Beruflich Dokumente
Kultur Dokumente
VLASTI
Osvajanjem Granade 1492. god., posljednjeg uporita Maura na Pirinejskom poluotoku, od
strane Ferdinanda Aragonskog i Izabele Kastiljske, i njihove elje za stvaranjem iste
katolike drave, dovelo je u pitanje opstanak Jevreja i muslimana u paniji. U martu 1492.
god. izdat je edikt kojim je nareeno da se svi Jevreji u roku od etiri mjeseca moraju iseliti iz
panije.1 Pod pritiskom inkvizicije Jevreji su nali utoite u Osmanskom carstvu, naime
sultan Bajazid II je irom otvorio vrata izbjeglicama iz panije, te ih je primio sa osobitom
naklonou. Tom prigodom izjasnio se da kralj Ferdinand postupanjem protiv svojih Jevreja
nije uinio nikakvo pametno djelo, jer je svoju zemlju osiromaio, a Osmansku carevinu
obogatio najvrjednijim elementom. Pored toga, sultan je izdao zapovijed da se svugdje u
njegovom carstvu izae u susret Jevrejima i da im se dozvoli slobodno naseljavanje gdje god
ele.2
Veina doseljenih Jevreja uputila se prema najrazvijenijim trgovakim centrima u dravi:
Istanbulu, Solunu, Jedrenima, Nikopolju i drugim gradovima gdje su ve poetkom XVI st.
organizirali svoje opine. Jedan dio njih doselio se u Bosnu i u Sarajevo sredinom XVI st.
Prvi pisani pomen o Jevrejima u Bosni potie iz 1563. god. iz kadijskih erijatskih sidila u
Sarajevu, u kojima oni trae naplatu nekih svojih dugovanja. 3 Poveanjem broja Jevreja u
Sarajevu, nastala je potreba za organiziranjem, to je rezultiralo osnivanjem jevrejske opine
1565. god., koja je postala centralna ustanova u okupljanju i predstavljanju Jevreja pred
gradskim vlastima.4
U narednom periodu broj Jevreja je bio u stalnom porastu, pa je 1581. god. Rumelijski begler
- beg Sijavu - paa iz vlastitih sredstava sagradio jedan stambeni objekat za smjetaj
jevrejskih porodica. Po njemu se taj kompleks nazivao Sijavu - paine daire. Jevreji su kvart
gdje su stanovali nazivali Kortio (dvorite) a ostali stanovnici Sarajeva Velika avlija. Ova
zgrada se nalazila neposredno uz ariju izmeu ulice Titove i Ferhadije. U blizini je sagraen
i njihov prvi sakralni objekat. Bio je to hram skromnih dimenzija u skladu sa tadanjim
materijalnim i drutvenim poloajem Jevreja.5
Pravni i drutveni poloaj Jevreja u Sarajevu nije se bitno razlikovao od poloaja Jevreja u
drugim provincijama Osmanskog carstva. Uivali su vjersku slobodu, a erijatsko pravo im je
priznavalo da rjeavaju svoje porodine, brane, nasljedne i neke druge imovinsko - pravne
poslove po propisima svoje vjerske zajednice i svoga obiajnog prava, dok su u agrarno pravnim, poreskim i krivino - pravnim stvarima odgovarali iskljuivo pred kadijom. Njihov
drutveni poloaj je bio povoljniji od poloaja zavisne raje. Lino su bili slobodni, uivali su
slobodu kretanja i trgovanja u Bosni, kao i u granicama Osmanskog carstva. Kao
1 Avram 11st
2 Trgovina 24
3 Boris Nilevi, 104
4 Trgovina 24
5 Behija 218
6 Isto 142
7 Boris 108st
8 Behija 219
9 Trgovina 25
10 Pinto 162 163
11 Sefard: hebrejska rije - panija. Od nje potie rije efardim - Jevreji iz
panije, koji govore panski. Isto 13