
i istraivaa s kojima elimo prenamijeniti ovaj prostor
postepenim, ali samoorganiziranim procesom. S obzirom na to
da se taj paviljon nalazi usred tehnolokog parka, izuzetno nam
je zanimljivo suraivati s ostalim korisnicima parka i razvijati
kooperativne oblike proizvodnje.
Na posljednji projekt zove se Wiki Plaza, a bavi se
istraivanjem primjene alata kojim se inae koriste digitalne
zajednice za gradnju hibridnog javnog prostora svojevrstan
graanski cyber teritorij. Projekt WikiPlaza osvojio je prvu
nagradu na meunarodnom natjeaju, u organizaciji grada
Seville, ija je tema bila osmiljavanje i gradnja novog prostora
slobode. Na prijedlog ugradnje serije hardvera, softvera i
mrea u javni prostor bio je inspiriran zamislima francuskih
212
Zemlja
i Sloboda

situacionista i filozofa Henrija Lefebvrea, a smatrali smo da e

se pomou tih tehnologija, omoguiti neposrednije sudjelovanje
graana u javnom prostoru. Takav bi prostor mogao postati
mjesto gdje bi graani mogli istraivati drutvenu korist raznih
tehnologija, dok bi se gradnja javnog prostora mogla razvijati
kao i prikupljanje znanja na Wiki serverima (poput Wikipedije).
Od te temeljne ideje dolazi ime projekta WikiPlaza.
Uporaba tehnologije te njezino prisvajanje na ove naine
nam omoguuje razvoj nove urbane infrastrukture neophodne
za suvremeno bivanje u gradu. Na temeljima te infrastrukture
moemo razvijati nove drutvene sustave, institucije ili
drutvene centre mjesta gdje se istrauju novi oblici
autonomnog ivota.

213
Hackitectura.net

Zakljuak

16.kolovoz.2009. Muzil

rasprava

Zavrna

Muzil, poluotok koji je dugo zauzimala vojska i koji je isto toliko

dugo bio zatvoren za javnost, bio je posljednjeg dana kongresa
Grad postkapitalizma mjesto okupljanja njegovih sudionika.
U utvrdi Marie Louise je, nakon razgledanja poluotoka,
odran sastanak, planiran kao interna rasprava na kojoj bi
bila izraena i usvojena deklaracija. Sastanak je proiren
razgovorom o Muzilu kao lokaciji na kojoj bi se mogle kroz
praktian rad provesti neke od ideja poskapitalistikog grada.
Izradi deklaracije su na kraju pristupile grupe Obseratorio
Metropolitano, Hackitctura.net i Pulska grupa.
Raspravu je o Muzilu pokrenula grupa Hackitectura.net,
predlaui da se Muzilu prie kao komunalu, to bi otvorilo
mogunosti za predlaganje razliitih utopija vezanih za nove
oblike proizvodnje i to u trenutku kada je njen dominantan oblik
doivio globalnu krizu. Poluotok bi mogao postati specijalna
komunalna zona, suprotna specijalnim ekonomskim zonama,
tj. poligon za testiranje mjeovitih vizija ekonomskog razvoja.
217
Zavrna
rasprava

U prilog tome su grupa Exyzt te arhitekti Dustin Tusnovics i

Peter Fattinger predloili male fizike intervencije, privremene
i trajne, koje bi omoguile prisvajanje i osiguravanje zemljita
pred prijetnjom privatizacije, a one bi istovremeno bile i
ostvareni fragmenti vee utopije. Stealth unlimited su definirali
taj period istraivanja kao meuvrijeme. Sudionici rasprave
su se sloili da je potrebno zahtijevati petogodinji moratorij
na slubene planove za Muzil, kako bi se eksperimentiranju
zagarantiralo dovoljno vremena da se razvije.
Poetak istraivanja i prisvajanje komunala prvo zahtijeva
prouavanje sadanje taktike zatvaranja tih podruja, kako bi
se dominantna mo dekonstruirala i prevela u na potencijal.
Kada se to jednom uini, mogue je postaviti nove relacije i nove
setove pravila, predloila je grupa Observatorio Metropolitano,
napominjui da bi se oni mogli izraditi po uzoru na pravila
creative commons licence. U tu namjenu , grupa Salottobuono
je predloila izradu prirunika koji bi se oslanjao na sferu
legalnosti, taktika i proizvodnje sadanjeg reima.
Razliita bi pravila koritenja mogla raslojiti pojedine dijelove
teritorija unutar komunala kako bi se omoguila raznovrsna
djelatnost i proizvodnja. Kada se takav set pravila bude testirao na
Muzilu, moe se analizirati njegov potencijal i na osnovi rezultata
razviti ustav za komunal po uzoru na rad Stealth grupe i ustavu
za meuvrijeme. Takav dokument bi mogao postati opi poziv na
drugaiji pristup zemlji, urbanizmu i drutvu mimo kapitalizma.
U posljednjem dijelu rasprave grupe su podijelile zadatke:
Salottobuono je prihvatio ulogu koordinatora u izradi prirunika
za Muzil, Observatorio Metropolitano u izradi seta pravila
za komunal, Dustin Tusnovics, Peter Fattinger i Exyzt su se
zainteresirali za organizaciju rada i izvoenja malih intervencija
u ve otvorenim vojnim zonama u Puli (tu bi se mogle testirati
realnosti koje bi se kasnije preselile na Muzil, kad zona bude
definitivno otvorena).
220
Zakljuak

Pulska grupa je prihvatila zadatak stvaranja lokalnih uvjeta

koji bi omoguili ovaj meunarodni angaman u Puli, a profesori
su se nekolilo europskih fakulteta odluili posvetiti radu sa
studentima na lokaciji Muzila.

221
Zavrna
rasprava

Pulska deklaracija

Grad zamiljamo kao zajedniki prostor koji pripada svima

koji ive u njemu, koji u njemu nalaze uvjete za ispunjenje
svojih politikih, drutvenih, ekonomskih i ekolokih elja, te
istovremeno na sebe preuzimaju solidarnost i zajednike
dunosti. Meutim, ovakva zamisao grada blokirana je
dijalektikom kapitalizma baziranoj na opreci javnog i privatnog
dobra gdje drava i trite postoje kao jedina dva subjekta.
Smatramo nunim da se takva situacija prevlada. Izlaskom iz
sadanje dijalektike dvaju subjekata ne elimo se osloniti na
mogui trei subjekt nego na itavo polje grupnih subjektiviteta
i zajednikom dobru (kao nematerijalnoj vrijednosti) koje
one proizvode. Ako se ta vrijednost odupre prisvajanju kojim
kapitalistika javno privatna dijalektika neprestano prijeti i
ostane zajednika, tada ona razvija potencijal da, osim samog
proizvoda, postane i sredstvo proizvodnje.
Mjesto u kojem zajedniko dobro prelazi iz nematerijalnog u
materijalno i postaje sredstvom proizvodnje nazivamo komunal.
223
Hackitectura.net, Observatorio
Metropolitano, Pulska Grupa

Ovaj zajedniki teritorij nadilazi dananji oblik iskoritavanja

gradova zasnovan na vlasnitvu i tritu nekretnina te
naglaava postojanje drukijih vrijednosti poput dostupnosti,
upotrebe, aktivnosti ili brige. Pojam komunal tradicionalno
podrazumijeva zajedniki prirodni resurs kojim upravljaju
samoorganizirani korisnici, a takav je oblik upravljanja sve
prisutniji i u naputenim gradskim lokacijama gdje nastaju razne
autonomne zone. Premda su takvi prostori danas smjeteni na
drutvenoj margini, smatramo da komunal moe postati prostor
za pojavu novih utopija.
Komunal, zajedniki teritorij, autonomna zona, mjesto novih
utopija mogue je razviti potujui etiri temeljna naela:
1. PRAVO NA MOBILNOST: Komunikacija je, u najirem
znaenju, osnovno sredstvo suvremene proizvodnje. Preduvjet
za ravnopravnu komunikaciju jest sloboda kretanja, odnosno
mobilnosti. Gradovi bi trebali postati mjesta drutvene
mobilnosti, a ne mjesta zatvorenih rezidencija i geta. Zemlje
bi trebale postati teritorij globalne mobilnosti, a ne teritorij
odvojen i zatien granicama. Svi ljudi imaju jednako pravo
pristupa moguim dobrima koje grad nudi. Meutim pravo
na mobilnost nije samo pravo na pristup onome to ve
postoji nego i pravo na zauzimanje, upotrebu i stvaranje
novih prostora. Tek kad se ovo pravo ostvari moemo razvijati
mjesta kao autonomne toke meusobno povezane u
slobodnu globalnu mreu.
2. FLEKSIBILNOST ORGANIZIRANJA: Dananji fleksibilniji radni
odnos nije stvorio vie slobode u ivotu, nego suprotno tome
vie nesigurnosti, jer se ista fleksibilizacija nije primijenila i
u ostalim sferama drutvenih odnosa pa su institucije ostale
birokratizirane kao i prije. Prostori u kojima se prakticira
fleksibilnost organiziranja i privremenog koritenja grada
224
Zakljuak

trenutano prkose administrativnom urbanizmu zasnovanom

na dugogodinjim projekcijama namjene te se esto
kriminaliziraju. Meutim njihovo bi priznavanje mogao biti prvi
korak k oslobaanju od takve vrste urbanizma i poetak procesa
sudjelovanja graana u planiranju koji bi istinski omoguio
odluivanje o gradu.
3. PRISVAJANJE ALATA:Teritorij u kojem ivimo sastavljen je
od triju razliitih sfera: fizikog prostora, drutvenih mrea i
protoka informacija. Neki od alata za razvijanje ovih sfera ve
su prisvojeni te djelomino omoguuju stvaranje zajednikih
dobara, poput razmjene znanja i nematerijalne proizvodnje.
Meutim za razvijanje teritorija u skladu s vlastitim nainom
ivota istovremeno moramo prisvojiti alate za proizvodnju svih
triju sfera. To znai prisvojiti alate gradnje fizikog prostora, tj.
arhitekture kako bismo razvili samoizgradnju, prisvojiti alate
za formiranje vlastitih drutvenih mrea kako bismo razvili
samoorganiziranje, i prisvojiti alate za uspostavljanje otvorene
komunikacije, tj. infrastrukture kako bismo razvili materijalne i
nematerijalne protoke dobara.
4. GRAD MNOGIH EKOLOGIJA: Osnovna je teza ekologije da je
sustav tim stabilniji to je raznolikiji. Ta se teza moe proiriti
na ostala polja koja se jo ne smatraju dijelom ekologije.
Mentalna ekologija tako moe izraavati razliite subjektivnosti,
drutvena ekologija moe graditi nove drutvene odnose,
ekologija okolia moe razvijati razne oblike ivota, ekologija
znanja moe obogatiti edukaciju, ekologija vremena moe
uvesti drukija poimanja vremena, ekologija prepoznavanja
moe nadii klasnu podjelu, ekologija meurazina moe nadii
dominaciju globalnog nad lokalnim, ekologija produktivnosti
moe dovesti do priznavanja mnotva razliitih oblika
produkcije koji se ve danas naziru...
225
Hackitectura.net, Observatorio
Metropolitano, Pulska Grupa

Ovako zamiljen komunal nema izgled, ve matricu

zasnovanu na zajednikom sustavu vrijednosti. elja nam je
ugraditi te vrijednosti u matrice gradove gdje ivimo i djelujemo,
ali i u nove prostore, resurse, naseobine i mjesta. Nadamo se
da emo time uspjeti izai iz postojee kapitalistike blokade
drutvenog razvoja.

228
Zakljuak

Popis literature

Agamben, G. Homo sacer. Suvremena mo i goli ivot.

Multimedijalni institut, Zagreb, 2006.
- Metropolis. 2006.
(http://www.generation-online.org/p/fpagamben4htm)
Atelier darchitecture autogre (ur.). Urban Act.
aaa PREPAV, Paris, 2007.
Aureli, P. V. The Project of Autonomy: Politics and Architecture
Within and Against Capitalism. Princeton Architectural Press,
New York, 2008.
Balestrini, N.; Moroni, P. (ur.). L`orda d`oro 1968.-1977.:
La grande ondata rivolucionaria e creativa, politica ed
esestenziale, SugarCo edizioni, Milano, 1988.
Berardi, F. (Bifo). Precarious Rhapsody: Semiocapitalism and
the pathologies of the post alphageneration. Minor
Compositions, London, 2009.
Bey, H. Privremene autonomne zone. Jesenski i Turk, Zagreb, 2003.
Blau, E.; Rupnik, I. (ur.). Project Zagreb: Transition as Condition,
227
Popis
literature

Strategy and Practice. Actar, Barcelona, 2007.

Branzi, A. Modernit debole e diffusa: Il modno del progetto
all`inizio del XXI secolo. Skira, Milano, 2006.
Bunschoten, R. Urban Flotsam. 010 Publisher, Rotterdam , 2001.
Castells, M. Ciy, Class and Power. Macmillan Press, New York, 1978.
- The City and the Grassroots: A Cross-Cultural Theory of Urban
Social Movements. University of California Press, Los Angeles,
1983.
- Informacijsko doba: Ekonomija, drutvo i kultura.Golden
marketing, Zagreb, 2000.
Castoriadis, C. Philosophy, Politics, Autonomy. Oxford University
Press, Oxford, 1991.
oaldarovi, O. Suvremeno drutvo i urbanizacija. kolska knjiga,
Zagreb, 1987.
De Angelis, M. The Beginning of History: Value Struggles and
Global Capital. Pluto Press, London, 2007.
Fattinger, P.; Linder, A.; Oberwinter, L.; Rubin, E.;
Zerlauth, K. (ur.). Orange Farm Township Project 2006:
Kindergarten Emmanuel Day Care. Institut fr Architektur
und Entwerfen, Abteilung Wohnbau und Entwerfen, Wien,
2006.
Fattinger, P.; Orso, V.; Rieper, M. (ur.). Add-On: 20 hhenmeter.
Folio Verlag Wien, 2008.
Foucault, M. Security, Territory, Population. Palgrave Macmillan,
Hampshire , 1978.
Gibson, K.; Graham, J. A Postcapitalist Politics. University of
Minnesota Press, 2006.
Graanska inicijativa Volim Pulu. Otvoreni Muzil. Novine
graanske inicijative za Muzil. 1-3, god. 1., 2009.
Gramsci, A. Problemi revolucije. Beogradski izdavako-grafiki
zavod, Beograd, 1955.
Guattari, F. Molecular Revolution. Penguin Book, New York, 1984.
- The Three Ecologies. The Athlone Press, London, 1989.
228
Popis
literature

Guattari F., Negri A. Communist Like Us. Semiotext(e),

New York, 1990.
Hardt, M.; Negri, A. Imperij, Arkzin i Multimedijalni institut,
Zagreb, 2003.
- Multitude: War and Democracy in the Age of Empire. Penguin
Press, New York, 2004.
- Commonwealth. Harvard University Press, Cambridge, 2009.
Hardt, M.; Virno, P. (ur.) Radical Thought in Italy: A Potential
Politics. University of Minnesota Press, Minneapolis,
1996.
Harvey, D. Social Justice and the City. Basil Blackwell, Oxford,
1973.
Ingrassia, F. 11 Precarious Ideas for a Biopolitical Sindicalism. 2005.
(http://whatinthehell.blogsome.com/2006/07/27/isbiopolitical sindicalism)
Invisible Committee. The Coming Insurrection. Semiotext(e),
Los Angeles, 2009.
Lang, P.; Menking, W. Superstudio: Life Without Objects. Skira,
Milano, 2003.
Lefebvre, H. Urbana revolucija, Nolit, Beograd, 1974.
Lotringer, S.; Marazzi, C. (ur.) Italy: Autonomia Post-political
Politics. Semiotext(e), New York, 1980.
Mirkovi, M. Glavni uzroci gospodarske zaostalosti slavenskih
naroda, Dom i svijet, Zagreb, 2008.
MTD Solano, Colectivo Situaciones. La hiptesis 891: ms
all de los piquetes. Ediciones de Mano en Mano, Buenos
Aires, 2002.
Muzio, S. Southwark Lido. Gattacicova, The Architecture
Foundation, Exyzt, Solid Space, London, 2009.
Multiplicity.lab (ur.). Milano: cronache dell`abitare. Bruno
Mondadori, Milano, 2007.
Negri, A. The Multitude and the Metropolis. 2003.
(http://www.generation-online.org/t/metropolis.htm)
229
Popis
literature

- On Rem Koolhaas. Radical Philosophy, br.154, 2009.

Obrist, H. U. (ur.). Re:CP. Birkhuser, Basel, 2003.
Observatorio Metropolitano. Madrid: la suma de todos?
Globalizacin, territorio, desigualdad. Traficantes de Sueos,
Madrid, 2007.
- Manifiesto por Madrid: critica y crisis del modelo metropolitano.
Traficantes de Sueos, Madrid, 2009.
Operacija: Grad. Prirunik za ivot u neoliberalnoj stvarnosti. Savez
za centar za nezavisnu kulturu i mlade. Multimedijalni
institut, Platforma 981, Blok, SU Klubtura, Zagreb, 2008.
Oppenheimer, A. Rural Studio: Samuel Mockbee & an Architecure
of Decency. Princeton Architectural Press, Princeton 2002.
Ostrom, E. Upravljanje zajednikim dobrima: evolucija institucija za
kolektivno djelovanje. Jesenski i Turk, Zagreb, 2006.
Pasquinelli, M. Animal Spirit: A Bestiary of the Commons. NAi
Publisher, Rotterdam, 2008.
Petrovi, G. Filozofija i revolucija. Naprijed, Zagreb, 1983.
Plan b Bureau. 20 Thesis on Subversion of the Metropolis.
Occupied London, br. 3, 2008.
Prado, P. M.; Suarez P. de M. (ur.). Fadaiat: Libertad de
movimiento - libertad de conocimiento. Imagraf Impresores,
Malaga, 2006.
Pulska grupa (ur.). Katarina 06: otvaranje pulske obale. UPI 2M,
Zagreb, 2006.
- Crveni plan mapa krize. DAI-SAI, Pula, 2008.
- Katarina dokument. Pulska grupa, Pula 2008.
- Plan Mediterraneo. Metamedij, Pula, 2008.
Randi, S.; Turato, I. (ur.). In-between: A book on the Croatian
coast, global processes, and how to live with them. K.LJ.B.,
Rijeka, 2006.
RaumlaborBerlin. Acting in Public. Jovis Verlag, Berlin, 2008.
Revel, J. Resistances, Subjectivities, Common. 2008.
(http://www.generation-online.org/p/fprevel4.htm)
230
Popis
literature

Sadler, S. The Situationist City, M.I.T. Press, Cambridge. 1998.

Santos, B. de S.(ur.) Another Production is Possible: Beyond the
Capitalist Canon. Verso, London, 2006.
- The rise of global left: the World Social Forum and beyond. Zed
Books, London, 2006.
Sassen, S. Protugeografije globalizacije. Multimedijalni institut,
Zagreb, 2003.
Studenti Filozofskog Fakulteta u Zagrebu. Blokadna
kuharica. Centar za anarhistike studije, Zagreb, 2009.
Touraine, A. Sociologije drutvenih pokreta. Radnika tampa,
Beograd, 1983.
Tronti, M. Operai e Capitale. Einaudi Torino, Torino, 1971.
Virno, P. Gramatika mnotva prilog analizi suvremenih formi
ivota. Jesenski i Turk, Zagreb, 2004.
Zanini, A. Lessico postfordista: Dizionario delle idee della
mutazione. Feltrinelli, Milano, 2001.

231
Popis
literature

Kazalo imena
i pojmova

anabaptistiki farmeri, 47
analiza moi i otpora, 44
Amsterdam, 20, 62, 79-80, 82
Atena, 33
Austrija, 134, 140
autonomija; projekt, 18, 24,
165; -fleksibilnosti,
204; -mobilnosti, 204;
-organizacije, 34, 71, 76, 84,
168-170, 174, 175; -zone
i prostora, 22, 24, 62, 63,
82, 165, 168, 175, 211, 224;
-ivota, 19, 50, 213; grana
marksizma, 203-204; vidi i
proizvodnja autonomna
Barcelona, 158
233
Kazalo imena
i pojmova

Basaglia, Franco, 99
Beograd, 20, 79
Berlin, 20, 49, 53-54, 62, 145
blokada, 23, 223;
-infrastrukture, 33-34;
-razvoja, 23, 32, 118-119, 228
Boljuni Gracin, Irena, 72-76
Bouchain, Patrick, 157
Brazil, 50, 55, 117, 142, 149
Brijuni rivijera, 118-119, 170
Buenos Aires, 33
Carracas, 55
Casoni Vecchi, drutveni
centar, 165
Castells, Manuel, 23, 37
Castoriadis, Cornelius, 165

Chavez, Hugo, 55
CIAM (Congrs International
dArchitecture Moderne), 202
Corbusier, Le, 202
oaki, Eros, 74
De Carlo, Giancarlo, 100
deindustrijalizacija, 22, 29,
32, 113
dekolonizacija, 24, 189, 192194, 197
Dell, Christopher, 150
direktna demokracija, 34, 117, 175
drutveni centar, 45, 67, 140, 157
drava blagostanja, 20, 67,
75, 203; grad blagostanja,
202-203
dobro, 23, 224; javno-, 223;
privatno -, 223; zajedniko-,
118, 223-224; vidi i komunal
EASA (European Architecture
Students Assembly), 156
ekologija, 25, 203-204, 211, 223
ekosofija, 202-204
elita, 23, 33, 118, 169-171, 174
Europska Unija, 24, 84, 193,
203, 207
Extremadura, 211
Exyzt, 22, 153-161, 220
Fadaiat, 206-207, 210-211
234
Kazalo imena
i pojmova

Fattinger, Peter, 22, 127-135, 220

fleksibilnost, 204, 224; vidi
i autonomija fleksibilnosti,
proizvodnja fleksibilna
fordizam, 199, 203, 205
Fram-menti, 22, 105-110
Gaza pojas, 192-193, 195
gentrifikacija, 22, 80, 82, 158-159
geto, 93, 148, 159, 161, 184, 224
Gibraltarska vrata, 199, 206, 21o
Gijn, 211-212
GISS (Global Independent
Stream Support), 211
golf, 24, 45-46, 119, 170-171
graevinska tvrtka, 83, 91-92,
179, 182-183, 185-187
granica, 24, 45-46, 161, 190, 194,
206-207, 224
Graz, 131
Grbac Knapi, Marko, 70, 75, 77
Guattari, Flix, 203-204
Hackitectura.net, 24-25, 199213 ,217, 223-228
Habermas, Jrgen, 202
Hamburg, 49, 55
Haraway, Donna, 205
Hardt, Michael, 32
Harvey, David, 52
Herzog, Werner, 149
Hilal, Sandi, 179
Hrvatska, 13, 24, 70, 117, 169-171

imigranti, 45-46, 61, 93, 206-207

Indonezija, 127, 133-135
Indymedia, 206-207
institucija, 49, 55, 75-76, 80,
99-101, 103, 151, 157, 165, 168169, 224; javna-, 20, 32, 38,
67, 75, 95, 98, 100, 103, 109;
nova-, 19-20, 22-23, 25, 38,
67, 70, 74, 213, vidi i uprava
inverzni inenjering, 207
Ireno Alvos dos Santos, 117
Italija, 22, 24, 34, 76, 91, 93,
100, 109-110, 189
izgradnja fikcije, 156, 158-159
Jadranska obala, 169
Jakovi, Ivan, 170
javno, 29, 32, 34, 39, 50, 54,
58, 61-62, 67, 76, 85, 92-93,
95, 98-99, 108, 110, 122, 127,
131, 171, 178, 183, 186, 217,
223; -mjesto, 98-100, 103;
-potronja, 99; -prostor,
32-34, 46-47, 52, 62, 90, 92,
95, 98-99, 110, 122, 127, 131,
133, 145, 148-149, 151, 158,
202, 212-213; -sfera, 29,
67, 70, 76; -sredstva, 29;
-ustanova, 20, 67, 70-71,
75- 76, 95; vidi i dobra javna,
institucija javna, uprava
javna, vlasnitvo javno
Jeruzalem, 182, 186
235
Kazalo imena
i pojmova

Johannesburg, 133, 140-143

Junoafrika Republika , 140
kapitalizam, 13, 19, 23, 25, 29,
33, 50, 74, 76, 98, 110, 118, 126,
169, 175, 202, 220, 223, 228
Karosta, biva vojna zona,
159-161
kartografija, 45, 206, 211; vidi
i mapa
Katarina, biva vojna zona, 19,
22, 34, 36, 113, 116-119, 122123, 165, 169, 189
Kenija, 141-142
kiborgizacija, 205
kognitivna urbanost, 143
kolonizacija, 24, 182, 184,
192-196
komunal, 24-25, 32, 36, 46-47,
117, 119, 168-169, 175, 192, 194,
217, 220, 224, 228
komunikacija, 24, 175, 204-205,
207, 224, 225
Komunistiki manifest, 169
koncesija, 199, 122
kontrolna toka, 46, 192
korporativna drutvena
odgovornost, 185, 187
koritenje, 52-53, 62-63, 70-71,
73-74, 76, 85, 90, 101-102, 105,
108, 116-119, 122-123, 126, 132,
149-150, 153, 168, 178, 186, 192,
197, 220; neformalno-, 20,

105, 109, 123; privremeno-,

20, 36, 53, 62-63, 82-85, 116,
225; vidi i meuvrijeme
korupcija, 20, 29, 32, 38, 72-75
Koelj, Janez, 122
Kravcova, Anna, 122
kriminalizacija, 19, 23, 225; vidi
i marginalizacija
Kreuzberg, 53
Lefebvre, Henri, 50, 52, 213
Linz, 132
lokalna zajednica, 91-92, 94,
98, 100, 133, 140-141, 161,
170, 211; vidi i sudjelovanje
lokalne zajednice
London, 158
Madrid, 19, 39, 42, 44-47, 142
Malo, Marta, 42
Mandela, Nelson, 140
mapa, 19, 33-34, 36-37, 4546, 58, 102, 110, 206; vidi i
kartografija
marginalizacija, 23, 43-44, 46;
vidi i kriminalizacija
Maroko, 206-207
Mattioni, Vladimir, 170
May, Ernest, 202
Media Mediterranea, 18, 122, 126
meuvrijeme, 79, 82, 8485, 220; vidi i koritenje
privremeno
236
Kazalo imena
i pojmova

metroZones, 20, 49-55

Mikrozona, 99, 101-102
Milano, 20, 57-58, 60-63, 179
militantno istraivanje, 19, 39,
42-43
M.I.M.O.lab, 179-188
Mitchell, William, 205
mnotvo (multituda), 20, 57,
76, 204, 211
mobilnost, 25, 60, 148,
204, 224; vidi i autonomija
mobilnosti
modernizam, 50, 202
Morion, drutveni centar, 157
mrea, 23, 25, 36, 42, 44, 49, 57,
70, 76, 87, 102, 105, 123,
126, 134, 179, 204-205,
224; drutvena-, 23,
169, 206-207, 211, 225;
infrastrukturna-, 24, 93,
196, 207, 213
MST (Movimento dos
Trabalhadores Rurais Sem
Terra), 117
Multiplicity.lab, 20, 57-63
Muzil, biva vojna zona, 19, 24,
34, 165, 170, 174-175, 178, 217,
220-221
Nairobi, 141
najam, 29, 32-33, 70, 76
naselje, 32, 34, 53, 61, 90-93,
98, 100-102, 113, 117, 143, 182-

186, 189-190, 192-196, 212;

ekskluzivno rezidencijalno-,
118, 190, 196; ilegalno-, 58,
91, 92; neformalno-, 87;
zatvoreno-, 185; predgrae,
58, 92, 99, 134, 184, 190, 194
Negri, Antonio, 32, 204
neoliberalizam, 13, 45, 50, 67,
75, 87, 117, 204
New Deal, 203
Nez. Studentska Inicijativa, 34
Nizozemska, 22, 79-80
NdsM Wharf, 80
Njemaka, 22, 50, 53-54, 148
obrt, 62, 113, 116, 140
Observatorio Metropolitano,
19, 39-47, 220, 223-228
okupacija, vidi prisvajanje
opi intelekt, 76
Open simulator, 212
Orso, Veronika, 131-132
Oslo sporazum, 182
Ostrom, Elinor, 24, 168-169
otpor, 19, 33, 45-47, 119,
122, 156-157, 175, 204-205;
-gradskih pokreta, 20, 44,
46; -manjinskih skupina,
43; vidi i analiza otpora,
strategija otpora
otvorena kontrolna soba, 199,
210-212
237
Kazalo imena
i pojmova

Padova, 109
Palestina, 24, 179, 182-183, 185187, 189, 192-196
Pariz, 33, 153, 158
Park Fiction, 55
Petti, Alessandro, 179
Plavi, Marlena, 70
plenum, 34, 175
prisvajanje, 74, 113, 223; -alata
i tehnologija, 25, 143, 204-205,
213, 225; -prostora (skvot), 20,
22, 24, 33, 47, 54-55, 62, 80, 91,
126, 140, 153, 158, 220
pokret, 18-20, 22-23, 37, 4546, 50, 53, 91, 117, 199, 206;
drutveni-, 37, 39, 45, 91, 117,
204-205, 207, 211; gradski-, 20,
37, 44, 53; skvoterski-, 2o, 55
policija, 46, 54, 91, 123, 210
postdemokracija, 50
postfordizam, 203
postkapitalizam, 13, 18-19, 24,
46, 49-50, 80, 100, 126, 202,
204, 217
postmodernizam, 50
postoperaizam, 203
postsocijalizam, 13
pravo, 25, 32, 52, 85, 175, 207,
224; -na dom, 91; -na grad,
20, 32, 49-50, 52-53, 55
prijenosna infrastruktura, 126
privatizacija, 24, 29, 47, 62, 67,
94, 118, 171, 220

proizvodnja, 18, 23, 25, 32, 34,

44, 70, 74, 80, 113, 118-119,
126, 158, 160, 203-204, 212,
217, 220; autonomna-, 165,
169, 174-175; fleksibilna-,
113; -grada, 19, 22, 52, 55,
118-119, 123; -ivota, 20, 76;
materijalna-, 22, 116-117;
nematerijalna-, 76, 116-117,
223, 225; -subjektivnosti,
44; -u gradu, 22, 29, 32, 33,
113, 116; -znanja, 43, 49, 94;
-elja, 55; sredstva za-, 113,
116, 204-205, 223-225
Pula, 18-22, 24-25, 33-34, 70,
72, 116, 118-119, 122-123, 165,
170-171, 217, 220-221, 223
radnik, 34, 98-99, 102-103, 113;
industrijski (masovni)-, 202,
205; povremeni-, 61, 90,
205; nezaposleni-, 159, 205
Radoji, Duica, 71-75
Raumlabor Berlin, 22, 154-152
Re-biennale, 157
resort, 118, 122
revitalizacija, 98-102, 105, 108
Rhur, 148
Rieper, Michael, 131-132
Rim, 22, 87, 90-92
Rojc, drutveni centar, 19-20,
34, 36, 67, 70-77, 116-117, 126,
165, 169
238
Kazalo imena
i pojmova

Rotterdam, 20, 79
Salottobuono, 24, 189-197, 220
Salzburg, 140, 143-144
samogradnja, 22, 141-142, 156
samoorganizacija, 24, 61, 71,
74, 77, 87, 90-94, 122-123, 141,
156, 169, 212, 224-225
samoupravljanje, 37, 50, 170, 182
Santos, Boaventura de, 117
Sevilla, 212
Situacionizam, 203, 213
SIVE (sustav za obalni nadzor),
207
skvotiranje, vidi prisvajanje
slum, 58, 79, 141-142
S.L.U.M.net, 137-144
socijalizam, 67, 75, 202
socijalni kapital, 98
sofa surfing, 60
stanovanje, 20, 46-47, 60, 93,
99, 110, 130, 140-144, 157,
183-184, 202
STEALTH ultd., 20, 79-85, 220
strategija, 36-38, 45, 105, 108109, 142, 150, 182-185, 189190, 192-197
subjektivnost, 205, 223,
225; vidi i proizvodnja
subjektivnosti
subverzija, 24, 76, 190, 197
trajk, 34

panjolska, 24, 142, 199, 206207, 211

Tanger, 207
Tarifa, 207
Tempelhof, 54
Treviso, 109
Trst, 22, 95, 99, 101-102, 144
trite, 18, 24, 33, 45, 80, 85,
117-118, 169, 175, 190, 202,
223; -nekretnina, 18, 24, 3233, 60, 76, 84, 117-119, 169,
171, 175, 179, 182, 187, 224
uprava, 20, 34, 36-37, 52-53,
55, 61-63, 70, 72-77, 80, 83,
91, 102, 109, 117, 169, 182;
javna-, 20, 33-34, 38, 46-47,
58, 62-63, 67, 70, 72-73, 93,
98-99, 101-102, 109-110, 183
UrbanXchange, 22, 87-94
urbanistiki plan, 54-55, 82-83,
102, 108-110, 113, 116-119, 122123, 126, 149, 169-171, 178-179,
183, 220
utopija, 13, 18, 23, 49, 145, 148,
151-153, 156, 217, 220, 224
Varra, Giovanni la, 179
Venecija, 79, 102, 109, 127, 142143, 157, 189
Veneto, 22, 109

239
Kazalo imena
i pojmova

Venezuela, 55
Vicenza, 109
Virno, Paolo, 76
vlasnitvo, 71, 74, 76, 85, 117119, 141, 168, 175, 182-183, 192,
194, 205, 224; javno-, 29, 46,
117, 168, 170; privatno-, 46,
168; su-, 117; vidi i komunal
vrijednost, 19, 32, 44, 70,
74-76, 85, 175, 223-224,
228; nematerijalna-, 223;
zajednika-, 25, 32, 36-37,
108, 117-118; viak-, 29, 32,
37, 117-118
Volim Pulu graanska
inicjativa za Muzil, 174
Weizman, Eyel, 179
Zadel, Ane, 122
zadruga, 37, 116-117, 123, 126,
204, 212
Zanfi, Federico, 179
zajednika zemlja, vidi
komunal
Zapadna Obala - Palestina,
179, 182, 189-190, 192-193, 197
Zatieno obalno podruje
(ZOP), 169-170
zauzimanje, vidi prisvajanje

 2010 Centar za anarhistike studije

Doputeno slobodno umnoavanje, distribucija i koritenje bez ikakvih uvjeta
CIP zapis dostupan u raunalnome katalogu Nacionalne i sveuiline knjinice u
Zagrebu pod brojem 735926.
kontakt centra za anarhistike studije
anarhizam.hr
kontakt@anarhizam.hr
kontakt pulske grupe
sites.google.com/site/pulskagrupa
http://postcapitalistcity.blog.hr/
pulska.grupa@gmail.com
+ 385 / 98 / 1376147
cijena
Doprinos prema osobnim mogunostima. Novac prikupljen prodajom zbornika sluit
e izvoenju buduih akcija Pulske grupe

*UDGMHSRVWDRYRGHHPMHVWRSURL]YRGQMH
QDNRQWRVHRQDSURLULODL]SURVWRUD
WYRUQLFH6DPLPWLPHJUDGMHSRVWDRL
SRSULWHJODYQLKVXNREDYH]DQLKX]YLDN
YULMHGQRVWLNRMLVHXQMHPXSURL]YRGL$NR
VXSRNUHWLXJUDGXURHQLXWLPVXNRELPD
VSRVREQLL]D]YDWLSRVWRMHLVXVWDY]DX]LPDWL
SUD]QHGLMHORYHJUDGDLSULWRPUD]YLMDWLQRYH
REOLNHLQVWLWXFLMDRQGDMHVDPRSLWDQMH
WUHQXWNDNDGDHWLSRNUHWLXSRWSXQRVWL
VDYODGDWLLQDLQHSURL]YRGQMHVDPRJJUDGD
oHWUQDHVWHXURSVNLKJUXSDRNXSOMHQRMHX3XOL
QDNRQJUHVX*UDGSRVWNDSLWDOL]PDRGGR
NRORYR]DJRGLQHNDNRELL]PLMHQLOL
GRVDGDQMDLVNXVWYDXVWYDUDQMXWHGUXJDLMH
EROMHEXGXQRVWLPLPRNDSLWDOL]PD

$NRRYDNQMLJDNRWDYLH
RGNXQDHXUDXNUDGLWHMH