Sie sind auf Seite 1von 3

II POLOAJ JEVREJA U BIH PRIJE DOLASKA AUSTRO - UGARSKE

VLASTI
Osvajanjem Granade 1492. god., posljednjeg uporita Maura na Pirinejskom poluotoku, od
strane Ferdinanda Aragonskog i Izabele Kastiljske, i njihove elje za stvaranjem iste
katolike drave, dovelo je u pitanje opstanak Jevreja i muslimana u paniji. U martu 1492.
god. izdat je edikt kojim je nareeno da se svi Jevreji u roku od etiri mjeseca moraju iseliti iz
panije.1 Pod pritiskom inkvizicije Jevreji su nali utoite u Osmanskom carstvu, naime
sultan Bajazid II je irom otvorio vrata izbjeglicama iz panije, te ih je primio sa osobitom
naklonou. Tom prigodom izjasnio se da kralj Ferdinand postupanjem protiv svojih Jevreja
nije uinio nikakvo pametno djelo, jer je svoju zemlju osiromaio, a Osmansku carevinu
obogatio najvrjednijim elementom. Pored toga, sultan je izdao zapovijed da se svugdje u
njegovom carstvu izae u susret Jevrejima i da im se dozvoli slobodno naseljavanje gdje god
ele.2
Veina doseljenih Jevreja uputila se prema najrazvijenijim trgovakim centrima u dravi:
Istanbulu, Solunu, Jedrenima, Nikopolju i drugim gradovima gdje su ve poetkom XVI st.
organizirali svoje opine. Jedan dio njih doselio se u Bosnu i u Sarajevo sredinom XVI st.
Prvi pisani pomen o Jevrejima u Bosni potie iz 1563. god. iz kadijskih erijatskih sidila u
Sarajevu, u kojima oni trae naplatu nekih svojih dugovanja. 3 Poveanjem broja Jevreja u
Sarajevu, nastala je potreba za organiziranjem, to je rezultiralo osnivanjem jevrejske opine
1565. god., koja je postala centralna ustanova u okupljanju i predstavljanju Jevreja pred
gradskim vlastima.4
U narednom periodu broj Jevreja je bio u stalnom porastu, pa je 1581. god. Rumelijski begler
- beg Sijavu - paa iz vlastitih sredstava sagradio jedan stambeni objekat za smjetaj
jevrejskih porodica. Po njemu se taj kompleks nazivao Sijavu - paine daire. Jevreji su kvart
gdje su stanovali nazivali Kortio (dvorite) a ostali stanovnici Sarajeva Velika avlija. Ova
zgrada se nalazila neposredno uz ariju izmeu ulice Titove i Ferhadije. U blizini je sagraen
i njihov prvi sakralni objekat. Bio je to hram skromnih dimenzija u skladu sa tadanjim
materijalnim i drutvenim poloajem Jevreja.5
Pravni i drutveni poloaj Jevreja u Sarajevu nije se bitno razlikovao od poloaja Jevreja u
drugim provincijama Osmanskog carstva. Uivali su vjersku slobodu, a erijatsko pravo im je
priznavalo da rjeavaju svoje porodine, brane, nasljedne i neke druge imovinsko - pravne
poslove po propisima svoje vjerske zajednice i svoga obiajnog prava, dok su u agrarno pravnim, poreskim i krivino - pravnim stvarima odgovarali iskljuivo pred kadijom. Njihov
drutveni poloaj je bio povoljniji od poloaja zavisne raje. Lino su bili slobodni, uivali su
slobodu kretanja i trgovanja u Bosni, kao i u granicama Osmanskog carstva. Kao
1 Avram 11st
2 Trgovina 24
3 Boris Nilevi, 104
4 Trgovina 24
5 Behija 218

nemuslimani, bili su obavezni da plaaju glavarinu, dizju i ispendu za nevrenje vojne


slube i imovinsku sigurnost.6
Jevreji se ve na samom poetku istiu kao vrsni trgovci, te se bez veih potekoa uklapaju u
utvren sistem trgovine. Oni otvaraju nove trgovake puteve i proiruju stare zahvaljujui
svojim sposobnostima. Njihova uloga je bila osobito znaajna u spoljnoj trgovini, zbog toga
to su oni bili povezani sa drugim jevrejskim naseobinama i pojedincima irom Osmanskog
carstva a i izvan njega. Jevreji su najvie svojih poslova obavljali preko Dubrovnika, a od
konca XVI st., kada je otvorena splitska skela, orijentisali su se na trgovinu sa Venecijom i
drugim italijanskim gradovima preko Splita.7
Jevreji su dolazei u nae krajeve donijeli sa sobom svoj jezik i svoju kulturu. Dugo su uvali
svoje pjesme romanse u njihovom izvornom obliku, kao dio folklornog blaga i kulturne
batine. U vrijeme osmanske vlasti jevrejske knjievnost se moe podijeliti na religiozno prosvjetnu, usmenu, kronike te epigrafiku. Sredite njihovog duhovnog i drutvenog
okupljanja bili su hram i opina. Sauvali su svoj jezik panski (ladino), na kojem su
razgovarali i u kui, u sinagogi su se sluili hebrejskim, a u javnom ivotu bosanskim
jezikom. Svoja knjievna djela stvarali su na hebrejskom i panskom jeziku. Vaan izvor za
jevrejsku historiju je uvene Sarajevska hagada, bogato ukraeni rukopis nastao jo u XVI
st. u paniji, najvjerovatnije u Barceloni.8
Za dranje Jevreja je karakteristian izuzetno lojalan stav prema Osmanskoj vlasti. Stoga je
njihov doprinos u politici bio marginalan u usporedbi sa privredom i kulturom. 9 Pred kraj
Osmanske vladavine oni su imali svoje predstavnike u Opinskim i Gradskim vijeima. Pred
kraj Osmanske vladavine kod Jevreja se pojavio trend naseljavanja u drugim, ekonomsko
slabijim centrima u odnosu na Sarajevo, ali za egzistenciju krajnje povoljnim. Najstariji
provincijski grad u koji su se naselili Jevreji bio je Travnik. U ovaj srednjobosanski, tadanji
vezirski grad, doselili su se Jevreji iz Sarajeva, jer je taj grad bio samo 90 km udaljen i sa
dobrim drumom spojen sa glavnim gradom. Travnik je ve u XVIII st. bio privredno razvijen,
sa boljim uslovima za ivot i rad. Iz Travnika su se Jevreji dalje selili u manja okolna mjesta.10
Jevreji koji su doli iz panije na teritoriju BiH nazivali su se Sefardi 11 a njihov broj u XVIII
st. prema nekim izvorima i historiaraima varirao je izmeu 1000 do 3000.

6 Isto 142
7 Boris 108st
8 Behija 219
9 Trgovina 25
10 Pinto 162 163
11 Sefard: hebrejska rije - panija. Od nje potie rije efardim - Jevreji iz
panije, koji govore panski. Isto 13

Das könnte Ihnen auch gefallen