Istarska upanija, HAG 5/2008

Brusi 1985 Z. Brusi, Serilia Liburnica, Radovi Zavoda

za povijesne znanosti HAZU u Zadru, 37, Zadar, 1995: 39
59.
Buri Matijai 2007 K. Buri Matijai, Gradine Istre,
Povijest prije povijesti, Pula, 2007.
Komo 2008 D. Komo, Peina Laganii, Mjesto ivota i
smrti, Katalog izlobe, 73, Pula, 2008.
Kriman 1979 M. Kriman, Antika svjedoanstva o Istri,
Pula Rijeka, 1979.
Matijai 1986 R. Matijai, Topografija antike ruralne
arhitekture na obalnom podruju sjeverne Istre, Izdanja
HAD, 11/2, Zagreb, 1986: 75 98.
Ida Koncani Uha
Summary
During September 2008, on the seabed of Zambratija Bay
not far from Savudrija, underwater salvage archaeological
excavations and reconnaissance was carried out by the
Archaeological Museum of Istria in Pula. On the outside
of the little harbour, some finds of scattered Antique
construction material were pinpointed, which once belonged
to the still partially intact Roman villa on the land, and here
test pits were made at three underwater sites. The revealed
archaeological material in the test pits can be dated from
the beginning to the end of the 1st century, and probably
arrived here via abrasion of material from the land.
In Zambratija Bay archaeological excavations were also
carried out at the northern side of the bay at the location of
an assumed dyke that spreads SW from the coast to the rock
called Zanestra and in the immediate vicinity of the dyke.
In the northern part of the bay, a prehistoric settlement on
wooden piles was discovered; there was also ceramic material
that dated from 4000 3000 BC. Not far from the prehistoric
settlement the remains of the hull of a boat were found; the
planking was joined with sewing, and according to preliminary
investigations, this is different from the technique of sewing on
boats investigated earlier in the seabed of the Croatian part of
the Adriatic. In an analysis of part of a plank of the boat with
the 14C method, an absolute age of 253560 was obtained,
calibrated by dendrology to between 800 and 540 BC (800730 BC, 22.4%; 6 90-660 BC, 10.7%; 650-540 BC, 35.2%).
Results of measuring the 14C analysis of wood specimens,
a longitudinal plank of the ship from the site were examined
by the Rudjer Bokovi Institute, Institute for Experimental
Physics, Low Activity Measurement Laboratory, Zagreb.

Ostaci zidova, kule i bedema u sektoru B (foto: L. Beki)

raiavanjem gornjih platoa kako bi zapoela suhozidna

obnova najvie postavljenog zida, do boalita, to se
nastavilo i na donjim platoima. Radovi su zbog polaganog,
paljivog slaganja kamena u suhozidnoj tehnici trajali
od travnja do rujna. Tijekom tih radova prema potrebi je
arheoloki nadzirano raiavanje tog prostora, odnosno
raiavanje novog prostora.
Nepokretni arheoloki nalazi nisu pronaeni. Za nie
postavljene zidove moglo bi se zakljuiti kako su ograde i
terase vrtova katela, koji su se nalazili odmah pod njime.
Najvie postavljeni zid mogao bi biti ostatak bedema koji je
opasivao cijelo srednjovjekovno naselje minj ili u najmanju
ruku na njegovu mjestu. Postojanje tog bedema potvreno
je i Petronijevim crteom iz 17. st. Ostaci stambenih ili
gospodarskih zgrada nisu pronaeni.
Pokretnih arheolokih nalaza pronaeno je mnogo. Najvei, a ujedno i najvaniji nalaz jest oteeni kameni kapitel
koji se nalazio u zasipu na donjim terasama. Prema svemu
sudei, rije je o romanikom kapitelu kvalitetne i masivne
izrade. Ostali nalazi obraena kamena uglavnom su
dijelovi pragova, dovratnika (erti), podnih ploa itd., koji bi
se redom trebali pripisati modernom dobu.

Redni broj: 176

Lokalitet: minj Katel
Naselje: minj
Grad/opina: minj
Pravni status: R-322
Razdoblje: P, SV
Vrsta radova: arheoloki nadzor, iskopavanje
Opina minj poetkom 2008. zapoela je obnovu povijesnih gradskih bedema na sjevernoj strani katela, koju je
nadzirao Hrvatski restauratorski zavod. Radovi su zapoeli

Obnova zida bedema pod boalitem (foto: L. Beki)

399

Hrvatski arheoloki godinjak 5/2008

eljezne avle i klinove, mada dio njih moe pripadati i

srednjem vijeku. Na kraju, tu su i nalazi modernog doba, i
to uglavnom posuda od kamenine ili porculana te eljeznih
i aluminijskih lica i noeva, kao i ahure metaka te geleri
zrakoplovnih bombi iz Drugoga svjetskog rata.
Hvalevrijednom inicijativom investitora, Opine minj, na
sjevernoj strani minjskog katela dobiven je lijepo ureen
otvoreni prostor koji svojim ureenjem uvaava raspored
obnovljenih starih zidova gradskih vrtova te otvara pogled
na liniju starogradskih bedema. Odmah nakon tih radova,
Hrvatski restauratorski zavod tijekom listopada i studenog
arheoloki je istraio minjski katel. Tehnike radove
provodila je tvrtka Kapitel, licencirana za radove na
kulturnim dobrima, a strune arheoloke radove djelatnici
Hrvatskoga restauratorskog zavoda. Osim Luke Bekia kao
voditelja, u istraivanjima su sudjelovali i arheolozi Vinko
Madiraca, Tihomir Percan i Josip Vinji, a radove je u ime
Konzervatorskog odjela u Puli nadzirala konzervatorica
Martina Barada.
Kako se u budunosti predvia zatita kapele Sv. Trojstva,
koja je izravno ugroena slijevanjem vode s krova crkve
sv. Mihovila, arheoloka istraivanja bila su organizirana
tako da daju to vie podataka o samom katelu, ali ujedno
i o stanju slojeva ispod i uz kapelu, te mogunostima za
postavljanje drenanog sustava, kako bi to bre i bolje
mogla zapoeti njezina zatita.
Prvi je sektor istraivanja (A) postavljen od ulaza u kapelu
te je bio usmjeren prema sjeveru. U sektoru su razdvojene
dvije sonde, A i B. Sonda A nalazila se ispred zapadnog
lica kapele. Sonda B nalazila se u nastavku, u smjeru
sjevernog bedema te uz dananju betonsku podlogu
parka. Osim uvida u arheoloko i geoloko stanje uz
kapelu, ujedno je smjer vodio prema sjeveru, gdje je bilo
mogue provoenje drenanih cijevi. Sektor istraivanja
B postavljen je na istonom dijelu parka, na mjestu gdje
se oekivao mogui nalaz ostataka sjeverne kule. Sonde
su takoer usmjerene od kuta betonske podloge parka
i septike jame prema vratima ograde parka i prema
stubama izvan poloaja katela. Tako je ujedno i sondiran
prostor na kojem bi se mogle provoditi drenane cijevi za
kapelu. Sektor je podijeljen na sonde A, B i C. Trei sektor
istraivanja, sektor C, postavljen je uz istono lice kapele.
Na tom e se mjestu moda postavljati betonski aht za
drenane cijevi kapele.
U tri istraene sonde izalo je na vidjelo bogatstvo
arheolokih nalaza i kompleksnost stratigrafske situacije
te urbane cjeline. Dubina slojeva i vea od 2 m te njihove
karakteristike upuuju na to kako se i na drugim mjestima
unutar ove zatiene cjeline opravdano moe oekivati
sloena slojevitost ivota na tome mjestu.
Istraivanjem je potvreno kako se na minjskom brdu
u bronano doba nalazilo vee naseobinsko utvrenje,
tzv. gradina. Pronaeni su tragovi prapovijesnog bedema
u vidu masivnog suhozida koji je moda bio pojaavan
dodavanjem lica i novom ispunom sitnog kamenja.
Prikupljeni su brojni ulomci prapovijesne keramike,
kremenih alatki te ivotinjskih kostiju.
Nakon odreene vremenske praznine u kojoj se ivjelo
negdje drugdje, najkasnije u 11. st. ljudi se ponovo
naseljavaju na vrh tog brda te se tu utvruju i grade

Zidovi su na tome mjestu bili urueni, ali i zatrpani velikom koliinom

materijala (foto: L. Beki)

Drugi su nalazi mnogo sitniji. Veinom su to brojni ulomci

keramikih posuda te poneto kamenih izraevina i
metalnih predmeta. Prema tim nalazima, razvidno je
da su zastupljeni nalazi iz prapovijesti, srednjeg vijeka,
novog vijeka i modernog doba. Od prapovijesnih nalaza
zastupljeni su ulomci runo raenih keramikih posuda,
od kojih neke nose karakteristike bronanog doba. Uz to,
pronaeni su i brojni odbici kremena, meu kojima i neke
alatke. Veinom je kremen lokalnog podrijetla, ali mogue
je pronai i uvozne primjerke.
Drugi dio nalaza pripada srednjem vijeku, a meu njima
najraniji su ulomci koji se mogu datirati u 13. 14. st.
Brojniji su ulomci koji potjeu iz 15. 16. st., a tom razdoblju
pripada i nalaz mletakog novca iz druge polovine 16. st.
Pronaen je i jo jedan zanimljiv nalaz, vrh etverobridne
eljezne strelice na trn. Strelica je vrlo mala, a takvi se
oblici u literaturi uglavnom veu uz antiko razdoblje,
mada ih ima i u kontekstima srednjeg vijeka. Keramika
kasnosrednjovjekovnog razdoblja uglavnom je grube
izrade, ali postoji i mali ulomak uvozne fajanse.
Najbrojnija je keramika novog vijeka (17. 18. st.) gdje
se prepoznaje masovna keramika proizvodnja nekoliko
radionica. U to bi razdoblje trebalo ubrojiti i brojne kovane

Tipini srednjovjekovni nalazi s katela minj (foto: L. Beki)

400

Istarska upanija, HAG 5/2008

crkve. O tome govore pisani izvori, koji su sada potvreni

i arheolokim iskapanjima. Pronaena su dva zida koja
pripadaju tom razdoblju te velik broj keramikih ulomaka
posuda iz doba 11. 13. st., a posebno treba izdvojiti i
nalaz srebrnog novca mletakog duda Oria Malipiera iz
12. st.
ivot se na brdu nastavlja tijekom kasnoga srednjeg vijeka,
odnosno tijekom 14. i 15. st., o emu svjedoe brojni
arheoloki nalazi. Na kraju tog razdoblja gradi se plemiki
katel na vrhu brda. Dijelovi katela vidljivi su i danas
(jedna kula, zvonik, kapela Sv. Trojstva), ali su tijekom ovih
arheoloka iskopavanja pronaeni i neki dosad izgubljeni
elementi tog katela. Pronaeni su, naime, ostaci sjeverne
krune kule koja je bila unitena u Drugome svjetskom
ratu te ostaci bedema koji su vjerojatno uniteni tijekom
Mletako-austrijskog rata poetkom 17. st. Ti ostaci,
ukopani do dubine vee od 2 m od sadanje razine,
prilino su dobro sauvani i vaan su element spoznaje o
nekadanjem ureenju te urbane cjeline.
Osim nepokretnih nalaza, pronaeni su i brojni pokretni
nalazi u vidu lokalne grube keramike, uvozne majolike i
gravirane keramike. Od vanijih nalaza iz razdoblja od 14.
do 17. st. valja izdvojiti dobro ouvan kratak no i britvu te
bronani okov korica knjige s prikazom ovjeka. Takoer su
vani nalazi bronanog novca mletakog duda Pasquala
Cicogne iz 16. st. te zasad neodreen bronani mletaki
novac iz 17. st. Istraivalo se stratigrafskom metodom,
a prepoznato je 37 osnovnih stratigrafskih jedinica. Svi
nepokretni nalazi dokumentirani su totalnom geodetskom
stanicom i fotodokumentirani, a podruje istraivanja
vraeno u prvobitno stanje. Svi pokretni arheoloki nalazi
prikupljeni su i trenutano se konzerviraju i restauriraju te
struno obrauju u radionicama Hrvatskoga restauratorskog
zavoda. Svi nepokretni arheoloki nalazi dokumentirani su
i privremeno konzervirani.
Literatura
onje 1976 Ante onje, minj i minjtina, minj, 1976.
Buri-Matijai 2008 Klara Buri-Matijai, Prapovijest
minjtine, Libri minjski, 1, minj, 2008.
Mutnjakovi 2008 Andrija Mutnjakovi, Arhitektonika
minjtine, Libri minjski, 1, minj, 2008.
Levak 2008 Mauricio Levak, minj i minjtina u ranom
srednjem vijeku, Libri minjski, 1, minj, 2008.
mr. sc. Luka Beki
Summary
During 2008, minj municipality carried out the clearing of
the area under the walls of the medieval citadel or burg. The
buried ancient walls were revealed and restored. During
these operations, the Croatian Conservation Institute carried
out archaeological supervision. During the supervision,
a lot of moveable archaeological finds were discovered,
but no traces of structures were found. Immediately after
the end of these works, the first archaeological excavation
inside minj citadel was carried out. On this occasion a
lot of walls were found, deriving from several phases. The

oldest finds belong to remains of a prehistoric building from

the Bronze Age, then to buildings from the High Middle
Ages (11th-12th centuries) and remains of a citadel (castello)
from the 15th century. The position of the one-time northern
circular tower demolished by bombing in World War II was
rediscovered. As for movable finds, particularly interesting
were a knife and iron arrow head on a tang, silver and
copper Venetian coins, a stone Romanesque capital, a
bronze fitting for a book with a depiction of a man and so
on. Archaeological strata down to two and a half metres
deep tell of the great importance of this Istrian town and its
long urban tradition.

Redni broj: 177

Lokalitet: minj povijesna jezgra
Naselje: minj
Grad/opina: minj
Pravni status: R-322
Razdoblje: SV, NV
Vrsta radova: arheoloki nadzor i sondiranje
Tijekom veljae 2008. trajali su arheoloki nadzor i
probna sondiranja prilikom zemljanih radova na polaganju
komunalne infrastrukture u starom dijelu minja. Voditelj
radova bio je Romuald Zlatuni iz Arheolokog muzeja
Istre u Puli.
Poetkom veljae 2008., izvoa Gajana cop nastavio
je strojni iskop kanala za polaganje nove komunalne
infrastrukture na dijelu Ulice 1. maja (prije puki naziv
Palade), od kunog br. 6 do br. 2 (na mjesto na kojem je
u projektu predvien vei betonski aht). U prvom dijelu
iskopa u Ulici 1. maja, blizu kua br. 5 i 6 nisu registrirani
nikakvi arheoloki nalazi. Dubina kanala iznosila je oko
0,80 m, irina 0,50 m, a duina iskopa iznosila je 30-ak
metara. Iskopavanje te dionice kanala trajalo je do 30.
sijenja 2008. godine.
Od 19. veljae 2008. nastavlja se iskopavanje kanala na
podruju gornjeg djela Ulice 1. maja (Palada), oko kunih
br. 5 3, gdje su na dubini 0,50 0,55 m registrirani
arheoloki ostaci poploenja (puta) koje vjerojatno pripada
srednjovjekovnom razdoblju ili periodu od 17. do 20. st., a
poslije i ostataka veeg broja recentnijih temeljnih zidova
koji vjerojatno pripadaju razdoblju od 19. do 20. st. Nakon
registriranja tih nalaza prekinut je strojni i zapoeo je runi
iskop na prostoru dananje ceste u duini do 11 m (iskopni
kanal) i na pojedinome mjestu do irine od 3 m (mjesto
proirenog iskopa sonda II), do biveg ruba mjesta gdje
je donedavno stajao nekakav arhitektonski objekt koji je
sruen radi izgradnje nove kue.
Od otkrivenoga sitnog pokretnog arheolokog materijala
istiu se fragmentirani nalazi srednjovjekovne keramike
(goanski tip), zatim sitni ulomci fajanse i majolike te
metalnih predmeta. Sva ta otkrivena sitna arheoloka
graa nije in situ, ve je registrirana u nasipnom materijalu
dopremljenom nakon Drugoga svjetskog rata s podruja
sruenoga djejeg vrtia (cca 30-35 m udaljenosti od
nalazita). Poploenje je djelomice oteeno (irina cca 3
m i duina cca 3 m), a na sjevernome rubnom dijelu sonde
401