You are on page 1of 568

PRVA

PROLETERSKA
BRIGADA

NARODNA K N J I G A — I S I —POBJEDA
Beograd — Titograd

Urednici
dr Pero Damjanović
Vidak Perić

Recenzent
dr Pero Damjanović

Redaktor

Slobodan Brajović

Omot
Zoran Vuksanović

Preporuku za objavljivanje ove knjige dao je i Odbor sekcije
boraca Prve proleterske NOU brigade

Miloš Vuksanović

PRVA
PROLETERSKA
BRIGADA

BEOGRAD

Palim drugovima borcima
Prve proleterske
narodnooslobodilačke
udarne brigade

PREDGOVOR

0 Prvoj proleterskoj brigadi pisane su knjige i članci, ali
ne toliko koliko je ona zaslužila svojim doprinosom NOB-u
1 revoluciji. Prošle su gotovo četiri decenije od osnivanja
Prve proleterske brigade, a istorio grafija nam nije dala ni
nešto približno, a kamoli monografiju o prvoj regularnoj jedinici
Narodnooslobodilačke
vojske
Jugoslavije.
Ovom knjigom nastojao sam da kažem dio nerečenog o
brigadi,
da
doprinesem
kompleksnijem
sagledavanju
njenog
dugog ratnog puta, njenog iskustva, života, učenja, rada, međusobnih odnosa u njoj, aio tome kako ju je narod sa ljubavlju
srijetao i ispraćao. Zbog toga i moja metodologija nije uobičajena, nije onakva kakvom se služe pisci monografija ratnih
jedinica. Trudio sam se da tekst bude zasnovan na dokumentima i da, u isti mah, brigada bude predstavljena sa svim
njenim osobenostima po kojima je prepoznatljiva i kada joj
se ne pomene ime.
Ipak, i pored sveg truda, znam da je ostalo dosta nedovoljno osvijetljenih dijelova u ovoj biografskoj gradi brigade.
Sigurno da nema brigade sa tako bogatim i intenzivnim partijskim radom, a da je o tome sačuvano nevjerovatno malo
dokumenata. Stoga u ovoj knjizi o tom radu, koji je bio
pokretačka snaga življenja i uspjeha u brigadi, nema dovoljno
dokumentarnih ilustracija. Takode je, iz istih razloga, slabije
obrađen i rad SKOJ-a i kultumo-prosvetni rad.
U analizi o kadrovima obuhvatio sam uglavnom borce
iz prvog sastava — iz stroja u Rudom, a kroz brigadu je
prošlo više nego deset puta toliko. Oni su sa uspjehom
nastavili djelo
prvog sastava,
razvijali
ga i usavršavali.
0 njima gotovo da nema dokumenata i neophodna su posebna
istraživanja.
Pišući knjigu koristio sam se arhivom Vojnoistorijskog
instituta,
Arhivom
CK SKJ,
Istorijskim
arhivom Beograda
1 obimnom bibliografskom građom. Iz obilja tog materijala
nastojao sam da podaci sami kazuju o brigadi, da zaključci
proizilaze iz prikaza događaja, da ih čitaoci sami otkrivaju.

Smatrao bih uspjehom ako knjiga bude izazov da se o
Prvoj brigadi napisu nove studije, da o njoj pišu stratezi,
istoričari, književnici, sociolozi, i drugi. Ukoliko se i to napiše
siguran sam da ni tada neće moći biti sve rečeno o ulozi
koju je Prva proleterska imala u našoj revoluciji.
Prvu
verziju rukopisa završio sam prije tri godine.
Nju su čitali Koča Popović, Danilo Lekić, Božo Božović,
Vuksan Ljumović, Batrić Jovaović, Blagoje Bogavac, Gajo
Vojvodić, Ljubivoje Pajović, Jovan Pejković, Radonja Vešović,
Dušan
Karić,
Drago
Matković,
Mikan
Milićević,
Radomir
Ljaka Vujošević, Slobodan Brajović i još oko 20 drugova iz
Prve proleterske. Svi su primjedbama i dopunama pomogli
da rukopis bude sadržajniji i kvalitetniji, na čemu sam im
veoma
zahvalan.
Recenzentu, dr Peri Damjanoviću, direktoru Instituta za
savremenu istoriju, posebno sam zahvalan na korisnim sugestijama i znatnom doprinosu za izdavanje ovog djela.
Miloš Vuksanović

OSNIVANJE BRIGADE

Vojnopolitička situacija krajem 1941. godine
Krajem 1941. godine gotovo čitav svijet — 96 posto njegovog
stanovništva i teritorije — bio je na neki način obuhvaćen drugim
svjetskim ratom započetim u septembru 1939. godine. Vodile su
se teške bitke u Evropi, na Dalekom istoku i u sjevernoj Africi;
na kopnu, na moru i u vazduhu.
Nešto ranije, k r a j e m septembra 1941. godine, stvorena je na
Moskovskoj konferenciji Antifašistička koalicija Velike Britanije,
Sjedinjenih Američkih Država i Sovjetskog Saveza, kojoj su odmah
pristupile mnoge zemlje i izbjegle vlade porobljenih država. Ta
koalicija je predstavljala snažan činilac za dalju uspješnu borbu
protiv udruženih sila Osovine — Njemačke, Italije i Japana.
Jačala je i nadu porobljenog i slobodoljubivog čovječanstva da će
fašističke armije sila Osovine, koje su pošle u osvajački pohod,
ipak biti pobijeđene.
Sile Osovine su bile, gledano u cjelini, još uvijek u ofanzivi.
Istina, na glavnom ratištu, na Istočnom frontu, Crvena armija je
uspjela da zaustavi njemačke a r m i j e gotovo na čitavom frontu,
da ih odbaci 200 km od Moskve i tako učini jasnim da su propale
sve njemačke teorije i želje da se »munjevitim ratom« ostvari
brza pobjeda nad Crvenom armijom. Ipak, njemačka armija je
bila još uvijek duboko na sovjetskoj teritoriji i imala je dovoljno
snaga da nastavi proljećnu ofanzivu pa je i dalje stravično prijetila
Hitlerova zapovijest: »Natjerati ruske armije da izvršavaju naša
naređenja.«
Na ratištima Azije i Tihog okeana Japan je imao prevlast
na kopnu, moru i u vazduhu i zadavao snažne udarce armijama
i flotama SAD, Kine i V. Britanije. Njemačke i italijanske armije
su imale inicijativu i u sjevernoj Africi. Ozbiljno su prijetile
probojem ka Bliskom istoku i osvajanjem bogatih izvora nafte,
neophodne brodovima, avionima, motorizovanim i oklopnim jedinicama. Njemačke podmornice, bojni brodovi i avijacija nanosili
su velike gubitke savezničkim brodovima na Atlantskom okeanu.
Narodi Jugoslavije su te 1941. godine vodili dva rata. Prvi,
aprilski, izgubili su za kratko vrijeme nesposobni političari i loše
vođena vojska. Vojska je kapitulirala, vlada pobjegla iz zemlje,
Profašistički a i neki drugi građanski političari priklonili su se

okupatorima. I kada je okupatorima izgledalo da će raskomadanu
Jugoslaviju, njene ljudske i materijalne potencijale, upregnuti u
svoje ratne napore, narodi Jugoslavije su počeli svoj drugi rat,
koji će im, pod vodstvom K P J , ponovo donijeti novu slobodu,
a i više od toga.
Taj drugi rat, započet julskim ustankom, brzo se širio,
zahvatao sve veća prostranstva, i sve više ljudi, tako da je već
k r a j e m 1941. godine ustankom bilo obuhvaćeno oko 100 000 km 2
ili 40 posto teritorije bivše Jugoslavije. Ustanička vojska, organiizovana u to vrijeme u 48 velikih partizanskih odreda, 11
samostalnih bataljona i više četa i m a n j i h samostalnih partizanskih
grupa, vezivala je za sebe 17 italijanskih i 6 njemačkih divizija,
dva njemačka samostalna puka i 12 pukova za osiguranje, dvije
kompletne bugarske divizije i djelove dvije druge, tri bugarske
granične i jednu konjičku brigadu i jedan puk za vezu, dj elove
tri mađarske brigade, 6 pješadijskih divizija marionetske Nezavisne
Države Hrvatske (NDH) i 6 njenih samostalnih žandarmerijskih
pukova, odrede srpskog kvislinga Nedića, druge kvislinške snage
i četnike. 1
Ustanak se razvijao gotovo u svim krajevima Jugoslavije, a
naročito u zapadnoj Srbiji i Crnoj Gori u kojima su postojale i
velike slobodne teritorije. U zapadnoj Srbiji borilo se tada 12
partizanskih odreda, sa oko 15 000 boraca, a u Crnoj Gori četiri
jaka odreda.
Razumljivo, okupator je bio potpuno iznenađen ustankom.
Nijemci su bili naročito uznemireni uspjehom ustanka u Srbiji
i saznanjem da se njihove akcije p r e t v a r a j u u pravi r a t koji
Nijemcima ugrožava najosetljivije, administrativne centre i n a j bogatije rejone. Zbog toga je njemačka Vrhovna komanda naredila
16. septembra komandantu jugoistoka, feldmaršalu V. Listu, da
uništi ustanički pokret na prostoru jugoistoka i da, prije svega
u Srbiji, osigura komunikacije i objekte važne za njemačku ratnu
privredu. U isto vrijeme načelnik Vrhovne komande feldmaršal
V. Kajtel naredio je da se zavede zastrašujući teror i da se za
jednog poginulog njemačkog vojnika strelja 100, a za ranjenog
50 Srba.
Za rukovođenje operacijama radi uništenja ustanika u Srbiji
formirana je komanda 18. korpusa. 2 Ona je n a j p r i j e procijenila
da se raspoloživim snagama ne može izvršiti dobijeni zadatak, tj.
ne može »očistiti« zapadnu Srbiju od partizana. Zato je njemačka
Vrhovna komanda uputila u Srbiju dobro opremljenu, operativnu
113. diviziju. Ta divizija, popunjena i odmorna, bila je izuzetno
pojačanje njemačkim snagama u Srbiji,
Za operacije protiv partizana u zapadnoj Srbiji Nijemci su
koncetrisali vrlo jake snage: 113. i 342. operativnu diviziju, 704,
1
Oslobodilački rat naroda Jugoslavije, Vojnoistorijski institut, Beograd
1964. — Oslobodilački rat, II izdanje, knj. I, str. 176.
2 Zbornik dokumenata i podataka o narodnooslobodilačkom ratu jugoslavenskih naroda — Zbarnik, tom I, knj. 1, dokument br. 158, str. 427.

714. i 717, kao i djelove 718. posadne divizije i 125. pješadijski
puk. Angažovali su i kvislinške snage Nedića, Ljotića i Pećanca.
Raspolažući tolikim snagama, k o m a n d a n t 18. korpusa odlučio
je da izvede završnu operaciju o s v a j a n j a slobodne teritorije u
zapadnoj Srbiji, sa centrom u Užicu, nanoseći glavne u d a r e 342.
divizijom pravcem Valjevo—Užice, a 113. divizijom pravcem
Kraljevo—Cačak—Užice, uz sadjejstvo drugih navedenih jedinic|a.
Operacija je počela 25. novembra. 3
Vrhovni štab Narodnooslobodilačkih partizanskih odreda Jugoslavije (NOPOJ) očekivao je da će n e p r i j a t e l j preduzeti operacije
jakim snagama protiv slobodne teritorije i ulagao je velike napore
da se ona očuva i odbrani. Nastojao je da organizaciono sredi i
ojača partizanske odrede u Srbiji, da se pravovremeno snabdiju
municijom i opremom, podsticao rasplamsavanje ustanka u Sandžaku
i nastojao da se neposredno spoje slobodna teritorija u zapadnoj
Srbiji sa slobodnom teritorij om u Crnoj Gori.
Vrhovni štab je još 3. oktobra tražio od Glavnog štaba za
Crnu Goru da uputi nekoliko bataljona u Srbiju. T a j z a h t j e v je
ponovio 22. oktobra, a 2. novembra je urgirao da tražene snage
dođu što prije u Srbiju. 4 što pokazuje njegovu n a m j e r u da brani
slobodnu teritoriju u zapadnoj Srbiji. No snage koje su branile
tu teritoriju već su bile dosta iscrpljene dvomjesečnim borbama
sa okupatorom, nedićevcima i četnicima, a bile su raspoređene
na mnogo pravaca — p r e m a Kraljevu, Kragujevcu, Valjevu. Ni
Crnogorski odred za operacije u Sandžaku, kako se zvanično zvao,
nije bio stigao n a d o m a k Srbije. U takvoj situaciji njemačke
divizije su, podržavane artiljerijom, tenkovima i avijacijom, energično nastupale i brzo lomile otpor partizanskih odreda i već
29. novembra ušle u Užice i nastavile prodor ka jugu.
Partizanski odredi su pružali snažan otpor, ali su bili prinuđeni na odstupanje. Tada je došlo i do djelimičnog osipanja
jedinica. Osipale su se, nešto pod u t i c a j e m četničke propagande
i njihove krilatice »još nije v r i j e m e za borbu«, a nešto i zbog
demoralizacije dijela ljudstva izloženog jakim udarima n e p r i j a t e l j a
i perspektivom n a p u š t a n j a svoje teritorije. Ali je njihovo jezgro,
sastavljeno od komunista (članova K P J ili SKOJ-a) i drugih
odlučnih bonaca, bilo dovoljno snažno da izdrži ta teška iskušenja.
Povlačeći se ka Sandžaku, pod neposrednom komandom Vrhovnog
štaba, a pod veoma nepovoljnim uslovima — stalne borbe sa
neprijateljem, izdaja četnika, velika hladnoća, itd., odredi su se
uspješno povukli preko Uvea u Sandžak. Jedinice su ostale kompaktne, sposobne za borbu.
3
Zapovijest njemačkog komandanta u Srbiji, Arhiv Vojraoistorijskog
instituta — A-VII, fond njemačke dokumentacije, film NAV-N-T 501-250/
/1218-1223.
J. Marjanovtić, Ustanak i NOR u Srbiji, Beograd 1963, str. 379—380.
4
Naređenje Vrhovnog štaba i izvještaji Glavnog štaba za Crnu Goru,
Zbornik, t. III, knj. 1, str. 69, 137, 140, 157, 163, 176 i 268.
Oslobodilački rat, knj. I, str. 135.

a dio se vratio u Crnu Goru. Crnogorski odred za operacije u Sandžaku. smatrajući da su izvršile svoj zadatak. sudbonosan za budućnost Jugoslavije. sastavljen od 3 690 dobrovoljaca iz svih partizanskih odreda u Crnoj Gori. poslije poraza sila Osovine. ali ne za borbu protiv okupatora. Zato su pokušavali da narod odvrate od borbe. formirali svoje oružane snage. artiljerijom i tenkovima. a i njihova jedinstvena formacija. decembra pokušao da uništi neprijateljski garnizon u Pljevljima. Komunistička partija Jugoslavije je uporno nastojala da se očuva jedinstvo naroda Jugoslavije u borbi protiv okupatora. Formiranje brigade Još na savjetovanju u Glavnom štabu NOPO Jugoslavije u Stolicama. nastupao je ka Pljevljima. utvrđene su osnovne smjernice za dalje jačanje partizanskih odreda. Oni su bili eksponenti onih snaga u zemlji i inostranstvu koje su računale da će. sa monarhijom na čelu. imao je velike gubitke: oko 15 posto izbačenih iz stroja. septembra 1941. uz upotrebu većih operativnih jedinica intenzivno podržavanih avijacijom. Sa tih pozicija je i nastojala da dođe do 5 Izvještaj štaba 342. U vrijeme dok je u zapadnoj Srbiji bjesnjela borba. i pod onim uslovima. ponovo uspostaviti stari buržoaski poredak. godine. 5 Italijani tada nijesu imali snaga da sačekaju na Uvcu partizane. koji su odstupali iz Srbije. Izuzetno jaka neprijateljska ofanziva na oslobođenu teritoriju zapadne Srbije. Velika Srbija trebalo je da ponovo bude nosilac i provoditelj te ideje. Odred je 1. da se rat za oslobođenje zemlje vodi na najširoj nacionalnoj osnovi. Poslije bitke na Pljevljima dio odreda se zadržao u Sandžaku. njemačke divizije. j e r su bili angažovani u borbi za Pljevlja koju su dobili. bila impozantna partizanska snaga. I postupci četnika su upozoravali da se m o r a j u stvarati čvrste vojne jedinice. 282-303. To je u ono vrijeme. Zato četnici i nijesu bili za borbu protiv okupatora. na demarkacionoj liniji sa Italijanima. 26. ali su strijepili od novih napada crnogorskih i sandžačkih partizana na njihove druge garnizone u Sandžaku. kojima je relativno brzo slomljen otpor partizanskih odreda. Uz to. u čemu nije uspio. A-VII. Četnici su stvarali svoju organizaciju. Vrhovni štab je uspješno iskoristio takvu situaciju da okupi. sredi i odmori jedinice koje su se povukle iz Srbije i pripremi ih za nove borbe. ponovo je potvrdila da je neophodno stvaranje još organizovanijih partizanskih vojnih jedinica. sposobniijiih za borbu sa neprijateljem od dotadašnjih odreda. mentacije.Njemačke divizije stale su na rijeci Uvcu. film NAV-N-T-315. fond njemačke doku- . njihovo organizovanje za k r u p n i j e poduhvate. jer je to bio i najvažniji zadatak. Nasuprot tome. gdje je nastavio da vodi borbe. 213/220-26.

očuvali svoju borbenu sposobnost i bili spremni da nastave borbu sa neprijateljem. i mučki napali partizanske jedinice. 2. Došlo je do krvavih sukoba koje više niko nije mogao zaustaviti. str. Sa snagama koje su se povukle iz zapadne Srbije u Sandžak povukao se i Vrhovni štab. tražili i našli. knj.U tom smislu je i data direktiva Pokrao 0 r a z u m a sa četnicima. Oni su. Četnici su u okupatorima vidjeli. četnici su napustili položaje koje su držali prema okupatorskim garnizonima. Početkom novembra 1941. 84. kao i dio Crnogorskog odreda za operacije u Sandžaku. Politbiro je odlučio da se od nekih partizanskih odreda iz Srbije i Crnogorskog odreda za operacije u Sandžaku osnuje « Zbornik t. u kojem se kaže: »Pobedama Crvene armije na Istočnom f r o n t u je čitavom svetu jasno da je Hitlerov vojnički i politički slom neminovan i blizak. sačuvali glavninu svojih snaga. Nije bilo ni potrebnih obavještenja o neprijatelju i njegovim n a m j e rama.« 6 U tako procijenjenoj opštoj situaciji. Sudbina ustanka nije bila riješena gubitkom slobodne teritorije u Srbiji. Cak je i vrhovni k o m a n d a n t NOPOJ. decembra 1941. . Sumadijski. pretvore u otvoreno neprijateljstvo prema partizanima i u saradnju sa okupatorima. koja je podrazumijevala i borbu za drugačiji ekonomski. Politbiro je došao do zaključka da će uskoro doći do sloma fašizma. nije bilo. Situacija je bila puna neizvjesnosti. politički i nacionalni položaj radnih l j u d i i naroda koji žive u Jugoslaviji. kao nosioce borbe za povratak stare Jugoslavije. koji je ostao na toj teritoriji. Cačanski. godine. Trebalo je ustanak dalje razvijati u novim krajevima. u Drenovi. okružnim komitetima i komandantima nartizanskih odreda da pokušaju da se sporazume ju sa četničkim k o m a n d a m a o zajedničkoj borbi protiv okupatora. dovela je četnike. Kraljevu i drugim. I pored trenutno nepovoljne situacije Politbiro je optimistički ocijenio opštu situaciju. Međutim. Početak zimske ofanzive Crvene armije i ulazak Sjedinjenih Američkih Država u rat upućivali su na takvu procjenu. što se vidi iz pisma upućenog Pokrajinskom komitetu Srbije. ratnog saveznika (što je potrajalo sve vrijeme rata) protiv narodnooslobodilačkog pokreta. Josip Broz Tito. I. 7. sama oslobodilačka borba. u kojima su vidjeli glavnu prepreku za ostvarivanje takvih svojih ideja. s uvjerenošću da će se on i u Srbiji ponovo razbuktati. makar i privremeno. Kako je bilo neophodno da se brzo odluči i o tome šta da se radi sa jakim partizanskim snagama koje su se tada nalazile u Sandžaku. U takvoj situaciji održana je sjednica Politbiroa CK KPJ. Užički i Posavski odred. prolazeći kroz teška iskušenja. Ohrabrujuće je bilo to što su Kragujevački. Politbiro i Vrhovni štab su sagledali i situaciju u zemlji i perspektivu borbe. dva puta o tome pregovarao sa vrhovnim komandantom četničkih jedinica Dražom Mihailovićem. đ. osim Crne Gore i istočne Bosne. u situaciju da svoju m r ž n j u prema partizanima. Redovne veze sa nacionalnim rukovodstvima ustanka u drugim krajevima zemlje. 158. Kraljevački. ^nskom komitetu za Srbiju.

bataljon). Varošica puna partizana različito odjevenih i naoružanih. osim njenog osnivača. 4) Sumadijski bataljon od dve čete u čiji sastav ulazi i 3. užička četa. koja se tog trenutka rodila i ušla u istori ju. uglavnom mladih. U Mioču su se sreli sa djelovima crnogorskog bataljona »Bijeli Pavle«. proleterska narodnooslobodilačka udarna brigada u borbi za oslobođenje naroda Jugoslavije od okupatora i svih narodnih izdajica. Kragujevačkom i 1. kučka četa i 3. bjelopavlička četa (2. da će postati njeni proleteri. a i dobili su obavještenje da se u Banji nalazi oko 200 Italijana pa su odustali od napada. Onda je odjeknula odsječna komanda »Mirno«. 65 i 66. KPJ između dva rata. Borba i razvoj Beograd 1978. 2. šumadijskom odredu naređeno je da r a s t j e r a j u četnike u okolini Pribojske Banje i da zauzmu Banju. u čijem sastavu se nalaze sledeće partizanske jedinice: 1. U Rudom je 21. 2) Kragujevački bataljon u sastavu tri čete. proleterska narodnooslobodilačka udarna brigada. i 2. Uslijed velikog nevremena i teškog terena odredi su zakasnili. a onda je Fića pročitao Naredbu o osnivanju brigade: »Centralni komitet Komunističke partije Jugoslavije u sporazumu sa Vrhovnim štabom Narodnooslobodilačkih partizanskih odreda Jugoslavije rešio je da se formira 1. crnogorski partizanski bataljon. tada mogao pretpostaviti kakvu će ulogu ona odigrati u daljem razvoju narodnooslobodilačke borbe. odnosno naređenja za pripremu jedinica za t a j čin. To je vrhovni komandant Josip Broz Tito saopštio borcima Kraljevačkog partizanskog odreda nekoliko dana prije formiranja brigade. decembra. proleterske narodnooslobodilačke udarne brigade za sada ulaze sledeće partizanske jedinice: 1) Prvi i 2. pravi zimski dan. Komunist . Kraljevački odred. Borci su bili u stroju i iščekivali veliki trenutak. Vrhovni komandant Josip Broz Tito je primio raport. Crnogorskom odredu je naređeno da brzo oslobodi Rudo. Formiranje ove brigade mora biti završeno do 7 Broz Josip Tito. Ova brigada nosi naziv 1.Prva proleterska udarna brigada. prvog političkog komesara naše Prve proleterske brigade. Lovčenski bataljon i Komska četa stigli su 19. stigao je u Rudo 19. U sastav 1. decembra bio tmuran. Ali teško da je iko. koji je bio u Novoj Varoši. u kojemu su bili četnici. oktobar« ušli su u Rudo 17. 7 Centralni komitet i Vrhovni štab su odmah poslije sjednice izdali uputstva. 1. str. Znali su da brigada znači nešto novo. produžili sjeverno od Priboja i pored Ušća nastavili ka varošici Rudo. Svi su već znali da se formira brigada. bataljon). Tako je ostvarena ideja koja se rodila odmah poslije savjetovanja u Stolicama. Uslijedio je kratak raport Filipa Kljajića-Fiće. Djelovi bataljona »18. 3) Kraljevački bataljon u sastavu četiri čete. decembra sa kolonom Vrhovnog štaba. cetinjska četa i Komska četa (1. piperska četa. decembra bez borbe.

VII. proleterska brigada. kao dana kada je osnovana 1.) 12. K o m a n d u n a d b r i g a d o m i m a p r i v r e m e n o Vrhovni štab Narodnooslobodilačkih partizanskih odreda Jugoslavije. n j e n borbeni odred. naročito kod boraca koj. proleterske briigade. decembra 1947.) 1. II izdanje. stenografske bjeleške. Jauković. Vojna enciklopedija. o osnivanju briigade. D. fascikla (f. 15 i knj. proleterske narodnooslobodilačke brigade. Realno je pretpostaviti da je osnivanje brigjade namjerno izvršeno 21. Peti kongres. s v o j o m će * Vrhovni komandant. Bataljoni su pristizali u Rudo počev od 17. kutija (k. decembra 1941. Boriće se širom n a š e z e m l j e . decembra. 113. Ta Naredba je sačuvana i nalazi se u Vojnoistorijskom institutu. od toga časa proleterskim. X I I 1941. izvezeni su inicijali brigade. 8 Naredba o osnivanju 1. 1948. g. decembra. govorio v r h o v n i k o m a n d a n t Tito. i da zato t r e b a da visoko nose p r o l e t e r s k u zastavu. u kojoj stoji da je brigada osnovana 21.22. na to pitanje je definitivno odgovorila Vojna enciklopedija u kojoti stoji da je 1. decembra 1941. 369. Brigada dobija zastavu. decembra. Beograd. Neizvjesnost je bila još veća kada je drug Tito u izvještaju na V kongresu KPJ citirao Naredbu koju je pred strojem u Rudom pročitao politički komesar 1. X I I 1941. Zastava je crvena i na sredini p o l j a n a l a z i se p e t o k r a k a z v e z d a sa s r p o m i č e k i ć e m . o n a ć e n o s i t i z a s t a v u b r a t s t v a i j e d i n s t v a n a š i h n a r o d a i b i ć e škola k a d r o v a . II. . Za političkog k o m e s a r a 1. Ta Naredba je izazvala mnogo pitanja u pogledu dana osnivano a 1. decembra 1941. do 1975. proleterska brigada osnovana 21. proleterske brigade — Vojnoistorij ski glasnik — VIG 1957/1.) 1. decembra i Vrhovni komandant je mogao da ih postroji 19. decembra. prošlo je 14 dana. g o d i n e i n a r e đ u j e se k o m a n d a n t i m a i k o m a n d i r i m a o v e b r i g a d e da se borci temeljito upoznaju sa vojničkim pravilima ove brigade. proleterske brigade. g d j e god t o b u d e t r e b a l o . Beograd 1971. da napiše Naredbu i da im je saopšti. R e k a o i m j e d a ć e b i t i p o t ć i n j e n i V r h o v nom štabu i da je brigada vojska Partije. To je bilo u duhu ondašnje situacije. godine Naredbu o ustanovljenju Dana Jugoslovenske armije — 22. Nekoliko podataka o osnivanju 1. k r a j koplja. pa do njenog osnivanja. Josip Broz Tito je donio 17. na dan rođenja J. A-VII. str. X I I 1941. P r a v i l a z a o v u b r i g a d u i z r a d i ć e s e d o 28. g o d i n e . dokument (d. knj. Staljina. proleterske narodnooslobodilačke u d a r n e b r i g a d e i m e n o v a n j e d r u g Fića. ili 20. godine .i su tom činu prisustvovali i još ga imali u svježem sjećanju. a na rubu. V. VIZ. Osim toga pronađeno je više dokumenata koji potvrđuju da je brigada zaiista osnovana 21.8 Od odluke CK KPJ i Vrhovnog štaba 7. str. Centralni komitet Komunističke partije Jugoslavije Vrhovni štab Narodnooslobodilačkih partizanskih odreda Jugoslavije Tito« Zatim je p o s t r o j e n i m jedinicama. Najzad. str. 21.

12—13. » Naredba o osnivanju 1. poruka vjernosti i odlučnosti da se u borbi istraje. No. uz svečani čin rađan j a prve proleterske jedinice. II. Košćelama. čete učestvovali su 13. a trebalo je i jedan bosanski bataljon. Zapjevao je cio stroj. str.** Nije Vrhovni komandant obećavtao svojim proleterima ni lak put. Zato ga i dajem ovako na osnovu sjećanja učesnika. Riječi Vrhovnog komandanta uzbudile su. Prema novoj naredbi u sastav brigade ušao je još i Beogradski bataljon Posavskog NOPO. Sozini i na drugim mjestima. buržoasko. Posavska četa je stigla u sastav brigade 30. crnogorskom bataljonu bilo je ukupno 159 boraca — 94 iz Lovćenskog i 55 iz Komskog odreda i 10 iz drugih jedinica Crnogorskog odreda za operacije u Sandžaku. Govor Vrhovnog komandanta završio se tako što se jednostavno prelio u pjesmu. Borci Kraljevačkog odreda. novom. borce u stroju. Poslije toga zaigralo je kolo. 113.* 9 U stroju u Rudom bilo je samo pet bataljona. Borci njegove 1. Zbornik. proleterske brigade nije sačuvan. bataljona 1. ali i da ima povjerenja u n j i h da će sve to uspješno savladati. sastavljen iz nekoliko bosanskih NOPO. Nedostajao je 6. objavljena u Biltenu . zapjevali su himnu svih proletera svijeta — Internaoionalu. bataljon. 1. ugnjetavačko društvo i biće oslonac naše nove vlasti. proleterske brigade. istočnobosanske brigade. decembra. Naprotiv. jula u ustanku i tukli Italijane u borbama na Čevu.borbom onemogućiti povratak na staro. a bataljon 13. i Posavska četa. beogradski. kojom je predviđeno da u sastav brigade treba da uđu još neki bataljoni. rekao im je da ih očekuje mnogo borbi i napora. kao 7. Izgledali su kao da se zaklinju da će biti dostojni imena proletera. decembra. ni brzu pobjedu. vlasti radnika i seljaka. po odobrenju Vrhovnog štaba. P r e m a toj naredbi bilo je predviđeno da se u najskorije vrijeme formira još nekoliko bataljona i uključi u brigadu. Lovćenski bataljon je upao u grad i zauzeo nekoliko važnih objekata u kojima se ** Govor Vrhovnog komandanta na dan osnivanja 1. kao 6. godine kod Prače. i 2. Organizacija brigade Ubrzo poslije formiranja brigade Vrhovni štab je zamijenio naredbu koja je pročitana pred strojem u Rudom. bataljon. t. proleterske brigade. proleterske brigade Vrhovnog štaba br. Udarni bataljoni iz istočne Bosne upotrijebljeni su.januara 1942. * Bataljon sastavljen od boraoa bosanskih partizanskih jedinica nikada nije ušao u sastav 1. Bila je to poruka kakva se rijetko srijeće. koji je napadao na Sjenicu 22. kao jezgro za osnivanje 6. poruka narodu. To je jedini takav slučaj u toku rata. tada već borci 4. knj. Virpazaru. poruka n e p r i j a t e l j u da će se borba voditi na život i smrt. najteža njihova borba bila je u Pljevljima. U 1.

.

Pravci dolaska partizanskih jedinica u Rudo .

Treću četu su činili 55 boraca Komskog bataljona (sa teritorije Vasojevića. srušili tunel kod Vučkovice. sprečavali okupatora u sakupljanju žita. 65—101. Poslije je vodio teške borbe sa drugom italijanskom kolonom koja je od Prijepolja takođe krenula u pomoć garnizonu u Pljevljima. kod Jelinog duba. učenici i studenti iz K r a guj evca i seljaci iz okoline grada. Njegovi bataljoni uništili su sve instalacije na pruzi L a p o v o . proletersku. Do dolaska u Rudo bataljon je vodio nekoliko borbi između Pljevalja i Rudog. Odred je stalno vodio borbe oko Kraguj evca i prema Mladenovcu. oktobar« je u bici za Pljevlja obezbjeđivao pravac od Prijepolja i iz zasjede je potukao italijansku kolonu. Borci 3. Bataljon »Bijeli Pavle« je u bici na Pljevljima uspio da zauzme u t v r đ e n j e Mali Bogiševac. četu sačinjavali su borci bataljona »18. . odred se snažno suprotstavio njemačkoj operativnoj 113. od kojih je 240 snažnih i za borbu n a j spremnijih ušlo u 1. čete sticali su borbena iskustva u borbama oko Danilovgrada. preko Arilja i Zlatibora. 10 U 2. uz velike gubitke i osipanja. i 2. Odred je osnovan krajem jula 1941. učesnika u bici na Pljevljima. Od 408 boraca tog bataljona 135 se dobrovoljno javilo u 1. str. četu borci bataljona »Bijeli Pavle«. proletersku brigadu. oko ceste Podgorica — Nikšić i na Jelinom Dubu. Treći — Kragujevački bataljon sačinjavali su borci iz tri bataljona Kragujevačkog partizanskog odreda. Sarajevo. Od preostalih učesnika bitke na Pljevljima 54 ih se dobrovoljno javilo za 1. Kralj evački odred je osnovan k r a j e m jula. Bataljoni su se povlačili boreći se. proletersku brigadu. Popunjavali su ga radnici.zadržao čitav dan. diviziji na prilazima Kragujevcu. a u septembru je imao 11 četa. Bataljon »18. koja je nastupala od Podgorice radi ponovnog osvajanja tog terena. u borbama za oslo10 RUDO. Borci prve dvije čete kalili su se u borbama oko Podgorice i u napadu na italijansku kolonu. ali ne i da ga unište. ali je tom prilikom izgubio blizu 100 boraca i morao se povući. na Savinom Laktu. Oni su učestvovali u oslobođenju Andrijevice. uništili voz u kojem je bilo mnogo avionskih motora. NIP Oslobođenje. prekinuli puteve koji vode ka Kragujevcu. kao n j e n 3. 18 kamiona punih vojske. 18. a 3. Kolašina i Berana u prvim danima ustanka i tukli se sa italijanskom divizijom »Venecija«. odbijajući mnoge neprijateljske juriše. na Veljem Brdu. sa teritorije podgoričkog sreza. Nijemci su uspjeli da ga razbiju na djelove. godine i već k r a j e m septembra je imao oko 1 200 boraca. Pri tome je imao 150 mrtvih i r a n j e n i h boraca. Njegovi borci su učestvovali u ilegalnim akcijama u Kraljevu. oktobra. bataljon. na cesti Podgorica — Kolašin.— K r a g u j e v a c — Kraljevo. U toku neprijateljske ofanzive u novembru 1941. rastjerivali kvislinške organe vlasti. proleterske brigade. Kolašina i Morače). 1971. crnogorskom bataljonu od 189 boraca 1. Prilozi o bataljunima 1. Iz grada je uspio da se pod borbom izvuče u toku noći. Od 1 028 boraca u Sandžak je stiglo oko 490. Četvrti — Kraljevački bataljon bio je sastavljen od 207 boraca Kralj evačkog i Kopaoničkog odreda. oktobar«. uglavnom sa teritorije sreza danilovgradskog.

Oko 230 boraca Kraljevačkog odreda uspjelo je da se preko Ivanjice prebaci u Novu Varoš. (Beogradskog) bataljona Posavskog odreda. oslobodili Rudnik i Gornji Milanovac i tukli nekolike kolone neprijatelja koje su u više navrata pokušavale da ovladaju planinom Rudnik. Uspio je da zaustavi nedićevce i ljotićevce. koje je nastupalo pravcem Kraljevo — Raška. U jednom vodu 1. a poslije se prebacila preko Sargana. Kopaonički partizanski odred bio je sastavljen uglavnom od r u d a r a iz rudnika u dolini Ibra. Naročito teške borbe odred je vodio na početku ofanzive. U Sandžak je stiglo svega oko 150 njegovih boraca. Vrnjačke Banje. Odred je osnovan k r a j e m jula. i 2. Treću četu sačinjavali su omladinci iz Užica. poslije teških borbi. Borci Sumadijskog odreda ratovali su na padinama Rudnika. Imao je preko 1000 boraca. gdje su stigli 9. Jedna njegova četa bila je u Užicu kao posadna jedinica. proleterske brigade. na planinu Taru. Gornjeg Milanovca i Mladenovca i nekoliko izbjeglica iz Vojvodine) i Užička četa. decembra. dok ona nije oslobođena. ali ga je kolona 113. bataljona. Ćeta se povlačila sa ostalim snagama preko Zlatibora. koji se povlačio sa Kraljevačkim odredom. i sa desnom kolonom 113. Od n j i h 111 osnovane su 1. koji su nastupali preko Gornjeg Milanovca. Peti — Šumadijski bataljon sačinjavali su 171 borac 1. iz Drenove stigla u Rudo 19. u mnogim diverzantskim akcijama na cestama i železničkoj pruzi u dolini Ibra. osnovana je Rudarska četa 4. Ćeta je. kao p r a t n j a Vrhovnog štaba.bođenje Ušća. Zajedno sa dijelom Kopaoničkog odreda. bataljona 1. i to sa nedićevcima. Odredi su. divizije razbila. od Raške do Bogutovca. nanijela mu znatne gubitke i natjerala ga da se po djelovima probija prema Zlatiboru. četa 5. vodio je teške borbe sa lijevim krilom 113. Obezbjeđivala je Vrhovni štab u Drenovi i uspjela je da vrati jednu italijansku kolonu divizije »Pusteria« koja je iznenada izbila iz Prijepolja i ugrozila Vrhovni štab. gubitaka i osipanja bili odsječeni i prinuđeni na odstupanje. bataljona. njemačke divizije. Od n j i h su 144 postali borci 4. koji se i u odredu nazivao Beogradski. Drugi bataljon. njemačke divizije. Odred je uništio rudnik Belo Brdo i izveo mnoge akcije na komunikacije u dolini Ibra. a bilo je u n j e m u i seljaka i izbjeglica sa Kosova. Od boraca te čete i dijela Kopaoničkog odreda. . šumadijskog odreda (sa teritorije između Kragujevca. Učestvovao je u oslobođenju Raške i u borbama sa Nijemcima na Ratini i Vrbi i oko Kraljeva. Vrlo brzo je rastao i u septembru su u n j e m u formirani bataljoni. Mataruške Banje. Sesti — Beogradski bataljon bio je sastavljen od 207 boraca 1. ljotićevcima i četnicima. Prije povlačenja četa je učestvovala u odbrani Užica. Odred je dva mjeseca držao u opsadi Kraljevo i tri puta napadao na grad. decembra. U toj dolini je uspostavljena prva partizanska železnica. dejstvovao je južno od Beograda. U bataljone su dolazili najviše zemljoradnici sa teritorije beogradske Posavine i radnici i intelektualci iz Beograda. i 2. koji mu je došao u pomoć. na teritoriji od Barajeva do Stepojevca. čete bilo je 19 Slovenaca.

bataljona Posavskog odreda. član KPJ od 1938. Bio komandant Posavskog partizanskog odreda. Kod Ostružnice je uništio dva voza noću između 6. Hapšen je i mučen.* * Prvi sastav štaba brigade i štabova bataljona: Komandant brigade Koča Popović. godine. student medicine. član KPJ od 1935. Učestvovao je u napadu na Sjenicu 22. i 2. ojačanim pješadijskim pukom bataljon je bio prinuđen da napusti svoju teritoriju. gdje su mu poginula 23 borca. član KPJ od 1926. naročito sa svojim djelovima isturenim prema gradu. a 11 ranjeno. njihove arhive. godine u Podromaniji. bataljona. Clan KPJ od 1941. publicista. Herojski se držao. Treću četu ovog bataljona činio je 51 borac 1. Bataljon je dejstvovao u blizini Beograda i često se sukobljavao sa neprijateljem. Bio zamjenik komandanta Crnogorskog odreda za operacije u Sandžaku. Izvodio jc razne akcijc: likvidirao žandarmerijske stanice. decembra. Učestvovala je u odbrani Užica. Politički komesar Jovo Kapičić. sa 154 borca. Bataljon je zajedno sa Kosmajskim i Sumadijskim odredom vodio borbe oko Rudnika od 20. bataljona Pero Cetković. zemljoradnik. Do dolaska u Foču bila je u sastavu 5. U četama komandir prvog voda bio je i zamjenik komandira čete. U stroju u Rudom bilo je oko 1 000 boraca (bez 6. kapetan Spanske republikanske armije. i 7. apsolvent prava. I u štabovima bataljona i komandama četa postojali su samo (osim nekoliko izuzetaka) komandanti i politički komesari. ukupno 1 196 boraca — 1 125 muškaraca i 71 žena. godine. decembra). Zatim je odstupio sjeverno od Užica i preko Zlatibora stigao u selo Radoinu. ukupno 98. Uz štab se nalazio brigadni sanitet. . član KPJ od 1938. Držala je položaje prema Bajinoj Bašti i bila u Užicu. obućarski radnik. januara 1942. aktivni kapetan bivše jugoslovenske vojske. bataljon. oktobar« Crnogorskog odreda za operacije u Sandžaku. godine. Povlačila se preko Zlatibora i stigla u brigadu 6. Komandant 1.U oktobru je brojio 645 boraca. računajući i 6. Politički komesar brigade Filip Kljajić-Fića. profesionalni revolucionar. Bio politički komesar Lovćenskog bataljona u bici na Pljevljima. godine. Tu je reorganizovan i upućen prema Sjenici. Ceta se odvojila od bataljona prilikom odstupanja iz Posavine. Bio član Glavnog štaba za Srbiju. U teškim borbama sa njemačkim 125. novembra. osnovane su 1. četa bataljona. Bio komandant Lovćenskog bataljona u bici na Pljevljima. godine. Dužnost zamjenika političkog komesara čete ustanovljena je tek u februaru 1942. Komandant 2. Za komandanta brigade postavljen je Koča Popović (stigao u brigadu 28. na Kadinjači. a za političkog komesara Filip Kljajić-Fića. Clan KPJ od 1936. Politički komesar Mojsije Mitro. sa lekarom i 16 bolničarki i hirurška ekipa. Odstupio je ka Rudniku. Te čete su stigle u sastav brigade kod Prače 13. godine. godine.vić. godine. koja je odmah upućena u Zabljak. oktobra. do 28. uništavao opštinske uprave. apsolvirao filozofiju na Sorboni. Poslije napada na Sjenicu od preostalih boraca. Bio politički komesar bataljuna »18. januara 1942. bataljona Radovan Vukanović. bataljona i djelova ostalih bataljona koji su bili na obezbjeđenju). itd. gdje je stigao sa oko 260 boraca. Na dan osnivanja brigada je imala.

Svi komandiri četa su služili bivšu vojsku. član KPJ od njenog osnivanja. diplomirani pravnik. naučili da r u k u j u oružjem tek u toku borbe. član KPJ od 1941. član KPJ od 1941. Bio komandant bataljona u Kragujevačkom partizanskom odredu. član KPJ od 1936. 682—747. 11 11 Prvi sastav štaba brigade i štabova bataljona. student prava. član KPJ od 1937. Osam političkih komesara su bili studenti. godine. španski borac. metalski radnik. lekar. bataljona Milan Ilić-Ciča. Politički komesar Dragoslav Pavlovič-Silja. godine. bataljona. izuzimajući opet komandanta 5. iz knjige »Prva proleterska«. Komandiri i politički komesari četa su bili nešto mlađi. Od komandanata i komesara trojica su učestvovali u španskom građanskom ratu. bataljona Posavskog partizanskog odreda. godine. Svi komandanti i komesari su bili članovi KPJ. Rukovodilac brigadnog saniteta dr Borislav Božović.U štabovima brigade i bataljona bilo je 11 intelektualaca. bataljona. a od političkih komesara dvojica su. u štabovima bataljona oko 30 godina (izuzimajući komandanta 5. Politički komesar Cedomir Minderovič. član KPJ od 1933. 1. Bio politički komesar Prvog šumadijskog partizanskog odreda. tj. provjereni u dugogodišnjoj revolucionarnoj borbi. 3 radnika i 2 zemljoradnika. član KPJ od 1936. i jedna drugarica. Komandant 6. bataljona Miladin Ivanović. godine. lekar. Beograd 1963. član KPJ od 1938. bataljona Pavle Jakšić. knj. godine. dvojica su imali diplomu fakulteta. str. zemljoradnik. Sef hirurške ekipe dr Đura Mešterovič. Politički komesar Miro Dragišić. tri studenti. pet radnici. Komandant 5. Svi su bili članovi Komunističke partije Jugoslavije. Samo su dva politička komesara četa primljeni u KPJ 1941. učitelj. a politički komesari su imali prosječno trogodišnji partijski staž. (Beogradskog) bataljona Posavskog partizanskog odreda. godine. član KPJ od 1938. 21 godinu. metalski radnik. bataljona Radisav-Raja Nedeljković. Od 20 komandira četa samo jedan nije bio član K P J . Komandiri i politički komesari bavili su se ranije raznim zanimanjima. Bio lekar u Crnogorskom odredu za operacije u Sandžaku. član KPJ od 1941. Bio politički komesar 1. četiri oficiri. književnik. godine. Bio komesar bataljona u Kragujevačkom partizanskom odredu. Bio komandant Prvog šumadijskog partizanskog odreda. Bio lekar u Valjevskom partizanskom odredu. koji je imao 52 godine). asistent na Medicinskom fakultetu u Beogradu. sa prosječnim partijskim stažom šest godina. jedan učitelj i jedan učenik Komandant 3. tri radnici. . Pet komandira su bili službenici. VIZ. dva diplomirani pravnici. profesor. tri podoficiri. Komandiri su imali u prosjeku po 28. Bio komandant 2. Prosječna starost rukovodilaca u štabu brigade bila je 29 godina. koji je bio član K P J od njenog osnivanja. godine. tri zemljoradnici. osim političkog komesara 1. godine. jedan je bio oficir bivše jugoslovenske vojske. Politički komesar Sava Radojčić-Feđa. Komandant 4. Bio komandant Kraljevačkog partizanskog odreda. godine. partijski funkcioner. bataljona. profesor. Svi su služili tu bivšu vojsku. a politički komesari po 25 godina. Bio politički komesar Kraljevačkog partizanskog odreda.

5 posto seljaci. No. a samo 34 više od 40 godina (od kojih 9 više od 50). a 23 m a n j e od 25 godina. od onih koja. 10 Crnogorci i jedan Jevrejin. bataljonu 39 posto radnici. bataljonu skoro polovinu sastava činili su seljaci. Posebnu karakteristiku brigadi je davala mladost boraca. a od političkih komesara — 17 Srbi. Od 71 drugarice. usiljenih marševa po nevremenu i hladnoći. i 2. bataljonu 60 posto radnici. 13 su bile članovi K P J . bataljonu 51 posto su bili radnici.Komandni kadar je bio sastavljen uglavnom od Srba i Crnogoraca. svjedoci stvaranja prve brigade naše oslobodilačke vojske bili su iznenađeni brojem boraca.5 posto učenici raznih škola. njihovim naoružanjem i njihovom mladošću. što znači da je gotovo svaki drugi borac bio član Partije. proleterska i bila prava politička vojska. prošla kroz mnoga iskušenja. bili su takođe komunističkog u v j e r e n j a . donosi odvajanje od porodice i svoga kraja. 24 posto seljaci i 18 posto učenici i intelektualci. odnosno 67 posto su bile omladinke.4 posto službenici. Oko 40 posto boraca 1. gotovo bez izuzetka. Zato je 1. Na dan osnivanja brigada je imala oko 450 članova KPJ. Stanovništvo male varošice Rudo. U 1. Među n j i m a je bilo i više onih sa preko 10 godina partijskog staža.1 posto studenti i 3. 11 Crnogorci i jedan Hrvat. Smatrajući sve one borce do 25 godina omladincima onda su više od 62 posto boraca 1. 14. 40 poste bili su učenici i studenti. a samo oko 10 posto radnici. Ostali vanpartijci. koliko ih je bilo u brigadi na dan osnivanja. Sa takvim sastavom 1. Od 28 komandanata i komandira 16 su bili Srbi. a samo 12 posto seljaci. 20 m a n j e od 20. bataljonu. 7. proleterske bili baš to — Omladinci. 25. 11. proleterske nije služilo bivšu vojsku. vojska Komunističke partije. u 5. a 17 članovi SKOJ-a. p r i m j e r a radi. za mlade. Baš zato su i bili uvjereni da nema teškoća koje ne mogu savladati. Prosječan partijski staž u 1. 35 posto učenici i intelektualci i 5 posto seljaci. ni protivnika koji ih može pobijediti. a oko 200 između 25 i 30.6 posto radnici. 200 ih je bilo između 18 i 20 godina. 450 između 20 i 25 godina. 170 je imalo između 30 i 40 godina. Preko 260 boraca bili su članovi SKOJ-a. Pet su imale m a n j e od 18 godina. 33 posto učenici i intelektualci. lošeg smješt a j a i drugih. koji je bio i prvo uputstvo za n j e n u organizaciju i rad. Oko 100 njih nije imalo navršenih 18 godina. većina njih se prekalila u dotadašnjim višemjesečnim borbama sa neprijateljem. proleterska brigada je počela svoj slavni put. Vrhovni štab je uskoro izradio i Statut proleterskih narodnooslobodilačkih udarnih brigada.9 posto raznih drugih zanimanja. Socijalni sastav brigade izgledao je ovako: 37. do gladovanja. iznosio je oko 4 godine. I pouzdanjem koje . U bataljonima iz Srbije stanje je bilo drugačije: u 3. 31 posto učenici i intelektualci i 25 posto seljaci i u 6. u 4. bataljonu 53 posto radnici. P r v u obuku u rukovanju oružjem i znanja iz vojne vještine dobili su ili u vrijeme priprema za ustanak ili u partizanskim odredima.

i® Proglas PK za Bosnu i Hercegovinu. a Zapovjedništvo vojne k r a j i n e 12. 12 Nekoliko dana poslije osnivanja brigade. 135. januara. d. str. knj. Mjesni komitet KP za Sarajevo izdao je Proglas stanovnicima grada kojim ih obavještava da je osnovana 1. godine. V. Arhiv CK SKJ. Proglas se završava parolom: »Živjela naša Prva proleterska narodnooslobodilačka udarna brigada. IV. Stab 3. srećan zbog dolaska brigade. proleterska narodnooslobodilačka brigada sastavljena od 1 200 najboljih boraca iz Srbije i Crne Gore. IV. str. vijest o f o r m i r a n j u brigade brzo se pronosila u sve krajeve naše zemlje. O osnivanju 1. januara 1942. is A-VII. 15 Glavni štab partizanskih odreda Hrvatske je to učinio u Naredbi br. t. 4 Glavnog štaba za Hrvatsku. 14. 1942/20. d. d.je iz n j i h zračilo tu u neposrednoj olizini više neprijateljskih garnizona. . k. knj. a predstavnici P a r t i j a Crne Gore i Bosne nalazili su se u Rudom. 17 Četnici su odmah uočili kakvu opasnost za n j i h predstavlja 1. proleterske brigade ubrzo je doznao i neprijatelj. 54. m a j o r B. 390. No. knj. t. domobranskog zbora. 2. Todorović odmah je izvijestio četničku Vrhovnu komandu o snažnoj jedinici koju su partizani doveli u istočnu Bosnu. Zbornik. IV. Zbornik. Čuvši za to. 18 Najbrže su reagovali Italijani. i« Saopštenje Glavnog štaba za Crnu Goru. i' Izvještaj 3. Zbornik. 224. 93. f. O osnivanju brigade CK K P J i Vrhovni štab obavijestili su Centralne komitete KP Hrvatske i Slovenije i preko n j i h PK Srbije. 3. Zbornik. 16 U Sloveniji i Srbiji ta vijest je širena partijskim i vojnim kanalima. 3. 231. i« Naredba br. br. januara. 2. br. Arhiv CK SKJ. domobranskog zbora iz Sarajeva 6. a zatim je prodrla i u svijet. t. fond četničke dokumentacije. 24. t. proleterska brigada. 13 Proglas Mjesnog komiteta Sarajeva. Četnički komandant za istočnu Bosnu. 3.«" Glavni štab za Crnu Goru takođe je brzo obavijestio partizane i narod da je osnovana 1. obavijestili su Ministarstvo domobranstva da su u Srednje stigli partizani iz Crne Gore. str. proleterska brigada. is Saopštenje Romanijskog odreda. 225. 1942/14. 14 To je učinio i Pokrajinski komitet za Bosnu i Hercegovinu. d. komandant Romanijskog partizanskog odreda je izdao proglas narodu kojim ga obaviještava da je u Rogaticu stigla 1. Cim su obaviješteni da se u Rudom p r i k u p l j a j u partizanske snage odmah su uputili svoje čete iz Višegrada i Priboja da ih »rastjeraju«. knj. proleterska brigada. str. 4 od 13.

dočekala je 22. preko Ušća. ostavljajući nekoliko m r t vih i r a n j e n i h i nešto plijena. Vrhovni štab je pretpostavljao da će neprijatelj reagovati čim dobije obavještenja da se partizanske jedinice koncentrišu u Rudom. kako se on ne bi našao u teškoj situaciji u dolini Lima. odmah su uputile ka Rudom tri ojačane čete: ojačanu četu iz Višegrada. koja se kretala preko Oskoruše ka Laništu i Stolovima. Tako je započeo n j e n život — borbama i marševima. izvijestili su Italijane u Višegradu i Priboju o prikupljanju partizana u tom mjestu. decembra italijansku kolonu koja je nastupala od Priboja. crnogorskog bataljona. Čim je primjetio Italijane vješto i brzo je podišao njihovim položajima i u jurišu ih razbio. po naređenju Vrhovnog štaba. proleterske. Vrhovni štab je uputio 5. kako Crnogorci protivnapadom razbijaju i gone Italijane. pristigao u pomoć čitav 2. koji su pobjegli iz Rudog. bataljon. Zbog toga je naredio bataljonu »Bijeli Pavle« da ostane radi obezbjeđenja od Priboja. dijelovi divizije »Pusteria«.OD OSNIVANJA BRIGADE DO ZELENGORE Prve borbe brigade I na sam dan osnivanja brigada je vodila borbe sa neprijateljem. Ceti je iz Rudog. Obje italijanske kolone su odstupile. drugu od Belog Brda preko Stolova i treću iz Priboja. Prvi su sa Stolova mogli da vide. šumadijskog . i da se raduju. a drugi da sa zadovoljstvom posmatraju smjelo i brzo nastupanje 5. koja je već bila postala 3. Tako se završila prva borba 1. preko Paštan Brda. četa novoformiranog 2. bataljon stigao oko podne. Komande tih garnizona. Jedinica u Mioču. borba u kojoj su se prvi put našli zajedno borci iz Srbije i Crne Gore na bojnom polju. bataljonu. Prema italijanskoj koloni iz pravca Belog Brda. Četnici Kamenka Jeftića. Pod borbom je morala da odstupi prema Ustibaru. a jedan je dio ostao na desnoj obali Lima. Do Stolova je 5. U međuvremenu je i 2. a odmah poslije formiranja brigade uputio n j e n e bataljone da dočekaju italijanske kolone koje su nastupale prema Rudom. bataljon izvršio protivnapad i razbio Italijane u Mioču. bataljon: da spriječi prodor Italijana tim pravcem i da obezbijedi lijevi bok 2.

bataljona. 701. 3 mitraljeza. f. Italijani nijesu izdržali i predali su se. naročito za 3. Nepošumljen prostor oko nje. Borba se prenijela u samu školu. . 46. 4. 4 podoficira i 116 vojnika. Borba je postajala sve oštrija. jedini tada prisutan član štaba brigade uputio joj je u susret 3. U borbi u Gaočićima 3. U najkritičnijem trenutku pristigli su i bombaši 3. d. Fića Kljajić. bataljona. bataljon. Ali kada su bataljoni počeli da stežu obruč oko škole. Bio je pao snijeg i bataljoni su se sporo kretali. bataljona. Italijanska kolona iz Višegrada stigla je 21. učinili su da se Italijani u n j o j osjećaju sigurnijim. bataljona. Tako se počelo stvarati borbeno p o v j e r e n j e i ratno drugarstvo. Grupa boraca 4. duboki snijeg i debeli zidovi zgrade građene od tvrdog materijala. i 4. proleterske brigade. i 5. neprijatelj je osjetio snagu napadača i pokušao da se izvuče.bataljona ka vrhu Stolova i njegov juriš na neprijatelja. Neprijatelj je zgradu škole organizovao za odbranu. Borbe na Romaniji i razbijanje četnika Još dok je bio u Sandžaku Vrhovni štab je morao donijeti odluku o daljim dejstvima brigade. k. Eksplozija bombi. a zatim da kroz prozor u n j u uskoči. bataljon su imali velike gubitke. i 4. Bataljoni su ostvarili u tim borbama p r i m j e r n o sadejstvo. pritisak proletera sve jači. Prijetila je opasnost da napadne Vrhovni Stab u Rudom ili presiječe put brigadi ka Međeđi. Italijani su probili pregradni zid i kroz rupu gađali napadače. Borci 4. Zaplijenjena su dva teška i 3 laka minobacača sa 210 mina. 1 Pobjede u Gaočićima. bataljon kojima je to prva pobjeda poslije teških odbrambenih borbi pri povlačenju iz Srbije. Ojačano je njeno naoružanje. A-VII. Istureni dijelovi neprijatelja energično su napadnuti i n a t j e rani da se brzo povuku sa položaja ka glavnini koja se nalazila u seoskoj školi. Nije uspio. bataljona su se našli u veoma teškom položaju. Na djelu je pokazana snaga brigade. rafali i poklici proletera izmiješali su se sa kricima ranjenih neprijateljskih vojnika. 2/1. gdje je bila samo m a n j a patrola 3. decembra do sela Gaočića u neposrednu blizinu Rudog. Smrt oca i sina ostala je u uspomeni kao simbol zajedničke borbe za slobodu starije i mlađe generacije. koje je bilo jedan od značajnih činilaca uspjeha 1. Među poginulim su otac i sin Milorad i Dragoslav Ratinac. Pucali su i kroz tavanicu. iz 3. da je razbiju. Povećano samopouzdanje boraca. Zarobljena su 4 oficira. odnosno o svom daljem k r e t a n j u sa » Izvještaj štaba 4. Poginulo je 9 boraca. 9 puškomitraljeza i veće količine municije i opreme. Politički komesar brigade. 13 ranjeno. Bataljoni su pošli preko sela Sokolovića. kod Mioča i na Stolovima veoma su značajne za brigadu. One su došle kao melem za velike rane. bataljona uspjela je da ubaci bombe u jednu prostoriju škole.

Takođe su postojale velike mogućnosti za dalje razvijanje ustanka i mobilizaciju radnika iz Sarajeva i industrijsko-rudarskih basena u dolini Bosne i Spreče. Vlasenicom. Sa oslobođenim varošicama: Rogaticom. j e r je to bila relativno mala slobodna teritorija. IV. Institut za istoriju radničkog pokreta Srbije. 39—40. Pored toga. Vrhovni štab i CK K P J . »Bosanski seljak — pisalo je. Razdor između partizana i četnika se kao plima širio u svim krajevima zemlje gdje je bilo četnika.87 str. povratilo samopouzdanje. a M. o borbi samo protiv ustaša i Muslimana. između ostalog. u kojima prikazuje situaciju na teritoriji svog odreda i traži pomoć Crnogoraca.njom. a nije dolazilo u obzir da se tek nastala brigada upotrijebi za napad na utvrđene Italijane. Slovenije i Srbije. 213 i 89 str. Slobodna teritorija u istočnoj Bosni bila je relativno velika. udaljeni od ostalih pokrajina. Sokolcem. bile su u tom trenutku prihvatljive za neke seljake. Leković. Osim toga. Zbornik. organizuje vojne. a naročito propaganda da će se istočna Bosna izdvojiti iz NDH i tako izbjeći ustaška klanja. godine. zaustavilo bi se prilaženje četnicima i mogli bismo u Bosni spriječiti ono što se desilo u Srbiji. našli bi se na periferiji. Neprijatelj se nalazio samo u nekoliko dobro utvrđenih gradova-garnizona. četničke formacije i t r u j e odnose sa p a r tizanima. n a j m a n j e je to obezbjeđivao. * Pisma komandanta Romanijskog NOP odreda. Vrhovni štab i CK K P J mogli su preko kartala Mjesnog komiteta KP za Sarajevo. Olovom. 2. uspostaviti i održavati redovnije veze sa odgovarajućim partijskim i vojnim rukovodstvima Hrvatske. u jednom od n j i h — ima veliko povjerenje u Crnogorca kao borca. Beograd. Pokret ka Crnoj Gori. 219. s obzirom na to što nijesu imali radio-vezu sa glavnim štabovima. Kada bi uza se vidio makar i 10 Crnogoraca podigao bi mu se borbeni duh. 2 Ni za brigadu u Crnoj Gori n i j e bilo povoljnih uslova za dejstva. . t.« 3 Komandant Romanijskog partizanskog odreda predosjećao je teškoće koje su predstojale sa četnicima. upućena partizanskom odredu u Metaljci. ali i protiv »komunističke revolucije«. d. gdje je tada bila najveća oslobođena teritorija. Delatnost Centralnog komiteta KPJ i Vrhovnog štaba NOPOJ u decembru 1941. Akcione četničke parole o čekanju »kad za borbu dođe vrijeme«. H a n -Pijeskom. Previranja i kolebanja među seljačkim masama razvijala su se u njihovu korist. str. Dok je boravio u Sandžaku. Istočna Bosna je prva osjetila njihovu najezdu iz Srbije. Centralni komitet i Vrhovni štab trebalo je da se nalaze na teritoriji odakle će moći da rukovode borbom u svim krajevima zemlje. ispresijecana komunikacijama koje je držao neprijatelj. knj. Veliki broj oficira prešao je iz Srbije u Bosnu da širi četničke ideje. 1972. Nije dolazilo u obzir da se ostane u Sandžaku. Vrhovni komandant se upoznao i sa dva pisma komandanta Romanijskog partizanskog odreda. Srebrenicom i Bratuncem pružala je mogućnost za intenzivno političko djelovanje i bila pogodna za organizaciju i izvođenje napada na neprijatelja.

bataljon. Već na prvom koraku u istočnoj Bosni proleteri su se sreli s teškim posledicama četničkih i ustaških zvjerstava. Nijesu se usuđivali ni da pođu u popaljeno selo. odnosno prelazak boraca dotadašnjih partizanskih jedinica na stranu četnika bilo je uzelo toliko maha da ga je teško bilo zaustaviti sa onda malim partijskim snagama. da pomogne da se organizuju sve snage u borbu protiv okupatora. . J e r ići prugom bilo je đavolski teško. Zbornik. čas duži čas kraći. knj. 129. t. Ići prugom znači ići neravnomjernim koracima. »Često se ne može poznati ko je četnik a ko partizan. Živjeli su u pećinama gladni. To nijesu uistinu ni bili koraci već skokovi. I kad su bataljoni stigli na cilj smjestili su se u džamiju. još neobranog na njivama i snijegom pokrivenog. II. da spriječava bratoubilački rat.« 4 * Pismo Vrhovnog komandanta. zauzeo most na Drini i obezbijedio ga od Višegrada i od Goražda sve dok je brigada prošla. Rudo — Međeđa. Brigada je upućena u istočnu Bosnu. A skakutati pod punom ratnom opremom. a nijesu bili sigurni da su ga spasili. U prethodnici je bio 1. i 342. Previranje u istočnoj Bosni. njemačkom divizijom. a teško razumljivo srpskim proleterima kojima je k r v »uzavirala« pri sjećanju na podmukle četničke udarce. decembra. Muslimanske porodice bile su pobjegle iz popaljenih sela u pećine oko Drine. proleterske brigade bude — istočna Bosna. ne samo zbog odela već i mentaliteta i političkog shvatanja Prema tome bio je dvanaesti čas da smo stigli ovamo. koji su dosta čuli o izdaji četnika u Srbiji. ali sa razbijenim prozorima. Marš brigade od Rudog do Međeđe železničkom prugom borci su dobro zapamtili. da ugrabe bar malo kukuruza. U Rogatici su bile dvije komande mjesta — partizanska i četnička. promrzli. . m a r šujući po dubokom snijegu. . . . Ali. d. Svetozaru Vukmanoviću. Brigada je počela da pristiže u Rogaticu 24.Sve te okolnosti su uticale na to da Vrhovni komandant odluči da pravac daljeg k r e t a n j a Vrhovnog štaba i 1. više je nego iscrpljujuće. 75 str. U spaljenoj Međeđi nije se moglo naći pogodno mjesto za odmor. On je krčio put železničkom prugom pokrivenom snijegom. Borci su se u n j o j jednostavno poslagali jedan pored drugoga i zaspali. jedinu nezapaljenu građevinu. jer će Proleterska brigada ovdje biti od ogromnog značaja ne samo u borbi protiv okupatora i ustaša već i u učvršćenju i političkom razvitku naših bosanskih partizanskih jedinica. u stalnom strahu. brigada je došla da se bori pod zastavom Partije. Smjestili su se u zidinama popaljenih kuća da bi se bar zaklonili od vjetra. odnosno napraviti blizu 40 000 skokova-koraka u toku jednog marša. dok su partizani vodili teške borbe sa 113. 2. Bježali su da bi spasili goli život. sa železničkog praga na prag. Tu situaciju najjasnije prikazuje pismo Vrhovnog komandanta upućeno 28. Ćudno je to bilo borcima iz Crne Gore. duga je 33 km. decembra delegatu Vrhovnog štaba u Bosni i Hercegovini. Prva etapa njenog marša.

str. a 5. i svaki n j e n bataljon je gotovo samostalno dejstvovao. Sekretar biroa je posebno određivan. d. sa kuririma. bataljon je bio u Knežinama. 2. . Izabrani su i njihovi sekretari. koji je u februaru 1942. da čitava 1. Cjelokupnim partijskim radom u brigadi rukovodio je partijski rukovodilac brigade. Zamišljeno je da pruža pomoć bataljonima kada im bude potrebna. . sačinjavali su jednu ćeliju. U bataljonima su osnovani bataIjonski biroi. u Podromaniji. k. Sve ostale prištapske jedinice brigade u početku su bile u jednoj partijskoj ćeliji. P. 1950. bataljona. proleterske brigade. a 1. U svim četama osnovane su partijske ćelije kao osnovne organizacije. Zbornik. imala je 3 teška i 2 laka minobacača i 8 mitraljeza. str. Zato joj je i naredio da odmah obustavi dejstva oko Rudog i krene ka Rogatici. januara i 3. 35. u Novoj Varoši. Poslije 1. gdje su se oba povezali sa partizanskim odredom »Zvijezda«. 7 Za načelnika štaba brigade postavljen je Stanko Poljanac. 78. s obzirom na situaciju u Bosni. 87. f. II. knj. Tako je brigada raspoređena na širokom frontu. 169. i 5. k r a j e m decembra je osnovana četa pratećih oruđa. Bataljoni su zatim izbili na Okruglicu i Visočicu i orijentisali se prema Varešu. štapske ćelije i politički komesar bataljona. 2. Romac. 8 Izvještaji štaba 1. dok je 2. t. kao strategijska jedinica. II. učvrste naše pozicije u pozadini. Tada je Vrhovni štab donio i odluku o zadacima i daljem k r e t a n j u brigade na području Romanije i ka Varešu. bataljon u Žljebovima. Borbe. godine Vrhovni štab je sve više pomjerao brigadu ka Varešu. januara. uputio je 6. Članovi p a r t i j e štaba brigade. 75. 4. 4. bataljon bio u Srednjem i Čevljenovićima gdje je pored ostalih zadataka njegova 3. 8 5 Naređenje Vrhovnog štaba. 138. Njih su sačinjavali sekretari četnih ćelija. bataljon preko Podromanije i Bijelih Voda. Novi Sad. godine dobio i funkciju u štabu — zamjenika političkog komesara brigade. str. Matica srpska. A-VII. d. 5 Vrhovni štab je zadržao privremeno 3. 38 i 37. bataljon u Rogatici. decembra procijenio situaciju i još jednom se uvjerio da je neophodno. u Ivančiće. d. t. 34. koje su se u poslednje vreme prilično poremetile zbog pojačane propagande četničkih bandi«.Drugi dan poslije dolaska u Rogaticu. 6 Zadržavanje u Rogatici brigada je iskoristila za poboljšanje svoje organizacije. knj. Naređenje Vrhovnog štaba. i 2. Zbornik. proleterska brigada hitno dođe na t a j teren. četa obezbjeđivala Vrhovni štab. Tih dana se u Rogatici intenzivno radilo na organizacionom oblikovanju partijske i skojevske organizacije u brigadi. 2. mogao je biti i borac. 701. str. Početkom 1942. da očiste okolna sela od pljačkaša i raznih četničkih grupica i da uz pomoć partijskog aktiva » . Šesti bataljon je dobio naređenje da ulazi u sastav brigade 4. . Od oruđa zaplijenjenih u Gaočićima i onih koja su imali bataljoni. sa dijelovima oko njega. «7 Isto. 125. Svaki štab bataljona. Vrhovni štab je na sjednici 25. imao je svoju ćeliju.

pored njemačkih. Beograd. B. Četničke mase su se kolebale. priznavali su to. Za t a j zadatak dodijeljena mu je. 1973. VIZ. operativna divizija. str. kad je došlo do otvorenog sukoba sa partizanima. k. Održavane su konferencije čak i sa četnicima. S. A. ustaše. Cak i n j e n ljuti neprijatelj. Kancu. ubijali i pljačkali njihovu imovinu. da uguši ustanak u istočnoj Bosni. pomoć za ugušivanje ustanka u istočnoj Bosni i njeno čišćenje od partizana. koja je učestvovala u operacijama za ugušenje ustanka u zapadnoj Srbiji. Hitler je krajem decembra naredio komandantu jugoistoka generalu V. izvijestio je Ministarstvo oružanih snaga NDH: »Uvjerio sam se iz dobijenih podataka da su partizani ulagali svu snagu kako bi sačuvali njeno stanovništvo i njihovu imovinu. Zahvaljujući n j i m a većina stanovništva se održala u životu. Zujović. zauzme odlučan stav prema četnicima i donese odluka o njihovom razoružavanju. Kardelj. d. Bataljoni i čete su organizovali grupe agitatora za rad po selima. M. Gleise-Horsternaua. Ministar oružanih snaga NDH tražio je od opunomoćenog njemačkog generala u Hrvatskoj. U početku nijesu bile spremne da se bore protiv partizana. k. ustaških i domobranskih posadnih jedinica. Takođe mu je naredio da traži od Italijana da i oni učestvuju u toj operaciji. Lekovič. viši vojni arhivski savjetnik. 5. i 8. skoro mjesec dana. napadali m u slimanska sela. . j a n u a r a u Ivančićima. fond NDH. fond njemačke dokumentacije. Vukmanović. A-VII. predavanje ili priredba. Džonlagić i M. prije ili poslije njihovog razoružavanja. i 342. Rankovdć. E. »® A-VI I. Ona praktično nije ni imala vlast u n j o j . Brigada je u političkom radu u istočnoj Bosni imala dosta uspjeha. Još kada se pojavio i Nedić sa zahtjevom da se Srbiji ustupi n j e n i h 17 srezova. 78.« 10 (Radi se o Rogatici). 11 * Koliko se do sada moglo utvrditi. Četničke vođe su već nepovratno tonule u saradnju sa okupatorom. sastanku su prisustvovali članovi CK KPJ: J. VIZ. Cijelo vrijeme boravka na teritoriji Romanije. masovno napuštali položaje koje su držali prema ustaškim garnizonima. 1.Vrnovni štab i CK K P J su pokušali i u istočnoj Bosni da se sporazumiju sa četničkim vođama o zajedničkoj borbi protiv okupatora. 18. 1962. Gotovo da nema sela u kojemu nije održana neka konferencija. Razvoj ustanka u istočnoj Bosni silno je uznemirio Nezavisnu Državu Hrvatsku. Njemačka ofanziva na istočnu Bosnu. Pijade i još oko 35 političkih i vojnih rukovodilaca iz Bosne i Hercegovine. Zapovjednik Vojne krajine. brigada je djelovala uglavnom politički. Tito. To je uticalo da se na savjetovanju rukovodilaca NOP-a iz istočne Bosne i Hercegovine sa CK K P J 7. Z. S. 502—513. 9 • A. f. str. U tome nijesu uspjeli.* Brigada je to odmah počela i gotovo bez otpora izvršavala t a j zadatak. na primjer. 48. Ustanak u istočnoj i centralnoj Bosni 1941. 11 Vishaupt. d. 70. Ali su. Antonić. Beograd. vlada NDH se ozbiljno zabrinula da će ostati bez te teritorije. f. 58.

puka. fond njemačke dokumentacije. knj. Odredi su već bili počeli da se osipaju. pravcem Mokro — Sokolac. 12 Komandant jugoistoka nije mogao da čeka proljeće. puk te njemačke divizije. 243. 222. Vlasenici i Olovu potisnu partizane na uzani prostor između Han-Pijeska i Olova i tu ih unište. bataljonom 202. bataljonom 15. Nijemci su se nadali brzom uspjehu. bili su slabe manevarske sposobnosti. Predvidjeli su da iznenadnim i snažnim napadima iz Sarajeva. kao desna kolona. bataljonom 13. Smatrali su da dubok snijeg onemogućava čišćenje pošumljenih planinskih predjela i da čitavu akciju treba odgoditi za proljeće. puk 718. Vrhovni štab je početkom januara dobio nekoliko obavještenja iz Sarajeva da neprijatelj priprema ofanzivu na partizane u istočnoj 12 A-VII. pojačan 1. bataljonom 8. ojačan bataljonom italijanske divizije »Pusteria«. k. d. domobranskog puka. bataljon 7. d. 698. i Ozrenski odred prema Varešu i dolini Bosne. fond četničke dokumentacije. godine glavne partizanske snage u istočnoj Bosni sačinjavale su 1. 3. II. pravcem Pale — Rogatica. Osim toga. ojačan 1. 25/4. str. bataljon 738. a i dosta slabo naoružani pa nijesu ni mogli pružiti jači otpor nadmoćnijem neprijatelju. nastupali su od Zvornika prema Vlasenici. 11. puk 342. 3. tenkovskog puka nastupao je preko Drinjače ka Vlasenici. divizija. Iz zaplijenjene arhive četničkog komandanta za istočnu Bosnu. knj. puk. i 2. sa 4 baterije topova. 3. k. A-VII. a 2. 179—180. domobranskog puka i dvije domobranske baterije haubica. proleterska brigada i Romanijski partizanski odred na položajima prema Sarajevu. Italijani su se izgovarali i time da n e m a j u snaga i da bi im trebalo da ovamo prebace iz Italije diviziju »Ravena«. f. f. 738. nastupao je iz Višegrada ka Rogatici. Oslobodilački rat. 13 Nijemci su raspolagali podacima da je u istočnu Bosnu došla grupa od oko 2 500 partizana. divizije i 3. 9. domobranski puk. Birčanski odred prema Zvorniku. 14 Početkom januara 1942. njemačke divizije (bez 1. Na osnovu toga su napravili plan o uništenju partizana u istočnoj Bosni. a zatim brzim i koncentričnim nastupanjem ka Sokolcu. 14 A-VII. jer mu je 342. domobranskog puka i dvije domobranske baterije brdskih topova. kao glavna snaga za izvođenje operacija stavljena na raspolaganje samo do 31. t. 3. d.Italijani nijesu bili za izvođenje te operacije. I. Zvornika i Kladnja probiju ustaničke položaje. fond italijanske dokumentacije. Rogatici. bataljona). 2. puk. a i kako su te i ostale ustaničke snage raspoređene. ojačan 1. bataljon Vojne krajine. 10. d. nastupao je iz Sarajeva. 750. 122. . Prema tom planu 697. k. f. Višegrada. i 2. nastupao je od Kladnja prema Olovu. i 4. 328. 699. Zbornik. domobranskog puka i baterijom brdskih topova. januara. računajući i na povoljnu okolnost što su četnici u međuvremenu donijeli odluku da im uopšte ne pružaju otpor u predstojećoj operaciji. str. jedan dopunski i jedan ustaški bataljon su imali zadatak da na liniji Vijaka — Vareš — Visoko spriječe eventualni pokušaj proboja partizana preko rijeke Bosne. ojačan 1. 18.

knj. knj. 49 i t. d. sa jednom četom prema Rogatici. 40 i 13. 16. 5. 5. bataljon prema Varešu. IV. 1 9 Bataljon je uspio da istjera posadu iz škole. januara stigao u sastav brigade. koji je 13. Zbornik. knj. bataljon. 176 i 105. . raspoređena je u rejonu Srednje — Nišići — Okruglica. Zbornik. zadržan je na položajima kod Prače. Duboki snijeg otežavao je prilaz pruzi tako da je napad izvršen kasno u noć. Jedinicama je dao uputstva da se ne upuštaju u frontalne borbe sa jakim neprijateljskim kolonama. a 3. januara počeo planirane operacije. 11. IV. je bio u Zljebovima. a 6. nego je sama prešla u ofanzivu. t. 17 Vrhovni štab je nastojao da se u borbi protiv ustaša i njemačkih jedinica angažuju i četničke jedinice. 3. Partizanski odredi su pružali gotovo simboličan otpor. d. t. 92. dok je ono malo preostalih naoružanih četničkih jedinica napuštalo položaje bez ikakvog otpora. 1. 4. 2. da bi i on nakon p r i k u p l j a n j a pojavio se iz pozadine« . str. dok bi mu se glavninom zadavali udari u bokove i iz pozadine. t. str. bataljon je napao železničku stanicu u Dabravinama i Zupču. 1 6 Vrhovni štab je odustao od planiranih dejstava 1. proleterske prema Varešu i odlučio da i brigada učestvuje u odbrani slobodne teritorije u istočnoj Bosni. orijentisan prema Han-Pijesku i Vlasenici. 53. bataljon. 2. Na početku ofanzive 1. Zbornik. 18 Neprijatelj je 14. str. II. d. str. « Uputstvo Vrhovnog štaba. knj. januara 1. koji se bori za dobitak u vremenu dok pristigne bočna ili pozadinska grupa.Bosni. 5. 101. 3. knj. d. 217. napredovale su relativno brzo. 82. 56. i 17. bataljona Vojne krajine. d. Neprijatelj se uporno branio. Zbornik. 3. A-VII. fond NDH. 14. iako je imao male snage. čete 3. koje su im obezbjeđivale krila. 206 i t. »Sa frontalne strane treba određivati samo rijetki zastor. str. 51 Poučen iskustvom iz neprijateljske ofanzive u Srbiji. pisao je Vrhovni komandant. knj. Železničku stanicu u Dabravinama branio je samo vod 2. a zatim se i t a j dio povlači u stranu. proleterske. . u Knežini. Zbornik. koja je služila kao kasarna. knj. i 3. d.. proleterska brigada nije iščekivala da neprijatelj ispolji svoje namjere. pješadijskog puka domobrana. bataljon da napadne posade duž pruge Breza — Vareš. IV. d. 44. da sadejstvuje partizanskim odredima na toj teritoriji. k. S tim ciljem glavnina brigade. str. 4. Predlog Romanijskog odreda o rasporedu snaga 1. str. koje još nijesu bile razoružane. II. radi dejstva na ugroženim pravcima. 4. Noću između 16. IV. Stab brigade je uputio 1. 4. 17 Izvještaj političkog komesara 1. ostvarujući planirane dnevne zadatke. i« Uputstvo Vrhovnog štaba. da p r i m j e n j u j u partizansku taktiku zadržavanja neprijatelja m a n j i m snagama. on odmah preduzima m j e r e za odbranu slobodne teritorije. J a k otpor p r u 15 Izvještaj Ive Lole Ribara i Edvarda Kardelja. 2. str. t. bataljon je postavljen u centru rasporeda brigade. Dobro opremljene njemačke kolone sa smučarskim jedinicama. d. proleterske brigade. f. 25. i» Bojna relacija 7. IV. s time da se zadržavaju na svojoj teritoriji. t.

januara. bataljon. i 5. popeo se na njen krov i kroz dimnjak ubacio nekoliko bombi. puka. 108. bataljona. odmorila se u Podromaniji nekoliko časova. zamjenik komandira 3. 701. iz Rakove Noge i Knežine. januara u 21 čas. str. Kolona Vrhovnog štaba je maršovala 17. Neprijatelj je bio ošamućen. . usiljenim maršem pravcem Pusto Selo — Rakova Nega — Podromanija. zatvorila obruč na njoj. A-VII. Videći da je ne mogu zauzeti bez artiljerije. bataljona. k. i 5. 6. a lijevo 1. januara teške borbe sa kolonom 698. d. bataljona vodila je 19. iz Podromanije. f. bataljon nijesu pojavljivali. njemačkog puka. i Užička četa 5. pokrivenoj debelim slojem snijega. tako da se neprijateljev oklopni voz probio i onemogućio izvršenje zadatka 1. » Izvještaj štaba 1. naredivši da i ostale jedinice 2. bataljon i obezbijedi im prelazak pa da zatim i sam krene za kolonom Vrhovnog štaba. u visini sela Buđ i Podložnik. U takvoj situaciji Vrhovni štab je promijenio raniju odluku o odbrani slobodne teritorije i odlučio da sa glavninom brigade. bataljonu. bataljonu prenesu naređenje da ide za Vrhovnim štabom. Naročito brzo je napredovao 698. koji je nastupao od Sarajeva. danju i noću. bataljon je pred zoru 19.žen mu je iz zgrade železničke stanice. Bataljon nije imao sredstva za borbu protiv oklopnog voza i morao se povući. četa 4. Vrhovni štab je 15. bataljon. Sesti bataljon je dobio zadatak da sačeka 2. knj. koja je napadala na Zupču i tamo zapalila žandarmerijsku stanicu. Neprijateljske kolone napredovale su brže nego se očekivalo. Ta četa 4. Naročito ga je zabrinjavala iznenadna pojava jačih neprijateljskih snaga sa sjevera. proletersku i Vrhovni štab na vrlo uzanom prostoru i u veoma nepovoljnim uslovima za odbranu — na Romaniji. januara dobio obavještenje da se radi o ofanzivi mnogo jačoj nego je očekivano. bataljona 7. čete. i 18. bataljona krenu za njim čim se prikupe. četu 2. proleterske. 20 2 D. koja je nastupala od Rogatice ka Podromaniji. četa. Upućeni su kuriri da i 5. koja je bila izvan zahvata neprijateljske ofanzive. Vrhovni štab je krenuo na marš 16. jer su rešetke onemogućavale da bombaši ubace bombe kroz prozor. Zivko Zivković. sa vodom domobrana iz 2. poveo sa sobom 3. Povukla se i 1. 21 Bataljoni su se vratili bez gubitaka u Okruglicu. Prilikom prelaska pruge kolonu Vrhovnog štaba desno je obezbjeđivao 6. januara pred zoru produžila usiljenim maršem ka Renovici. Prva proleterska. Kolona je prešla prugu Sarajevo— Višegrad neposredno prije nego što je južna kolona 738. Vojvodić. 1. ali mu je baš tada stigao u pomoć oklopni voz. pređe rijeku Praču kod Renovice i izbije preko Gornjih Bara na planinu Jahorinu. njemačkog puka. 37. odakle nijesu očekivane. 20 Treći bataljon nije uspio da prekine prugu kod Pajtov-Hana. Kako se 2. Svojim brzim prodorom neprijateljske kolone su zaprijetile da okruže 1. puk 342. Na maršu su joj se priključili 4. koja ga je obezbjeđivala. 2. divizije iz Višegrada prema Rogatici. bataljona i prateći vod Vrhovnog štaba.

k. 23 Izvještaj Edvarda Kardelja. 1942/19. S druge strane. nijesu spojile u dolini Prače prije prelaska Vrhovnog štaba. Imaju da deluju samo 8 kilometara levo i desno od ceste. Džonlagić i M. 24 Tako se stvorila povoljna okolnost da ostane slobodan prostor na pruzi u rejonu Renovice. 701. » . proleterske brigade. 2.januara sam prešao prugu. 25 2. kako je bilo planirano. Ići će samo cestom i prugom. 22 Obavještenje Vrhovnog komandanta. njemačke divizije. puka 342. januara stigla u Rogaticu. po dubokom snijegu i u vrlo nepovoljnim vremenskim uslovima. 24 A. prema ranijem naređenju Vrhovnog štaba. njemačkog puka već bila izbila u Podromaniju i presjekla put ka dolini Prače. A-VII. 22 Odluka Vrhovnog štaba da pređe na Jahorinu bila je veoma smjela. t. u vrlo neizvjesnoj situaciji i bez veze sa Vrhovnim štabom. njemačkog puka 718. Prvi i 3. trebalo je da ostanu na teritoriji istočne Bosne i pomognu partizanskim odredima u borbi protiv neprijatelja koji je nastupao sa svih strana. kojim je prošla kolona Vrhovnog štaba. knj. Najvjerovatnije je da Vrhovni komandant nije bio dobio obavještenje koje mu je Edvard Kardelj uputio iz Sarajeva. 89 i 93—95. proleterske je ostala na Romaniji. Arhiv CK SKJ. koje su nastupale od Sarajeva i Višegrada. 2. nastojao da što prije prikupi svoje dvije razbacane čete. ranije nego je bilo planirano. str. kad je 17. d. se zadržao u Dobrodolu i Bijelim Vodama. proleterske. . II. Prvi i 3. nije krenula u susret 738. sa trećinom snaga 1. sa Posavskom četom i dijelovima Birčanskog partizanskog odreda. . Glavnina 1. d. čim je dobio usmeno naređenje za pokret. Leković. navedeno djelo. Zbornik. divizije. 128. bataljon. 15. bez Užičke čete. o tome da je iz pouzdanih izvora doznao da će njemačke jedinice nastupati samo duž komunikacija. . januara. K a r d e l j piše. . Imaju cilj da očiste prugu i cestu. isturajući patrole prema Starom Gradu i Lučevniku. a 5. Čelo njegove kolone je izbilo 19. str. januara oko podne u Pediše. Drugi bataljon je. Stab brigade je nastojao da što više koncentriše bataljone. je. Posade Nemci neće nigde ostavljati. sa komandantom brigade. ojačana artiljerijom i tenkovima. računajući pri tome da taj pravac neprijatelj neće uspjeti da zatvori. Misle sve svršiti za dve ili najviše tri nedelje. 38. 256. Trebalo je savladati oko 70 km puta. odnosno ako se to i dogodi morao se borbom probijati. obezbjeđujući se lijevo i desno najviše do 8 km. a zatim da odmah krene za Vrhovnim štabom. f. sporo je nastupala dolinom Prače i Pračanski partizanski bataljon ju je zaustavio kod Sjetline. Desna kolona 738. Petom bataljonu uopšte nije stiglo naređenje za pokret i on je ostao na položajima prema Vlasenici. kratko vrijeme prije nailaska neprijatelja. ali je desna kolona 738. puku ka Prači nego se odmarala i čekala da t a j puk izbije prema Rogatici.« 23 Dogodilo se da se njemačke kolone. kolona 698. su došli iz rejona Okruglice u Knežinu. . 25 izvještaj štaba 1.

Igmanski marš .

januara Rudo danas sa spomenikom gdje je stajao 1942. stroj Prve proleterske brigade . proleterske na Igmanu 28.Dio kolone 1.

Milan Ilić. . i 718. 2. Oolaković. A-VII. 2. str. k. Neprijatelj je otkrio zasjedu i uputio dio svojih snaga da je obiđu. spojila se 20. januara u Sokolcu sa kolonama 342. A-VII. januara pošao iz Han-Pijeska. II. navedeno djelo. i potpuno iznenadili partizane u Pjenovcu. bataljona i Posavske čete 1. bataljona 1. bataljon kod Knežine. 78. gdje je bila glavnina bataljona. knj. j a n u a r a u Pjenovcu. Bojić. Na Pločama su bile u zasjedi dvije čete 5. bataljona je odmah vratio ona dva 2« M. f. IV. koja je nastupala tim pravcem. U j u t r o su se dugo i nepotrebno zadržali na železničkoj stanici. 316. januara kroz šumu. Bojić. Iznenađenje i nepovoljan položaj učinili su svoje. Zbornik. Time su njemačke divizije izvršile svoj glavni zadatak. A. i 2. Zbornik. str. Zbog toga je dio 697. 28 Desna kolona glavnine 342. 153. Njemačka kolona. proleterske brigade. bataljona. k. prema Olovu. Opkoljeni na pruzi. knj. t. 153. koja je nastupala cestom. navedeno djelo. Izvještaj Birčanskog odreda. i u sumrak izbila u Bijele Vode. d. t. nastupala je 20. ostala su 42 poginula borca iz 5. Pobočnica lijeve kolone 738. str. P r i j e podne su naišli iz šume njemački skijaši. Ciča Šumadijski. bataljona. 112—120. Leković. prema Vlasenici. 3. 38. koje su došle od Rogatice i Podromanije. Peti bataljon. naglo povukla prema Pjenovcu. 5. Beograd 1969. preko Pjenovca. d. partizani nijesu mogli uraditi gotovo ništa da organizuju komandovanje i odbranu. ali se. Dva voda 1. Poginuli su komandant Romanijskog odreda. Zagreb 1961. Na železničkoj stanici. puk nastupala je 19. pješadijskog puka domobrana.držao položaje na Pločama. 697. 310 i 157. d. 6. f. Dragoslav Pavlović i još 61 partizan. januara od Vlasenice prema Han-Pijesku. 25. proleterske pružili su mu m a n j i otpor na ulazu u selo i onda se povukli u Dobrodol. str. bataljon 15. Posavska četa i dijelovi Birčanskog odreda. 1990. 112. da spriječi prodor njemačkih kolona na tom pravcu. oko pruge i u potoku. Stab 2. Džonlagić i M. Ostalo im je još da zauzmu Olovo. u dubokoj jaruzi strmih i snijegom pokrivenih strana. kada je primijetila da može biti opkoljena. 27 Stenografske bjeleške. Grupom je komandovao komandant Romanijskog odreda Slaviša V a j n e r Ciča. čete 2. Dijelove bataljona i čete koji su uspjeli da se spase. prihvatio je 3. 118—130. M. str. Neprijatelj je produžio ka selu Vražići gdje se spojio sa glavninom kolone. 21—24. str. njemačke divizije. politički komesar 5. d. 27 To je prva i velika tragična borba brigade kakva se nikada više nije ponovila. 112 i k. f. Pismo Vrhovnog komandanta. Zapisi iz narodno oslobodilačkog rata. njemačke divizije. legendarni Čiča Romanijski. od Starog Grada. R. Iako iznenađeni snažnim naletom neprijatelja borci su se snašli i veći broj je uspio da se probije iz okruženja. d. a duž pruge konjica. puka 21. Zasjeda je dočekala čelo neprijateljske kolone. Posavska četa i m a n j i dijelovi Romanijskog i Birčanskog odreda zanoćili su 20. Borci su otvarali vatru prema pravcima odakle je dopirala najjača neprijateljska vatra. str. 50. bataljona. njemačkog puka i 1. Slaviša Vajner. komandant 5. fond NDH. 5. Zapisi o mojoj četi.

i 718. 19. Prva proleterska. knj. Trebalo je naći izlaz iz te situacije. 124. bataljon povukao prema Šahbegovićima. General Bader nije usvojio prijedlog komandanta 342. niti ma kakvu sličnu obavijest od dijela Glavnog štaba Bosne i Hercegovine. bataljona u Bijelim Vodama. osim 718. ali je pretpostavljao da će nastaviti dejstva. Džonlagić i M. 116. gdje je zaustavljena. opunomoćeni komandujući general u Srbiji. 1. 1. Prva proleterska. . njemačke divizije spojile kod Sokolca. koji su svojom vatrom pomogli ugroženim vodovima da se izvuku niz potok. M. razbježali po šumi i odvojili od glavnine. doveli su glavninu 1. Druga neprijateljska kolona brzo je potisnula dio 1. Vukanović. vremenske uslove. sa skijaškim odjeljenjima. Oni su tom prilikom zarobili 14 domobrana koji su se kad je počela borba. Razvila se oštra borba. avijaciju i smučarske jedinice. na bliskom odstojanju. na sjevernim padinama Romanije. str. Odlazak Vrhovnog štaba povećao je odgovornost štaba brigade da sačuva svoje bataljone od udara jakih neprijateljskih jedinica. str. »Crvena zvezda« od 30 I 1952. Ni on sigurno nije dobio ranije navedeno obavještenje koje je uputio Edvard Kardelj. bataljona iz Pediša ka Dobrodolu. krenula je 21. proleterske brigade u veoma neizvjesnu situaciju. koja je imala zadatak da očisti od ustanika planinu Ozren. koji se nalazio sa njim. Jednim dijelom je nastupala ka Bijelim Vodama. a drugim prema Pedišima. sa kojim je prekinut svaki borbeni kontakt poslije povlačenja sa Pjenovca i Bijelih Voda. A. kretala se kroz šumu i iznenadila je vodove 2. 67. navedeno djelo. 1. Prva kolona. njemačkog puka. artiljeriju. Leković. 1976. gdje nije bilo uslova za dalje zadržavanje. bataljona naredio je da se postave dva mitraljeza na kosi kod Dobrodola. 1. pukom kod Sokolca. XII 1951. komandant njemačkih snaga. čete 2. pošto se 20. smatrao je da je izvršio zadatak i naredio je da se operacija obustavi i da se jedinice povuku na svoje polazne položaje. bataljon izgubio 14 svojih boraca. i vješto koristile teren. str. Komandant 2. knj. Prva proleterska. str. Bila je koncentrisana na malom prostoru. »Narodna armija« od 22. Vujošević. Leković. Kada su se kolone 342. januara da očisti od partizana lijevu stranu puta Podromanija — Sokolac. sa njemačkim automatičarima na skijama. R. divizije. koje su energično nastupale prema planu. 28 Veliki gubici na Pjenovcu i Bijelim Vodama i uspjeh neprijatelja koji je povratio ranije izgubljene gradove i ovladao svim komunikacijama na teritoriji istočne Bosne. članci: »FRONT« hr. i prije svega svoje tenkove. general Bader. Tu je 2. Nikić. Lijeva kolona 738. M. u rejonu Pusto Selo — Gajevi — Rakova Noga. Pred mrak se 2. Štab brigade nije imao nikakvih podataka o daljim n a m j e r a m a neprijatelja. divizije da se operacija nastavi još šest dana. j a n u a r a spojila sa 697. zapadno 28 R. knj. ovladale komunikacijama i raščistile teren oko njih.voda u Bijele Vode.

proleterske brigade nije pretpostavljao da će neprijatelj prekinuti ofanzivu. ukoliko krene pravcem kojim je prošla kolona Vrhovnog štaba. ustaških i domobranskih. pravcem Visovica — Semizovac — Osijek — — Igman. pored njemačkih. prekorijeke Bosne. mogli naći u veoma teškom položaju. ako budu odstupale tim p r a v cem. prema grupi koja je čuvala p r e laze preko rijeke Bosne. koji se kretao sa štabom brigade. i narasle četničke jedinice. uzmičući pred udarima 342. ako tu ostanu. Taj pravac je nešto duži. za koje je bilo predviđeno da ostanu na teritoriji istočne Bosne. nije zahtijevao da ti bataljoni ostanu u istočnoj Bosni. S obzirom na to da su 2. zapadno od Sarajeva.od ceste Sokolac — Han-Pijesak. štab nije želio da se upušta u nove borbe i povukao je jedinice dalje od neprijatelja da bi dobio prostor za manevar ukoliko on nastavi ofanzivu. bataljon pretrpjeli osjetne gubitke. pretpostavljao da će brigada. štab brigade je procijenio da bi se ta dva bataljona. i 718. proleterske brigade. i 3. i 718. ili pokušati pravcem zapadno od Sarajeva. Takođe je bilo rizično krenuti na zapad. 29 Igmanski marš Stab 1. njemačke divizije i nekoliko bataljona domobrana. Ćak je t a j dio Glavnog štaba odlučio da i sam ide sa brigadom. U posve izmijenjenoj situaciji. jer je neprijatelj tamo bio postavio grupu »Vareš«. koja je očekivala partizanske snage. fond njemačke dokumentacije. odnosno preko terena na kojem se n a l a zila glavnina 1. vjerovatno naići na zasjede. i 5. jer bi protiv sebe imali. što bi mu. U traženju r j e š e n j a kako da prodre sa jedinicama prema Jahorini. Borbena aktivnost brigade svela se na pregrupisavanje i najnužnije m j e r e neposrednog obezbjeđenja. Štab je. glavnine 342. Pri tome je morao voditi računa i kako da izvrši naređenje Vrhovnog štaba — da sa dijelom brigade pređe na Jahorinu. Štab je procijenio da brigadi prijeti opasnost taktičkog opkoIjavanja i zbog toga je zaključio da treba napustiti tu teritoriju prije nego neprijatelj počne nova dejstva. dva puta siječe komunikacije 2» A-VII. jer je neprijatelj već pokazao da na tim pravcima ima jake snage. omogućilo da brzo i lako koncentriše jake snage i manevriše njima. ali i šta da radi sa 1. bataljonom. dalje. a i da bi umorni bataljoni predahnuli i sredili se. štabu su se nametale dvije mogućnosti: ili krenuti pravcem kojim je prošao Vrhovni štab. U takvoj situaciji štab je razmotrio mogućnost proboja na jug. njemačke divizije. a neprijatelj pokazao da raspolaže jakim snagama. ukoliko dođe do borbe. . Ni dio Glavnog štaba Bosne i Hercegovine. Nije dolazilo u obzir izvlačenje iz okruženja na istok ili sjever. a uzeo je u obzir i to da je neprijatelj raščistio puteve od snijega i osposobio ih za k r e t a n j e motorizacije od Sarajeva ka Rogatici. film NAV-N-T-315-2130/64.

bataljon na maršu prema Visovici. a i da će postići potpuno iznenađenje. uhvatila sniježna mećava. u rejonu Trnova i Kalinovika odakle se može brzo uspostaviti veza sa Vrhovnim štabom. Ukoliko neprijatelj i otkrije brigadu ne može pretpostaviti da se ona kreće kružnom putanjom oko Sarajeva pa da je sačeka na k r a j u te putanje. Velika opasnost prijetila je koloni: pri prolasku pored Vogošća. Štab brigade je tada odložio etapu marša preko Igmana za jedan dan. tim pravcem se izbija na teritoriju Kalinovičkog partizanskog odreda. dužinom od oko 10 km. izgledala lakše ostvarljiva nego što je to realno bilo. u vrijeme spuštanja ka Sarajevskom polju. Još jednom se konsultovao sa komandantima bataljona o izvršenju marša. sve dok se brigada ne dohvati planine Igman. preko Ozrena. Pored toga štab je računao da neprijatelj u Sarajevu ne može imati jake snage.' 0 Ali štab brigade je drugačije cijenio. pored aerodroma Rajlovac. Bilo je čak i takvih optimista koji su smatrali da se u jednom dahu može iz sela Gajeva preći Sarajevsko polje i planina Igman. zbog svoje neobičnosti. Ona je. nadomak neprijateljskih kasarni u Sarajevu. put vodi preko neposredne okoline Sarajeva. pri prelazu preko mosta u Reljevu i preko komunikacija Sarajevo — Slavonski Brod i Sarajevo — Mostar. Sve te okolnosti su uticale da štab donese odluku da svoje jedinice povede iz Knežine i Imamovića na marš pravcem Pusto Selo — Visovica — — Grabljiva Njiva — Vogošća — Reljevo — Osijek — Igman. Jer. trebalo je preći rijeku Bosnu.koje od Sarajeva vode ka Slavonskom Brodu i Mostaru (železničke pruge i ceste). preko Sarajevskog polja. navedeno djelo. . Međutim. članovi štaba obilazili su bataljone i provjeravali da li je brigada spremna da ga izvede. Čolaković. Bataljon se jedva spasio. 932 — Brezovica — Veliko polje — Presjenica. o čemu je dobio podatke od Crnovrškog partizanskog bataljona. Opreznost štaba pokazala se sasvim umjesna. k. Bataljoni su se prikupili 26. dogodilo se da je 2. Borci su provjerili oružje i opremu i sušili mokru 30 R. što omogućava neprijatelju brzu intervenciju iz Sarajeva. str. Pritekli su mu u pomoć seljaci koji su dočuli dozivanje iz planine. Komandant brigade nije prihvatio sugestije da se marš izvede »bez prekida« već je odlučio da se brigada prikupi u rejonu Crni Vrh — Visovica — Grabljiva Njiva. t j . Štab brigade je pretpostavljao da će lako i brzo likvidirati male posade na mostu na Bosni i u drugim mjestima na putu. one su angažovane u istočnoj Bosni. t j . Najvjerovatnije bi neprijatelj pokušao da interveniše tamo gdje se brigada već pojavila a tada bi mogao samo da je goni. što je u to doba godine bilo jedino moguće preko mosta kod Semizovca ili Reljeva. pored aerodroma u Rajlovcu. j a n u a r a i pripremili za najdužu etapu marša. Odluku štaba brigade prihvatili su svi bez pogovora. 25—26. da bi se već umorne jedinice malo odmorile. smjelosti i pronicljivosti. pošto bi ona već prošla kroz to mjesto. i kroz mjesta u kojima su bile neprijateljske posade.

januara bataljoni su pristigli kod potoka u Grabljivoj Njivi i zauzeli mjesta u koloni. kada su se spuštali niz Perivoj. najbolje i znao kako se to radi. fond NDH. Značajan dio priprema odnosio se na objašnjavanje borcima kakav ih zadatak čeka. koja te noći. da se ne bi zamrzli. Most na Bosni je obezbjeđivala mještanska milicija. jer je njegov komandant. Zatim se spustila niz gole. bataljon. Naprijed je išla desetina 1. u neposrednoj blizini magacina koji je čuvalo nekoliko domobrana iz 3. za njim 2. da obuću namažu lojem. januara pismeno je tražio pojačanje. (Kakva je bila ta desetina može se zaključiti i po tome što su dvojica od n j i h proglašeni za narodne heroje Jugoslavije. bez prtine i po dubokom snijegu. J e d a n borac Semizovačke čete stajao je na k r a j u mosta i upućivao zaostale borce za kolonom. i sanitet. pa 5. Na maršu ka mostu pred borcima se ispriječila neočekivana prepreka — mali potok Volujica. k. ali je led popustio poslije prelaska prvih dijelova brigade. iako je temperatura bila veoma niska — minus 30 stepeni. Zbog toga što se moralo p r e 81 A-VII. U 16 časova kolona je oprezno prošla prvo opasno mjesto. Zapovjednik žandarmerijske stanice u Semizovcu bio je obaviješten o pojavi veće grupe partizana i 24. f. Mjesto štaba brigade nije bilo određeno. 31 Prethodnica brigade izbila je na most oko 19 časova. mogli su da vide čelo kolone kako nastupa preko Sarajevskog polja. čete Sarajevskog dopunskog bataljona (23 domobrana) i 12 žandarma. pored Jošanice. nije ni postavila stražu. koje se odatle naglo uzdiže. U pripremama za marš isticao se naročito 1. i dao još mnogo korisnih savjeta. strme strane Perivoja. bataljona. da izvade zatvarače iz pušaka i nose ih u džepovima. Vidjelo se kao po danu. 6. Tek 3. i krenula uz brdo Gradac. 6.odeću. bataljon. Oko 80 domobrana iz te čete bili su raspoređeni duž pruge i jedan dio u Vogošću i Jošanici. U Semizovcu se nalazio vod 3. U prethodnici je bio 1. A i inače neprijatelj na tom dijelu nije imao jače snage. dok su se oni. spremni za pokret. i zapadno od zaseoka Strane. Poslije podne 27. bataljon. februara mu je odgovoreno da mu se pomoć ne može uputiti. Noć je bila vedra. . d. Konji su rasterećeni suvišnog tovara. ali dosta sporo prelazila preko mosta. zaštitnicom ili jedinicama između njih. On je naredio borcima da se utopie najbolje što mogu. a u zaštitnici 3. čete Sarajevskog dopunskog bataljona. sišla u Sarajevsko polje. Borci sa začelja. Bio je zaleđen. valjda zbog velike hladnoće.) Ne naišavši na neprijatelja prethodnica je postavila obezbjeđenje prema Semizovcu i brigada je tiho. koliko će napora biti potrebno da se on izvrši i kako da postupaju ako dođe do borbe. Jedinice grupe »Vareš« bile su raspoređene od Podlugova prema Varešu. 28. obasjana punim mjesecom. bivši oficir planinskih jedinica. Komandant i politički komesar su se kretali prema potrebi. oko 300 metara je visinska razlika od podnožja do vrha. sa prethodnicom. Pero Cetković. koji su već bili u polju. mnogo sigurnije osjećali kada su vidjeli kako začelje stiže i kako kolona čini cjelinu.

zastoji. prošao je kroz kolonu 2. Potok nije bio mnogo širok. pojavio se na prelazu kod potoka. mogao vidjeti da su oko pruge vojnici. legao je u potok. Svaki borac je izvršavao savjesno jedno od najvažnijih naređenja na maršu: da se veza ni po koju cijenu ne smije prekinuti. Borci su vadili zatvarače iz pušaka i stavljali ih u džepove ili njedra. Mraz je stezao sve jače. objašnjavao borcima kako da preskaču. vjerovatno više nego putnike u n j e m u . mogli su jedino da pomisle da je to ustaška ili domobranska vojska. Marševska disciplina je bila dosta dobra. učinili su da na takvom mrazu neki borci počnu promrzavati. Koča Popović. vodio je ravnicom pored sela Bjelugovića i Butila i kroz selo Osijek. dug oko 8 km. a kada u tome nijesu uspjeli skinuli su sa njega tovar. Prošao je uznemirivši u izvjesnoj mjeri našu kolonu. Zatim je odredio jednog komesara čete da pomaže borcima. ako nijesu podmazani zimskim mazivom. samo kroz začelje kolone. Dok je kolona zastajala kod potoka dogodilo se novo iznenađenje. Zastoji kod potoka i pri prolasku voza usporili su k r e t a n j e kolone. u mjesecom obasjanoj noći. on je išao po redu vožnje. ličio je na kanalčić. Munjevito je prenijeto naređenje štaba brigade da kolona stane i stala je bez ikakvog komešanja. a začelje trčeći sustizalo kolonu. ali je nijesu prekinuli. To je za n j i h bilo kobno. Mokra obuća uskoro se pretvorila u ledeni oklop u kojemu su se noge smrzavale. P u t od mosta kod Reljeva do podnožja Igmana. Ako je trebalo čelo kolone je zastajalo. ali je bilo i onih koji su prilikom doskoka ugazili u vodu. zastala dok voz prođe. Mnogi su ga borci bez zaleta preskočili. Brigada je nastavila da hita prema Igmanu. U borbama na Pjenovcu i Bijelim Vodama stečeno je gorko iskustvo da se opruga udarne igle zamrzava na velikoj hladnoći i da tada ne mogu da dejstvuju ni puške ni puškomitraljezi. ležan j e u zasjedi onih boraca koji su kolonu obezbjeđivali prema Semizovcu i Sarajevu. Jednostavno. Komandant brigade. Borci su pokušali da ga izvuku. bataljona. krećući se od Sarajeva ka Semizovcu. Zahuktali mješoviti voz. Voz je mogao da bude velika opasnost ako je neprijatelj obaviješten o prelasku brigade! Ali. ali ako nijesu bili obaviješteni koji. upadanje u potok. Partizani nijesu imali to zimsko mazivo pa su morali da se snalaze na drugi način. Kolona je hitala zamrznutom prtinom. uznemiren što kolona zaostaje baš kada treba naročito da žuri i što prije pređe most. Svako iz voza je. Samo se čula škripa smrznutog snijega pod nogama boraca i kopitama konja. Bilo je potrebno još samo malo vremena da kolona zamakne u . Konj je ostao da leži u potoku i borcima je poslužio za odskok pri prelasku potoka. A morali su da misle i o tome kako će sačuvati i svoje oružje. Na gotovo isti način je prošao još jedan voz. stao na drugu obalu. Gaženje dubokog snijega.skakati preko potoka kolona je počela da zaostaje. Spotakao se u potoku i jedan konj. Prethodnica kolone je izbila u podnožje Igmana oko 22 časa. nekima i pružao ruku da bi lakše doskočili.

Bio je to. Na domaku potpunog uspjeha naišla je na novu prepreku. a ono se nije moglo obići. Videći razlog. ali oni jesu. koliko je ko imao. gotovo vertikalno uz brdo. Cijela kolona se. našla na dijelu puta uz Igman i na cesti Sarajevo — Blažuj. Brigada nije više bila u opasnosti. pripada velika zasluga za uspjeh Igmanskog marša. nijesu mogli podnijeti sve jaču hladnoću i ušli su u kuće. To ih je skupo koštalo. da se ogriju. Opasnost je rasla. čete prema Blažuju. da bi se tamo našao ako dođe do borbe. k r a j n j i m naporom. j e r njeni borci nisu imali ni dovoljno municije. ponosni što su uspješno proveli kolonu proletera tako opasnim putem. Samo ratnici znaju šta znači to kada se komandant nalazi sa njima na najopasnijem mjestu. Stajali su pored kolone. padali i ponovo. Tada je 2. U podnožju Igmana brigada se rastala od svojih vodiča — boraca Semizovačke čete Crnovrškog bataljona. zbijena na malom prostoru. savlađivali tu prokletu poledicu. gomilala se. praktično nadmašila je i samu sebe. cupkali u mjestu. naredio je da se sjekirama razbije led a da se konji rastovare. Borci brigade su im dali neko 5. nosili je na ramenima i izvlačili konje uz tu stravičnu strminu. Neki borei sa začelja kolone. a i da požuri začelje. Put uz Igman n a j p r i j e vodi koso uz jednu stranu.igmanske šume i da tada prestanu sve opasnosti koje su prijetile brigadi dok je prolazila pored neprijateljskih uporišta. naglo skreće. Kolona je na tom mjestu zastajala. 1. najlepši poklon proletera svojim drugovima. poslije dugog iščekivanja. neko 10 metaka. na oko 300 m od ceste. Na toj strmini put je bio zaleđen. Njihove male. n a j veći je uzročnik promrzavanja velikog broja boraca. Borcima je bivalo sve hladnije. Borci su prihvatili mitraljeze. sa ekserima ravne glave. bosanske potkovice. a bilo ih je malo — samo četa. bataljon je isturio 2. na onu pročišćenu cestu. Ljudi su na n j o j bili izdržljiviji od konja! Komandant se zatim vratio na začelje kolone. više su »pomagale« konjima da se kližu nego da pređu preko leda. Mnogi su se na n j e m u okliznuli. često puzeći. Sa ceste je bio očišćen snijeg i njome se mogla pojaviti neprijateljeva motorizacija. Nije više ni to pomagalo. a zatim. u tom trenutku. ili stari potkovi. Morali su se vratiti istim putem. Teško bi im bilo ako se sretnu sa jačim snagama neprijatelja. a dio 3. dobrim poznavaocima terena. kolona se odlijepila od Sarajevskog polja i izišla iz zone najveće opasnosti. koje je još bilo u selu. Tim hrabrim vodičima brigade. minobacače i drugu opremu. Otopio se snijeg sa . bataljon preuzeo ulogu prethodnice. Cim je čelo kolone izbilo na cestu Sarajevo — Blažuj. Komandant brigade je došao da vidi zašto je kolona zastala. na rijetko viđenoj hladnoći. Brigada je krenula uz Igman. a led pokriven tankim slojem novog snijega. Najzad. Tada se već moglo reći da su savladane i predviđene i nepredviđene prepreke i da je brigada prešla užasno težak put. Zastoj u podnožju Igmana. Najteže je bilo proći sa natovarenim konjima. četu da obezbijedi pravac od Sarajeva. Uzalud su se sve više utezali.

Naišao je komandant brigade i naredio: — Pokret! Kolona je krenula dalje. A onim borcima koji su na uzbrdici padali kao i onima koji su sa konja uzimali i nosili oružje promrzli su prsti na rukama. Ako neki borac nije dobro ugazio u prtinu posrtao je i padao u duboki snijeg. Snage u borcima bilo je sve manje. M. Veoma su predusretljivo dočekali brigadu. Celo kolone je stiglo oko 8 časova na Veliko polje. Rajlovcu i Sarajevu. vjerovatno pretpostavljajući da je kolona stigla u Presjenicu. A kolona proletera je m a r ševala već 10 časova bez odmora.njihove obuće. Slabije odjeveni borci jače su osjećali strašnu zimu. Bile su to halucinacije koje prethode bijeloj smrti — smrzavanju. 6. Bojić. iako bi po koji borac za trenutak zastao da bi bolje »vidio« kuću na kojoj se puši dimnjak i »razgoreo« žar u peći. Pred zoru je stezalo najžešće. f. 32 K. Posada iz Semizovca je izvijestila da je prošla kolona od oko 400 partizana. navedeno djelo. Tu je bila poveća. a prtina dublja. 120. svi bez razlike užurbano su masirali promrzle. januara. Sto se kolona više pela uz planinu i hladnoća je postajala oštrija. k. 1. M. U n j o j su bili četnici čitava četa. ili »rekao« šta bi najviše volio da pojede. Glavnina brigadne kolone nastavila je marš i oko 11 časova stigla u Presjenicu. da se svakom borcu pomogne. X 1964. Marš uz Igman bio je težak. Borcima koji su ugazili u potok i onima koji su svraćali u kuće u podnožju Igmana bilo je teško skinuti zamrzlu obuću. Čolaković. Odozgo. Neki borci nijesu mogli više izdržati i ušli su u tu kolibu. « A-VII. Tu je završena poslednja etapa Igmanskog marša. Nanosi snijega bili su veći. 29. borcima dali da pojedu ono što su imali i pomagali promrzlima da skinu obuću. str. Popović. Leković. umorna od prethodnih dana. da je tamo neprijatelj. Politički komesar brigade. d. nepromrzli borci i zatečeni četnici. poslije 19 časova neprekidnog hoda. str. borci su gledali svijetla u Ilidži. a planina sve surovija i hladnija. Fića Kljajić. . A-VII. 28—35. 1215. Na njegovom vrhu je bila koliba za smještaj alata. Kolona 1. koja se okovala ledom čira su izišli iz kuća. isto kao što su izbjegli neprijatelja na tom teškom maršu. Granate su padale daleko od brigade. Znali su da je tamo toplo. koji su još sarađivali sa partizanima. 30. Dnevnik. lijepa planinska kuća na sprat. R. Bolničarke. 33 Oko podne neprijatelj je. sa Igmana. iako su se kretali. kad svane. I sve teži što se dalje odmicalo. Igmanski marš. proleterske otegla se uz Igman. 32 Neprijatelj je zaista bio potpuno iznenađen i reagovao je tek u j u t r o 28. navedeno djelo. najviše što je mogao. fond NDH. ali se nije prekidala. brinuo se. 1. U j u t r o oko osam časova kolona je izbila blizu Velikog polja. 6. Ali im je bilo drago saznanje da je t a j neprijatelj nadmudren i da će se. Narodna armija. ispalio nekoliko granata sa položaja u Volujici. a i gladna. d. Hrabrila ih je nada da će i to savladati. f. uskomešati i po prtinama cijeniti koliko je bila jaka kolona partizana koja je prošla ispred njegovog nosa. k.

.Izveštaj dr Dejana Popovića.

Četvrti bataljon prima zastavu 1. maja u Ustikolini .

Broz Tito predaje zastavu 1. bataljonu u Foči . aprila 1942.Vrhovni komandant Josip 15. i 5.

27. str. jatelj Igmanski gade. uhvati vezu ! titi.Vrha se ona nije naredio. Grupa (1) i boraca Omladinske čete 3. Stab 4. Intend Statut pro! bolnica u 1 intenzivan p proleterske bude str. štab da se štab je ta Hercegovine Brigada dolazeći pri denim mari šila sja. Pejkovićem . 256. prol« boraca pri) legenda o Aktivne boravka Neposredn novičkog je bio u tizanski su ušli povezan i Crnoj da ruko naše zemlje voljačkih. zbog i a najviše boraca 1. bataljona sa komandirom Jonanom političkim komesarom Dimitrijem Jankovićem (2) — Cici.

proleterske brigade i čudesnog junaštva n j e n i h promrzlih boraca prilikom teških operacija u fočanskoj bolnici. . a razvijan je intenzivan politički i kulturni rad. d. t. Hercegovini i Crnoj Gori. proleterske brigade izvijestio je Vrhovni štab da se kuriri nijesu mogli probiti prema Romaniji. 27. A-VII. d. zbog zamisli. 256. 22. f. t. 27. U Statutu je precizirano da su proleterske brigade vojska Partije. str. koja je za vreme nemačko-ustaške ofanzive u Bosni izvršila s j a j n e pokrete po najvećoj studeni i time pokvarila neprijateljske planove opkoljavanja. dolazeći preko Igmana. odani ideji sa Naređenje Vrhovnog štaba. povezanoj sa slobodnom teritorij om u istočnoj Bosni. Odmah je naredio Pračanskom partizanskom bataljonu da po svaku cijenu uhvati vezu sa brigadom. donesen je Statut proleterskih narodnooslobodilačkih brigada. da ih popunjavaju samo dobrovoljci. 34 Međutim. t.« 3 7 Igmanski marš je. a u Goražde 23. Aktivnost brigade u vrijeme boravka u Foči i Goraždu Neposredno poslije prelaska preko Igmana brigada se preko Kalinovičkog partizanskog odreda povezala sa Vrhovnim štabom. Zbornik. osnovana je bolnica u Foči. Intenzivno se radilo na razvoju narodne vlasti. a najviše zbog nadčovječanskih napora. »« Obavještenje Vrhovnog komandanta. w Izvještaj 4. proleterskoj brigadi i njenoj nepobjedivosti. 4. postao istinita legenda o 1. izdržljivosti i discipline boraca 1. stvoreni su uslovi da CK K P J i Vrhovni štab mogu da rukovode narodnooslobodilačkim pokretom u svim krajevima naše zemlje. k. 11/1. iz neočekivanog pravca. bataljona 1. IV. koji je bio u Foči. bataljon je nije mogao uhvatiti. t. 83. koja će ratovati tamo gdje bude trebalo. 35 Vrhovni štab je tada dao zadatak i komandantu Glavnog štaba Bosne i Hercegovine da uhvati vezu sa brigadom. Naredba Vrhovnog komandanta. 3. Zbornik. Dolinu Drine očistili su od četnika crnogorski partizanski bataljoni »Vojvoda Momčilo« i »Bajo Pivljanin«. 6. januara. II. str. d. str. str. Stab 4. . knj. knj. Vrhovni komandant je bio oduševljen izvedenim maršem i pohvalio je brigadu: ». »8 Izvještaj štaba Kalinovičkog odreda. II. IV. 145. U Foču su ušli 20. Zbornik. inicijative i odlučnosti štaba brigade. 128. bataljona. ustanovljene su oznake za starješine. 3 8 Na toj slobodnoj teritoriji. knj. 36 Brigada se uskoro pojavila sama. knj. 1. zbog njegove procjene neprijatelja i postignutog iznenađenja. 2. d. Zbornik. da utiču na organizovani razvoj partizanskih i dobrovoljačkih jedinica. 24.Vrhovni komandant Tito bio je veoma zabrinut za brigadu kada se ona nije pojavila na Jahorini u predviđeno vrijeme. 701. . str. 70 i d.

u Foču da se odmore i srede poslije pretrpljenih gubitaka. bataljona. bataljona da bi se kroz praktičan rad. Najviše su pomagali Jahorinskom odredu. Podgraba i Sjetline — dijelovi 1. brigade organizovao je prenos premrzlih boraca u bolnicu u Foči i uputio 2. kao komandant sektora odlučio je da napadne i uništi neprijatelja u Sjetlini. i 3. Politički rukovodioci su se nalazili na terenu koliko i u svojim jedinicama. . 54. ali da se zasniva na svijesti boraca. A-VII. P r e m a njegovoj zapovijesti od 14. Četvrti bataljon i 3. bataljona. sadejstvo tih jedinica nije bile dobro organizovano. bataljon u Goražde. što prije osposobili za rad u svojim jedinicama. »9 Statut proleterskih narodnooslobodilačkih t. f. a 1. februara 1942. Međutim. knj. ako ne i više. bataljona. Četvrti bataljon i 3. Predviđeno je da starješine nose oznake na rukavima bluze. četa imali su 9 poginulih i 4 r a n j e n a borca. f. 4o Izvještaj štaba 4. četa 2. 11/1. bataljon i 3. pa je neprijatelju stigao u pomoć oklopni voz te napad nije uspio. Te jedinice su razvile intenzivan politički rad na području Jahorine. Dijelovi brigade (4. četa 2. bio je aktivan i često je pravio ispade ka slobodnoj teritoriji i neprekidno je uznemiravao jedinice i okolno stanovništvo artiljerijskom vatrom. a naglašeno je da je »disciplina u brigadama gvozdena«. d. str. dvije čete 4. A-VII. koji je narastao na preko 900 boraca. bataljona) koji su se sa Romanije prebacili sa Vrhovnim štabom na područje Jahorine. 40 Neprijatelj iz Prače. 27. 11/1. Iz bataljona i čete odabrano je 12 boraca i privremeno upućeno u odred na dužnosti političkih komesara četa i bataljona. bataljon i 3. bataljona i 3. 42 Još dva puta su 4. f. bataljona i 3. II. k. 701. uspjeli su da spriječe neprijatelja da pustoši okolna sela. « Izvještaj štaba 4. 2 i 3. Prači i Podgrabu. ali bez uspjeha. bataljon su upućeni da pomognu Kalinovičkom odredu u blokadi Kalinovika i spriječe eventualni pokušaj neprijatelja da prodre prema Foči. 11/1.' 8 Cim je uspostavio vezu sa Vrhovnim štabom štab 1. Svakodnevno su održavale sastanke i priredbe po selima. Komandant 4. bataljona. a nije prekinuta ni železnička pruga kod Sjetline. živjeći i boreći se sa proleterima. d. d. 1. komandovanje. 701. držali su položaje u rejonu sela Orahovice i Butkovića i obezbjeđivali slobodnu teritoriju od Prače prema Foči i Goraždu. 701. k.revolucije. godine ta mjesta su napadale sedam četa Jahorinskog odreda. da svi proleteri nose na kapama petokraku zvijezdu sa srpom i čekićem. U Statutu su regulisani način organizacije. k. četu 2. Sem toga. bataljona 15. A-VII. odnosi između boraca i rukovodilaca. puka domobrana i ustaše. Zbornik. udarnih brigada. bataljona. četa stalno su morali biti oprezni i držati snijegom pokrivene položaje. iz svake čete Jahorinskog odreda upućena su po tri odabrana borca u čete 4. četa i dijelovi Jahorinskog odreda napadali na Podgrab i Praču. 134. 4 1 Međutim. kao i da svaka brigada i svaki bataljon ima svoju ratnu zastavu. a 5. «i Zapovijest komandanta 4.

sa artiljerijom i nešto domobrana. vojnički i politički usavršava i politički radi na terenu. u Ježiće i Mosoriće. i onda je prebačen u Goražde. a bataljon je bio u selu Obalj. a i nije se još bio oporavio od velikih gubitaka na Sjenici. Stab bataljona je zato odlučio da se pređe Neretva na gazu blizu Uloga. 1971. da se odmori. i 3. stalno uznemiravala. bez Posavske čete. Ipak. kao i neki dijelovi Durmitorskog partizanskog odreda. kao i uvijek. Milicija je rastjerana i njihova sela su popaljena. bataljon je stigao u Foču k r a j e m februara. u kojemu je bila četa 3. februara napala Ulog. a 1. januara bio posadna jedinica. Za bataljone u Foči i Goraždu čitav februar je prošao uglavnom u odmoru. ohrabrena njegovim neuspjehom u napadu na Ulog. Bataljon se zadržao na polaznim položajima. neobjavljeni dnevnik. bataljonu da se prebace u Foču. marta. puka italijanske divizije »Marke«. Vešović. bataljonu da uništi neprijatelja u Ulogu. Milonja Stijović. da pomognu Kalinovičkom odredu u opsadi Kalinovika. dobro branili iz bunkera. 44 Vrhovni štab je naredio 1. koji nije prešao rijeku i minobacač. Vrhovni štab je naredio 1. čete. a prijetila je i opasnost da Italijani iz Uloga krenu u napad. Bataljon je uspješno pregazio Neretvu i niko se nije utopio. a 3. Upornost je krunisana uspjehom. Bataljon je odmah povučen u Foču. bataljon u Vlaholje. Kolona i vidici. str. U korpi. 3. bataljona 55. Tako je gotovo cijela brigada dovedena u dolinu Drine. jednu četu italijanske divizije »Marke« i time odsiječe Kalinovik od Nevesinja. Neretva je bila nabujala i teško ju je bilo pregaziti. Prvi i 3. Bataljon se morao povući. Garnizon je bio jako utvrđen a Italijani su se. koji su Italijani mogli da kontrolišu vatrom. Italijani su se dobro branili. gdje je od 26. . nezadovoljan stanjem u bataljonu. na njenoj desnoj obali. Ulog je na lijevoj obali Neretve. bataljon odmarali su se dva dana u Presjenici. jedan po jedan. sa korpom u kojoj se mogao prebacivati samo po jedan čovjek. sređivanju. zapravo zategnuta žica. Bataljon je bio malobrojan. izgubivši 5 boraca. Komandant bataljona. molio je Vrhovni štab da povuče bataljon sa tog siromašnog terena u rejon g d j e bi se borci mogli bolje odmoriti i nahraniti. gotovo svakodnevno. imao je svega 98 boraca. No ni drugi napad nije uspio. dočekali juriš bataljona i odbili ga jakom vatrom. Zatim je bataljon dobio zadatak da očisti Kalinovičku župu od ustaške milicije. prebacila se većina bataljona i u noći 25. u neposrednoj blizini Uloga. jer ga je ustaška milicija. 43 Poslije neuspjelog napada bataljon se morao što prije prebaciti preko Neretve. gdje se zadržao 10 dana. Jovana Popovića. Postojala je samo žičara. među kojima i političkog komesara 2. a onda ih je štab brigade uputio: 1.Šesti bataljon se samo kratko vrijeme zadržao prema Prači. Sa desne obale dejstvovali su dio bataljona. 83—89. vojničkom usavršavanju i političkom 43 44 R. i čitav dan vodio borbu ne bi li stvorio uslove da ga slijedeće noći napadne. partizanski bataljoni su vršili po neki prepad na njih. bataljon 6. Beograd. Time su stvoreni uslovi da hercegovački partizani likvidiraju opasno ustaško uporište Borač.

postupke pri jurišu. održavani su razni sastanci. Dobro je bilo što se počelo tako beskompromisno. što je dovelo do mnogih u n u trašnjih problema. nišanjenje. u kojoj svaki pojedinac pred kolektivom polaže računa j svom radu pa je tako i nastavila. i 6. Na bataljonskoj konferenciji u 2. Proleteri su bili veoma oštri u iznošenju uočenih slabosti. naročito nekih boraca prema štabu bataljona. bataljonu je kritikovan postupak bataljona pri napadu na Dabravine. bataljon oko čišćenja rejona Čelebića od četnika. Četvrti bataljon se ponosio sjajno izvedenom akcijom na Gaočićima. ali je pokazao mnogo nedostataka u napadima na Praču i Podgrab. Područje Foče i Goražda relativno je bogato. U tom bataljonu su se pojavili i nedrugarski odnosi. Borci 5. što je omogućavalo dosta dobru ishranu. način zauzimanja utvrđenih uporišta. a poslije podne. često do duboko u noć. Boravak u Foči i Goraždu je iskorišten za analizu proteklih akcija. naročito u voću. Konstatovano je da se nije dovoljno energično napadalo i da nije bilo dobro organizovano sadejstvo između četa. Most na Drini je bio krvav. Napad na Ulog takođe je kritikovan. Drina je nosila na stotine leševa. oštro i bez izuzetaka bilo o kome da se radilo ili o kakvim pitanjima i problemima. Bataljon se poslije te borbe sam probijao za brigadom. U 1. itd. Nije bilo dovoljno hleba. Muslimanska sela su bila opljačkana. Brigada je od osnivanja počela da d j e l u j e kao jedinstvena vojnopolitička organizacija. Sesti bataljon je izgubio veliki broj boraca u borbi na Sjenici zbog slabe procjene snaga i mogućnosti neprijatelja i slabo organizovanog napada. bez glava. Prije oslobođenja Foče i Goražda četnici su tamo napravili pravi pokolj muslimanskog stanovništva. raznim borbenim radnjama. učili su kako i kada se upotrebljavaju ručne bombe. Na časovima vojničke obuke najviše pažnje je poklanjano upoznavanju boraca sa oružjem i njegovoj upotrebi u borbi. Tako su radili ustaše sa srpskim življem za vrijeme svoje vlada- . P r i j e podne vrijeme je bilo namijenjeno vojničkom usavršavanju. bataljona su tugovali za izgubljenim drugovima na Pjenovcu. Jedino su se nekoliko dana angažovali 2. Politički rad na terenu je bio neophodan. partijski i kulturni rad. predavanja i priredbe. Treći bataljon je ozbiljno kritikovan što nije izvršio zadatak na Pajtovom-Hanu. prvenstveno zato što je neprijatelj bio potcijenjen. a oštro su kritikovani štab bataljona i komande četa zbog slabe pripreme boraca za Igmanski marš. Sve te probleme trebalo je rešavati.radu. ali su se intendanti dosjetili da miješaju mljevene suve kruške sa pomalo brašna i od toga se dobij ao dosta ukusan hieb. Svaki borac je učio da r u k u j e puškomitraljezom ili se usavršavao. 5. tim više što su bili ubijeđeni da do tih žrtava ne bi došlo da se bataljon nije nepotrebno dugo zadržao na železničkoj stanici. bataljonu oštro su kritikovani štab bataljona i komande četa zato što su dozvolili da budu iznenađeni u borbi na Bijelim Vodama. politički. zatim korišćenje zaklona. Bataljoni u Foči i Goraždu su cijelo vrijeme koristili za vojni. domovi razoreni. j e r su na n j e m u zaklane mnoge nevine žrtve.

to je lijepo objasnio kada je napisao Vrhovnom štabu. VIZ. ali su se kao cjeline održale samo omladinske čete 3. Te čete su u početku mnogo obećavale. Miladin Ivanović. k. KPJ u izgradnji oružanih snaga. knj. koji u tom periodu nije imao omladinsku četu. bataljona. bataljonu i jedna samostalna četa. To je bio mukotrpan posao. . M. U brigadi je postavljen zamjenik političkog komesara brigade. A-VII. ovde mogle održati priredbe.« 46 Pa ipak se uspijevalo. 4. Zbornik. Jedan od najvidnijih rezultata političkog rada na terenu jeste dolazak velikog broja mladih ljudi u partizane. bataljona. bataljona. bataljona. 45 Ekipe političkih radnika svakodnevno su išle u sela. 1. da im se vrati opljačkana imovina i da se Srbi i Muslimani nađu zajedno u organima narodne vlasti.« 47 Cijela brigada je bila angažovana na osnivanju i učvršćenju organa narodne vlasti. Raspoloženje celog sela da se izmešaju pravoslavni i m u slimani u narodnooslobodilačkom odboru i narodnoj straži. četu. 95. bataljon. u duhu Uputstva CK KPJ o radu partijskih organizacija u bataljonu. a 5. ostali su uključeni u čete 2. a sekretari bataljonskih biroa zamjenici političkih komesara bataljona. f. u stvari. Velika pažnja je posvećena i teorijskom radu. Od tih omladmaca osnovane su omladinske čete pri 3. 12. Bilo je mnogo poteškoća da se okupe seljaci da međusobno razgovaraju. da bi se: ». f. U tom periodu izvršene su i neke organizacione izmjene: prema odluci CK KPJ sekretari četnih ćelija postali su zamjenici političkih komesara. d. 29. U 1. . Tih dana je 5. Stanišić. Svi su bili članovi SKOJ-a. da spriječi bratoubilačku borbu. bataljona. d. razrađeni i konkretizovani osnovni zadaci. došlo je 18 omladinaca iz Sarajeva. 4. Održani su brojni sastanci ćelija i bataljonske partijske konferencije na kojima su. da vrati mnoge porodice u svoje domove. str. Komandant 6. i 5. ako bi u svakoj kući dali priredbu za n j i h dvoje ili troje. <8 Direktiva CK KPJ. bataljon kao 3. Dobro su radile i partijska i skojevska organizacija. Omladinci iz samostalne čete su se u najvećem broju vratili svojim kućama. naveden pod 45. Beograd 1973. izvještaj štaba 6. 255—258. 48 « Izvještaj štaba 5. bataljon javljao da je: ». čiji je osnovni zadatak bio da rukovodi partijskom organizacijom. prema pripremljenim programima. Vrhovni štab je zabranio da se omladinci uvode u borbu prije nego se za to potpuno osposobe. str. vojnički i politički. d. Ti sastanci su bili. 12. na posebnim sastancima su prorađivana pitanja iz teorije marksizma. 701. « Izvještaj štaba 5. t.. jer su zlodjela ustaša i četnika bila pregolema. škola marksizma.vine. bataljona. Iz grada su izišli preko ilegalnih veza. četu. Brigada je uspjela da zavede red. Treći bataljon je uključio svoju omladinsku četu od 53 borca-omladinca kao 4. IX. k. A-VII. 701.. i 5. P r e m a uputstvima Vrhovnog štaba sa omladincima se intenzivno radilo. Raspoređeni su u sve čete bataljona. Teškoće su bile i u tome što muslimanske žene nijesu izlazile iz kuća. .

Ali to je veoma dug proces. niti se čuo ijedan glas protesta protiv odluka lekara. Mlade Fočanke su se istakle kao požrtvovane bolničarke. U Foči je Vrhovni štab organizovao bolnicu u bivšoj Duvanskoj stanici. ali ih nije bilo ni za svakog petog promrzlog. Umrlo je šest Igmanaca od tetanusa! Lekari su pretpostavljali da su se klice tetanusa našle u slami. iako se znalo da se više injekcija ne može dobiti. Dr Duro Mešterović. mnogima su se i zagnojile. 6. d. Iz Miljevine do Foče prebačeni su šumskom železnicom. Bila je na pomolu nova opasnost za živote Igmanaca. Tek što je epidemija tetanusa suzbijena nastale su nove teškoće. A-VII. na saonicama.Liječenje promrzlih Igmanaca U Igmanskom maršu izbačeno je iz stroja 1. Lekari su imali dosta posla. ali bez gubitaka prstiju. Neko vrijeme je vladala izvjesna potištenost. hirurg. Poznata iskustva su ih upućivala na čekanje da odumrli dijelovi sami otpadnu. na malim saonicama koje su vukli ljudi. 6/II. kao da se radi o momcima koji su došli na veselje. bili su okruženi pažnjom svojih drugova proletera. prisjećali se gdje su i šta naučili o liječenju promrzlih. k. Oko 60 ih je dobilo temperaturu. prekrivene ćebadima. f. kada je sve poteklo kako se očekivalo. a onda se opet zaorila pjesma. išla je od jednog do drugog Igmanca. Rane su borcima sporo zarastale. kolima i konjima. U Presjenici su mobilisali ljude. Nabavljeno je iz Sarajeva nešto antitetanusnih injekcija. građana i naroda iz Foče i njene okoline. Ekipa lekara. i na konjima. Ubrzo su pronađeni i kreveti. Pjesma se orila iz njihovih soba. Makazama su skidali kožu sa plikova da se rane bolje i brže suše. a ne o nepokretnim bolesnicima od kojih mnogi neće više nikada normalno hodati. Iako su svi Igmanci bili ugroženi i smrt prijetila i onima sa manjim kao i onima sa većim ranama. 4 9 Gotovo svi promrzli bili su nepokretni. Bilo je mnogo boraca kojima je zderana koža sa nogu do koljena. . 4/1. preko Trnova i Dobrog Polja. A onda se. Tada je riješeno da se injekcije daju samo onima za koje lekari kažu da su najteži slučajevi. do Miljevine. najviše promrzli. razmišljali. kako su nazvani promrzli borci. Stab brigade i brigadni sanitet brzo su organizovali prihvatanje i liječenje promrzlih. neko jorgan. jastuk i slično. Vrhovnog štaba. •io Izvještaj dr Dejana Popovića. Na nogama su se pojavili plikovi kao od opekotina. pregledala rane i na licu mjesta riješavala kome treba dati injekciju. Iz kuće na Velikom Polju do Presjenice promrzli su prebačeni istog ili sledećeg dana. Neko je dao ćebe. nijedan nije tražio injekciju za sebe. razgovarali. 109 lakše promrzlih i 8 slučajeva sa promrzlim rukama. Igmanci su dostojanstveno podnosili teške rane. proleterske b r i g a d t 158 boraca — 41 teško. Sastali su se lekari. Stanovništvo Foče je mnogo pomoglo da se bolnica dobro opremi. situacija iznenada pogoršala. Igmanci. U velikim sobama bilo je prostrto tri reda slame. konje i saonice za njihovo prebacivanje. a zatim dalje. predvođena doktorom Borom Božovićem.

Oko 120 Igmanaca su prezdravili i vratili su se u svoje čete i bataljone. 1951. Igmanci su izdržali bez krika i jauka. Neka ona donese slobodu porobljenim selima prema kojima idete. bataljon je primio zastavu 9. a Igmancima je bilo teško što su morali dugo da leže u bolnici. Znao je da čovjek jake volje može da izdrži i najteže bolove. Najzanimljiviji su bili razgovori sa drugovima koji su iz jedinica dolazili da posjete svoje Igmance. Dnevnik. U Foči su zastave primili: 3. a 4. 23 bez svih prstiju na jednoj nozi. j e r je za hirurške zahvate potrebna narkoza. smatrajući da će rane tada brže zaliječiti i da je m a n j a opasnost od infekcija. bataljon 15. ispunjeni ponosom i radošću. Beograd. nadahnjivala je na nova pregnuća.koji je operisao mnoge ranjenike Španske republikanske armije. bataljon 5. Ali je dr Mešterović bio uporan. Otkinuo je 236 prsta. Nije imao podršku svojih kolega. i da će poslije operacije brže ozdraviti. predložio je da se hirurški odstrane promrzli dijelovi. a ostali bez po nekoliko njih. Ostvarila se velika želja proletera iz pjesme: »Pod stegom crvenim svi ćemo u boj. * • * Period boravka u okolini Foče ostao je u sjećanju boraca 1. kod Madrida i na drugim bojištima.« so Vladimir Dedijer. Organizovan je kulturni i politički rad. 6. Tada se javio samo jedan dobrovoljac. rekao: »Predajem vam ovu zastavu pod kojom su se borili pariški komunari. Oni koji su ostali bez prstiju teško su hodali ali su se i dalje kretali sa brigadom obavljajući lakše poslove. Igmanci su redom nošeni u sobu za operacije. 79. bataljon 6. bataljonu Vrhovni komandant je. Prilikom predaje zastave 3.« 50 Bili su to veličanstveni trenuci. marta. U toku noći spala mu je temperatura. m a r t a u Pešurićima kod Rogatice. Crvena zastava proletera — simbol borbe i nepobjedivosti. pored ostalog. Led je probijen. vođene diskusije. I t a j rad je pomagao da se bolovi i patnje lakše savladaju. I prihvatio se posla. aprila. ali da ih je moguće izdržati. Neki su čak i pjevali dok im je dr Mešterović kidao prste. 2. duh 1. str. da li ću moći ići u brigadu. čitane vijesti i slušani izvještaji o brigadi. Dr Mešterović je makazama sjekao živo meso i kliještima kidao kosti. 1. Ipak. I spavao je. proleterske brigade i po tome što su tada bataljoni dobili svoje ratne zastave.« Smrzotine teško zarastaju. Deset boraca je ostalo bez svih prsti. marta. kriknuo je pokoji put. m a j a u Ustikolini. i 5. Svakodnevno su održavana predavanja. bataljon 1. Bolnica je pretvorena u školu u kojoj je nastava tekla do kasno u noć. Previjao se od bolova. proleterske se osjećao kao i u samoj brigadi. Na k r a j u operacije Igmanci su najčešće pitali: »Doktore. ali je izdržao. N a j p r i j e je objasnio Igmancima da se radi o vrlo teškim bolovima. .

Tu treba da stvorimo čvrstu bazu. možda. t. uveliko zainteresovani za njihovo neprijateljstvo prema partizanima. knj. 52 Imajući u vidu takvu procjenu situacije i molbu Glavnog štaba Bosne i Hercegovine da proleterska brigada ponovo dođe u istočnu Bosnu. knj. Zbornik. 7. str. d. i u Han-Pijesku tri bataljona crne legije. 3. na Ozrenu. sigurni da će ih u tome Nijemci i ustaše pomagati. 38. 62. Zimska ofanziva Crvene armije na Istočnom frontu. 185. Bratuncu. četnici su se brzo snašli i organizovali svoju vlast na teritoriji koju nijesu kontrolisale policija i vojska NDH. . Srebrenici. koja bi poslužila kao baza za prodor u Srbiju. 57. II. 2. etr. 51 Od partizanskih jedinica na toj teritoriji nalazile su se relativno slabe snage odreda »Zvijezda«. brzo je razbila četnike u Borikama. 3. pomognu partizanskim odredima u osnivanju dobrovoljačkih odreda i da u rejonu Glasinca obezbijede slobodnu teritoriju. * Vrhovni štab je osnovao 2. 3. bataljon 13. bataljona). d. str. Romanijski odred oko ceste Sokolac — Han-Pijesak i Birčanski odred u Sekovićima. 20 i 15. proletersku brigadu* i 2. t. 7. bataljonom 1. u Rogatici 2. 190. januara 1942. Milićima. Vrhovni štab se nadao da će. . Zbornik.Ofanziva na četnike u istočnoj Bosni Poslije završetka neprijateljske ofanzive u istočnoj Bosni. brigade. 54 Naređenje Vrhovnog štaba 2. marta 1942. Zbornik. str. i to onih koji su došli iz Srbije. godine u Cajniču. u Sokolcu 13. Borikama i na jugu do Ustiprače. d. puk domobrana (bez 2. d. str. . k. puka domobrana i 3. 389 i 202. str. sa zadatkom da razbiju četnike u istočnoj Bosni. si Izvještaj štaba 3. u Vlasenici. 378. proleterskoj brigadi. II. naročito pod Moskvom. sa koje bi se prebacili k r a j e m m a r t a ili početkom aprila ka sjeveru i u Srbiju. Direktiva Vrhovnog komandanta 1. 436. Jedinice NDH su bile: u Prači bataljon domobrana Vojne k r a j i n e i ustaška milicija. Za nas je Glasinac od velike važnosti. 18. bataljon domobrana Vojne krajine. isto. proleterskoj. a 6. knj. pothranjivala je takva očekivanja. A-VII. 52 Naređenje načelnika Vrhovnog štaba. str. i 6. već k r a j e m marta ili početkom aprila sazrijeti situacija za prodor partizana u Srbiju. i knj. 3. 21. bataljon. 53 »3 Naređenja Vrhovnog komandanta. Vrhovni štab je pisao: » . Odredi su bili u teškoj situaciji. godine Vrhovni štab je očekivao pozitivan razvoj događaja na velikim frontovima drugog svjetskog rata u korist Antihitlerovske koalicije. proletersku narodnooslobodilačku udarnu brigadu 1. 20. d. domobranskog korpusa. proleterske. Vrhovni štab je početkom m a r t a tamo poslao novoosnovanu 2. 8. d. jer su četnici sa m a n j i h akcija prelazili i na direktne napade na njihove jedinice. K r a j e m februara i početkom marta 1942. f. str. 8. sa tri baterije. II. sa 2. fond NDH. zarobila ih oko 50. Drinjači. i izbila na Drinu kod Starog Broda. Vrhovna četnička komanda je poslala nekoliko svojih jedinica i oficira iz Srbije (Cersku četu u Vlasenicu i grupu u Borike) kao pomoć četnicima u istočnoj Bosni. bataljon 1.« 54 Druga proleterska brigada. marta i 3. t.

5« Naređenje Vrhovnog komandanta. prema Milićima i Vlasenici. . 58 Izvještaj komandanta 1. 44. II. Mi vam naređujemo da smesta obustavite vaš dalji pokret prema Vlasenici i da se vratite na prostoriju gdje ste bili. A-VII. poslije razbijanja četnika. Komandant Glavnog štaba Bosne i Hercegovine Svetozar Vukmanović Tempo. 119—122. 2. proleterske. 701. d. k. stigao je 13. Zajedno su sačinjavali Proletersku udarnu grupu. f. 5« Zbornik. Brigada se tada rokirala na zapad.« 59 Brigada se vratila preko Vlasenice i orijentisala se prema Han-Pijesku i Sokolcu. d. * Početkom marta Vrhovni štab je formirao Proletersku udarnu grupu od 2. Grupom je komandovao Koča Popović. koja je razbijala četnike u trenutku kada je ustaška crna legija ugrožavala područje Glasinca i naredio j o j je da se odmah vrati: » . Staviše. 57 Izvještaj štaba 1. f. tako da je brigada došla samo do manjeg plijena. knj.* Proleterska udarna grupa je po n a r e đ e n j u Vrhovnog štaba posjela položaje u rejonu Glasinca. Sokolcu i Han-Pijesku. 40. 56 55 Izvještaj štaba 1. Bataljoni su se tu u isto vrijeme mogli dobro odmoriti i nahraniti. razbili su četnike i oslobodili Miliće. d. uz pomoć Birčanskog i Majevičkog partizanskog odreda i udarnog bataljona. . . Četnici iz Srbije su prebjegli preko Drine. d. knj. imati slobodnu pozadinu pri napadu na ustaše. pomagale partizanskim odredima u osnivanju dobrovoljačkih jedinica i narodnooslobodilačkih odbora. 701. bila je u rejonu pogodnom za manevar i na sjever i na zapad. 142. kao i na komunikacijama između tih gradova. 701. 57 Situacija u istočnoj Bosni brzo se mijenjala i postala je veoma složena. proleterske brigade. k. Štab grupe je usvojio t a j predlog. 3. Drugi bataljon je pomogao Kopitskoj četi da odbaci jednu četu domobrana koja je nastupala od Sokolca prema Sokolovićima. brigade bili su bataljoni 2.Glavnina 1. postavila dvije zasjede: kod Mačkovca i na Debeloj međi. proleterske brigade. Drinjaču. Tu joj se priključio i 2. k. f. d. Brigade su politički radile na terenu. 3. proleterske brigade. razbije četnike i poveže se sa Birčanskim partizanskim odredom. Vlasenicu. 2. marta sa jednim udarnim bataljonom kod Proleterske udarne grupe i predložio da grupa izvrši prodor na sjever. Ali nijedna nije uspjela. bataljon. u rejon Babića Kula — Zakomo — Berkovina. Grupa je. bataljon). 3. proleterske (2. 39. t. proleterske brigade. Četnici su na v r i j e m e osjetili opasnost i odstupili su. 55 Istočno od 1. A-VII. Tri bataljona 1. Srebrenicu i Bratunac. 41. 51. i 6. proleterske brigade i tri bataljona 1. A-VII. 2. proleterske. uz pomoć Romanijskog odreda. str. gdje je uspostavila vezu sa mještanskim partizanskim jedinicama. komandant 1. računajući da će. t. skelom kod Bjelovca. 58 Vrhovni komandant Tito je bio nezadovoljan tom inicijativom štaba 1. Vrhovni štab je naredio Proleterskoj udarnoj grupi da postavlja zasjede na cesti Han-Pijesak — Sokolac. brigade krenula je iz Foče i preko Ustiprače stigla 9. str. m a r t a u rejon Gluvišta i Pešurića. Zbornik. brigade. II. Grupa je bila u mogućnosti da ugrožava ustaše i domobrane u Rogatici.

knj.ustaška crna legija iz Han-Pijeska iznenada je napala 2. spriječavano je međusobno k l a n j e Srba i Muslimana. 45. d. k. k. proleterska brigada i Rogatički i Drinski dobrovoljački bataljoni. 39. On je pretpostavljao da će se garnizon u Rogatici brzo predati. Vrhovni štab je ukorio 1. bataljon u selo Džimrije i pomogao 2. protjerala četničke jedinice i oficire koji su u istočnu Bosnu došli iz Srbije. proleterska je obezbjeđivala t a j napad od Sokolca. knj. U toj borbi istakla se Omladinska četa 3. Stab brigade je objasnio da nije bilo moguće postaviti zasjede. bataljona sa četnicima. d. str. Napad nije uspio. gonila četnike ili ustaše tako da je za mjesec dana prešla više od 500 km u vrlo nepovoljnim vremenskim uslovima. To je ujedno bila prva borba sa četnicima u istočnoj Bosni u kojoj su oni pružili jači otpor. preko Hadrovića ka Ustiprači. t. članak. . a municiju i namirnice doturali su mu avioni. IV. ispriječili se na put 1. Citavo vrijeme brigada je bila u pokretu. Svetlost. 62 Time se završio i drugi dolazak 1. ali nije postigla nijedan pravi veći vojnički uspjeh niti nanijela neprijatelju jači udarac. dok ne steknu više iskustva. 2. iako je imao na u m u naređenje Vrhovnog štaba da se omladinske čete ne upotrebljavaju za teške zadatke. d. došlo je 12. ei Naređenje Vrhovnog štaba. Božović. Zbornik. i sa pobočnicama da bi onemogućile iznenađenja. aprila do jačeg sukoba 2. po dubokom snijegu preko planina i praćena čestim jakim kišama u prvim proljetnim danima. 2. jer je dugo vremena bio odsječen. proleterske brigade. 701. Tada je pristigao 3.® 0 Početkom aprila Vrhovni štab je naredio da snage Proleterske udarne grupe i partizanskih i dobrovoljačkih bataljona oslobode Rogaticu i dođu do većeg plijena. 1. A-VII. bataljon. bataljonu. proleterske brigade u istočnu Bosnu. Domobrani su se uporno branili. 4. Stab 3. 1974. «2 Stenografske bjeleške. bataljona bio je ponosan zbog takvog držanja i uspjeha omladinaca. »Kragujevački bataljon«. proleterskoj i vjerovatno očekivali veliki uspjeh. Kragujevac. A-VII. U svom prvom jurišu razbila je četnike. brigadu zbog neuspjeha u postavl j a n j u zasjeda. 1. 1990. Sredinom aprila Proleterska udarna grupa se povukla. 38. komore koje su pratile jake borbene jedinice ojačane čak i artiljerijom. Razoružala je mještanske četničke jedinice. a njegovi m a n j i dijelovi su učestvovali u napadu. bataljon. U tom periodu ona je zadala nekoliko udara ustašama. naročito municije. Četnici su bili posjeli dominantne položaje. str. jer se cestom nije kretala obična komora nego »presjelice«. pomagala je u osnivanju narodnooslobodilačkih odbora i osnivanju sedam dobrovoljačkih odreda. f. 114. i po naređenju Vrhovnog štaba prebacila se na desnu obalu Prače. bataljon u selu Kusače i natjerala ga da se povlači kroz šumu. so Izvještaj štaba 1. Na maršu od Pešurića. 01 Na Rogaticu su direktno napadali 2. Njen 1. L. f. pa su zajedničkim jurišem razbili četnike. kod sela Duba. 164. bataljon je bio u rezervi. bataljona. Prinudili su na odstupanje 2. a tada mu je pristigao u pomoć 3.

puk domobrana iz Sokolca i Rogatice. fond njemačke dokumentacije. d. 1. 1. 206—208. 70. dijelovi odreda »Zvijezda« i Romanijskog partizanskog odreda ostali u istočnoj Bosni. . Kance. str. ka>o pcd 64. . . se računati sa njihovim postojanjem . Nema nade da s proleća neće otpočeti ustanci većeg razmera. Birčanski bataljon. tri ustaška bataljona iz. Sa Proleterskom grupom su se povlačili Romanijski. 140—153. .. Mora. a i na terenu. 701. Neprijateljska ofanziva nije počela kako je planom bilo predviđeno. jer su one toliko ojačale da je došla u pitanje i vlast NDH u tim krajevima. Ustaški bataljoni su krenuli u napad 31. 5. II izd. 65 Vrhovni štab je blagovremeno procijenio n a m j e r e neprijatelja i odlučio da povuče Proletersku udarnu grupu. dio 714. . Poslije više pregovora održan je sastanak 2.« 64 Već u f e b r u a r u načelnik njemačke Vrhovne komande obratio se italijanskom Generalštabu radi dogovora o zajedničkoj akciji za uništenje partizanskih snaga u Bosni. k. načelnik italijanskog Generalštaba i načelnik Generalštaba NDH. m a r t a u Sušaku. Jahorinski i dio Kalinovičkog odreda. tri bataljona Vojne krajine i bataljon 8. 118. u sjedištu komande italijanske Druge armije. 18. A-VII. »Taurinenze« i »Cacciatori delle Alpi« iz Nevesinja. proleterske brigade. prevoda. marta iz H a n 63 64 Izvještaj komandanta 1. knj. f. Vishaupt. izvukli. Komandant jugoistoka je predložio da njemačke i italijanske jedinice mogu u toku operacije prelaziti demarkacionu liniju. bio je veoma nezadovoljan rezultatima januarske ofanzive protiv ustaničkih snaga u istočnoj Bosni i u izvještaju svojoj Vrhovnoj. sa malim iznimcima.Stalni pokreti onemogućavali su i intenzivniji politički r a d u jedinicama. str. f. general V. Ni sam štab brigade nije bio zadovoljan ukupnim rezultatima koje je brigada postigla na tom terenu. str. Han-Pijeska i Sokolca. i 3. Na sastanku je dogovoreno da se udruženim snagama okruže i unište partizanske snage u istočnoj Bosni i da se potom dejstva prenesu na Kozaru. 2/1. njemačka divizija iz Sarajeva i Kladnja. 13. d. italijanske divizije »Pusteria« iz Pljevalja.. komandi napisao i ovo: » . Vishaupt. pošto nije postignuto nikakvo uništenje već samo prolazno r a s t e r i v a n j e . 65 Oslobodilački rat. njemačke divizije (koja se nalazila u Srbiji) iz Zvornika. k. Ustanici su se vešto. prevoda. dok su dva u d a r n a bataljona. ne upuštajući se u jače borbe. A-VII. Drinski. puka domobrana iz Kladnja. 6 S Pokušaj neprijatelja da uništi partizane u istočnoj Bosni Komandant njemačkih snaga za jugoistok. aprila. Za te operacije predviđene su snage: 718. . Sastanku su prisustvovali komandant njemačkih snaga za jugoistok. Operacija je dobila simboličan naziv »TRIO« (učešće tri saveznika) i trebalo je da počne 15.

str. III neprijateljska ofanziva u istočnoj Gori gledano kroz neprijateljeva dokumenta. koja je obuhvatila samo njemačke i ustaško-domobranske snage. i da svi zajedno potisnu partizanske odrede preko Pive i Tare ka demarkacionoj liniji. Divizija »Taurinenze« je vrlo sporo napredovala iz Sarajevskog polja. što je bilo isuviše kasno za saradnju sa grupom »Bader«. u koji su njeni prvi dijelovi ušli tek 12. jer je stalno vodila borbe sa sjevernohercegovačkim odredima od Nevesinja ka Gacku i Kalinoviku. koji su nastupali iz Pljevalja i 24. ustaški i domobranski komandanti održali su 19. VIG. preko Trnova i Dobrog Polja. kao da nije ni vodila računa o sadejstvu sa grupom »Bader«. »Pulia«. puka od Kolašina preko Sinjajevine. Bosni i Crnoj . u Sarajevu. n j e mački. preko Golije i Vojnika. u svojoj okupacionoj zoni. 209. jer se glavnina partizanskih snaga izvukla na vrijeme na jug. Nijemci i Italijani su izvodili operacije u svojim okupacionim zonama. a 25. a Italijanima se nije mnogo žurilo. Italijani su mnogo računali na pomoć četnika iz Crne Gore i Hercegovine. od Nikšića. Hercegovini i Crnoj Gori. divizija »Alpa graje« ka Durmitoru. Zaključili su da se operacija završi poslije raščišćavanja situacije oko Rogatice i da se predloži Italijanima da oni očiste od partizana teritoriju južno od demarkacione linije. Nijemci su čekali dogovoreno vrijeme. »Marche« i »Messina«. 3/51. italijanske armije. 67 Prema prvobitnom planu komandanta 1. U Mostaru je bila 6. knj. Oni su za operaciju »TRIO« bili angažovali m a n j e dijelove divizije »Pusteria«. aprila savjetovanje u štabu grupe »Bader«. ali je udarila u prazno. Tako se definitivno odustalo od zajedničkog izvršenja plana »TRIO«. pored navedenih divizija obuhvaćenih planom »TRIO«. izbili na Drinu kod Goražda. m a j a . prema Goraždu. tj. 1. »Alpa graje« i »Taro«. 67 M. »Ferara«. 60 Italijanima je odgovarao taj zaključak jer su i ranije bili za odlaganje operacije do proljeća.-Pijeska prema Vlasenici. Stepančić. koje su dobro naoružali i opremili. gdje je trebalo da ih dočekaju snage grupe »Bader« i unište. Divizija »Cacciatori delle Alpi« nije ni mogla brzo da nastupa. čiji su dijelovi bili uglavnom u garnizonima na teritoriji Hercegovine. Žalba je usvojena i izvršene su promjene u izvođenju operacije »TRIO«. Nezadovoljni postignutim rezultatima izvedenih operacija. Smatrali su ih svojim pomoćnim 66 Oslobodilački rat. domobranska divizija. preko Prače. Ta grupa je odmah izvršila napad. aprila zauzeli Cajniče. a smatrali su da i m a j u dovoljno snaga za čišćenje svoje okupacione teritorije u Bosni. Ta divizija je samo jednim bataljonom iz Višegrada sadejstvovala sa grupom »Bader«. U to vrijeme u Hercegovini su se nalazile još tri italijanske divizije: »Murge«. Načelnik Generalštaba NDH bio je nezadovoljan prijedlogom Nijemaca da Italijani mogu preći demarkacionu liniju i žalio se lično Hitleru. i 20. trebalo je još da nastupaju i divizija »Ferara«. Za operacije u istočnoj Bosni formirana je operativna grupa »Bader«. a dijelovi 383. a u Crnoj Gori još pet: »Venezia«.

brigade je ocijenio da su te jedinice nedovoljno osposobljene za teške borbe i da više liče na zbjegove koji su se povukli na slobodnu teritoriju dok ne prođe ofanziva. i 6. 4. 94- . Sa tim bataljonima našlo se početkom m a j a u rejonu Miljevine oko 2 000 naoružanih boraca dobrovoljačke vojske. 701. Vrhovni štab je na vrijeme povukao glavne snage iz istočne Bosne. knj. ukoliko četnici budu zaustavljeni. Crnogorski partizanski odredi vodili su teške borbe sa četnicima koji su nastupali od Nikšića i Kolašina. A-VII. ali nije imao razrađen plan njihove dalje upotrebe. U Hercegovini su četnici usmjerili svoja dejstva ka sjevernom dijelu radi spajanja.jedinicama. 4. Goraždanski i Pračanski bataljon dobrovoljačke vojske posjeli su lijevu obalu Drine. 2. brigade. Istovremeno je povukao i svoje kadrove iz tih jedinica. Zato je pokušao da izmijeni odluku štaba 1. d. Vrhovni štab se nije složio sa tom odlukom štaba 1. a 4. borbi i radu. proleterske povlačili su se od Goražda lijevom obalom Drine. t. gdje se spojila sa dijelovima italijanske divizije »Pusteria«. da bi sami nastavili ofanzivu. j e r su sve te jedinice već bile otišle. Zbornik. Štab 1. a 2. 69 Zbog toga je odlučio da u brigadi ostanu oni borci koji se dobrovoljno jave. da zaustave prodor grupe »Bader« od Rogatice preko Mesića i od Ustiprače prema Goraždu. ali je bilo kasno. 69 Izvještaj štaba 1. i 5. str. m a j a stigla u Goražde. 70 Direktiva Vrhovnog komandanta. Rogatički. proleterske brigade. knj. Zbornik. Italijani su istuiali ispred sebe četnike podržavajući ih artiljerijom. str. brigade. i da će im poslužiti za propagandu protiv narodnooslobodilačke borbe. 48. 3tr. pa je plan budućih borbi razvijao prema situaciji. minobacačima i avionima i nastupali za njima. od Gornje Morače prema Durmitoru. brigade i dobrovoljačke vojske uspjeli su da i dalje usporavaju njeno nastupanje tako da je tek 4. t. Bataljoni 1. brigade doveden je u Foču. 76 Oslobodilački rat." Četnici su nastupali od Kamene Gore prema Tari. a ostali da se okolnim putevima i kroz šumu vrate na svoju t e r i toriju i tamo nastave borbu. 40. d. Romanijski udarni bataljon. bataljon su privremeno stavljeni pod komandu 2. od Nikšića prema Pivi i Grahovu. Smatrao je da će najveći dio boraca tih jedinica biti žrtve ustaša ili četnika. 68 Poslije povlačenja iz istočne Bosne 2. bataljon 1. proleterske brigade. od Kolašina i Mojkovca preko Sinjajevine. da zajedno sa sandžačkim partizanima zaustavi nastupanje divizije »Pusteria«. II. «8 Obavještenje Vrhovnog komandanta. proleterske brigade. sa crnogorskim četnicima. koji su tamo bili poslani kao politički komesari ili komandiri. Grupa »Bader« je oprezno nastupala. 70 * Italijani su četnike nazivali — Milizia volontaria anticomunista — dobrovoljačka protivkomunistička milioija. 1. u rejonu Golije. ne dozvoljavajući dijelovima grupe »Bader« da brzo n a p r e d u j u ka Foči. Treći bataljon 1. 212. d. Drugi i 6. proletersku je prebacio na desnu obalu Drine. da im pomognu u organizaciji. f. k. II. Deblokirala je Rogaticu 27. k. aprila i poslije nekoliko dana odmora nastavila ka Goraždu. 33. bataljon 1. a hercegovački u sjevernoj Hercegovini.

Takvo držanje fočanskih omladinaca nagovijestilo je s j a j a n borbeni p u t njihove čete. Taj oslobođeni teren izvanredno je poslužio kasnije za koncentraciju partizanskih jedinica na Zelengori. bataljon je prebačen preko Drine. što za 1. i sadejstvovao 3. 9. II. 701. na putu Cajniče — Goražde. d. K r a j e m m a j a 3. pretežno iz Foče. 2/1. takođe u sastavu 2. noću između 30. k. aprila i 1. U n j o j je početkom aprila održano savjetovanje CK KPJ. bataljona. ali ih je 3. u Zakmur. od škole ili radionice. U Foči su liječeni Igmanci. bataljona sa lijeve obale. t.U brigadi je ostalo 60 boraca iz Romanijskog i 36 iz Goraždanskog bataljona. str. jedno od najznačajnijih u toku rata. a kragujevački radnici postali su im najmiliji drugovi. napadao je na Cajniče. proleterske brigade 7 1 napadao je Italijane na putu Cajniče — Goražde. 14. proleterskoj našli su svoj novi. naročito u vezi »lijevog skretanja«. Italijani su nekoliko puta pokušavali da prodru uz Drinu ka Šćepan-Polju. Borci njegove Omladinske čete. . f. proletersku ima poseban značaj. 72 Zatim je učestvovao u napadu na Italijane u selu Kozara. imao 204 borca. Iz Foče su CK K P J i Vrhovni štab održavali vezu sa svim dijelovima zemlje i rukovodili narodnooslobodilačkom borbom u njima. Treći bataljon je napuštao Foču sa najviše sjete. učinili su to dostojanstveno. od rodnog mjesta. proleterske. Peti bataljon. godine. Poslije toga bataljon je maršovao preko Nedajna. odvajali su se od roditelja. 3 i k. svaki put onemogućio. 10. U 1. sa Omladinskom četom. 701. 4. poslednji napustio Foču koja je punih 100 dana bila centar značajnih zbivanja u razvoju narodnooslobodilačkog rata. d. od svoga djetinjstva. To mu je bila prva borba poslije Pjenovca. Foča je postala i kultura 1 centar čitave oslobođene teritorije. proleterska brigada i iz n j e dejstvovala u dolini Drine. U Foči su donijeti prvi propisi o razvoju i radu organa naše vlasti — Fočanski propisi. Ti mladi ljudi. na kojem je ukazano na neke do tada počinjene greške. Ostali su pošli stopama proletera. bataljon uz sadejstvo 4. a djeca po uzrastu. Crnoj Gori i istočnoj Bosni. Tada je. Od šezdesetak omladinaca samo su se trojica vratili kućama. 'i Naređenje Vrhovnog štaba. bogata dolina Drine pomogla je partizanima da lakše prebrode jednu izuzetno tešku zimu kakva je bila ona 1941/42. u Sandžaku. ali. knj. m a j a 1942. A-VII. Zatim se prebacio preko Drine. pošto nije postigao iznenađenje. u rejonu sela Trbušća. Trebalo je imati mnogo volje i svijesti pa da se to sve stavi u drugi plan. Zbornik. Pišća i Krstača i stigao kod Vrhovnog štaba u Plužinama. Četvrti bataljon u sastavu 2. kod sela Bezujna. f. d. 2. Tu je na djelu pokazano kako se može spriječiti bratoubilački rat. 72 Izvještaj štaba 5. U Foči je okrijepljena i popunjena 1. bataljonu koji je ostao na desnoj obali. Italijanska posada je razbijena. Treći bataljon je 10. dragi dom. morao se povući. S druge strane. gdje je rastjerao četnike. Bataljon je poslije toga dobio zadatak da usporava nastupanje Italijana uz desnu obalu Drine ka Foči. maja.

a zatim se povukao preko Vučeva i Tjentišta na Zelengoru. iznenadio je oko 600 četnika. str. str. 3. proleterskoj brigadi i Sandžačkom partizanskom odredu. Poslije toga Vrhovni štab je odredio štab 1. Zivković. bataljona za Operativni štab Durmitorske udarne grupe. čime je na najbolji način izvršio osnovni zadatak da uspori njihovo nastupanje prema Pivi. t. morao povući preko Sinjajevine u Zabljak. Zbornik. knj. u 1. razbio ih i nanio im velike gubitke. knj. Cijeneći tako 73 Naređenje Vrhovnog komandanta. bataljon je stupilo 60 omladinaca. Sa 1. a zatim je bio veoma aktivan u borbama. proleterske brigade. II. juna došao u sastav brigade. gdje je 17. aprila uputio samo 1. 388 i 162. članak VIG 3/1956. Bataljon je u svim tim borbama razbio četnike. bataljonom 2. zajedno sa 3. 4. ali se. knj. na katun Dobri do. Zbornik. Borbe u Hercegovini Poslije gubitka slobodne teritorije u dolini Drine. juna. 1. Jovanovič. bataljon je vodio 14. N a j p r i j e je intenzivno obučavan po utvrđenom programu. bataljon 2. a obračun sa četnicima u Crnoj Gori relativno lak. 1. . t. pored bataljona. Snažnim protivnapadom u noći 2. naročito na Večerinovcu. Zadatak mu je bio da organizuje odbranu cijelog sektora. 94. 148. 75 Naređenje načelnika Vrhovnog štaba. d. II. str. 211. i članak »Prua proleterska«. 70 U borbama u Crnoj Gori bataljon je imao preko 25 boraca izbačenih iz stroja. 73 Prvi bataljon n a j p r i j e je bio u rezervi Glavnog štaba Crne Gore. kod Kolašina. Vrhovni štab je 15. obezbjeđivao pravac od Pljevi ja i obučavao Durmitorski omladinski bataljon. 313. 309. 74 2. zbog opšte situacije na tom frontu. juna. Sancu i Večernicu. bataljonom od njegovog dolaska u Crnu Goru. B. koju su. a onda je upotrijebljen kao glavna snaga za razbijanje četnika na Skari. Bio je upućen i 5. knj. proleterske i Durmitorski i Komski partizanski odred. str. str. i kasnije na Markovom brdu. 74 Bataljon je zatim dobio zadatak da spriječi brzo nadiranje četnika prema Pivi. sačinjavali još 3. 423. 75 Poslednje borbe u Crnoj Gori 1. brigade. članak »Prva proleterska«.Sredinom aprila Glavni štab Crne Gore tražio je od Vrhovnog štaba da mu pošalje u pomoć nekoliko bataljona 1. Iz tog bataljona i iz Crnogorskog omladinskog bataljona. kada je uspio da zaustavi četnički prodor ka Sutjesci. bataljon. Takođe je u bataljon tada došlo još oko 20 boraca iz drugih crnogorskih jedinica. bataljon. d. stalno je bio Durmitorski omladinski bataljon. ali je prije prelaza Tare vraćen prema Cajniču u pomoć 2. kod Mojkovca. Vrhovni štab je smatrao da su položaji na Pivi i u masivu Durmitora neosvojivi.

4. . kao i nezadovoljstvo zbog v r a ćanja bataljona dobrovoljačke vojske iz Miljevine navele su Vrhovnog komandanta da negativno ocijeni rad štaba 1. pripremajući se za t a j zadatak. m a j a 1942. pošto se to već nekoliko puta pokazalo tačno. Najprije je odlučio da je uputi u Crnu Goru. Ivu Lolu Ribara i Sretena Zujovića Crnog. str. Naprijed. koji su bili stigli u Mratinje. t. maj. brigade.« 78 Uzimajući u obzir takvu ocjenu Vrhovni štab je uputio sa brigadom svoja dva člana. . . drugovi. no se vrela krvca lije! Nijedan borac nije istupio iz stroja. U Mratinju je održan zbor bataljona. biće raspoređeni u druge jedinice. da je štab 1. Vrhovnog komandanta za 6. Vrhovni štab je tada razmatrao gdje da upotrijebi 1. 78 Stab brigade je odmah preduzeo m j e r e za izvršenje tog novcg zadatka. brigade. III. u sveopštu ofanzivu protiv mrskih okupatora i njihovih slugu . i 6. Politički komesar brigade. pa je glavnina brigade. 62. koji se osjećaju zamorenim. . bataljon) uputi u sjevernu H e r cegovinu. brigade. piše: » . (2. m a j a stigla u Mratinje. godine objavio Dnevnu zapovijest o opštoj ofanzivi partizanskih odreda. Slobodna teritorija se brzo smanjivala. Zato je Vrhovni štab odlučio da tri bataljona 1. Pozvao je sve borce. Moje mišljenje jeste. d. Zbornik. proletersku brigadu i da sa n j o m što bitnije utiče na p r o m j e n u negativnog toka događaja. On je u Direktivi članovima Vrhovnog štaba (Arsi i Crnom) napisao: » . « " Međutim. Još komesar nije bio završio tu poslednju rečenicu. . da u toku ove godine protjeramo okupatore iz naše zemlje . biće potrebno da se pozovu Koča i Fića u ovaj štab da već konačno rasčistimo tu stvar. zbog nepoželjne inicijative u istočnoj Bosni. . Međutim. jake italijanske i četničke snage u Crnoj Gori i Hercegovini bile su u ofanzivi i nijesu dozvolile partizanskim jedinicama da pređu u protivofanzivu. brigade nesposoban za agresivno dejstvo protiv neprijatelja. a stroj svih bataljona je zapjevao: Suzama se boj ne bije. 17. ili iz ma kojih drugih razloga pretpostavljaju da ne mogu izdržati predstojeće napore. da " Dnevna zapovijest knj. U njoj. Fića Kljajić. zajednički r a m e uz rame sa herojskom Crvenom armijom. Naprijed u borbu. . Prema tome. objasnio je borcima političku situaciju i naročito je naglasio da brigadu čekaju dugi marševi i teške borbe. . pored ostalog. Situacija se pogoršavala i postala veoma teška.situaciju Vrhovni štab je 6. da bi pomogla crnogorskim jedinicama u razbijanju četnika. Izrečene prilično oštre kritike štabu 1. 3. 152. da se slobodno izdvoje. . u međuvremenu se situacija naglo pogoršala u Hercegovini.

predstavnici partizanske vlasti. Dočekali su bataljone 1. Oni su vješto iskorišćavali i sve teškoće. 80 Hercegovinu je u to v r i j e m e već bio snažno zahvatio četnički pokret. a i zbog krupnih političkih grešaka političkog i vojnog rukovodstva i snažne neprijateljske ofanzive praćene dobro smišljenom političkom propagandom. radovali su se tome. Partizanske snage u Hercegovini. proleterske učinile teška srca. pljačkao imovinu. kao da je došla sloboda. onemogućiti im da organizuju vlast. Dolazak proletera u Hercegovinu veoma je obradovao već j a k o oslabljene udarne čete i bataljone. eto. U dogovoru sa štabom sjevernohercegovačkih odreda n a j p r i j e je trebalo razbiti četnike. izgledalo im je — »kao da su se nebesa otvorila i iz njih izišla tolika sila«. gotovo neprekidno maršujući od Mratinja. Čak je bilo m a n j i h jedinica koje su kompletne prelazile četnicima. Ubijao je ljude. jer su četnici još brže odstupali. Narodni odbornici. da im obezbijede što bolju h r a n u i smještaj. donijeta je odluka da se zapale kuće četničkih vođa. Bataljoni 1. čemu je mnogo pomogla ofanziva jakih italijanskih snaga. nije došlo do prave borbe. a zatim osposobila za saobraćaj komunikacije prema Foči. da bi se narod uvjerio u postojanje jakih partizanskih jedinica. proleterske brigade krenuli su 18. izbili u Koleško. To su jedinice 1. i to dosta brzo. Osjeka ustanka došla je kao posledica teške iscrpljenosti naroda i boraca od dugog ratovanja. Pojavila se nova snaga. jaki proleterski bataljoni. proleterske brigade kao svoje najmilije. bataljon su. druge zatvarao i tjerao ih u logore. koje su ranije bile postigle znatne vojničke i političke uspjehe. spojila se sa snagama koje su nastupale od Sarajeva. . Zbog toga što su se četnici borili zajedno sa okupatorom. trenutak ponekad zahtijeva i najdrastičnije m j e r e prema izdajnicima. Nije to bio način njihove borbe. Italijanska divizija »Cacciatori delle Alpi« prodirala je od Nevesin ja prema Kalinoviku. počele su tada da se osipaju. Četnici su se. dobro naoružani i sa visokim borbenim moralom. Okupator je imao jake snage i nemilosrdno se obračunavao sa pobunjenim narodom. makar kako one izgledale tuđe duhu i vaspitanju proletera. grupu sela koja su već izrastala u četnički centar.pomognu brigadi. simpatizeri NOB-a. ugroženosti od gladi koja je nemilosrdno kucala na inače siromašna seljačka domaćinstva. Trebalo se pojaviti u što više sela. Ali. palio kuće. Seljaci. Drugi i 6. Iako su bataljoni brzo nastupali. političkom i drugom radu u Hercegovini. a naročito propuste rukovodstva K P J u Hercegovini u »lijevom skretanju«. m a j a iz Mratinja i preko Stabne i Izgora izbili na Čemerno. odnosno njenom štabu u vojnom. trudili da što revnosnije izvršavaju zadatke koje su im odredili njihovi gospodari. U trenutku kada su očekivali najgore izgledalo je da se sve preokrenulo. razleteli su se da organizuju doček proletera. kao svaka pridvorica.

Poslije duže borbe oni su uspjeli da odbace četnike sa padina planine Gloga preko ceste Nevesinje — — Stolac. Stab brigade je onda. skrenuo je na jug. Sastale su se kod sela Zovi Do i činile grupu od oko 4000 Italijana divizije »Cacciatori delle Alpi«. krenuo na jugozapad. ka Leskovom Dubu i tako izbjegao zasjedu. Četvrti i 6. bataljon sa štabom brigade napredovali su veoma brzo. Stab brigade je pokušao da sa 6. nailazeći na grupe četnika. gerilski borile. kroz koja je neprijateljska kolona već prošla. Drugi bataljon je ranije ostavljen na području Čemerna i Bodežišta. kao i sa Vrhovnim štabom. Prokrstarili su t a j dio Hercegovine. Italijani su produžili prema Stolcu i lako odbili pokušaje mještanskih partizana da ih zaustave. Ohrabreni prisustvom jakih italijanskih snaga. komandant italijanske kolone dobro je procijenio da bi se u tjesnacu kod Dubljevića mogli pojaviti partizani pa nije nastavio pokret cestom ka Nevesinju. a niti pronaći u hercegovačkim k a m e n j a r i m a i šumarcima. u pravom smislu. bataljon su dočekali obje grupe i u snažnom naletu razbili ih. proleterske brigade izgledalo je kao da se stanje u cijeloj sjevernoj Hercegovini znatno popravilo i da četnici neće uspjeti ponovo da uspostave svoju vlast. Sesti bataljon je odbio dva njihova napada. Njima se pridružilo još oko 800 četnika. 8 1 Poslije te akcije bataljona 1. Njihovoj grupi koja je nastupala od Zovi Dola sadejstvovala je grupa od oko 200 četnika i nastupala preko Odžaka. Bataljoni su najvećom brzinom stigli u Zvijerine. Međutim. bataljonom. ubili veći broj. Još dok je brigada nastupala ka jugozapadu dobila je obavještenje da su četnici zarobili partizansku bolnicu u selu Zvijerine i zaplijenili partizanske magacine. tako da ih brigada nije mogla sustići. bataljon. koje su se. i razbio organe njihove vlasti. Slijedećeg dana četnici su napadali ponovo. Najprije je oko 500 četnika izvršio napad od sela Zovi Do ka Slatu. Došlo je do kraće borbe. Brigada je odmah požurila da je sustigne. a ostale natjerali da bježe ka Italijanima. Četvrti bataljon je gonio tu italijansku kolonu duž ceste i uz put očistio od četnika sela Podgrađe. četnici su se poradovali da će lako povratiti sela iz kojih su istjerani. U međuvremenu mu je pristigao u pomoć 4. i da bude veza između dijelova brigade koji su otišli na jug i 3. Grabovo i Drežanj. što je ohrabrujuće djelovalo na ostatke partizanskih jedinica. spasili r a n j e n e i bolesne drugove i povratili . proleterske bila na maršu prema Gacku n j e n i istureni dijelovi su opazili italijansku kolonu koja se kretala od Gacka ka Nevesinju. sa 4. da obezbjeđuje pravac od Gacka.Još dok je glavnina 1. Četvrti i 6. Italijanskoj koloni su od Gacka pošle u susret tri kolone iz Nevesinja. Brigada je uspješno izvršila zadatak na tom terenu. ojačane artiljerijom. bataljona na Tjentištu. i 6. ali je sustigla samo n j e n u zaštitnicu u visini Fojnice. bataljonom pretekne tu italijansku kolonu upućujući ga da što prije izbije u Dubljeviće.

18. A o dejstvima 1. Bilo je već kasno da se tadašnja teška situacija hitnije preokrene nabolje. d. kamenitim i besputnim terenom. f. Uklanjali su se poslije nekoliko ispaljenih metaka. 3. Za 15 dana prešli su više od 350 km izrazito planinskim. bio jedan od glavnih uzroka njihove u m a n j e n e borbenosti. t. što je. 4. . 155. sa Izvještaj Sretena Zujovića i Ive Lole Ribara. A i one čete i bataljoni koji su se održali. na primjer. gdje su se prikupljali crnogorski četnici. Dovoljni su i samo goli podaci. Pržilo je junsko sunce po hercegovačkom kamenu i bila je nesnosna vrućina. Njima je bila nezamenljiva italijanska podrška jakom artiljerijskom i minobacačkom vatrom. koje bi im bile oslonac u borbi protiv partizana. Bataljoni 1. Vode gotovo i nije bilo. prema granici Crne Gore. koji su pratili rad štaba brigade i akcije njenih bataljona u izvještaju Vrhovnom štabu su napisali: » . čak i veće. Naši proleteri su i ovom prilikom pokazali čuda od izdržljivosti i požrtvovanja u višednevnim neprekidnim marševima i borbama. knj.plijen. 316—319. juna da se bataljoni 1. proleterske brigade u Hercegovini. 168. 59. 84 izvještaj komandanta 1. t. 85 Četnici su u to vrijeme dobro kopirali partizansku taktiku. proleterske brigade. borci su se uvjerili kako je teško trpjeti žeđ. ali ne i pravovremen.« 83 Tom izvještaju nije potreban komentar. spao na samo 30 boraca. Zbornik. Četnici u Herce82 Izvještaj štaba 1. koji su ranije vodili uspješne borbe. maja. U partizanskim udarnim bataljonima. brigade krenuli su iz Mratinja 18. 5. 2. u borbi ih na političkom radu. 86 Takvu taktiku su primjenjivali i zbog toga što su očekivali da Italijani osposobe komunikacije i dovedu jače snage. Brigada se kretala bezvodnim predjelom. 85 Isto . A-VII. d. uz glad koja se već uveliko osjećal3. Zbornik. čim su čuli da pristižu bataljoni 1. str. ostalo je malo boraca. 84 Napad na Gat Uspjeh brigade u Hercegovini bio je vrijedan. Jedan udarni bataljon je. Četnici su pobjegli. d. II. u Hercegovini. proleterske brigade. i ponovo se vraćali u sela kroz koja je brigada prošla. Bili su neprekidno u akciji. To je zaista divna vojska na koju možemo biti ponosni. brigade. 82 Vrhovni komandant je naredio 6. proleterske vrate iz srednje Hercegovine i čim su to učinili uputio ih je ka Goliji. k. IV. Tek tu. članovi Vrhovnog štaba Sreten Zujović i Ivo Lola Ribar. a poslije povratka toliko su bili iscrpljeni da je komandant brigade molio Vrhovni štab da im se da bar dan odmora pred nove borbe. Seljaci su bili u neizvjesnosti. knj. bili su bez municije. . str.

2. 323 i 158. Uz mnogo napora bataljon je samo uspio da uspori nastupanje četnika. planirao i da se obavi žetva kroz mjesec dana. 286. Poslije teških borbi četnici su izbili 8. proleterska brigada i sjevernohercegovački bataljoni) kojoj je naredio »? Naređenje Vrhovnog komandanta. bataljon 1. knj. t. i bez pomoći 4. Borba je počela oko 12 časova i t r a j a l a je do noći. prema Lipiku. Sesti bataljon je. knj. 4. bataljona. čak. koji se takođe vraćao iz Hercegovine ali nije stigao da mu pomogne. u sadejstvu sa 2. juna uputio 5. izbio je 8. bataljonom. koje su pošle iz Bileće i Gackog i sastale se u selu Stepenu. Vrhovni komandant je brzo procijenio kakva opasnost prijeti od te kolone pa je 6. a zatim jedna četa 2. Stab je i želio da tako postupe jer bi se tada pružila prilika brigadi da ih odsječe od Gata. koje je snažno podržavala italijanska artiljerija i avijacija. Zbornik. juna preko planine Javor ka selu Jugovići. 157. juna u j u t r o u selo Mramor. Vrhovni štab je očekivao siguran uspjeh te grupe pa je. 88 R. str. A-VII. Takođe je pretpostavljao da će hercegovački četnici nastojati da se kod Krstača spoje sa crnogorskim četnicima.govini su budno pratili razvoj ofanzive četnika i Italijana u Crnoj Gori i nastojali da prema n j o j prilagode i svoju aktivnost. juna u Zanjevice i ozbiljno zaprijetili prodorom u pravcu Stabna — Goransko. Ni ona ih nije mogla zaustaviti pa je stupio u borbu i cio 2. 324. bataljonu. a slijedećeg dana i cijelu 2. proleterske brigade. 8« Izvještaj komandanta 1. . Njima se n a j p r i j e suprotstavila jedna mjesna partizanska četa. krenula je 5. II. f. proleterske brigade o vjerovatnom nastupanju četnika pravcem Dulići — Vlatkovići — Krstac i odmah formirao Operativnu grupu (1. 87 Drugi i 5. razbije četnike i obezbijedi tu teritoriju kao oslonac za dalje prodiranje proleterskih jedinica u Hercegovinu. proleterske u pomoć 2. 1. od italijanskih kolona na cesti i uništi. str. koju su oni brzo i lako razbili. Jedna kolona. gdje su ih mogle podržavati dvije jake italijanske kolone. 88 Stab 1. i 2. članak »Prva proleterska«. proleterske brigade je procijenio da će četnici nastaviti ka selu Dulići. bataljon 1. Utoliko je to više želio što dotadašnja j u r e n j a za četnicima nijesu donosila bolje rezultate. koja je u Plužinama dobila zadatak da do k r a j a 8. uspio da četnicima nanese velike gubitke i primorao ih da skrenu na jug. d. Bataljon se odmah razvio za borbu. 89 Stab 1. k. 18. i 5. proletersku brigadu. d. bataljonom 1. brigade sa 6. jer se nije smjelo dozvoliti neprijatelju da prodre ka Stabnoj. bataljon. brigade. bataljona. proleterske nijesu uspjeli da zadrže četnike. 90 Vrhovni komandant se složio sa procjenom štaba 1. i to u vrijeme kada je oko 600 četnika ulazilo u Zanjevice. Početkom juna sjevernohercegovački četnici su prešli u ofanzivu. str. jačine između 400 i 500 četnika. 3. j u n a izbije u Čemerno i. Vukanović.

91 U napadu na Gat trebalo je da učestvuju pet bataljona 1. Zato je napad počeo pred zoru. uprkos velike vjerovatnoće da će gubici biti veliki. Krenuli i jesu. III. bataljon 1. Četnici su bili posjeli položaje u staroj tvrđavi na Gatu. Bataljoni 1. Za komandanta grupe je određen komandant 1. 414. str. Napad partizanskih bataljona na Gat počeo je 12. brigade tačno je procijenio nam j e r e četnika. Tako su se na Gatu koncentrisale veoma jake četničke snage. da će krenuti ka Crnoj Gori. Crnogorski i hercegovački bataljoni nijesu ni učestvovali u napadu. bataljon nije ni stigao. Koča Popović. dva crnogorska i četiri sjevernohercegovačka udarna bataljona. A četnici su imali municije u izobilju. 3. Italijani su ih podržavali snažnom artiljerijskom vatrom. »2 Izvještaj komandanta Glavnog štaba za Crnu Goru. brigade i 3. bataljon imali zadatak da odsjeku — spriječe povratak na Gat onim četnicima koji su pošli prema granici sa Crnom Gorom. a sadejstvo jedinica koje su napadale nije bilo na visini. knj. t. . brigade. i 2. I drugi bataljoni su imali znatne gubitke. bataljon samo 30). jer je neprijatelj bio u mogućnosti da dugo prati vatrom bataljone u povlačenju po otkrivenom terenu. Prema broju jedinica trebalo je da to bude velika snaga. Oko 11 časova počelo je povlačenje bataljona 1. 92 Na Gat je trebalo da n a p a d a j u neposredno bataljoni 2. sa zakašnjenjem od dva sata koliko su neke jedinice izgubile u vremenu savlađujući veoma težak teren. 332. a 5. Zbog svega toga malo je bilo izgleda da će napad uspjeti. vjerovatno procijenivši da su se suviše odvojili od baze. Samo 4. 4.da se pripremi za napad na Gat. brigade. II. a crnogorski bataljoni su bili veoma iscrpljeni. četiri bataljona 2. No to je bilo suviše kasno. d. juna. Napad na Gat nije uspio jer nije dobro organizovan. dok su 4. d. Bataljoni su zaista imali velike gubitke. bataljon 2. brigade. ali su se čim je pao mrak. str. Međutim. a oko 10 časova uputili su im kamionima iz Gackog nove grupe četnika. 03 oi Obavještenje Vrhovnog komandanta. vratili na Gat. knj. četiri hercegovačka udarna bataljona su imali svega oko 250 boraca (4. brigade. 161. a i neprijatelj je bio mnogo jači nego se očekivalo. t. što je olakšalo četnicima da se neprimijećeno i na vrijeme vrate i koncentrišu u Gatu. Četnici su se već bili vratili na Gat. brigade je imao 58 izbačenih iz stroja. Zbornik. proleterske su uspjeli da očiste od četnika teren između Dulića i Kazanaca. od kojih pet iz Omladinske čete. Drugi bataljon je bio u rezervi. Računali su i na podršku italijanske artiljerije sa položaja duž ceste Avtovac — Stepen. brigade. j e r su proleterski bataljoni nastupali preko potpuno otvorenog terena. što je neprijatelju davalo veliku prednost. i 5. Komandant 1. Neki su bataljoni mnogo zakasnili. 188. 3. i 6. brigade 18. bataljon 1. Zbornik.

bataljon izvršili su zadatak.* iz 2. i 6. Italijani su jakom artiljerijskom vatrom zasipali položaje 2. zbjegovi i ostali. i 6. Proleterske brigade su obezbjeđivale njihovo povlačenje. Četnici su uporno pokušavali da prodru tim pravcem. Desetina je izdržala pokazujući čudo od junaštva. Drugi i 6. četnici su pokušali da to učine desno od puta Vrba — Čemerno. a 2. koje je branila desetina Milije Rašovića. bataljona. a zatim i 6. . brigade. a zatim Drugi. A i da položaje moraju održati čitav dugi junski dan. Prva proleterska je posjela položaje kod sela Ravno. proleterska je obezbjeđivala pravac Gacko — Vrba — Čemerno. Proleteri nijesu imali dosta municije pa su nastojali da im svaki metak bude pogodak. bataljon. brigade i ponovo vratili na polazne položaje. Vjerovatno su procjenjivali da partizani ne mogu i na tom pravcu imati tako jake snage. Crnogorske partizanske jedinice su imale samo još toliko snage da se povuku ispred neprijatelja prema rejonu Izgori — Zakmur. bataljon 1. Kada je ta vatra prestala četnici su krenuli na juriš. čete 2. Održala se sve do noći. padinama planine Lebršnika. Videći da ka Sutjesci ne mogu prodrijeti preko položaja 2. Poslije pada mraka n a j p r i j e se povukao 6. na Zelengoru. Juriši četnika. ponovo su krenuli na juriš. Italijanska artiljerija je poslije toga dugo tukla položaje brigade. do noći. ponavljali su se čitavog dugog junskog dana. Druga proleterska je odbila njihov prvi. bataljona. prvo na Kuk a onda. iznad sela Vrbe. Najžešće su navaljivali na desno krilo 2. kada joj je stiglo naređenje za povlačenje. te položaje je n a j p r i j e posjeo 2. na brdašce Pleće. bolnica. Položaji 2. snažni juriš na obroncima Živnja. Brigada se okupila na Vitim barama i tu ostala nekoliko dana. Dočekali su ih hrabri puškomitraljesci 2. bataljon. Kada su četnici smatrali da ni žive duše nije ostalo na tim položajima. Vrhovni štab je tada bio prinuđen da preduzme m j e r e za očuvanje žive sile partizanskih jedinica. brigade. gdje se još nalazila partizanska bolnica. bataljona. Borci su bili upoznati da iza njihovih položaja prolaze kolone jedinica koje se povlače iz Crne Gore. bataljona bili su na golim kosama Lebršnika tako da su ih italijanski artiljerci mogli dobro osmotriti. preko Izgora i Jabuke. Međutim. uz podršku italijanske artiljerije. Ali je i teren kojim su jurišali četnici isto tako bio otkriven pa su proleteri mogli da prate svaki njihov pokret od trenutka kad krenu u napad. da bi spriječila prodor četnika prema Goranskom.Neuspjeh partizana u napadu na Gat predstavlja najveći uspjeh četnika i Italijana u ovoj neprijateljskoj ofanzivi. Puštali su četnike na blisko odstoj a n j e i onda ih preciznom vatrom primoravali na odstupanje.

juna naišla m a n j a grupa četnika. . Komandant brigade napisao je lično Vrhovnom komandantu: » . Iznureni borci su se. proleterske brigade. . kroz šumu. Usiljeni marš po veoma teškom terenu. d. proleterske brigade. 28. j e r Vite bare su u rupi. . k. iako neometan od neprijatelja bio jedan od najtežih marševa 1. A-VII. gdje su se koncentrisale i ostale partizanske snage. pogotovo ne naše ljudstvo . d. 94 Kiša i magla su joj pomogle da iznenadi i pokrene cijelu brigade iz Vitih bara. Od v j e t r a i kiše. Pored toga što je t a j marš stvarno bio nepotreban. kao i ranije. Sa Gornjih Bara brigada je obilaznim putem stigla na Lučke kolibe. i posjeo položaje za odbranu. koja je išla iz Hercegovine svojim kućama u Zagorje. brigade zato što je dozvolio da mu jedinice budu iznenađene. bataljon je istrčao na brdo Bregoč. Zbog toga je štab 1. 3. obezbjeđivala tu teritoriju sa juga. proleterske brigade oštro je protestvovao protiv naređenja načelnika Vrhovnog štaba. često klizali i padali. Uskoro se i pokazalo da su Vite bare zaista nepodesne za obezbjeđenje. promrzli su do kosti slabo odjeveni. mada za to nije bilo nikakvog razloga. Komandant 1. brigada se povukla iz Hercegovineu rejon J a b u k a — Vite bare. gradom. u gustoj šumi. i za obezbjeđenje. da iz njega obezbjeđuje jedinice na Zelengori sa juga i od Uloga. 2. omršaveli. pravcem koji je znatno pogodniji za marš i više nego upola kraći. Po strahovitom nevremenu 2. f. f. iako se grupa četnika brzo izgubila u nepoznatom pravcu. 21. prema V. Usmena izjava komandanta 2. Mi radimo ne štedeći »« Izvještaj komandanta 1. V. bataljona Radovana Vukanovića. koju. Ali su ipak brzo izvršili zadatak. brigade smatrao da se treba pomjeriti u Gornje Bare. na oštrinu reagovanja vjerovatno je uticala i ranije pomenuta kritika zbog iznenađenja u Vitim barama. Ali t a j položaj je bio veoma nepodesan za odmor.Na Zelengori Po naređenju Vrhovnog štaba 1. preko Hrčavke. Taj marš je. A-VII. Istovremeno je naredio da se brigada preko Gornjih Bara i Hrčavke prebaci na Lučke kolibe. u toku marša noću. nismo je zaslužili takvu (fizičku). pa je samo za neposredno obezbjeđenje trebalo angažovati mnogo boraca. kojim je brigadu uputio zaobilaznim i teškim putem. po blatnjavom putu. k. 51. ako smo je mi (misli na štab brigade — M. koje su na površi i pogodne kao odbrambeni položaj. gdje ih je ogrijalo sunce — svi su zaspali! Štab brigade je pokazao puno razumijevanje za umorne borce i pustio ih da se odmore više nego je bilo predviđeno. 05 Vrhovni štab je kritikovao štab 1. umorni i gladni borci. 701. »5 Izvještaj komandanta 1. nadmorske visine 1916 m. proleterske brigade. a ne preko Kapičina dola. Košuti shvatio sam skoro kao kaznu. gdje je opet. praćenih.) i zaslužili. Tu je trebalo i da se odmore njeni umorni borci poslije velikih napora i borbi u Hercegovini. . . prilikom odmora u dolini Hrčavi. Kroz šumu je 18.

a danju su se sklanjali u šumu da ih ne bi primijetila neprijateljeva avijacija. jela se i trava srijemuš. Postao neprijatelj SFRJ. juna Vrhovnom štabu: ». kisjelica i druge. a onda je i njega nestalo. A-VII. A »jelovnik« koji je ona mogla da ponudi izgledao je ovako: neki su Ijuštili koru sa bukava i strugali mezgru. a to je stvorilo uslove da se rasčiste mnogi problemi. da se efikasnije otklanjaju nedostaci. Borci su spavali u kolibama. Ipak. Fića Kljajić pisao je 18. k. što se prvi put dogodilo. Slijedeći njegov p r i m j e r to su uradili i drugi. A-VII. A sve to radi toga da se jedinice pripreme za ono što ih očekuje — za nove marševe i borbe. Prihvatio je Rezoluciju Informbiroa. d. Predah je došao u poslednji čas. od te gladi bilo je još teže nešto drugo — ona uporna.« 98 U nenaseljenoj planini nije se moglo naći ništa za jelo. Krajem 1941. . »8 Izvještaj političkog komesara 1. 701. za nove političke pobjede. veliki broj boraca je kopao iz zemlje razno krtolasto korijenje. 6. Brigada je na okupu. Konjsko meso je kiselasto i neki su ga vrlo teško jeli. 21. nezajažljiva misao o hrani. d. Kapičina dola. 86 Pismo komandanta 1. pristupio je NOP-u u ustanku u Crnoj Gori. 51. proleterske brigade Vrhovnom komandantu. kapetan bivše jugoslovenske vojske. proleterske brigade. U početku je bilo nešto malo mesa. Na vojničkim časovima ponovo su analizirane sve poslednje borbe. psihološka glad. neprekidno.svoje snage. Kao u učionicama. Politički komesar brigade. Bilo je mnogo pitanja — zašto? Zašto su snage razdvajane? Zašto su čete i bataljoni postupno uvođeni u borbu? Zašto je došlo do onakve pogibije na Gatu? Zašto su se tamo slabo borile crnogorske i hercegovačke jedinice itd. a to je oko 1000 kg mesa na oko 800 ljudi. Trebalo ga je iskoristiti. . neki su jeli mlado bukovo lišće. avgusta 1948.« 96 Brigada se odmarala u Lučkim i Zamršten kolibama i obezbjeđivala ostale jedinice sa pravca od Vitih bara. 2. Mogi su brali i kuvali koprive. 97 Ubrzo je počelo gladovanje. 23. k. ali po planu: vojna i politička nastava i kulturni rad. A onda su n a j p r i j e u 2. U brigadi se radilo od j u t r a do noći. Sve je to bljutavo bez soli. ponekad su bile i malo žustrije. kojih je bilo mnogo. bataljonu zaklali konja. f. A-VII. zatim ljutica. f. 20. Raspravljalo se i o taktičkim i o operativnim zada* Arso Jovanović. osim onog što je mogla da ponudi divlja priroda. i grešimo nesumnjivo — ali umesto pomoći koja nam je potrebna isuviše se često iskaljuje na nama Arsina* nervoza. d. U tome glad nije mnogo smetala. Iskazivana je velika vojnička zrelost. Danas smo dobili 110 ovaca. godine postavljen je za načelnika Vrhovnog štaba. Proleteri su i to savladali — proleterski. Poginuo pri pokušaju begstva iz zemlje. 3. 701. proleterske brigade. Diskusije su često nastavljane i noću. Tisova brda i Katuništa. k. . »? Izveštaj štaba 1. ali ni n j e nije bilo za sve. nametljiva. Hrana je pitanje daljeg održanja ljudstva. f.

Na dnevnom redu se našlo: rukovođenje. . Mitra Mitrović. Nastavljena je obuka u rukovan j u puškomitraljezima. Nije bilo nijednog borca koji nije bio u stanju da se takmiči u rukovanju. ako je to zavrijedio. gladni i stalno u nekom iščekivanju. došlo je pravo vrijeme da pokažu šta se i u takvoj situaciji može uraditi. a ne samo o radu četa. to je bila škola za oficire . međusobni odnosi u štabovima. U poslednja dva mjeseca bilo je mnogo borbi i akcija. . na osnovu svojih bjeležaka. Oružje je inače bilo besprekorno čisto. član novoosnovanog politodjela brigade. Niko nije bio pošteđen kritike. O oružju se mnogo brinulo. 4. da ojača odgovornost svih rukovodilaca pred Partijom. Partijska organizacija je uticala da se u štabovima radi dogovorno i odgovorno. napisala je da je bila oduševljena učešćem boraca u diskusijama o najrazličitijim temama: » . ali isto tako niko nije bio izostavljen a da ne bude istaknut kao pozitivan primjer. Najoštrije je kritikovan nepravilan odnos prema narodu i njegovoj imovini. O svakom važnom pitanju je diskutovano. Intenzivno se radilo i na teorijskom uzdizanju. prisustvovala je mnogim sastancima i diskusijama. Na Zelengori. komandovanje. Borci su bili aktivni na časovima. i da se mora istrajati. proleterske. propusta. bataljonu. što ne pruža dovoljno pomoći relativno mladoj partijskoj organizaciji u brigadi.cima. odnos viših prema nižim komandama. Ozbiljno su kritikovani neki rukovodioci u 3. Proleteri su i inače poznati po spremnosti na samoodricanje. kritikovani su veoma oštro. Kritikovani su štabovi svih bataljona. Objašnjavali su kako je došlo do situacije u kojoj su se našle naše snage. jer najgore je predati se i razmišljati samo o hrani. politički rad. Nekoliko slučajeva uzimanja h r a n e bez dozvole. partijci 1. Politički komesari su napravili plan političkog rada. vodova i desetina. Sve do jednoga to su naši budući oficiri. bataljonu je već bio smijenjen politički komesar. samovoljno. N a j p r i j e su se morali boriti da borce ne savlada psihološka glad. do k r a j n j i h granica. učenjem se zasićivala glad za saznanjima. rasklapanju i sklapanju ma kojeg automatskog oružja. To nisu bili časovi za borce. Partijske organizacije i organizacije SKOJ-a u četama i bataljonima održale su po nekoliko sastanaka. A kada su oni došli na dnevni red nije teško pretpostaviti da nijedno važno pitanje nije ostalo bez komentara. naravno. Poslije rata.« 99 Svakako. u neku ruku. i drugo. vrijeme predavanja i diskusija. koja je kod proletera uvijek bila velika. a do tada nije bilo prilika da se o svemu tome čuje riječ svih pojedinaca i kolektiva. sastancima i svakom drugom radu. i 6. . I uspjeli su. Političko-partijski rad i žive. Bataljonski biroi su se iskazali kao prava partijska rukovodstva u bataljonima. Oštro je kritikovan i partijski rukovodilac brigade. nijedna diskusija bez zaključka i pouke. Za političke komesare. u neko- . najživlje su bile diskusije na četnim konferencijama. zanimljive diskusije doprinosili su rešavanju raznih problema. dugih marševa i raznih poteškoća i. u 2. .

sjevernu Hercegovinu i dio Crne Gore. koji su brinuli o tom radu. U svim četama i bataljonima osnovani su. I pjesmom su proleteri prkosili gladi i drugim nedaćama. Durmitorom. razvijala ustanak svuda gdje je prošla. Ostala je za njim praznina. put svoj objeležila Igmanskim maršem.liko ćelija prorađivali su čak i 4. U tih prvih šest mjeseci života brigade u n j u je stupilo oko 40 omladinaca iz Sarajeva i njegove okoline. bataljona biće upražnjeno u brigadi sve do Beograda. oko 80 ranjenih. sprečavala ustaška i četnička klanja. Devetakom. širila ideje bratstva. da bi borci svakog časa bili nečim zauzeti »da im misli ne lutaju« oko h r a n e ili drugih »mirnodopskih pogodnosti«. na odmoru. . spriječila osipanje partizanskih jedinica u istočnoj Bosni. po kiši. 9 boraca je strijeljano zbog počinjenih djela nespojivih sa likom borca Prve proleterske. Najčešće u predvečerje. U tom periodu su n j e n e jedinice vodile 72 m a n j e ili veće borbe. oko 120 iz Foče i Goražda. raniji kulturno-prosvjetni odbori. štitila ih pri povlačenju ka Zelengori. u najkritičnijem trenutku za njih. Sinjajevinom. proletersku brigadu. bataljona teško je pao rastanak sa Prvom proleterskom. jer nijesu mogli izdržati napore ili su bili slabije boi'benosti. Javorom. godine kompletan 5. brigada je premaršovala oko 3 000 km. Brigada je u tom periodu imala 149 poginulih i umrlih. t a j nerazdvojni pratilac proletera na maršu. prokrstarila istočnu Bosnu. orila se i ovdje na Zelengori. mogli su pokazati samo borci beskonačno odani ideji za koju se bore. I kulturno-prosvjetni rad je takođe bio intenzivan. Pjesma. Volujkom i Maglićem. i nostalgična zavičajna. Kulturno-prosvjetni odbori su se starali i o tome da se »nešto drugo radi« kada se ne radi prema planu nastave. do novembra 1944. revolucionarna. i vragolasta mladalačka . 158 promrzlih. A i borcima 5. nešto kao rana koja nikako nije mogla da bude zaliječena. neljubaznim. Sedamnaestog juna 1942. bataljon je prekomandovan u 2. glavu »Istorije SKP(b)«. godine. oko 100 iz Romanijskog odreda i sa Jahorine i oko 80 iz 100 Isto . o istorijskom i dijalektičkom materijalizmu. pružila pomoć partizanskim snagama u Crnoj Gori i Hercegovini i. ili u povečerje oko vatre. . borbena. 101 Od tada mjesto 5. na zajedničkim veseljima i sa narodom. 20 prekomandovanih u druge partizanske jedinice. snijegu i nevremenu gazila planinama Romanijom. uvijek pjesma. Za šest mjeseci brigada je djelovala i kao politička vojska. u situaciji u kakvoj su bili. 1 0 0 Takvu volju i energiju. Na Zelengori je brigada svela račune svoje šestomjesečne aktivnosti. ili popunjeni. Izašlo je nekoliko četnih novina. Horovi su uvježbavali pjesme. a često i surovim planinama u vrijeme zime. znatno doprinijela osnivanju dobrovoljačkih jedinica. Jahorinom.

proletersku brigadu učiniti tako jedinstvenom da će to ostati poznato kao — duh Prve proleterske. godine. Među njima se razvijala ona ljubav i ono ratničko povjerenje koje će 1. kad se uzme u obzir da su svi njeni borci ovladali do m a j storstva oružjem. Municije je bilo malo: u prosjeku 24 metka na pušku. oko 250 metaka na puškomitraljez i nešto preko 600 na mitraljez. . sa 50 mina. poboljšana organizacija jedinica uz pokazanu masovnu hrabrost boraca. da je usavršena vještina ratovanja. bataljona. sa 47 granata. Brigada je imala oko 890 pušaka. str. 2. Ubrzo se pokazalo da tako mali štab ne može uspješno komandovati i rukovoditi jedinicama. da su. ne računajući 5. udarna moć brigade neznatno porasla. a SKOJ je blagotvorno razvijao omladinsko pregalaštvo i hrabrost. najčešće. neposredno prije završetka rata. Prvo je dobio načelnika štaba. IX knj. jedan top 65 mm. A-VII. sa 20 granata. proleterske brigade. i 406 bombi. tj. 46 puškomitraljeza. d. koji će se i dalje razvijati i prenositi na sve njene nove popune.1. Usavršavanje organizacije i komandovanje brigadom Organizacija brigade je u početku bila dosta jednostavna. Za šest mjeseci borbe štabovi i komande su stekli veliko iskustvo. bataljon. Na dan osnivanja brigade u bataljonima su postavljeni komandanti i politički komesari a u nekim batalj onima i zamjenici komandanata bataljona. 102 Izvještaj štaba 1. t. top »pito«. N a j p r i j e su štab brigade sačinjavali samo komandant i politički komesar. stalno su bili informisani jedni o drugima. oko 70 više nego na dan osnivanja. partijske organizacije su postale snaga koja je uspješno cementirala moralno-političku zbijenost brigade. Tako je. godine. 102 I naoružanje brigade je povećano iz plijena u Gaočićima. Ali. 14 mitraljeza. 31. Danila Lekića-Spanca. Bratuncu i Dobrom dolu. juna brigada je imala 1105 boraca. d. u ratu. Takva organizacija ostala je sve do reorganizacije provedene marta 1945. pucali u neprijatelja samo sa malih odstojanja. 19. 94. ta njena ubojitost je narasla daleko više. Sa komandama četa bilo je isto kao i sa štabovima bataljona. Izvještaj zamjenika političkog komesara 1. ali ni one ih nijesu imale. f. Iako su bataljoni brigade često bili udaljeni jedan od drugoga. Zbornik. Stab brigade je tražio od drugih brigada pomoć u minama za bacače. a zatim zamjenika političkog komesara. Zamjenici političkih komesara bataljona ustanovljeni su u februaru 1942.Crne Gore. a i kasnije. gledano prema naoružanju i količini municije. 341. 3. pa je postepeno povećavan. Ukupno. 3 teška i jedan laki minobacač. Mijalka Todorovića Plavog i početkom aprila zamjenika komandanta brigade. k.

197. o tom pitanju piše: » . j e r su kuriri bili izloženi velikim opasnostima. U Rogatici je k r a j e m decembra osnovana četa pratećih oruđa. koji su imali minobacače i mitraljeze. naročito kada su morali prolaziti teritorij om koju je kontrolisao neprijatelj. a i čete su imale bolničarke. kao najneophodniji. Sanitet je imao jaku hiruršku ekipu i m a n j u ambulantu. 701. Narod je davao što je imao ali je bilo veoma * Vidi uputstva štaba brigade na strani 70. Sve veze su održavane kuririma. Organizacija veze. Ubrzo se pokazalo da je necjelishodno njeno postojanje. Rad komandi četa. Vod je bio vrlo slabo opremljen.narod i neprijatelj. 208 i 222. k. tako sa bataljonima i sa susjednim jedinicama.* Uz štab brigade od prištapskih jedinica bio je jedino organizovan sanitet. gotovo uvijek u pokretu i sa razdvojenim jedinicama. . Imao je jedan brdski top 65 mm sa 20 granata. jedinstveno telo.« 103 Stab brigade se i kasnije neprekidno brinuo da unaprijedi kolektivno donošenje odluka. godine osnovan je topovski vod od dvadesetak boraca. Nijesu one bile ni efikasne ni brze. I za način snabdjevanja brigade trebalo je naći odgovarajuća rešenja. odnosno održavanje veza između štabova i jedinica i između jedinica stalno je bio težak problem za brigadu. . A-VII. Te veze su često bile i nesigurne. ali drugih nije bilo. Imao je dosta posla već drugog dana poslije osnivanja brigade. proleterske brigade. za lakše ranjenike i bolesnike. 2. Bataljoni su dejstvovali samostalno i morali su biti bolje opremljeni. imajući u vidu značaj dobrog rada štabova za uspješno rukovođenje jedinicama. još nema zajedničkog. f. kako sa Vrhovnim štabom. sa nekoliko bolničarki.TJ takvoj organizaciji komandi i štabova bilo je objedinjeno rukovođenje vojnim i političkim poslovima. što je obezbjeđivalo jedinstvo vojnih i političkih ciljeva borbe. Osnivanje jedinica rodova i službi išlo je dosta sporo. u Foči. na primjer. planskog izučavanja situacije i donošenja zajedničke odluke. Takođe u m a j u osnovan je i pionirski vod. 83. s obzirom da brigada nijednom nije dejstvovala kao cjelina. ali nisu učestvovali u donošenju odluka. ali se nastojalo da štabovi i komande. Grupa kurira pri štabu brigade bila je i prva jedinica veze. bataljona. d. Stab brigade je. Svi su se slagali sa donijetim odlukama. uglavnom rudara iz 4. Jasno je bilo da postoje samo dva izvora snabdijevanja —. 51. Komandant brigade u jednom izvještaju. Osnovni nedostatak je u tome što štab još ne funkcioniše kao organizovano. koji je imao 13 boraca. Svaki rukovodilac je imao svoj sektor rada. U m a j u 1942. štabova bataljona i štaba brigade stalno je usavršavan. . a u bataljonima su osnovani prateći vodovi. odnosno da se usavršava komandovanje. Izvještaj komandanta 1. Zato je četa rasformirana. konjanicima ili pješacima. U bataljonima su bili referenti saniteta. kolektivno donose odluke. veoma studiozno proučavao probleme i analizirao iskustva iz te oblasti.

na Romaniji i. bataljon je. pa su odjeća i obuća bili dotrajali. nego ih je poveo na marš preko Igmana. intendantske službe. To je skupo koštalo brigadu: 5. u Foči. što je umanjivalo borbenu gotovost brigade. Vrhovni komandant je napisao: » . godine. Od domaćina se tražilo da nahrani borce koji su smješteni kod njega. koji šal ili vuneni džemper i po koje opanke. dijelom. borac 3. bilo je više nego oskudno i neredovno. Takav način ishrane imao je mnogo nedostataka. 3. štab brigade i nije postupio prema naređenju Vrhovnog štaba da ostavi dva bataljona na Romaniji. neki slabiju ili vrlo slabu. . govorio je. Prvi intendant brigade bio je Mihailo Mika Đorđević. a već u m a j u bila je razvijena intendantska služba i u brigadi i u bataljonima. raspoređivani po kućama. odjećom i obućom prvenstveno. a 5. brzi pokret. To je bilo moguće kada je bila uz Vrhovni štab. bataljona. a i municije je bilo sve manje. Vrhovni štab je u prvom periodu brigadi direktno izdavao naređenja. zadovoljan osnivanjem brigade. želio je da sa njom mnogo učini i razmišljao je kako da je najbolje i najcjelishodnije upotrijebi. što bi zavisilo od mogućnosti. a i od raspoloženja domaćina. izvršavajući naređenja komandanta Romanijskog odreda. Brigada je faktički bila pod njegovom neposrednom komandom. Ni Vrhovni štab nije nikada više pridavao bataljone 1. Još jednom vam napominjemo da vam ostav- . advokatski pripravnik. politički komesar brigade. pred borcima. . Fića. radi ishrane. Najzad takav način ishrane nije obezbjeđivao jednovremeni. Prvih dana postojanja brigade borci su. Narod je mogao dati nešto čarapa. da nam se to više ne smije dogoditi. bataljon Romanijskom odredu. Prvi intendanti su počeli da rade k r a j e m januara 1942. već prema tome o kakvom se zadatku radilo. Vrhovni štab joj je davao opštija uputstva. proleterske brigade partizanskim odredima. bataljon je teško stradao na Pjenovcu. Ali čim se brigada odvojila i udaljila od Vrhovnog štaba morao se promijeniti i način komandovanja. Vrhovni štab. Umjesto svakodnevnog davanja konkretnih zadataka brigadi. a da se i ne govori o tome koliko je h r a n a mogla biti neujednačena. Sve je to upućivalo na neophodnost osnivanja službe za snabdijevanje. Neki bi borci dobili dobru hranu. teško pogođen tim gubicima. vjerovatno poučen Pjenovcem. Brigada u tom periodu nije nijednom došla do većeg plijena. ostavljajući njenom štabu da na osnovu praćenja situacije i konkretnih okolnosti sam donosi pojedine odluke.važno to najcjelishodnije upotrijebiti. Nije uvijek bilo sigurno ni da će svi borci biti nahranjeni. Poslije dolaska na Romaniju neke n j e n e bataljone stavio je pod komandu partizanskih odreda. U uputstvu štabu proleterske operativne grupe. bio pridodat partizanskom odredu »Zvijezda«. Snabdijevanje ostalim potrebama. 104 Iz tih razloga. U četama su postavljeni ekonomi. Komandovanje brigadom u tom periodu pokazalo se kao jedan od najsloženijih problema. na primjer.

2/1. Vaša naređenja da ne krenemo u pravcu prvobitno određenom. ali nam nedostaje orijentacija. Zbog toga komandant brigade ponovo piše 6. . pošto je spora vi ne možete da budete obavešteni o promenama na ovako udaljenom sektoru. pošto je spora vi ne možete na vreme da nam dostavite svoje direktive. 107 izvještaj štaba 1. knj. 2. d. k. k.« 108 Štab 1. . d. . Radi se: a) o mogućnosti našeg rada kao odgovornih rukovodilaca. što je odgovaralo ondašnjoj situaciji. 3. 42. i 47. neophodne su nam stalne vojno-političke. nismo stoga mogli i z v r š i t i . t. o jedino mogućim uslovima za naše uspešno delovanje. komandantu. . Međutim. d. 131. široke i obrazložene direktive.. 104. Vrhovnom štabu: » . 701. osjećajući odgovornost za preduzete akcije u tom konkretnom slučaju obrazložio Vrhovnom štabu zašto je prekoračio dobijena ovlašćenja: ». II. str. 3. . A-VII. tamo ćemo rešavati konkretne zadatke. . iako je to učinio u saglasnosti i na traženje Glavnog štaba za Bosnu i Hercegovinu. 106 Zanimljivo je vidjeti kako je štab brigade. b) o tome kamo treba da krenemo po likvidaciji Rogatice. II. da bismo se mogli udubiti u njihovu potku i mogli samostalno da delujemo. Zbornik. j e r se radi o krupnim. da se postavlja pitanje naših daljih zadataka ako ne uspijemo da stignemo četnike. Zbornik. . k a d se situacija možda već p r o m e n i l a . io» Uputstvo Vrhovnog komandanta.« 10 ' 5 Time je Vrhovni komandant dozvolio štabu brigade punu inicijativu. Vrhovni štab je upozorio štab brigade da se tako ne može koristiti data inicijativa. perspektiva za dalji rad«. proleterske brigade. vaše direktive. Veza između vas i nas je veoma spora. Poslije razbijanja prvih četničkih grupa u Hercegovini on je pisao Vrhovnom štabu. Vaša pisma od 13. 104 105 Uputstvo Vrhovnog komandanta. brigade se još jednom osvrnuo na tu potrebu za širim direktivama. . str. f. no sačekati do daljeg pismenog naređenja. f. kada smo se već nalazili u Vlasenici. 701. str. bez samoinicijative nema stvarne i stvarajuće d e l a t n o s t i . i 15. Zaključak. neobično važnim pitanjima: o načinu i uslovima vašeg opštenja sa nama. čim je štab brigade prekoračio dato ovlašćenje i odveo brigadu sa određenog prostora. ovog meseca primili smo tek 18. pošto je tako. Moram da vam otvoreno kažem svoje mišljenje. . d. jer na toj udaljenosti. 51. vaše direktive treba da budu što šire i što obrazlož e n j e . 288—293. 107 Štab brigade se uvjerio prilikom izvršenja zadataka da se nešto mora mijenjati u načinu komandovanja i rukovođenja. knj. . Veza sa vama je veoma spora.. 44. . los Pismo komandanta 1. t. o. i 45. aprila 1942. proleterske brigade Vrhovnom A-VII. Mi sada idemo na prostoriju koju ste nam odredili. a naročito vaša izričita naređenja stižu dockan.ljamo potpunu slobodu rada na naznačenoj prostoriji.m. 119—121.

disciplinovani i odlučni. što se odnosilo i na bataljone. Partijski i politički rad u brigadi Brigada je morala neprekidno da usavršava svoje najubojitije oružje — političku svijest svojih boraca. Osnovni zadatak je bio da svi borci postanu politički agitatori. političke i vojne. bataljon dejstvovali su samostalno gotovo cijelo vrijeme. dozvoljavao joj veliku inicijativu. pa ipak nijesu bili članovi Partije. Ostali. inicijativu i odnose u vojsci koja se tek stvarala i razvijala. dobrih komunista. koliko je brigadu koštalo to što je bila prva. svjesni i sposobni da ideje i saznanja o ratu. pa i način komandovanja u uslovima kada su nedostajala i najosnovnija tehnička sredstva veze. Prvi i 4. Od svoga osnivanja brigada nijednom nije za pola godine dejstvovala kao cjelina. pa nije ni mogla ispoljiti svoju stvarnu udarnu moć. koji su odskakali od ostalih pa su ta upoređenja negativno uticala na stvaranje objektivnih kriterijuma o tome ko može biti član Partije. to su diktovale borbene prilike. koliko je morala vlastitom praksom provjeravati mnoge stavove. brigade. . Teško je naći uzrok takvom stanju. izdržali neviđene napore. Neki od tih stavova o radu štabova i inicijativi bili su cijelo vrijeme NOB-a bitno utkani. proleterske brigade ukazuje kako se štab brigade aktivno i odgovorno odnosio prema svakom zadatku. svakodnevno zalagali život za pobjedu revolucije.Vrhovni štab je u principu usvojio navedene stavove štaba 1. godine u pismu štabu 2. Vrhovni štab je ovako formulisao: »Nastojaćemo da više ne izdvajamo bataljone iz sastava brigade. Poslije pola godine borbe samo su 50 posto boraca bili članovi Partije. Partijska organizacija je počela da radi odmah poslije osnivanja brigade. Vjerovatno je uzrok u tome što je u brigadi bio veliki broj starih. Kroz takvu razmijenu mišljenja dolazilo se do jedinstvenih stavova koji su bili od bitnog značaja za dalji razvoj komandovanja u našoj Narodnooslobodilačkoj vojsci. Ne može se to nazvati sektaštvom. rade na njihovom širenju. I pored naše volje. iako su dobrovoljno stupili u brigadu. Sredinom juna 1942. proleterske brigade t a j stav da se ne razdvajaju jedinice. Vrhovni štab je uviđao loše posledice razdvajanja jedinica pa je nekoliko puta i ukazivao brigadama. kao osnovni elementi. a i prije toga učestvovali u mnogim teškim borbama. obim i sadržaj rada štabova. da čvrsto drže svoje jedinice i da ih ne razd v a j a j u na m a n j e dijelove. revoluciji i stvaranju novog društva prenesu na druge. bili hrabri. u razvoj naše vojne misli.« 110 Iznijeta prepiska između Vrhovnog štaba i štaba 1. ali je i insistirao na doslednom izvršavanju cjeline postavljenih zadataka.

P r e m a uputstvima CK K P J svake sedmice održavan je jedan praktični i dva teorijska sastanka. za puniji život u četi i bataljonu i za vaspitanje svakog borca. Ustaljena je bila praksa da se komunisti prije borbe upoznaju sa zadacima i međusobno ih podijele. članci iz »Proletera« i drugi. Bilo je potrebno da one budu na takvom nivou da znače analizu slabosti. da spira sve što ne valja. . Poslije svake borbe ili marša. Osnovno je bilo da se ćelije ne bave sitničarenjem. kulturno-zabavni i rad sa omladinom. neka vrsta ocjene držanja komunista u n j i m a . 111 Na praktičnim sastancima raspravljana su razna pitanja. Zato je i održavano toliko teorijskih partijskih sastanaka. da im pomogne u oslobađanju od loših navika. Naj sadržaj nije su ćelije radile kada se raspravljalo o izvođenju akcija. Ćelije su nastojale da im dnevni red sastanaka bude rezultat analize potreba. da pomažu otkrivanje uzroka. Za t a j rad su korišćeni svi raspoloživi materijali. Smetalo je to što su bataljoni bili odvojeni jedan od drugoga te nijesu mogli brzo ujednačavati iskustva. Najčešće je to bio pravi »školski čas«. I to je moralo da bude nešto drugarsko. kako bi komunisti što više naučili i ovladali b a r minim u m o m teorije marksizma. ili neke druge akcije izvršena je analiza. Partijski rukovodilac u brigadi tada još nije mogao stizati da obiđe sve bataljone i da iskustva jednih prenosi na druge. neku svoju slabost. što je jedan od razloga da je rad partijskih organizacija u bataljonima bio neujednačen. Ćelije su brinule da pojedini članovi P a r t i j e ne ostanu pasivni i da mlađi ne ostanu u sjenci starijih i iskusnijih. vojni. praktična obuka o tome kako treba ratovati i kako komunisti m o r a j u da se drže u borbi.Partijska organizacija je neprekidno usavršavala svoj metod rada. ili pokazao da će to učiniti. najviše razni proglasi. rešavani razni problemi. Partijske ćelije* su redovno održavale praktične i teorijske sastanke. * Naziv »ćelija« za partijsku organizaciju u četi zadržan je iz vremena Ilegalnog rada Partije. raspravljaju zađevice i ogovaranja i da ne »rešavaju probleme na parče«. Svaki član P a r t i j e je imao neko zaduženje i za njega je odgovarao u ćeliji. Članovi P a r t i j e su i polazili od toga da je najbolji način za postizanje odgovornosti za izvršenje zadatka da se borci n a j p r i j e dobro upoznaju sa onim šta treba da urade. i pripreme se da utiču i na druge da to isto urade. borbe za usavršavanje jedinica. Poznavanje teorije najvećeg broja članova P a r t i j e najčešće nije bilo u skladu sa njihovom odanošću Partiji i zadacima koji su im postavljani. Kako se broj članova stalno povećavao nije bilo lako svakog zadužiti za neki zadatak a da se zaduženja ne dupliraju. prožeto ljudskom toplinom i dobronamjernošću tako da vaspitava ljude. tako da se kritikovani i poslije toga osjeća ponosan što je savladao. Postojala su četiri sektora za rad i zaduženja — politički. Kritika i samokritika imale su izrazito vaspitnu ulogu. sagledavanje posledica.

itd. Vojnostručna obuka je održavana kad god je za to bilo iole mogućnosti. da podjela na sektore rada ne b u d e samo formalnost. Za vrijeme boravka u Foči. svi elementi borbe. itd. negdje zadužen referent da ga prouči i pripremi uvodno izlaganje za diskusiju. U proučavanju »Istorije SKP(b)« sve ćelije su došle do 4.koji su iz Foče dostavljani jedinicama. Politički komesar. skladni odnosi pri rukovođenju jedinicama. glave. Negdje se zajednički čitao materijal. itd. da rukovode cjelokupnim p a r tijskim radom u bataljonu. nedostajalo više inicijative u odlučujućim trenucima. ali se i to popravljalo. bataljonu ozbiljnije pokušale da savladaju i tu glavu. Trebalo je uložiti dosta truda da se uskladi rad komandanata i komesara. Možda je ponekad. Mitraljesci i puškomitraljesci postali su ponos brigade. Jedan od problema u partijskom radu je bio i t a j kako postići da bataljonski biroi ne budu samo »skup« sekretara ćelija. nađe pravi sadržaj rada i izvrši podjela posla. do onog poglavlja o istorijskom i dijalektičkom materijalizmu. Sa lakoćom i virtuoznošću su dejstvovali. Borci su brzo postajali majstori u rukovanju oružjem. Bataljonski biroi su imali značajnu ulogu u izgrađivanju odnosa u štabovima bataljona. da se ne gube u rešavanju sitnih pitanja. uspostave dobri. U vojnostručnom osposobljavanju vidno se napredovalo. pokreti. nego da dejstvuju kao jedinstveno tijelo. A ostalo se. Ipak. negdje je zaduživano više koreferenata — diskutanata itd. Politički rad je bio jedna od osnovnih djelatnosti partijske organizacije u brigadi. U praksi . zbog promjena sastava.« Jedino su ćelije u 1. borbe) i nedovoljnog kontinuiteta. planski. uprkos svim teškoćama ćelije su uporno radile na teorijskom i vaspitnom uzdizanju svojih članova. savlađivalo kroz praksu. ali najsporije ono što je bilo vezano za posebna utvrđenja. Štabovi i komande su znalački vodili jedinice u borbama. Pa ipak je sve to išlo dosta sporo i relativno teško. Partijske organizacije su redovno pratile i taj rad koji je doprinosio povećavanju ubojne moći brigade. svakodnevno i intenzivno. radio je prema instrukciji o radu političkih komesara 112 i u svom radu se oslanjao na partijsku organizaciju jedinice. U proučavanju materijala primjenjivani su razni metodi. naročito u početku. nešto zbog uslova u kojima se to radilo (zima. i 2. pogotovo što se najveći broj tih ljudi prvi put sreo u štabu. Nije daleko od istine ako se kaže da je malo njihovih rafala otišlo u prazno. koji je uglavnom ostajao nesavladan i na čiji su se račun proleteri mnogo puta našalili: »Teže ga savladati nego n a j t v r đ i bunker. Zatim »Istorija SKP(b)« i »Osnovi lenjinizma«. delegat Partije u jedinici. Diskusije su zato ponavljane ili obnavljane. pojedinci su bili zaduženi da pomognu onima kojima je učenje slabije polazilo za rukom. Goraždu i Orahovici izvođena je prema utvrđenom programu. nekad zbog neujednačenog nivoa članstva.

mjesto gdje je svaki borac mogao da doprinese poboljšanju rada čete i gdje se osjećao odgovornim da to i čini. 116 U brigadi su ostali samo oni koji su bili spremni za izvršavanje svih naređenja. I 6. ima izvanrednu moć. Najznačajnija forma političkog rada bile su četne konferencije. proletersku. bataljonu se uporno radilo na očuvanju borbenog morala. d. k. bataljona. nego i u svemu drugom. A-VII. Od prvog dana. f. pokazalo se da neki od n j i h nijesu bili dorasli. male. itd. a tako je ostalo i do k r a j a rata. 701. proleterske brigade vajao se ne samo u borbi. zatvorene prostorije bile su. f. bataljon je predložio Vrhovnom štabu da se 9 boraca prekomand u j e u druge jedinice. Iako su u brigadu došli izabrani. održavana su predavanja sa diskusijom. na m a n j e važne zadatke. Borci su bili ubijeđeni u objektivnost kolektiva. us izvještaj štaba 4. zbog krađe novca i nezdravih odnosa. 3. desetina i vodova. bataljona. proleterske brigade. 701. pokreta je bilo mnogo. bataljon je bilo dosta teško okupiti. komunistički odnos prema narodu i njegovoj imovini. U 5. 35. 25. 701. Lik borca 1. određenu skromnost. 6. poznato je. Na tim konferencijama razmatrana je aktivnost čete u cjelini. . raspravljano o svakom nastalom problemu počev od ishrane. ocjenjivano je držanje pojedinaca. Moralo se uložiti mnogo napora da se. 114 4. 30. Četne konferencije su održavane kad god se za to pružila prilika. d. Svaka četna konferencija je bila ozbiljan političko-pedagoški čas. Prema uputstvima političkog komesara brigade takvi borci su prekomandovani u druge jedinice ili na lakše zadatke. Vremena i literature je uvijek bilo malo. ali i na način koji je bio dostojan imena borca 1. bataljon je još na Romaniji strijeljao jednog borca. A-VII. k. d. bataljon je vratio dva borca čak u partizanske odrede u Crnu Goru. a brigadu u cjelini i nemoguće. Naravno.tu instrukciju nije bilo lako sprovesti. koji se neljudski ponio prema ranjenom drugu (skinuo sa njega šinjel misleći da je poginuo). 11. drugarske međuljudske odnose. i" Izvještaj štaba 3. 9. Snaga kolektiva. u ma kom k r a j u zemlje. dogovaralo se o u k l a n j a n j u nezdravih pojava. analizirane su akcije. po pravilu. koja se očitovala i u tome da se nikad ne i« Izvještaj štaba 1. jedan od osnovnih zadataka brigade bio je da n j e g u j e čistotu lika borca 1. 1 ' 5 Iz tog bataljona strijeljano je još 6 boraca. imali su povjerenja u njega. f. donošene su kolektivne odluke. podjele plijena i sledovanja do međusobnih odnosa. da bi se što prije zaboravio Pjenovac. A-VII. uprkos svim tim teškoćama. bataljon je procijenio da neki borci žele da se vrate u Srbiju i da takvi nijesu za 1. politički rad učini sadržajnijim i raznovrsnijim. bataljona. k. suviše skučene da bi se ljudstvo u njima moglo okupiti. a uz to i jedinice često razdvojene. 113 2. Prvi bataljon je predložio da se četiri borca vrate na teren. drugarstvo prema drugim jedinicama. proleterske brigade. snaga proleterskih četnih kolektiva — izuzetnu! Ako je neko nečim bio nezadovoljan znao je — to će se raspraviti na četnoj konferenciji.

ali se kasnije. što je pojačavalo njihovu ubijeđenost u neminovnost pobjede. pravi drugarski susret. popularni »Vrabac«. i 6. jer je jedino on imao radio-aparat. kada bi otišli u jedinice. Iako program na tim priredbama nije bio mnogo raznovrstan. a interesovalo ih je. džepne novine. Goraždu. U n j i m a je sarađivalo 75 posto boraca. igru. Izdavane su četne. u izvještajima su obavezno podsjećali: »Pošaljite nam vijesti. godine. Umnožavane su na šapirografu. pogotovo seljaci. Politički komesar brigade i partijski rukovodilac . Kada se brigada okupila stvoreni su i bolji uslovi za veću aktivnost u svemu. veselje. pjesme i. organizovao takmičenje u nekoliko sportskih disciplina. između 2. davali su priredbe za stanovništvo i za borce. ipak je unosio raspoloženje i radost među borce i stanovništvo. Borci su upoznavani sa događajima u svijetu. bataljon. Sa ono malo materijala kojim se raspolagalo. Foči.ističe: »Mi smo 1. redovno je izdavao četne novine. dolaskom novih boraca i t a j problem pojavio i morali su ga savlađivati. u našoj zemlji i na teritoriji na kojoj se brigada naiazila. U Foči je 3. često se i ponavljao. ali su zato redovno tražili — vijesti. neku vrstu male olimpijade. bila im je to veza sa ostalim saborcima na ostalim frontovima. Bio je to doživljaj koji je ostao u sjećanju svih. To je prvo sportsko takmičenje takve vrste u našem narodnooslobodilačkom ratu. U prvom sastavu brigade nije bilo nepismenih. Svaki bataljon. Peti bataljon. a bataljonske je tada imao samo 6. Vijesti su se po svom značaju uvrstile u red onih neophodnosti kakve su h r a n a ili municija. moglo se samo uz mnogo duha i veliku upornost učiniti da ne bude suviše siromašan. Osnovni materijal za takvo praćenje političke situacije bile su vijesti.« 117 Za kulturno-zabavni rad uslovi su bili više nego teški. Mladost boraca i njihovo opšte raspoloženje tražili su i zabavu. Na programu su najčešće bili — neki skeč. proleterska«. Znali su ono što stanovništvo nije. pa i neke čete. bataljona. Pjesma je uvijek bila prisutna. Brigada i bataljoni su znali da od Vrhovnog štaba ne mogu dobiti municije ili hrane. na maršu i na odmoru. Te obične radio-vijesti imale su u to vrijeme neobično snažno dejstvo. Cale je odigrana i fudbalska utakmica. zajedno sa omladinom grada. Preko n j i h su saznavali da nijesu sami. Bataljoni su davali priredbe i u Rogatici. recitacije. ali uz strasno navijanje za »boje« svog bataljona. bataljon. u smislu nekog prvenstva ili nedovoljnog poštovanja drugih borbenih jedinica. Na četnim konferencijama redovno je razmatrana i. Priredbe su obično počinjale referatom o političkoj situaciji. kako se to tada zvalo — politička situacija. skoro obavezno. aprila 1942. koji se najduže zadržao u Foči. Borci snabdjeveni n j i m a bili su još uspješniji agitatori. Pa i za borce su one bile veoma važne. 18. Jedan od najčešćih i najzanimljivijih oblika kulturnog rada bilo je održavanje priredbi. u početku izdavane u Vrhovnom štabu. Ćak i članovi Vrhovnog štaba.

da uopštav a j u i prenose iskustva i da utiču na veću aktivnost štapskih ćelija. da sa većom širinom i dubinom analiziraju probleme. kao organi CK K P J .mogli su da pruže više pomoći bataljonima. u stalnom kontaktu sa CK K P J . sve iskusni članovi Partije. Milosav Milosavljević i Mile Radosavljević. da pomažu u otklanjanju nedostataka. uvijek bili na izvorištu direktiva i stavova. Osnivanje politodjela brigade mnogo je koristilo partijskim organizacijama. nijesu bili angažovani drugim poslovima i mogli su intenzivno da prate rad partijskih organizacija. Prvi politodjel brigade sačinjavali su: Mitra Mitrović. da prate njihov rad. Srba Josipović. Politodjeli su. . Članovi politodjela. prenose iskustva.

da Crvena armija obrazuje. a sa njima je bio i jedan ojačani puk Nezavisne Države Hrvatske. njemačka armija je potiskivala 8. 1 I u našoj zemlji je situacija bila teška. britansku armiju u sjevernoj Africi. jednom divizijom iz Spanije. i 2. uz aktivno učešće 1. Sve je zavisilo od toga da li će Crvena armija uspjeti da zadrži zahuktalu njemačku mašinu i sprječiti ostvarenje tog paklenog plana. Hitale su ka Staljingradu i Kavkazu i žestoko nastojale da se probiju u Moskvu i Lenjingrad. proleterske brigade. Beograd. 444—460. a od početka juna i 3. Sandžaka. Presveta. Hrvatsku i Slavoniju. u susret japanskim trupama. Isto tako. Crne Gore i Hercegovine. stvorili uslovi da se onemogući ostvarenje Hitlerovog plana. Mađarske i Italije. str. Njemačke armije sa armijama Rumunije. zajedno sa engleskim trupama. počele su dugo pripremanu i bučno reklamiranu proljećnu ofanzivu. Ipak je u zapadnim dijelovima Bosne i u Hrvatskoj sačuvana nešto veća slobodna teritorija. sandžačke. Ofanziva je prošla i kroz Sloveniju. među n j i m a i predsjednik britanske vlade Vinston Čerčil 1 američki general Dvajt Ajzenhauer smatrali su da ona ne može izdržati ni do k r a j a jula. Praktično. godine bila je vrlo kritična za Antihitlerovsku koaliciju. Drugi svetski rat. ali su sačuvali živu silu.III OD ZELENGORE DO OSNIVANJA PRVE PROLETERSKE DIVIZIJE Odluka Vrhovnog komandanta 0 maršu brigada u zapadnu Bosnu Sredina 1942. Neki ugledni saveznički državnici i vojni komandanti. probijajući se preko Kavkaza i Sueca. prevod. Neprijatelj je u prolećnoj ofanzivi zadao ozbiljne udarce snagama narodnooslobodilačkog pokreta. Čerčil je čak odletio u Moskvu da ispita da li bi Staljin pristao. spoje na Bliskom istoku. ovladaju njegovim bogatim naftonosnim područjem i nastave ka Indiji. . 1974. ako njemačke armije izbiju na Kavkaz. Prijetila je velika opasnost da se njemačke trupe. koje su takođe uspješno nadirale ka Indokini. partzanske snage su potisnute iz istočne Bosne. Vrhovni štab je uspio. jedinstveni južni front na Kavkazu. a bila je u toku i na Kozari. a da bi se. kada bi to mogla ostvariti do septembra. da izvuče dio snaga 1 Vinston Cerčil.

knj. Zbornik. Na osnovu toga sporazuma Italijani su bili obavezni da povuku svoje trupe iz II i dijela II okupacione zone. a nijesu bili voljni da podržavaju četnike u akcijama izvan svoje I okupacione zone. 408. jula povuku iz Jastrebarskog. Neočekivano se ta grupacija sa Vrhovnim štabom NOPO i DVJ našla na toj teritoriji u povoljnom položaju. 414. veliki dio Hrvatskog primorja. Trepće — s. a hercegovački na Čemernu. Bosanska Bojna — Ljubina — s. Livna. nabacujući ih na planinske masive Maglića. * Demarkaciona linija između njemačke i italijanske okupacione zone u NDH protezala se grebenom planine Plješevice — Kravarske gorice — s. n a t j e r a j u na povlačenje sa te teritorije. Glamoča. juna 1942. Trnovo (k. Bihaća. još dok su trajali pregovori. * Zagrebački sporazum sklopljen je između vlade NDH i italijanske Više komande oružanih snaga Slovenija — Dalmacija. četnička ofanziva je naglo splasnula. 10. ili anektirana zona. 863) — Plitvički Leskovac — pl. Kozica — s. Koncentracijska prostorija se nalazila na demarkacionoj liniji između Njemačke i Italije. Miška Glava — Strnova — Razbojnik (k. t. na lijevoj obali Sutjeske. 186. Duvna i Gacka. Nevesinja i Bileće. a kasnije eventualno i iz Imotskog. str. Između Italije i NDH vođeni su pregovori da Italijani napuste III i II okupacionu zonu. Pošto su se Italijani zabavili svojim poslovima oko povlačenja iz III i II okupacione zone. 19. odnosno da se do 1. obuhvatala je dio Gorskog Kotara. III. i 5. Prozora i Konjica. Brača i Hvara. 1590) — s. Stručići — Radaljica (k. i 188. Bosanskog Grahova. ili demdlitarizovana zona protezala se između I zone i linije: Zdihovo — Hum (k. Bjelašnica — pl. Gustovana — s. crnogorsku brigadu i Hercegovački odred i da sve snage koncentriše na uskom prostoru na tromeđi Crne Gore. Jahorina — Goražde — Rudo. Dalmaciju i Boku Kotorsku. III zona je obuhvatala tenitoriju između demilitarizavane zone i demarkacàone linije. da izazovu rasulo u nekim partizanskim odredima i da preostale partizanske snage. V. 1502) — s. 3. Četnici iz Crne Gore i Hercegovine uspjeli su da. Vojnoistorijski institut. str. d." Italijanska komanda za Sloveniju i Dalmaciju. sa obje proleterske brigade. Beograd 1965. Ljuša — s. sva jadranska ostrva.iz Crne Gore i Hercegovine 2 i od n j i h formira 4. Kopčići — Suhe Jele — Vukovići — pl. počela je da povlači dio svojih snaga iz tih zona pa su snage NDH bile preokupirane brigom kako da posjednu garnizone koje su napuštali Italijani. 5 ' Nijemci su uspjeli da istisnu glavne partizanske jedinice iz istočne Bosne na jug i očekivali razvoj događaja u italijanskoj okupacionoj zoni radi eventualne intervencije. Bugojna. Pokupsko — s. nanesu znatne gubitke partizanskim jedinicama. a do 10. uz pomoć Italijana.4 2 Izvještaji komandanta Glavnog štaba za Crnu Goru. jula iz Drvara. Ofanziva proleterskih brigada u leto 1942. fusnota. Volujka i Lebršnika. Leković. osim Paga. Crnogorski četnici su jednostavno stali na rijeci Pivi. Stolca. Vranovina — s. Hercegovine i Bosne. str. II zona. Cemernioa — s. godine. 1080) — s. 4 Sporazum vlade NDH i italijanske Više komande oružanih snaga Slo- . Italijanska okupaciona teritorija u NDH podijeljena je u 3 zone: 1 zona. Plješevica — Jadovnik — Šator — Cincar — Malo van — Ljubuša — Prenj — Lisac — Bjelašnica — Troglav. 3 M.

On je bio prijatno iznenađen obrtom situacije. . Vrhovni štab maksimalno je iskoristio neočekivanu priliku da s r e di. . ali ne i dovoljno jaka. j e r su nastupali sa parolama o »spašavanju naroda« od komunističkih avanturista. objektivno procijeniti koji pravac vodi na teritoriju sa koje se. niti se mogla nabaviti u bližoj okolini. Vrhovni k o m a n dant je pisao tih dana: » . grupa proleterskih brigada. Osim toga. neće biti te sile koja bi nas zaustavila. poslije prodora. ka Srbiji. Uvjeren sam da kada mi krenemo sa jedno 4 do 5 p r o leterskih brigada u jednom pravcu. Sela su bila ekonomski iscrpljena. k o j e su bile u zamahu uspješne borbe protiv partizanskih snaga. u južnu Hercegovinu. sa 4000 do 5000 boraca. u n j i m a je kriza ustanka bila uzela široke razmjere. Ni politički četnici nijesu bili razbijeni. a stanovništvo zaplašeno četničkim i okupatorskim terorom. Isto tako nije bilo teško izabrati pravac kojim je to najlakše učiniti. uz uzdržanost naroda. Vrhovni štab je poslije napuštanja Foče i boravka na Zabljaku tražio mogućnost za predah i izlaz iz neprekidnih borbi na više pravaca. ugrozilo da bude čak i razbijena. tamo ponovo našla na udaru jačih neprijateljskih snaga. koji su partizani rastjerali prilikom uništavanja ustaškog uporišta u Borču. političkoj i opštoj situaciji na jugoslovenskom ratištu koja odgovara tim uslovima. odnosno koja je to teritorija u trenutnoj vojnoj. To se nije smjelo dogo- . trebalo je odgovoriti na nešto daleko važnije. organizuje i odmori jedinice. U toj teškoj situaciji bila je povoljna okolnost što je na Zelengori imao uz sebe pet brigada i Hercegovački odred. Postojale su mogućnosti proboja raznim pravcima: u istočnu Bosnu. u Crnu Goru. a i trenutnom vojnom snagom koju su iskazivali. No nijedan od tih prodora nije davao izglede na velike i t r a j n i j e uspjehe. Međutim. Svuda su tamo koncentrisane jake neprijateljske jedinice. četnici su znatno ojačali i uspostavili svoju vlast. Sa te teritorije nije imao ni uslove za rukovođenje narodnooslobodilačkom borbom u drugim krajevima zemlje. T a j k r a j je bio naseljen proustaški raspoloženim življem. koji su predstavljali snažnu vojničku grupaciju. što bi je. Njemu je bilo jasno da se na toj teritoriji ne može ostati. može najviše doprinijeti daljem razvoju oružane borbe i bržem porastu Narodnooslobodilačke vojske. da će opet biti oslobođene teritorije. kako i ne bi kada je očekivao da će neprijateljska ofanziva dostići kulminaciju i da će biti još dosta teških iskušenja.Vrhovnom štabu nijesu mogle biti poznate te okolnosti. koji izazivaju okupatora i nanose narodu nepotrebne žrtve. No sada je došlo vrijeme da se mora donijeti dalekosežnija odluka.« 5 Pitanje je bilo: kuda krenuti sa tolikim prikupljenim snagama? Realno je ocijenjeno da se one mogu probiti bilo u kom pravcu. j e r nije bilo hrane. umjesto toga — ona je prestala. Zbog toga je bila velika vjerovatnoća da bi se relativno jaka.

Svakako i t a j pravac je imao svoje »naličje«. str.diti. iako siromašni. lako naoružane. Provedene su i druge obimne vojne i političke pripreme jedinica. planinsko zemljište je pružalo mogućnosti bezbjednijeg k r e t a n j a i boljeg manevrisanja. navedeno djelo. juna. Na sjednici CK K P J . crnogorskoj brigadi. 6 svestrano je razmatran nastali položaj Vrhovnog štaba i pet proleterskih brigada. juna. Vrhovni komandant je 22. a da 5. da se komore smanje i da brigade prihvate iz bolnice svoje lakše ranjenike. pa su. Očigledno je Vrhovni štab smatrao da na izabranom pravcu prodora može lakše manevrisati. Josip Broz Tito. poslije uspješnog prodora grupa proleterskih brigada bi se našla na domaku partizanskih snaga i slobodne teritorije u zapadnoj Bosni. jer bi se teški gubici tih jedinica. ukoliko bi došlo do jačih borbi. Pripreme jedinica za veliki m a r š bile su temeljite. obećavali bolju ishranu izgladnelom ljudstvu i. siječe dvije komunikacije (Foča — Kalinovik — Nevesinje i Saraj e v o — Mostar). 7 Vrhovni štab je odlučio da na marš krene sa četiri brigade. 23. A zatim relativno je uzak te bi se. Pošto Vrhovnom štabu nijesu bila poznata njemačko-italijanska dogovaranja oko demarkacione linije ni Zagrebački sporazum. Leković. koje je nosilo neke neizvjesnosti. Na n j o j je i odlučeno da se izvrši pohod na zapad. crnogorska brigada i Hercegovački odred privremeno ostanu sa teškim ranjenicima i zbjegom na Zelengori. sastavljenih od prekaljenih boraca. vrlo pokretne. Na n j e m u je neprijatelj ispoljavao najslabija dejstva. vodio je na zapad. na dan godišnjice napada Njemačke na Sovjetski Savez. što neprijatelju pruža mogućnosti brze koncentracije snaga. izdao zapovijest za marš. 6. IV 1961. . Italijana i ustaško-domobranskih snaga. proleterske brigade mogle lakše naći u okruženju. prema Bosanskoj krajini. sa oko 600 ranjenih i bolesnih i dosta velikim zbjegom. Sjećanje na dane oslobodilačkog Komunist. Vrhovni komandant. kasnije vrlo teško moglo nadoknaditi. održanoj 19. Vrhovni štab je naredio da se ljudstvo pripremi za dugi marš. djelimično je saopštio odluku o daljem pravcu k r e t a n j a u govoru koji je toga dana održao novoformiranoj 4. 6 M. Najprije. spremnih da nastave revolucionarnu borbu u svim krajevima zemlje. uz smjelo i energično prodiranje bilo dovoljno za uspjeh. Jedini pravac koji je obećavao uspjeh. razumljivo je da je na tom pravcu očekivao pojavu Nijemaca. rata i revolucije. Josip Broz Tito. što je bilo najvažnije. uništiti m a n j a neprijateljska uporišta. krajevi kroz koje je vodio nijesu stradali u dotadašnjim borbama. što bi. izbjeći neželjene sudare sa jačim snagama. uključujući i više konsultacija u Vrhovnom štabu sa komandantima brigada. da se i jedinice i pojedinci rasterete svih suvišnih stvari. s tim da dalje postupaju prema razvoju događaja.

mogu se ložiti vatre samo za k u v a n j e jela. Obezbeđujuće delove isturiti na Veliki Rat.000. bar u mesu. Konjske Vode. Podkraj. godine. IV brigada. Štabovi brigada postaraće se da dobiju nešto srebrnog i zlatnog novca za kupovinu hrane. tekućeg meseca i to: Desna kolona: II brigada. V. Blagovremeno putovođu pronaći. gde da nam sve brigade upute kurire pošto oni budu upoznati s mestima štabova brigada. Izgleda da bi bio najbolji pravac kretanja: Zamršten. Bez njegovog znanja ne sme se od h r a n e ništa dobavljati. selo Jelašca. Vihovac. Ošlji Do. Konjic I : 100. birajući zaklonjena mesta. 9) Stanovnicima zagorske opštine uputiti 22. . Pokret naših snaga otpočeće 24. 8) P r e polaska na marš nastojati da se obezbijedi hrana. u čijoj će blizini biti predanak . Mjehovina. . kao i na Kaćuni Sumi oko kote 1405. Svaki pokret vojnika ka obližnjim selima — z a b r a n j u j e se. pravcem Đurovo Brdo. 5) I i II brigada uspostaviće patrolnu vezu preko kote 1090. 10) Sa navedene prostorije pokreti će otpočeti u 20 časova 24. Leva kolona: I i III brigada. Pravac k r e t a n j a do navedene prostorije izviđati. kota 1124. Sarajevo. južno od I brigade na prostoriji oko kote 1151. Mosorovići. 6) Na mestima prenoćišta odnosno predaništa. . Gođenovići. za dva dana. juna 1942. Videž. Božanovići. tekućeg meseca oko kote 1227 i jugoistočno od ove kote. a odavde pravcem koji je naznačen za desnu kolonu. 2) III brigada prikupiće se pozadi. pravcem kota 1120. Vlaholje (kota 1086) Premilovo Brdo. Premilovo Brdo. Vrhovina. kota 1001.). U tom cilju NAREĐUJEM 1) I brigada prikupiće se pred m r a k 23. 7) Dobavku h r a n e iz zagorskih sela regulisaće drug Čiča Janko (Moša Pijade — M.ZAPOVEST* Sekcija Gacko. P r e dolaska glavnine na naznačeni prostor potrebno je ranije uputiti pojedine čete da rasteraju četničke zasede na tom pravcu i obezbede izbijanje i razmeštaj glavnine. štab. Veza sa štabom kod kote 1137. tekućeg meseca priloženi letak. Đevojačko vrelo.

Jači su priskakali u pomoć fizički sla8 Zapovijest Vrhovnog komandanta. A nosili su ih i komandiri i komesari. 395—399. Sada su i Crnogorci. Vrhovni štab je naredio da sve što je borcima potrebno. 3. Po prelazu kolona odeljenje će se sviti na začelje. d. zbog konspiracije. a zatim i sklanjaju na pojavu aviona. 11) Kod dnevnih pokreta paziti na osmatranje iz vazduha. i to jedino kupovinom. od njegove kuće pa do usjeva. proleterske brigade. I poslednji dan na Zelengori iskorišćen je za pripreme za marš. u m j e r i u kojoj je to bilo određeno. Zbornik. d. 8 Pokret sa Zelengore Pripreme za pokret uspješno su obavljene. A to je bilo djelimično. žuljali su im ramena puškomitraljezi i torbe sa municijom. od naroda mogu nabaviti samo za to određeni ljudi. borci su razumjeli da nema ništa od njihove velike želje da se ide ka Srbiji. Bilo im je jasno da je tako nešto odloženo za duže vrijeme.) vojnika. 15) Pri prelasku puta kod Kalinovika obezbediti se manjim bočnim zasedama udaljenim od mesta do 500 metara. t. .Starešinskom kadru saopštavati samo jednodnevne m a r ševe. Naglašavano je ono vječito. pa se kretati po m a n j i m grupama (bataljoni). knj. 4. 2. Jedino su se nosioci puškomitraljeza češće mijenjali nego što je bilo uobičajeno. • Izvještaj štaba 1. . Partijska organizacija i politički komesari neumorno su objašnjavali kako se treba odnositi prema narodu u krajevima kroz koje će se prolaziti. Štabovi i komande su proučavali zadatke 9 i sa n j i m a upoznavali borce. i uopšte o radu i držanju proletera. 52. Klecala su koljena izgladnjelih boraca. Tako im je i to postalo zajedničko. kao i na Vranjoj Glavi. 189. k. 1138. Jedinice treba da se kamufliraju. j e r tada je to bilo đavolski teško. Kada se doznalo za pravac. Pokret se očekivao sa velikim interesovanjem i nestrpljenjem. kao i njihovi drugovi iz Srbije prije pola godine. kad je došlo vrijeme požurile ka koncentracijskoj prostoriji. A-VII. P r e d a h i odmor na Zelengori dobro su došli za sređivanje jedinica.. j e r se išlo u sasvim suprotnom pravcu. f. Kalinovičku posadu sačinjavaju oko 300 ustaških i hrvatskih (misli se na domobrane — M. V. Neprijateljski osmatrači sa automatskim oružjem verovatno se nalaze na koti 1187. odlazili dalje od svog rodnog k r a j a . 10 Brigade su. da se borci m o r a j u pravilno odnositi prema imovini seljaka. II. . Ali se i pjesma čula. str. 12) Pri prolasku pored Kalinovika zadržati potpunu t a j nost.

bijima i smjenjivali ih poslije kratkog vremena. Brigade su 25/26. prilici i čitav dan. domobranskog zbora u Sarajevu predlagao je komandantu 718. Međutim. ali na planinskom zemljištu. 11 Svakako. Četnici su panično. pobjegli ka Kalinoviku ili se posakrivali po šumama. proleterske brigade povjerio je t a j zadatak 1. ili smanjiti kolonu ili odrediti njenim delovima razne puteve«. P r i j e prelaska ceste 1. brzinom i energičnošću dejstva. to je bilo dobro zapažanje i korisno iskustvo. Na znak za napad. njemačke divizije da pokrenu svoje jedinice p r e ma Kalinoviku. omogućilo je da se borci nahrane. italijanskog korpusa iz Mostara je . borbi i gladi. koji je potjerao oko 3 000 grla stoke i nešto namirnica za bolnicu i 5. Ta mala pomoć bila je neobično velika. Sve ono što je ostalo kao rezerva upućeno je u Vrbnicu bolnici i 5. Južna kolna. Vrhovni štab je uradio sve što se moglo uraditi da kolone bezbjedno pređu preko prve komunikacije. Stab brigade zato je sugerirao Vrhovnom štabu da: »ovoliki marševi sa ovolikom kolonom izgledaju veoma neekonomični i da bi trebalo ili skratiti etape. 12 Neprijatelj je bio iznenađen pojavom tako jakih partizanskih snaga. a poslije prelaska ceste 2. Ipak četnici ne bi bili ono što jesu kada bi pristali na neki razuman sporazum. Neprijatelj je cio dan 26. Zasjeda je bila loše postavljena. Komandant 3. da prihvati 2. bataljon je postavljen južno od Kalinovika. Vrhovni komandant je tada naredio da se četnici razjure i. da obezbijedi vezu i prelazak 6. brigadi. prešla je cestu bez sukoba sa neprijateljem. Poslata su pisma četnicima u kojima im je rečeno da ne napadaju partizanske kolone. bataljon 4. b a t a ljon u Ošljem dolu. Plijen u oružju i drugom bio je neznatan. naravno. proleterske brigade. neće ni one njih. bataljonu. bez borbe. otvorila je vatru sa velike daljine. bataljonu. a i to je bila prva prilika poslije Gata da četnici ponovo počnu da plaćaju za svoje zločine. Komandant 1. bilo je teško birati puteve i pravce kretanja. komandant 6. juna. brigadu. bataljon na Premilovom brdu f ispadima četnika i artiljerijskom vatrom. i 3. juna prešle cestu Ulog—Kalinovik—Trnovo. prvi put poslije više od mjesec dana m a r ševa. kazne. Ali naređenje da se kazne četničke starješine oduzimanjem h r a n e i stoke. bataljoni su krenuli na Jelašac sa svih strana. 25. brigada. 1. kolona je bila duga i marš je trajao 10 časova. Kod sela Jelašca dočekali su iz zasjede kolonu 1. juna uznemiravao 2. Zauzvrat. još preko teritorije koju kontroliše neprijatelj. nešto poslije ponoći. Borci su se već bili zaželjeli borbe. proleterska brigada je ostavila 6. pravcem njihovog kretanja. i 6. Brigada nije imala gubitaka. brigade. 3. i ostala duboko u sjećanju boraca. j e r tada je bilo teže nositi puškomitraljez pola sata nego u drugoj.

t.obavijestio svoju pretpostavljenu Komandu za Sloveniju i Dalmaciju o pojavi jakih partizanskih grupa kod Kalinovika i. da se jedinice nigdje duže ne zadržavaju i da se što m a n j e zamaraju. d. i 28. 10. f. a kiša bila ledena. 2. 6. d. A-VII. mijenja marš-rutu. knj. NDH. juna na vrhove Treskavice. NDH. navedeno djelo. Zasipala je nezaš!» M. d. četnici nijesu imali snaga da napadnu partizane. Djelovi 3. ali malim snagama. koji su dobro poznavali teren. 4. alarmirani su tek kad je kolona prošla. 16. domobranskog zbora. Četvrta proleterska brigada. i stalno tražili pomoć. Zbog toga Vrhovni štab već poslije prvog dana marša preispituje svoju odluku o maršruti i dosledan svom stavu da se na maršu izbjegavaju čarke. koje je tamo imao. Izveštaj komandira žandarmerijske stanice u Kalinoviku. i 19. str. Zbornik. d. A-VII. Izvještaj žandarmerijske stanice — Jeleč. čete 7. Tu ju je zahvatilo veliko nevrijeme. ali je zato bila bezbjednija. s obzirom na to da je u n j i m a bilo četnika ili muslimanske milicije. U Kalinoviku je bilo samo oko 120 domobrana iz 7. nije mogao ništa drugo da preduzme sem da poveća opreznost i da razmišlja o tome kako da se spasava ako bude napadnut. 11. kroz koja kolone treba da prođu. na gotovo golom terenu. 421. ustaše i žandarmerija u Foči. oko 300 vojnika. uznemiravaju kolonu brigada i prepadima joj nanose gubitke. 71. d. Tako je praktično izostalo reagovanje neprijatelja na pojavu kolona proleterskih brigada. A-VII fond italijanske dokumentacije k. Oni su strahovali. 14. Brigada je izbila 27. To je povećavalo opasnost da m a n j e grupe četnika ili ustaške milicije. Vjetar je duvao velikom brzinom. Zbog svega toga moralo se zanoćiti. str. fond NDH. Beograd 1975. 14 Izvještaj načelnika Vrhovnog štaba. fond 195. 5. 407. nudi pomoć domobranima u bombarderskoj avijaciji. puka. fond 155. . pošto su Italijani bili napustili tu zonu. II. 3. B. Realno je bilo pretpostaviti da do sličnih sukoba može doći i u drugim selima. Kiša nošena vjetrom stalno je zasipala borce. f. VIZ. str. Iz rejona Trnova neprijatelj je mogao da je osmatra kako prolazi. sa jednim brdskim topom. Umjesto predviđenim pravcem između planina Visočice i Treskavice on upućuje sve jedinice jednom stazom preko Treskavice. 78. 13 Čarka sa četnicima kod Jelašca povećala je neizvjesnost u daljem k r e t a n j u kolona. Dnevni izvještaj komandanta 3. A-VII. Janković. 14 Kolona se kretala dosta sporo. najjače Gvozno polje. a uz to gusta magla i noć onemogućavale su pokret. Leković. k. domobranskog zbora iz Sarajeva i oko 180 četnika iz Uloga stigli su u Kalinovik tek kada su sve kolone već bile prešle cestu. Jedino su italijanski avioni neprekidno izviđali i bombardovali. k. očekujući napad na Kalinovik. f. nešto dobježalih četnika. sa 26 žandarma i 10 Italijana. na nadmorskoj visini od oko 2 000 m. 146. samo djelimično pokrivenom zakržljalom smrekom. f. k. 48—51.

Ipak niko nije stradao. 146. Pismo štaba 1. ali predstavnici seoske vlasti nijesu došli na pregovore. Naročito je bilo u izobilju mlečnih proizvoda. d. bataljonu grupa boraca je iskoristila kožu zaklanog vola da se ogrnu. 370. A-VII. da će u nama naći svoje prijatelje koji neće nikoga dirati i uznemiravati.« 15 Kolona proleterskih brigada oprezno se spuštala niz strme strane Treskavice. ali je ostalo: »Smrzosmo se usred leta. fond NDH. Mi nemamo nikakvih neprijateljskih namera prema vašem stanovništvu a isto tako ne mislimo da diramo u vaša sela. Iz sela su pobjegli čak i žene i djeca. proleterske brigade.tićene borce sa svih strana. Braćo Muslimani i Srbi! Silom prilika prolazi kroz ovaj vaš kraj jedan partizanski odred. 1. Borbe. Zbijali su se jedan uz drugoga pa se zajedno ogrtali onim što su imali. Ne želeći nepotrebne čarke Vrhovni štab je naredio komandantima brigada da upute zahtjev miliciji da pusti partizane da mirno prođu. 165. U 3. Da bi se ovde izbegao svaki nesporazum i prolevanje bratske krvi pozivamo vas da još u toku ove noći pošaljete vašu delegaciju na Trokulsko Vrelo kod vaših katuna gde ćemo se o svemu bratski sporazumeti. k. Anegdote. ali i da ne predstavljaju neku snagu. Bilo je ljeto i prije toga je brigada bila skoro čitav mjesec dana na toplom hercegovačkom kamenjaru. jer vam je sigurno poznato da partizani nisu nikada nikome nažao učinili ko nije otvoreno istupao protiv njih. knj. Bilo je seljaka koji * Pismo štaba 1. Nevrijeme je možda izgledalo i strašnije nego što je bilo j e r je »udarilo« na borce omršavjele uslijed dugog gladovanja. 12. Štab 1. . Ta noć je ostala u sjećanju proletera kao jedna od najtežih ratnih noći. U isto vreme saopštirte vašim seljacima i porodicama da se ne trebaju ničega bojali. a zatim žene i djeca. bar od v j e t r a . j e r su ta sela bila bogatija nego se pretpostavljalo. k. »Prva proleterska«. 1. Ipak su uspjeli da nalože vatre i da ih slabačke održavaju. već da prođemo mirno bez svakog sukoba sa vama. 9. Paško Romac.* Zandarmi i milicija malo su pripucali i onda se raspršili. f. Neki su pokušavali da se zaštite. str. jednim šatorskim krilom i po nekoliko boraca. iz šume se vratilo n a j prije nekoliko staraca. Brigade su se zadržale u selima između Treskavice i Bjelašnice kratko vrijeme kako je i bilo predviđeno. kao pod br. Od vas tražimo da se prema našim partizanskim vojnim jedinicama odnosite prijateljski i bratski. na Vidovdan. pa su borci bili pobacali šinjele. Jedinice su dobro nahranjene. Znalo se da u selima između Treskavice i Bjelašnice ima žandarma i muslimanske milicije. 1985. Stenografske bjeleške. str. proleterske brigade A-VII. Sa bratskim pozdravom za štab partizanskog odreda — komandant Koča Popović1« 15 18 Dnevnik Koče Popovića. Tek kada su se uvjerili da im partizani ne čine nikakve neprilike. Hladnoća je probijala do kosti. grančicama smreke. brigade je uputio takvu poruku po čobanima.

18. Bili su iznenađeni takvim postupkom. ostavila je snažan utisak na borce. a južna kolona. Ono malo snaga što je prikupio uputio je da brane Trnovo. ona je krenula dan ranije da bi u određeno vrijeme izbila u određene rejone. Sjeverna kolona. Leković. Hrana je prikupljana organizovano. i k. k o j i će na licu mesta suditi svima onima koji učine takva. str. II. preko jugozapadnih padina planine Bjelašnice. 20. fond NDH. 65. Zbornik. Vrhovni štab je izdao naredbu o osniv a n j u vojnog suda sa čime su upoznate sve jedinice. . ». Igmana i Bjelašnice prilično je uznemirila neprijateljski garnizon u Sarajevu. Vrhovni štab je tada p r e šao u sastav južne kolone. juna situaciju i odlučio da sa brigadama pređe komunikacije (cestu i prugu) Saraj e v o — Konjic i izbije na planinu Bitovnju. i 3. Planirao je da se pruga pređe na širokom frontu. a kazne će se primenjivati prema težini prekršaja bilo isključivanjem iz naše Narodnooslobodilačke vojske ili streljanjem. što takođe govori o njegovoj potpunoj zbunjenosti. 71. navedeno djelo. d. i 4.. nastupala je preko planine Igmana. 198. kako bi obje kolone u isto vrijeme izvršile predviđene zadatke. ali ga je zabrinjavalo to što nije mogao procijeniti njihove namjere. brigade. d.su imali nekoliko stotina ovaca. 59—61. sa brigadama podijeljenim u dvije kolone. knj. Tada je on sigurno znao da se radi o 3—4 brigade. I sam Vrhovni komandant je jednom intervenisao da se ona dosledno sprovodi i izgrdio je konjovoce koji su u selu Lukavcu pustili konje da pasu pšenicu. da se svi pravilno odnose prema narodu i da se i na druge načine intenzivno agitaciono i politički radi na terenu kojim se prolazi. 2. sastavljena od 1. ali su i dalje ostali nepovjerljivi. 2. S obzirom na to da je p u t južne kolone bio duži i vodio kroz sela puna muslimanske milicije. neprijatelja je zabrinula i činjenica da se jaka grupa partizana pojavila baš na teritoriji koju su Italijani napustili na osnovu Zagrebačkog sporazuma i koja još nije bila »organizovana« za odbranu. t. . na ovom maršu su direktno brinuli da se borci i jedinice ponašaju besprekorno. Sve je to toliko zbunilo neprijatelja tako da nije preduzimao ni ono što je mogao sa snagama sa kojima je raspolagao. dobro naoružane. Ništa nije oduzeto seljacima bez pristanka i bez nadoknade. f. 17 Napad na prugu Sarajevo — Konjic U selu Presjenici Vrhovni štab je razmotrio 30. 18 Najviše partijsko i vojno rukovodstvo. 1. str. 411. brigada. Uz to. 4. Pojava partizanskih snaga između Treskavice. k. d.« 1 9 Ta naredba. za našu vojsku nedostojna dela. pored ranije preduzetih m j e r a u tom pogledu. i» Naređenje Vrhovnog komandanta. Doznao je i da se one neće duže zadržavati na tom terenu. A-VII. CK K P J i Vrhovni štab. 17 M. f.

proleterske brigade n a p a d n u prugu kod Raštelice. a n a j d a l j e do 3 časa u j u t r o . Zato su. sa što m a n j e gubitaka. sa 3. a od R a m e ka Mostaru djelovi italijanske divizije »Murđe«.J u ž n a kolona lako je razgonila seosku miliciju i izbila blizu pruge S a r a j e v o — Konjic. odnosno i jedni i drugi su bili u iščekivanju na čiju će stranu g r u n u t i ta j a k a partizanska grupa. T a j puk je o d m a h organizovao borbenu g r u p u i uputio je p r e m a Trnovu. a Italijani svoju. jedinice obavezno prebace ka Bitovnji. Tome . suprotno od pravca k o j i m su se kretale proleterske brigade. 2 0 Osnovna ideja Vrhovnog k o m a n d a n t a bila je da dva b a t a l j o n a 1. Nijemci brinuli svoju brigu. P r u g u S a r a j e v o — Konjic n e p r i j a t e l j je obezbjeđivao veoma malim snagama. unište instalacije i objekte na n j o j . I o v d j e je dosledno ostvarivao j e d n o od osnovnih pravila partizanskog načina r a t o v a n j a : da prihvati borbu samo onda kad n j e m u odgovara. Vrhovni k o m a n d a n t je naredio da se t a j zadatak izvrši brzo i da se u toku noći. Žandarmerijske stanice su se osjećale bespomoćne pred kolonama. a tri b a t a l j o n a na Brđane. Vrhovni k o m a n d a n t j o j je 2. Pošto je v j e š t o i spretno izvukao partizanske snage iz Crne Gore i Hercegovine i reorganizovao ih. poruše prugu. n j e m a č k e divizije naredio je 738. p u k u da organizuje odgovarajuću odbranu. Stab 718. zgrade. Uplašena milicija. U Pazariću je bilo 18 žandarma koji su obezbjeđivali p r u g u do tunela. koja je nastupala grebenom Ivan-sedla p r e m a Bitovnji. 20 feldžandarma i nekoliko milicionara. jula izdao zapovijest za n a p a d i prelaz pruge. Ne znajući da u ž a n d a r m e r i j s k o j stanici na Ivan-sedlu ima samo 8 šandarma. sada je nastojao da ih dovede. što je proleterima pružilo priliku da na pruzi S a r a j e v o — Konjic rade šta hoće. Na dijelu p r u g e S a r a j e v o — Konjic bilo je samo 31 žandarm. likvidiraju n e p r i jateljske posade. U kasarni na Ivan-sedlu bilo je 8 ž a n d a r m a . brigadom. javljala je o velikim partizanskim snagama u n a s t u p a n j u i širila paniku. i to slabo. Vrhovni štab je čitav ovaj m a r š vodio oprezno. Grupa proleterskih brigada k r e t a l a se duž same demarkacione linije između italijanske i n j e m a č k e okupacione teritorije u t o m dijelu naše zemlje. pa i oni razbacani duž p r u g e i d r u m a . Kada je s j e v e r n a kolona izbila na Igman povjerovao je da će pokušati da se probije u istočnu Bosnu. koja je pobjegla ispred proletera. brigadi da k a s a r n u blokira i obezbijedi prolaz kolone. brižno ispitujući t e r e n i s t a n j e kod n e p r i j a t e l j a radi iznalaženja n a j p o v o l j nijih mogućnosti da kolone p r o đ u sa što m a n j e dodira sa n e p r i j a t e l j e m ili čak bez borbe. obezbjeđujući u isto v r i j e m e kolonu Vrhovnog štaba. magacine i druge. naredio je 3. Od S a r a j e v a do R a m e u o b e z b j e đ e n j u su bile isključivo jedinice NDH. N e p r i j a t e l j u nikako n i j e polazilo za r u k o m da procijeni n a m j e r e g r u p e proleterskih brigada. vjerovatno. koje su se u s t r i j e m i l e p r e m a n j i m a i tražile h i t n u pomoć. u p r e d j e l e g d j e su bili povoljni uslovi za dalji razvoj b o r b e i uspješnije n a p a d e na n e p r i j a t e l j a .

str. Reflektori iz oklopnog voza pretraživali su okolinu i mlaz njihove svjetlosti pratili su rafali iz mitraljeza i pokoja granata iz topčića. fond. naišao je od Tarčina njemački oklopni voz. koji je imao 16 granata. 379. A-VII. Sjeverna kolona je napala železničke stanice Hadžiće. i obezbjeđivao kolonu od Tarčina. izgleda. f. 12. knj. Ustaše su se branili iz bunkera pored stanice. 22 Stenografske bjeleške. k. ali je treća granata eksplodirala sasvim blizu voza i. knj. k. Zastao je u stanici i ozbiljno zaprijetio da onemogući izvršenje zadatka desne kolone 1. 1. proleterske uspješno su prišli pruzi. 1/2. Koča Popović odmah je naredio da se privuče brigadni top 65 mm. Taj voz je prošao i kroz raspored 2. oružanih snaga NDH na dan 26. bataljon. str. D. brigade. i 2. Hajrudin Mehinagić i Spiro Lagator popeli na stijene odakle su uspjeli da ubace bombe u pećinu. Uz put ih je rasporedio: 25 u Hadžićima. oko 22 časa. 12 u Tarčinu. komandanta voza. i iz n j e davali otpor. 162. Drugi bataljon nije uspio da spriječi ni dolazak ni bjekstvo oklopnog voza. 2 2 I tri bataljona na lijevom krilu 1. dok su se bombaši Marko Stanišić. d. brigade napadali su 6. d. str. . 1990. Pešić. 76—82. teško pristupačnu. Puškomitraljezac Boško Dedejić »zakivao« im je ulaz u pećinu. i to samo na železničku stanicu u Raštelici. Nije ga pogodio. Poslije odlaska oklopnog voza zauzimanje bunkera i stanice bilo je praktično riješeno. i L. 11. Dnevnik. navedeno djelo. A-VII. f. Artiljerac sa fronta u Spaniji. Glavni zadatak je imao 6. Zatim su i oni upali u pećinu i natjerali milicionere da se predaju. d. NDH. južna sve stanice od Raštelice do Konjica. Preostali žandarmi su bili prinuđeni da se predaju. 596. Leković. f. Vjerovatno su pretpostavljali da im tu niko ništa ne može. proleterske. U trenutku kada je 6. dobro uplašila njemačkog oficira. 21 Grupa brigada je vrlo brzo izbila na prugu. Ispalio je tri granate. bataljon naišao na otpor muslimanske milicije u Džepima. i 4. Bataljon je zatim izbio na prugu kod Zivašnice gdje Raspored. Pazarić i Tarčin. Prva proleterska. 2. jer nije imao nikakvih sredstava da poruši prugu.se odazvao jedino komandant željezničkog ustaškog bataljona. M. bataljon. sam je nišanio i gađao oklopni voz. Samo je 1. Povukli su se u jednu pećinu. 10 na mostu kod Sunja i 11 u b u n k e r u kod nadvožnjaka blizu Podorašca. svi uređaji polomljeni i pruga porušena na nekoliko mjesta. Vladimir Dedijer. u kojoj je bilo 10 ustaša. 1. 1. 206. Komandant 1. Na desnom krilu 1. je napadao dijelom snaga sa sjeverne strane. Ali im je 1. bataljon doskočio. jer ni one nijesu uspjele da do tada poruše prugu. Zeleznička stanica je spaljena. 26 i k. brigade. 8 žandarma i 3 milicionara. Tatar i M. a 2. Matić. juna 1942. naročito noću. bataljon napao bunker i železničku stanicu. 13. jula uputio ih vozom ka Konjicu. Prva proleterska. Prikupio je 68 ustaša i rano 3. str. koji je pokupio 11 ustaša i žandarma i pobjegao ka Tarčinu. 10 u Raštelici.

k. str. veoma lako prešle prugu. Tako su jedinice južne kolone. koji su obezbjeđivali Konjic. 13. bataljon da nastave sa uništavanjem objekata. Dedijer. f. 1 i 42. u Podorašac. Uništene su zupčane lokomotive. str. 206. Izvještaji domobranskih jedinica. f. Voz je ostao u stanici. d. Bataljoni su porušili prugu. Jedan n j e n bataljon zauzeo je žandarmerijsku stanicu na Ivan-sedlu. koji su poslije završetka letačke obuke u Mostaru. na kojemu takođe nije bilo neprijateljskih snaga. U Bradini nije bilo neprijatelja. sa Vrhovnim štabom. 161—162. to je p r i m j e r n a uspješna akcija partizanskog n a 23 Stenografske bjeleške. polomili još neke instalacije. Zarobljeno je oko 120 domobrana i 3 Italijana.5 metra. Borbe. Prvi bataljon je porušio i most na Živašnici. Leković. 56. okretnica za lokomotive. . proleterskoj da vrati 1. Mihailović. Lijevo krilo bataljona prepucavalo se sa djelovima 1. ostali su se uglavnom vraćali sa odsustva. Napad brigada na železničku prugu je bio višestruko značajan. porušili skretnice i prugu. puka domobrana. sa Vrhovnim štabom. Među zarobljenima je bilo i 15 avijatičara.2® Vrhovni štab je rano toga dana procijenio da neprijatelj nema jakih snaga na pruzi. Srušen je i veliki most Lukač dug 52. str. ta odbrana je ispalila nekoliko metaka i predala se. jer je bilo naređeno iz Sarajeva da se svi vozovi zaustave u stanici u kojoj se zateknu u 22 časa. P. kretala se duž grebena Ivan-sedla. f. i 5 žandarma u selu. osim što su pustili dvije lokomotive iz suprotnih pravaca. 2. 4. k. V. te da nema razloga da se žuri sa prelazom i ostave neporušeni mnogi objekti na njoj i most Lukač. i 3. A-VII. 2. jer čim je 4.nije bilo neprijatelja. Dok je bataljon prilazio pruzi. Treća sandžačka brigada. k. 87—91. sa 11 ustaša. 26. str. d. Domobranski oficir je odmah organizovao odbranu stanice sa onim naoružanim domobranima. navedeno djelo. ka mostu Lukač. Jedino tunel nijesu mogli uništiti. 1986. 10. fond NDH. Njega je neprijatelj uspio da popravi tek poslije dva mjeseca. Ipak je nije dobro organizovao. i 98—100. 3. Ranjena su dva borca. Oko 5 časova bataljoni su krenuli prema Bitovnji. Poginuo je jedan borac 4. Bataljoni su se vratili. Železničke šine su polomljene ili iskrivljene na dužini od nekoliko stotina metara. M. da se u punoj brzini sudare negdje u njegovoj sredini. bataljona. Najprije. A-VII. 3 u s t a š e i 4 Italijana. veći broj vagona. bili određeni da idu na Istočni front. d. a 1. 1. koji su se razbježali poslije prvih plotuna. sve stanične zgrade i sva postrojenja. Dnevnik. Blizu stanice je bio bunker. Treći bataljon je napadao na železničku stanicu Podorašac. u stanicu je ušao putnički voz u kojemu je bilo oko 150 domobrana. d. k. f. Samo je oko 40 domobrana iz 13 puka imalo puške. a trojica su ranjena. pa je naredio 1. 170. bataljona 7. 12. popalili stanice i železničke kompozicije i uništili postrojenja. sa jednim oficirom. bataljon neopaženo podišao stanici i iznenada je napao. Romac. 96—98. 54. Četvrti bataljon je napadao na železničku stanicu Brđane. Rudarska četa.

A-VII. sastavu. Mogli su da vide samo haos: ispresijecane kolosjeke. stanične zgrade koje dogorevaju. 38 i k. da utvrde šta je sa njom.čina ratovanja kojom je iznenađenom neprijatelju nanijeta ogromna šteta. razumljivo. Taj uspjeh je silno ojačao samopouzd a n j e jedinica a i poboljšao njihovu opremljenost. Nijemci iz Sarajeva i Italijani iz Mostara odmah su intervenisali. Jedinice nijesu bile pripremljene da brzo onesposobe prugu (iskidaju šine ili je zapriječe k a m e n j e m i drugim) pa je neprijateljev oklopni voz prolazio od stanice do stanice. 106—108. vrlo malo se znalo o neprijatelju i n j e govim snagama. Pustoš oko pruge. a glavne snage orijentisao da spriječe eventualno nastupanje 2. koju su Italijani napustili. domobranskog zbora. 1. njemačke divizije prvi je pribrano reagovao i uputio m a n j i dio 738. brigade ka dolini Bosne. Komandant italijanske divizije »Murđe« poslao je iz Mostara jednu četu pješadije i vod minobacača kao pojačanje garnizona u Jablanici i Rami. a snage NDH nijesu stigle da posjednu. 9a. uvjerio se koliko je bio u zabludi kada je smatrao da su partizanske jedinice uništene ili bar onesposobljene za veće akcije.. k. iako za to nije bilo razloga. gdje su dva bataljona napadala na beznačajne neprijateljeve snage. a partizana nigdje.4 Oslobođenje Konjica Napad na prugu Sarajevo — Konjic silno je uznemirio Nijemce. 22. proleterske brigade. Zatim bilo je nepotrebnog gomilanja jedinica. Leković. Prvo su izviđali prugu. Bio je to dobar p r i m j e r kako treba pravilno odabrati cilj. kao na p r i m j e r u Raštelici. puka iz Sarajeva ka Hadžićima i Pazariću. pošto nije raspolagao svojim snagama. Postalo mu je jasno da su one još uvijek jake i da su dobro naoružane. str. molio je 2 < Izvještaj štaba 1. Komandant 718. Bombe su bacili nasumice. rasporedu i organizaciji odbrane. 2. oružane snage NDH. i neoštećen se vratio u Sarajevo. mada su bataljoni ostali nešto više vremena nego im je bilo naređeno. i onemogućeno prevoženje za neprijatelja dragocjene ruda boksita. U ovom velikom borbenom zahvatu ispoljili su se. d. Komandant 3. Italijane i Pavelićevu NDH. III zona. Zbog prevelike opreznosti pruga je brzo napuštena. i to u toku noći. rasporediti snage i energično dejstvovati. f. Prekinuta mu je najvažnija saobraćajnica koja spaja Hercegovinu i dio Dalmacije sa ostalom teritorijom NDH. navedeno djelo. d. porušene objekte. f. Za neprijatelja je to bio pravi šok. i nedostaci. Izvanredno je iskorišćen nedovoljno posjednut međuprostor. . Na primjer. Najugroženijim su se osjećali ustaše i domobrani. i 4. 3. Pored pretrpljenih gubitaka i ogromne materijalne štete. ali samo avijacijom. M.

2. 115—118. A-VII. navedeno djelo. da bi tamo sadejstvovala sjevernoj koloni. uz upozorenje da se poveže sa Konjičkim partizanskim odredom. i uputstvo da poruši sve vojne objekte. M. 27 i 29. a bio bi to i izvanredan politički uspjeh koji bi pojačao uticaj NOP-a u cijelom tom k r a j u . navedeno djelo. bataljona 7. f. 18. Izvještaji domobranskih jedinica. A. jula krene ka Prozoru i cesti Prozor—Gornji Vakuf. a kada je i ta noć prošla. Treća brigada i 4. II. d. str.. Južnoj koloni je dao zadatak da 5. Komandant garnizona. d. istoga dana poslije podne. str. k. Pored ostalog naoružanja posada je raspolagala sa 7 mitraljeza i 4 minobacača. d. Komandant garnizona je očekivao napad u toku noći između 6. brigade nastavili su marš prema Prozoru prema ranijem planu. i dalje nastavio da ostvaruje plan marša. u Konjic je pobjegla i brojna milicija iz susjednih sela. 7. knj. 56. proleterske. A-VII. d. 35. str. 101—114. Time bi se neprijatelju zadao još snažniji udarac. a naročito specijalne instalacije za železnički saobraćaj. 27 ) 25 M. koja su takođe bila uređena za odbranu. Može se pretpostaviti da je ona više slabila odbranu nego što ju je pojačavala. i da tamo u n j o j ne smiju dejstvovati bez odobrenja više komande. d. 144. Zbornik. 15» M. puka domobrana. 7. rasporedio je snage u utvrđene objekte u gradu i na okolnim brdima Repovcu i Pomolu. ali je nije dobio. f. domobranske divizije iz Mostara. koju su napustili prema sporazumu. proleterske i naredio brigadi da napadne Konjic. Izvještaj 6. K. A-VII. 90 ustaša. navodeći kao razlog da je to III zona. . njemačke divizije. Vrhovni štab je na osnovu izvještaja štaba 1. A-VII. 129. fond NDH. k. k. 27 Izvještaji komandanta 7. 26 ) Posadu Konjica sačinjavali su 380 domobrana 1. Vrhovni komandant je usvojio prijedlog štaba 1. fond NDH. Međutim. puka. f. t. str. 3. proleterske i drugih obavještenja da neprijatelj ne reaguje ni od Sarajeva ni od Mostara. 5. 9. samo sa snagama koje su se u n j e m u zatekle. Leković. ponadao se da će mu stići pomoć u toku 7. došlo bi se do municije. opreme i namirnica. ocijenio da postoji realna mogućnost da se oslobodi Konjic. 3 i k. Leković. jula. 12. bojeći se dolaska partizana. f. Uzimajući u obzir te dobro uređene položaje. 20. f. No Italijani su ostali ravnodušni prema t r a ž e n j u komandanta 6. d.25) Vrhovni štab je. 2. bataljona 7. navedeno djelo. Leković. jula. da se dobro obezbjedi od Mostara. iako je vratio na prugu bataljone 1. jer je širila paniku pričama o »ogromnim kolonama partizana«. grad se mogao žestoko braniti. pešadijskog puka. 386. 1.Nijemce i Italijane da intervenišu. bataljon 1. f. d. fond italijanske dokumentacije. 119—121. fond njemačke dokumentacije. uništili vojni objekti u Konjicu. 26 Naređenje Vrhovnog komandanta. Stalno je tražio pomoć. f. 2. Tako je garnizon u Konjicu ostao sam. 60 žandarma i 42 vojnika iz Zelezničkog bataljona. 71. Izvještaj 718. 5. k. d. k. komandant 1. 36. Osim toga. broj vojnika i naoružanje. i 7. 1 i k.

i 2. jula u dva časa. Treći bataljon je napadao sa istoka. Međutim. brigadi. a onda naredio četama da krenu u napad. 2 i k. Drugi bataljon je poslije podne pregazio Neretvu. bataljon i Konjički partizanski odred izbili su na prugu Konjic—Rama. U prvom naletu je naišao na snažnu vatru neprijatelja. 2001. Ipak. Borci su. bataljon je napadao uz desnu obalu Neretve. i 3. d. Vrhovni štab je dobio obavještenje da se od Mostara. 1990. 28 ) Ali naređenje nije blagovremeno stiglo do štaba brigade i do 1. d. koji je već nekoliko dana očekivao t a j napad. bataljon počne napad. sa naređenjem da odustane od napada. Dosledan zamisli da se izbjegavaju sudari sa j a čim snagama neprijatelja u toku marša. a 2. iako sa malo municije i pokojom ručnom bombom. poneseni i poslednjim uspjesima. na lijevom krilu brigade. U toku 7. bataljon desno od njega. jula 6. razjurili m a n j a neprijateljska obezbjeđenja i iskidali železničke šine na više mjesta. pa je odlučio da se napad odgodi. i tom prilikom se dogodilo nešto nepredviđeno. bataljon je izvršio juriš na Repovicu. A-VII. . k. otkuda su branioci očekivali pomoć. trebalo je da zauzme Repovicu. preko rijeke dozvali komandanta 2. U toku noći su mala odjeljenja pripucavala na Konjic. Stab 1. Oko dva i po časa 1. bataljon je trebalo da napada sa mostarskog pravca. bataljona i prenijeli mu naređenje da se vrati. oduševljeno primili naređenje za t a j napad. bili su previše udaljeni izvršavajući ranije dobijene zadatke. Zbog toga su sastanci partijskih i skojevskih organizacija imali »vojnički« karakter. 6. a zatim da upadne u grad. 1. f. Početak napada 2. i 2. 1. 1. na brdo Pomol koje je bilo ključ odbrane Konjica. odmah je uputio kurire 1. Stab brigade nije uspio da prikupi sve bataljone. preko Jablanice i Rame.Stab prve proleterske počeo je odmah da priprema bataljone za napad na Konjic. f. bataljona na Pomol trebalo je da posluži drugim jedinicama za opšti napad. bataljon nije mogao pregaziti Neretvu i da će ostali bataljoni poći u napad kad čuju i vide da je to uradio 1. Tek poslije dva sata borbe bombaši su na lijevom krilu uspjeli da probiju odbranu. bataljon. 6. 2. Kuriri su n a j p r i j e stigli u 6. Taj uspjeh je uzdrmao cijelu od2« Stenografske bjeleške. 2. bataljon. te noći do napada nije došlo. d. Za napad su određeni 3. f. 6. toliko da bi plašili i zamarali branioce. koji su izbili u određeno vrijeme na polazne položaje i čekali da 2. govorilo se samo o tome kako napadati i šta u kojoj prilici raditi. jula štab brigade je detaljno pripremio napad na Konjic. U stvari. kreće ka Konjicu jedna kolona Italijana. bataljona. 1. j e r se odustalo od napada. Pretpostavljao je da 2. bataljona je čekao još oko pola časa poslije ugovorenog vremena za početak napada. koji je trebalo da počne 8. preko Zlatara. U toku 7. 1985. bataljon. bataljon. prvo je morao da pregazi Neretvu i napada uz n j e n u lijevu obalu. na desnom krilu. 2. k. Time je garnizon u Konjicu bio potpuno odsiječen od susjednih garnizona.

u pravom smislu te riječi. koji su pušteni da idu kući. kroz šume Zlatara. Miladin Ivanović tvrdio je štabu brigade da je netačan podatak o n a s t u p a n j u 1 000 italijanskih vojnika od Mostara. Zbog toga je bataljon samoinicijativno požurio ka Konjicu da se nađe bliže. bataljona su jurili niz stranu ne dozvoljavajući neprijatelju da se odlijepi i. Borci 1. bataljona. Oko 9 časova jedna četa 3. Zarobljeno je 30 domobrana. i 6. bataljon uspješno vodili borbu za grad. j e r ovi nijesu uspjeli da zapale plastove sijena kao ugovoreni znak za povlačenje pošto se nijesu mogli odlijepiti od gonioca. U isto vrijeme je stigao u štab brigade i komandant 6. Štab brigade je ocijenio situaciju kao povoljnu za nastavljanje napada na grad i naredio 3. na leđima su mu prešli most i ušli u grad. To je bio veliki uspjeh. bataljona. se gotovo bez borbe. bataljona da će i ostali bataljoni krenuti u napad kad čuju borbu kod susjeda. Treći bataljon odmah se uputio. i 3.b r a n u na Repovici. Domobrani su pobjegli sa Zlatara čim je počela borba. Dok su 1. Procjena štaba 1. bataljona. Stab bataljona je postupio prema n a r e đ e n j u i odustao od napada. bataljon prema Pomolu. predali. i pobjegli su stazom prema Visu. bataljona je p r e gazila rijeku južno od grada. štabu brigade je stiglo naređenje Vrhovnog komandanta o obustavljanju napada i upućivanju bataljona ka Prozoru. bataljonu u oslobađanju Konjica. I jedna četa 6. ali kad je čuo borbu na Konjicu pretpostavio je da 1. jedan puškomitraljez i oko 50 000 metaka. Zahvatila ih je panika i nastalo je bježanje. 29 ) Neprijatelj je prikupljao dijelove koji su bježali sa desne obale Nertve i jakom mitraljeskom i minobacačkom vatrom spriječavao dalji prodor 1. Uskoro je grad bio oslobođen. koja je pregazila Neretvu. pode- . Većina neprijateljskih snaga iskoristila je to što se nije pojavio 2. Oni su. Pojava partizanskih snaga i sa tih strana izazvala je paniku kod neprijatelja. i znatne količine opreme i namirnica. i 3. Prva brigada je zaplijenila 3 mitraljeza. Ceta domobrana u rovovima na Pomolu nije mogla da štiti mitraljeskom vatrom ustaše koji su bježali sa Repovice. opkoliti i žive pohvatati. prema ranijem naređenju. Demoliran je najvažniji železnički čvor na pruzi Sarajevo—Mostar. Bataljon je brzo nastavio ka gradu. Oslobođenjem Konjica dovršena je i inače sjajna akcija proleterskih brigada na pruzi Sarajevo—Konjic. i samo 6 ustaša. bataljonu da pregaze Neretvu. na neprijateljske rovove. preko grebena planine P r e n j a . likvidirao uz put dva m a n j a uporišta i izbio pred kasarnu u kojoj je bilo nekoliko domobrana. branioci su se prepali da će ih partizani jdsjeći od grada. Komandant 6. Neprijatelju je nanijeta ogramna šteta. da sadejstvuju 1. pokazala se tačna. obavještavajući o toj odluci Vrhovni štab. ako tim bataljonima bude trebalo pomoći. bataljon nijesu dobili to n a r e đ e n j e i da se mogu naći u teškoj situaciji. U Konjicu je bila železnička ložionica i u n j o j 24 lokomotive sa zupčanicima. bataljona. jer njegov bataljon dolazi iz tog pravca. sa istočne strane je ugrozila bok i pozadinu neprijatelja na Pomolu.

Konjički partizanski odred imao je stalne veze sa stanovništvom grada. desilo se u Konjicu i nešto što je pomutilo radost pobjede borcima 1. k. svojevoljno su uzeli iz jedne privatne radionice jedan kačket i jedan sako. Jovanović. Stenografske bjeleške. pokazalo se da proleteri nijesu dovoljno stručni za t a j posao. 58. ne toliko zbog zaplijenjenog naoružanja koliko brojem zaplijenjene municije i jačanjem borbenog morala. narodni heroj Đoko Vukićević. Politički komesar čete u kojoj su bili strijeljani borci. II. 18. R. Govorio je politički komesar 1. A-VII. str. Moj bataljon. d. str. Kragujevački bataljon. a ostale samo oštećene. f. i 19. 24. 23. d. članak Prva proleterska. Za pohvalu je. 28. 10. ratni sud ih je osudio na smrt! Na strijeljanju su klicali Komunističkoj partiji i narodnooslobodilačkoj borbi. Neđeljković. 5. svjesni da su ciljevi revolucije i zadaci Partije iznad svega. kao pod br. Vojvodić. d. . Zbornik. 57. G. Drugi bataljon je mogao samo da zažali što je daleko odmakao i nije mogao pomoći svojim drugovima. kad je poslije 30 godina pričao o tom slučaju. Ovoga puta bataljoni se nijesu žurili da napuste grad. bataljona. 272. 2/1.sene za vuču uz Ivan-planinu. 389. knj. Eto. str. i to im bio jedini prekršaj. 30 ) Oslobođenje Konjica imalo je i veliki politički značaj. Na žalost. str. Vešović. bataljona su teška srca. Njihovo oduševljenje zaista je bilo veliko. bataljona. 1. Kolona i vidici. R. i ispoljio p r i m j e r n u inicijativu i veliku odgovornost. »i Izvještaj štaba 1. Opreznost Vrhovnog štaba bila je razumljiva. prihvatili presudu. 2/1. Iako su bili dobri omladinci i h r a b r i borci. Ipak su bili uznemireni i tužni. f. kojemu pripada najveća zasluga za oslbođenje Konjica. nije mogao da sakrije suze. ali disciplinovano. kao i obično kad se uspije. bataljona Pera Ćetkovića da počne napad i komandanta 3. B.31) s« Izvještaj štaba 1. Borci 1. 1. bataljona R a j a Nedeljkovića koji je brzo i energično dejstvovao kad je počela borba kod 1. Rušenja su počela još u toku borbe. ocenjujući da se zadatak može izvršiti. proleterske brigade. batljona. a da se ne poremte osnovne zamisli Vrhovnog štaba. brigade za veće i jače branjeno naseljeno mjesto. Na dan oslobođenja u gradu je održan miting na kojemu je prisustvovao veliki broj građana. 701. knj. inicijativa komandanta 1. Dobro je organizovano i rušenje objekata i evakuacija plijena. str. nalagala ju je opšta situacija i težnja da se što sigurnije ostvari glavni cilj. U samom gradu bilo je mnogo pristalica narodnooslobodilačkog pokreta. t. knj. 143. Izvještaji predstavnika Vrhovnog štaba. Priznali su to. Dva njegova borca. str. proleterske brigade. Borci i rukovodioci su pokazali veliku hrabrost i snalažljivost. Oslobođenjem Konjica ojačala je vatrena moć jedinica. Stab brigade je dobro rukovodio cijelom akcijom. A-VII. Takođe treba istaći drugarsku brigu i budnost 6. članak Rodaci. Oslobodilački rat. k. Dvije lokomotive su uništene. proleterske Filip Kljajić —Fića. Zapaljeni su svi vojni objekti. Napad na Konjic je bio prva borba 1. dva omladinca. 701.

71. Italijanska dokumenta. i 3. brigadi da nastupaju u pravcu Gornjeg Vakufa. 26. Dva bataljona 3. Četvrti bataljon je napadao pravcem Gornji Vakuf—Prozor i trebalo je da prekine vezu između ta dva grada. 32 M. brigade napadali su sa juga i istoka. 1. k. brigade da oslobode Prozor. Uskoro je stigla jedna četa 20. bez 1. 88 M. 2. tako da je grad bio gotovo opkoljen.Oslobođenje Prozora Prelaskom preko komunikacija Sarajevo—Mostar izvršen je n a j važniji dio planiranog marša grupe proleterskih brigada na zapad. Iako mu nijesu bila poznata razmimoilaženja između Italijana i NDH on je. Početkom jula u Prozoru je bilo svega desetak žandarma. prema otporu. A-VII. i 9. nije raspolagao snagama da zaustavi njihov prodor. Dalmaciji i Sloveniji. d. Leković. k. Leković. U z i majući u obzir sve te elemente Vrhovni štab je naredio 2. Domobranska dokumenta. 3. i. bataljon 15. A-VII. Nijemci su bili okupirani borbama na Istočnom frontu. i 4. Glavni štabovi domobranske i ustaške vojske pokušali su da pronađu bar neku jedinicu koju bi mogli izdvojiti za dejstvo u ugroženom p o d ručju. pa su i od Italijana tražili da tamo upute jednu novu armiju. Leković. navedeno djelo. f. 204. a 11. Od 10. 7. To je doprinijelo da izostane njihova aktivnost. A-VII. U Prozoru se tako prikupilo oko 450 vojnika. domobranskog zbora. domobranski zbor nije imao snaga ni da posjedne napuštene garnizone. k. ka Bosanskoj krajini. i 3B. 71. str. Italijani su bili povukli svoje jedinice iz III i II okupacione zone. čete. i iz Zenice jedna polučeta i sa Ivan-planine 1. fond NDH. domobranskog zbora iz Sarajeva. 36. jačini neprijateljskih snaga i brzini njihovog reagovanja. 2. f. str. do 12. Izvještaj 3. Zbornik. f. . 33 ) Vrhovni štab je dao zadatak 3. fond NDH. brigadu je uputio ka Prozoru. d. k. navedeno djelo. ustaškog bataljona i vod mitraljeske čete 9. ustaškog bataljona. 421. i k. jula još i 3. 2. puka. M. f. 5. str. A-VII. a 1. 2. d. k. t. d. knj. 55. 12. 34 ) Naređenje Vrhovnog komandanta. Oni su svakodnevno dobijali izvještaje o približavanju jakih partizanskih snaga i neprekidno su tražili pomoć. Komandant 3. 1. jer su oni bili jedina snaga koja je mogla nešto učiniti protiv jake grupe proleterskih brigada. 56. 122—126. 32 ) Vrhovni štab je bio u povoljnijoj situaciji. fond NDH. 134. Vrhovni štab je odmah uočio da mu nastala situacija pruža nove mogućnosti za akciju. pješadijskog puka domobrana. kroz čije operativno područje je prolazila grupa proleterskih brigada. navedeno djelo. 28. d. 141—148. Sve je spalo na snage NDH. zbunjen i trenutno slab. II. 7. Tih dana Vrhovni štab je dobio i obavještenja o uspješnom razvoju ustanka u Bosanskoj krajini. f. procijenio da je neprijatelj u cjelini iznenađen. četa 17. brigadi i 4. jula iz Sarajeva je n a j p r i j e upućen jedan bataljon crne legije i jedna ustaška četa. str. a 3. 1. bataljonu 1. d. d. fond italijanske dokumentacije.

Nanijela je brigadi znatne gubitke. k. Peti bataljon je posjeo položaje na Makljenu. čete 4. Prvi neuspjeh u napadu na Prozor iznenadio je Vrhovni štab. A-VII. gdje je pokušala da zaustavi nastupanje crne legije. odlučio je da se napad odloži za 24 časa 1 da cijela 3. bataljona našao se između ustaša te čete i onih koji su branili grad. brigade obuhvatili su grad sa juga i jugoistoka. . 701. u zoru napadnu i na varošicu. a četiri bataljona 3. rovova i nekih utvrđenih kuća. Neprijateljska avijacija bila je veoma aktivna i stalno izviđala i bombardovala okolna sela. 36 ) On ni ovom prilikom nije bio upoznat da je u grad stigla crna legija i da je garnizon dvostruko jači nego se pretpostavljalo. bataljon je nastupio u pravcu Makljena. »šteta bi bilo da nam pobegnu i odnesu oružje«. Vještim manevrom i prebacivanjem. 35 ) Ni jedinice 3. 2/1. Tada su sve jedinice krenule u napad na grad. str. Stab bataljona je procijenio da je odbrana Prozora jača nego se očekivalo i predložio je Vrhovnom komandantu da tamo pošalje još snaga. . bataljona. bataljon n a j p r i j e r a s t j e r a j u neprijateljske grupe sa okolnih brda a onda. pod zaštitom mitraljeske vatre. Proleteri su morali da zauzimaju rov po rov. Tako je bataljon. orijentišući se ka Prozoru. Odbranu u samom Prozoru je organizovala crna legija a druge snage su isturene na okolne visove. . jer. Neprijatelj se uporno branio iz bunkera. jula. koji su dominirali Prozorom. bataljon 1. čete približavao serpentinima na putu ka Makljenu iznenada je izbila od Gornjeg Vakufa 3. umjesto da izbije na polazne položaje za napad. politički komesar 1. f. proleteri su se ipak izvukli bez gubitaka. bataljon rastjerao grupu ustaša sa Makljena. a 4. 36 Naređenje Vrhovnog komandanta. bataljon je napadao na Kozje stijene i Debelo brdo. Zbornik. 5. knj. domobrana i milicije i smatrao je da to neće biti težak zadatak za tri proleterska bataljona. sandžačka i 4. Kada je topčić »pito« pogodio »5 izvještaj štaba 4. Prema planu 4. Vod 4. Naročito je bila jaka odbrana Kule. proleterskoj brigadi. II. Proglašena je za narodnog heroja. Prva četa se povukla na Krmsku glavu. 151. d. do sela Majdana. 13. Ustaše su izvršili juriš i primorali je na povlačenje. prva žena politički komesar u 1. t. On je bio obaviješten da u gradu ima 150—200 ustaša. 56. U trenutku kada se vod 3. sandžačke brigade nijesu uspjele da zauzmu polazne položaje za napad na grad. neustrašivi borac i izvanredan drug. sa tri časa zakašnjenja. I rudarska četa se povukla pod jakim pritiskom ustaša. studentkinja tehnike. 37 ) Napad na Prozor počeo je u 8 časova. Tom prilikom je smrtno ranjena Olga Jovičić. iz koje je neprijatelj dejstvovao jakom mitraljeskom i minobacačkom vatrom. Najprije je 5. d. 25. ustaškog bataljona crne legije. čim je Vrhovni komandant obaviješten 0 jačini otpora neprijatelja. četa 17. bio prinuđen na odstupanje. Međutim.U vrijeme priprema napada 4. predratni član Partije. brigade zauzeo Kozje stijene i tako stvorio mogućnost za upad u Prozor. bataljona.

U napadu na Sćit učestvovali su 1. Tako je Prozor oslobođen. neki su uspjeli da se provuku između jedinica i pobjegnu. Oni su u zoru u snažnom naletu upali u rovove. Bezmalo sva okolna sela su katoličke vjeroispovijesti pa bi paljenje crkve i samostana vjerovatno negativno politički djelovalo. Tome su najviše doprinijeli tri fratra. Vrhovni komandant je dozvolio da se brigada odmori j e dan dan poslije zamornih marševa i borbi. d. Oslobodilački rat. Lj. V. 2001. M. 274. navedeno djelo. Nekoliko ustaša i žandarma je ubijeno. U Sćitu je bilo 16 žandarma. Varga i B. gotovo još djeca. da ih očisti od ustaške milicije i pripremi se za nastupanje prema Ravnom gdje je trebalo da se sretne sa partizanima iz Bosanske krajine. sa malim prozorima. M. Na tom terenu brigada je bila u isto vrijeme i lijeva pobočnica cijele grupe brigada. str. Miloševdć. bataljona. Kopčiće i Šćit. Dnevnik. 193—199. 4 milicionera i tri f r a t r a su se zabarikadirali u samostanu. Tvrdi zidovi trospratnog samostana. Naselja oko Sćita uglavnom su bila proustaški raspoložena. Zajedno su organizovali odbranu. Borba za oslobođenje Šćita Još dok su trajale borbe za Prozor Vrhovni štab je prebacio glavninu 1. proleterske južno od Prozora u sela Paroši. brigadom. Drugi je bio u rezervi. a 4 žandarma. čete 20. Poslije toga odmora brigada je izbila zapadno od Prozora u sela Podbor. Milović. str. 38 ) Oslobođenje Prozora mnogo je značilo za 3. Na zvonik crkve branioci su postavili puškomitraljez iz kojega su mogli tući svaku tačku na zemljištu oko samostana. ali su tek poslije petočasovne borbe uspjeli da istjeraju neprijatelja. knj. Jakšić. brigade. 14 ustaša. ss Stenografske bjeleške. bataljona — 27 vojnika. f. pružali su idealne uslove za organizaciju odbrane. S.neprijateljev minobacač. 39 ) Na molbu komandanta 1. 2. 2. članci Prva proleterska. Stab brigade je bio u dilemi šta da radi. 6. knj. 1. naročito među ustašama 3. str. a onda se organizovano povukli u pravcu Gmića. Oko podne ustaše su pobjegle iz rovova i bunkera u centar grada. 163—165. brigadu kojoj je to prvi veći uspjeh od kada je stalno sa 1. k. 3 su zarobljena. 9. Prema jačini vatre bilo je očigledno da se oni neće predati do poslednjeg metka. Dugalić. u kojoj su bili sami mladići. A-VII. nastalo je kolebanje. zvonik crkve i položaj samostana na uzvišici koja je dominirala okolinom. Leković. 1. Na ivicama sela kopani su rovovi. V. i 3. bataljon. sa gvardijanom samostana. Skrobučanu i Donju Višnjevicu. Ipak. jula. vod ustaške čete 17. Njima i fratrima stigao je u pomoć. To im je bio prvi vatreni okršaj. Dedijer. .

Leković. str. još jedan f r a t a r i jedan žandarm. Kolona i vidici. 2/1 d. i k. U izvještaju velikog župana Plive i Rame piše. proleterske brigade. R. Brigada je pretrpjela velike gubitke — 7 mrtvih i 10 ranjenih. 1985. Plamen je zahvatio i dio zgrade samostana. Od osam mina pet su pogodile cilj: Vatrom iz minobacača prvo je zapaljena konjušnica. 40 ) Na oslobođenoj teritoriji oko Prozora ostali su 2. pomagao u žetvi. A-VII. M. sarađivao sa njima. 2. .odlučio je da se zabarikadirani neprijatelj gađa iz minobacača. d. i 6. Vešović. 200—202. da su bili najzatrovaniji inspiratori borbe protiv partizana. Umjesto osvete dočekali su proletersku visoku političku svijest i — širokogrudost. f. str. ubijeni su u t o r n j u crkve. Zatim je grupa boraca 3. 141—142. Neki seljaci su odmah. i ovo: ». Fratri. navedeno djelo. f. 165. bataljona ubacila u samostan zapaljene flaše sa benzinom. sa puškom. i k. Sa n j e se vatra prenijela na crkvu. Ustaše su i tu vatru ugasili i uporno bombama spriječavali prilaze zgradi. 701. Stenografske bjeleške. sa puškomitraljezom. predali oružje. k. 40.Mora se priznati da su ovi banditi imali dosta odmjeren takt prema seljačkom dijelu naroda i da su ga uspjeli uglav40 Izvještaji štaba 1. U toj borbi protiv male grupe fanatika izgubila je dva puta više nego u borbama na pruzi Sarajevo—Mostar i za oslobođenje Konjica i Prozora. 27 i 28. 1. Iz nekih od tih sela prijavili su se i prvi dobrovoljci u partizane. a muslimansko selo Kopčići je uglavnom prijateljski dočekalo partizane. zborovima i igrankama. . f. I rado je prodavao svoje proizvode. . Dnevnik. 2. i 3. 3. U toku noći pala je jaka kiša i vidljivost se veoma smanjila. bataljon. na primjer. Sela su sa neizvjesnošću očekivala dolazak »strašnih proletera«. 41 ) I neprijatelj je priznavo da su partizani dobro postupali sa narodom i da imaju uspjeha. bataljona i pobjegli. Pro vukli su se na spoju između 1. d. Strah ih je bilo i zbog toga što je iz n j i h bilo dosta koji su ubijali i palili susjedna srpska sela Ravno i Vukovsko. da su sa propovedaonice sipali smrt iz puškomitraljeza. f. 2. Dobili su zadatak da u politički i vjerski zatrovanoj sredini obj a š n j a v a j u ciljeve partizanske borbe. Dvojica ustaša. ustaše i žandarmi iskoristili su pomrčinu i grmljavinu i uspjeli da se izvuku iz samostana. Držanje i rad proleterskih jedinica urodio je plodom. A-VII. na poziv štaba brigade. V. ali ustaše su uspjele da ga ugase. jer drugog riješenja nije bilo. Očekivali su osvetu. Narod je sticao sve više povjerenja u partizane. d. 2. Uhvaćeni su samo gvardijan. str. Uspješno su objašnjavali seljacima zbog čega je zapaljena crkva. učestvovao na priredbama. a ostali su se povukli u zgradu samostana i nastavili otpor. 1990. spriječavaju dalje bratoubilačko klanje i da organizuju žetvu pšenice na velikom manastirskom imanju. i rečeno im je da su f r a t r i crkvu pretvorili u bunker. Dedijer. k.

44 Izvještaji domobranskih jedinica. U n j e m u je bilo pet ustaških četa 10. navedeno djelo. i 20. 92. 46 ) Tim brigadama je naredio 17. 3. knj. 268. A-VII. Bogata prispjela žetva na velikom samostanskom i m a n j u omogućila je dobru ishranu iznurenih jedinica i ranjenika. f. i k. k. str. knj. 5. II. str. i 4. t. bataljona. d. bataljon 1. a Rudarska četa je zauzela centralu. brigadi. Neprijatelj se u ž u r bano utvrđivao. On je uputio 4. brigada malo šta su o tome znali. 4. 202—210. f. 11. II.nom neutralisati. 1986. 45 ) Vrhovni komandant je bio veoma nezadovoljan neuspjehom 2. Oslobodilački rat. Četvrti bataljon 1. 43 . 2. 71. Četvrti bataljon je izgubio jednog borca a trojica su ranjeni. A-VII. A-VII. « Stenografske bjeleške. 9. i Zbornik. str. A-VII. knj. d. dobro organizovanu v a t r u i bili primorani da odstupe. 50. puka domobrana i nešto milicionera i žandarma—ukupno oko 900 vojnika. Odbranom grada komandovao je komandant operativne zone 3. 30. 195. 7. 6. 7. 31. IV. knj. fond NDH. d. jula da organizuju novi napad na Bugojno. fond NDH. d. 56. Napad na Bugojno Sredinom jula Vrhovni komandant je naredio 2. 2. Kao pod br. Zbornik. Neprijatelj je bio dovukao jaka pojačanja u ugroženo Bugojno. iskopao je rovove i na nekim pravcima postavio bodljikavu žicu. i 17. Zbornik. d. d. d. 154. f. enrgično je zaveo red hapseći paničare i neke izbjeglice iz Prozora. domobranskog zbora. 4 « Naređenje Vrhovnog komandanta. Na pravcu Gorice glavnina bataljona je dočekana iz zasjede i primorana da odstupi. proleterske u pomoć 4. bataljona 15. k. k. tri čete 1. M. Bataljoni su naišli na snažnu. a gradsko stanovništvo mahom za sebe i svoju ideologiju dobiti. Izveštaj načelnika Vrhovnog štaba. Jedinice su se povukle na polazne položaje. 43 ) Naravno 2. M. 232—239. k. Činio je to smišljeno i znalački. i 4. brigade i oštro im je zamjerio zbog toga. jula. 1. Napad je izvršen između 16. Leković. 56. navedeno djelo. str.« 42 ) Oslobođena Prozorska kotlina dobrodošla je grupi proleterskih brigada da malo predahne i kao baza za dalje nastupanje i za vezu sa Hercegovinom i Crnom Gorom. koja je dominirala poljem i odbranom grada sa juga. t. f. i 4. fond NDH. t. 44 ) Slabo organizovani napad na jaku odbranu Bugojna nije uspio. proleterske napadao je sa dvije čete na Goricu. Pored pješadijskog naoružanja raspolagali su jednim topom i jednini oklopnim automobilom. brigadi da oslobode Bugojno. 9. da presijeku komunikacije od Donjeg Vakufa ili da zauzmu ili blokiraju to « Izvještaj Velike župe Plive i Rame. Leković. d. i 10. 41. f. 5.

5. smatrajući da je za uništenje neprijatelja u Bugojnu dovoljno osam bataljona. str. 48 ) Treba reći i to da je neprijatelj pravovremeno uvidio opasnost koja mu prijeti i doveo jake snage. odlučujuće je uticalo da se doživi neuspjeh. 109. Jedna desetina tog bataljona bila je odsiječena i ostala u gradu. II. Izvještaj načelnika Vrhovnog štaba. Brigade su odmah počele sa pripremama za drugi napad na Bugojno. 4. 38. Ni 3. izgubivši tri borca. proleterska brigada. Zbornik. d. t. jula 1. Prvi bataljon 1. ne prvi put. II. ali je. brigade i 4. presjekli cestu Donji Vakuf—Bugojno i zauzeli položaje sa kojih je trebalo da spriječe dolazak pojačanja neprijatelju u Bugojno iz Donjeg Vakufa. brigada nijesu ušle u grad. Prema planu napada glavni udar je trebalo nanijeti sa sjeverozapada. brigade. 107. pa je u toku dana potisnuo te bataljone sa komunikacije i iz Donjeg Vakufa prebacio u Bugojno još jedan bataljon crne legije. jako utvrđenih rejona. 90—93. Napad nije uspio jer su brigade oklijevale. Vrhovni komandant je 20. u jednoj šupi. proleterske je bez teškoća prešao preko mosta na Vrbasu kod Čaušlija. jula uveče pristigle. gdje je pritajena provela dan i u toku slijedeće noći se izvukla. 39. da je umješno organizovao odbranu i da se uporno branio. Noću između 18. t. bataljon 1. Prvi i 3. i 19. koji je takođe napadao preko Vrbasa. preko Gornjeg Vakufa. 5. bio primoran da se povuče. i 4. kod Bugojna. Sa tim snagama garnizon u Bugojnu je bio blizu dvostruko jači nego prilikom prvog napada na njega. t. gdje je dočekan jakom vatrom i primoran da se vrati preko rijeke. brigade dočekani su jakom vatrom i nijesu mogli prodrijeti u grad. nije imao uspjeha. ustaškog bataljona i jedna oklopna kola. kada 2. 276. brigade. B.mjesto. Neobaviješten o dolasku novih neprijateljskih snaga u Bugojno. jula napad je obustavljen. nije bilo dobro organizovano ni sadejstvo između bataljona a. « Naređenje Vrhovnog komandanta. U zoru 22. Zbornik. 5. str. zbog toga što su podcijenjene neprijateljske snage. navedeno djelo. knj. II. Leković. knj. Bataljoni 2. . II. Neprijatelj je bio svjestan te opasnosti. proleterske su 17. bataljonom 1. koji je bio pripremljen za jedan dan. M. i preko polja upao u prve kuće. brigade su prešli preko rijeke Vrbas i kod Kopčića porušili prugu. Janković. i 4. 40. knj. knj. dospio do prvih kuća. str. stir. izvede. P o m a n j k a n j e obavještajnih i drugih podataka. 47 ) Napad je počeo u određeno vrijeme. str. d. Zbornik. str. gdje su se nalazile ostale snage određene za napad. bataljon 1. ili preko Vrbasa. t. jednu četu 5. Zbornik. d. 1. jula insistirao da se napad. 5. bataljon 4. bataljon 1. knj. i 3. d. a ne preko Gorice i Gradine. odnosno što podaci o n j i m a nijesu bili ni približno tačni. 107. Oslobodilački rat. Primjedbe predstavnika Vrhovnog štaba. Uspio je da razbije nekoliko neprijateljskih grupa i izbije u centar kod crkve. Bataljon je pregazio Vrbas. nadasve. 38. 265—272. « Naređenje Vrhovnog komandanta. Za t a j napad Vrhovni komandant je pojačao svoje snage još sa 1.

40 ustaša. na komunikaciji Kupres—Šujica. crnogorsku brigadu ka Gornjem Vakufu. ispred Gradine. f. a koji su. 2/1. brigada zadržale na položajima prema Kupresu. u sadejstvu sa krajiškim jedinicama. Bugojnu i Rami. bataljon sa istoka. i 28 jula kada je bilo predviđeno da izvrši napad. . nego je to učinio 25. jula. A-VII. 50 ) Među njima su bili i 11 ustaša koji su pobjegli iz Šćita. bataljon su u nastupanju odbacili m a n j e neprijateljske snage iz Mokronoga i Eminova Sela i izbili pred grad — 2. za čvršću vezu sa partizanskim odredima u Hrvatskoj i Sloveniji. Nagomilane neprijateljske snage u dolini Vrbasa predstavljale su ozbiljnu opasnost. dok su se 2. a i da bi mu onemogućio bježanje prema Posušju. Drugi i 3. Bataljoni su prilegli. Prva proleterska i 3. i 3. Sa sjevera i zapada su napadali 2. Komandant garnizona je tražio pomoć iz Livna i Posušja. U Duvnu je bilo oko 70 domobrana. bataljon. Štab 1. Zbog toga nije čekao noć između 27. No pomoć nije stizala. prepucavali se gotovo cio dan sa neprijateljem. pitao je Vrhovni štab. brigadi ili da ide na izvršenje predviđenog zadatka. k. uplašeni. Preko mještanskih jedinica dobila je podatke o neprijatelju i skicu odbrane grada. Neprijatelj u Duvnu bio je zadovoljan što je u toku dana »uspio« da odbije napad partizana. preko polja. što je i ulivalo malo nade snagama u Duvnu. Stvoreni su povoljni uslovi za nova ofanzivna dejstva. brigada su krenule ka Šujici i Duvnu. Komandant garnizona u Livnu mu je obećao da će poslati pomoć. proleterske brigade. proleterske je ocijenio da je posada u Duvnu malobrojna i da je može lako uništiti. sandžačka su poslije oslobođenja Sćita bile spremne da prodiru dalje. odakle su dočekani jakom vatrom. da bi s te strane iznenadio neprijatelja. čuvali borce i čekali da padne noć. iako je dobio zadatak da nastupa prema Duvnu. d. i 3. da li da se vrati i pomogne 4. bataljon ispred sela Blažuja. Treća brigada je lako oslobodila Šujicu i ostala na položajima u Donjem Malovanu. proleterske brigade. paničarski djelovali na posadu. Ipak štab brigade nije poticijenio neprijatelja i u napad je poslao tri bataljona. a 3. 30 milicionera i 7 žandarma. a 6. ali neuspjeh kod Bugojna znatno je pogoršao uslove za njihovo dejstvo. 49 ) Prema dobijenim naređenjima 1. Time je praktično završen pohod brigada prema Bosanskoj krajini. nadajući se obećanoj pomoći iz Livna. i 4. Štab 1. 701. za širi politički rad i za stvaranje nove slobodne teritorije. Još kada je primijetio partizanske 4» Izvještaj štaba 1. kad je u Vukovskom doznao da neprijatelj potiskuje 4.Oslobođenje Duvna Oslobođenje Prozora i Scita označilo je s p a j a n j e grupe proleterskih brigada sa krajiškim partizanima. Prva proleterska je žurila prema Duvnu. 41.

kolone preko Kovač-planine (bio je to naš 4.. 4. IV. u Ravnom i Vukovskom: . čim je počelo da se smrkava. 8. Poslije ulaska u grad bataljoni su priredili manifestacije. str. d. nego su doživjeli da vide pozitivne promjene u držan j u stanovništva u dotadašnjim proustaškim selima.»narod nas je dobro primio«. f. komandant garnizona je uvidio da će uskoro biti obuhvaćeni kao u kliještima. 56. brigade to je priznao slijedećim riječima: ». ali su ipak primili naše borce«. 701. 2. Leković. » n a r o d nas je sa simpatijama dočekao«. i k. Stenografske bjeleške. pa je. t. i. taktički je bila dobro zamišljena i. 2/1. k.« 52 Politički rad brigade u narodu bio je nerazdvojni dio cjelokupne njene aktivnosti.. . str. u selu Prisoju: . bataljon) prema Stipančićima. 1985. pa je i t a j rad u n j e n i m izvještajima redovno pominjan. d.»takođe smo oduševljeno dočekani od naroda«. i 9. k. k. na maršu ka Prozoru i u nekim selima oko Šćita: . Razumljivo je što su Ravno. Pored podataka o marševima i borbama. navedeno djelo. d. d. Vukovsko i neka sela oko Duvna oduševljeno dočekali brigadu. 3tr. Ta sela su pretrpjela strašni ustaški teror.. d. Mnoga ustaška zlodjela nametala su obavezu da se intenzivno i bez prekida radi na tom terenu. uvijek su iznošena i zapažanja o tome kako narod dočekuje partizanske jedinice. proleterske nijesu na vrijeme primijetili povlačenje neprijatelja sa položaja i napali su u prazno. 1. proleterske brigade. 291—297. Bataljoni 1. M. f. Preživjelo stanovništvo je stalno strahovalo od ustaškog garnizona u Kupresu i od nekih proustaških sela. 140. . knj. si Izvještaj štaba 1. Oslobodilački rat.. 1. 377—392. knj. uništene domove i jame pune leševa. f. proleterska se ponovo našla u situaciji sličnoj onoj oko Foče i u istočnoj Bosni: da spriječava bratoubilačko uništavanje. Duvno je oslobođeno bez gubitaka. Vrhovni komandant je bio zadovoljan i u naređenju štabu 1. da razbija vješto raspirivanu m r ž n j u među ljudima raznih nacionalnosti ili v j e r a i da se bori za ideje bratstva i zajedničke borbe protiv zajedničkog neprijatelja. klanja. 51 Mada brigada nije uspjela da uništi neprijatelja. na putu Livno—Duvno. fond NDH. izvukao ljudstvo i pobjegao prema Prisoju i Posušju. 2. A-VII. 30.»narod nas je dočekao sa oduševljenjem«. iz sela Sarajlija duž ivice Duvanjskog polja prema putu za Posušje. . 7. cijela akcija je izvedena smjelo. . Izvještaj 9. ubijanja. u nekim selima oko Duvna: . i k.Za pohvalu je vaša brzina kojom ste ovoga puta dej- stvovali.. . pješadijskog puka domobrana. pljačke i paljenja. . što je n a j važnije. 2.. a zatim su upućeni da gone neprijatelja. f. 277. d. . A-VII. f. 3. Zbornik. 180. U Konjicu: .»seljaci su bili proustaški raspoloženi. što je uveliko bio rezultat pojave i političkog rada proleterskih jedinica. Stanovnici popaljenih sela nijesu u proleterskim brigadama vidjeli samo svoju zaštitu. A-VII. Nailazeći na popaljena sela. U toku noći očistili su od ustaške milicije sva sela oko Duvanjskog polja. 1990. 2.

A oni nijesu bili voljni da odobre slanje takve pomoći. 53 ) U Posušju je vladala panika i uznemireni domobrani više su se spremali da bježe nego da se bore kada se pojave p a r tizani. proleterska i 3. dva bataljona 4. puka domobrana u Livnu. iz pravca Bosanskog Grahova jedinice 4. j e r je za tako nešto morala da traži odobrenje od Italijana. da 3. sa vodom oklopnih kola. 26. jula krenuo bataljon crne legije. proleterska brigada. zbora domobrana. Manji otpor su mu pružili dijelovi 3. Međutim. pješadijskog puka. proleterska nije nastavila gonjenje prema Posušju. sandžačka brigada. Komandant garnizona u Livnu uporno je tražio pomoć. jula. operativne zone na planini Cincaru i sa komandama k r a jiških jedinica. nije mu mogla uputiti pomoć. operativne zone i prema Kupresu 2. sandžačke brigade kod Donjeg Malovana. P r o t j e r i v a n j e m ustaša i domobrana iz Sujice i Duvna proširena je teritorija koju su 1. od tog napada se odustalo j e r su se od Kupresa iznenada pojavile jake neprijateljske snage. jula. na planini Dinari. On je odmah poslije uspostavljanja veze sa štabom 4. ustaški garnizoni u Kupresu i Livnu. i mnogobrojne izbjeglice iz sela oko Duvanjskog polja. T a j bataljon je sa Izvještaj 9. čak i od glavnog štaba u Zagrebu. Paniku su povećavali ustaše i domobrani. brigada oslobodile i povezale sa slobodnom teritorij om u zapadnoj Bosni i Dalmaciji. Ali 1. koja je dio snaga orijentisala prema Prologu. za izviđanje i bombardovanje. krajiški odred. j e r je već imala naređenje da se priprema za napad na Livno. Bilo ih je neophodno likvidirati. Na toj teritoriji Vrhovni komandant je stavio pod svoju neposrednu komandu i jedinice 4. operativne zone i 5.Borbe oko Šujice i Duvna Pad Duvna je zaplašio i ustaško domobranske posade u Posušju i Livnu. Na toj slobodnoj t e ritoriji ostali su dva jaka neprijateljeva uporišta. Poslije pada Šujice i Duvna neprijatelj u Livnu našao se odsiječen. naredio. u čije operativno područje je spadalo i Livno. osim u avijaciji. Livnu je pomoć obećao jedino komandant 3. 51. Ukoliko bi se u tome uspjelo lakše bi se mogla braniti slobodna teritorija. krajiški partizanski odred napadnu Livno noću 30. na osnovu izvještaja izbjeglica »procijenio je« da je Duvno napadalo preko 3000 partizana. . kojoj se komanda nalazila u Mostaru. Iz Bugojna je ka Šujici 25. operativne zone Hrvatske i partizanske odrede u Bosanskoj k r a j i n i i time znatno pojačao grupu proleterskih brigada. kao pod br. i stvorili bi se povoljni uslovi za nastupanje prema dolini Vrbasa. j e r su se partizanske jednice bile povukle sa tog terena. koji su pobjegli iz Duvna. Šesta divizija domobrana. 64) Napad je iz pravca Posušja obezbjeđivala 1. i 3. Komandant 9. ne nailazeći na otpor. dijela snaga koje su se nalazile u dolini Vrbasa.

Stenografske bjeleške. Komandant Livna je procijenio da su partizanske snage oko Livna jake i da nema dovoljno snaga da se sam probija ka nekom od susjednih garnizona. . A-VII. 11. Vrhovnom komandantu je napisao: » . I dijelovi 4. 13. u susret snagama koje su nastupale od Kup resa prema Duvnu. f. bataljona poslužilo se lukavstvom. Dijelovi 4. 2. f. 49. proleterska je stalno tukla neprijateljske snage koje su se kretale između Šujice i Duvna. 1986. k. 55 ) Jedan kamion ustaša. Izvještaj oružničkog krila Sarajevo. i 6. . sandžačka. 2. A-VII. krenuo je iz Šujice ka Duvnu. Pošto nemamo odgovarajuća oružja ne možemo da povedemo uspešnu borbu protiv 6 tenkova koji krstare između Duvna i sela Blaižuja. iako je u selu bilo samo 17 ustaša. 3. 3. Druga proleterska brigada i 3. Nju je dočekao bataljon »Vojin Zirojević« i prisilio da se vrati u grad. sa vodom oklopnih kola.28. proleterska brigada i 3. 3. j e r je tamo bila 3. poslije tog neugodnog iznenađenja. fond NDH. Jedna njegova kolona je pošla iz Livna ka Borovoj glavi. d. Prodor ustaških snaga iz Kupresa ka Duvnu uticao je na Vrhovni štab da promijeni pripremljeni plan za napad na Livno i da ga odloži na neodređeno vrijeme. 5« Izvještaj štaba 1. 57 Izvještaj štaba 1. Zato je štab brigade i bio vrlo oprezan. 49. k. IV. 71. d. bataljona ušli su u Blažuj. proleterske brigade. proleterske brigade. bataljona da izvide jačinu neprijatelja u Duvnu. čuvao je borce. 59 ) Treća sandžačka brigada sprečavala je nadiranje snaga iz Kupresa ka Sujici. Neprijatelj je ipak postigao uspjeh na duvanjskom pravcu S obzirom na to da je komandant garnizona u Livnu stalno tražio ss Izvještaj domobranskih jedinica.« 58 Neprijatelj je i dalje bio veoma aktivan. i 6. k. A-VII. d. proleterske brigade. a 1. t. bataljona 1. d. Nijesu očekivali neprijatelja sa te strane. Ipak su se bataljoni na vrijeme sklonili sa ceste i uspjeli da izbjegnu vatru oklopnih automobila. Zato se orijentisao na organizaciju odbrane očekujući da će u međuvremenu snage spolja uspjeti da razbiju obruč oko grada. 57 ) Brigada nije odmah napala dosta male snage u Duvnu jer nije imala sredstva za borbu protiv oklopnih automobila. Jedno odjeljenje 6. f. 317. f. proleterske bili su potpuno iznenađeni. Zbornik. brzo je usmjerio jedinice p r e m a Duvnu. i k. Glavna pažnja je poklonjena uništen j u neprijateljske kolone koja je prodrla u Duvno. knj. 3. Goneći poljem stado ovaca ušli su u grad i uspjeli da oštete jedan oklopni automobil. 2. d. krajiški partizanski odred. str. Još u toku noći upućeni su dijelovi 4. ali su naišli na oklopne automobile i vratili se. Svega dva borca su lakše ranjeni. f. d. A-VII. krajiški odred bili su vrlo aktivni i napadali su neprijatelja na pravcu Zloselo-Kupres i pokušavali da presijeku cestu Bugojno-Kupres kod Velikih i Malih vrata. 5 6 š t a b 1. čak ni flaše sa benzinom. jula stigao u Šujicu. k. 56. 58 Isto. 137 . 7 6. a prema Kupresu i 2.

Prvi bataljon 1. koji su bili blizu Suhovrha. prodro je 29. proleterske nalazio se na planini Ivoviku i nije stigao da pomogne bataljonu »Vojin Zirojević«. sa čijih su dominantnih položaja mogle ometati sve trenutne planove proleterskih jedinica. Sa juga je trebalo da n a p a d a j u tri bataljona 1. 2/1. a sa sjevera 1. Partizanski bataljon »Vojin Zirojević« nije mogao da ga zaustavi. praćen oklopnim automobilima i uz podršku artiljerije i avijacije. . Drugi bataljon 1. Nijesu to učinili jer im je bilo daleko važnije da sigurno obezbijede Vrhovni štab. takođe nijesu napali tu ustašku kolonu koja je nastupala ka Borovoj glavi. proleterske je dobio naređenje Vrhovnog komandanta da napadne neprijatelja u Duvnu.pomoć. proleterske brigade. Brzi pad Borove glave doveo je glavninu 1. Pad Kupresa bi potpuno poremetio sve njihove planove u borbi protiv proleterskih brigada. proleterske i 4. Zato je štab odlučio da napad pripremi za iduću noć. što je znatno doprinijelo slabljenju aktivnosti neprijateljskih snaga prema Livnu i Duvnu. 701. f. On je čitav dan i sam trpio jaku artiljerijsku vatru i avionska bombardovanja. ocijenili su da i Kupres može pasti i da bi tada njihove snage oko Šujice ostale odsiječene i opkoljene. proleterska je snažno napadala prema Zloselu i Kupresu. Naređenje je primljeno kasno jer su jedinice već nastupale ka cesti Š u j i c a — L i v n o i nije ih bilo moguće vratiti i u toku noći napasti Duvno. k. jula preko Borove glave u Livno. 61 Vrhovni štab je ocijenio da je neophodno uništiti neprijateljske snage na Borovoj glavi. Štab brigade nije imao dovoljno podataka za iole sigurniju procjenu njegovih snaga i n a m j e r a pa je odlučio da se u toku noći probije preko komunikacije Šujica — Livno i na planini Cincaru poveže sa 3. 00 U toku priprema za proboj štab 1. obaviješteni o jakom napadu partizana na Zloselo i Kupres. Borce je iznurivala i strahovita žeđ na bezvodnim i golim brdima Ivovika. brigade trebalo je da napadaju Šujicu i položaje na okolnim visovima Suhovrhu i Borku. d. Bataljoni 3. bataljon 3. komandanti ustaških i domobranskih jedinica iz Bugojna riješili su da deblokiraju Livno. Nepotpuni bataljon crne legije. a naročito u sadejstvu sa snagama u Šujici. Zbog toga su donijeli odluku o povlačenju sa Borove glave prema Šujici. koji se nalazio na planini Cincaru. U to vrijeme 2. brigadom i Vrhovnim štabom. sa »« Izvještaj štaba 1. bataljon i bataljon »Vojin Zirojević«. proleterske. A-VII. I neprijatelj je pažljivo analizirao svoj položaj. sandžačke. doture garnizonu municiju i namirnice i svojim dolaskom ojačaju borbeni moral njegovoj posadi. Našla se na malom prostoru između cesta Duvno — Kola — Livno i Duvno — Sujica — Livno. 52. Bilo je rizično zadržati se na tom prostoru oivičenom cestama sa kojih je neprijatelj svakog trenutka mogao preduzeti napad. Vrhovni komandant se složio sa tom odlukom. Komandanti njegovih snaga u rejonu Borove glave i Šujice. proleterske brigade u vrlo nepovoljan položaj.

str. i 3. Bataljoni 1. bataljon je napao neprijatelja u rejonu Borka. bataljon da mu pomogne. Jovanović. Prva i 2. sandžačke brigade. Manje iskusna jedinica testo da bi. knj. Iako stalno tučen mitraljeskom i minobacačkom vatrom. Ustaše su bili došli do poginulih boraca. Razvila se teška borba. Borci su i bombama zaustavljali razjarene ustaše crne legije. a onda su sve tri čete naizmjenično štitile jedna drugu. Kolona i vidici. bataljonu. Zbornik. čim je primijetio u kakvom se položaju našao 1. str. Neprijatelj se pokazao dovoljno vješt. koji su žurili da što prije unište proletere. zbacio ga sa kose. 6. koji se do tada nalazio na obezbjeđenju Vrhovnog štaba i pod komandom 3. a vatra iz automatskih oružja nije prestajala. IV. U noći između 1. ali je u protivnapadu i on bio zbačen sa nje. Bataljon je imao 7 mrtvih i 5 ranjenih. B. četa su pomogle 3. koje su se organizovano povlačile ka Kupresu. te nije mogao stići da pomogne 1. d. proleterske pripremili su se za napad u toku noći na Borovu glavu. četi. 78. izbjegla opkoljavanje i potpuno uništenje. ali u tome nijesu uspjele. Ali je 1. ali nijesu ni očekivali da će se on povući sa tako povoljnih položaja za odbranu. dok se nisu odlijepile od neprijatelja. proleterske brigade. a onda otvorio žestoku vatru sa više strana i krenuo na juriš. koji je inače imao zadatak da napadne neprijatelja na Suhovrhu. knj. brigade i bez teškoća povlačio svoje snage ka Kupresu. uputio se. uz poklike »Hvatajmo ih žive«. 199—200. Jake snage na Suhovrhu i Borku bile su u stvari obezbjeđenje neprijateljskih snaga u Sujici. Moj bataljon. Ujutro 1. str. 453. bataljon 1. Jedinice 3. tako zatečena i iznenađena.namjerom da povuku i snage iz Sujice i ojačaju garnizon u Kupresu. koja je prva napala i našla se u najtežem položaju. brigade. bataljon i tom prilikom pokazao svoju borbenu sposobnost i hladnokrvnost. Samo je izdvojio vod «2 Izvještaj 3. izboli ih noževima i bacili niz stijene. avgusta neprijatelj se povukao u Kupres. na kojem su se vidjele vatre. svakom od njih ispalili još po koji metak u čelo. na bliskom odstojanju. Trajala je gotovo cijelo prije podne. R. t. 1. Poslednja je ostala 1. iskoristio je neaktivnost 1. Mrtve nije mogao iznijeti i tek sjutradan su sahranjeni. Kako je paljenje vatri bio ugovoreni znak o dostignutim položajima. bataljon. brigade. Zbog toga se bataljon slobodnije kretao. 62 Stab 1. Stijović. . str. Treća brigada nije te noći napala na Sujicu i okolne visove. brigade pokušale su da mu spriječe izvlačenje iz Sujice. Neprijatelj ga je primijetio i pustio da nešto dublje uđe u njegov raspored. Vešović. M. kad su se ustaše povukli. 119—124. odmah uputio 4. Nijesu bili u borbenom kontaktu sa neprijateljem. štab bataljona je pretpostavljao da se tamo nalazi 4. 181. članak »Prva proleterska«. ka Suhovrhu. bataljon 3. Bombe su često sijevale. pošto na Borovoj glavi nije bilo neprijatelja. avgusta 1. Brzo je zalegao i na vatru odgovorio vatrom. da se izvuče. i 2. četa. brigade je.

kada se on već izvukao. brigade vodile borbu oko Šujice. 5. Bataljon »Vojin Zirojević« su i sačinjavali borci sa tog terena. 8. četa ustaša 20. artiljerije i avijacije. fond NDH. nijesu ni održavale stalni borbeni kontakt sa neprijateljem i sa zakašnjenjem su napale. brigade. koji su bili osuđeni na smrt. U Livnu su bile tri čete 13. i 3. f. 10. k. proleterske brigade. «•» Izvještaj štaba 1. k. k. ta njegova kolona nije izvršila osnovni zadatak. jačini i rasporedu neprijateljskih jedinica u garnizonu. vod 20. To mu je i omogućilo da izvuče svoje jedinice iz neugodne situacije u kojoj su se našle u rejonu Šujice. neprijatelj se uporno i organizovano borio. koje je branila četa ustaša iz odbrambenog zdruga Jasenovac. da Nijemci neće da intervenišu preko demarkacione linije i da Italijani nijesu voljni da vode ma kakvu akciju u napuštenoj III okupacionoj zoni. puka domobrana i još 70 njegovih domobrana koji su pobjegli iz Glamoča. knj. i 3. dobro organizovao sadejstvo pješadije. A-VII. 1. . o utvrđenim rejonima i objektima. 1. d. 03 Ipak. dobro se obezbjeđivao. brigada nijesu uspjele da unište kolonu koja se bila udaljila od svojih garnizona u Kupresu i Bugojnu. članak »Prva proleterska«. Neuspjeh ustaške grupe pokazao je da Nezavisna Država Hrvatska nema snaga za ofanzivna dejstva na tom terenu. A-VII. 2. i 9.ustaša 20. str. 42. bataljona i vod domobrana i uputio ih da pojačaju garnizon u Duvnu. napao je na Duvno. 05 63 M. navedeno djelo. Samo je za kratko vrijeme odložila pad Livna. Dok su glavnine 1. Bataljon je snažnim jurišem skršio odbranu neprijatelja i natjerao ga na povlačenje ka Posušju. pa čak i o planu vatre za objekte koji su štitili prilaze duž cesta. «5 Izvještaj štaba 1. f. U Duvnu je oslobodio iz ustaškog zatvora 30 zatvorenika. proleterske brigade. 6. U Livnu i njegovoj okolini bilo je mnogo aktivista i simpatizera NOP-a. Nasuprot tome. f. sa oko 20 puškomitraljeza i mitraljeza i 2 teška minobacača. Vrhovni štab je imao detaljne podatke. vješto manevrisao. 434. divizije domobrana. bataljona. 56. ustaškog bataljona i vod domobrana — svega 170 vojnika. 324—361. d. Bojna relacija 6. 04 Napad na Livno Odstupanjem jake ustaške grupe prema Kupresu i ponovnim oslobođenjem Šujice i Duvna stvorili su se povoljniji uslovi za pripremu ranije odgođenog napada na Livno. osim avijacijom. sa kombinovanom četom od pionirskog i topovskog voda. bataljon 1. 4. M. d. sa velikom količinom municije. Brigade nijesu sinhronizovano dejstvovale. milicija i žandarmi — ukupno oko 950 vojnika. A-VII. Ivanović. str. 1. dobijene iz grada. Garnizon u Livnu je prepušten sam sebi da se kako zna i može suprotstavi proleterskim jedinicama. Tako 1. Leković. o sastavu.

Prema zapovijesti.Vrhovni štab je odredio mnogo jače snage za napad na Livno nego kada je planirao prvi napad. I u raspolaganju detaljnim podacima o svemu što je mnogo uticalo na ishod borbe za grad.30 časova. Na pravcima napada bataljona 1. opreme i municije. samopouzdanju i riješenosti da grad oslobodi. O tome je izvijestio i Vrhovnog komandanta. iskopani su bili i rovovi. pogotovu što se radilo o napadu na vrlo utvrđen grad. krajiški odred sa zapada. Za napad na Livno određeno je 10 bataljona. u grad. Komanda garnizona je bila pripremila odbranu do poslednjeg metka. 60 Bataljoni 1. proleterske. zgrade žandarmerijske stanice. fabriku cementa. brigade posjeli su polazne položaje za napad na tri do pet kilometara od grada. 5. Predviđeno je da svi bataljoni napadnu toga dana u isto vrijeme. Komandanti brigada izvršili su izviđanje sa štabovima bataljona. 3. Grad je bio djelimično opasan bodljikavom žicom. uništi neprijateljske snage i dođe do veće količine oružja. U trenutku kada su bataljoni bili spremni za napad. a i izvršio je mnogo detaljnije pripreme. jer nije stigao 5. To nije bio naročito povoljan odnos snaga za napadača. proleterske brigade. sa oko 1800 boraca: četiri bataljona 1. Smatrao je da bez njega nema dovoljno snaga i da napad treba odložiti. brigada je trebalo da napada sa istoka i juga. krajiški odred i bataljon »Vojin Zirojević«. avgusta načelnik Vrhovnog štaba. preko Bašajkovca. sandžačke. a ostale da nastave da energično prodiru dalje. duž ceste Glamoč — Livno. i 5. u 20. krajiški odred. Napadač je imao prednost u inicijativi. u neposrednoj . Najbolje je bila utvrđena kuća doktora Mitrovića. majstori za tu vrstu posla. samostan sa zvonikom crkve. ako ne budu zauzeti u prvom naletu. četiri kasarne. izgrađeno više bunkera. proleterske bilo je nekoliko izrazito jakih odbrambenih objekata. tri bataljona 3. hrabrosti. potpuno odsječena. rasadnik i nekoliko zgrada u samom gradu. koji je bio izvršio izviđanje sa komandantima bataljona na brdu Velika orlovača. brigada sa sjevera. Komandantima jedinica je naređeno da obavezno izvrše izviđanje pravaca napada i objekata na njima i da se bataljonske rezerve kreću tako da onemoguće neprijatelju da se probije iz grada i izvuče naoružanje. Zapovijest za napad na Livno izdao je 4. 1. i 3. Dato je uputstvo da se ti objekti. utanačeno je sadejstvo i obezbijeđeno da garnizon bude potpuno opkoljen. Stab 1. uredili za svoju odbranu: kulu na Bašajkovcu. stočne stanice. sa nekoliko jako utvrđenih objekata koje su još Italijani. pokolebao se načelnik Vrhovnog štaba. Njega je Vrhovni komandant odredio i da rukovodi napadom. blokiraju m a n j i m snagama. nije očekivala pomoć ni sa koje strane.

. utanačeni zadaci svake jedinice. krajiški odred. Samo odlučno i bez zebnje. Bio je uputio jednu četu prema 4. brigade. bataljon pravcem samostan — cementara — centar grada. jedan n j e n bataljon je pomjeren udesno. U dogovoru sa štabom 3. Za štab brigade Koča. brigade svjesno je primio tu veliku odgovornost. ka crkvi i školi u centru grada. duž ceste. Ali. brzo je reagovao na stav načelnika Vrhovnog štaba i otvoreno izrazio neslaganje sa odlukom o odlaganju napada. 2. Energičan stav štaba 1. brigade napadale su pravcem Bašajkovac — Veis Kula — kasarne i sa zapada. Stanko I zamjenik komandanta. Borci bataljona »Vojin Zirojević«. pravcem kojim je trebalo da napada 5. koji je bio u bataljonima napisao je sličan odgovor. proleterske napadao je pravcem Klanac — Kula — Tabija — kasarne. brigade. bataljonu 1.« 07 . Danilo Lekić. Bataljoni su dobili izričite zadatke za međusobnu vezu i sadejstvo. Fića. Prva proleterska se dobro pripremila za napad. bataljonu 1. . bataljon od sela Brine. štab 1.) biti vrlo ljut. kod koje se nalazio načelnik Vrhovnog štaba. Jedino je jedan kompletan vod pridat 4. 3. Bataljon * Odgovor štaba 1. tako da je napadao duž ceste Glamoč — Livno. M. 3) Ne razumemo da si sada mogao da se poljuljaš. 5) Ubeđeni smo da će Stari (vrhovni komandant J. nespojiv je sa načelima komandovanja i sa subordinacijom u vojsci.. Takav stav prema načelniku Vrhovnog štaba razlikuje se od opšteg stava svih komandi prema Vrhovnom štabu.: »I ja sam protiv o d l a g a n j a . .: » 2) Apsolutno smo protiv odlaganja — svi mi iz štaba. bataljon 1.. Jedinice 3. V. na utvrđenu kuću doktora Mitrovića. .. Bar da si odlučno rekao »ne« . n j i h oko 150. Izvršeno je izviđanje. žandarmerijsku stanicu i dalje ka centru grada. . proleterske. Zadaci drugih jedinica ostali su nepromijenjeni: 1. Mi smo svi odlučno za napad. Neprijatelj je primijetio približavanje partizanskih snaga Livnu. 4. B. Održani su i kratki partijski sastanci na kojima je objašn j e n vojni. politički i ekonomski značaj oslobođenja Livna. Tito — prim.* Učinio je to jer nije želio da se ponovi strahovanje kao ono oko Konjica. kolebanje kao ono kod Bugojna i odugovlačenje kao ono kod Duvna. preko čistine i kroz bodljikavu žicu. spreman da pred Vrhovnim komandantom obrazloži i brani svoj stav. bataljon napadao je duž ceste Sinj — Livno na stočnu stanicu.blizini grada. brigade doveo je do toga da načelnik Vrhovnog štaba preispita svoju odluku i prihvati sugestiju štaba brigade da se ne upućuju jače snage preko Bašajkovca. podijeljene bombe i municija. dodijeljeni su bataljonima kao vodiči. pogotovo u ratu. proleterske brigade . . zamutiš ćelu stvar.. .

a onda pomagali onima koji su pristizali da je i oni brže preskoče. na lijevom krilu. izgleda. I bataljoni 3. Ubrzo se čitav bataljon sručio u centar neprijateljeve odbrane. bilo sve što su mu mogli pomoći. čete. Jedna patrola 3. bataljon je poremetio cijelu neprijateljevu odbranu. Streljački stroj je bio toliko blizu da ga je neprijateljska vatra prebacivala. tu malo zastali i izvršili poslednje pripreme. I neprijateljeva avijacija je bila aktivna.30 časova počeli su napad. bataljon pred kasarnama. To je. tu malo zastao i krenuo preko čistine ka gradu. Avioni su doturili opkoljenom garnizonu municiju. Prvi bataljon je trpio jaku vatru iz bunkera sa Klanac Kule i Tabije. U početku nije postignut očekivani uspjeh.je pokušao da ne otkriva svoje položaje. isključivo se orijentisao na neposrednu odbranu grada. napadajući ih iz pozadine. Nijedan borac 2. osim što je vod 1. Jedino je 2. Bataljoni su se bez smetnji približili ivicama grada. Četvrti bataljon je uspio da se neopaženo približi bunkerima. iz bunkera i utvrđene fabrike cementa. začudo nebranjenih. bataljon je zaustavljen vatrom iz mitraljeza sa t o r n j a samostanske crkve. Kad se našao oči u oči sa proleterima pokušao je da upotrijebi oružje. čete. neprekidno je izviđala i bombardovala pojedine položaje oko grada. Drugi bataljon je brzo zauzeo crkvu. bataljon je pokušao da uhvati vezu sa 4. brigade. komandant garnizona otkrio je čitav plan odbrane grada. Stigao je blizu bunkera i bodljikave žice. školu u kojoj je bio magacin municije. Tačno u 22. likvidirao nekoliko bunkera. ali je bio primoran da otvori vatru i odbaci je ka Livnu. sa komandirom voda Milanom Raspopovićem. naoružana mašinkom i sa bombom u ruci. Išlo je to kao na takmičenju. likvidirao posadu jednog betonskog bunkera. Znao je da je upad partizana u centar grada poremetio cjelokupnu odbranu. Pokušaj grupe bombaša da ućutkaju mitraljeska gnijezda nije uspio. uhvatio ga za ruku i to mu onemogućio. I 3. Jaka vatra iz automatskog oružja i stalno osvjetljavanje terena raketama primorale su bataljone da opreznije nastupaju. Snažni. brigade zaustavljeni su jakom vatrom: 5. Cak je »objašnjavao« i kako . koristeći trenutke kada se ugase rakete. a i minobacača. srela je komandanta garnizona. hitri momci. Kretao se u skokovima. Vodnik Raspopović je skočio. koji je pošao da obiđe odb r a n u i da je hrabri. Neprijatelj je bio potpuno iznenađen. a onda je i on primoran da zalegne. Na desnom krilu 3. Neprijatelj je pred noć povukao sva isturena odjel j e n j a i patrole. i zatim izbio u centar grada. prvi koji su stigli do žice. bataljon pred Veis Kulom. 1. U nekoliko skokova bataljon je izbio ispred rovova i bodljikave žice. ali je tom prilikom zabunom došlo do međusobnog puškaranja. Borci su morali da oprezno puze. Uspjehom u centru grada 2. proleterske brigade izvršio zadatak. Uhvaćeni bojnik — m a j o r Križanec. ali i toliko daleko da ne može izvršiti juriš na bunkere. bataljona nije ni ranjen. bataljonom 1. preskočili su je penjući se uz stubove. bataljon 1. U vrijeme predviđeno za napad sve jedinice su pošle sa polaznih položaja. praktično bez borbe.

U zoru je i 4. Približavala se i zora. komandira mitraljeskog odjeljenja. treća je na svom pravcu prodrla kroz odbranu i sa leđa napala bunkere i manastir Goricu. prodrla je u zatvor i oslobodila n j i h oko 40. I vode. neviđen primjer. N e m a n j a Marković. Kako je odlučeno. Cete su. Stab 1. tog j u t r a najsrećniji ljudi na svijetu. sa vodovima. Naredio je ostalim bataljonima da pojačaju napad. desetinama ili grupama boraca. bataljon 1. a neki su i obavještenjima pomogli bataljonu. da se bataljoni povuku. sa komesarom 1. da se bataljon utvrdi u postojećim objektima pogodnim za odbranu i da odatle pomaže ostalim bataljonima kada nastave napad. ako se grad ne zauzme do zore. brigade je postupio isto tako. Privukli su dosta municije i bombi. tako je učinjeno. Nijedna druga jedinica nije prodrla u grad. posjele školu. a onda fabriku cementa i bunkere kod mosta. uskočili kroz prozor i bombama likvidirali njegovu posadu. pogodio je iz puške domobranskog podoficira. čete Vuksanom Ljumovićem. ali bez planiranog uspjeha. bataljona. Borci su tada prislonili jedno stablo uz zgradu samostana.se koja otporna tačka može zauzeti. koji je bio u zvoniku crkve — i tako je uklon j e n a najopasnija vatrena tačka. bivši prvak Jugoslavije u streljaštvu. To je znatno pomoglo 3. da u zatvoru ima mnogo zatvorenika. jer se pretpostavljalo da treba izdržati i cio dugi letnji dan. Druga grupa boraca. i teško ponovljiv. A onda je neprijatelj počeo naglo da popušta. a i lično je naređivao potčinjenima da se predaju. brigade na juriš je zauzeo Veis Kulu i nastavio da sa njenih strmih stijena gađa neprijateljska uporišta. proleterske zauzeo je Klanac Kulu i napadao Tabiju. Vjerovatno su to bili. A bilo je naređeno. U jeku borbe borci su raspravljali da li će se bataljon povući kako je naređeno. Pred zoru se bataljon okupio na uglu parkića kod škole nezadovoljan što treba da napusti gotovo zauzeti grad. Onda je počela »konferencija«! Rijedak. da ga izvijeste o odluci. Ipak je »kritična tačka« napada na Livno bila pređena. Dok su dvije čete napadale Tabiju. obaviještena od građana. I štab 3. proleterske nije propustio da do k r a j a iskoristi uspjeh 2. Napad svih drugih bataljona t r a j a o je i dalje. Bataljon je iz centra grada spriječavao svaki pokušaj djelova neprijateljeve odbrane da uspostave međusobnu vezu i da se snabdijevaju municijom. Prilikom zauzimanja samostana. što je mnogo lakše bez hrane nego bez vode. Donijeta je odluka da se ostane u gradu. hotel i nekoliko većih kuća. U j u t a r n j i m časovima ponovo se razbuktala borba na svim stranama. bataljon nastavio snažan napad. Zauzeo je nekoliko bunkera. Stabu bataljona. Mnogi su se odmah prihvatili pušaka. raskrsnice. koji je bombama n a j p r i j e zauzeo samostan. Peti bataljon 3. da se bore. U isto vrijeme 1. a zatim prodro u grad i prvi . i zarobljenici. Tražili su samo da svi bataljoni i dalje vrše pritisak na neprijatelja kako ne bi mogao izdvojiti veće snage protiv njih. bataljonu. koji je ostao u selu Brine poslani su kuriri. ili ostati na zauzetim položajima u gradu.

nalazila se na obali potoka. Pošto se uporište nije moglo likvidirati bombama primaknut je top »pito«. bataljona u grad bilo je veliko ohrabrenje za 2. a snage 3. stižemo vam u pomoć«. Oko podne 1. nanoseći ogromnu štetu. Kuća doktora Mitrovića. preko susjednih kuća. Grupa u kući Mitrovića zaista je bila ostavljena sama sebi i u beznadežnom položaju. i 4. nijesu bili voljni ni spremni da intervenišu u III zoni. građena od tvrdog materijala. Uskoro su i 1. jer je iz n j e grad neprekidno zasipan minama iz minobacača. Kratko vrijeme prije toga zaglušujuću grmljavu iz svih oruđa nadjačao je glas komandanta 1. avgusta . sa dva mitraljeza. proleterske. ispod krova. koju su po sporazumu prepustili snagama NDH. operativne zone Hrvatske presjekle su sve puteve od Aržana. takođe su bile postavljene vreće s pijeskom i napravljene puškarnice. Međutim. U 10 časova 5. Uporno su se branili ustaše. Jedinice 4. bataljon. proleterske primorao je i domobrane u kasarni da se predaju. koji se već nekoliko časova sam borio u n j e m u . brigade želio je da se što prije slomi otpor branilaca u kući Mitrovića. Prodor 4. Jedna mina je 6. ali je poslije nekoliko ispaljenih granata.* koji je hrabrio 2. pomoć nije mogla stići ni sa koje strane. žandarmi i milicionari u žandarmerijskoj stanici. Italijani. crnogorske i krajiških jedinica. a onda su se borci. oko 120 ustaša iz 20. Sinja i Grahova. domobranskog korpusa u dolini Vrbasa i kod Kupresa brinule su svoju brigu: kako da se odbrane od 2. To je onemogućavalo bombašima da joj priđu. Njena terasa na spratu bila je ograđena vrećama pijeska i poslužila je neprijatelju kao platforma za minobacač. prebacili na krov stanice. Oko n j e je bila čistina. inženjera i tehničara rudnika u Tušini. bataljon »Držite se Crnogorci. jednim minobacačem i velikom količinom municije. otjeran jakom vatrom branilaca. bataljon 3. U kući je bilo 8 Nijemaca. bataljon iz grada napao uporišta na stočnoj stanici i likvidirao ih. više puškomitraljeza. Nekoliko pokušaja da se posada bombama likvidira nijesu uspjeli. kao i ranije. Stab 1. Kroz grad su pronijeli vijest da u podrumu kuće ima 6 000 kg eksploziva i p r e t n j u da će ga upaliti ako budu primorani na predaju. brigade slomili otpor neprijatelja i izbili pred utvrđenu kuću doktora Mitrovića. bataljona i isto toliko domobrana. Jedino je još pružan otpor iz kuće doktora Mitrovića. avgusta bila je uglavnom riješena borba za Livno. bataljona. Potom je 4. Tek tada su uspjeli da slome njihov otpor. 4. bataljon 1.uhvatio vezu sa 2. Nijemci su zaveli red među preplašenim ustašama i domobranima. koje nijesu naškodile tvrdim zidovima zgrade. Branioci iz kuće Mitrovića su ugovorenim znacima tražili pomoć. Pera Četkovića. Preko dana grad je nadlijetao avion. koji se prethodnog dana spuštao u Livno. bataljonom. Na prozorima i na tavanu.

Napad na Livno. .

U sredini Božina Petrović (sa naočarima) jedan od najhrabrijih boraca.iirurška ekipa 1. proleterske brigade septembra 1942 Prateći vod 2. . bataljona avgusta 1942.

13. lista KPJ. Str. Božović. 87. 3. 1. Pejković. 104. d. povukli u grad. Rudarska četa. 71. Božović. To je značilo. Jovanović. avgusta Livno je potpuno oslobođeno. Urednici »Borbe«. da će »Borba« ponovo izlaziti. f. bataljona iza jednog zida — ograde ispred bolnice. 12. Saban. f. Maslovarić. knj. A-VII. 461—487. 6. 68 68 Naređenje Vrhovnog komandanta. Vešović. Poginula su dva. Stenografske bjeleške. 255—266. Vujošević. ustaše su strijeljani. divizije domobrana. Oko 9 časova 7. 30. 47. d. 10 kamiona i drugo. kad je počela borba. 209. 215. str. str. namirnica. i k. d. str. J. str. str. Kolona i vidici. Od te granate poginulo je 20 ustaša i jedan Nijemac. str. Vidović. pripremajući napad na Livno. 5. domobranskog zbora. kao pod 64. str. str. str. 183. 125—130. Ovde Prva proleterska. avgusta uveče. a Nijemci su nešto kasnije zamijenjeni za 49 pripadnika NOP-a. str. 84. 3A. 67. 89. 3A. 1. B. 54. najviše su se obradovali vijesti da je zaplijenjena i jedna štamparija. 2. sa preko 100 mina. 155. već pokolebanih prvim žrtvama od granate partizanskog topa. Popović. 2 mitraljeza. 1985. 286. Zarobljena je gotovo cijela posada — oko 400 domobrana. 2ivković. na oko 70 m daleko od kuće Mitrovića. str. a ranjeno 10 boraca. 362—399. f. 1. Bojna relacija 6. 2. Uspjeli su da pobjegnu samo oni dijelovi jedinica koji su bili u objektima na periferiji grada. J. 1. d. M. veliki broj pušaka i preko 100 000 metaka. 73. str. A-VII. k. 60. Moj bataljon. t. P. t. Izvještaj 4. V. navedeno djelo. str. Treća proleterska brigada. Krajišnici su imali samo 10 granata i poslali su samo jedan top. 6. Mihailović. f. operativne zone Hrvatske. Šćepanović. II. i 12. D. Vučković. Nijemci i ustaše su brzo reagovali minobacačkom vatrom. 186—198. k. koji je smjelo upao u grad bez gubitaka. 11. str. Domobrani su pušteni kućama. Pismo štaba 1. Uvidjeli su da n e m a j u izlaza i predali se. proleterske brigade o držanju načelnika Vrhovnog štaba. 58. R. 278. 71. Tako je 2. a nijesu se. 230. naredio 5. 2. 263. koji su se nalazili u zatvorima ili logorima neprijatelja. Kuću je pogodilo 5 granata. stir. Oslobodilački rat. 3. Izvještaj štaba 1. Dnevni izveštaj 3. M. Dnevnik. 125. 162—173. str. mnogo opreme. Noću je top postavljen u borbenom rasporedu 2. V. bataljona. 3. d. knj. koji je u Livno stigao sa zakašnjenjem. k. J. i knj. JakSić. 74. Zbornik. Jedna mina je ranila tri člana posade topa. A-VII. 250 ustaša i 7 Nijemaca. ali je zid probila samo jedna. 3. d. 214. 159. knj. Proleterska četa. str. Dedijer. k r a jiškom odredu da iz Drvara uzme sa sobom 2 topa 76 mm. 258. J. 3 500 kg eksploziva. Ali je to bio i poslednji trzaj branilaca. d. 218. Zbornik. str. bataljon. čete 2. proleterske brigade. f. 64—70. str. Plijen je bio veliki: 2 minobacača. 307. V. k. Leković. 82. 141. 2. 1986. R. Vuksainović i 2.pala među borce 2. iznenada pretrpio velike gubitke. M. d. Probijena je r u p a u ogradi i kroz n j u uperena cijev topa na kuću. Vrhovni štab je. str. 10 puškomitraljeza. V. str. za uništavanje otpornih tačaka. članci »Prva proleterska«. str. knj. 49. str. A-VII. tek 6. i 105. . str.

mašine i uređaje. i oni će to znati upotrijebiti. A-VII. mogu zauzeti i jako utvrđena naseljena mjesta. bataljon. Vijest o padu Livna brzo se pronijela cijelom NDH. .« 09 Vrhovni komandant je bio zadovoljan uspjehom 1. prije svega. brigade su se sjajno borili . 3. 87. brigade napisao je Vrhovnom komandantu: » . dobro zamišljenim i planiranim. Snaga koju su u toj borbi ispoljile proleterske brigade uvjerila je i neprijatelja i skeptike. Sve je palo u ruke partizana. Sadejstvo jedinica bilo je mnogo bolje nego ikada ranije. gorivo i eksploziv. uredno snabdijevati. sa više gradova povezanih dobrim komunikacijama. Predlažemo za pohvalu naš 1. I partizanski odredi u krajevima oko Livna su ojačali. . Pad Livna je veoma pogodio i Nijemce. što je r a n j e nim i bolesnim ubrzalo izliječenje i povratak u svoje borbene jedinice. koncentrisati. O tome je on napisao 7. proleterske brigade. . a i prijatelje u to da narodnooslobodilački pokret neprekidno raste i postaje sve moćniji. politički i ekonomski značaj. i 4. d. . 4. 258. dobri putevi su omogućili da oslobođena teritorija dobije oblike ekonomske cjeline. str. f. umješnost i inicijativa štabova i komandi. rastao je u n j e m u borbeni duh. Borci iz Dalmacije i Bosanske krajine. sa lakoćom su očistili sela u Livanjskom polju od ustaške milicije. 1. Oslobođenje Livna »bilo je praznik« za ustaničku Bosansku k r a j i n u i Dalmaciju. Zbornik. d. . Jedinice angažovane u borbama za Livno mogle su da se upotrijebe na drugim pravcima za proširivanje slobodne teritorije. proleterske brigade. k. 5. 2. 42. Livanjsko i Duvanjsko polje su donijeli bogatu žetvu. I bolnice su se mogle bolje organizovati. Izgubili su stručnjake »Hanza Lajhmetal«.Oslobođenje Livna je najveći dotadašnji uspjeh proleterskih brigada. bataljon »Starac Vujadin« i 5. kao m u n j e su prodirali u varoš bez obzira na isprepletenu bodljikavu žicu i utvrđenja. mijenjalo se raspoloženje naroda. Mnoge jedinice su kasnije koristile to prvo veliko iskustvo proleterskih brigada u zauzimanju jako utvrđenih naseljenih mjesta. automobile. Poslije završenih borbi štab 1. Stvorena je. Došli su do izražaja heroizam boraca. Oslobođenje Livna imalo je k r u p a n vojni. «9 Izvještaj štaba 1. t. koji su nenadmašivom hrabrošću i vojničkom sposobnošću zauzeli grad Livno. dosta su bogati i stokom. I u ekonomskom pogledu oslobođenje Livna je takođe mnogo značilo.« 7 0 Napad na Livno pokazao je kako se odlučnim dejstvima. . . avgusta obavještenje delegatu Vrhovnog štaba Sretenu Zujoviću sledeće: » . II. bataljoni su se p r i m j e r n o pomagali. krajiški odred. kompaktna slobodna teritorija u dijelu zapadne Bosne i u Dalmaciji. knj. ™ Obavještenje Vrhovnog komandanta. Boljeg demantija ustaških samohvalisanja i okupatorskih izvještaja o uništenju partizanskih jedinica u zapadnoj Bosni nije moglo biti. Svi bataljoni 1.

Vjerovatno su se pitali šta li će tek biti od n j i h kada im proleteri dođu u pohode. objašnjavanje ciljeva naše borbe i njene perspektive. oslobode Posušje. a Italijani nijesu htjeli ni da čuju o pomaganju snagama NDH. brigade je skrenuo pažnju Vrhovnom štabu na to. raskrinkavanje ustaša i četnika i. Mještanske jedinice su zaostajale u pogledu discipline i reda za proleterskim jedinicama. Osim toga. Život je tekao prema utvrđenom redu: svakog dana rad na vojnom usavršavanju. Brigada se tako ponovo našla u situaciji da tješi ucvjeljene. partijski sastanci. bili su zadaci svih boraca brigade. . u r a z u m l j u j e podivljale i podiže mostove povjerenja među stanovništvom zavađenim vjerski i nacionalno. isticanje potrebe bratstva među našim narodima. Poslije oslobođenja Livna bataljoni 1. koji su ovdje počinili svakojaka nedjela. a zatim da se vrate u rejon Livna. koji su uporno molili da brigada dođe na njihov teren. smatrajući da je to neophodno. javljala se i želja za osvetom prema ustašama. odnosno prema njihovim porodicama. sve se to dešavalo u italijanskoj okupacionoj zoni. Vrhovni štab je 14. svako veče priredbe. a kod boraca i građana. 71 Time je ispunjena i želja biokovskih partizana. a ne samo njenih političkih komesara. Prodor Prve proleterske brigade u Dalmaciju U oslobođenom Livnu nije bila određena nijedna jedinica da se stara o redu u gradu i okolini. Tih su dana napustili i Vaganj i koncentrisali se u veće garnizone duž morske obale. Italijani su takođe bili pogođeni padom Livna. očekujući i tamo napade partizana. s tim što bi se za to učinio odgovornim štab neke brigade. veselje. Stab 1. pojavila se takva partizanska sila koja je u stanju da zauzme i jako utvrđeno Livno. Svakodnevni politički rad na terenu. Zbog toga je u Livnu i okolini bilo potrebno politički djelovati. u kojoj Nijemci nijesu mogli da intervenišu. i to brzo i pažljivo.) da pomognu dalmatinskim partizanima da razbiju ustaške i domobranske jedinice na terenu oko Biokova i da. ukoliko se ukaže prilika. pjesma. proleterske (2. da zajedno r a t u j u . U vrijeme kada se njihova organizacija počela naglo širiti. proleterske dobili su nekoliko dana odmora. naročito. kada su spremali nove izdajničke poduhvate. i 6.Nijemce je najviše pogodila ozbiljna p r i j e t n j a da će biti obustavljena proizvodnja boksita. poslije uspjeha u centralnoj Bosni i teškog stradanja naroda Krajine na Kozari. politički rad. 4. Za četnike u zapadnoj Bosni pad Livna bio je ravan udaru groma. avgusta uputio tri bataljona 1. koja je samo dva mjeseca ranije uporno tražila da se oni povuku iz III okupacione zone. zadataka proleterskih brigada.

f. 26. ali je ona uspjela da se izvuče bez gubitaka. k. Vujošević. 72. Kad je pala noć vratili su se u svoje garnizone.Štab brigade je istoga dana naredio bataljonima da u toku noći krenu. bataljon presjekao odstupnicu. i 6. čisteći uz put sela od milicije. istog dana kada su partizani ušli u Aržano i Vinicu. bataljona u selu Vinice. u Posušju oko 200 ustaša. Komandi 6. Ustaše su uglavnom bili sa te teritorije. A-VII. pojurile ih i ustaše su pobjegli iz Mesihovine prije nego im je 4. Uporedo sa bataljonima 1. po jednu ojačanu četu iz Imotskog i Šestanovaca u pravcu Studenaca. Izbijanje 1. Proleterska četa. . Imotskog i Lovreća uznemirilo je Italijane. a ne samo rastjerati. patrole 6. bataljona sukobile su se sa ustaškim. Italijani su mitraljirali okolinu i tukli minama iz bacača. puka divizije »Bergamo«. A-VII. u Imotskom oko 400 Italijana. Od bataljona »Josip Jurčević« već je bio dobio obavještenje da u Aržanu ima od 25 do 30 žandarma i milicionara. 72 Kratki okršaj kod Studenaca bio je i prva borba sa Italijanima poslije one kod Gata u Hercegovini. Slijedećeg dana bataljoni su nastavili dalje. po mogućnosti. preko Roškog polja. 12. proleterske u područje Posušja. 1. u kojima je bio bataljon crnih košulja osjetili su se ugroženim. bataljon krene duž ceste Duvno — Posušje dan kasnije. Ispred n j i h nije bilo neprijatelja sve do Posušja. Ustaše su pobjegle i iz Studenog Vrela i put za Posušje bio je otvoren. 701. da bi napao ustaše kod Mesihovine tek kad im bude prekinuta odstupnica. Zandarmi iz Aržana i Vinice pobjegli su poslije prvih ispaljenih metaka. d. u selima je bilo samo po nekoliko milicionara. proleterske brigade nastupao je i 2. k. 270—280. pohvatati ili uništiti. u Studencima oko 50. ne nailazeći na otpor. bataljon. Zbog toga je bilo planirano da 6. d. njena četa domobrana. 78 Isto kao pod br. bataljon 1. produžio duž ceste ka Zadvarju. fond italijanske dokumentacije. 2. bataljon Srednjodalmatinskog odreda. Drugi bataljon je ušao u Studence. Jedna od n j i h iznenadila je 1. Prošao je kroz sva sela duž ceste Trilj — Aržano. izbio na brdo Petrinovaču i porušio i zapriječio cestu na više mjesta. četa ustaške odbrambene brigade « Izvještaj štaba 2. na raskrsnicu puteva Imotski — Lovreč. čim je 2. sa 90 boraca partizanskog bataljona »Vojin Zirojević«.7® Takođe bez otpora izbili su na liniju Vir — Vučipolje 4. bataljon 26. str. f. četu 2. bataljona. Žandarmi i milicionari su ranije pobjegli. Zadvarju i Sestanovcu. Zbog toga je komandant 26. Njihovi garnizoni u Imotskom gdje se nalazio 3. Pratili su ih i tenkovi. Drugi bataljon. Međutim. domobranske divizije je bilo jasno da slabe snage u Posušju. i 13. Njih je trebalo. Četvrti bataljon je nastupao lijevo od njega. ka Viru i cesti Duvno — Posušje na koju je trebalo da izbije južno od Studenog Vrela i tu presiječe odstupnicu ustašama koji su držali položaje kod Mesihovine. Cete su izbile u Studence. J. italijanskog puka poslao. 388. pošao je preko Bukove gore prema Aržanu. proleterske brigade izbio u Studence.

Gubici 2. poginuo kao načelnik štaba 17. godine. oko 180 ustaša. bataljon je nastupao ka Posušju. Bio je bolestan. četa 6. koji je sačekao ustaše na bliskom odstojanju. bataljona na cestu Posušje — Imotski. ali nije htio da izostane iz borbe. dobro se obezbjeđivali. zajedno sa tamošnjim ustašama. smjelo jurišali. avgusta ušao u Lovreč i približio se moru. čete je bio predvidio i tu mogućnost i u tom pravcu blagovremeno uputio jedan vod. Jedna njegova četa. Posada u Posušju. avgusta stigao u Imotski bataljon 1. napustila je grad čim su borci 6. Poslije borbe na Klenku 6. topovskim vodom brigade i vodom bataljona »Vojin Zirojević«. ostavio je na Klenku. 7 4 Ustaška četa je čim je stigla u Posušje. bataljona i krenula dalje. Mnogo je mrtvih ustaša ostalo na cesti i oko kuća. avgusta oslobođeno Posušje. divizije 17. Ali. Drugi bataljon Srednjodalma* Siniša Nikolajević. da se upoznaju sa novim zadacima i da su stigli pri k r a j u borbe. da obuhvate i napadnu sa leđa 2. umjesto da se brani. nastupala je u pravcu Vira. Narodni heroj. jula 1943. divizije. Poslije su se ustaše pribrali i izvršili protivnapad. uplašena onim što se dogodilo na Klenku. bataljon je nastavio da napreduje. imao je visoku temperaturu. sa vodom pratećih oruđa. bataljona zapucali na ustaše kod prvih kuća. bataljona u vrijeme borbe kod Klenka bili u štabu brigade. Na Klenku je do nogu potučen. oko 300 ustaša. koji su im u prvom naletu nanijeli velike gubitke. pa je tražila pomoć. Iz Sarajeva je 13. najviše onih u crnim košuljama. četu na Klenku. Bio je na drugoj strani duboke jaruge. bataljona kojom je komandovao Siniša Nikolajević. četa 6. čete: 3 poginula i tri ranjena borca. bataljonu. Samo tako su i mogli razbiti toliko brojno jačeg neprijatelja. Neprijatelj nije znao sa koje ga strane tuku. Borba se vodila bombama i noževima. Komanda čete i komandiri vodova tim više su pokazali kako su savladali vještinu ratovanja. Tako je 16. Vješto su manevrisali. domobranima i milicijom — ukupno oko 400 vojnika. bataljona. idući duž ceste. prilično daleko. Komandir 2.* prva je napala neprijatelja. Vrijedi navesti da su komandant i politički komesar 6. Ustaše je zbunio t a j smjeli udar partizana. vatra mu nije bila dovoljno efikasna ali je zbunjivala ustaše. ustaške brigade. nijesu u stanju da zaustave partizanske bataljone. 74 Bojna relacija 6. Lijevim krilom su pokušali. . prema 4. i izbijanjem djelova 4. bataljona. krenula duž puta Posušje — Duvno. upućena je u Posušje. U lijevi bok neprijatelja je tukao mitraljez 4. pa je u gomilama počeo da bježi ka Posušju. Ispred Klenka odbacila je patrolu 6. On je 17. 75 U toj borbi je poginuo i hrabri puškomitraljezac Milorad Zivković.iz Jasenovca i još nešto ustaša. Male snage da zaustave oko pet puta jačeg neprijatelja. dobro se branili. a druga. kao i pod 64. a imao je i veliki broj ranjenih. Oko 60 mrtvih. I 2. Pred n j o m se na Klenku našla samo 2.

U toku noći njihovi dijelovi su izvršili prepad na Imotski i natjerali Italijane da se čitavu noć »brane« vatrom iz topova. 7 7 Italijani su pošli u napad iz Imotskog i Zadvarja. 76 M. 414. koja je dala dosta ustaša. d. suprotno svom ranijem stavu. Citava teritorija oko Posušja. Italijani su se morali odlučiti za tu akciju. krenuli su za njima i gonili ih do blizu Imotskog. teški udarac NDH. našla se prekrivena partizanskim jedinicama. italijanskog puka i bataljon crnih košulja). primijetivši pred noć povlačenje tenkova iz Posušja. Borba je bila žestoka. bataljon 26. dozvolili su. brigade i dalmatinskih partizana zabrinuo je Italijane. Drugi bataljon je odbio prve napade kolone koja je nastupala prema Studencima (1. Italijanski tenkovi su prodrli u Posušje. Leković. minobacača i mitraljeza. 1. a onda su naišli na 6. puka divizije »Bergamo«. Ali su i očekivali da će se neprijatelj pokrenuti iz jakih okolnih garnizona. brigade potpuno su izvršili svoj zadatak i trebalo je da se na tom terenu zadrže još samo dva-tri dana. 3. Po čitav dan su izviđali avionima i bombardovali sela i terene gdje su mislili da mogu biti položaji partizana. Njene vođe plašili su se da je ugrožen i Mostar. Energično su čistili sela od žandarma i milicije. str. Odlični borci. milicija i ustaše. Na pravcu prema Posušju Italijani su potisli djelove 4. bliže ostalim proleterskim brigadama. . proleterske brigade i štab 4. operativne zone Hrvatske bili su zadovoljni postignutim uspjesima. da u III zonu uđe bataljon od oko 600 ustaša radi zajedničke borbe protiv partizana i vraćanja izgubljenih garnizona.tinskog odreda i biokovski bataljon »Josip Jurčević« takođe su pomagali proleterima u r a s t j e r i v a n j u žandarma i milicije i vršili su pritisak na Provo i Zagvozd. tražio je dozvolu od komandanta 2. A-VII. To je bio novi. 76 Komandant 18. j e r su i Nijemci na njih vršili pritisak da obezbijede nesmetan rad rudnika boksita u rejonu Širokog Brijega. Ispred Italijana išli su žandarmi. bataljona. četu 4. fond NDH. italijanskog korpusa. avgusta ka Posušju i prema Studencima. željeli su da to pokažu i pred svojim drugovima proleterima. I očišćena je relativno lako. Za dalmatinske partizane to su bili dani slavlja. koji je planirao ofanzivu na partizane na Biokovu. 57. plašeći se da ne budu odsiječeni. ojačani vodom tenkova i artiljerijom i podržani avijacijom pošli su 20. Četvrti i 6. Bataljoni 1. armije da prethodno suzbije napredovanje partizana sa sjevera. Dva bataljona 26. navedeno djelo. Osjećali su se i sami ugroženi. Lovreča i Imotskog. Štab 1. ali su i politički djelovali j e r su ovi krajevi tada prvi put oslobođeni. a zatim vrate u rejon Livna. f. k. Uspjeh 1. da im krče put. bataljona kod Grabovice. bataljon. iako se smatrala jakim ustaškim uporištem. ali su se odmah vratili. bataljon i 2.

Morali su to sada da čine pod borbom.Na pravcu ka Studencima 2. 1. 112. bataljona. 78 U borbama koje je vodila na toj teritoriji naročito se istakla 3. 11. čuvanje jedinica od velikih gubitaka. str. k. energično dejstvo. brigada je predala 10. Bataljoni su ponovo oslobodili cijelu teritoriju do blizu Imotskog. Vujošević. d. Romac. Izvještaji štaba brigade. II. f. procijenio je da vjerovatno namjerava da prodre ka Livnu. t. štitila ih je artiljerija. 3. proleterske u Dalmaciju karakterističan je p r i m j e r načina dejstva brigade: brzo nastupanje. k. 116. a onda se. d. 29. d. Leković. Ali komandant italijanske divizije »Bergamo« nije to planirao. vješto manevrisali jedinicama i izbjegavali udare neprijatelja kada su bili i odbrani. 190—207. gdje i kako treba napadati neprijatelja. Stab brigade i štabovi bataljona dobro su procjenjivali kada. bataljona. P. Brigada je odlično uskladila dejstva sa partizanskim bataljonima »Josip Jurčević« i 2. koje je podržavala artiljerija i avijacija i pod borbom se povlačio. avijacija i tenkovi. f. 12. 278—280. Zadovoljan zauzimanjem Aržana i Posušja i potiskivanjem partizanskih jedinica sa te teritorije. bataljona Radovan Vukanović i još jedan borac. bataljonu. . bataljonom Srednjodalmatinskog odreda napadne Italijane kod Aržana. pošto nije dobio traženo pojačanje. Mihailović. 105. f. str. 337. 19. Aktivno braneći pravac prema Livnu. nije znao za to. Svoje položaje u Dalmaciji 1. str. 419—425. Stenografske bjeleške. 701. Rudarska četa. Italijani su ušli u Aržano. 3A. 1986. Toga dana ranjeni su komandant 2. i 6. i 13. bataljonom Srednjodalmatinskog odreda. Zbornik. Vješto su organizovali i borbu sa neprijateljevim tenkovima. vratila kod Livna. str. pohvalio Vrhovni komandant. 2. 5. koji su uz n j u dobili novu snagu. odmah povukao 4. četa 2. Proleterska četa. knj. da zajedno zatvore pravac prema Livnu. ali nije ni pasivno čekao dolazak druga dva bataljona. Prodor tri bataljona 1. Napad je uslijedio baš u vrijeme kada su Italijani počeli da se povlače. koju je. i k. prema naređenju Vrhovnog štaba. Stab 2. 2. naravno. Stab brigade nije htio da se upušta u frontalne borbe sa Italijanima i izloži jedinice jakoj neprijateljskoj vatri i avionskom bombardovanju na golom dalmatinskom k a m e n j a r u . sir. A kako je neprijatelj ispoljio najjače dejstvo prema Aržanu. M. hercegovačkoj brigadi i bataljonima dalmatinskih partizanskih odreda. kada su tenkovi savladali zapreke na cesti. i Naređenje Vrhovnog komandanta. A-VII. zajedno sa 2. smatrao je da je postignut postavljeni cilj i naredio je svojim jedinicama da se odmah vrate i otpočnu ranije planiranu operaciju čišćenja Biokova. bataljon i uputio ih u pomoć 2. ispravno procjenjivali kada prijeći u protivnapade. J. samoinicijativa starješina i boraca. pa je. 78 Naređenje načelnika Vrhovnog štaba. str. Borbe. bataljon nije mogao da izdrži nove napade Italijana. u svojoj Naredbi. A-VII. d. Poslije četvoročasovne borbe. navedeno djelo. 329. d. štab je donio odluku da bataljon.

Snage Antihitlerovske koalicije narastale su. i 3. kao i uvijek. Komandant brigade je sudio. i to je bio jedan od bitnih elemenata pobjede nad fašizmom. bataljon odigrali i f u d b a l s k u utakmicu. Održavanje partijske konferencije bilo je potrebno da bi se sagledala opšta vojna i politička situacija i da bi se odredili konk r e t n i zadaci organizacija. i 2. Samo oni koji su bili ubijeđeni u snagu socijalizma vjerovali su tada da će Crvena armija slomiti n j e m a č k u ofanzivu. bez obzira na to što je t r e n u t n o bila u defanzivi. Uzgred budi . 4. i 6. Bataljoni su imali dosta vremena za vojnu i političku nastavu i k u l t u r no-zabavni rad. bataljon vodili borbe u Dalmaciji.Boravak u okolini Livna Dok su 2. 7 9 K r a j e m avgusta vratili su se iz Dalmacije 2. odnosno Kominterna intervenisala je i tražila da se brigadama oduzme naziv »proleterska«. zovu samo udarne. Proleterske će ostati samo 1. Srbijanci su naučili crnogorsko kolo i skakali »kao pravi sokolovi«. i 6. 1. Obje strane su ga navijački optuživale da je »namjestio« rezultat. 1. da bi spriječili eventualni pokušaj ustaša iz Kupresa da prodru p r e m a Livnu i Duvnu. političkih komesara bataljona. m a j a . da se one. Članovi štaba brigade bili su gotovo svakodnevno sa borcima. brigada. 4. Mi se slažemo sa v a m a da brigade treba nazvati samo udarnim. bio škola teorijskog ratovanja na političkom i vojnom polju. po j u n a š t v u poznatih članova P a r t i j e . igrala kola. sekretara bataljonskih biroa. bataljon i odmarali nekoliko dana u okolini Livna. Oni su se i inače nazivali »rođacima«. bataljoni su naizmjenično bili domaćini. i 3. Na partijskim konferencijama bataljona izabrano je po 15 delegata — komandanata. prihvatio sugestiju Kominterne i odgovorio: » . Optimističkoj procjeni situacije doprinosio je i britansko-sovjetski sporazum od 26. CK K P J je. a ne proleterskim. kod Donjeg Malovana. Nastojeći da se u n u t a r koalicije ne izaziva ni posredno podozrenje Sovjetski Savez. navodno u duhu oslobodilačke borbe. . Davali su i priredbe u okolnim selima. Završila se rezultatom 1 : 1 . U tom periodu intenzivno se radilo i na p r i p r e m i prve p a r tijske konferencije brigade. a kad zasvira »kukunješće« nije se znalo ko bolje »veze nogama«. čiji je sastav pretežno od radnika. su bili u okolini Sujice i Donjeg Malovana. . kome su se kasnije pridružile i SAD. Jednoga su dana. Odmor je. U svim ćelijama je detaljno pretresan dotadašnji rad. Cesto su i zajedno bili na časovima nastave i razvijali živu diskusiju. Drugarske večeri bile su svakodnevne. Pjevalo se. U to v r i j e m e na Istočnom f r o n t u se odvijala velika n j e m a č k a ofanziva p r e m a Staljingradu. sekretara četnih partijskih ćelija i drugih. Njihove drugarske večeri bile su onaj vedriji dio njihovog ratnog d r u garstva i velikog međusobnog p o v j e r e n j a . uglavnom. na k r a j u Kupreškog polja.

razvijanju moralnog lika borca i. u kritici — cjepidlačenja. P r i j e m novih članova u Partiju ocijenjen je kao jedan od n a j većih problema. koliko je bilo proteklo od osnivanja brigade. o životu. Ako se uzme u obzir to da je poginulo još oko100 boraca koji su bili članovi Partije. međusobnim odnosima.rečeno naziv »proleterska« tražili su sami borci i komandiri . brinući o izvršavanju zadataka. Partija u brigadi je. o kritici i samokritici i daljem razvoju i usavršavanju partijske organizacije kao rukovodeće snage u jedinicama. proizlazi da je broj primljenih u Partiju gotovo jednak broju poginulih. Partijska konferencija je upozorila na prestroge k r i t e r i j u m e za prijem novih članova u Partiju. avgusta u Livnu. u Partiju je primljeno oko 250 boraca. ali i to da je u njoj bilo. . Bilo je potrebno.. Došla je na novu teritoriju i u drukčiju sredinu od onih u kojima je do tada ratovala. To je. ne smije se sektašiti u prijemu boraca u Partiju. bez sumnje bilo veliko sektašenje. radu i borbi brigade postala i stvarna rukovodeća snaga u njoj. i ne treba da se formalistički p r i m j e n j u j u u novim uslovima. takođe. U tom periodu poginulo je 140 boraca koji nijesu bili članovi Partije. osposobljav a n j u mladih. Konferencija je održana noću 27/28.«80 Na domaćem ratištu snage NOP-a su bile u ofanzivi. ujednačiti kriterijume o p r i m a n j u boraca u Partiju. a u samokritici — »ispovijedanja«. Zaključak je. srela se sa novim partizanskim jedinicama. Partijska konferencija je dala snažan podstrek radu partijske organizacije brigade. ali da se u tome ipak sporo napredovalo. Sama brigada je u toku jula i avgusta izvela nekoliko izvanrednih akcija. Osim delegata i rukovodilaca konferenciji su prisustvovali predstavnici CK KPJ i predstavnici susjednih proleterskih brigada. proleterske imao podjednake šanse da bude primljen u Partiju ili da pogine. veoma značajnih. kadrovskoj politici. Za kritiku i samokritiku je rečeno da je bila jedno od n a j moćnijih oružja u vaspitavanju cjelokupnog sastava brigade. Istaknuto je da je partijska organizacija uložila dosta truda u ideološko uzdizanje članstva. Stvorena je velika slobodna teritorija u zapadnoj Bosni i Hrvatskoj. uopšte. Za osam mjeseci. . te da t a j rad valja intenzivirati. Prilikom osnivanja brigade blizu 40 posto sastava brigade bili su članovi Partije. o sadržaju rada ćelija o teorijskom uzdizanju komunista. rečeno je. Okolnost da se tih dana brigada uglavnom. Sve je to iziskivalo da se utvrde smjernice za dalju aktivnost. političkom obrazovanju. Ponovljeno je uputstvo CK K P J da se na jedan praktični održavaju dva teorijska sastanka i da se pomogne onim drugovima koji t e ž e savladavaju teoriju. odnosno da je borac 1. Rečeno je da su primjenjivani kriterijumi iz doba najstrože ilegalnosti i da oni ne mogu.

2/2.udmarala u okolini Livna. Morao je privremeno da obustavi nastupanje jedinica ka Mrkonjić Gradu i Bosanskom Grahovu i jače blokira ustaško-domobranske snage u Kupresu. koja je štitila povlačenje svoje desetine. Dvije jake kolone ustaša i milicije. u koju se avion pretvorio.golom aerodromu. proleterske. Grupa boraca Rudarske čete pošla je preko polja prema avionu. 1. crnogorske i krajiških jedinica da oslobode Kupres donio je Vrhovnom štabu dosta problema. artiljerije i avijacije. 82 2. Desetina se izvukla i vatrom odbranila Katicu koju su ustaše pokušale da uhvate živu. koje su bile stalna opasnost oslobođenom Livnu i Duvnu. ali su poslije višečasovne borbe morali da se povuku. bataljon brigade kod •sela Rilića i Zanogline. članak »Prva proleterska«. 701. omogućila je da zaključci brzo dopru do svakog borca. na sasvim . brigade da se Kupres ne može zauzeti bez teškog naoružanja i sredstava za borbu sa oklopnim vozilima. uz podršku tenkova. f. U toj borbi se istakla Draginja Katić — Katica. 81 Do toga napada ipak nije došlo. S tim zadatkom je i uputio 1. osvijetljenom velikom plamenom buktinjom. blizu Kupresa. Uspjeli su da pretrče polje bez gubitaka. Načelnik štaba brigade napravio je plan za takav napad. krenule su 7. Plamen je naglo buknuo te se i grupa koja ga je zapalila našla u teškom položaju: blizu neprijatelja. 2ivanović. kao rezerva. na Suhovrhu. proleterska mogla da oslobodi Kupres. 82 Neprijateljske snage u Kupresu bile su vrlo jake. Sreća je bila što ih neprijatelj nije gonio oklopnim kolima. sa tri poginula i 10 ranjenih boraca. Nove borbe sa ustašama iz Kupresa Neuspjeli pokušaj 2. Četvrti bataljon je bio u Rilićima. Pravac Kupres — Bujica zatvarao je 4. proleterske i sedam bataljona drugih brigada. Poslije podne 4. Borci su se brzo i vješto prebacivali. 519. str. oklopnih •automobila. 1. ali bez obezbjeđenja. oko 3 000 vojnika. Neki članovi Vrhovnog štaba bili su mišljenja da bi 1. knj. 4. u Donjem Malovanu. 36. d. a 6. Povlačili su se trčeći praćeni vatrom automatskih oruđa i minobacača. septembra sletio je jedan avion NDH na aerodrom blizu Kupresa i tu zanoćio. k. Prema n j e m u trebalo je da Kupres napadnu četiri bataljona 1. bataljon 1. proleterske i Vukovska partizanska četa. Vrhovni komandant je usvojio mišljenje štaba 1. odnosno da se u duhu njenih zaključaka odrede zadaci svake ćelije i svakog pojedinca. i 3. 2. ostavljenom u neposrednoj blizini grada. I često su pravile ispade prema Vukovskom i Rilićima. . proletersku brigadu prema Kupresu. si Plan napada na Kupres. štiteći se vatrom. Neprijatelj nije očekivao takvu drskost. 83 Dočekali su ih 4. kod Livna. Borci su posuli avion benzinom i zapalili ga. A-VII. U bataljonu se rodila ideja da unište neprijateljev avion. septembra prema Rilićima i Zanoglini.

bataljona i Vukovska partizanska četa. V. A-VII. . ali ih Italijani nijesu podržali. bolesnih. 8 5 Prva proleterska brigada je glavninom svojih snaga. želi sačuvati udarna snaga brigade kao brigada. proleterske brigade. Na k r a j u Kupreškog polja. Dolazak prve grupe Dalmatinaca u brigadu K r a j e m avgusta 1942. navedeno djelo. Podržavani tenkovima i artiljerijom ustaše su uspjeli da ih odbace i uđu u Sujicu.« 87 U to vrijeme brigada je imala 827 pušaka. f. jednu pt. 63 puškomitraljeza. Na licu mesta bilo ih je 946. 3. K r a j e m avgusta došlo je njih 197 iz bataljona »Josip Jurčević«. M. 3. potrebno je izvršiti hitnu popunu bataljona. Bogavac. iz koje su sjutradan krenuli ka Duvnu gdje su se povezali sa snagama iz Imotskog. str. dakle. Mihailović. sa n j i m a su vodili borbu jedna četa 3. 1099 boraca — 1027 muškaraca i 72 žene. str. d. pojedini bataljoni po 100 do 150 boraca. članci »Prva proleterska«. Leković. 88 Brigada se smanjila iako je imala jednu značajnu popunu iz istočne Bosne i Crne Gore. kao problem koji traži najhitnije rešenje. avgusta je. sa Biokova. konstatovano i brzo smanjivanje. a iznad sela Rilića 4. Korać. 84 Slijedećeg dana ustaške kolone su nastavile da nadiru ka Sujici. 2. godine brigada je imala. koncentrisanih zapadno od ceste Kupres — Sujica — Duvno. 2ivanović i M. . Vrhovni komandant je naredio 4. proletersku brigadu 300 boraca — Dalmatinaca. knj. osim za minobacače. Rudarska četa. navedeno djelo. A-VII. Ako se.) je. 1986. 642—644. se Izvještaj štaba 1. odsutno 153. str. 4. bataljon. Sada se za to ukazala povoljna prilika. 1. 13 mitraljeza. 640. f. napisao Vrhovnom komandantu: ». — čete broje po 35 do 40 boraca. M. a sami se nijesu usudili da to pokušaju.. pored ostalog. 3 laka i 4 teška minobacača. štitila pravac prema Livnu. Još u odluci o njenom osnivanju Vrhovni komandant je predvidio da se ona popunjava borcima iz raznih k r a j e v a i raznih nacionalnosti. Vrhovnom štabu i ranije je bilo poznato to stanje brigade. i dosta municije. k. operativnoj zoni Hrvatske da pošalje u 1. itd. k. pušku i jedan pt. »topljenje« naših bataljona — veliki broj izbačenih iz stroja. B. d. po spisku. na Suhovrhu. top. Belojević. Leković. Bili 84 Stenografske bjeleške. 2. 14. uglavnom u bolnici. 108. Štab brigade je bio veoma zabrinut zbog toga i 12. 513—523. Ustaše su želeli da zauzmu i Livno. kod Donjeg Malovana.Na pomenutom sastanku (sastanak štaba brigade — M. 701.Komandant brigade oštro je ukorio komandanta 4 bataljona što je dozvolio da dođe do takve borbe. 85 M. str.

U n j e m u je bilo dosta italijanske opreme i municije. proleterske brigade. Medu Krajišnicima Sredinom septembra Vrhovni štab je odlučio da se oslobodi Bosansko Grahovo. U n j e m u je bio jedan ojačani bataljon 151. koje je trebalo da stignu do 20. knj. italijanskog puka divizije »Sasari«. Samo je 4. 88 Dalmatinci su ojačali bataljone. septembra. dobro naoružani. 42. Nenadić. a nijesu bili mali ni ekonomski razlozi. dalma tinske brigade. proleterske brigade bio je susret drugova ratnika. U vrijeme boravka na području Livna došla je i prva praktična potvrda činjenice da je 1. P r v a proleterska je prebačena kamionima od Livna do Rora i 17. P r i j e napada na Bosansko Grahovo bilo je neophodno očistiti njegovu okolinu od četnika. dosta dobro organizovani i. Grad i okolina bili su jako uporište četničke Dinarske divizije. snage angažovane oko njega bile bi oslobođene za dejstva na drugim pravcima. knj. t. Mnogi drugovi izrasli u njenoj ratnoj školi. drugarski prijem. koja je osnovana kod Livna. 6. Zbornik. zahvaljujući Italijanima. Susret Dalmatinaca sa borcima 1. proleterskoj su se osjećali kao da su u svojoj staroj jedinici. 8» Naređenje Vrhovnog štaba. koji su bili veoma aktivni. str. upućeni su u druge jedinice za komandire. 488. ugrožavao je. političke komesare i komandante. Filip Kljajić Fića. Prvi ih je pozdravio toplom dobrodošlicom politički komesar brigade. proleterska — škola kadrova. . septembra se grupisala prema Bosanskom Grahovu. 1. Za komandanta »štaba operativnih trupa« Vrhovni štab je odredio komandanta 1. Gotovo kompletan štab 1. a onda su uslijedili susreti u bataljonima. što je za brigadu mnogo značilo. II. Božović i A. dobro utvrđen. I praksa je potvrdila da je toliko brojno stanje bataljona najpogodnije za njihovo samostalno dejstvo i za bolji manevar u različitim situacijama.su to iskusni ratnici. ostavljajući mu da sam izabere vrijeme napada. str. proleterska i 4. d. U 1. bataljona upućen je da bude — štab 1. veoma potrebne naraslim partizanskim jedinicama u Dalmaciji i Bosanskoj krajini. bataljon 88 J. prošli kroz mnoge borbe. 109. Za napad na Grahovo određene su: 1. čije se brojno stanje bilo smanjilo gotovo na polovinu onog predviđenog Statutom proleterskih brigada — do 300 boraca. 80 Taj neprijateljev garnizon je svojim položajem zadirao u veliku oslobođenu teritoriju u Bosanskoj krajini. članci »Prva proleterska«. Dalmatinci su naišli na topao. krajiška brigada. Likvidacijom garnizona u Grahovu razbilo bi se opasno četničko žarište u tom dijelu Bosne i četnicima zadao težak politički udarac. dijelovi Srednjodalmatinskog odreda i jedna ili dvije hrvatske brigade.

sa 4 topa 75 mm. f. na Romaniji. djeca. d. crnogorske brigade uništi četnike u rejonu Crnog Vrha. proleterske na položajima oko Grahova. septembra. k. k. 90 Štab brigade je odmah uputio 1. f. proleterske brigade. proleterske brigade u selima oko Grahova i marš prema Ključu za n j u je bio rijedak doživljaj. krajiška brigada i dalmatinski partizani. jer su dovoljno znali o n j o j i jednostavno su »nestajali«. Iščekivanje ličkih brigada produžilo se gotovo dvije nedjelje i to vrijeme je iskorišćeno za gonjenje četnika i za vojni i politički rad. 4. i 4.upućen u Mlinište da obezbeđuje Vrhovni štab. Narod: omladina. da obuhvati planinu sa zapada i jugozapada. divizije i 2. u Hercegovini. bile su ranije upućene na druge zadatke. Juriti ih (četnike — M. proleterskom. i 6. . bataljon preko Grkovaca i Međugorja. oduševljen takvim dočekom. «i Izvještaj štaba 1. Četnici su bili u svim selima oko Grahova. 17. a četnici neće sedeti na jednom mestu. k. A-VII. da su bataljoni 1. U međuvremenu su jedna četa Nijemaca iz 714. Dočekivana je ona i ranije lijepo. Ali s u s r e t ' s a Krajinom prevazišao je sve te ranije susrete i sva očekivanja. proleterskoj da ponovo oslobodi t a j grad. Tu ocjenu je temeljio na tačnim podacima kojima je raspolagao: da u garnizonu ima oko 600 do 700 Italijana. 701. dalmatinska brigada nijesu imale iskustva u borbama kakve su se očekivale. 2/1. d. zbog čega je Vrhovni štab i naredio 1. Cak je izvršeno i jedno bojno gađanje. 3. Štab operativnih trupa je tada tražio neku drugu jaču brigadu (»na primjer 3. A-VII. Boravak 1. proleterske. proleterske: » . izgleda nam prilično jalov posao. . gdje je proban jedan protivkolski top. narod došao da vidi top proletera i da su »o Naređenje Vrhovnog štaba. 31. bataljon pravcem Veliko Tičevo — Peulje — Grkovci. Ni ta akcija nije uspjela. bataljon 10. Četnici su vješto izbjegavali da se sudare sa 1. Pokazalo se. kao i 4. krajiška i tih dana formirana 2. Poslije teških borbi na Kozari proleterske brigade došle su Krajišnicima kao garancija sigurne pobjede. izvještaj štaba 1. da je obuhvati sa istoka i sjeveroistoka. J e r 4. sa 4 topa. sa radošću. d. puka domobrana prodrli iz Banjaluke u Ključ. u Crnoj Gori. a u Strmici oko 200 Italijana. 3 mitraljeza. Vrhovni štab je naredio da se četnici unište i na planini Šatoru i Staretini. a sa 1. stariji — svi su se trudili da dočekaju proletere kao najdraže goste. A-VII. bataljonom one na Srnetici. Jedino još nijesu bile stigle ličke jedinice. kako je pisao štab 1. jer je prostor veliki.« 91 Komandant štaba operativnih trupa za napad na Grahovo izvijestio je Vrhovni štab 19. Tim prodorom su onemogućili sakupljanje bogate ljetine iz sela u blizini Ključa. 92 Ličke brigade nijesu stigle. sandžačku«) da ih zamijeni. 2B. U isto vrijeme su postavljene zasjede i zatvoreni svi putevi prema Grahovu. V. pisao je Vrhovnom komandantu da je u Tičevu. a bez n j i h bi se teško uspjelo. 2 minobacača. Štab 1. Brigada je n a j p r i j e pokušala da sa 3. f. proleterske brigade. . bataljonom i jednim bataljonom 4.) bez tačnih podataka na ćelom prostoru Staretina — Šator. 37. 3.

i ne mnogo uporno. Neprijatelj se uporno branio. IV. Napad je podržavala partizanska haubica sa položaja kod raskrsnice blizu Vojića. čete. Njih nije bilo moguće napasti ni sa istočne ni sa južne strane. Drugi bataljon je izgubio tri borca. Na Sklopu. srbijanske. Sa priredbe na put. na 30 m od bunkera. Drugi napad na grad bio je dobro organizovan. . t. a poslije je bila igranka. samo da nešto treba promijeniti u načinu napada i njihovom pregrupisavanju. oktobra u napad na Ključ. d. brisani prostor. Ni ostali bataljoni nijesu imali uspjeha. Grad je bio djelimično spaljen.ga djevojke prekrile maramama. narod je srdačno ispratio proletere. bez odmora. 205. Bataljoni 1. u kojem se branio bataljon 10. brigade izbacili su neprijatelja iz rovova i prvih kuća. Poginuo je i politički komesar 1. ushićeni dočekom u Krajini i ispraćajem iz Drvara kao da to nijesu primjećivali. A kad su komandanti naredili pokret. Stab brigade je odlučio da se slijedeće noći. Prvo se oglasila partizanska haubica. od kojih jedan na sprat. bila su ozidana dva bunkera. Borba je bila oštra. Streljački stroj podišao je bunkerima. krajiški partizanski odred. mlade momke i djevojke. djevojke i žene su po starinskom običaju rasplele kose »da se vojsci putevi ne zamrse«. Neprijatelj se vjerovatno nadao da će se 93 Izvještaj operativnog štaba za Bosansku krajinu. U Ključu je zaista ključalo. Likovali su. Dva bataljona uopšte nijesu ni stigli. 106. sa istim snagama. Išao je sa bombašima. koje su spremile za svadbene poklone. 7. Velika masa naroda je dočekala proletere. peškirima i košuljama. Ključ je u dubokoj jaruzi. crnogorske i dalmatinske. A bilo je neophodno zauzeti Ključ. Na maršu prema Ključu brigada je prošla kroz Drvar. pošla su četiri bataljona 1. Strčali su goli zidovi i dimnjaci pilane. 93 Napad je ponovljen između 5. puka domobrana. Zbornik. visokoj stijeni. goli. i 6. jer je trebalo sakupiti bogatu ljetinu. knj. Bunkeri su tako postavljeni da mogu jedan drugoga štititi vatrom. Neprijatelj je u njegovoj torbici našao bjeležnicu iz koje se vidjelo da su ubili političkog komesara. zalutali su u šumi. Pjevalo se i igralo bez prestanka. Uveče je zakazana priredba. oktobra. brigade i 6. Drugi bataljon napao je bunkere na Sklopu. Zbog toga je neprijatelj najjače organizovao odbranu na uzvišenjima iznad grada. ali borci. ponovo napadne Ključ. Napadalo se dosta nesinhronizovano. te večeri je nadigrala razdragana omladina Krajine. Pokret od Drvara do Oštrelja i dalje do Bravskog u otvorenim vagonima šumske železnice nije bio udoban u toj dugoj oktobarskoj noći. Njegovi drugovi nijesu ga mogli izvući. a zatim su bataljoni krenuli u napad. Stab brigade je ocijenio da ima dovoljno snaga za to. Noću 3. Miloš Božović. str. a sa ostalih je ispred n j i h bila čistina. Odjekivale su pjesme krajiške. Proletere. Još se osjećao zadah paljevine. U napadu prve noći otkrivena su neprijateljska vatrena uporišta. sa puta u borbu. a trebalo je pokušati da se neprijatelj nečim iznenadi.

pa da onda izvrše juriš. Treći i 6. bataljon prešli su na desnu obalu Sane da razbiju četnike u okolnim selima. i 2. Prva proleterska brigada je tada dobila zadatak da spriječi prodor Nijemaca iz Ključa prema Petrovcu i time omogući berbu kukuruza u okolnim selima. Naređeno im je da iz zaklona pripucavaju na bunkere. Neprijatelj se »branio« iz svih oružja i sva tri puta bio ubijeđen da je odbio napad. Operativni štab za Bosansku krajinu planirao je da oslobodi Sitnicu. Susret Prve proleterske i Prve poljoprivredne brigade Prvi i 2. u obezbjeđenju Vrhovnog štaba. 2. upali u grad. IV. U međuvremenu je stigao i 4. Napad je bio brz. da se neprijatelj opusti. Čak je i dovikivao: »Vidjećemo koliko ste komesara ostavili ispod bunkera«. Na lijevo krilo. Uporedo sa njima to je činila i 3. t. a zatim da se pritaje. podržani tenkovima. sa položaja južno od ceste. d. Izvještaj operativnog štaba za Bosansku krajinu. i 3. I bez gubitaka. Čađavicu. a bombaši su brzo pretrčali brisani prostor do bunkera. uz podršku artiljerije i tenkova. U isto vrijeme su 3. i 6. Sve je bilo gotovo za kratko vrijeme. bataljon iz Majkića i Hadžića. sa pravca od Mrkonjić-Grada. Brigada ih je. knj. jačim snagama.partizani odmoriti bar jednu noć. 206. Nijemci su tada. silovit. potisli 1. prema Sklopu i Tomašević-gradu upućeni su 1. Bataljoni su čekali zoru. krajiška brigada.95 Ali te je planove poremetila 714. bataljon. 107. bataljon. Zbornik. ponovo prodrli iz Banjaluke u Ključ. Varka je uspjela. str. a Krajišnici sa jugoistoka. a zatim nastavili ka Sanskom Mostu. i da to ponove još dva puta u toku noći. koji je gotovo mjesec dana proveo na Mliništu. 7. pokošeni su oni koji su bili izišli iz bunkera. Puškomitraljezi proletera su vatrom »zatvarali« puškarnice na bunkerima. Nijemci su stalno prolazili cestom Ključ — Sanski Most. da vojnici iziđu iz bunkera »da potraže poginule komesare«. bataljon. bataljon su odmah sa Sklopa nastavili da gone n e p r i jatelja ka Vrhpolju. Sa novih položaja oni su i dalje primoravali Nijemce da se ne u d a l j u j u od ceste. kao i poslije prvog prepada. Dio neprijateljskih snaga uspio je da pobjegne ispod stijena prema Vrhpolju. Vrhpolje i Sanski Most. takođe stalno uznemiravala i nanosila im gubitke. njemačka divizija čiji su dijelovi. 64 Prema neprijateljevom izvještaju tu je poginuo komandant domobranskog bataljona i jedan komandir čete a nestalo je oko 300 domobrana. .

i predala ih bolnici. jedan od n a j h r a b r i j i h boraca 2. Završio je parolom: »Sve za front. 284. Jajce. sve za pobedu. zahvalio je 1. a omladina i dio proleterskih i krajiških jedinica tu odmah u neposrednoj blizini fronta. Tenk je počeo da manevriše. U sakupljanju ljetine omladina i borci su se takmičili u radu. radnoj brigadi. Za vrijeme odmora i pred noć dolinom se oglašavala muzika 4. koja su nosila bogatu ljetinu. tih je dana bilo neobično. proleterskoj brigadi što je brižno sačuvala svaki instrument i sav materijal. Neobičan i vrijedan plijen kojemu su se najviše obradovali partizanski lekari.U selima kod Ključa. proleterska. dr Gojko Nikoliš. knj. str. oktobra povukli iz Ključa. U partiju je primljen poslije smrti. Bajića i druge. Borci su priskočili i zapalili ga. Bila je to izvanredna slika zajedništva vojske i naroda. proleterske brigade. Božovića. Artiljerija je žestoko tukla položaje brigade. Cestom je jurio tigar. neobjavljeni dnevnik. tenk od 32 tone. bez odmora. Petrovića. I njemačka pješadija je primorana da odstupi. bataljona. Kod tenka je poginuo Božina Petrović. u namjeri da zbuni neprijatelja. Pjevalo se uz rad. bataljona. Djelovi 2. da traži povoljniji položaj za otvaranje vatre na napadače i pri tome prešao ivicu puta i sletio u jarugu. Filip Kljajić Fića. Prozor i Livno.97 Rekao im je kakvim je putevima prošla 1. Vjerovatno su pogriješili pravac na raskrsnici. 96 Nijemci su se 14. Guberinića. a pratila ga je pješadija. Mrkonjić-Grad. njemačke divizije. Nijemci su vrlo brzo reagovali. ubiraju i odvoze ljetinu ka bazama i bolnicama. neobičan ratni sastanak radnih brigada i 1. omete »o Oslobodilački rat. Pomenuo je i drugove koji su pali oko Ključa. Stijović. Radili su i danju i noću. Dva njemačka kamiona su se 12. Proleteri su sačekali neprijatelja na bliskom odstojanju i zasuli ga jakom vatrom. bataljona sačekala je tigra kod jedne prepreke i zasula ga bombama. 97 . Vrhovni štab je ostavio m a n j e snage prema tim gradovima i prenio dejstva ka Bosanskom Grahovu i Bihaću. proleteri im spriječavaju da »skreću s puta« i povremeno se vodi borba. M. proleterske brigade. bataljona su ih dočekali i posade brzo likvidirali. Njemačke kolone prolaze cestom. Radne brigade i borci su neometani sakupljali i prevozili ljetinu. Načelnik saniteta Vrhovnog štaba. toplo je pozdravio omladinu i održao govor 1. oktobra uputila cestom prema Petrovcu. Grupa boraca 2. U jednom kamionu se nalazio komplet hirurških instrumenata za bolnicu 714. Politički komesar 1. 1.« Ponovo oko Bosanskog Grahova U toku oktobra Nijemci i Italijani su uspjeli ponovo da zauzmu Sitnicu. Sanitetski materijal je odmah dostavljen bolnici. kako se borila.

Danilo Lekić (IL košulji) u Livnu avgusta 1942. zamjenik komandanta brigade sa grupom boraca .

. bataljona u Liv-nu 1942.Grupa boraca 6.

Vrhovni komandant Tito sa zastavom Prve proleterske brigade .

Lekić. komandant brigade predaje zastavu Voji Radiću.Danilo zastave. prvom nosiocu .

d. str. t. 286. zemljište je bilo suviše meko. . I grad i bunkeri bili su opasani bodljikavom žicom. 28. bataljona. Borci su uspjeli da iskidaju bodljikavu žicu i bataljon je streljačkim strojem izbio na Gradinu. knj. f. knj. bataljon za neposredan napad na grad. 267. Prva proleterska je dobila i zadatak da očisti od četnika teritoriju između Grahova i Strmice i da zasjedama spriječi eventualni pokušaj Italijana da iz Knina prodru u Grahovo. Artiljerci su slabo gađali. uputio da čiste okolna sela od četnika i postave zasjede prema Strmici i Kninu. Zbornik. i«o Zapovijest načelnika Vrhovnog štaba. d. 2. Zbornik. 118. Stenografske bjeleške. Podržavan je sa dvije haubice. krajiška je obezbjeđivala napad iz pravca sela Luke. k. ali se nijesu predavali. 98 Za napad na neprijatelja u Bosanskom Grahovu i njegovoj okolini određene su 1. II. Resanovca i Peći na položaje za napad na Bosansko Grahovo. nepodesno za topovski položaj. str. A-VII. 101 Osnovu neprijateljeve odbrane činili su betonski bunkeri i utvrđene kuće. f. knj. str. 116. oktobra. i 6. 2. Četvrti bataljon je napadao duž ceste Drvar — Bosansko Grahovo. razjurio četnike na koje je naišao. puka divizije »Sasari« i nekoliko stotina četnika. iknj. 2. a 1. Zbornik. str. i 27. Grupa boraca koju je vodio Zića Trninić uspjela je da se približi velikom bunkeru i da ga zaspe svežnjevima bombi. 1986. 3 minobacača i dosta automatskog oružja. razbije četnike u Kninskoj krajini i čvršće poveže slobodnu teritoriju Bosanske krajine. k. 103. brigade odredio je 4. str. II. i četiri brdska topa. A-VII. t. t. članak »Prva proleterska«. 294. str. proleterska sa istočne i južne. i 117. Like i Dalmacije." Prema zapovijesti načelnika Vrhovnog štaba 100 ona je napadala sa zapadne i sjeverne strane. U gradu je bilo između 600 i 700 Italijana iz 151. sa 5 topova. knj. d. d. i 2. 285. Na Gradinu. njiva. knj. bataljon zadržao u rezervi. proleterska i 4. 1. krajiška brigada. str. Ćak je i na zvoniku crkve bio postavljen mitraljez.njegove namjere. XIII. Položaje oko grada držali su četnici. i 3. M. a onda je bio prinuđen da zastane ispred betonskih bunkera. 635. 796—818. d. 3. Stab 1. 6. t. Kraljevčani su doveli top na 100 m daljine i kroz cijev nišanili u bunkere. Napad na Bosansko Grahovo je počeo između 26. U zoru su se bataljoni morali povući. 16. 113. 832. koje su imale ukupno 39 granata. Zbornik. Izvještaj štaba 3. 11. 102 »s Oslobodilački rat. Podišao je bunkerima toliko da ga je v a t r a iz n j i h prebacivala. 6. »9 Naređenje vrhovnog komandanta. ali ni to nije pomoglo. a 4. bataljon. 991. Katić. 1. 1<>2 Izvještaj načelnika Vrhovnog štaba. d. 6. Prva proleterska se vratila iz rejona Ključa preko Drvara. najjaču tačku u neprijateljevoj odbrani napadao je 6. 701. tako da Italijani nijesu mogli biti iznenađeni. Italijani su ginuli. k. zauzeo prve rovove i zidane bunkere. II. 101 Italijanska dokumentacija.

Zbornik. Četvrti bataljon je uspio da prodre do centra Strmice. bataljon su razbili četnike u selima Stožište i na brdu Cigelj. Nijesu uspjeli da unište četnike. Italijani su dobro procijenili. Italijani navode u izvještaju da su imali 16 mrtvih. čak i nekoliko pokrivenih bunkera. a nije bilo ni organizovano sadejstvo sa 2. prošla su kroz sela oko Grahova i sjurili se ka Strmici.Ni bataljoni 2. Drugi bataljon je zauzeo dio sela kod ciglane. . jer su ili bježali kod Italijana ili se sakrivali u planinama. pa je njihova kolona iz Knina prodrla preko Suhog polja. odakle su zasuli streljački stroj 3. 104 Bataljoni su zatim postavili zasjede prema Kninu i Strmici. bataljona i 2. Stevo Roglić je uhvatio jednu od tih bombi prije nego je eksplodirala i vratio je četnicima. proleterske brigade odlučio da razbije četnike oko Grahova i prokrstari s brigadom područjem koje su kontrolisali. gdje su naišli na jak otpor Italijana i morali se povući. Ubijena su 3 četnika. 1 0 3 Drugi i 3. na spoju između 3. Neuspjeh u napadu na Bosansko Grahovo uveliko je ohrabrio četnike Kninske krajine. 796. bataIjona. Prvi bataljon je nastupao kroz sela na desnom krilu. Najjači otpor su pružili iz bunkera na brdu Cigelj. radi uticaja na narod toga kraja. Tada je štab 1. 2. I oni su prodrli do prvih zgrada. ili su ih o tome obavijestili četnici. a dijelom i pozadi njega. Bataljoni su prešli prugu i rijeku Bistricu i izbili u rejon Plavna. 2. Najviše što su postigli bilo je to što su seljaci i ostali. gdje su postavljene zasjede. a ostali su pobjegli. Iz 4 topa neprekidno su tukli položaje bataljona. str. Tri bataljona brigade. 116. d. brigade zadržali su se kratko vrijeme. zapalio je i protjerao četnike i Italijane iz okolnih bunkera. Takvu akciju je bio planirao još u septembru. t. proleterske nijesu imali mnogo uspjeha. 1. Ostalo im je uporište u koje su mogli pobjeći i iz njega izvoditi akcije i djelovati na okolno stanovništvo. N j e n prodor u Grahovo 3. XIII. preglednom i podesnom za organizaciju odbrane. knj. Snažnom artiljerijskom i minobacačkom vatrom Italijani su primorali 3. i 4. uglavnom crnokošuljaši. ali je ipak nije mogao zauzeti. Slijedeće noći napad je ponovljen. bataljon nije mogao da spriječi sa položaja na kojima se nalazio. pružili žestok otpor. U Strmici su Italijani. ali je nije sproveo j e r je po naređenju Vrhovnog štaba brigada pošla da oslobodi Ključ. Četnici su bježali pred njima. u Liku. proleterskom. Bataljon se našao u teškoj situaciji jer su mu Italijani izbili na lijevi bok. među kojima dva oficira i 59 ranjenih. Na brežuljkastom terenu. proleterske brigade. bataljon da se povuče. los Italijanska dokumentacija. četnici su bili napravili više zaklona. Na toj teritoriji bataljoni 1. Brigada je imala 7 poginulih i 25 r a n j e n i h boraca. ali m a n j e energično i sa još m a n j e uspjeha nego prethodne noći.

kad dođe to vrijeme — ja vas uvjeravam. t. Bataljoni su još ranije primili svoje zastave. Danilo Lekić Spanac. A sutra. još uvijek jaki. Vrhovni komandant je n a j p r i j e izvršio smotru brigade. knj. II. d. a zatim o pređenom putu 1. Brigada se pripremala za t a j značajni i svečani trenutak. što su očekivali: » . Bataljoni su pristizali i postrojavali se na poljani kod Petrovca. imali priliku da se u v j e r e kako partizani postupaju i s kakvim snagama raspolažu i da to uporede sa četničkom propagandom.10® Grmljavina uzbu105 Izvještaj Centralnog komiteta KPJ. došli kao popuna brigadi. proleterske brigade. okupator i domaći izdajnici. Raport mu je predao novi komandant 1. Kao i uvijek vojnostručni. 354—360. nijedna jedinica ne smeju ostati bez proslave oktobarske revolucije«. los Govor vrhovnog komandanta Josipa Broza Tita. 5. nije daleko to vrijeme — vi ćete ponovo marširati u Srbiju. str. Sa svih strana u njega su se slivale kolone djevojaka i dječaka koji još nijesu fizički stasali za brigade. Tih dana CK K P J skrenuo je pažnju jedinicama da organizuju proslavu dana oktobarske revolucije. ističući značaj njenog osnivanja i njenih uspjeha za stvaranje narodnooslobodilačke vojske i razvoj NOB-a. »Nijedno selo. 105 Cim je brigada stigla kod Petrovca saznala je da su formirane prve divizije i da će primiti ratnu zastavu. Josip Broz Tito sa pratnjom. d r u govi. f. i uspjesima Crvene armije. pored puta za Bihać. Pjevalo se. a onda joj govorio o značaju oktobarske revolucije.« Na praznik 7. partizanske pjesme. prilikom predaje zastave Prvoj proleterskoj brigadi. novembra iz niskih oblaka sipila je sitna kiša. . 706a. politički i kulturno-prosvetni rad bili su vrlo živi. Zbornik. da su neprijatelji. zajedno sa ostalim drugovima borcima. Prijem zastave u Bosanskom Petrovcu Brigada se početkom novembra koncentrisala oko Petrovca. Petrovac je bio u prazničnom raspoloženju.« Govor je Vrhovni komandant završio poklicima Crvenoj armiji. i da je »pokazala svojim dosadašnjim bojevima da dostojno nosi svoj veliki naziv«. ali je • ipak brigadna zastava značila mnogo više. d. Oko 11 časova pojavio se vrhovni komandant. 3. . pod n j i m a jurišali u mnogim borbama. Vrhovni komandant je upozorio da pred brigadom stoje mnogi teški zadaci. Svuda se čulo: »Živjeli proleteri. u Crnu Goru. . Sovjetskom Savezu i našoj oslobodilačkoj borbi. ali već znaju što je to borba za slobodu. uplašeni od osvete. 148. i kao priznanje i kao obaveza.zatrovani četničkim idejama. proleterske. k. pisalo je u uputstvu CK KPJ. bili su uključeni u sav t a j rad i brzo su urastali u »duh« brigade. A onda je svojim oprobanim ratnicima rekao ono što su intimno i najviše željeli da čuju. čija se 25-godišnjica slavila. Najviše borbene. Novi drugovi. 6. A-VII.

107 I partijska organizacija je postajala sve efikasnija. uništavala uređaje. Komandant brigade. ubila oko 2 000 neprijateljskih vojnika. bataljona. ublaživala sukobe Srba i Hrvata oko Duvna i Livna. otpozdravljao sa balkona jedne kuće u Petrovcu. a najviše pobjede nad neprijateljem. Disciplina je bila uzorna. prošla paradnim korakom ispred svog Vrhovnog komandanta. Proleteri su marširali ujednačeno i snažno. Od osnivanja brigada je prošla kroz mnoge k r a j e v e i svuda širila ideju bratstva i jedinstva naših naroda. metalskom radniku iz Kragujevca. marševa i slabe ishrane ublažavala je pjesma. Sprečavala je bratoubilačke pokolje u istočnoj Bosni i orgijanje četnika u Hercegovini.đenih glasova odjeknula je Petrovačkim poljem kao pozdrav Vrhovnom komandantu. iskušenja. mjeseci borbi. u komandovanju i organizaciji sadejstva. onemogućavala izvršenje njegovih planova. Međusobne odnose boraca i starješina krasilo je pravo drugarstvo. Ćitav dan je Petrovac bio u prazničnom raspoloženju. zasnivala se na svijesti i povjerenju. oduzimala mu gradove i utvrđenja. sa članovima Vrhovnog štaba. U Partiju je primljen veliki broj novih članova. godine. Brigada je kao cjelina. Bio je to impozantan defile. Kroz njih je stekla dragocjena iskustva u stručnom osposobljavanju i usavršavanju kadrova. godišnjica oktobarske revolucije proslavljena i maršem jedinica — jedino u Moskvi i Bosanskom Petrovcu. naoružanje i opremu. primio je iz njegove ruke i obećao da će je brigada dostojno nositi i da će svim srcem. ili njeni dijelovi vodila oko 120 m a n j i h ili većih borbi. Narod je oduševljeno pozdravljao brigadu i n j e n u zastavu. u izvođenju različitih borbenih dejstava u uslovima partizanskog ratovanja. učenja i rašćenja. Tako je te teške 1942. mnogo puta ga natjerala na povlačenje. Voji Radiću. sa vojnom muzikom na čelu. igra i knjiga. Vrhovni komandant je predao zastavu 1. koji joj je. odstupanja i obilaženja. Na svom borbenom putu za tih 10 mjeseci brigada je. I skromnost brigade. . Uveče je bila priredba. napora. ne računajući u to sve one njene manevre prilikom borbi. Zatim je zastavu predao prvom b a r j a k t a r u . Poslije smotre i prijema zastave brigada je. znatno doprinijela suzbijanju četnika u zapadnoj Bosni. marševa. a onda se pjevalo i igralo do zore. Brigada je za to vrijeme prešla oko 5 000 km. umom i proleterskom odlučnošću sve činiti da opravda povjerenje koje joj je ukazano. prema procjeni. To je pozitivno uticalo na unutrašnji život brigade. vidno uzbuđen. Prošlo je deset mjeseci od osnivanja 1. nastupanja. dugogodišnjem članu Partije i do tada zamjeniku komandanta 3. Teškoće borbi. proleterske brigade. proleterskoj brigadi.

Na dan kada je iz r u k u Vrhovnog komandanta u Petrovcu primila svoju ratnu zastavu uz n j u je bilo još 30 proleterskih i udarnih brigada i 36 partizanskih odreda NOVJ. borci i komandni kadar postali su m a j stori u rukovanju oružjem i vođenju borbe. Prva proleterska brigada prije 10 mjeseci bila je jedina brigada naše Narodnooslobodilačke vojske. Bila je bolje naoružana. umješnosti i spretnosti u borbi. hrabrosti. Iako brigada nije znatno brojčano porasla n j e n a udarna snaga bila je mnogo veća. prema vojničkom znanju. Gotovo svaki n j e n stari borac mogao je. biti komandir voda ili čete.U brigadu je došlo oko 800 novih boraca. 108 .

godine. I do tada su brigade i odredi grupisani radi izvođenja većih operacija. pod jedinstvenom komandom. Kompaktna slobodna teritorija tada je zahvatala prostor veći od 50 000 km 2 . One su već bile ovladale bogatim Kubanom. Oružana borba se sve više širila. Njemačke armije su vodile teške borbe za Staljingrad. Britanska 8.IV U SASTAVU PRVE PROLETERSKE DIVIZIJE Opšta situacija krajem 1942. u novu organizaciju (formaciju) jedinica. armija bila je u ofanzivi u sjevernoj Africi. čak i teškim. Na najznačajnijem dijelu jugoslovenskog ratišta. skoro svim osim aviona. i uspješno izvodila i k r u p n i j e operacije. Širom Njemačke je pripremana proslava pada Staljingrada. godine najznačajnijih i teških sudara zaraćenih strana. Raspolagala je raznovrsnim naoružanjem. Vrhovni štab je uspješno organizovao odbranu tamo stvorene slobodne teritorije i njeno širenje. Njegove oružane formacije — brigade i odredi — bile su u ofanzivi u većem dijelu zemlje. saveznici su već postizali ohrabrujuće početne uspjehe. Slunj i presijeca neprijatelju operacijske pravce koji vode od Zagreba ka moru. J a j c u i Livnu. Veliku Kladušu. Japanci su bili u punoj ofanzivi 11a Pacifiku i u Aziji. obuhvatajući gotovo sve k r a j e v e zemlje. naravno. grupisanih u 31 brigadu i veći broj partizanskih odreda. Narasli kvantitet u broju boraca i naoružanju. Na ostalim ratištima. u zapadnoj Bosni. u Africi i na Pacifiku. u tom trenutku. U Jugoslaviji je narodnooslobodilački pokret nezadrživo rastao. glavnim snagama oslobađa Bihać. Nijemci nijesu izgledali tako zastrašujuće jaki kao prije godinu dana. Samo je sovjetska Vrhovna komanda znala šta tih dana priprema njemačkim armijama. dejstvovale su. Ni najveći optimisti nijesu još mogli sagledati k r a j rata. Ipak. izbile na Kavkaz i opasno prijetile da ostvare jedan od svojih najvažnijih ciljeva: da dođu do zakavkaske nafte. Cazin. dok su svi ostali s nadom i zebnjom iščekivali odgovor na pitanje da li će Crvena armija izdržati. Narodnooslobodilačka vojska već je bila narasla na oko 150 C00 boraca. od- . Bosansku Krupu. Novi zadaci tražili su dalje usavršavanje vojne organizacije. godine Bližio se k r a j 1942. nužno se pretvarao u novi kvalitet. Ostavljajući m a n j e snage prema Banjaluci.

krajiške. 1 Oslobodilački rat. Uz štab brigade osnovan je pionirski vod i vod topova. t. za političkog komesara Mijalko Todorović Plavi. II. 1. str. borile su se protiv NOVJ još i jedinice Nezavisne Države Hrvatske. a u bataljonima radni vodovi. knj. bez izuzetka stasalim i izraslim u brigadi. sandžačka i 3. Uz njih. 197. Iz toga je rezultirala odluka Vrhovnog štaba o grupisanju jedinica u veće. pa su i čete obavezno imale bolničare. Strugar. proleterska divizija. a onda uskoro još sedam udarnih. i sa njima. proletersku diviziju. 1969. n j i h zajedno oko 300 000 vojnika. tako da je do k r a j a 1942. tri samostalne i jedna inžinjerijska brigada. mađarske divizije i dva puka za osiguranje. a komandant 4. knj. Zbornik. proleterska. 1. 5 bugarskih divizija. krupnije formacije. 1 Prve tri divizije Vrhovni štab je zadržao pod svojom neposrednom komandom. crnogorske brigade. postavljen je za komandanta 3. 2 V. bataljona Pavle Jakšić za komandanta 7. 3 Istovremeno je došlo i do velikih promjena u komandnom sastavu brigade. i 2. 123. Jugoslavija 1941—1945. 377. Početkom novembra Vrhovni štab je formirao 1. Obaveštenje Vrhovnog komandanta. dijelovi 3. jedinice operativno-strategijskog karaktera — divizije i korpuse. četnici i drugi kolaboracionisti. u njenim četama i bataljonima. Beograd. a ostale su ušle u sastav novoosnovanih korpusa ili su bile pod komandom Glavnog štaba. osnovana je 1. dalmatinske brigade. Zbornik. Praktično. Italijani i njihovi saveznici već su bili načisto s tim da u Jugoslaviji postoji ratište za koje su prinuđeni da izdvajaju sve veće i veće snage. bataljona Radovan Vukanović za komandanta 4. počev od štaba brigade do komandi četa. 3 Naređenje Vrhovnog komandanta. a za zamjenika političkog komesara Dušan Korac. knj. komandant 2. str. i štab brigade i štabovi bataljona i veliki broj komandi četa popunjen je novim starješinama.'Naredbom Vrhovnog štaba. 2. 1. novembra 1942. Sanitet je tada znatno proširen. str. o bojnoj komori i da organizuju radionice za m a n j e opravke oružja i opreme. jedan samostalni pješadijski puk i 5 policijskih pukova za osiguranje. Ukupno su sve te snage brojile oko 580 000 vojnika. brigade postavljen je Danilo Lekić Španac. 131. obalske divizije. divizije.nosno njeno usaglašavanje sa osnovnim strategijskim ciljevima NOR-a. za zamjenika komandanta Miloj e Miloj ević. osnovano ukupno 9 divizija. 320. Nijemci. U to vrijeme je na teritoriji Jugoslavije bilo 7 njemačkih divizija. II. t. krajiška brigada. Za komandanta 1. hrvatske i slovenačke brigade. U n j e n sastav su ušle: 1. 3. Pored toga na Jadranu je bilo 109 naoružanih plovnih jedinica raznih vrsta. . banijske divizije. bataljona Pero Ćetković. 20 italijanskih divizija i dijelovi još jedne. da se staraju o ishrani bataljona. str. 6. P r i m j e r a radi — komandant 1. 4 Oko 20 drugova iz brigade otišlo je tada u dalmatinske. koji je bio neko vrijeme komandant 1. d.

3. gdje je trebalo razbiti četnike i stvoriti uporište na kojemu bi se divizije mogle duže zadržati. da ne gubi v r i j e m e oko njih. f. napad. divizijom je pošlo i nekoliko iskusnih političkih radnika. mnogo su značila. na osnovu uputstva Vrhovnog štaba i štaba divizije. Stab 1. ukoliko budu suviše jaka. 7 Radi uspješnijeg političkog rada sa 1. koji je obuhvatio taktiku. da se izbjegne šabloniziranje dnevnih redova. k. 6.. Data su uputstva da se zbog povećanog broja članova K P J partijske organizacije ne identifikuju sa četnim konferencijama. obezbjeđenje. A-VII. 6 Prve borbe u sastavu divizije — napad na Sitnicu Sredinom novembra Vrhovni štab je dao direktive 1. « Pismo političkog komesara 1. Na putu ka centralnoj Bosni trebalo je da divizije n a j p r i j e likvidiraju neprijateljska uporišta: Sitnicu. A radilo se od j u t r a do mraka. . divizije je na tom. 1. Partijska rukovodstva su takođe napravila program rada. novim starješinama da sa uspjehom počnu obavljanje svoje nove dužnosti. borbu na planinskom zemljištu. nego i u svakodnevnom radu i malim »akcijama«. udarnoj diviziji. angažovao sve tri brigade: 1. san5 Naređenje štaba 1. kako se to onda govorilo. 3. sa narodom. zatim. u k l a n j a n j e raznih prepreka i drugo). k. stanovanje. uglavnom sa tog terena. kretanje. program za upoznavanje sa naoružanjem i izvođenjem nekih inženjerijskih radova (izrada zaklona. borbu u naseljenom mjestu. itd. d. prelaz rijeke.Stab brigade je. borbu noću. Vrhovni štab je upozorio štab 1. 3. uz volju i spremnost za rad. izviđanje. iako mu je bilo poznato da je njena posada jaka i da će odbranu pojačati četnici koji će se tamo skloniti bježeći od brigada. organizaciju veza. divizije da ta uporišta obiđe. često i do kasno u noć. 706a. proleterske brigade. da se rad organizuje tako da svaki član Partije može dobiti zaduženje. P a r tijsko rukovodstvo brigade upozorilo je i na to da svaki partijski biro i svaki sekretar m o r a j u biti stalno na »nogama«. proleterske brigade. u suštini usputnom zadatku. Mrkonjić-Grad i Jajce. Takođe je trebalo pomoći mladim.5 Sva ta uputstva. proleterskoj je naredio da razbije četnike i napadne Sitnicu. d. i to ne samo pri izvršenju krupnih zadataka. odbranu. politički raditi i mobilisati što više ljudi u NOVJ. proleterskoj i 3. da dejstva usmjere ka centralnoj Bosni. Čađavicu. krajiškoj da napadne Čađavicu. A-VII. a 3. 701. napravio program vojnostručne obuke. Od komunista se tražilo da intenzivno rade. imati pred očima cijelu četu sa problemima. indirektno braniti slobodnu teritoriju u Bosanskoj krajini. stalno jačati partijsku disciplinu. f.

bataljon je napadao sa jugozapada. k. Ali čim je prošla Ključ naišla je na teritoriju koja je bila jače zahvaćena četničkim uticajem. A-VII. bataljon je u velikom luku. koji su bili povezani saobraćajnicama djelimično i punog profila. bataljon petrinjskog puka. 706a. Jurišiće.džačkoj Mrkonjić-Grad. 3. bataljon lijevo od puta. dva voda 8. pješadijskog puka. diviziona haubica. pravcem preko Korita — zapadno od k. odnosno blagovremeno otkriju nastupanje partizana. Taj pravac je obezbjeđivao najbrže izbijanje u centar neprijateljeve odbrane. . pozdravljao svoje proletere. kao i ranije. 8 Na pravcu nastupanja divizije nalazila se 4. u rejonu G. Ti četnici su vrlo brzo shvatili ko su i kakve su proleterske brigade i šta mogu očekivati u direktnom sudaru sa njima. 753 — Sitnica. pa su se prema tome i ponašali. a i kao jak centar za okupljanje četnika. dubina odbrane na nekim pravcima iznosila je od jednog do dva kilometra. bataljona. i D. Takođe je morala da uloži veće napore i u političkom radu sa narodom. Vlajiće i Bosančiće i zatim krenula ka Sitnici. krajiška brigada. novembra iz Petrovca. i 2. jedan bataljon novih vojnika — regruta. Ratkovu. Štab brigade je usvojio sugestiju štaba divizije da glavne snage uputi sa sjevera i istoka. proleterske divizije. četa 10. U rezervi je zadržan 1. 1. d. 9 Neprijatelj je smatrao Sitnicu važnim uporištem za obezbjeđenje Banjaluke. 6. Do Ključa je prolazila poznatim terenom i narod je. Obezbjeđenja su im imala zadatak uglavnom da na vrij e m e obavijeste o pravcu k r e t a n j a brigade kako bi se glavnina četničkih jedinica blagovremeno izvukla ispod njenih udara. Mjerena od zidina džamije. Na spoljnim prilazima Sitnici bili su četnici. uz jača obezbjeđenja i da. 3. 1. prešao na istok i napadao pravcem istočno od k. Ipak je brigada morala da se kreće oprezno. Njihovo je bilo da spriječe iznenađenje. bataljon je napadao sa sjevera desno od ceste Banjaluka — Sitnica. 4. Korita. na pravcu napada 3. Brigada je uz put do Sitnice očistila od četnika sela Popoviće. za aktivnosti prema Ključu i Mrkonjih-Gradu. pri održavanju veza umjesto jednog kurira šalje odjel j e n j e ili čitav vod. Cvor odbrane predstavljala je zidina nekadašnje džamije sa okolnim dubokim rovovima i pokrivenim bunkerima. sjeverno od Sitnice. Prema zapovijesti štaba brigade 2. Samu posadu je sačinjavalo oko 900 domobrana: 2. 868 i Sitnici. u G. u isto je vrijeme obezbjeđivao napad na Sitnicu od eventualne intervencije sa leđa oko 300 četnika koji su pobjegli u pravcu Manjače. da bi spriječila intervenciju neprijatelja od Banjaluke prema Sitnici. Prva proleterska je pošla 16. 753 ka k. i jedan 8 Naređenje štaba 1. na primjer. a njihovi položaji opasani bodljikavom žicom. Na platou uzvišenja postavljene su četiri haubice. duž ceste. f. pravcem Crveni kamen — Vujatovići — Sitnica. Niz padine je bio izgrađen čitav sistem b u n kera i rovova. bataljon. Zato ju je i jako utvrdio.

U isto vrijeme i 6. 10 Nijemci su rukovodili odbranom. Drenović. Da ne bi dozvolio neprijatelju predah. među n j i m a i Miodrag Urošević. a okolni bunkeri sprječavali su joj prilaz. Komandant 4. Bataljoni su pošli u napad oko 14 časova sa prilično udaljenih položaja. i bilo je hladno. sadejstvujući 2. Bombaši su čistili bunker za bunkerom i ubrzo se bataljon našao ispred najutvrđenijeg uporišta. novembra u 22 časa. Takođe je bilo i četnika koji su b j e žali kod domobrana. bez vlastitih gubitaka. Snijeg je bio napadao. čime je uporište znatno ojačano. izgubila 7 boraca među kojima i političkog kome- . I štab 6. a i oni koji su ostali znali su da je Sitnica dobro utvrđena i plašili su se. bataljonu. Ipak su bataljoni stigli blagovremeno tako da je napad počeo kada je i predviđeno — 19. četu. bataljona je. To je bio signal ostalim bataljonima da napad počinje. Četvrti bataljon je izvanredno iskoristio uspjeh 3. Sesti bataljon do tada nije imao gubitaka. a u pomoć mu je uputio i četiri puškomitraljeska odjeljenja. bataljona. Iz tog uporišta neprekidno je sipala ubitačna vatra. Sa sjeverne strane je nastupao 2. Prvi je naišao na neprijateljske predstraže 3. praćena stalnom grmljavinom haubica. Sa n j i m a je bio i četnički vojvoda U. Bataljon je pokušao da jurišem zauzme bunkere i džamiju. bataljon. bataljonu. a neprijatelju uzbuna za odbranu. Niski oblaci učinili su noć veoma tamnom i kroz šumu se sporo napredovalo. naredio je bacačkom odjeljenju da džamiju zaspe minama. 3. Komanda u Banjaluci smatrala je da je Sitnica tako dobro utvrđena da je partizani ne mogu zauzeti.vod od 38 Nijemaca. ali se to nije uzimalo u obzir. a i dalje je padao. bataljon na svom pravcu likvidirao je nekoliko rovova i bunkera i izbio blizu centra odbrane. Poginulo je šest boraca. Osim toga. bataljona. j e r su muškarci pobjegli sa četnicima. Ipak. komandir Omladinske čete. privukao se rovovima i bunkerima i jurišem razbio odbranu neprijatelja. U početku. Počela je neprekidna mitraljeska vatra. naredio svojoj lijevokrilnoj četi da energičnim dejstvom pomogne 2. odakle je neprijatelj vršio protivnapade. bataljon je trpio najjaču neprijateljsku vatru. Baš toga dana iz Banjaluke je stigla i »presjelica« od oko 120 vojnika. ali je ta četa. Na tom pravcu neprijatelj je i po dubini imao najbolje organizovanu odbranu. Teško je bilo naći dobre vodiče. zidina džamije. Cim je pao m r a k bilo je još teže. bataljon je bio iznenađen organizovanom odbranom na zadnjem nagibu. ali je odbijen uz znatne gubitke. bataljon je ubacio u borbu i svoju rezervu — 2. bataljon zapeo kod jakog uporišta. Zarobio je oko sto domobrana. Tada je došlo do izražaja i sadejstvo ostalih bataljona. čim je vidio da je 2. od te vatre bataljoni nijesu imali gubitaka jer su bez oklijevanja duboko prodrli i podišli neprijateljskoj odbrani. proglašen za narodnog heroja i Dragan Simić. bataljon. Zanimljivo je da su seljaci na to upozoravali borce. Tu je jakom vatrom primoran da prilegne. takođe samoinicijativno.

proleterske brigade. Vrhovni štab je upozorio štab divizije da je pobjeda na Sitnici preskupo plaćena. među kojima i komandir voda Milan Raspopović. IV. 103. Više od 100 domobrana pohvatale su krajiške jedinice. čudo od proleterskog heroizma i veštine. t. Akcija je od svih bataljona izvedena tačno po predviđenom planu. 701.: » . za neustrašivost i marljivost saniteta . 200—203. i 6. prirodno. is Naređenje Vrhovnog komandanta. Poginula su 22 borca i 6 ranjeno. . . Ćitav sastav kao da je bio zahvaćen takmičenjem.. . . U tome su ih svesrdno pomagali i borci. masovno. 8. j e r kako je već rečeno. . t. Politički komesar brigade napisao je u izvještaju: » . želele da već na prvom koraku pokažu kako su dostojna zamjena svojim prethodnicima. 3. proleterske brigade. str. gotovo cijeli starješinski kadar od komandira četa do štaba brigade bio je izmijenjen. A-VII. bataljona. Ostali neprijateljski vojnici su se sjurili niz strmine i pobjegli. 2.. pohvaljujući ih što su pokazali . Sitnica je zauzeta. 12 Stab 1. đ. Zbornik.« u 11 Izveštaj štaba 1. Nove starješine su. proleterske brigade uputio je bataljonima pismeni pozdrav. 11 Uspjeh brigade u m a n j e n je velikim gubicima. Proglašen je za narodnog heroja. napad se više nije mogao obustaviti a da posledice ne budu teže. k. Možda i u tome treba tražiti neka objašn j e n j a toka borbe na Sitnici. d. 2. . . Osjetivši pomoć 4. 6. II. Vodile su je nove starješine. Miodraga Blagojevića i njegovog zamjenika. Na bojištu je ostalo oko 60 mrtvih neprijateljskih vojnika. . . bataljona. . Po mom mišljenju u brigadi je ovo bila naša najveća i najteža a k c i j a . dva domobranska oficira i preko 350 domobrana. 174. str. za hrabro i mudro rukovođenje starešina. no kada je borba počela i neprijatelj pokazao svoju snagu. a saradn j a među bataljonima je u ovoj akciji došla do punog izražaja. Junaštvo je bilo kao i uvijek. « 1 3 Stab 1. U Banjaluku je stiglo oko 250. . 10 puškomitraljeza. divizije i štab 1. uskočili u bunkere i u džamiju. Iz 2. . 13 Izvještaj političkog komesara 1. bataljona poginulo je 9 boraca. Neposredno zatim jurnuli su borci 2. 426. Miloša Mihailovića. zaplijenili haubice i primorali neprijatelja da se preda. . k. za junaštvo boraca. Svi bataljoni su pokazali punu inicijativu. proleterske brigade u sastavu divizije. kao nikad do sad . Mitraljesci i puškomitraljesci vatrom su zatvorili puškarnice na neprijateljskim bunkerima i omogućili bombašima da im priđu i ubace bombe u njih. tri mitraljeza. Zaplijenjene su četiri haubice sa 300 granata. a u Sanski Most oko 150 domobrana. .sara čete. Zbornik. Borba na Sitnici je prva borba 1. f. među kojima 16 Nijemaca. knj. zarobljeno je 6 Nijemaca. jedan teški minobacač i veće količine municije i razne vojničke opreme. bataljon je koncentrisao svu svoju vatru na džamiju i okolne bunkere. d. brigade nijesu raspolagali dovoljno sigurnim podacima o neprijatelju i o organizaciji njegove odbrane u Sitnici.

divizije.Vijest o pobjedi 1. štabovi bataljona sa svim komandama četa. koji je vaša brigada. čim je čuo za uspjeh na Sitnici odmah je otišao tamo. I t a j dan brigada je dobila samo zato što 3. . Štab divizije joj je to dozvolio. Mnogi su pobjegli čak preko Vrbasa. analiziran je svaki postupak i svaki pojedinac. 2. To je bila masovna »teorijska razrada« načina vođenja borbe i n a j u v j e r l j i v i j a praktična nastava. 1/1. Proleteri su sahranili poginule drugove. divizija nije na vrijeme stigla na polazne položaje za napad. kao i uvek. mina ili granata. Praktično. Ljubomira Živkovića Španca i još četiri borca. Nijesu mogli da zadrže suze. Tenkovi su uspjeli da prođu kroz zasjedu 4. Štab divizije je čestitao brigadi na pobjedi: » . proleterske divizije. f. 706a.« 1 5 Pad Sitnice je uznemirio i neprijatelja u Banjaluci. obavijestivši štab brigade da se ne mora pridržavati planiranih rokova. A-VII. ali nije brigadi nanijela gubitke. novembra bila na teritoriji Trijebova. divizije. Imao je šta i da vidi: uništene bunkere. krajiške brigade i dođu do Sitnice. Međutim. koji su se poslije pada Sitnice. Brigada je već 21. 1. Štab 1. d. Štab brigade je dao bataljonima »cio jedan dan za odmor i pripremu za napad na Jajce«. Dan odmora je brzo prošao i brigada se noću 23/24. ne bi li bar nešto spasio na Sitnici. Činilo se kao da nije bilo mjesta gdje nije pala bomba. uplašeni vrzmali po njemu. Bataljon se brzo pribrao i tenkovi su prinuđeni da se vrate. 706a. zvani grupa »Tomas«. k. Pored grobova su stajali komandant i politički komesar 1. d. Iz nje je odmah krenuo ka Sitnici njemački motorizovani odred. Oslobođenje Jajca i prodor u centralnu Bosnu Brigada je samo predahnula poslije teške borbe na Sitnici. bataljoni 15 Naređenje štaba 1. Štab brigade je to učinio sa štabovima bataljona. O tome se govorilo i na partijskim sastancima. Iznenadili su 6. Pripremajući se za napad na t a j grad. 1. 16 Takođe je i neprijateljeva avijacija bila aktivna. uz podršku avijacije. novembra uputila ka Jajcu. sa najvećim junaštvom i samopregorom postigla. i k. Slava palim herojima. . Dan je iskorišćen za analizu borbe na Sitnici. f. koji je bio u Čađavici. minama i bombama razrovano zemljište. bataljon. Čestitamo na velikom i značajnom uspjehu. proleterske brigade na Sitnici prenijela je »Slobodna Jugoslavija«. a komande četa sa borcima. . koji je bio zadužen za evakuaciju plijena. situacija nije dozvoljavala neki veći odmor jer je trebalo očistiti teren od četnika. smrtno ranili zamjenika komandanta bataljona.

Desno od 1. d. t. novembra. Neprijatelj je organizovao kružnu odbranu. i 4. 8. t. hercegovačke brigade 3. 116. njemačkog puka. krajiške brigade uspjeli su da ovladaju prvim rovovima na Carevom Polju. bataljona. str. 18 Jajce je bilo oslobođeno u septembru. 350. domobranskog zbora. U vrijeme artiljerijske pripreme jedinice su nastupale na svim pravcima. brigade napadala je 3.17 Prema naređenju Vrhovnog štaba na J a j c e su napadale 1. 8. IV. crnogorske i 10. str. U gradu su tada ostavljene. Partizani su tukli iz protivkolaca i haubica toliko snažno da se komandant 3. kao posada. bataljon. Zbornik. Zbog toga je štab brigade poslao u napad samo 1. četom 9. pet oklopnih automobila i više automatskih oruđa i minobacača. Komandanti divizija su mnogo očekivali od podrške haubica. bataljon su. Oko bunkera i ispred rovova bile su prepreke od bodljikave žice. uz dosta velike gubitke. d. Četvrti bataljon 1. i 6. Ukupno je Jajce branilo oko 800 vojnika. zajedno su napravili plan napada na Jajce i izdali zapovijest za napad. U gradu je više tvrdih kuća organizovano za odbranu. Počeo je jakom artiljerijskom vatrom. IV. krajiška. d. jedna četa 738. Komandanti divizija. a 2. Zbog pojave jačih partizanskih snaga u Sitnici i Mrkonjić-Gradu neprijatelj je hitno ojačao odbranu J a j c a sa 9. brigade prodro je do sela Z j a j e i tu je 17 Naređenje Štaba 1.su seljacima zabranili kretanje. Prema Skeli su napadali po jedan bataljon 5. 8. proleterske brigade. is Zapovijest štaba 1. i 3. a na Cusine 1. divizije. oružničke pukovnije. proleterske i 3. divizije situacija se nije povoljno odvijala. u selu Vlasinje. str. a 3. IV. str. Zbornik. proleterske divizije. ali ga je neprijatelj ubrzo povratio angažovanjem jačih snaga od Travnika i Donjeg Vakufa. 73 str. 132. a onda su jakom vatrom iz bunkera primorani da stanu. pješadijskog puka domobrana i baterijom topova. Prva proleterska je napadala na uskom pojasu od Vrbasa do Carevog Polja. 71. Na pravcima napada 1. divizije imale su više uspjeha i u toku noći. 126. Treća divizija je napadala sa juga. 236. 1. divizija. Bataljoni 1. knj. Osposobljena je električna centrala. obuhvatajući Carevo Polje. Zapovijest štaba 3. 17. 8. da bi se pokret izveo u što većoj tajnosti. žalio da partizani imaju toliko municije da je uopšte ne štede. Jedinice 3. Bataljoni 3. divizije. Treći bataljon je bio postavljen na pravcu 1. ustaški bataljon i jača žandarmerijska posada. t. Zbornik. knj. dalmatinska brigada. knj. i® Izvještaj 5. Prudi i Cusine. i 11. d. t. ovladale su jakim uporištem na Cusinama i zauzele Skelu. zatvarali pravac od Crne Rijeke i bili u opštoj rezervi. proradila je fabrika sode i karbida. Koča Popović i Pero Ćetković. 19 Prvi napad na grad počeo je u 20 časova 24. IV. Ispred u t v r đene zgrade banke kružili su oklopni automobili. krajiške napadali su sa sjevera i istoka. Zbornik. sa četiri topa. sandžačka je bila u rezervi kod Mrkonjić-Grada. u svom izvještaju Glavnom štabu. knj. 64. knj. . 538. Oslobodilački rat.

divizija uspjela da zauzme Cusine. krajiške. Tamo su ih čekale zasjede jedinica 3. trpjeli su jaku vatru. divizije bilo je izvanredno. ustaše i domobrani vidjeli su jedini spas u bježanju preko mosta na Vrbasu. ubacio u napad i 2. gdje je napadao 1. Štab 1. divizije. krajiške brigade vidjeli su da je 3. 21 Prva brigada je napadala istim pravcem. divizije. 1. A-VII. koji je komandovao i odbranom Jajca. štab brigade je ubacio i 3. Takođe je i 1. 701. prema njegovim podacima. Najveći broj ih se utopio u hladnom i nabujalom Vrbasu. divizije. Štab 3. divizije i uništavale. uhapsio je dva ustaška oficira zbog slabe borbenosti i odstupanja prije naređenja. Međutim. k. a u bunkerima su bili Nijemci. umjesto bombaša. brigade bili su i položaji baterije topova. Sadejstvo bataljona 3. Videći to mnogi neprijateljski vojnici su pokušali da preplivaju rijeku. Štab 1. Nijemci su bili sigurni u dobro organizovanu odbranu. Neprijatelja je odjednom uhvatila panika. bataljon. 32. Protivkolci su dovedeni u streljački stroj. poslije prvih uspjeha. Pod zaštitom vatre iz teških oruđa jedinice su energično napredovale. bataljon. Posada nije izdržala. bataljon. a minobacači su. 20 Bataljoni 3. koji su se uporno branili. ali nije uspio. bataljon sporo napredovao uz Vrbas. radi efikasnijeg blokiranja puškarnica na bunkerima i utvrđenim kućama. d.zaustavljen. odmorni 6. Takođe su i mitraljezi dovedeni u streljački stroj. Pošto nijesu imali vezu sa desnim susjedom. J a j c e je oslobođeno. Poginulo ih je gotovo trećina. napad naših jedinica bio je snažniji nego što su oni očekivali. bataljon 1. Neprijatelj je. Do zore je u n j e m u potpuno uspostavljen red. proleterske i jedinica 3. Na lijevom krilu. k r a jiškom brigadom. 3. f. Rano u j u t r o štabovi obje divizije su zaključili da se jedinice zadrže na dostignutim položajima. minama zasipali bunkere i rovove. bataljon. Tri puta je pokušavao da u jurišu slomi neprijateljevu odbranu. divizije je naredio da se haubice približe gradu i poslije pada mraka otvore snažnu vatru po tvrđavi i bunkerima. brigade je. a umjesto 4. koji su bili podišli neprijateljskim položajima. niti su mogli da osmatraju i prate situaciju kod jedinica 3. divizije naredio je svojim jedinicama da p r e đ u Plivu i da sa leđa n a p a d a j u uporišta iz kojih je neprijatelj jakom vatrom zaustavljao jedinice 1. Na odsjeku napada 1. . preko sela Prudi. Nijemci su počeli da popuštaju. 1. što je znatno olakšavalo njihov položaj. izgubio preko 300 2o Izvještaj štaba 1. Nijemci su pružali veoma snažan otpor i primorali ustaše i domobrane da se i oni uporno bore. Mnogi Nijemci. predane na njima i obnove napad čim padne mrak. Komandant njemačke jedinice. Drugi napad je počeo u 19 časova. i zadržali su se na dostignutoj liniji. brigade. u zoru su odlučili da se povuku na polazne položaje. proleterske brigade. Četvrti i 1. a očekivali su i pomoć iz Donjeg Vakufa od pukovske borbene grupe »Anaker« iz 718. Došao je do naselja Klimenta i tu bio zaustavljen jakom mitraljeskom vatrom.

167—170. uz podršku tenkova i oklopnog voza. VIZ. Zbornik. od kojih 80 Nijemaca. Vešović. koji je na tu dužnost došao iz 1. krajiškoj brigadi. U Jajcu je bio intenzivan i kulturno-zabavni život. R. Kolona i vidici. divizije. 30. divizija. privukle protivkolac i primorale je na povlačenje. divizije organizovale napad na neprijateljsku kolonu. divizije. Beograd 1970. održane su četne konferencije i partijski sastanci. k. proleterske brigade. Poslije priredbe. u Bihaću je. knj. d. mnogo automatskog oružja i velike količine municije i razne opreme. 8. t. igralo se do duboko u noć. Prvog dana. 22 Poginuli Nijemci su nađeni na pravcu napada 1. IV. na kojima je analiziran napad na grad. t. uglavnom je dato 3. bataljona 1. protivkolski top. proleterskoj. IV. Taj značajni politički događaj otvorio je nove perspektive razvoju NOB-a.vojnika. 237. 701. zaplijenjeno je i 30 vagona soli. Opštem raspoloženju znatno su doprinijele i vijesti sa Istočnog fronta o početku ofanzive Crvene armije kod Staljingrada. d. dalmatinske. pukovnije. 32. d. proleterske divizije. 92. koje je zaplijenila 1. srećom. proleterske brigade. 2 3 Još dok se vodila borba za Jajce neprijatelj je pripremao snage za intervenciju ka njemu. Pored ostalog. ojačani puk 718. divizije. Imao je. kada je grad već bio oslobođen. Borba je trajala oko 4 časa. 1/2. d. 8. A njeni tvrdi zidovi odolijevali su mitraljeskim rafalima i granatama topova. Automatsko oružje. Ali je sa zadovoljstvom konstatovano da novi borci. Njegova borbena grupa »Anaker«. sa zamjenikom komandanta bataljona Dimitrijem Vojvodićem-Zekom. str. stigla je na ivicu grada rano 26. 1. 22 Bojna relacija 9. novembra. Izvještaj štaba 1. proleterske brigade. 25 U vrijeme boravka 1. 28. kao nosioca nove. da bi se po vatrenoj moći približila 1. donijete za potrebe fabrike. Zaplijenjene su dvije haubice sa 300 granata. održano prvo zasijedanje AVNOJ-a. Dalmatinci i drugi. Organizovane su priredbe za borce i stanovništvo. R. 539—547. Došlo je do oštre borbe. po običaju. 706a. s<tr. 6. knj. A-VII. sanduk bombi. f. i nije dao Nijemcima da se približe zgradi. novembra. dalmatinske brigade. 197. u ovoj borbi gotovo da nijesu zaostajali u borbenosti za starim borcima. f. 24 Izvještaj štaba 3. U međuvremenu su snage 3. 24 Prva proleterska brigada se zadržala tri dana u Jajcu. 23 Izvještaj štaba 1. Zajedno sa m a n j o m grupom boraca štab se upustio u borbu sa čelom neprijateljske kolone. . poslije kraćeg odmora. proleterske u Jajcu. Rukovodioci i borci su direktno zaključili da prvi napad nije bio dovoljno energičan i da nije bilo dobro organizovano sadejstvo sa drugim jedinicama. str. kao posadna jedinica. k. Zbornik. Blizu fabrike sode njeni dijelovi su se sukobili sa dijelovima 1. Politički rukovodioci brigade su na mnogim sastancima i skupovima objašnjavali borcima i građanima značaj osnivanja AVNOJ-a. A-VII. Borbeni put 3. revolucionarne vlasti u narodnooslobodilačkoj borbi i revoluciji. Vukanović. str. Tenkovi su se iznenada pojavili ispred zgrade u kojoj je bio dio štaba 1.

politički komesar čete u 1. bataljonu čita vijesti. .Spasoje Dragović. decembra 1942.

. bataljona u Prnjavoru januara 1943.Grupa boraca 1.

8. ni nagaznih mina. spreman da po potrebi pojača njegov napad. Treća krajiška je nastupala lijevo od 1. knj. 27 Cak su uzvikivali: »Ovuda nećete proći! Ovdje je kraljeva vojska. krajiškom u oslobođenju Kotor-Varoša. f. oko 12 km. Broj četnika se uzima približno. bez prtine. 1. Šibovima i Svinjarima takođe je bilo po 30 do 50 domdo vojnika.« Kod sela Prisine 4. 26 Naređenje štaba 1. IV. . 28 Naređenje štaba 1. bataljon. sjeverno od Skender-Vakuf a . 1. ali su ga visinska razlika od oko 800 m. Put ju je vodio preko Gole planine u sela Brnjiće. bataljon. " Slijedećeg dana brigada je prešla Ugar. Vukoviće i Jejiće. Prvog dana marševski cilj nije bio daleko. na lijevu obalu Ugra. proleterske brigade. Sokolini. k. jer nema odgovarajućih dokumenata. Ispred rovova oko grada nije bilo bodljikave žice. k. Iza njega je nastupao 1. ali četnici su se već bili povukli. Radićima i Javoranima. 8. postave zasjedu. Naoružani su bili puškama i puškomitraljezima. d. kod okuke u selu Babići. 1. trebalo da se koncentrišu četnici. četnici su pobjegli poslije žustrog napada 4. duboko usiječen kanjon sa vrlo strmim i visokim stranama. najčešće prema iskazu zarobljenika Ui kazivanjima seljaka. ojačane pt topom i pionirskim vodom. novembra krenula na marš. među kojima je bio i poneki ustaša. f. 706a. Bilo je potrebno mnogo strpljivog političkog rada da bi se suzbio uticaj četnika na tom terenu. a drugim dijelom da zatvori pravac Banjaluka — Kotor-Varoš. 28 U zoru 2.Prodor Prve proleterske u centralnu Bosnu Brigada je u zoru 29. decembra četiri bataljona 1. Nijesu pružili otpor ni u susjednim selima — Boraku. i 4. t. 29 Neposredno poslije oslobođenja Skender Vakufa. poruše cestu i prugu i spriječe eventualnu intervenciju od Banjaluke. proleterske brigade uputio je 1. Skender Vakuf je bio 1941. Zbornik. U selima oko grada. proleterske divizije. Viševici. i p e n j a n j e od uvala do vrhova po dubokom snijegu. 706a. Brigada je zatim mirno prešla Ugar i ustremila se na Skender Vakuf. Stab 1. godine jedno od žarišta ustanka u tom kraju. 27 28 Naređenje štaba 1. mjereno vazdušnom linijom. prema dobijenim obavještenjima. a u Kotor-Varošu su imali i mitraljeze i teške minobacače. da u dolni Vrbanje. Oko 150 četnika posjeli su kose na desnoj obali. d. A-VII. ili povlačenje * Domdo vojsku sačinjavali su domobrani sa te teritorije. A-VII. teško prohodnim i veoma podesnim za odbranu. proleterska je dobila zadatak da dijelom snaga sadejstvuje sa 3. gdje je. proleterske. bataljon je priješao Ugar i izbio u selo Mramor. d. učinili dužim više nego dvostruko. smatrajući da im tu niko ništa ne može. ali su kasnije u n j e m u preovladali četnici. Grad je branio jedan bataljon domdo* vojske banjalučke brigade. proleterske divizije. Nije bilo potrebno. 114. poslije više grješaka partizana. bataljona. brigade opkolili su gradić sa svih strana i upali u njega. preko Lipovca. 11. To su uglavnom bili domobrani sa te teritorije.

t. žurili i — ipak stigli na vrijeme. Bataljoni su vrlo brzo protjerali neprijatelja sa lijeve obale Vrbanje. bataljon za pokazanu samoinicijativu i uspješno izvršenje zadatka. Noć je prolazila. Tamo je bilo više tvrdih kuća. Četnici su se povlačili i tek kada su stigli blizu Nijemaca. krajiška brigada. odakle je trebalo da napada 3. bataljon su takođe stalno bili u borbi. proleterske brigade. ostavljajući samo desetak mrtvih i 50 zarobljenih. Ipak su brzo razbijeni i bataljoni su izbili u dolinu Vrbanje. kod Lipovca. napasti varošicu. a iz minobacača zasuli njegove rovove. mještana. krajiškom. kao brigadna rezerva. 31 Drugi i 3. Neprijatelj se zbunio i svu vatru usmerio prema toj grupi. Onda su odlučili da oslobode grad samo sa dva bataljona. a na glavnom pravcu napada nije se čula borba. Teren od Sokoline do Kotor-Varoša je teško prohodan i ispresijecan dubokim jarugama sa strmim stranama. d. 253. Zbornik. trebalo je da izvede 3. Bataljoni su bez zaustavljanja nastavili u tom pravcu. bataljon. koje je pružalo idealne uslove za odbranu. a 5 je ranjeno. i 3. u kojima je bilo oko 150 domobrana i ustaša. pružili su jači otpor. U toku noći su porušili željezničku prugu i prekopali 3i Naređenje Štaba 1. Neprijatelj je najjačom vatrom branio most. napadao je 2. 129. i 3. 32 Prvi i 4. Sesti bataljon se kretao preko Hadrovaca. i 3. bataljon su u naletu zauzeli Viševicu i Sokolinu.neprijateljskih dijelova iz Kotor-Varoša. duž puta. lijevo. U 20 časova 2. str. bataljona su ocijenili da 3. Trajala je do 10 časova. a zatim napadnu na dio Kotor-Varoša na lijevoj obali Vrbanje. crkva sa zvonikom. Napad na glavni dio grada. kao i znatne količine municije i opreme. postavili sva automatska oruđa prema neprijateljskim uporištima. Drugi i treći bataljon su trpjeli jaku vatru sa desne obale i bili su primorani da zauzmu zaklone. U ta sela nikada do tada nijesu dolazili partizani. IV. Stab brigade je predložio štabu divizije da pohvali 2. Neprijatelj. Snijeg je bio napadao oko 25 cm. da bi onemogućio prelaz napadaču sa lijeve obale. Trebalo je stići na vrijeme i u 20 časova. U isto vrijeme je grupa od 50 dobrovoljaca iz oba bataljona pregazila V r b a n j u i napala neprijatelja sa leđa. poslije kratkotrajnog okršaja. nije izdržao i povukao se. Negdje pred zoru štabovi 2. iako mnogobrojniji. Neprijatelj je pružio vrlo slab otpor i. ali dosta organizovano. . Razvila se oštra borba. 8. Privukli su protivkolac na samu obalu. na desnoj obali. Drugi i 3. krajiška brigada. bataljon su dobili zadatak da n a j p r i j e likvidiraju neprijateljsku posadu u Viševici i Sokolini. zajedno sa 3. Borci su se klizali. a 3. krajiška najvjerovatnije i neće stići da izvrši napad. da priskoči u pomoć lijevoj ili desnoj koloni. padali. knj. ali je težište njegove odbrane bilo na n j e noj desnoj obali. kasarne i uzvišenje na k r a j u grada. To su bataljoni iskoristili i hitro se prebacili preko mosta. odstupio je prema Kotor-Varošu. Bataljoni su izgubili jednog borca. Desno. duž pruge. bataljon su napali na južni dio varošice.

vod iz Svinjara ponovo je pokušao da se probije ka Banjaluci i opet je vraćen ka školi. decembra jedan njemački vod. vjerovatno preko radio-stanice obaviješten o situaciji u Kotor-Varošu i na cesti pored Vrbanje. U toku 3. Štab 1. bataljona. Pred noć 4. odakle je pošao. To je bila očigledna demonstracija snage. podržava vatrom borce 1. Uskoro su i Nijemci primorani na povlačenje. Tada su tobdžije 1. koji su bili na cesti u kotlini. Četvrti bataljon je brzo reagovao i dijelom snaga razbio četnike. Položaj 1. Bio je iznenađen kada je naišao na prekopanu cestu i zasjedu i kad je osjetio dejstvo protivkolca vratio se u školu u Svinjarima. da napadne neprijatelja u školi. koji je bio u rezervi. a r a n j e n je i punilac. bataljon bila što obje grupe Nijemaca i četnici nijesu istovremeno napadali. brigade naredio je 6. Nijemci su se izvjesno vrijeme branili. U isto vrijeme četnici su napali prema Lipovcu i time opasno ugrozili 1. Tamo su pristizali i dijelovi razbijenog domdo bataljona iz Kotor-Varoša. pokušaj da se. Taj njemački vod. Povoljna je okolnost za 1. Protivkolac je dejstvovao najbrže što je mogao. i 4. 3 3 Neprijatelj je brzo reagovao i iz Banjaluke. ali se nišanilo kroz cijev što je iziskivalo mali zastoj poslije svake ispaljene granate. Mile Maslar i nišandžija Mihailo Pejović. ali ostala posada protivkolca nastavila je da se bori. Topovsko odjeljenje se spustilo na 50 m daleko od c e s t e i t u u jednom šljiviku postavilo protivkolac. Poginuli su hrabri komandir topovskog odjeljenja. Njemački komandant u Banjaluci. bataljon. Tenkovi nijesu ni mogli da manevrišu na uskom prostoru i svu vatru su usmjerili na protivkolac. i 4. kad je čuo borbu kod Kotor-Varoša nije krenuo u pomoć napadnutom garnizonu nego ka Banjaluci. sa n a m j e r o m da tu organizuje odbranu. poslao je u zoru ka njima jače snage iz Banjaluke. i 4.a zatim zauzeli položaje za odbranu prema Banjaluci i Kotor-Varošu. Najzad je neprijatelj odstupio ka Banjaluci. sa tri m a n j a tenka. To im je i omogućilo da tuku pojedinačno sve tri grupe. a glavninom napao Nijemce u školi. i 4. Jedan tigar predvodio je još 6 tenkova. Povela se neravnopravna borba između jednog malog protivkolca i proletera naoružanih puškomitraljezima i 7 njemačkih tenkova sa pješadijom. i 4. ali kada su uvidjeli da napad jača i da se cestu. ako ništa drugo. decembra u školi u Svinjarima našao se onaj vod Nijemaca sa tri tenka. Bataljon je dijelom snaga razbio tu grupu. Sa tog pravca se pojavilo pet tenkova praćenih pješadijom. . Uskoro poslije povlačenja te kolone. i oko 18 časova se vratio i zanoćio u selu Svinjari. Neprijatelj je intenzivno koristio komunikaciju Banjaluka — — Kotor-Varoš. uznemire partizanske jedinice. bataljona postajao je sve teži. bataljona nijesu dozvolili posadama da otvaraju kupole. Prilikom prelaska bataljona preko rijeke napala ga je grupa od oko 30 domobrana iz sela Šibova. brigade okrenule cijev topa prema toj koloni. Puškomitraljesci 1. prošao je od Banjaluke ka Kotor-Varošu. bataljonu.

podržan artiljerijom i avijacijom. Istoga dana poslije oslobođenja Kotor-Varoša i borbe u Svinjarima bataljoni su krenuli ka Skatavici. i 3. Prvi i 4. lošu ishranu. knj. 35 Naređenje štaba 1. U borbu su ubačeni 2. decembra naredio je 1. No neprijatelj je bio uporan. Njegovom nastupanju su se suprotstavili n a j p r i j e 1. brigade je ocijenio da su neprijateljske snage veoma jake i predložio je štabu divizije da privremeno odustane od predviđenih zadataka. i 4. Celinca. d. 8. Pošto su još jednom razbili četnike kod Lipovca. a zatim i 6. f. proleterske divizije. d. isto tako. tako reći na vratima Banjaluke. pa je mogao da odvoji jače snage za intervenciju prema Kotor-Varošu. njemačke divizije. 215. Zbornik. k. Bilo ih je oko 800. 454—463. Pošto su mu propala dva pokušaja da prodre cestom ka Kotor-Varošu. preko Opsječkog i Skatavice. brigadi da odmah nastavi marš ka centralnoj Bosni. str. A-VII. zapalili su tenkove i kamione i povukli se ka Donjem Celincu. 253. Morala se povući da ne pretrpi veće gubitke. Stab 1. domobranskog zbora. Zbornik. Idućeg dana neprijatelj je napadao od D. divizije 4. Četnici. ojačanim tenkovima i artiljerijom. bataljon. Njemački garnizon u Banjaluci dobio je tih dana traženu pomoć. 36 Neprijatelj je 7. Jače su se oslonili na njemačke jedinice. i to znatno. d. bataljon. Celinca i Jošavke. t. 8. brigade je nastojao da se zadrže posjednuti položaji. 34 Stab 1. bataljonom 741. neprijatelj je tamo krenuo sa 1. i 4. divizije. . 34 Izvještaj štabu 1. proleterske brigade. bataljon. a i zbog premorenosti. 1.neće moći održati. 13. Borba je trajala čitav dan. a i na šumovite planine Uzlomac i Skatavicu. jedan bataljon 714. ali sada od D. glavnom četničkom uporištu u centralnoj Bosni. 3 5 Do te odluke štab divizije je došao na osnovu procjene da se odnos snaga na tom sektoru izmijenio u korist neprijatelja. privremeno je odložen prodor u centralnu Bosnu dok se ne prikupe jače snage. Bojna relacija 2. i sa oko 700 do 800 četnika. gdje su je čekali tenkovi. po lošem vremenu i uz. da bi poslužili za prodor ka Jošavki. uz obilnu podršku avijacije i četiri haubice sa položaja kod D. 1. Celinca. knj. t. Snjegotini. Četvrti bataljon je poslije dva sata borbe razbio četu Nijemaca i gonio je do Vrbanje. bataljon. Oni su 5. puka 714. 610—620. decembra kod Skatavice razbili oko 500 četnika i otjerali ih prema Jošavki. Predlog je usvojen. koji su bježali poslije borbe na Sitnici. bataljon su pregazili V r b a n j u i uputili se takođe ka Skatavici. Stab divizije je naredio 1. IV. IV. sa n a m j e r o m da već idućeg dana produže ka D. brigadi da se odlijepi od neprijatelja. Tako se cijela brigada našla na teritoriji Bilići — Skatavica — Topići. j e r je već nekoliko dana vodila borbe i danju i noću. koji su bili u zaštitnici brigade. 706a. dočekali su neprijatelja južno od sela. Brigada je imala 11 poginulih i 10 ranjenih. okupili su se u svojoj bazi. decembra ušao u Kotor-Varoš sa jakim snagama i idućeg dana produžio napad ka Hrvaćanima. Stab 1. str.

decembra na Sanski Most. s obzirom na to da su četnici vrebali iz šume. decembra prešli preko železničkog mosta. 6. Prvi napad je odbio 4. radi vezivanja neprijateljskih snaga. A-VII. Prva proleterska je nastupala desnom obalom Vrbanje. poslije dužeg otpora. Bataljoni su onda napali na Maslovare i Hrvaćane. bataljon ali su se. bataljon. sa jednim topom i minobacačem. 3. da bi malo predahnula. nastavila je napad prema Hrvaćanima. proleterske brigade. krajiška je orijentisana na sjeveroistok. krajiška brigada su dobile zadatak da razbiju jaku četničku grupu u rejonu Maslovara. Stab brigade je pohvalio 1. U međuvremenu je 3. i 4. k. . brigade iskoristio je da ukaže bataljonima na potrebu bolje organizacije veza i sadejstva u borbama. bataljon. Desno od 1. j e r su se samo takvim dejstvom mogli uništiti četnici. d. k. 11. a 3. sandžačka brigada sama zauzela Kotor-Varoš. Prva divizija im je sadejstvovala na t a j način što je vršila pritisak na Banjaluku. Brigada je nastojala da se što prije odlijepi od neprijatelja i uputila se južno od Kruščice. 1. ali nijesu u toku noći nastupali ka Kotor-Varošu. na duži odmor i kao zaštita divizijske bolnice. kao rezervu. f. bataljon očistili od četnika okolinu Maslovara i tako omogućili bezbijedan prelaz i razmještaj bataljona na novoj teritoriji. bataljon je upućen u Siprage. d. Veći dio sela porušile su neprijateljeva artiljerija i avijacija. Stab 1. brigade nalazila se 3. i 6. brigade je uputio u napad 3. To vrijeme štab 1. krajiškom. bataljon za tu borbu. Uz put su 3. U selu Borci ostali su 2. pritoke Vrbanje. sandžačka je vršila pritisak na Kotor-Varoš. 39 Prva i 3. gdje se nalazilo oko 800 četnika. Štab divizije je odmah pokrenuo brigade prema Kotor-Varošu. f. uz podršku artiljerije i avijacije. 37 Predah je trajao 2—3 dana.Rano u j u t r o 9. 3. 38 Razbijanje četnika u centralnoj Bosni Krajiške jedinice su napale 11. i 4. decembra jedna kolona od oko 400 Nijemaca i bataljona domobrana. 701. k r a jiška i štitila se sa pravca preko planine Uzlomac. i 6. morali povući prema Maslovarama. 1. bataljon i 2. 37 Izvještaj štaba 1. Jedinice su ovdje morale biti vrlo oprezne. i 6. Bataljoni su noću 11/12. prema planini Uzlomac. Borbe sa četnicima su zahtijevale i novu taktiku. 38 Naređenje štaba 1. 701. 3. Zatim su se slijedećem napadu suprotstavili zajedno 1. 4. j e r nijesu uspostavili vezu sa 3. kako je bilo predviđeno. A-VII. Stab brigade je tražio od svih starješina da pokažu više samoinicijative i smjelosti u donošenju odluka i da se brzo prilagođavaju situaciji. proleterske brigade. bataljon je raspoređen na lijevoj obali Vrbanje da spriječi neprijatelju prodor ka Sipragama.

brigade. Stab 1. Snjegotinu. bataljon 741. Četnici nijesu očekivali tako brzo nastupanje proleterskih jedinica. Snjegotini. Četnici su tačno procijenili n a m j e r e divizije — da prodre u Jošavku i Branešca. 337 stigao je 1. 701. Naređenje štaba 1. Snjegotini. Iznenadnom vatrom iz automatskog oružja bataljoni su tukli Nijemce i natjerali ih na povlačenje. 1. bio je otvoren. prema selu Opsječko. 42 Naređenje štaba 1. proleterske brigade. 9. a zatim na veću zasjedu u šumi na Matrakovoj kosi. decembra kod škole pored ceste. i 4. bataljon na lijevo krilo. 8. proleterske divizije. f. 43 ) Brigada je već u toku noći pročistila sve zaseoke Jašovke i izbila na liniju Opsječko — Crni vrh. d. d. i zatražili su hitnu pomoć od Nijemaca.30 predati mi raport. a lijeva. proleterska brigada je nastupala u dvije kolone preko Uzlomca prema D. njemačkog puka sa dva minobacača. 21. sve ostale snage. Njemačka kolona je krenula ka D. A-VII. 72 str. u blizini k. d. Na njenom desnom krilu. P r n j a v o r i Banjaluku. krajiška. ocijenio da su se uslovi za nastavljanje prodora u centralnu Bosnu ponovo promijenili. Lijeva kolona je naišla n a j p r i j e na grupu od tridesetak četnika. 41 Rano 13. organizuje narodnooslobodilačku vlast i mobilise nove snage za NOB. sandžačka je ostala na teritoriji Skender-Vakufa. brigade čistila sela oko Maslovara pristigli su 1. Tako se brigada našla na okupu kod Maslovara. videći da su se Nijemci povukli. sandžačkom brigadom. bataljon. Komandant četnika iz Jošavke. Lipovca i Kotor-Varoša. Snjegotini u isto vrijeme kada i 1. koji su pružili slab otpor iako ih je bio veliki broj. 175. decembar i naredio: »U 6. A-VII. bataljon. Zaplijenjen je jedan minobacač. 2. Četnici iz bataljona »Petar Mrkonjić« i Vrbanjska četa obezbjeđivali su njemački bataljon na kosama lijevo i desno cd ceste. Četnici su brzo razbijeni. Na terenu je ostalo 11 mrtvih Nijemaca. prema Srednjoj Snjegotini. a 3. da štiti lijevi bok divizije i bude u vezi sa 3. . t. da je mogućno razbijanje četnika i da je divizija dovoljno jaka da vrši pritisak na važne okupatorske centre Teslić. i 4. od Hrvaćana preko Uzlomca ka D. proleterska ka Jošavki. da uništi neprijateljske posade u isturenim garnizonima. 706a. divizije je. f. gdje im je bila i baza. knj. 1. nastupala je pravcem od Zilića. Išla je da razbije glavne četničke snage. i 4. ali obje kolone su stigle poslije podne u D. decembra 1. Snjegotini. 42 Desna kolona 1. koje su se nalazile u Jošavki. bataljon su ih dočekali u zasjedi. Dok je glavnina 1.Četnici su se blagovremeno povukli iz Maslovara i iz okolnih sela. Zbornik. preko Kovačevića ka D. brigade uputio je 6. k. Rade Radić bio je zakazao skup za 15. Potom su rastjerani četnici i put ka Jošavki. nastupala je 3. k. Duboki snijeg je otežavao marš. IV. Proleteri su prvi primijetili Nijemce i 1. glavnom četničkom uporištu. Rano u j u t r o 14. 40 Stab 1. a trojica su zarobljeni. a potom 40 Izvještaj štaba 1. proleterske divizije. Ostala četiri bataljona su se sručili na oko 20 zaseoka Jošavke i rekordno brzo razbili i gonili četnike. ugrožava komunikacije.

njemačkog puka. Poslije dva dana glavnina 1. puka iz Donjeg Celinca. a i bogato područje. 17. a tri bataljona 3. IV. bataljon u selu Vijačani. t. fond četničke dokumentacije. Njemački bataljon 741. 391. političke. d. « izvjeStaj štaba 1. bataljon posjeli su položaje na liniji Vukovići—Crni vrh. f. brigada zadržala dva dana. Zbog toga se obratio štabu 3. proleterske brigade. 20. brigade uspješno su izvršili protivnapad na neprijateljske kolone i vratili ih na polazne položaje. 202. na prostor između bataljona 3. 17. proleterske brigade 3. 709. Time je oslobođena nova teritorija. A-VII. Stab 1. 8. Neprijatelj nije mirovao. 1. sandžačke i dva 3. omladinske i druge organizacije. uputila se od Klašnica prema Devetinama. koji su krenuli iz Celinca. uglavnom porjeklom iz tog kraja. koja je poslužila kao dobra baza za politički rad. A-VII. 4« Naređenje štaba 1. . Zahvaljujući dobrom sadejstvu bataljoni sve tri brigade 1. d. brigade je ocijenio da je bataljone razvukao na širokom terenu Jošavke toliko da ne bi mogao uspješno zatvoriti sve pravce u slučaju napada jačih neprijateljskih snaga. Pismo štaba 1. Međutim. Dogovori o sadejstvu 1. str. omogućili su da se jedinice odmore i nahrane. proleterske brigade. bataljon i prodre « Naređenje četničkog komandanta R. i 3. str. proleterske brigade.ću izvršiti smotru. na najosetljivijem pravcu prema Banjaluci. k. Radića. 407. i natjerali ih na povlačenje. krajiške brigade za pomoć. Široko se rasporedila i obezbijedila od eventualnog pokušaja četnika da ponovo zauzmu tu teritoriju: 6. Poslije rastjerivanja četnika u Jošavki bataljoni 1. brigade. proleterske očistili su od n j i h i sela Branešac i Hrvaćane. f. samo da budu što dalje od Jošavke. i 194. bataljon u rejonu Kozja glava — Kantar. decembra neprijatelj je uspio da potisne 3. " Izvještaj štaba 1. Prva je ponovo razjurila četnike sa Crnog vrha. d. Zbornik. k. 1. 193. krajiške brigade potukli su Nijemce.« 44 ) Umjesto pripreme za smotru četnici su bježali čitavu noć. i 3. str. d. koji su došli sa brigadom. 3. 701. Zbornik. Najvjerovatnije je neprijatelj želio da omogući partizanima da presijeku cestu Banjaluka — Prnjavor. A-VII. 2. iako već prorijeđen borbama. d. knj. sandžačke i 3. 389. f. sandžačke i 1. a četnici i nešto Nijemaca i domobrana preko Crnog vrha. partijske. knj. stalno je nastojao da odbaci partizanske jedinice dalje od Banjaluke. dalje razvijanje ofanzivnih dejstava i odmor i snabdijevanje jedinica. u toku noći 22. divizije uspjeli su zajedno da suzbiju napade neprijatelja. krajiškoj brigadi. U Jošavki se 1. Bataljoni 1. d. k. 47 ) Plašeći se daljeg nastupanja bataljona 3. a 4. Politički rad je živnuo. bataljona 741. k. proleterske brigade. IV. 701. krajiške brigade Nijemci su čak povukli svoju artiljeriju iz Celinca. Zaplijenjeni magacini. Nekoliko političkih radnika. 204. f. t. 45 ) Veći dio stanovništva dobro je dočekao brigadu. 2. uz njenu pomoć odmah su počeli da organizuju organe vlasti. A-VII. 116. 8. 7. ojačana sa pet tenkova.40) On je odmah uputio dva svoja bataljona prema Celincu.

U n j o j je brigada vodila preko 160 borbi. Na tim svečanostima evocirane su uspomene na pređeni put i pročitani čestitka i pozdrav štaba 1. umjesto jedne. Vrhovni komandant je pohvalio i njene dvije čete—3. decembra. Bilo je to u ono vrijeme kada su samo najsvjesniji. Neprijatelj je n a t j e r a n da se povuče u Klašnice. gdje je god došla. Brigada. i 6. neprijatelj kao da je to znao. proleterske divizije. Mnogo je značilo u danima teškog ratovanja vidjeti raspjevanu kolonu. « Čestitka štaba 1. Njemačka i Italija su trpjele neuspjehe na Istočnom frontu i u Africi. odato joj je priznanje. vodila borbu za slobodu svoje zemlje. Ipak je na neki način obeležen dan osnivanja brigade. marševima prevalila više od 5 000 km prolazeći kroz mnoge krajeve zemlje i pod najrazličitijim uslovima i situacijama. razvijala je plamen ustanka. divizije.do crkve u Devetinama. Njemačka 6. a takav je duh prenosila i na narod. . 48 ) Time je presiječena neprijatelju važna komunikacija Banjaluka — Prnjavor. zbog pobjeda i uspjeha. ali i tuge zbog neuspjeha i. Đurašević. učvršćivala v j e r u u pobjedu. Svuda gdje je bila prisutna brigada je doprinosila prosvjećivanju stanovništva. gdje se utvrdio i organizovao odbranu. i razvijanja bratstva i jedinstva među našim narodima. Doživjela je brigada mnogo radosti. armija pod Staljingradom je bila odsječena i nalazila se pred uništenjem. brigada je bila jedina regularna vojna jedinica koja je u porobljenoj Evropi. i 3. bataljonu organizovane su i priredbe. Za svoj rad i borbe brigada je više puta pohvaljena. 706a. u toku 24/25. bataljona. a u 4. Nije mogla da se okupi i proveseli. 50 ) I na kulturnom polju je dala znatan udio. VIG. 3. najviše zbog izgubljenih drugova. k. nije je ostavio na miru. br. sada slavljenice. Poslije godinu dana situacija je bila znatno izmijenjena. proleterska brigada. U njoj se u tom pogledu neprekidno radilo. bataljon idućeg dana nije uspio da ga odatle izbaci to su učinili zajedno. 2. Kada je osnovana. Ali. u njemačkoj tvrđavi. Brigada se pripremala da proslavi prvu godišnjicu rođenja. 3/1954. 2. gledati priredbu. Godišnjica osnivanja brigade Prošla je godina od svečanog trenutka kada je u Rudom osnovana 1. četu 2. d. A-VII. najdalekovidiji i najubjeđeniji u ispravnost stava da se treba boriti — vjerovali u pobjedu i revoluciju. razbili ih i izbili na cestu Banjaluka — Prnjavor. više od 30 proleterskih i udarnih brigada. « N. f. 46 ) Uspjehe na bojnom polju pratili su i ne manji uspjesi u političkom radu. ili slušati borbene stihove. Jedan od najvećih uspjeha brigade je sprečavanje bratoubilačke borbe u mnogim krajevima kroz koje je prošla. održane su makar i kratke svečanosti. energičnim napadom 1. Pošto 3. A u Jugoslaviji se borilo. Čitavog dana svi njeni bataljoni vodili su borbu sa četnicima. bataljona i Rudarsku četu 4. bataljon.

Slobodno se može reći da je već tada svaki n j e n stari borac bio osposobljen da bude dobar starješina. došli su drugi. U isto vrijeme to je bio zavjet živima da ih moraju osvetiti. samopregorom i upornošću izvršavati zadatke koji pred n j u budu postavljeni. koristeći ispresijecano zemljište. bataljon. A-VII. od komande čete do štaba brigade. bataljonu sa dvije čete. zbog značaja koji je za njih imala komunikacija Banjaluka— P r n j a v o r ponovo. Brigada je u prvoj godini opravdala i zamisao Vrhovnog komandanta o njoj kao školi kadrova. uputili prema Devetinama jaku kolonu. puka. n j e n i borci. Takođe i da oslabljeni garnizon u Banjaluci ne može preduzeti nikakve ozbiljnije ofanzivne akcije. iako jaki. Njeno jednogodišnje ratno iskustvo to je ubjedljivo potvrđivalo. oko 350 vojnika (dvije čete 1. decembra. 29. bataljon postepeno odstupajući ka Markovom hrastu. d. ka Savi. proleterskoj brigadi da nastavi gonjenje četnika sjeverno od komunikacije Banjaluka — — Prnjavor. uz podršku dva tenka i dvije haubice). mogla primiti nove obaveze i dati novi zavjet da će sa punom odgovornošću. oslobodi P r n j a v o r i uputi se na sjever. divizije da zaključi da razbijeni četnici ne mogu uskoro organizovano dejstvovati i da su primorani da bježe u neprijateljske garnizone. proleterske divizije. Stab brigade je tamo uputio 3. sviješću. Svijest boraca brigade bila je na visokom nivou. Zaustavljao ih je 6. navele su štab 1. 28. f. 51 Ipak se procjena štaba divizije zasnivala na nedovoljno provjerenim podacima. preko sela Dragovića. Na dan godišnjice osnivanja brigada je.Na svom dugom borbenom putu brigada je izgubila više od 280 boraca. a na sva rukovodeća mjesta. nijesu ni ispoljavali neke veće ofanzivne namjere. Drugi bataljon je nastupao duž rijeke Turjanice i pomagao je 6. . Nijemci su. Nastavljanje ofanzivnih dcjstava u centralnoj Bosni Razbijanje četnika u centralnoj Bosni i podaci da su veći djelovi 714. pa se brzo povukao. 706a. U takvoj situaciji štab 1. Garnizoni u P r n j a v o r u i Teslicu. sa većom ubjeđenošću i sigurnošću nego prilikom osnivanja. izrasli u njoj. divizije je naredio 1. koji je zaprijetio da mu presiječe odstupnicu. bataljon. njemačke divizije napustili Banjaluku. k. Dala je više od 50 rukovodilaca drugim partizanskim jedinicama. Neprijatelj je ipak blagovremeno uočio 3. On je. Gubitak svakog borca brigada je preživljavala kao gubitak člana porodice. bataljona 741. izbio gotovo neopažen u bok neprijatelju. 52 «i Naređenje štaba 1. 1.

decembra. 2. t. oružničke pukovnije i ustaškog doglavnika. 16 mitraljeza i 63 puškomitraljeza. Cesto su napadali partizanske jedinice. Zbornik. čim je primetila partizane koji su ka njoj nastupali. i 176. pješadijskog puka — ukupno oko 1250 domobrana. . brigade predložio štabu 1. Naređenje štaba 1. Spoljni pojas odbrane činili su bunkeri. Bataljoni su ostavili komore. 706a. U odbrani grada učestvovalo je i oko 250 domdo vojnika i žandarma i jedan oklopni voz. dobro naoružanih. Idućeg dana. sa četiri haubice. dva topa »pito«. brigade. brigade. municiji i opremi. divizije. k. odustao od napada na P r n j a v o r i usmjerio dejstva ka Tesliću. opasani žicom. Zbog toga je štab 1. preko sela Popovića i Kulaša. pa čak i domobrane primoravali da se bore. brigade dobio je obavještenje da u P r n j a v o r u i okolnim selima ima preko 1 600 neprijateljskih vojnika. prema Tesliću. i 32. bataljon u Rašete. 387—390. Teslić su branila dva bataljona 4. 5 4 Tri bataljona 1. Osim toga štab 1. pred noć. k. Oko grada su se nalazile četničke grupe. diviziji je bilo potrebno da dođe do većeg plijena u naoružanju. Trebalo je razbiti četnike na tom području. Napad je izveden sa dvije grupe. dva brdska topa. krajiška brigada. kod Draganića mlina. str. f. proleterske divizije. Dejstva neprijatelja su ukazivala da se još nijesu stekli povoljni uslovi za oslobađanje Prnjavora. 56 U napadu na grad učestvovalo je sedam bataljona — četiri iz 3. proleterske brigade. U u n u t r a š n j e m pojasu odbrane bile su pripremljene kasarna. da u napadu na grad učestvuje i 3. brigade. bataljon 3. proleterske.55 Za odbranu grada neprijatelj je organizovao dva pojasa. ss Izvještaj 4. inače. Vratila se. bataljoni su nastavili marš ka Tesliću i stigli na položaje sa kojih će krenuti u napad: 4. str. da bi bili pokretljiviji. proleterske krenuli su 30. Treća sandžačka i 1. na dominantnim visovima oko grada.Manja neprijateljska kolona krenula je idućeg dana od P r n j a vora prema Lišnji. četa 1. 1. i 23. 6. brigade i 2. Na tim položajima bataljoni su dobili naređenje štaba 1. 18. pješadijskog puka domobrana i 22. i 3. na osnovu izvještaja štaba 1. 9. knj. d. d. četiri protivkolska topa. proleterske. bataljon 1. 701. krajiške i tri iz 1. krajiškoj brigadi. 53 Stab divizije je. brigade su ostavljeni da zatvaraju pravac od Banjaluke ka Prnjavoru. Osim toga 1. Prvu su sačinjavali 6. divizije za napad na grad. ne upuštajući se u borbu. A-VII. bili. Zato je odlučeno da se napadne Teslić. pod komandom štaba 1. Zadatak je povjeren 3. Sesti bataljon je pošao iz Devetina i morao je maršovati više od 40 km. koje su bile aktivne i imale ulogu predstraža. IV. Grupa je napadala na grad sa sjeveroistoka i obezbjeđivala napad od Dervente i 53 Izveštaj štaba 1. 175. koji su. A-VII. s tim da joj sadejstvuju tri batljona 1. osim konja sa municijom. veoma aktivni. 383. i 2. što je značilo da bi sama brigada teško zauzela grad. 31. bataljon 1. d. u Osovicu. fabrike i nekoliko tvrdih zgrada. f. a 2.

tačno u 19 časova. a za obezbjeđenja i rezervu četiri bataljona. mašinovođa iz Trepče. sam je ponovo . krajiške brigade. Vodnik Rudarske čete. Zarobljena je bolničarka Milena Đokić. krajiške. komandant neprijateljskog garnizona organizovao je protivnapad iz rejona crkve i fabrike. Bataljon se morao povući i prikupio se na ivici grada. plećata momčina koja je malo govorila. krajiške. odnosno na dio grada na lijevoj obali Usore. i 3. 1. a zatim. koji je odmah poslije prelaska rijeke skrenuo na istok i u visini Lepog brda organizovao položaje radi spriječavanja prodora neprijatelja iz pravca Doboja. pod komandom štaba 3. Neprijatelj je pružio otpor. zaobilaznim putem i morala je preći Usoru. Sesti batljon. na naselje Stenjak. Polazni položaji bili su dosta daleko. nešto zbog teškog i blatnjavog terena i prelaska Usore. Domobrani su bili iznenađeni i gotovo svi su se predali. ali se ubrzo predao. bataljon 3. koja je iz zarobljeništva stalno zvala bataljon u pomoć. Četnici su držali dominantne položaje i mogli su se zbaciti samo napadom s leđa. neprijatelj je povratio izgubljene artiljerijske i druge položaje. izbio je na položaje preko Debelog brda na Planje i Džemiloviće i tu organizovao odbranu sa pravca Tešnja. bataljon 1. U napadu na Teslić najvažniju ulogu je odigrao 4. Sesti bataljon je zakasnio oko dva časa.Tešnja. Bataljon je brzo razoružao oko 150 domobrana i bez zadržavanja produžio ka gradu. brigade. Druga grupa.15 časova kada su sa druge strane izbili djelovi 4. Pero Stupar. brigade sa istoka. Za direktan napad na grad određena su tri bataljona. Predviđeno je da napad počne u 19 časova 1. zaobilazeći bunkere. Bataljon je blagovremeno izbio na polazne položaje i tu pričekao bataljone 3. proleterske brigade. da bi se postiglo iznenađenje. Streljački stroj se sjurio niz strme kose ka ivici grada. bez jedne čete. Drugi bataljon. U 4. a jedna njegova četa i jedna četa 2. bataljon 1. pregazio je sa vodom hladnu rijeku i sa leđa napao i razbio četnike i tako bataljonu otvorio put ka Tesliću. Bataljon je zaplijenio i njegovu artiljeriju. Na čelu grupe je bio 2. porušio prugu i cestu. bataljona 1. Ocijenivši u međuvremenu da snage napadača nijesu velike. ali nije likvidirao posadu na železničkoj stanici Vrela. On je napadao sa zapadne strane duž ceste Kotor-Varoš — Teslić. u pravcu naselja Paljići. Prva grupa je prolazila preko ispresijecanog zemljišta. Uz put je razbio četnike koji su branili most na Maloj Usori kod gornjeg Teslića. a nešto i zbog slabih vodiča. bataljona. Poslije tri uzastopna juriša. godine. namjerno. 3 do 4 km istočno od Teslića. napadala je sa zapadne i jugozapadne strane. brigade. brigade i 4. januara 1943. što je učinila preko mosta kod Zarkovine. zajedno su savladali odbranu mosta. Pošto se nijesu pojavili bataljoni 3. bataljon 3. u naletu upao u prvu liniju neprijateljske odbrane. Most nije bio branjen. bez jedne čete. napadao je sa sjeveroistoka. No čim je pristigao bataljon je izvršio napad i u prvom naletu likvidirao bunkere u naseljima Stenjaku i Paljićima i izbio do mosta u gradu.

I 2. A-VII. u zoru se povukao na polazne položaje. predvođena komandantom odbrane grada. Ostali su neko vrijeme samo nekoliko bunkera iz kojih su usamljene posade domdo vojnika ili žandarma davali otpor. bataljona. osam minobacača.izvršio juriš. Treći bataljon 3. Artiljerci 4. 12 mitraljeza.« 58 Prilikom oslobođenja Teslića zarobljeno je 38 oficira i preko 1 000 domobrana. Borci su se blagovremeno sklonili iza kuća i napali voz svežnjevima bombi. krajiške brigade napadao je sa jugozapada i likvidirao nekoliko bunkera. oko 1 000 mina za bacače. koji je obezbjeđivao napad od Tešnja. nekoliko stotina hiljada metaka. brzo je sakupio nekoliko artiljeraca iz bataljona. Kad je voz došao na daljinu od oko 50 m oni su. Ali se ni oni nijesu dugo održali. a jedna poveća grupa. 1986. bataljonom 1. Na njega je naišla grupa domobrana. četiri protivkolska topa. bataljon. 3. Zaplijenjeno je i 15 vagona vojničke opreme i 10 vagona raznih namirnica. artiljerac po struci. Neprijatelj nije izdržao t a j napad bataljona i topovi su ponovo pali u ruke proletera. odmah su se prihvatili protivkolskog topa. Zaplijenjene su četiri haubice. Tada su se tobdžije 4. ali je i ona likvidirana. koji su do tada iz haubica tukli neprijatelja. bataljon. 60 puškomitraljeza. Komandant 1. a zatim je otvorena vatra na kasarnu i fabriku. organizovao posade i otvaranje vatre iz zaplijenjenih haubica i topova. Kratko vrijeme poslije uništenja voza spojili su se 4. brigade. Poslije nekoliko minuta opalila je prva granata — u kuću u kojoj je bila komanda grada. Upravo 57 Stenografske bjeleške. krajiške brigade. izrešetali lokomotivu i vagone i potpuno uništili voz. Ponovio se slučaj Kotor-Varoša. jedan brdski top. oko 1 500 pušaka. dva topa »pito«. Bataljon je zarobio 270 domobrana i pet oficira sa pukovnikom Stjepanom Binderom. komandantom garnizona. divizije izvijestio je Vrhovnog komandanta: »Grad je zauzeo Kraljevački bataljon i zaslužuje svaku pohvalu. . pobjegla je prema Tešnju. kada su bataljoni 1. 67 U trenutku kada je bataljon dovršavao uništavanje garnizona došao je neprijateljev oklopni voz. učestvovao je u uništavanju neprijateljske posade. Milan Antončić. ali je on ipak uspio da se probije ka centru grada. d. i 6. Granate su pravile velike rupe u zidovima. Grad je oslobođen. brzom paljbom. Zamjenik komandanta bataljona. neprekidno sipajući vatru iz mitraljeza i topa. preko 1 000 artiljerijskih granata. Neki domobrani su se odmah predali. f. ali je zaustavljen jakom vatrom. a prema borbi nije procijenio kakva je situacija u gradu. 18. Pošto nije uspostavio vezu sa 4. bataljona vratili. k. koja je odstupala prema Tešnju. Voz se približavao. Posada voza je pokušala da pobjegne. veliki broj bombi i veće količine opreme. I naša zarobljena bolničarka. No žureći punilac nije primijetio da su granate blatnjave pa se prva zaglavila u cijevi topa. izvršili i zadatke 3. očistili granate i cijev topa i sačekali povratak voza.

Zbornik. 9. divizije je uveo jednu novinu u postupku sa zarobljenim domobranima. poslije kraćeg saslušavanja. Stanovnici grada i okoline bili su zadovoljni držanjem partizana. str. d. t. a dva bataljona 3. brigade određen je za posadnu jedinicu. brigade radili su na evakuaciji plijena. 383. t. Četvrti bataljon 1. onda su nas tukli sa tim našim topovima i bacačima. proleterske divizije. nego kada su osvojili naše topove i bacače. »po ulasku u grad odmah munjevitom brzinom zauzeli sva nadleštva. Neprijatelj je bio ošamućen porazom u Tesliću. . žandarmerijskog puka u izvještaju Glavnom štabu domobranstva konstatuje da je poslije prvih napada na grad i upada partizana nastala čitava zbrka i strah. . U gradu su postavljeni zvučnici tako da su građani mogli da slušaju vijesti »Slobodne Jugoslavije«. Komandant 4. str. Međutim. no Izvještaj 4. »niti su imali topova niti bacača. razoružavani i. Do tada su domobrani zarobljavani. Život se brzo normalizovao. . Njihova promidžba je tako jaka i opasna da je teško naše domobrane skloniti na jednu uspješnu borbu protiv n j i h . . a neobično su disciplinovani i ne smiju se n j i hove snage potcjenjivati. . 101—107. Štab 1. 9. a i počela je mobilizacija mladića. . . Za građane i vojsku data je priredba. divizije je odmah organizovao odbranu Teslića i evakuaciju plijena. Partizani su u Tesliću razdijelili narodu hranu. U gradu i okolini razvijan je intenzivan politički rad.« 60 Ustaški doglavnik iz Tešnja izvijestio je da je u napadu učestvovalo oko 1 500 partizana. osim oficira koji su upućeni u Vrhovni štab. jer su partizani . Opremljeni su vrlo dobro. Doka Savićević. ovog puta je štab divizije postupio drugačije: svakoj brigadi je dodijelio po 400 domobrana — da se sa njima intenzivno politički radi i da se poslije izvjesnog vremena. isplatili tvorničke radnike i nikoga nisu maltretirali ili klali. IV. brigade. Partizani su tako dobro naoružani. Za odbranu iz pravca Dervente određeni su bataljoni iz prve grupe. . eto. . da je skoro svaki treći partizan oboružan sa strojopuškom ili strojosamokresom i da skoro obične puške ne upotrebljavaju u borbi. bataljon odmah zaveo red. 42. što je još više obavezivalo jedinice da se zadrže na toj teritoriji. oružničke pukovnije. nego samo automatsko oružje i teško oružje . priznao i tako ljuti neprijatelj kao što je ustaški doglavnik. knj. Evakuacijom je rukovodio zamjenik intendanta 1. . Za evakuaciju su iskorišćeni svi domobrani. 59 Izvještaj štaba 1. Zbornik. d. To je sigurno imalo snažnog uticaja na držanje domobrana i oni su se većinom bez straha predavali. 175. puštani kući. . koji . . IV. Tih dana se javilo nekoliko dobrovoljaca u partizane.« 61 To je bio zaista veliki uspjeh koji je. U gradu je 4. . knj. Štab 1. 59 Gubici brigade bili su relativno mali — jedan borac je poginuo a 10 ranjeno.je plijen bio toliko veliki da nije sve ni izbrojano.

proleterske divizije. januara ušao u Teslić bez borbe. 40. 3. os Naređenje štaba 1. Treća krajiška brigada trebalo je da brani Teslić. Prema koloni od Tešnja upućen je 2. ali kako nije blagovremeno stigao na odredište. brigade stigle da posjednu te položaje. d. isti način ishrane jednih i drugih i razne druge postupke pažnje prema zarobljenicima. bataljon 3. njemačke divizije iz Sarajeva bio je veoma pogođen gubljenjem Teslića. 9. proleterske suprotstavili su se koloni uz lijevu obalu i zaustavili je. bataljon u visini sela Kaloševića i gonili do Jelaha. 40. d. prije nego su bataljoni 3. 4. u susret neprijateljskoj koloni ka selu Markotići. 65 Izvještaj štaba 1. Neprijateljska kolona. Te snage su podržavali oklopni voz. Zbog toga je vrlo brzo organizovao jake snage u Doboju i Tešnju i uputio ih u napad na Teslić. bataljon 1. divizije je oštro kritikovao štab 1. brigade posjeli položaje za odbranu. 17. IV. artiljerijskog puka i bataljon domobrana. str. artiljerija i avijacija. t. brigade. važnog ekonomskog i političkog centra i značajnog uporišta u odbrani strategijskog pravca Brod — Sarajevo. Komandant 718. j e r su znali da su tamo jake neprijateljske snage sa 6 tenkova. tenkova. brigade je uputio 4. knj. bataljon.oni koji se pokažu najboljim mobilišu u jedinice. knj. Glavne neprijateljske snage sačinjavala je borbena grupa »Sperling«. »koja je od životne važnosti«. Bataljoni nijesu ni pokušali da uđu u Jelah. čak drugarske odnose boraca i rukovodilaca prema domobranima. proleterske divizije. str. . bataljona preko Usore. t. Zbornik. odmah su krenuli prema Kulašima. d. 3. 19. koji se nalazio u Tesliću. tri bataljona 1. njemačke divizije iz Doboja — 738. proleterske divizije. 6. 718. Prema naređenju štaba 1. IV. 04 Bataljoni 1. 65 Stab 1. U međuvremenu su neprijateljsku kolonu na lijevoj obali Usore razbili 2. njemačke divizije. 62 Taj politički rad podrazumijevao je korektne. poslije odbijanja napada neprijateljskih kolona od Doboja. i 6. 64 Naređenje štaba 1. Na žalost uskoro je uslijedila njemačka ofanziva i to se naređenje nije moglo ostvariti. str. odnosno onaj njegov dio koji je donio odluku da bataljoni napuste teren kod Teslića prije nego su jedinice 3. Zbornik. a i za koncentraciju trupa za ofanzivno dejstvo protiv narodnooslobodilačke vojske. Zbornik. knj. koja je nadirala duž ceste Doboj — Teslić. Drugi i 6. IV. XII. uspjela je da potisne dvije čete 4. bataljon ojačan sa dvije baterije 668. štab 1. knj. 9. 9. odnosno željezničke veze između ta dva grada. 17. Zbog toga je neprijatelj 6. brigade trebalo je da se vrate sa područja Teslića na teritoriju između Banjaluke i Prnjavora. jer je neprijatelj tamo bio veoma aktivan i ugrožavao je oslobođenu teritoriju i divizijsku bolnicu. 63 Neprijatelj je nastupao u tri kolone: dvije od Doboja uz lijevu i desnu obalu Usore i treća od Tešnja. d. str. 03 Zapovijest komandanta 718. t. brigade. 14. divizije. krajiške brigade. t. Zbornik.

Bataljon 1. januara Nijemci su se iznenada i brzo povukli ka Banjaluci. 33. Prema koloni koja je nastupala od Prnjavora 1. a zakazali su i veliki »narodni« zbor u Kokorima. Od Kozje glave. Cim je to primijećeno 1. proleterske.U vrijeme borbe oko Teslića 1. jer su očekivali pomoć od oko 1 500 četnika sa Ozrena i Trebave. 0 6 Zbog toga je 3. u bok četnika. napadali su bataljoni 3. nanoseći joj gubitke. Bataljoni nijesu upali u tu neprijateljevu zamku. 67 «8 Naređenje štaba 1. Već 2. a četnici su na ivicama sela kopali rovove. bataljon 741. Pobjegli su preko Devetina kod Nijemaca u Klašnice. energično napredovao od Klašnica prema Devetinama i prema 3. brigade bio je upozoren da ti bataljoni mogu biti izloženi jakim napadima na širokom frontu. d. n j e mačkog puka. Krenuo je n a j p r i j e kolonom od Prnjavora. očekujući da ona bude napadnuta jačim snagama. da na njima spriječe dalje nastupanje neprijatelja i štite bolnicu i druge neboračke djelove brigade i divizije u rejonu Snjegotine. da izviđa i n a t j e r a neprijatelja da se razvije za borbu. sandžačke. preko Civčija. uz podršku minobacača i dvije haubice. 1. Četnici su se žestoko branili. Neprijatelj je prodro u Kokore. Otpor četnika je brzo slomljen. i 3. i 3. uz sadejstvo nešto domdo vojnika i četnika iz Jošavke. bataljon 1. napravila je ispad iz Prnjavora prema Lišnji. . brigade su bili primorani da se povuku na povoljnije položaje na liniji Kozja glava — Kantar — Vijačani. i 3. školi i drugim zgradama. A kada je neprijateljska kolona od Klašnica počela da dejstvuje. proleterske divizije. orijentisan prema Prnjavoru. a 1. proleterske brigade su gotovo svakodnevno vodili borbu sa neprijateljem koji je nastupao od Banjaluke ka Devetinama i od Prnjavora. Četničke vođe su naredili seljacima da spreme bogatu trpezu za proslavu pravoslavnog Božića. da bi onda drugom kolonom zašao napadaču sa leđa i uhvatio ga u klopku. bio povučen duboko u rejon Markovog hrasta i Drenika. A-VII. da bi skratio front. Treća sandžačka brigada primorana je da odstupi usled čega je ostao otkriven lijevi bok 3. Neprijatelj je mirovao samo na dan Nove godine. neprijatelj je uporno napadao. sandžačke brigade su krenuli noću 4/5. k. brigade i dva bataljona 3. i uz podršku t r i brdska topa i četiri tenka. Treći bataljon je napao frontalno. bataljon u rejon Vršana i Vijačana. bataljon 1. i 3. Stab 1. a 1. Kolona od Prnjavora izbila je u Mraviće i ugrozila s leđa 1. 706a. Nijemci su se zadržali u crkvi. bataljon. koja je bila došla da pojača garnizon u Prnjavoru. Podržavala ga je artiljerija sa položaja kod crkve u Devetinama. januara u napad. preko Crnog vrha. podijeljen u dvije kolone. bataljon je poslao samo jedan vod. j a n u ara grupa ustaša. U isto vrijeme je 1. Međutim. 1. bataljon su je dočekali i uspjeli da je zaustave. bataljona 1. Poslije podne 4. f. sandžačkoj brigadi. Neprijatelj je dobro procijenio da se partizani nalaze na pogodnim položajima za odbranu pa je pokušao da ih taktički nadmudri. orijentisan prema Banjaluci. bataljon.

održao službu božju (liturgiju). Sa toga terena oko 140 mladića i djevojaka popunili su 3. i 4. a u crkvi. velike ofanzive. Zakazani zbor u selu zaista je održan. na prugu Brod — Sarajevo. Tešanj i tako obezbijede napad 3. pečenjem i drugim jelima. krajiške brigade na Teslić. štab je procijenio da Nijemci koncentrišu snage u Banjaluci i o tome obavijestio štab 1. Proleteri su. U to vrijeme 3. u koju su Nijemci bili utjerali svoje konje. Zbog toga je štab 1. divizije smatrao da su se stekli uslovi za ponovno oslobođenje Teslića. počistili školu i crkvu. bataljon. da zauzmu Jelah i. zajedno sa seljacima. 6 8 Iznenadni odlazak Nijemaca iz Kokora. 69 To je. brigade da ispita zbog čega se to dogodilo. Ponovo borbe oko Teslića Oslobođenje Teslića mnogo je značilo za čitav taj kraj. bataljon je n a j p r i j e upao u Kokore. su ostali na teritoriji između Banjaluke i Prnjavora: 2. bilo je mnogo đubreta. a 4. Štab 1. jedna od prvih informacija koju je Vrhovni štab dobio o koncentraciji neprijateljskih snaga za pripremanje nove. a neprijatelj nije pokazivao veću aktivnost iz Banjaluke i Prnjavora. Na osnovu dobijenih obavještenja. Tako su seljaci umjesto straha. divizija je bila izbila sjeverno od Zenice. brigade je uputio ka Tesliću 1. vjerovatno. divizije bio veoma nezadovoljan što je grad olako prepušten neprijatelju. Štab brigade je time ispoljio svoju želju da svi bataljoni podjednako učestvuju u velikim . a 2. bataljon. u Vijačanima. Mnogo seljaka je ostalo oko škole. naveo je štab 1. u Devetinama i Kokorima. januara 1. proleterskoj brigadi da ponovo uputi tri bataljona prema Tesliću. Zbog toga je i štab 1. p r i j e t n j e i prisilno pripremljenih darova dočekali Božić s proleterima kao svojim božičnim gostima. Prvoj brigadi još je naređeno da. energično nastavi nastupanje prema Doboju i ugrozi komunikacije u dolini Bosne. 3. divizije. koja je otpočela već u drugoj polovini januara 1943. gdje su iz susjednih sela pristizale saonice natovarene raznim đakonijama. Brigadni svještenik je osvještao crkvu. i pićem spremljenim za četnike i za očekivanu pomoć sa Ozrena. a zatim. Seljake vjernike to je mnogo obradovalo. Naredio je 10. Uveče je data priredba u školi. prema pravoslavnim običajima. ali umjesto četnika na n j e m u su govorili proleteri. po mogućnosti. i na mjesečini. ukoliko se uspješno završe borbe oko Teslića i Tešnja. kako su potvrdili zarobljeni četnici. Štab divizije je odmah izvijestio Vrhovni štab. jer u n u t r a nije bilo mjesta za sve.Goneći četnike 3. iako je nastupao sa jakim snagama. po dubokom snijegu. Poslije priredbe igralo se u školi i oko nje. i 6. U školi je bio užasan nered. na osnovu telefonskog naređenja.

Sa tog prostora krenuli su u sumrak. a i vidljivost je bila slaba. januara i odmah počeo da ruši i zaprečava komunikacije. Ipak. Bataljoni su odstupili prema Piljužiću i Omanjskoj da bi se povezali sa 3. Oko 40 neprijateljskih vojnika. sa dva oficira i četiri podoficira. da izbije na komunikacije D o b o j — T e s l i ć i spriječi eventualno nadiranje neprijatelja od Doboja prema Tesliću. Zapalili su zgradu željezničke stanice. Zatim je bataljon naišao na otpor u Sivši. uglavnom ustaški raspoloženih. Šesti bataljon je nastupao preko Kaloševića. bataljon išli su prema Jelahu preko veoma teškog terena. Napad je počeo u ponoć. Voz je jakom vatrom pomogao posadi u školi da se održi. bataljon su. Tek kada su bombaši ubacili bombe u njihove bunkere milicionari su se razbježali. sa brisanim terenom okolo. pored toga. bataljon napali su na Jelah. da bi osvijetlili školu i sigurnije gađali u njene otvore. Sa bataljonima prema Tesliću upućena je i novoosnovana protivkolska četa. da neprijatelj ne bi primijetio njihov pokret. bataljonom i zauzeli povoljnije položaje za napad u toku slijedeće noći. bataljon je stigao na prugu tek u zoru 15. i 4. Jelah je branilo oko 250 vojnika domdo bataljona. Bataljoni su u prvom jurišu razbili neprijateljevu odbranu. Top je jednom granatom probio tenk koji je bio na platformi vagona. koji su pružili žilav otpor. a prolazio je i veoma nepogodnim terenom i po lošem vremenu za marš. bataljon nije uspio da presiječe prugu. Prvi je nastupao preko sela Vitkovaca i Piljužića i dalje cestom do blizu Jelaha. Pošto su vozovi imali po dvije lokomotive uspjeli su da se vrate u Doboj. bili i najumorniji. Bataljon je u Križu naišao na 30 do 40 utvrđenih milicionara.70 Treći bataljon je nastupao pravcem Vitkovci — Križ — O m a n j ska — Sivša — Trnovača. Neprijatelj je odstupio. bataljon nije stigao blagovremeno da presiječe komunikacije Doboj—Teslić. zakašnjenje je bilo preveliko i jedan neprijateljski oklopni voz je prošao ka Jelahu. obuhvatajući ga polukružno sa sjevera i sjeveroistoka. Pred m r a k su naišla još dva oklopna voza iz Doboja. Prvi i 6. Prvi. 3. Neprekidno je padao snijeg. gdje je prešao rijeku i napao Jelah sa južne strane. . Protivkolci su uspjeli da granatama probuše lokomotivu i dva vagona. Borci su se oprezno kretali po toj klizavici. a na drugi je otvorio vatru iz protivkolskog topa. Zbog toga što je morao stalno da borbom krči sebi put. Bataljoni su išli uporedo i već 14. povukli su se u školu i organizovali odbranu.akcijama. a stari snijeg je bio smrzao. Škola je bila od tvrdog materijala i na pogodnom mjestu za odbranu. Tada je od Doboja naišao oklopni voz. Bataljoni su nastojali da likvidiraju tu posadu sa što manje žrtava. zarobili 18 milicionara. a 2. januara stigli u visinu sela Osivice i Radnja. jer 3. Umjesto n a j d a l j e do ponoći. i 6.

proleterske divizije. krajiška brigada nije između 14. a vaš bataljon neka krene na Teslić. ocjenivši da 3. A-VII. IV. štab 1. V. Bataljoni su odmah krenuli da ih gone. . orijentisali su se više ka Doboju i praktično se udaljili od Teslića. i 130.« 72 Na žalost. . krajiške. Zbornik. 705. odstupajući od Jelaha. 47. str. Bataljoni su brzo 7i Obovještenje i izveštaj štaba 1. 6a. Naredio je 1. proleterske divizije.Ni 3. 1. d. krajiške brigade. 71. proleterska nije mogla izvršiti to naređenje. pješadijskog puka domobrana i jedna ojačana četa Nijemaca. . 9. bataljon 1. str. pod komandom štaba 1. a 6. između cesta koje vode ka Jelahu i Tešanjki. 73 odlučuje da 17. Pošto 3. U naređenju je stajalo: » . str. d. napadala je duž ceste od Vrela ka Tesliću. krajiške brigade. 1. brigadi. Ako prvi deo vašeg zadatka (razbijanje posade u Jelahu — prim. divizije. januara napadne na grad cijela 3. krajiška brigada i 1. str. Izvještaji štaba 1. brigade. Njemu je bilo poznato da se u tim garnizonima nalaze relativno male neprijateljske snage: dva nepotpuna bataljona 1. f. brigade i dva bataljona 3. 74 Teslić je trebalo napasti sa dvije kolone. uz potrebna obezbjeđenja. ojačani protivkolskim topom 1. januara zauzela Teslić. proleterske divizije. d. brigade. brigade. i 15. proleterske divizije. 78 Bataljoni 1. 173. sa sjevera. i 130. ušli u Tešanj. knj. knj. da sadejstvuje sa 3. 71. je napadao sa zapada i jugozapada.) niste izvršili ili ne možete da izdvojite jedan svoj bataljon. — prvo su energično napali na Jelah. 9. brigade. krajiška brigada sama nije uspjela ni u drugom napadu na Teslić. Neposredno pred gradom bataljoni su se razvili za napad: 1. Lijeva kolona. goneći neprijatelja. 71 Zbog toga štab divizije ponovo n a r e đ u j e 1. 74 Izvještaj štaba 1. 707. knj. 173. 71. 296. pošto vaši borci i m a j u više iskustva u napadu na gradove. 296. bataljon 1. Djelovi tešanjskog domdo bataljona nijesu sačekali n j i hov napad već su se povukli prema Tešnju. Bataljoni 1. Zbornik. IV. Brigadama je naređeno da se ne zadržavaju oko likvidacije spoljnih utvrđenja nego da smjelo prodiru u grad i tamo dezorganizuju neprijateljevu odbranu. IV. da bi što prije. t. A-VII. i 3. onda neka t a j vaš bataljon smeni neki bataljon 3. d. t. brigada nema dovoljno iskustva u zauzimanju gradova. brigade — 1. U desnoj koloni su bili 6. brigade i dva bataljona 3. brigadi da jedan bataljon uputi na Teslić. ali bez obzira na to kako će se razvijati situacija oko Tešnja oba bataljona su morali biti na vrijeme na položajima sa kojih će poći u napad na Teslić. da u toku slijedeće noći obnove napade na Jelah i Teslić. napadala je sa južne strane. str. Zbornik. proleterske brigade. d. i 6. 9. brigade dobili su zadatak da prije napada na Teslić zauzmu Jelah i Tešanj. k. 1. 1. nazvana borbena grupa »Mifek«. bataljon 1. k. Njena dva bataljona. M. krajiškom brigadom. 173. f. 72 Naređenje štaba 1. pod komandom štaba 3. Napad je počeo u 4 časa. t. i 6. Nastupali su cestom. 73 Obavještenje štaba 1.

ali dalje nije mogla. Oslobođenje Prnjavora i prodor ka Savi Odlazak njemačkih jedinica k r a j e m decembra iz Banjaluke znatno je umanjio aktivnosti neprijatelja od Klašnica. sandžačkoj brigadi. bataljon. Zbornik. Gotovo sve neprijateljske snage uspjele su da pobjegnu. njemačkog puka. XII. Drugi bataljon je zatvarao pravac od Klašnica. 7 7 Po naređenju štaba 1. str. januara. na koju su bataljoni odmah koncentrisali jaku mitraljesku i minobacačku vatru. S obzirom na to da je neprijateljska desna kolona uz lijevu obalu Usore brzo napredovala. Desna kolona. a 1. Stab divizije nije očekivao tako upornu odbranu relativno male posade u Tesliću. 3. 3. kao i prema 3. jedinice su bile već zamorene. 2. u kojoj je bio 6. u lijevu kolonu ka južnom dijelu Teslića. n j e mačke divizije. 78 Treći bataljon je dočekao lijevu neprijateljsku kolonu i vodio je sa njom borbu čitavu noć. dva ojačana bataljona 750 puka 718.savladali spoljna utvrđenja. Međutim. neprijatelj u Tesliću već je bio obaviješten radio-vezom da mu idu u pomoć dvije jake kolone Nijemaca. uplašen i zamoren od neprekidnih napada. Sesti je upućen u desnu kolonu za napad prema Kaloševićima. Neprijateljske kolone su ušle u t a j grad 18. brigade vratili su se ka polaznim rejonima. d. dok je 3. bataljon nije uspio da se prebaci preko rijeke kod Jelaha i morao je odstupati obilaznim putem. knj. koji su nastupali od Doboja uz obje obale Usore. Zarobljeno je svega 23 domobrana. Bataljoni su upozoreni da budu vrlo oprezni. a bataljoni 1. južno od Teslića. često i bez prtine. a i kretale su se po dubokom snijegu. da obezbijedi pravac od Doboja. da bi blagovremeno zauzeli položaje za napad na grad. u tvrđavu. No. krajiška brigada je ostala na položaju prema Tesliću. . t. Neprijatelj je pobjegao i iz tvrđave. bio stalno aktivan i razgonio četničke grupe koje su se povremeno pojavne Zapovijest komandanta 750. Štab divizije je odustao od daljih napada na Teslić. Lijeva kolona je takođe zaustavljena jakom vatrom odbrane. U napad na Teslić obje kolone su krenule na vrijeme. U 6 časova bataljoni su ušli u grad. bataljon su krenuli iz rejona Teslića 19. Treći i 6. januara i stigli preko Kulaša na teritoriju prema Banjaluci. bataljon je upućen u Prnjavor. Bataljoni nijesu imali vremena da iskoriste postignuti uspjeh. jer su odmah krenuli ka Tesliću. da koriste svaki trenutak da se odmore i da nose sa sobom što više municije. 1. divizije 3. ali je nije mogao zaustaviti. zauzela je bunkere na Stenjaku i Paljićima. Dva bataljona su ipak bili mala snaga da zatvore sve pravce. Cijenio je da je neprijatelj slab. bataljon postavljen na liniji Jelah — Jovađije. 48. Domobrani su bježali ka centru grada.

Zarobljeno je 350 domobrana sa tri mitraljeza. d. koji je branio jedan kompletan bataljon 1. 79 ) Noć je bila toliko tamna da se ni »prst pred nosom nije vidio«. uvidjevši da su opkoljeni sa svih strana. d 4. ocijenio je da su ta dva bataljona nedovoljna za napad na Prnjavotr. Odmah zatim stigao je i kombinovani bataljon. Drugi je nastupao preko Mačinog Brda i poslije dva časa povremenog puškaranja upao u grad. Motajički odred je ponudio štabu 1. Poslije prodora proleterskih jedinica u centralnu Bosnu. Stab 1. bataljonu. Među zarobljenm domobranima bilo je i onih kojima se to dogodilo drugi ili treći put. U vrijeme nastupanja glavnine 1. Četnike razoružati. sa sjeverne strane. Bataljoni su se ipak relativno brzo kretali. 701. 8. koja je pridata 2. . bataljonu neprijatelj iz P r n j a v o r a nije pokazivao nikakvu aktivnost. U napadu je učestvovala i grupa carevogorskih četnika. Oba su imali već dosta iskustva u zauzimanju gradova i smjelo su nastupali ka gradu. i u vrijeme napada na Teslić štab 1. Brigada više nije ni brojila zaplijenjene puške. proleterske brigade. k.ljivale. da ga zauzmu. 6/1. 5. bataljonom. d. 3. bataljon. brigade naredio je 2. A-VII. bataljonu da izvrše jači demonstrativni pritisak na garnizon u P r n j a v o r u i ometu ga u eventualnom pokušaju da interveniše prema Tesliću. f. Neki su r a dosno uzvikivali pri zarobljavanju »evo smjene«. koji je bio sa 2. k. a u samom gradu uporišta su bila u zgradi sreskog načelstva i kod crkve. Depeše Vrhovnog štaba. sredinom januara. f. Četvrti bataljon je napadao preko Cera.« 78 78 Tekst sporazuma. kombinovani duž ceste Banjaluka — P r n j a v o r i 2. Grad je imao organizovanu spoljnu odbranu na Ceru. prodeterske brigade sporazum o zajedničkim akcijama. Glogovcu i Mačinom Brdu. bataljona i formirao kombinovani bataljon kako bi se napad na grad izveo sa tri strane. U takvoj situaciji dio štaba brigade izdvojio je po jednu četu iz 2. koji je imao zadatak da likvidira glavna uporišta neprijateljske odbrane u Prnjavoru. pješadijskog puka domobrana i četa legionara. Vrhovni štab se nije složio aa tim sporazumom i odmah je intervenisao: »Ne odobravamo saradnju. A-VII. blizu Prnjavora. 2. Padao je snijeg. U jednom napadu razbio je četničke grupe u Devetinama ' Dragovićima i izbio u Lišnju. što je ukazivalo da na tom pravcu nema njegovih snaga za ofanzivno dejstvo. Prema 4. Četvrti bataljon je zauzeo Cer. Vučjaku. i 4. zarobljenih Ukrajinaca. Jedino niko nije * Motajički četnički odred bio je zapravo grupa četnika koja mije priznavala komandu četničkih vođa iz centralne Bosne. ni njihov sporazum sa NDH. Domobrani su pobjegli u grad. 10 puškomitraljeza i veće količine municije. i 4. proleterske divizije ka pruzi Doboj — Maglaj. neutralisati ili potući počesno.ali se nijesu ni borili protiv ustaša i domobrana. proleterske brigade je to prihvatio i tako je došlo do njihovog učešća u napadu na Prnjavor. Domobrani su se. bivših vojnika Crvene armije. ako se ukaže prilika. preko Mačinog Brda. Dio štaba 1. predali bez borbe. Motajičkog odreda. . odmah čim razbijete ustaše.*) Bataljonima je dato u zadatak da vrše jak pritisak na garnizon i.

Umjesto demonstrativnog pritiska Prnjavor je oslobođen. Dio 2. 1986. bataljona prokrstario je Motajicu i razbio četničke grupe. bataljonu u razoružavanju domobranskih grupa i milicionara u susjednim selima. Ona je. pobjegla prema Derventi. bataljon su odmah upućeni kamionima ka Derventi. bataljona. koji je prije nekoliko dana bio pošao iz Prnjavora prema Derventi. 3. aplaudirali. 2. dok su se ostali razbježali. po običaju. 47. Taj grad je izgledao kao da je bio sav u iščekivanju partizana. Razoružane domobrane su postrojili i držali im »patriotski« govor. a njegovi stanovnici su se radovali kao da je došlo konačno oslobođenje.zarobljen iz legionarske čete. Carevogorska četnička četa. d. Milojević. Komandant 1. Uspjeh bez gubitaka. ali je uskoro sva pobjegla u četnike. ali najveće je bilo — raspoloženje stanovništva. 112 . bataljona. naročito omladina. koji su učestvovali u oslobođenju Prnjavora. kao posadna jedinica odmah je organizovao komandu mjesta. knj. Brigada je nastavila čišćenje terena od četnika i milicije. 1. Zakazana je priredba i. gotovo svakog dana. str. zajedno sa komandirom. Pošto nije došlo do navedenog sporazuma sa četnicima veći dio njih stupio je u partizane. članci »Prva proleterska«. K r a j e m januara dijelovi 1. a u Bogosavcu i čitav bataljon. i 4. Intenzivan politički i kulturno-prosvjetni rad je odmah počeo. A-VII. stupila je u partizane i uvrštena je kao četvrta četa 2. 19. Sve je bilo veliko u toj pobjedi. d. Drugi bataljon. organizovao je čak da se pripremi kajgana za jedan ručak. D. f. To je bio pravi miting na kojemu su politički radnici govorili. M. koja je bježala ka Derventi. 80 Izvještaj štaba 1. Borbe za odbranu oslobođene teritorije u centralnoj Bosni Dalju ofanzivnu djelatnost 1. U Palačkovcima se bila zadržala jedna grupa domobrana. Na zakazanu konferenciju došlo je toliko mnogo građana da se morala održati na otvorenom prostoru. čim je čula prvi pucanj. bataljona izbili su na Savu kod Kobaša. Motajički četnici. proleterske brigade. k. pa se pred komandom mjesta stvorio red od dobrovoljaca. Nastala je navala za prijavljivanje u partizane. Simcrvić i M. Savo Burić naredio je da se ispale tri mine iz bacača kao pozdrav slavonskim partizanima. Osnovama je i Omladinska četa. 80 U Smrtićima se desio zanimljiv slučaj. Kombinovani i 4. veliki plijen. k. Tada su naišli dijelovi kombinovanog bataljona i razoružali četnike. stanovnici grada. i razoružali je. i to za čitav bataljon. 707. Domobrani su pobjegli ka Derventi čim su otkrili pojavu partizanskih snaga. Stenografske bjeleške. koja je pomagala 2. f. Intendant 4. Moravčić. pjevalo se i igralo do zore. A-VII. presreli su četu domobrana. uzvikivali parole i pjevali. proleterske divizije u centralnoj Bosni spriječila je nova neprijateljska ofanziva na oslobođenu teritoriju. U bogatim selima pored Save borci su se dobro hranili. bataljona.

orijentisana prema Čelincu. 1. 9. 9. d. istog dana naveče. proleterske divizije. bataljon. knj. ali je naša dužnost u trenutku kada jake neprijateljske snage n a v a l j u j u na oslobođenu teritoriju. 9. d. po naređenju Vrhovnog štaba. U naređenju. sandžačka na prostoriji Skatavice i Javorana. po mogućnosti. t. IV. imao je zadatak da pokuša da se prebaci skelom preko Vrbasa. str. IV. uputio jedinice da izvrše taj zadatak. prema naređenju Vrhovnog štaba. a zatim da izvrši demonstrativni napad na Banjaluku. da pokuša da zauzme manastir i poruši most na Vrbasu. 94. d. bataljon su bili u P r n j a v o r u / . 9. 83 Naređenje štaba 1. preko Crnog vrha. sandžačkoj brigadi da noću 26/27. Naređenje štaba 1. . 81 Stab divizije naredio je 1. str.82 Takođe je naredio i da se jednim bataljonom izvrši demonstrativni napad prema Banjaluci. Svi bataljoni su bili široko razvučeni. t. pored ostalog. Zbornik. naročito 1. zauzmu Klašnice. A-VII. 3. IV. i 3. a nije se ni raspolagalo podacima o jačini neprijatelja. Treći bataljon je nastupao najkraćim putem. proleterskoj brigadi da spriječi prodor neprijatelja od Banjaluke prema Prnjavoru. krajiška brigada prema Tesliću. . ali su na prilazima mostovima dočekani snažnom vatrom i primorani na odstupanje. ali da izbjegavaju uporne borbe. 219—222. naredio je 1. . 7. proleterske divizije. .Zbog n j e se. a onda i Klašnice. Ukoliko mu to ne uspije trebalo je da oba bataljona na juriš zauzmu most. a sa dva. piše: » . Stab 1. Kremana i Trapista. . Zbornik. Bataljoni su uspjeli da zauzmu samo prve rovove u liniji obezbjeđenja. 274. Poginula su dva borca a trojica su ranjeni. knj. bataljona. str. 119. brigade na prostoriji Jošavka — Devetine — Dragovići orijentisani su prema Klašnicaraa/ 1. d. str. a onda da napadne Klašnice sa zapadne strane. Treba naročito voditi računa o tome da imamo naročite obaveze prema narodu koji nas je tako dočekao i da bi bio veliki politički gubitak ako bi se naš dolazak završio represalijama od strane neprijatelja prema stanovništvu« . Sesti i 2. proleterske brigade. proleterska divizija koncentrisala prema Banjaluci: tri bataljona 1. proleterske brigade je. U naređenju štab divizije podvlači: » . knj. bataljon su napadali na Klašnice — 6. 709. t. proleterske divizije. neprijatelj je obezbjeđivao jakim snagama komunikaciju Banjaluka — Gradiška. proleterskoj i 3. k. knj. Treba imati spremne jedinice u slučaju da neprijatelj nešto preduzme na pravcu Klašnice — Prnjavor. januara ponovo izvrše jači demonstrativni napad. divizije. IV. Međutim. f. 249. umorne zbog neprekidnih borbi i marševa. i 109. 267. Zbornik. t. 103. i 4. 83 Stab 1. 239. ojačan jednom četom 2. 84 Zadatak je bio težak. d. kojom je tekao intenzivan saobraćaj. Poznato nam je da su mnoge jedinice. i Zbornik. brigada. 116 str. da uložimo najveće napore za rasterećenje onih si Naređenje štaba 1. 1. 82 Obavještenje štaba 1.

Četvrti bataljon. kako je uputstvom predviđeno. U bataljonima su izdavani četni listovi. Postojale su i male bataljonske biblioteke. Nedjeljno. jer se nijesu mogle dalje vući. gotovo. Izvršen je jak demonstrativni napad. što je doprinosilo njihovoj povećanoj aktivnosti. Trebalo je. brigade su nastojali da izvrše zadatak. str. trebalo je stalno pomagati organizovanje vlasti na terenu i aktiviranje političkih organizacija. d. Novi sekretari ćelija ulagali su mnogo napora da se dokažu na radu. 1. ali sadržajni. 8 6 K r a j e m januara situacija se iz osnova promijenila. u što kraćem roku ovladati zaplijenjenim naoružanjem i nove borce osposobiti za borbu. U tom periodu upućeni su i prvi rukovodioci na kuseve za komandni kadar koje je organizovao Vrhovni štab. bataljoni 1. 56. proleterske divizije. bataljon su uspješno razbijali poslednje ostatke četnika sjeverno od Prnjavora. Bez prestanka se radilo na « Naređenje štaba 1. Sastanci su bili kratki. uspio je dva puta da vrati jednu kolonu crne legije. ali bez vidnih rezultata. vojnostručni i politički rad tekli su bez zastoja. što je dalo novu perspektivu stručnom obrazovanju i u s m j e r a v a j u cjelokupne vojno-stručne obuke. 292—295. ojačan četom 1. 707. koja je nastupala od Dervente prema Prnjavoru. U vrijeme dok su tri bataljona stalno uznemiravali garnizon u Banjaluci. kako bi bile što uspješniji nosioci političkog i drštvenog života na terenu. d. gdje je za oko dva mjeseca vodila više od 45 m a n j i h ili većih borbi i postigla zapažene uspjehe. najprije. Štab divizije je naredio da se prije pokreta iz haubice ispale. U partijskoj organizaciji brigade bilo je 560 članova Partije i oko 100 kanditata za članove partije. Vrhovni štab je donio odluku o protivofanzivi. knj. 86 izvještaj političkog komesara 1. Svaki član P a r tije je dobio po neko konkretno zaduženje. f. U političkom radu. rede samo jedan. Prva proleterska divizija morala je napustiti centralnu Bosnu. u toku dana i noći. a onda da se haubice unište. uvijek bili na okupu i za vrijeme svakog počinka mogao se održati kraći sastanak. proleterske brigade. bataljona. IV. pripremiti diskusija ili proučiti neki materijal. Svaki bataljon je imao svoj hor i ekipu za priredbe. A-VII. odnosno stvaranje ćelija u vodovima dalo je snažan impuls radu partijskih organizacija. sve granate zaplijenjene u Tesliću. Vodovi su. uz podršku jake vatre iz teških oruđa. k. 87 Reorganizacija partijske organizacije u brigadi. . održavana su bar dva sastanka. I na kulturno-prosvetnom planu se dosta radilo. Bilo je borcima lakše čim su znali o čemu se radi. i 4. kao odbrani od neprijateljske opšte ofanzive. t. 85 Iako umorni. 129. 1. Izišao je i prvi broj brigadnog lista »Prva proleterska«. Gotovo svi su imali veliko partijsko i borbeno iskustvo. 9.jedinica naše vojske koje podnose pritisak neprijateljske ofanzive«. Mada su marševi i borbe bili gotovo neprekidni. Neprijatelj se branio sa utvrđenih položaja. mogla se analizirati neka akcija. Zbornik. pored rada u jedinicama.

Štab 1. brigade se nosio mišlju da obnovi 5. d. A-VII. naročito u rejonu Jošavke stvoreni su izvanredni uslovi za politički rad na terenu. 89 ss Izvještaj štaba 1. .učenju nepismenih. Razbijanjem četnika. u okolini P r n j a v o r a osnovan je i partizanski odred. proleterske divizije. 1. 707. brigadu je stupilo oko 700 boraca. Samo sa teritorije P r n j a v o r a i šire okoline u 1. k. 8 8 Na terenu centralne Bosne. koji su dobro funkcionisali. Osnovane su partijske organizacije i Okružni komitet za Prnjavor. bataljon. Narod je dobro dočekao proleterske jedinice i veliki broj dobrovoljaca stupio je u NOVJ. uz pomoć jedinica 1. f. 56. proleterske brigade. Takođe. osnovani su narodnooslobodilački odbori.

armije. godine održan je u Rimu sastanak n j e mačkog komandanta za jugoistok. godine u Hitlerovom Glavnom štabu. general-pukovnika Lera i načelnika italijanske Vrhovne komande. t. 2/1951. To je još bio period kada su njemačke armije bile u ofanzivi i kada su očekivale pad Staljingrada. knj. br. V. 8. Partizani su osvajali gradove. piše: »U najvećem dijelu NDH ustanici mogu da rade što hoće. Komandant italijanske 2. ni važne sirovine — boksit. Taj zadatak 1 Izveštaj 2. godine. generala Cavaliere. Partizanska slobodna teritorija se iz dana u dan širila i postajala država u državi NDH. na kojem su se dogovorili o razbijanju snaga NOVJ u NDH.OD CENTRALNE BOSNE DO LIMA Početak neprijateljske ofanzive na oslobođenu teritoriju u zapadnoj Bosni Prodor grupe proleterskih brigada u zapadnu Bosnu i snažan razvoj ustanka u Bosanskoj krajini i Hrvatskoj iz temelja su potresli Nezavisnu Državu Hrvatsku. u dosta izmijenjenoj opštoj strategijskoj situaciji. Međutim. u izvještaju Vrhovnoj komandi. r u d u gvožđa i druge. Bile su sve ugroženije i glavne komunikacije koje su išle preko nje. Zbornik.« 2 Početkom januara 1943.« 1 Ideja o uništenju »partizanske države« u zapadnoj Bosni i Hrvatskoj. nastala je u novembru 1942. do ostvarivanja te ideje došlo je tek k r a j e m 1942. Potreba Sile osovine da unište partizanske snage koje operišu blizu obala Jadrana uvećana je bojaznošću od mogućnosti otvaranja drugog fronta na Balkanu. Kljaković. str. jer je iz NDH nijesu mogli dobiti ni planiranu radnu snagu za njemačku industriju ni jedinice za Istočni front. na njemačkoj okupacionoj teritoriji. Na vojnom i političkom planu njemački saveznik NDH je bila sve bezvrednija. V. Njihova udarna moć bila je sve veća. 124. i početkom 1943. italijanske armije. neprekidno su uništavali živu silu okupatora i kvislinga i ogroman plijen prelazio je u njihove ruke. 2 . VIG. 42. a ne početak svoje katastrofe. d. Uznemirenost je dospjela i u samu n j e m a čku Vrhovnu komandu. Komandant njemačkih snaga u NDH zaključio je u svom naređenju: »Sada je k r a j n j i trenutak da uništimo pobunu ako ne želimo opasnost da budemo napadnuti s leđa u slučaju iskrcavanja angloa m e r i č k i h saveznika na Balkanu. pojavili su se na domak Zagreba i ugrožavali komunikacije Beograd — Zagreb.

unište glavne snage Narodnooslobodilačke vojske. 527—537. pješadijski puk. 718. k. u Dalmaciji. pa se.* 714. Svi vojnici su završili vojnu obuku i specijalizirali se za borbu protiv partizana. -artiljerijski puk. koja je živjela u Banatu — od folksdojčera. na sremskom frontu i u završnim operacijama sve do kraja rata. domobransku brigadu i 4 (četiri) ustaška bataljona i oko 12 500 četnika iz Crne Gore. 6 Neprijatelj je sve jedinice dobro pripremio i opremio za zimsko ratovanje i dao im zadatke da »pročešljaju« teren. d. i 3. 9. Kapitulirala je 10. na Vranići. januara. uz podršku avijacije i oklopnih jedinica.®3 Folksdojčeii iz NDH bili su u 718. Zbornik. 72. Fabijan. odlučio da brani oslobođenu teritoriju manevarskom * 7. IV. 25 000 Mađara. za samo dva dana. divizije. na Bašarinac-polju. 1. Kroz 7. Jajoa. IV i V ofanziva. 1968. Prva proleterska brigada vodila je prve borbe protiv te divizije u bioi na Sutjesci. 2. d. str. 369. u Sandžaku. na sastanku u Zagrebu. 1. Krajem 1942. da strijeljaju svakog uhvaćenog sa oružjem. kod Prozora. kod Užica. Operaciju je podržavalo 12 avio-eskadrila: 3 njemačke. t. 4 Oslobodilački rat. . d. zatim u istočnoj Bosni. maja kod Celja. 3 Naređenje italijanske vrhovne komande. 70. koje ne strijeljaju. u drvarskoj operaciji. k. d. 5a A-VII. d. Osnovna ideja operacije Vajs I bila je da se obuhvati teritorija od Kupe do Neretve i brzim dejstvom njemačke 7. Starješinski kadar sačinjavali su Nijemci i završili su odgovarajuće vojne škole. Turbeta. 9. IV. str. II i III. SS i 717. d. nazvane Vajs (Weiss) I. f. SS »Princ Eugen«. italijanske armije. da sumnjive upotrijebe kao taoce za odmazdu i da muškarce iznad 15 godina. njemačkoj posadnoj diviziji. knj. 509—513. 3 Detaljan plan operacija napravljen je 9. t. 181 000 vojnika NDH i znatan broj četnika. ponovo na Vranići. godine od pripadnika njemačke manjine. IV. 717. str. 7. ali ne i njegove cjelovite namjere. 5 italijanskih i 4 NDH. 10. 10. zauzme slobodna teritorija do Petrovca. 1. Hercegovome i Bosne. 1. 213. knj. i djelimično iz 187. Divizija je imala 13. 9. f. 211. 362. i 16. Divizija je najprije dejstvovala u Srbiji kao policijska jedinica. fond njemačke dokumentacije. dok to ne utvrdi. 290 000 Italijana. f. knj. 521—525. izviđački odred (jači od bataljona) i 7. 210. 2. a zatim istovremenim i koncentričnim nastupanjem ostalih jedinica. k. godine prebačena je preko Zagreba i Karlovca i bila glavna njemačka snaga u njemačkoj ofanzivi na slobodnu teritoriju u zapadnoj Bosni. u durmitorskoj operaciji. SS »Princ Eugen« njemačka divizija osnovana je marta 1942. s T. str. i 15. i 14. Zbornik. pošalju u koncentracione logore. Mrkonjić-Grada.je trebalo izvršiti u tri etape. Zapovijest komandanta njemačkih trupa u NDH. 4 U vrijeme početka ofanzive neprijatelj je imao na teritoriji Jugoslavije preko 750 000 vojnika. t. Beograd. SS diviziju je prošlo preko 21 000 vojnika. knj. od kojih 135 000 Nijemaca. oko Travnika. »RE« i »Sasari« oko 5 000 ustaša i domobrana — 2. str. 5 Od tih snaga neprijatelj je za ofanzivu upotrijebio oko 80 000 vojnika: 35 000 Nijemaca iz 6 divizija — 7. Vrhovni štab je doznao da neprijatelj priprema ofanzivu na slobodnu teritoriju. Naređenje 2. Zbornik. divizije: 24 500 Italijana — iz divizije »Lombardi«.

proleterska u rejonu Bosanskog Grahova. Bataljoni su imali u prosjeku blizu 300 boraca. Konjicu. Vraniće. Prvoj diviziji naredio je 27. Kada je. 9 Marš brigade iz centralne Bosne do Ivan-sedla K r a j e m januara 1943. Sve se to moralo izvoditi u vrijeme kada je bijesnila tzv. Sinjajevine. divizija na prostoru između Jajca. divizije je odmah naredio brigadama da se pripreme i krenu na dugi marš. * Protivofanziva prema Srbiji je jedan od najdalekosežnijih strategijskih planova u toku NOR-a. Kolašinu. Vrhovni štab je. Uz to sa glavnom kolonom bilo je oko 4 000 ranjenika i bolesnika. dolini Bosne i Banjaluci. Drinu. Sve tri divizije tada su bile van teritorije koju je zahvatio plan neprijateljske ofanzive. Duvna i Imotskog dejstvovala je prema Drežnici i Jablanici i 3. divizija i neke druge jedinice) pređe u protivofanzivu u pravcu sjeverne Hercegovine i Crne Gore. Vrhovni štab je donio definitivnu odluku da dijelom snaga brani slobodnu teritoriju i usporava neprijatelj evo nadiranje. odnosno šest posto bilo drugarica. Te snage su imale zadatak da stvore novu slobodnu teritoriju »u prvom redu u Crnoj Gori i Sandžaku. preći branjene rijeke Neretvu. 2. a poslije toga preko Crne Gore i Sandžaka do Lima. Durmitora. Cakora. proleterska divizija je bila na prostoru između Banjaluke.borbom protiv onih neprijateljskih snaga koje napadaju. četvrta neprijateljska ofanziva. zatim da prodre kroz sjevernu Hercegovinu do Drine. usred zime. savladati uzastopne planinske masive Raduše. koji su usporavali kretanje i uslovljavali da se kolona kreće komunikacijama kroz navedene gradove. Treskavice. a na drugim dijelovima fronta da neprijatelju zadaje udarce i eventualno proširuje slobodnu teritoriju na tim pravcima. januara da se hitno prebaci na teritorju Jajce — Turbe — Donji Vakuf. poslije sedam dana borbi. jer su tamo četnici imali organizovanu svoju vlast i jedinice. s tim da n a j p r i j e razbije neprijateljske snage u dolini Neretve. Taru i Lim. Foči. grupisao te snage i usmjerio ih na proboj ka Srbiji. P r n j a v o r a i Teslića i ofanzivno dejstvovala prema Savi. Štab 1. Osim toga Vrhovni štab nije mogao računati na pomoć i saradnju partizanskih jedinioa sa tog terena. Peći i drugim mjestima. Bitovnje. godine 1. Andrijevici. neprijateljeva n a m j e r a postala jasna. koja bi poslužila kao siguran oslonac za prodor u Srbiju (u Toplicu i Jablanicu)« 7 Predviđene snage za protivofanzivu nalazile su se van teritorije na koju je bilo usmjereno dejstvo neprijatelja prema planu Vajs I: 1. Jablanici. i uništiti neprijatelja u Livnu. Trebalo je sa snagama od oko 10 000 boraca. Prozoru. a glavnim snagama (1. proleterska brigada je imala 1717 boraca od kojih 94. Rami. pod nepovoljnim vremenskim uslovima. Cajniču. Kalinoviku. u duhu svoje zamisli. odbijajući intervencije iz jakih Okolnih garnizona. Travnika i Donjeg Vakufa. Bjelašnice. 2. i 3. .

16. k. Zbog toga je odlučio da bolnicu. 1 top »pito« i preko 250 pištolja. a zatim pela do 850 m.Brigada je bila dobro naoružana. a nova se teška pravila. Sa takvom popunjenošću. 6 minobacača. 7. 145. d. Najteži je ipak bio rastanak u Prnjavoru. naoružanjem i snabdevenošču municijom i stečenim borbenim iskustvom brigada je imala veliku udarnu moć. i« Izvještaj štaba 1. t. 1 2 Lako se odvojila od neprijatelja. Narod je zavolio 1. što im je pomagalo da lakše savladaju snijeg i zimu. sa jakom zaštitom i potrebnim sanitetskim osobljem i materijalom. jer je vodio od Donje Snjegotine preko planine Uzlomca ka Maslovarima i Sipragama. Zbornik. a u bataljonima umjesto pratećih vodova prateće čete. Za grad je sjutrašnjica bila veoma neizvjesna. u Naređenje štaba 1. 2 protivkolska topa. 1. koji ostaje na ovom terenu. knj. . str. 40 mašinki. Njegov je zadatak bio: »a) neposredna zaštita bolnice — jednom četom b) saradnja sa meštanskim bataljonom (Prnjavorski bataljon — M. ali i da bude tu. divizije je zaključio da bi dalje nošenje teških ranjenika znatno usporilo pokret i dovelo u pitanje izvršenje glavnog zadatka. proleterske brigade. V. Brigada se sakupila u Jošavci. Umjesto voda topova organizovana je protivkolska četa. bataljon. A-VII. A-VII. f.). 10. 18 Poslije prvog dijela marša i novih naređenja za ubrzavanje pokreta. brigada se nekoliko puta spuštala na nadmorsku visinu od oko 240 m. 15. 47. 327—329. d. dao joj svoje sinove. štab 1. ili bar blizu. Snijeg je bio dubok i vlažan. 65 mina na bacač i 335 granata na top. januara. Snjegotinama i Vijačanima i krenula u toku noći. Bilo je predviđeno da se brigada odmori u Sipragama bar jedan dan. a eto došao je čas kada su proleteri morali otići. k. Mnogo se teže bilo rastati sa narodom. 11 Brigada je krenula na marš noću 30. f. To je bio i težak marš. ali je Vrhovni štab naredio da se marš odmah nastavi. Municije je imala oko 500 metaka na puškomitraljez. proletersku. i Zbornik. knj. 9. da mu bude utočište. 707. ostavi na visoravni između Sipraga i Ugra. da tu tuče neprijatelja. proleterske brigade. Povećanje brojnog stanja i naoružanja uticalo je i na promjenu organizacije brigade. t. kojega je do tada stalno napadala. 92 puškomitraljeza. d. 709. Za njeno obezbjeđenje ostavljen je 3. 12 Naređenje štaba 1. da ga štiti. IV. želio joj mnogo uspjeha. Na isprijesecanom zemljištu od Jošavke do Sipraga. Imala je 1 350 pušaka. 1. str. IV. 15 teških mitraljeza. Na jednom dijelu marša nije bilo prtine. 10 Borci su bili dobro odjeveni i obuveni. 1 250 na svaki teški mitraljez. proleterske brigade. U tom gradu su veselje i radost trajali 15 dana. d.

2. knj. a bijela uš može da uništi više boraca nego tenk. održano je 8. str. str. IV. str. divizije. 34. sandžačka koja je upućena u pomoć Centralnoj bolnici — M. V. 21. 2. S obzirom na to da je Vrhovni štab ponovo požurivao pokret 1. 50. po dubokom snijegu i strmim. i 14 Naređenje štaba 1. proleterske brigade. 3. str. 15 Tako je brigada za devet dana marša prešla oko 220 km preko planinskog zemljišta. Setića i Gradine. Treća krajiška brigada zauzela je položaje na lijevoj obali Vrbasa. uglavnom mladi. d. d) evakuacija ranjenika u najpovoljnijem pravcu u slučaju nužde. knj. proletersku nije ni tada zahvatila epidemija pjegavog tifusa. 64. . zaleđenim i klizavim putem. noseći veliki broj puškomitraljeza i municiju. 14a. k. 31. 158. Cesto su umorni borci čekali napolju dok se voda zagrije i sobe operu. Male. f. priješla komunikaciju Travnik — Donji Vakuf zapadno od Komara. U Duvnu. str. proleterske brigade. f. februara preko Čardaka i Gračanice i 7. brigadom (3. 1. bataljon je bio u selu Bistrici. 1. 10. prema Travniku. proleterska brigada je orijentisala 2. 9. i izbila na prostor Vidrička — Skakavci. 17. i d. a 4. IV. i k. kao rezerva. proleterske divizije. A-VII. brigada je nastavila marš 6. Zbornik. Poslije dolaska u rejon gornjeg toka Vrbasa 1. Zatim je nastavila marš preko sela Vitovlja. u Vrhovnom štabu. IV. f. d. 16. 36. 15. 7. februara stigla u Šarajviliće. jer su u n j u dolazili samo dobrovoljci. d. zagušljive sobe trebalo je n a j p r i j e vrelom vodom oprati. Oni se još nijesu bili privikli na teškoće.) — bilo neposredno. jer je u tom k r a j u uvijek bilo pjegavog tifusa. d. str. Naređenje štaba 1. Zbornik. 36. 10. 15 Izvještaji i naređenja štaba 1. d. t. Naređenja štaba 1. februara vojnopolitičko savjetovanje kojem su prisustvovali komandanti 1. str. d. udaljavali su se od svojih kuća i išli u neizvjesnost. To je bila pojava sa kojom se brigada prvi put srela. 58. 709. Marš je bio izuzetno težak. Ipak. 30. februara prešla kanjon Ugra i stigla u Meljine.« 14 Brigada je nastavila marš i 2. Napori tog dugog i neprekidnog marša vrlo su teško pali novim borcima. sa visinskom razlikom od 550 do 1200 m. To je bilo teško izdržati ali zahvaljujući upornosti saniteta i disciplini boraca 1. a. 350. <t. Zbornik. k. puni entuzijazma i borbenosti. 1. proleterske divizije.c) održavanje veze sa 2. Komunistima i starim borcima je teško pao takav postupak nekih novih boraca. t. Gostilja. bataljon prema Bugojnu. borcima je bilo najteže to što su uslovi za smješt a j i odmor poslije marša bili više nego loši. Tu su brigade sačekale nova naređenja. tek mnogi su se vratili svojim kućama. 55. bilo preko najbliže krajiške jedinice. 63. 36. d. d. Možda su se u nekim trenucima osjetili i usamljenim. da politički rad sa novim borcima nije bio dovoljan i da se nije obratila odgovarajuća pažnja svakom pojedincu. Ali dezerterstvo je opominjalo jedinice da nešto nije bilo u redu. str. nijesu imali dovoljno snage. sem toga. 709. i 37. knj. i 6. ispresijecanog dubokim jarugama.

« 46 i« Naređenje Vrhovnog komandanta. A-VII. sanitetu i intendanturi. divizije je t a j zadatak povjerio 1. februara naredio 1. d. februara izbila u Repovce.* Vrhovni komandant je tada saopštio svoju definitivnu odluku o protivofanzivi i zadacima pojedinih grupacija. februara 1943. ali je to nekako došlo sa malim zakašnjenjem. — Prva proleterska — osnovnim pravcem: Gornji Vakuf — Sola. opravdano su podgrij avali t a j optimizam. Bilo je jasno da brigadu očekuju teški zadaci.3 divizije. njemačke armije kod Staljingrada i dalje napredovanje Crvene armije. 1. ali i pored velike žurbe nije tamo mogla stići u određeno vrijeme. str. do Ivan-sedla ima oko 45 km vazdušne linije. d. Stab 1. godine u Duvnu. proleterskoj brigadi. U zaključcima je naglašena važnost priprema za predstojeće akcije. II. k. Brigada je pred zoru 17. d. 9. koja se tada nalazila rasturena na širokom frontu prema Bugojnu. str. t. kao i uništenje 6. Uspjesi NOVJ širom zemlje. koje su nastupale prema sjevernoj Hercegovini. knj. Brigada se vrlo brzo prikupila i krenula ka Ivan-sedlu. Zeca i Bitovnje. Zbornik. februara naveče presiječe komunikacije na Ivan-sedlu. 23 — napomena 5. analizirane sve aktivnosti brigade u centralnoj Bosni. stanje u jedinicama i dr. gdje je zastala. Treća NOU osnovnim pravcem: Gornji Vakuf — Prozor — Rama — Ostrožac — Konjic. u kojoj je bio 2. 708. II. Marš-rutu upravno sijeku jaruge i strme padine planina Vraniće. za sređivanje stanja u jedinicama i potrebu da se više pažnje pokloni obavještajnoj službi. U štabu brigade. poslednji marš. . 37. 40. proleterske brigade. 69. To vrijeme je iskorišćeno za mali predah i sređivanje. Prva proleterska divizija je dobila zadatak da izbije u rejon Ivan-sedla.kova Kula — Ivan-sedlo. «a Izvještaj štaba 1. Zbornik. Naročito je naglašeno. Od Bojske. da treba pomoći novim borcima da što lakše izdrže napore. ali se na sve to gledalo sa velikim optimizmom i sigurnošću u uspjeh. Vrhovni komandant je upoznao komande Prve i Druge proleterske i Treće NOU divizije sa planom za protivofanzivu i dao ima određene zadatke: — Druga proleterska ima da nastupa osnovnim pravcem Livno — Duvno — Imotski — Posušje — Drežnica. prikupila podatke o neprijatelju u Bradini. 17 Brigada se zadržala nekoliko dana na obezbjeđenju prema Bugojnu i Travniku. bataljon. On je 14. presiječe komunikacije i obezbijedi lijevi bok glavnih snaga. t. i 3. Ivan* »Na savetovanju. f. 8. 8. diviziji da jednom brigadom 16. 2. održanom 8. 17 Naređenje Vrhovnog komandanta. knj. februara je održano savjetovanje sa štabovima bataljona i komandama samostalnih jedinica. Na n j e m u su saslušani izvještaji štabova bataljona. tako da je praktično bila gotovo dvostruko duža. 18 Napad na komunikacije Sarajevo — Konjic Sredinom februara Vrhovni štab je nastojao da ubrza ostvarivanje svog plana ofanzive.

Na Ivan-sedlo su napadali 1. Prvi i 2. Na Ivan-sedlu je bilo oko 400. J a k a italijanska vatra prebacivala je streljački stroj bataljona. a u Raštelici oko 100 vojnika iz ustaškog železničkog batljona. Bunkeri su bili zaštićeni bodljikavom žicom. Bili su ubij edeni da im partizani tu ništa ne mogu. 2 0 Na posadu u Bradini napadao je 4. Top je iz streljačkog stroja gađao bunkere. što im je olakšalo da neprimijećeni iznenadno zaspu bombama rovove a onda je usljedio silovit juriš. Bataljoni su izgubili dva borca. Sa tim ustašama je pobjegla i četa iz Raštelice. bataljon. 19 Izvještaj štaba 1. 12. koja se spremila za dugot r a j n u samostalnu borbu. str. 27. bataljona. t. Stara žandarmerijska kasarna na Ivan-sedlu bila je utvrđena za odbranu. 2 1 U toku dana Italijani su poslali iz Konjica oklopni voz. razbio je i natjerao u bjekstvo prema Konjicu. 1 9 Neprijatelj je relativno jakim snagama čuvao komunikacije Sarajevo — Konjic. Tu kolonu napao je 6. sa kojim je uporedo nastupala pješadija. Bombaši su pokušali da ubace bombe kroz puškarnice. Zbornik. Italijani su se u takvim u t v r đ e n j i m a izvanredno vješto i uporno b r a nili. Rovovi i bunkeri su zasuti jakom mitraljeskom vatrom. Pred zoru se glavnina bataljona povukla na oko 500 m od rovova u bolje zaklone. 59. smanjili su budnost neprijatelja. Ustaška bojna (bataljon). 80 000 metaka i veća količina namirnica. u pomoć napadnutim dijelovima na Bradini. nadala se u bjekstvo ostavivši 23 m r t v a i svu opremu.-sedlu i Raštelici i pripremila se za napad između 17. bataljon. tri su ranjena. k. ostavljajući samo predstražu nedaleko od bunkera. Bataljoni su u toj borbi prvi put koristili bijele mantile za izviđače i bombaše. Oko »blokhausa« bila su još 4 betonska bunkera i svi su bili povezani rovovima. i 18. Iznenađenje je bilo potpuno. d. bataljon. Posada je bila dobro snabdjevena municijom i hranom. da bi mogla samostalno voditi dugu borbu. Okolo su bili iskopani duboki rovovi i povezani saobraćaj nicama sa kasarnom. februara. i 2. bataljon su je sustopice gonili i nijesu joj dozvolili da se zaustavi ni u Raštelici. ojačan protivkolskim topom i o d j e l j e n j e m minobacača 6. koji je bio u rezervi i na obezbjeđenju. . što nije lako učiniti u toku borbe. ojačani o d j e l j e n j e m topova. Po dubokom snijegu bataljoni su nečujno prilazili rovovima. Borci su uskakali u rovove neposredno poslije eksplozije bombi. bataljon. 2 ° Isto. zbunjena. bunker od armiranog betona sa puškarnicama za kružnu odbranu. U Bradini Italijani su izgradili »blokhaus«. Sve željezničke stanice do Konjica branili su dijelovi italijanske divizije »Murđe«. proleterske brigade. da bi držali Italijane pod stalnom vatrom. Noć. ali su se granate odbijale od njegovih tvrdih zidova. i 2. magla i u b j e đ e n j e da su partizani daleko. prije nego su tamo izbili 1. Bradinu je branilo 80 Italijana i 20 žandarma. IV. Streljački stroj bataljona približio se na 30 m do bunkera. Zaplijenjen je jedan teški mitraljez. Vojnici su stanovali u »blokhausu« i bili uvijek spremni za borbu.

Zaplenjeno je 9 mitraljeza i znatne količine municije. bataljonu da učestvuje u napadu. brigada. crnogorske brigade u blizinu Konjica. t. I zarobljeni Italijani su uvideli da 22 Izvještaj štaba 1.Goneći ih zauzeo je most Lukač i železničku stanicu Brđane i nanio neprijatelju teške gubitke. brigade počeo je 19. IV. Vojvodić. Zbornik. Ivan-sedlo. knj. 133. štab brigade je smatrao da postignuti uspjeh treba proširiti. izvršili smo vaše naređenje. G. 10. i 6. Lukač i Brđani. kako bi . kako za vrijeme ovog istorijskog marša. k. Izvještaj 5. Poginulo ih je 13. f. bataljona 1. Možda je i odgovornost za izvršenje osnovnog zadatka dijelom uticala na to. 2. str. Bataljoni su se ponadali potpunom uspjehu i prebacili po jednu četu na lijevu obalu Neretve. bataljona. 23 U isto vrijeme štab brigade je dobio obavještenje o dolasku 5.« 22 Stab brigade je bio oduševljen uspjesima. str. 728—729. Bradina.. d. opreme i hrane. a četvorica su lakše ranjeni. Četvrti bataljon je odmah iskoristio uspjeh 6. ali da se što prije vrati na položaje prema Tarčinu. Brz i lak uspjeh ohrabrio je bataljone iako se 5. milicija i nešto četnika. j e r je smatrao da su za napad na Konjic dovoljna dva bataljona. Posada Konjica. Četvrti bataljon je izgubio dva borca. Brigada je i ovom prilikom izvršila zadatak na najbolji mogući način. Bataljoni su odmah počeli zaprečavanje i uređivanje položaja za odbranu. što je još više povećalo njegovu uvjerenost u u s p j e h planiranog napada. brzo su procijenili da ih napadaju male snage i samo sa jedne strane i koncentrisali su v a t r u iz svih oruđa na dvije čete 4. Komandant brigade. U zapovijesti za napad štab brigade nije ispustio iz vida osnovni zadatak pa n a r e đ u j e 1. Italijani su istakli bijelu zastavu. Pošto neprijatelj nije ispoljavao nikakvu aktivnost iz Sarajeva. d. oružničke pukovnije. A-VII. P r o t j e r a n e su sve neprijateljske snage sa desne obale Neretve. Likvidirana su neprijateljska uporišta: Raštelica. februara uveče i u početku se uspešno razvijao. Međutim. Ipak. 16. 362. . proleterske brigade. i 2. 1. koja je trebalo da napadne na grad. koje su odmah zarobile oko 80 Italijana. jedan bataljon Italijana. s obzirom na pretpostavku da će napadati i cijela 5. brigada nije pojavljivala i sa n j o m nije bila uopšte uspostavljena veza. štab brigade je odlučio da sa tri bataljona napadne Konjic.se što bolje obezbijedio lijevi bok Glavne operativne grupe. Danilo Lekić izvijestio je komandanta divizije: »Druže komandante. tako i u borbama. a 67 je zarobljeno. bataljona i zasuo vatrom iz svih oruđa neprijateljske bunkere. . knj. Sve jedinice pokazale su se veličanstveno. članak »Prva proleterska«. štab brigade je promijenio prvobitnu odluku i 1. i 6. bataljon ostavio prema Tarčinu. 707. Napad 4. To je omogućilo bombašima da zapale kuću koja se nalazila između bunkera.

članak »Prva proleterska«. 28 Izvještaj 5. knj. 27 Obavještenje i dnevni izvještaj njemačkog štaba za vezu. 654—658. Borci su uspjeli da priđu tako blizu rovovima na k. 10. da se dozvoli n j e mačkim snagama da pređu demarkacionu liniju. t. knj. pješadijskog puka domobrana. njemačke divizije. IV. 716. februara napadnu Tarčin. Od bombardovanja je poginulo 5 i kontuzovano 11 boraca. str. 706. Bataljoni su se morali povući izgubivši jednog borca i 14 ranjenih. pješadijskog puka 718. 2 4 Napad na Konjic izvršen je sa malo snaga i bez dovoljno podataka o neprijatelju. Uskoro je postignuta saglasnost da njemačke trupe 20. d. jedan ustaški bataljon i dvije baterije brdskih topova. februara u Tarčin i odmah uputio izviđačka odjeljenja prema Raštelici. Drugi bataljon nije uspio da prodre ka željezničkoj stanici. i 21. Osim toga valovito zemljište i snijeg usporavali su kretanje. str. Lekić. 2. t j . a 2. brigade n i j e prepuštao inicijativu neprijatelju i naredio je 1. D.su ih zarobile male snage te su počeli da bježe. f. 5. i 357. bataljonu da između 20. 25 Uskoro su događaji to i potvrdili. februara u podne mogu prijeći tu liniju. 798. Ta inicijativa je oštro kritikovana od Vrhovnog komandanta. Neprekidno avio-izviđanje i bombardovanje Ivan-sedla i okoline nagovještavalo je predstojeći napad. d. 7. To je praktično značilo. žandarmerijskog puka u Travniku obavijestila je Ministarstvo u n u t r a š n j i h poslova NDH da su se jake grupe partizana pojavile u rejonu J a j c a i da nastupaju sjeveroistočno od Prozora. jer su bataljoni bili rasuti po položajima. proleterske brigade. Prvi bataljon je napadao sa istoka. t. 10. str. k. IV. 28 To je podsjetilo komandanta n j e m a č k i h snaga u NDH da bi mogli biti ugroženi rudnici boksita kod Mostara. 331. Prvi bataljon je uspio da dođe u neposrednu blizinu naselja i presiječe komunikacije za Pazarić. 429—430. 7. 28 24 Izvještaj štaba 1. liniju koja razdvaja njemačku i italijansku okupacionu zonu. uključujući r i j e ku Lepenicu. brigade na Ivan-sedlo znao da se partizanske jedinice prebacuju iz centralne Bosne ka dolini Neretve. pješadijski puk domobrana d artiljerija. dva bataljona 7. str. A-VII. 27 Nijemci su vrlo brzo prikupili g r u p u »Anaker«* za napad u pravcu Konjica. Zbornik. februara krenuti u napad prema Ivan-sedlu. Njemačka Vrhovna komanda je vrlo brzo reagovala i smatrala je da su stvoreni uslovi za zajedničko dejstvo njemačkih i italijanskih snaga. 25 . bataljon sa sjeverozapada i zapada. 479—480. oružničke pukovnije i oružničkog krila. brigade dobio tačna obavještenja da se neprijatelj iz Sarajeva prebacuje u Tarčin i da će 21. stigao je 20. glavnoj otpornoj tački odbrane. j e r nije obezbijeđeno izvršenje osnovnog zadatka i jedinice su se nepotrebno zamorile. Napad je počeo tek oko ponoći. knj. Neprijatelj je još prije izbijanja 1. str. i 2. d. uključujući i cestu Pazarić — —Tarčin. Zbornik. Jedno odjeljenje je zarobljeno i tako je štab 1. 175. 216. Dio te grupe. Pored ostalih. da ih * Grupa »Anaker« imala je u svom saistavu dva bataljona 750. komanda 5. i 244. Stab 1.

str. d. On se orijentisao na neprekidno 2» Izvještaji štaba 1. Zbornik. 10. jedan bataljon 738. pješadijskog puka domobrana. a druga lijevo od n j e pravcem selo Dutanovići — Vjenac — Mali Ivan. str. Izvještaj njemačkog štaba za vezu. To su ipak bile male snage da zaustave nekoliko puta jačeg neprijatelja. bataljon. njemačkog puka i jedan bataljon 7. pravcem Mali Ivan — Brđani. 506. i 2. Napad Nijemaca su podržavali artiljerija. . izgubivši 4 borca. f. povlače. Grupa »Anaker« krenula je u napad 21. Svuda se čula komanda na njemačkom jeziku. Stab brigade je -ocijenio da su 1. str. 706a. i Zbornik. a onda su ga kosili vatrom iz automatskog oružja i natjerali na povlačenje. Kako su bataljoni 1. f. pod borbom. knj. To je bila prava vatrena oluja. d. str. 244. pa se nije izlagao nepotrebnim gubicima i nije pokušao da odbaci snage 1. t. brigade sa položaja. IV. 261. brigade i raketama pokazivali artiljeriji i avionima otkrivene ciljeve. Neprijatelj se uporno branio. knj. Brigada se povukla na položaje na liniji Vihor — Pobratime — Jasen — Zukiói. brigade pustili su neprijateljski stroj da priđe na 100 do 150m. Uz punu podršku artiljerije. 12 ih je ranjeno. 525. avijacije i tenkova pješadija je napredovala. 5/1. 1. ne dozvoljavajući mu ni mrtve da odnese. sandžačke brigade i u toku dana da stigne u Konjic i znatno ojača odbranu grada.je neprijatelj prebacivao bombama. t. 10. 7. Blizina aerodroma u Raj lovcu omogućavala je neprijatelju da stalno drži neku eskadrilu iznad glava boraca 1. IV. 124. minobacači i avijacija. t. k. bataljona. Jedna kolona se kretala duž ceste Tarčin — Raštelica. proleterske. d. 2 9 Vrlo rano sledećeg dana neprijatelj je počeo prodor od Ivan-sedla ka Bradini. Neprijatelj je dobro organizovao sadejstvo. k. uspjela je da potisne dijelove 3. d. 272. Bataljoni su se u zoru morali povući. Među poginulima je i vodnik Spiro Vujović iz 1. Neprijatelj je tog dana upotrebio 39 aviona za podršku napada grupe »Anaker«. U isto vrijeme uputio im je u pomoć 4. koji je tada stigao od Konjica. knj. 701. februara. 5. brigade držali dominantne položaje prema Ivan-sedlu neprijatelj je uputio jake pomoćne kolone prema Vihoru i selu Pobratime sa n a m j e r o m da ih potisne i obezbijedi prolaz svojih kolona komunikaoijom za Konjic. Kolonu duž ceste su podžavali tenkovi. i 273. Neprijatelj je osjetio da proleterske jedinice raspolažu velikim brojem automatskog oružja i sa dosta municije i da smjelo dejstvuju. Bataljoni 1. 527—529. A-VII. koji je proglašen za narodnog heroja. IV. Iz oba bataljona r a n j e n je samo jedan borac. d. Zbornik. Ta kolona. Artiljerija sa položaja kod željezničke stanice kartečom je tukla na sve strane. Pored bombardovanja avioni su i stalno mitraljirali položaje brigade. 10. Izvještaj italijanskog oficira za vezu. Izviđački avioni su stalno nadletali položaje i pravce povlačenja bataljona 1. neprekidno mitraljirajući ispred sebe. Poslije tog neuspjeha neprijatelj je prenio težište nastupanja na lijevu kolonu. Nastupanju kolona prethodila je jaka artiljerijska priprema i bombardovanje iz aviona. proleterske brigade. bataljon u teškoj situaciji i naredio im da se.

str. Gak su i »štuke« pikirale na pojedina puškomitraljeska odeljenja. Nijemci su sjedeli oko vatre i drijemali. 274. Treći. t. koji je poslije 20 dana u obezbeđenju bolnice stigao u sastav brigade. i 279. Poginuli puškomitraljezac 3. bataljon. Četvrti bataljon se smjelo probio kroz neprijateljeve rovove. pošto ih niko nije napadao. A-VII. proleterske. proglašen je za narodnog heroja. sandžačkoj brigadi. Izvještaj italijanskog oficira za vezu. proleterske divizije. 31 Prva brigada je napadala sa četiri bataljona. divizije trebalo je da razbiju neprijatelja na Ivan-sedlu i duž komunikacija Bradina — Raštelica — Tarčin. iz rezerve divizije. Napad je trebalo izvršiti u toku noći. Treća sandžačka brigada napadala je na komunikaciju sa istočne strane od sela Dragočaj do Tarčina. a 1. 707.dejstvo artiljerijom. 10. Četvrti bata30 Izvještaj štaba 1. Bataljon je bio opkoljen sa svih strana. To je uglavnom bila posada artiljerijskih oruđa i komora grupe »Anaker«. 530. bataljon dobili su zadatak da razbiju neprijatelja na Ivan-sedlu. knj. f. Zbornik. 1. d. u pomoć 4. 6. tako da borci nijesu imali gdje da se odmore i sklone od hladnoće. Nijemci sa drugih položaja. d. Ćim bi se neki puškomitraljez oglasio odmah je na njega usmjeravana jaka vatra. Izvještaj štaba 1. i 4. 19. bataljonu. Nijemci su u panici bježali niz planinu. Zbornik. 30 Prodor neprijateljske kolone u Konjic ipak nije poremetio osnovni plan Glavne operativne grupe. Stab 1. I pored preduzetih m j e r a brigada je imala tih dana velike gubitke — šest poginulih i 14 ranjenih. str. Ali uspjeh 4. bataljona. Oko vatre su ostavili mnogo mrtvih. sručili su se na 4. februara. bataljona odjednom se pretvorio u borbu za goli opstanak. IV. d. str. 10. priješao cestu između Ivan-sedla i Bradine i na samom Ivan-sedlu izbio iza leđa neprijatelju na samo 30 m od logora. Toga dana izbačeno je iz stroja šest puškomitraljezaca 1. a glavne snage je rasporedio dublje i rastresitije. brigade. divizije izdao je zapovijest za napad 1. Stab brigade je uputio dva bataljona 5. t. IV. teškim minobacačima i avijacijom. Drugi bataljon je bio u rezervi. Neprijateljska avijacija je do temelja porušila sela Repovac i Trešnjevicu. Treća divizija se pripremala za napad na Konjic između 22. bataljon trebalo je da napada u pravcu Raštelice. i 23. proleterskoj i 3. k. a naročito oni sa Malog Ivana. . Da bi se umanjili gubici od neprijateljske vatre štab brigade je naredio da se na položaj isture samo m a n j a odjeljenja. Gubici bi bili znatno veći da veoma dubok snijeg nije umanjivao efikasnost neprijateljske artiljerije i minobacača. Bataljon ju je iznenadio bombama i vatrom automatskog oružja. proleterska sa zapadne od Ivan-sedla do Tarčina. proleterske brigade. bataljon je blokirao Bradinu sa zapadne strane. bataljonu je naredio da izvrši jači pritisak na Bradinu. 539. Đura Dimitrijević. knj. Nastala je borba na život i smrt. Naročito žestoko je tukao otkrivene puškomitraljeze i mitraljeze. 173. 1. od kojih su četvrica poginuli. a jedinice 1. 326—340. a 1.

A trebalo je savladati mnoge prepreke.« 33 To je trajalo sve do 28. Među ranjenima bio je i Nikola Bubalo. Vučković. str. d. Tu su pored ostalih. i bolničarka Milena Knežević. njemačke divizije. A-VII. i 26. f. Njegovi drugovi su htjeli da ga iznesu po svaku cijenu i tom prilikom pale su nove žrtve. 34 Desetodnevne borbe na Ivan-sedlu u februaru 1943. ispoljavajući visoke kvalitete borbenosti. između 22. poznati junak. uz podršku četiri tenka. knj. M. brigade. a onda su morali da se povuku i odu u sastav svoje jedinice da bi učestvovali u napadu na Konjic. knj. Zbornik. Uprkos gubitaka bataljoni su uporno držali položaje. 7. uspjela je da se probije kroz položaje 3. proleterske brigade.ljon je ipak uspio da se probije. da bi svojim borcima omogućila da predahnu. To je bilo isuviše kasno. Borci su bili premoreni. Proglašen je za narodnog heroja. 10. 5/1. istim pravcem kojim je i došao. i k. a izravno poslije dvodnevnog marša bez odmora od Gornjeg Vakufa. Komandant 718. I sam neprijatelj je bio iznenađen upornošću jedinica 1. Bataljoni 5. 1. t. godine u b r a j a j u se u najteže koje je brigada do tada vodila. i 23. februara. kada je brigada povučena na nove položaje. jedna njegova kolona. brigade ka Konjicu. 19. d. brigade i samih bataljona u toku borbe. Sjutradan je umro. članak »Prva proleterska«. koga je neprekidno podržavala avijacija. . 2. izgladnjeli. Svaku su noć čak vršili demonstrativne napade i istjerivali neprijatelja sa p r e d n j i h položaja. 290. njemačke divizije gotovo u svakom dnevnom izvještaju ponavlja: »Borba je vođena prsa u prsa. 706a. uz gubitkeod 3 m r t v a i 12 r a n j e n i h boraca. kojoj je to bila prva borba. i 3. Prva brigada ih je isturila na položaje prema neprijatelju. Napad na Ivan-sedlo i komunikacije. N a j v j e r o j a t n i j e 82 Izvještaj štaba 1. N a j jači pritisak brigada je izvršila između 25. k. hrabri puškomitraljezac Milutin Kekerović. izdržljivosti. Brigada je sa uspjehom izvršila prvi zadatak. promrzli. 707. Stupila je u borbu poslije dugog marša iz centralne Bosne. mlada učiteljica iz Teslića. Brigada je svakodnevno trpjela gubitke od nadmoćnijeg neprijatelja. februara pokušao da prodre ka Repovcu ali je zaustavljen jakom vatrom. str. koji je poslije smrti primljen u partiju. kretati se po dubokom snijegu i kroz šumu. poginuli. 32 Dva bataljona 5. Tog dana je na Ivan-sedlo kamionima prevezena iz Sarajeva rezerva 718. koja je napadala Konjic. sadejstvujući sa 3. 556—558. IV. f. Neprijatelj je 23. Ipak. njemačke divizije. februara. crnogorske brigade došli su u pomoć u pravom trenutku. as Izvještaj 718. brigade ostali su na položajima do pred noć. zamjenik političkog komesara rudarske čete. d. nije uspio uglavnom zbog jake neprijateljeve odbrane ali i zbog slabog sadejstva 1. Nijesu ni spavali nekoliko noći. 149. februara. umješnosti i snagu udara. Šesti bataljon je »maršovao« cijelu noć i tek u zoru je stigao na položaje za napad. divizijom.

po naređenju štaba 1. N a j m a n j e izdržljivi novi borci iz centralne Bosne to su najteže podnosili. U toj veoma teškoj situaciji na sastanku Politbiroa CK K P J i Vrhovnog štaba. dalmatinska brigada usporavale su nastupanje neprijatelja ka Gorn j e m Vakufu. IV. razbije i odbaci natrag opasna neprijateljska grupacija. 94. Broj dezertera se povećao. 165. 8. Protivudar ka Gornjem Vakufu i Bugojnu Treća divizija nije uspjela da zauzme Konjic. pa se ona. koja je nastupala na tom pravcu. borci su naglo malaksavali. 10. Zbornik. U Bugojno je stigla 717. divizija i jedna brigada 3. Sedma banijska divizija. krajiška brigada i 1. . Postojala je velika opasnost da neprijatelj probije front i izbije u rejon Sćita i u dolinu Rame i ugrozi bolnicu sa oko 4 000 ranjenih i bolesnih. Treća divizija. 312—314. knj. bez te brigade. 38 Vrhovni komandant je naredio da protivudar izvrše 1. II. f e b r u a ra. 35 K r a j e m februara situacija se znatno pogoršala na pravcu Gornji Vakuf — Prozor. 3. str. P o m j e r a n j e m 3. u planini na visini od 1 200 m. na dubokom snijegu. t. d. 2. i 3. njemačka divizija. 7: Zbornik. Pošto se odustalo od napada na Konjic nije bilo potrebno i dalje zadržavati 1. U jedinicama su preduzimane sve m j e r e da se poveća borbeni moral. I u takvoj situaciji održavani su partijski sastanci. Deset dana neprekidnih dnevnih i noćnih borbi iscrpjeli su bataljone do k r a j n j i h granica. divizije. brigadu u rejonu Ivan-sedla. To je bio nastavak neprijateljske ofanzive prema planu Vajs II. str. odlučeno je da se izvrši protivudar ko Gornjem Vakufu. održanom 28. i 7.brigada ne bi postigla značajniji uspjeh ni da je ofanzivno dejstvovala prema Sarajevu. Vrhovni štab joj je naredio da odustane od daljih napada. 170. 3« Napomena br. knj. j e r je neprijatelj tu akciju ranije pripremio. aktivnost i budnost. t. koja je preuzela komandu nad ostalim jedinicama i odmah krenula u napad ka Prozoru. divizije ostao je otkriven a položaji 1. ili bolje pripremila položaje za odbranu. Sekretari ćelija u vodovima oštro su upozoravani na veću aktivnost i pod tim teškim uslovima. proleterske divizije. divizije desni bok 1. d. analizirane akcije i razmatrane pojave dezerterstva. Bez pravog odmora i uz vrlo slabu ishranu. i tako obezbijedi odgovarajuća pozadina jedinicama za proboj preko Neretve u sjevernu Hercegovinu. ostavljena je u dolini Neretve radi obezbeđenja od Konjica. ss Naređenje štaba 1. sandžačke brigade postali su suviše istureni. povukla u rejon sela Stojkovići — Gobelovina —Trešnjevica — Bulatovići. kao i mnoge jedinice i neboračke dijelove nagomilane u Prozorskoj kotlini. Neprijateljeva avijacija je porušila okolna sela i borci su se odmarali u kolibama izvan sela ili u šumi. Divizija se povukla prema Ostrošcu. divizije.

žurila u napad na Ivan-sedlo. d. 1972.« 38 Brigadi je bila poznata ta teška marš-ruta. Ova ofanziva predstavlja poslednji skok pred padom. IV. t. onda je duže trajao za još jednu trećinu. Potpuno je sprovedeno naređenje Vrhovnog komandanta da se borcima objasni nužnost velikih napora. Borci su to shvatili. . Prema tome. Poslije nekoliko časova. . a naročito ona u kojoj se našla bolnica. str. novembra 1942. štab divizije joj je izdao novo naređenje: da usiljenim maršem. ovog mjeseca pred mrak. knj. .Prva proleterska brigada stigla je 28. nagovijestio je odlazak u Srbiju. d. Vidović. proleterske divizije. jer je tim putem. Zbornik. pretpostavljao da je došlo to vrijeme. Beograd. »Vodi se poslednja velika bitka. Tih dana u jedinicama 1. Do boraca je dopro i Poziv Izvršnog odbora AVNOJ-a za sveopštu borbu. * S obzirom da je nagib zemljišta bio znatno iznad 10 posto. za marš dug 12 km po karti trebalo je bar toliko sati da se prijeđe taj dio puta. Treća sandžačka brigada. poslije kratkog odmora stigne na teritoriju Ljubinci — Kalakušić — Blace. 4. Staljingrad ili Krivi Rog koliko i Gornji Vakuf ili Bugojno. a pošto je to bio noćni marš. februara. na svakih 300—500 metara penjanja ili spuštanja treba dodati jedan sat hoda više. 39 * CK KPJ i Vrhovni štab stalno su imali na umu povratak u Srbiju i da će se tamo voditi glavna vojno-politička bitka za konačno oslobođenje zemlje. proleterskoj brigadi 7. u kojemu stoji da je to poslednja ofanziva. Ivan-sedlu i Konjicu. IV. pored ostalog: . Zbornik. 190.* Stab brigade je u zapovijesti za taj marš napisao i ovo: »Po naređenju Vrhovnog štaba naša brigada na gornju prostoriju mora stići najkasnije 2. d. Još ova ofanziva — i onda više nijedna! . m a r t a dobila naređenje da izbije u rejon sela Šip i Sćipe. 9. Na takav zaključak upućuje i Poziv Izvršnog vijeća AVNOJ-a. sa teritorije označene prvim naređenjem. . Na njih je veoma ohrabrujuće djelovalo što Nijemci trpe poraze na Istočnom i drugim savezničkim frontovima. u svom govoru 1. 39 2. . str. VIZ. bez obzira na avijaciju i zamor. knj. do sela Ljubine. 37 Istog dana Vrhovni komandant Tito lično je naredio 1. str. brigade pominjani su Harkov. str. na teritoriju Bulatovići — Trešnjevica obezbeđujući se prema Bitovnji. Stalno se išlo uzbrdo i nizbrdo i kolona se sporo kretala. II. 49 Naređenje štaba 1. poslije uništenja njemačke 6. Vrhovnom komandantu je bilo poznato da je brigada bila umorna i iscrpljena i zbog toga u naređenju upozorava: »Objasnite vašim borcima neophodnu nužnost da izdrže ovaj veliki napor koji se od njih traži. i 2. petnaestak dana ranije. armije pod Staljingrađom. 36 Naređenje Vrhovnog komandanta. 104. t. u kojemu se kaže.« 40 U svim jedinicama održani su kratki partijski sastanci i objašnjena je situacija. 1. proleterske brigade.* Izuzetan napor učinila je brigada da stigne u određeno vrijeme i na određenu teritoriju. knj. Vjerovatno je Vrhovni štab. 11. proleterskoj brigadi da forsiranim maršem produži put preko Solakove Kule na Uzdol.« 41 37 Naređenje štaba 1. t. 8. do 6 časova. 11. Brigada je 1. 7. Zbornik.roz Tito. 168. Vrhovni komandant Josip B.

sa 7. Zadatak brigade bio je da obuhvatom olakša i. Napad su podržavale 4 haubice. Treba uložiti sve snage i svestrano zalaganje u sadašnjem radu.Vrhovni komandant je izdao u 4 časa 3. razbije. krajiška b r i g a d a . d. Treća sandžačka brigada nastupala je pravcem Zastinje — Seferovići — Dobrošin — Gornji Vakuf. bočnim dijelom aktivno pomogne nastupanje 3. ka Bugojnu ili Travniku. banijske brigade. u sredini 2. . str. i lijevo. Bistrica i Ričice i do zore glavninom izbila u rejon od sela Vrsi do Ričice. krajške brigade. Vrsi. i smjelo nastavila duž lijevog boka neprijatelja. banijska brigada. napadali su pravcem Oglavak — Tihomišlje i Planinica — Gračanica. opštim pravcem preko sela Seferovići — Dobrošin — Ždrimce — Vrsi — K r u p a n j — Sarajvilić. koja je prodirala od Gornjeg Vakufa ka Prozoru. krajiške brigade. dalmatinske brigade. knj. koja je držala položaje prema neprijatelju. sandžačka u rejon Mejnika. sandžačke brigade i onemogući neprijatelju da se izvuče preko Sarajvilića. na koje je naišla u selima Ždrimce. stalno uz neprijateljske rovove. bez jedne brigade. snažna volja i velika borbena sposobnost da se izdrži čitavu noć na maršu. proleterska divzija. t. brigadom 7. marta naredio je brigadama da posjednu položaje u neposrednoj blizini neprijatelja i da budu u gotovosti da spriječe njegove eventualne pokušaje da dalje prodire. predviđen za taj dan u 15 časova sa ciljem da se njemačkou s t a š k a grupa. Protivudar je izveden iz tri pravca: desno je napadala 1. Krećući se ka cilju brigada je likvidirala m a n j e neprijateljske dijelove. a 3. 11. Prva proleterska brigada izbila je u rejon sela Mačkare. i jedan bataljon 16. Zbornik. Stab 1. bez dva bataljona. a potom goni niz dolinu Vrbasa. pravcem Vilića Guvno — — Kobila — Podovi — Pidriš. Prva brigada je prošla kroz borbeni raspored 1. neposredno pored njegovih položaja kod Gornjeg Vakufa. 11. 23—25. Stab divizije je u naređenju naglasio: »Pred nas se postavljaju zadaci koji se moraju izvršiti brže i odlučnije no ikada.« 42 Prva proleterska brigada nastupala je pravcem Mačkare — Sed l o — Berač — Skarino brdo — Seoci — pored sela Ždrimce — Vrsi — Bistrica. Toga dana je neprijateljeva avijacija stalno bombardovala n j e n u kolonu i primorala je da se sklanja tako da su tek oko 17 časova jedinice izbile na predviđene položaje. 43 Brigada se ipak sporo prikupila za predviđeni napad. bez 3. 42 Naređenje štaba 1. divizije i dva bataljona 3. proleterske divizije. proleterska divizija. IV. divizije najvjerovatnije je bio upoznat sa namjerom Vrhovnog komandanta i prije dobijene zapovijesti. marta zapovijest za protivudar. 8. 3. po potrebi. U toku cijelog marša brigada je mogla samo po vatri da prati borbu drugih jedinica. Bila je potrebna zaista visoka svijest. U noći 3. obuhvati manevrom sa juga i sjevera.

165. Kad je uspostavljena veza sa štabom brigade bataljoni su napali neprijatelja duž komunikacije Gornji Vakuf — Gračanica i u toku noći odbacila ga ka Vrbasu. Vatra je gorjela do duboko u noć. str. Zbornik. knj. IV. brigadi pošto 3. 312. 182. Neprijateljeva avijacija žestoko je bombardovala selo Vrsi i položaje 1. U toku 5. Zbornik. str. d. 1. 182. Izvještaj štaba 1. 4 « Stenografske bjeleške. m a r t a čitava 1. Dijelovi 2. t. Zbornik. njemačke divizije pisao je u izvještaju: »U toku noći neprijatelj je sa nepoznatim snagama otpočeo marš u pravcu Travnika izbjegavajući Gornji Vakuf. u toku marša se desilo da su štab brigade i 4. Pod jakim pritiskom neprijatelja oni su se pod borbom povukli prema planinskim kosama. bataljon. 305—312. Međutim. proleterska vodila je teške borbe sa neprijateljem. 331. N. 2. bataljona. Božović. t. knj knj 658. 12. članci. f. 48 44 Izvještaj 717. 594—600. pa su bataljoni samoinicijativno dejstvovali. koji je jakim bočnim osiguranjem obezbjeđivao odstupnicu prema Bugojnu. Toga dana je imala 57 borbenih letova. nastojeći da izbjegnu velike gubitke. d. Bataljoni su imali znatne gubitke. Teška borba t r a j a l a je čitav dan. str. proleterske divizije. d. d. J. knj. IV. P r e m a vlastitom priznanju Nijemci su u ofanzivi imali velike gubitke: »Okruglo 650 oficira. Izvještaj štaba 1. Neprijateljje mogao da koncentriše jače snage prema 1. IV. Zbornik. kod sela Bistrice. 46 Uspjehom u protivudaru uglavnom je završena neprijateljska ofanziva na oslobođenu teritoriju. Zbornik. str. Možda je brigada mogla i bolje iskoristiti svoj uspešan prodor u neprijateljevu pozadinu. d. 5. silno je uznemirila neprijatelja. podržane tenkovima. 11. sandžačka nije dovoljno energično napadala na svom pravcu. pješadijske divizije. Najteže je stradala omladinska četa 3. izgubili vezu sa ostalim dijelovima kolone. t. t. 11. A-VII. u bok i iza leđa. Oslobodilački rat. 2. Poginuli su komandir čete i još dva borca. 350—354. k. Božović. »Prva proleterska«. 392. t. L.« 44 On je odmah reagovao i prema 1. 59—86. Izvještaj 6. 140. d. brigadi uputio jače snage iz Gornjeg Vakufa i Bugojna. 45 i upotrijebila je i zapaljive bombe. « Izvještaj njemačkog štaba za vezu. str. artiljerijom i avijacijom. " Izvještaji komandanta njemačkih trupa u NDH. Zbornik. 11. t.« 47 Italijani su imali znatno veće gubitke. i 676. 1985. IV. d str. IV.Pojava brigade duboko u njegovoj pozadini. . bataljona prodrli su do same rijeke. 27. prema Gornjem Vakufu. i 3. knj. njemačke divizije. str. 12. Stab 717. proleterske brigade. 11. Đurašević. IV. brigade. knj. knj. podoficira i vojnika potvrdilo je smrću vjernost svojoj zakletvi. knj.

Te noći u Jablanici borci su u polusnu pojeli mršavu večeru gunđajući na »kuvare« što su ih budili. brigade. Njena kolona je naišla na Vrhovni štab i na mnoge poznanike koji su uz njega išli. Proleteri su odpozdravljali na te najsrdačnije pozdrave na svijetu. 60 km. m a r t a da se divizija ojača 1. brigada je upućena prema Jablanici. Tri prethodna dana njemačka avijacija je stalno nadlijetala i tukla položaje. neravnim putem nego cestom. Cim su stigli u Jablanicu. divizije pismeno je zatražio 8. Nešto krupno se moralo dogoditi što je Nijemce tako umirilo. Kasno u noć kolona je stigla u Jablanicu. slikovito je odgovorio komandantu divizije kada ga je upitao da li je umoran: »Druže komandante. Brigada je krenula rano 7. neki se nijesu ni tada odmorili. Prilikom prolaska pored Prozora brigada je vidjela velike grupe ranjenika sklonjenih u šljivicima i šumarcima. umorni borci su ušli u poluporušene građevine. borac 2. S obzirom na to da je brigada bila stalno u pokretu njeni borci u radnim vodovima morali su izvršavati svoj zadatak u vrijeme kratkih zastanaka jedinica. Stab 2. da umornim i gladnim drugovima spreme nešto za jelo. Maršovalo se danju. Bila bi velika nepravda ne odati im priznanje za to. Borci su radije išli običnim. m a r t a uputio 1. legli i zaspali. proletersku brigadu prema Neretvi k Ostrošcu. m a r t a iz rejona Ričice i Bistrice. kako je na . Kao i svi drugi oni su dali svoj doprinos njenim pobjedama i uspjesima. bez 1. U dolini Rame brigada je doživjela još jedan srdačan susret. 49 Prva divizija. svi u zavojima. Ali su im ipak odavali priznanje. bataljona. Naknadnim usmenim naređenjem Vrhovnog komandanta 1.« U toku marša brigada je n a j p r i j e prošla preko bojišta blizu Gornjeg Vakufa. Cesta više zamara. često se m a n j e odmarajući od drugih. Borci su bili strahovito umorni. pored Gornjeg Vakufa i preko Prozora ka Jablanici. a toga dana nije je bilo. To je ukazivalo na težinu borbe koja je vođena na tom terenu. železničku stanicu i druge. Najveći dio marš-ute vodio je cestom. stajali su pored puta i pozdravljali drugove proletere. ostala je u zaštitnici Glavne operativne grupe. Oni pokretni.Prelazak Neretve i borbe sa četnicima Brigada pod komandom Druge proleterske divizije Vrhovni komandant je 6. pri vrhu Makljena snijeg je bio crn od silnih eksplozija. Vaso Piper. proleterskom brigadom radi daljeg nastupanja. i 10. Gotovo svuda zemlja je bila izrovana granatama i minama. izražavajući im zahvalnost za pomoć koju su im pružili u posljednjem trenutku. Opet vrlo dug marš. Radni vodovi su poveli svoju bitku. da smo tenkovi morali bi nam već gusenice menjati. Ipak.

smatrao je t a j pravac važnim za obezbjeđenje čitave operacije. 146. Brigada je dalje nastavila marš. str. dalmatinskom. 11. Vrhovna četnička komanda još u decembru 1942. 55 Izvještaj Isturenog dijela vrhovne komande. Zbornik. crnogorskom i 2. i 2. prema naređenju štaba 2. fond četničke dokumentacije. 2. d. A-VII. f. k. 280. f. d. 27. divizije Peko Dapčević. 53 Izvještaj štaba 1. 59. A-VII. 43. sa oko 700 četnika. divizije.« 54 Za t a j poduhvat četnici su koncentrisali na lijevoj obali Neretve oko 12 500 vojnika. durmitorska i Pljevaljska brigada. IV. 17. Tih dana bilo je samo m a n j i h čarki sa četničkim dijelovima. njemačkim i snagama NDH u vrijeme neprijateljske ofanzive. sa oko 1 900 četnika. str. koje su Italijani naoružali. A-VII. i 57. sa oko so Izvještaj štaba 2. 56 lijevo od njih 1. 1. d. kao potencijalni neprijatelji u slučaju da dođe do iskrcavanja saveznika na Balkanu. IV. članak. a kasnije i 2. Zapisi o mojoj četi. t. 17. k. k. 2. fond četničke dokumentacije. Bojić. knj. proleterske divizije. knj. f. Ignjatović. m a r t a prije podne 52 i uputila se uz strme strane kamenitog P r e n j a . opremili i redovno snabdijevali municijom i hranom. pravcem Breza — Ćosići — Majdan — Bijela — Medeškovići — Borci. Brigada je prešla Neretvu 8. knj. 9. radi obezbjeđenja od neprijatelja iz doline Neretve ili njegovog pokušaja da je ugrozi preko planine P r e n j a . proleterske brigade. 2. 8. 276—286. t. t.sastanku rečeno prilikom donošenja odluke za prodor preko Neretve. 52 R. 53 Na Javorku i Bunaru brigada je isturila n a j p r i j e 3. proleterskoj brigadi. razradila je plan za uništenje partizanskih snaga. 293. dijelom. str. Sandžaka i. Zbornik. 50 Vrhovni štab je 11. k. II. Na Pakleni i Medeškovićima ostavljeni su 4. Beranska i Bijelopoljska brigada. Zbornik. d. knj. 99. Na lijevoj obali Neretve bile su koncentrisane glavne snage četnika iz Hercegovine. Zatim je nastavila marš preko Krstača i Dobrigošća. str. str. 12. Zetski odred i Nikšićka brigada. radi obezbjeđenja od Konjica. Četnici su bili na ovim položajima: kod Konjica Mileševski korpus. 54 Izvještaj četničke Vrhovne komande. Crne Gore. 1. bataljon. str. . dep. 1534. 296. d. bataljon. d. naravno zajedno sa Italijanskim. proleterska našla u društvu sa starom poznanicom. proleterskom brigadom i n j e n i m divizijskim saborcima — 4. Italijani su to i dalje činili iako su Nijemci tražili da se četnici razoružaju. se Depeše četničke komande. 172. prema Mostaru. Komandant 2. M. i 6. 55 u okolini Glavatićeva Kolašinska. Andrijevička. 731. sa oko 5 500 četnika. 78. 57 i. si Naređenje zamjenika načelnika Vrhovnog štaba. 8. iz istočne Bosne. Depeša Vrhovnom komandantu. A-VII. »Prva proleterska«. Ona je smatrala da je došlo vrijeme za konačan obračun i u zapovijesti povodom toga stoji: »Momenat je da komunisti budu do nogu potučeni. marta i pismeno naredio 1. proleterske divizije. 51 Tako se 1. da će biti pod komandom 2.

a podržavala ih je italijanska avijacija sa aerodroma u Mostaru. trebalo da se prebaci preko Cajniča. Goražda i Foče i stupi u dejstvo. 134.« 83 Dobro je Ostojić ocijenio svoje snage. 299. f. A-VII. Poslije izvršenja zadatka t a j odred trebalo je da se vrati na lijevu obalu Neretve u sastav glavnih snaga. 27. 1. svog vrhovnog komandanta. Izvela ga je Konjička četnička grupa od oko 4 000 četnika. d. 289. i k. U prvom naletu 2. m a r t a 2. crnogorska brigada. niz lijevu obalu Neretve. 8 (dep. a i njihovog komandovanja. 1. Noću između 6. A-VII. kolone. koji je. prema tome. d. 41. k. k. fond četničke dokumentacije. 33. potpuno dotukle kod Boračkog jezera. fond četničke dokumentacije. A-VII. četničke kumentacije. ako se ukaže potreba. i 12. d. 1. 58 Sve te četničke jedinice stigle su i posjele navedene položaje prije k r a j a f e b r u a r a te su. Osećam svoju krivicu i krivicu potčinjenih mi komandanata za nepotrebno pale žrtve kod Jablanice i nepovoljan obrt situacije. 68 Isto. Sami četnici priznaju da su u ovim borbama imali 550 mrtvih i ranjenih. 2. f. neposlušnosti i nemarnosti komandnog elementa došlo je do prodora komunista kod Jablanice i razbacanosti snaga na južnom frontu. m a j o r Branko Ostojić. ali nije to »jedini« uzrok njihovog poraza nego i snaga i odlučnost partizanske grupacije koja je nadirala tim pravcima.2 200 četnika. durmitorsku četničku brigadu. 59 Sarajevska grupa četnika bila je na padinama Bjelašnice i Ivan-planine. proleterska divizija potpuno je razbila 1. bio je prebačen iz Hercegovine u rejon Knina pripravan da učestvuje u »gonjenju i uništavanju partizanskih snaga«. dalmatinska brigada razbila je četnike kod mosta na Neretvi. 61 Jedinice 2. Ja vas molim da odredite specijalni vojni sud koji će izreći presudu meni. T a j prvi mostobran brzo su proširile 2. 60 Četnicima je bio pridat jedan bataljon Italijana. 1374). a potom ostalima. Osim navedenih jedinica. 58 Izvještaj četničke komande. Jedan jaki četnički odred. «i Zapovijest komandanta 1. Imala je zadatak da »po cenu najvećih žrtava« presiječe mostobran. 133. f. f. četnici su za ovu akciju pripremili i Limsko-sandžački odred. k. idućeg dana. 6 2 Poraz četnika na Neretvi poljuljao je čitav sistem njihove odbrane. 19. 1. oko 2 800 ljudi. proleterske divizije dočekale su Konjičku četničku grupu između 11. Komandant isturenog dijela Vrhovne četničke komande. A-VII. m a r t a na liniji Paklena — Bijela i razbile je. d. 202. sa Depeše četničke komande. Četnici su odmah pripremili napad na mostobran. i 7. imale dovoljno vremena da dobro upoznaju teren i organizuju odbranu. i 2. ovako: »Jedino zbog nesposobnosti. a onda je. fond četničke do- . izvjestio je Dražu Mihajlovića. fond četničke dokumentacije. d. en Depeše četničke komande. proleterska i 4. k. i pokazao svu nesposobnost četnika. f. za borbu protiv jakih partizanskih snaga.

str. 1. Izgleda nevjerojatno. fond četničke dokumentacije. koje su se pripremale za napad na tom pravcu. 134. brigade uputio je 1. 64 Četnička komanda je. Iskakali su kroz prozore kuća u kojima su se odmarali i bježali u šume planine Lipete. više ne predstavljaju veliku opasnost i s jedinicama u koloni kreće preko Glavatićeva ka cesti Kalinovik — Nevesinje. 11. d. Na čelu se kretala 1. Glavne četničke snage. Iza 1. ostala začuđujuće neobjektivna u procjeni jačine partizanskih snaga. 134. iz rejona Mostara. 1. ali ta procjena je bila da partizani raspolažu sa oko 500 boraca. 672)— Čičevo — L i p e t a — — Velika okuka (k. a još više kada je razbijena i potučena Konjička grupa. Kamionima je prebacivala Zetski odred i Nikšićku brigadu sa svog lijevog krila. 1. 6 5 Štab 2. 65 Izvještaj četničke komande. marta. Prvi bataljon je izgubio dva borca. Ukupno je bilo više od 3 500 četnika. IV. Glavni napad trebalo je da izvrši Kombinovani korpus. crnogorsku i pristiglu 10. 66 Zapovijest štaba 2. a 4 su ranjena. baš na te snage. Oko ponoći 1. neposredno uz obalu Neretve. Kombinovani korpus. 6. proleterske brigade kretao se. To su bile predstraže glavnih četničkih snaga. 1. u selu Čičevo. d. A-VII. Prvi bataljon se odvojio od kolone u Bukovici i odmah naišao na m a n j e četničke zasjede. a sa dva bataljona je nastupao prema Glavatićevu. 1456). pravcima Čičevo — Borci i Lišaj — — Ražište rano u j u t r o 15. k. proleterska brigada.Četnička komanda je bila potpuno iznenađena prelaskom partizana preko Neretve. bataljon da obezbjedi desni bok kolone. Iza takve procjene došla je i odluka o pripremi napada za uništenje te partizanske »grupe«. k. Četnici su iznenađeni. 70. Borba je bila žestoka. ali je smatrao da. bataljon je naišao. koje su brzo rastjerane. proleterske divizije. f. brigadu iz 3. a lijevo takođe ostaci brigade razbijenih na Neretvi. i pored toga što su njene jedinice pretrpjele teške udarce u prva dva sudara sa partizanima. divizije. 64 izvještaj četničke komande. proleterska i 2. knj. Zrobljeno je 17 četnika i više ubijeno. dalmatinska brigada. na osnovu podataka. štab 2. 67 Stab 1. d. 118—121. 5. t. u rejon Čičevo — Lipeta — Lišaj. Desno su bili ostaci razbijene Konjičke grupe. A-VII. Zbornik. 815) — P e r i n kuk (k. . Glavna kolona. Na te dvije nedaće ipak je vrlo brzo reagovala. fond četničke dokumentacije. bataljon 2. već dva puta potučene. f. 66 Međutim. koje nisu bile male. da razbiju četnike. kao rezerva. sa pravca od Čičeva. Prva brigada je dobila zadatak da očisti teren ispred sebe od četnika. divizije iz iskaza zarobljenih četnika dobio je dovoljno podataka o jačini četničkih snaga. posjele su položaje na liniji: Kom (k. divizije procijenio je da se četnici grupišu na Lipeti i Banjem dolu pa je tamo uputio 4. kretala se pravcem Borci — Bukovice — Glavatićevo. Bataljon je već bio dobio obaviještenje od zarobljenika da se u selu nalaze jake neprijateljske snage i blagovremeno se razvio za borbu. dalmatinske brigade.

Radovana Popovića i Dragutina Lutovca. Bataljon se povukao na kose sjeveroistočno od Cičeva. dalmatinske brigade u pomoć 1. Treću četu 1. Nije naišla na neprijatelja sve do Glavatićeva. Prvi bataljon se našao u teškoj situaciji. izvršila je juriš na glavne neprijateljske snage na Lipeti i natjerala ih na povlačenje. Ta četa 1. marta. »prikazao maksimum požrtvovanja i hrabrosti i zaslužio je svaku pohvalu«. prema izvještaju štaba brigade. brigade očekivali su jače neprijateljske snage u samom selu. izgubivši 4 borca od kojih dvojicu svojih najboljih puškomitraljezaca. počevši od Ražišta do Lipete i Tjemena. 206. str. Tako su se na kosama iznad Oičeva sudarili proleteri i četnici rodom iz istog kraja. Odvratio je kišom bombi. Iako se morao povući bataljon je odigrao značajnu ulogu. bataljonu da zajedno održe položaje u toku 15. Glavninu tih neprijateljskih snaga sačinjavale su Andrijevička i Kolašinska četnička brigada. s puno povjerenja u 1. hercegovačke brigade u lijevi bok neprijatelja. jedan minobacač i 18 mrtvih. preko Presjeke. prilikom osnivanja brigade. bataljonom. i 2. Na kosama iznad Oičeva. Neprijatelj je ostavio na položajima tri teška mitraljeza. Pomogle su joj u tome ostale čete. bataljon 2. pa se srećno povukla. divizije i štab 1. kod kojega se čula borba. a sa drugom je podilazio uz same stijene. Moj bataljon. nalazile su se snage već spremne za protivnapad. To nije uplašilo 1. bataljona toliko se bila popela uz stijene da su je četničke bombe prebacivale. Njegova 3. da će obezbijediti n j e n desni bok. Bataljon je pokušao da pređe rijeku. sačinjavali su uglavnom borci baš iz tih krajeva. koji je u zoru stigao do Glavatićeva. Bilo je slučajeva da se borac popeo na rame svoga druga da bi mogao zasuti bombama neprijateljske položaje. to ovdje nije zbunilo. Zbog toga je naređeno 2. Bataljon je. bataljon. 6 " Kolona 3. bataljonu da pregazi rijeku i napadne Glavatićevo sa desne obale Neretve. začudo. četa morala se povući niz stijene. Jovanović. Stab brigade uputio je rezervu. Neprijatelja. ali je nije mogao pregaziti i nastavio je pokret za 3. bataljon. Naravno. bataljona probijala se uz Neretvu. 3. . Pred samu zoru. proleterske brigade. j e r je natjerao četnike da odustanu od planiranog napada i da otkriju svoje položaje. koja je obilazila preko Presjeke. 6 8 Tek kada je svanulo četnici su shvatili da su ih potisle male snage. kao i udar 10. pod vrlo teškim okolnostima. Ta četa se naporno pentrala uz stijene da bi dospjela do neprijateljskih položaja.Okršaj u Cičevu pokazao je da je to samo uvod u teške borbe sa jakim neprijateljem. pa su se prikupili i izvršili protivnapad. četa nije mogla da nosi zaplijenjene mitraljeze i dva je bacila niz stijene. Neprijatelj se ni tada nije pojavio. četa. Stab 2. On se smjelo upuštio u borbu sa gotovo deset puta jačim protivnikom. Sa jednom četom napadao je na Lipetu. Po svemu sudeći neprijatelj je smatrao da je Glavatičevo u njegovoj dubokoj pozadini i kad je 88 B. Pokazalo se da je neprijatelj mnogo jači nego što se pretpostavljalo i da su potrebne mnogo veće snage da bi ga razbile.

srednja kolona. crnogorska brigada. Četnička komanda je prikupila raspoložive snage i pripremila novi napad. sa zadatkom da uništi neprijatelja u rejonu Kvanje — Tjeme i sadejstvuje sa 10. 70 I četinci su se takođe pripremali za napad. divizije. Stab 2. Proglašen je za narodnog heroja.Omladinska četa. Stab 2. sa n a m j e r o m da na dominantnim visovima iznad Glavatićeva spriječe dalji prodor partizana. Zarobljenici su predati štabu 2. bataljona. proleterske divizije i četnička komanda . i 6. da su to najbolje četničke jedinice iz Crne Gore i Hercegovine i da žele da spriječe prodor partizanskih snaga u sjevernu Hercegovinu i Crnu Goru. i to im je bila poslednja presuda koju su donijeli. i na vrlo pogodnom položaju za odbranu. To su uglavnom bili sandžački četnici iz Konjičke grupe i muslimanska milicija. napadala je sa dvije kolone: prvom pravcem Glavatičevo — Međe — Tjeme. na sprat. odjeljenje za agitaciju i propagandu omladinskog četničkog komiteta i nekoliko omladinaca. Komandir Dragoljub Božović-Zuća. predala se. koja je napadala pravcem Kula — Ražište. Zgrada u kojoj su bili štab i članovi suda bila je od tvrdog materijala. sudije i agitatori. 4. Nikšićku brigadu. Bataljon je onda zapalio zgradu i mala grupa oficira iz štaba. napadala je pravcem Glavatičevo — Krupac — Biskup — Borovi d o — K r u š e v l j a n i . marta. bataljona. Treći bataljon je zarobio »omladinski komitet« i nastavio prema zgradi gde je bio štab i ostali četnici. Istog dana kada i štab 2. 1. Odbijanje napada 1. angažovanjem svojih snaga i u sadejstvu sa nekim jedincama 3. proleterska brigada. četnički ratni sud. Razbježali su se. Poslije izbijanja proleterskih brigada u rejon Glavatićeva četnici su na t a j pravac uputili svoju rezervu. Ponovila se situacija od 14. brigade ohrabrilo je četnike i samohvalisali su se da su dobro procijenili da partizana nema mnogo i da nijesu jaki. bataljon je prešao Neretvu i razbio neprijateljske snage na desnoj obali. divizije uvidio je da su četnici veoma jaki. Borbe kod Cičeva i Glavatićeva su pokazale da četnici imaju jake snage na tom sektoru. divizije. a drugom pravcem Glavatičevo — k. a desna kolona. 2. Treći bataljon je nastojao da brzo raščisti situaciju. U selu nije bilo jakih četničkih snaga: štab Kalinovičke brigade. napadala je pravcem Biskup — Krstač — Ravno brdo i prema Devojačkom kuku. bio je nesmotren i pokušao je da uđe u zgradu. hercegovačkom brigadom. naišla na stražara iz četničke omladinske čete koji je mirno pitao: ko je tamo? »Omladinci«. još uvijek su se nadali uspjehu u konačnom ishodu. Iako su doživljavali iznenađenje za iznenađenjem i trpjeli sve teže udarce. Poginuo je. Lijeva kolona. 498 — Devojački kuk. prethodica 3. Kad je 3. bataljona 1. bataljon likvidirao neprijatelja u Glavatičevu. divizije odmah je napravio plan za uništenje te jake četničke grupacije. odgovorila je prethodnica i bez otpora zarobila stražara. 2. proleterska brigada bez 4. Članovi četničkog ratnog suda pružili su otpor. vidjeći da joj nema spasa.

Prvi i 2.je izdala zapovijest za napad. što ih je izložilo ubitačnoj vatri puškomitraljezaca i mitraljezaca 1. bataljon da napadaju kao posebne kolone. od blizu 2000 četnika. Onda je odjednom nastalo bježanje četnika. i 2. i 2. U selu Ćesimu komandant četničkog Glavnog štaba. 1. Drugi bataljon je blizu Zaborana naišao na sedam već postavljenih minobacača za podržavanje planiranog napada. a onda su jedinice 3. 71 Četnički komandanti su planirali napad u zoru. Uz strme stijene Devojačkog kuka 2. bataljon zauzeli su kose iznad Česima. hercegovačka brigada. proleterskom. .30 časova 17. 134. Prizor je bio stravičan. Bajo Stanišić. crnogorska. 11. na koji je napadala 4. Napad 2. U 1. Bataljoni su imali samo jednog lakše ranjenog borca. Čitavih 15 minuta četnici nijesu mogli ni da shvate šta se to dešava. 4. Oba bataljona su u rekordno vrijeme izbili na određene položaje. fond četničke dokumentacije. Prvoj proleterskoj brigadi bilo je posebno drago što je tako sjajno izvršila zadatak u sastavu 2. Sve je išlo kao da je dobro sinhronizovano iako bataljoni nijesu imali međusobne veze u toku napada. 1211. h e r cegovačku brigadu. na odvojenim pravcima. A-VII. brigade. a i besputicom. Četnici su opet bili iznenađeni. a i proleteri su napali tog istog dana nekoliko časova ranije (u jedan čas poslije ponoći). j e r su nastupali kozjim stazama. d. bataljon 1. k. brigada je pojačala napad. Stab 1. marta oba bataljona su u isto vrijeme napali neprijatelja u bok i sa leđa u rejonu Kvanj — Tjeme — Ivanovo brdo. Morali su da bježe preko strana planine Ruževače. 5. i u rejonu Lipete. iako je okolo bio led i snijeg. Padali su kao snoplje. Kratko vrijeme poslije tog uspjeha 1. proleterske divizije i u sadejstvu sa 2. f. kako i ne bi kada su vatrom tučeni iz vlastite pozadine. bataljon se provukao ispred samih neprijatljevih rovova na Krstaču i izbio na k. gdje se branio Pješivački bataljon Nikšićke brigade od oko 400 ljudi. f. Zarobljeno ih je 51. Bataljoni su se rasteretili nepotrebne opreme. ali i po snijegu. Na goloj strani. divizije nastavile da ih gone prema Nevesinju. d. divizije tekao je prema planu. 302a. bataljona počela je borba u rejonu Krstača. bataljona. zarobi ili uništi. proleterske odredio je 1. Brigade su energično prodirale na svojim pravcima. proleterske odmah su se usmjerili prema četnicima koji su bili ispred 10. 71 Zapovijest četničke komande. ostalo je preko 100 mrtvih četnika. Šteta što je jedna duboka jaruga spriječila da se čitava ta masa. U zoru su bataljoni primijetili u rejonu Lipete veliku masu četnika koja se ustremila na 10. i k. i 2. Sa odstojanja od oko 600 m bataljoni su otvorili vatru na neprijatelja iz 4 mitraljeza i 28 puškomitraljeza. Svi su zarobljeni. da bi se lakše kretali. Borci su ulagali toliko mnogo napora da je svaki bio okupan znojem. pokrivenoj debelim snijegom. gdje je napadala 10. Prvi i 2. Nišandžije su bili Italijini. 72 Bataljoni su gonili četnike do Zimlja. bez ikakvog reda. preskočio je preko jedne kamene ograde i u poslednjem trenutku uspio da se spase zarobljavanja. U isto vrijeme 10.

) položaja. Moj bataljon. 7 « Naređenje Draže Mihailovića. V.« 77 Čim je gonjenje razbijenih četnika preuzela 10. sav iznuren.« 74 Kod Glavatićeva četnici su pretrpjeli pravi poraz koji je. 162. nastavila marš u pravcu Kalinovika. . Zbornik. f. k. d. nastojali su i dalje da po svaku cijenu spriječe njihov prodor. str. uverava da ga napalo n a j m a n j e 1 500 odlično naoružanih komunista i da su uspeli usljed jakog iznenađenja i jakog dejstva iz pozadine. f. fond četničke dokumentacije.4. Četnici su potpuno razbijeni u rejonu Glavatićeva. znatno umanjio njihovu snagu. A-VII. t. Dražu Mihajlovića. 9. f. proleterske divizije. 239. već su ranije bile desetkovane i demoralisane. italijanskog korpusa. Tu se odmorila jednu noć. 11. proleterska brigada hitno se vratila u Glavatičevo i Lađanice. a naročito ne noću. crnogorskom i 10. mada je n j e n štab smatrao da se brigada našla u teškoj situaciji. nijesu bile predviđene. Borba je trajala celu noć. ™ Izvještaj centra 1. 76 Četnički komandanti su očekivali dolazak Limsko-sandžačkog odreda i u isto vrijeme tražili pomoć od Italijana i Nijemaca. a idućeg dana. . A-VII. 6. po marš-ruti koja je predviđena u zapovijesti štaba 2. za koje su partizani bili glavni neprijatelji. 1. divizije uputio prema Glavatičevu ne znajući ni snage ni n a m j e r e neprijatelja. 1. durmitorska. divizija. Jovanović. marta. k. Fočanska i 2. straha. javno rekli da neće pucati na partizane i otišli kući. divizije od 14. poslije r a nije dobijenih udaraca. marta: »U prvi m r a k prebacile su se m a n j e grupe sa mitraljezima i bombama između neposrednih prostora u pozadinu Bajovog (Bajo Stanišić — M. puka divizije »Murđe«. čije posedanje nije bilo dobro izvršeno. Neke četničke brigade. 31. 1. 479. Tek kasnije oni su učestvovali u borbama koje je na tom pravcu vodila 3. knj. hercegovačka. Glavatićeva i na Devojačkom kuku. sa baterijom brdskih topova i četom tenkova. 73 Evo kako su četnici izvjestili svog vrhovnog komandanta. 210. Obavještajni centar 1. Bajo. Borbe oko Čičeva. 75 Ali četničke komande. 48. i 2. d. k. gubljenja jedinica iz r u k u . o borbama 17. 18. pa i ako su bile tako teške 73 B. 706a. Kada su ovi delovi došli iza leđa i otvorili jaku vatru onda je izvršen silovit napad sa fronta. 'i Izvještaj četničke komande. Izvještaj 6. proleterske brigade dobio je obavještenje da su četnici iz Pive prolazeći kroz Ulog. A-VII. d. 11. IV. ali oni nijesu stigli da učestvuju u ovim borbama. Čula se samo mitraljeska vatra i eksplozije bombi. Oni su ostali dosljedni svojoj politici: »Nikakvi razlozi ne mogu nas odvratiti da sarađujemo sa svim elementima koji se bore protiv komunista. Kod naših dolazi do uzbune. Italijani su im bili pripremili kao pomoć dva bataljona 55. fond četničke dokumentacije. j e r ju je štab 2. d. hercegovačkom brigadom. sarajevska. . u 17 časova. str.

proleterskoj brigadi. 11. k. 23.koji je vrlo podesan za prebacivanje snaga iz Crne Gore i Hercegovine u Bosnu. A-VII. da što prije izbije u rejon Kalinovika. f. da su slabiji uslovi za smještaj i odmor boraca i. da neposredno r u kovodi »uništenjem komunista«. Odred je dosto dugo odlagao polazak prema Neretvi zbog neprečišćenih odnosa u četničkoj komandi. fond četničke dokumentacije. 80 izvještaj četničke komande. 79 izvještaj 6. a računao je da se i na tom dijelu marša može sresti sa jačim četničkim snagama pa je odlučio da 1. marta nastavila marš pravcem Glavatičevo— Bjelimići — Dindol — Polje — Boj ići. 79 Sa odredom je došao u Kalinovik i Draža Mihailović. d. Najzad je prebačen u 70 italijanskih kamiona do Ćajniča. i brigada je nastavila marš za izvršenje glavnog zadatka. koji se nalazio na lijevoj obali rijeke Zavale. 168. Kolona se. marta. pa je odustao od te odluke i uputio brigadu za 2. Od prvog sudara sa jedinicama Glavne operativne grupe. 1. prema itali— janskim dokumentima. d. ravno u susret 1. prikupi obavještenja o neprijatelju u gradu i prekine saobraćaj između Kalinovika i Uloga. Neprijatelj je takođe 231. 81 Vrhovna četnička komanda mnogo je očekivala od njega: da odbrani rejon Kalinovika . kretala samo noću. 10. Brigada je između 18. t. 46. Dio tog odreda živio je kasarnskim životom u Kolašinu. d. k. pravcem Bjelimići — Polje — Boj ići — Grajsalići. i da spriječi prodor partizana ka Crnoj Gori tukući proleterske brigade. izvodio obuku i primao platu u italijanskim lirama. i 19. brojio 2 314 četnika. knj. 237. Brigade su primijetile k r e t a n j e neprijatelja. mještani su ga obavijestili da je t a j put neprohodan i da na n j e m u ima mnogo snežnih nanosa. dalmatinskom.ispalo je kao nešto uzgredno. a odatle se pješice uputio za Kalinovik. m a r t a 2. 1345 i na Kovačevoj glavi. A-VII. četnički vrhovni komandant i ministar vojske u izbegličkoj jugoslovenskoj vladi. Zbornik. zbog tajnosti. proleterska nastupa pravcem Bjelimići — Vrhovina — Kuta. brigade ocijenio je da se teže kretati u jednoj koloni. Taj četnički odred nastupio je pravcem Kalinovik — Odžaci — Glavatičevo. Sa 1. dalmatinska brigada stigla je u selo Hotovlje. 80 Na mitingu u Kalinovaku četnici su svom v r h ovnom komandatu dali svečano obećanje da će tući i dotući komuniste. Na teritoriji Kalinovika tada je bilo 5 840 četnika. U zoru 20. k. italijanskog korpusa. Bataljoni 1. brigade požurili su da posjednu položaje na kosi Prisoje. Međutim. četnička Vrhovna komanda planirala je da za nove borbe dovede kao pojačanje Limsko-sandžački četnički odred. Stab 1. gdje je stigao 18. proleterskom maršovala je i 2. a 1. f. . proleterska u Bojiće. dalmatinska brigada. fond četničke dokumentacije. da se duga kolona sporije razvija za borbu. IV. koji je vodio preko visokih padina Treskavice i izbijao direktno na Kalinovik. što je n a j važnije. sa glavninom na Oštrikovcu i Glošću. '8 Izvještaj četničke komande. 7 8 Odred je.

Mašinkom je kosio neprijatelja. Bilo ih je mnogo. Tada su bataljoni 1. bataljon. Zbornik. bataljona. 1447. proleterske brigade. Četnici su vrlo rano pošli u napad na cijelom sektoru. 12. Na grebenu jedne kose sudarili su se četnici i proleteri. mitraljesci i strijelci. koja je nastupala na tom pravcu. proleterske brigade uvidio koliko je pogriješio kada je olako odustao od marša preko Vrhovine. Poginuo je i hrabri zamjenik komandanta Vojo Grujić. . Prva proleterska i 2. Tada je štab 1. bataljonu prvo je stigao 1. preko 2 500. Došlo je tako do neočekivane borbe. 1334 i 1403. Neprijatelj je zatvorio pravac prema Kalinoviku. Nijesu uspjeli ni za stopu da pomjere proletere. U pomoć 2. 27. To je bio žestok sudar. Automatsko oružje je neprekidno sipalo sa obje strane. bataljon 1. t. Ona je odigrala presudnu ulogu spriječivši četnike da obuhvate lijevo krilo brigade. i povukao se. nanoseći im velike gubitke. Takođe je jakim snagama posjeo visove na Treskavici na liniji Glikovac — Orlov kuk. bataljona Vojo Grujić. brigade i iz pokreta se bacio na četnike. proleterske divizije. t. IV. dalmatinske brigade. 1403. Njegovo desno krilo brzo je napredovalo i jakim snagama izašlo na položaje na k. Četničke elitne jedinice nijesu izdržale napad proletera. Stab 1. Razvila se borba prsa u prsa. U istom redu bili su bombaši. Obavještenje štaba 2. Te položaje bataljoni 82 Izvještaj štaba 1. Četnici su brzo prenijeli težište napada na ljevo krilo 2. knj. Najprije je došlo do jakog sudara na desnom krilu. Bombaši su bacili bombe. str. Ipak je svaki njihov novi napad bio nešto slabiji od prethodnog. Zacrnila se kosa od mrtvih i ranjenih.primijetio kolonu 1. IV. brigade uputio je na lijevo krilo Omladinsku četu 3. bataljon nije mogao da izdrži juriš četnika koji je podržavala italijanska artiljerija. knj. Siljevac i Ćestaljevo. Njen 4. Druga dalmatinska je odbila njihov prvi juriš. i u početku se nijesu osvrtali na gubitke. Četnici su u toku dana i noći šest puta jurišali. Upravo su položaje na tom pravcu posjeli četnici. brigade izvršili novi juriš i zbacili neprijatelja sa svih važnih položaja na k. 59. d. grupisao jače snage na lijevi bok 1. a veliki broj je ranjen. dalmatinske brigade u jarugu i da tu zateknu i dijelove 1. Zaprijetila je opasnost da četnici nabace bataljone 2. 11. Zbornik. i to na cijelom frontu. Sva tri bataljona 1. Četnički komandant sa Oštrikovca toliko je vikao da su proleteri čuli sve n j e gove komande. proleterske izvršili su juriš na crnogorske četnike. a odmah zatim i 3. U tom trenutku pristigao je 2. Tu su ubijena 42 četnika. d. Proleteri su imali 7 mrtvih i 8 ranjenih. 82 Proglašen je za narodnog heroja. brigade i takođe žurio da što prije zauzme povoljnije položaje za borbu. Četnici su zaustavili juriš proletera i odmah uzvratili protivnapadom. dalmatinska našle su se u teškom položaju. Proleteri su ih dočekali. U streljačkom stroju bio je i zamjenik komandanta 2. proleterske. proleterske brigade i tukao je jakom vatrom prijeteći da je obuhvati i nanese joj teške gubitke.

t. i 6. t. razbili dvije hercegovačke četničke brigade i ovladali komunikacijom Kalinovik — Nevesinje. koje je Vrhovni štab uputio u sastav brigade. proleterska brigada zauzela Obalj. koja se bila povukla poslije prvog sudara. Dva bataljona 1. Stab 2. bataljon 1. knj. 88 U toku noći četnici su nastupali u pravcu Vrhovine. kao pojačanje jedinicama na ovom sektoru. proleterska i 2. Znajući da su brigade veoma umorne. samoinicijativno. brigade. koji su bili zadržani radi obezbjeđenja prema Konjicu. f. IV. dalmatinskom brigadom i velikih gubitaka koje su pretrpjeli. U isto vrijeme je 2. 59. Druga proleterska brigada i 4. divizije da odmori jedinice. i to poslije prethodne noći provedene na maršu. Moj bataljon. i 23. u pozadinu četnika. bez hrane i sna. sa n a m j e r o m da na Drini organizuju odbranu. prema vatri. Vrhovni štab je odmah uputio t r a žene snage i naredio štabu 2. Stab 1. proleterske. uveče 21. Bataljoni su bili više od 24 sata na snijegu. . divizije uvidio je da su četničke snage mnogo jače nego se očekivalo. brigade je. 84 U toku ove borbe kod Kalinovika. marta izbili su u Ulog. istočno od Kalinovika. 1. U takvoj situaciji štab brigade je odlučio da bataljone povuče na desnu obalu potoka Vrhovine i zauzme pogodnije položaje radi spriječavanja eventualnog prodora četnika u pravcu Bjelimića. str. proleterske brigade. 59. k. str. brigade nije imao vezu sa 2. d. 2. 5. dalmatinska brigada. marta pobjegli u pravcu Foče.nijesu mogli dugo zadržati. u v j e rili da nema ništa od razbijanja proleterskih jedinica i donijeli su odluku o povlačenju. Sudar 1. procijenio da lijeva kolona. zatražio je od Vrhovnog štaba da pošalje dva bataljona 1. 4. m a r t a u Kalinovik bez borbe. IV. str. Prijetila je opasnost da izbiju u Bjelimiće i otuda napadnu brigadu s leđa. Izvještaj štaba 1. marta. vode teške borbe sa neprijateljem. 12. jer su nešto niži od položaja na kojima se neprijatelj nalazio i posve otkriveni. Stab brigade je u izvještaju posebno istakao da: sa Stenografske bjeteške. 12. B. d. štab 2. proleterske brigade sa elitnim četničkim jedinicama jedan je od najžešćih sudara sa četnicima uopšte. poslije strašnog sudara sa 1. 214. proleterske brigade. kod Uloga. 85 U međuvremenu se situacija razvijala povoljno na pravcu desne kolone. 84 Izvještaj štaba 1. 27. Nije im pošao direktno u pomoć nego je. proleterske u Jelašca ubrzalo je njihovo povlačenje tako da su u noći između 22. Zbornik. dalmatinskom. i još jednu brigadu. u stalnoj borbi. Zbornik. proleterskom i 2. 27. Jovanović. vrlo energično prodro sa brigadom i izbio u Jelašca. d. 86 Izbijanje 2. sačeka pojačanje i onda razbije četnike u Kalinoviku i okolini. A-VII. knj. proleterske ušli su 23. 1985. Četnici su se još 21.

k n j . Oni su uvek bili jači. IV. t. d. 28. Po izvještajima komandanata crveni su svi po pet puta oživjeli. d. k. iz bivše jugoslovenske vojske. a vođenje operacija bezmalo laičko. od kojega se više nikada nijesu oporavili. mnogi četnici uvidjevši u kakvoj su zabludi. U isto vrijeme Draža Mihailović je naredio da iz Srbije dođu tri četničke leteće brigade. U isto vrijeme izvršila je i reorganizaciju svojih jedinica i stvorila »leteće brigade«. str. f. 299." 1 87 Izvještaj štaba 1. A-VII. Zbornik. pretrpjeli svoj najveći vojnički i politički poraz. 88 Izvještaj četničke komande. fond četničke dokumentacije. 134. 299. većina trupa je kurvanjski pobjegla sa bojnoga polja ispred neprijatelja brojno slabijeg . »» Izvještaj komandanta Drinskog četničkog odreda. t. 55. d. italijanskog korpusa. 8» Pismo delegata Vrhovne komande četnika. poput lješinara. Naši podaci o komunistima bili su uvek netačni.»Borba na sektoru Kalinovika spada među najteže borbe koje je naša brigada imala do sada. koje bi bile pokretne. IV. proleterske brigade. kao glavne snage kontrarevolucije. U n j e m u je bilo velikih međusobnih zađevica i nepovjerenja. . jačine do 400 četnika. 4. 12. Četničko komandovanje se pokazalo nedoraslo. Zbornik. k. osramotili se pred Talijanima i Hrvatima za sva vremena. nadajući se da će poslije operacija »Vajs« I i II sačekati razbijene partizane u Bosni i. autoritet starješina bio je vrlo slab. fond četničke dokumentacije. i sami pišu u izvještajima: »Komunisti su se uvek postavljali u centralni položaj i mogli uspešno da dejstvuju po u n u t r a š n j i m pravcima i to su dobro koristili. D. 165. 1. i to u dogovoru sa Italijanima. 12. . jer se stalno lažemo izvještajima o nekim nevjerovatnim borbama sa ogromnim uspjesima i najkrvavijim gubicima crvenih. .« 8 " Slabosti četničkog komandovanja slikovito prikazuje i pismo komandanta Drinskog četničkog korpusa: »Sto je ovako stanje krivi smo svi. Njihove brigade su razbijene ili desetkovane. piše svojoj komandi: »Po treći put u kratkom roku mi smo osramotili naše zastave i našu vojnu slavu . d. pobjegli su svojim kućama i uz put bili najbolji propagatori o snazi jedinica NOVJ. iako su imali napretek starog oficirskog kadra. 59. . na primjer.« 90 Vrhovna četnička komanda je poslije prvog sudara kod Kalinovika uvidjela da je bitka izgubljena i izdala je naređenje za povlačenje na obalu Drine. 27. zadati im poslednji. str. knj. Evo šta.« 87 Četnici su se grupisali na obali Neretve. A-VII. osjećajući se bijedno pred Italijanima. jer naši spoljnji položaji bili su nepovezani tako da su se komunisti mogli provući kuda su želeli. 88 Delegat Vrhovne četničke komande kod 6. napadale iznenada i ne bi bile vezane za određenu teritoriju. f. Umjesto toga četnici su. Jevđević. uništavajući udarac. .

osim gubitaka u borbi. podigne odgovornost pojedinaca. marš-ruta je vodila preko relativno pošumljenog terena. Vrhovni štab je upozorio sve jedinice da štede municiju i uveo »norme«. i odmah je dao uputstva 9 3 kako da se ojača disciplina. Krbljine i Sivolji. knj. Odatle je nastavila marš prema Usti92 Pregled brojnog stanja 1. Maršovala je danju. j e r za posl j e d n j i h 50 dana brigada je prešla više od 800 km. Borci su u borbama trošili mnogo municije. odnosno odredio daljine do kojih se može otvarati vatra iz pojedinih oružja. Stab brigade je uočio da se p o j a v l j u j u m a n j i problemi u pogledu discipline. 305. Za poslednja dva mjeseca brojno stanje brigade smanjeno je na 1 496 boraca. budnosti. od kojih je van stroja. u selima Vlaholje. marta. Upozorio je i na to da prema zarobljenim četnicima treba postupati uvijek pravilno. str. sastancima omladine i četnim konferencijama. do linije Srbotina — Gradac. Predah od tri dana dobro je došao brigadi da sva ta pitanja razmotri na partijskim sastancima. Brigada se trudila da otkloni uočene nedostatke i da što spremnije pođe u susret novim zadacima. Analizirani su marševi i držanje boraca na maršu i u borbama. proleterske brigade. . časovima vojne obuke. IV. pojača budnost na prenoćištu. imajući u vidu da među n j i m a ima mnogo zavedenih i prisilno mobilisanih. ustašama i četnicima. j e r neprijateljeva avijacija nije bila tako često u vazduhu kao u vrijeme borbi na Neretvi. a bilo je i bojazni da bi četnici mogli noću postavljati zasjede. koji su se mjesecima pripremali baš za te borbe.Prelazak preko Drine kod Ustikoline Kod Kalinovika. od kojih je 8 umrlo. S obzirom na to da su predstojale borbe sa četnicima. itd. odnosa prema imovini i si. Brigada je maršovala n a j p r i j e u dvije kolone. Na smanjenje brojnog stanja.92 U isto v r i j e m e u brigadu je stupilo samo oko 50 novih boraca i to uglavnom zarobljenih ili prebjeglih četnika. P r e d a h je došao u pravo vrijeme. vodila skoro neprekidne borbe. d. Borci su se vrlo slabo hranili i vrlo malo spavali. preduzimane su razne higijenske mere. 159. u kojima se troši mnogo više municije nego što se zaplijeni. brigada se odmorila tri dana. Italijanima. snijegu i mrazu. bilo više od 200. Veliki broj boraca koji su popunili n j e n e jedinice u centralnoj Bosni napustio je brigadu. najčešće po vrlo nepogodnom planinskom terenu. Brigada se tukla sa Nijemcima. 11. razvijao se društveni život u četama. uglavnom u bolnici. za vrijeme k r e t a n j a kroz pročetnički raspoložene k r a j e v e i prema mogućim napadima neprijatelja uopšte. često po kiši. kako da se na časovima vojne nastave više ukazuje na vezu i sadejstvo jedinica u toku borbe i pokreta. uticalo je i dezerterstvo i gubici od pjegavog tifusa. t. Zbornik. . Brigada je krenula rano 26. Oko 30 boraca dobilo je pjegavi tifus.

M. A-VII. obezbjeđujući desno krilo brigade od Foče. Zapisi o mojoj četi. d. divizije. No. puškomitraljezi. proleterske brigade. 07 Naređenje štaba 1. Kremin. k. »Prva proleterska«. 48. str. članak. Zbornik. 2. 144. U Ustikolini. f. str. umjesto toga. knj. Naređenje Vrhovne komande četnika. onda se razvio 2. već poslije prvog sudara 26. na brdu Kota. str. str. 227. bataljon i potisnuo neprijatelja sa Kreminskog brda. ali je metak pogodio žicu na kojoj se kretala koturača koja se na tom mjestu i zaglavila. 59. 413. bataljon koji je bio u prethodnici. 34. i orijentisao se prema Jabuci i Previli. m a r t a brigada je izbila u Ustikolinu. pa su se ponadali da će ih zaustaviti na pogodnim položajima ispred Drine. radi eventualnog protivnapada u pravcu Kalinovika. Zbornik. knj. 244. pređe Drinu. 12. k. 287. pod čiju je komandu vraćena 1. plašeći se da ne upadne u zasjedu. 94 Ispred 1. Cak su izvršili i izvjesna pregrupisavanja. 27. štab brigade je organizovao prelazak preko rijeke. to je ipak bilo suviše kasno. 1. Bojić. Burič. 11. minobacači i protivtenkovski topovi i iz n j i h su snažnom vatrom tučeni neprijateljski položaji na desnoj obali. B. bataljon razbio neprijatelja na njegovim slijedećim položajima. IV. t. Kasno poslije podne 28. proleterske brigade. i 29. postavljeni su mitraljezi. procijenio je da su snage 1. između 28. 1. pod zaštitom te vatre. 1. . marta počeli da se veoma brzo povlače na nove položaje. A-VII. Stab 1. 98 Moralo se pristupiti sistematskim pripremama za prelaz rijeke. Plivači-dobrovoljci 1. str. i 132. jer se. N a j p r i j e je 6.kolini u jednoj koloni. 2. Jovanović. proleterske. Zbornik. kako je to u zapovijesti bilo naglašeno. str. Onda je 3. d. f. knj. d. 198. 98 Izvještaj štaba 1. kad god su i gdje god su pokušali da organizuju odbranu tamo pojavljivala nova kolona 1. 128. str. Stab brigade je usporio nastupanje desnog krila. Četnici su osjetili da su partizanske jedinice zastale kod Kalinovika. 95 Ali su. proleterske brigade. marta. Četnici su t a j zastoj iskoristili i uspjeli da se prebace preko Drine. t. t. S. knj. d. j e r nije bilo vremena za obuhvate i presijecanje odstupnice četnicima. Moj bataljon. brigade nedovoljne da orga»4 Naređenje štaba 1. 97 Doveli su je do sredine rijeke. d. 11. potisnuo neprijatelja do linije Slađenovići — G. 233. zatim je 4. 707. Skela je stala i tako je propao pokušaj forsiranja Drine iz pokreta. među kojima i politički komesar bataljona Krsto Bajić. knj. 96 Odmah poslije izbijanja u Ustikolinu. proleterska brigada. Trebalo je da 1. str. pored železničke pruge i na kosi pored Kolunske rijeke. Četnici su panično i u gomilama bježali ka Ustikolini. bataljon izbio niz Kolunsku rijeku. 220. os Oslobodilački rat. IV. IV. proleterske brigade. bataljona. bataljon. fond četničke dokumentacije. 06 Izvještaj štaba 1. brigade bilo je oko 1 500 sandžačkih četnika i dijelovi Drinskog četničkog korpusa. preplivali su rijeku i pokušali da prevezu skelu na lijevu obalu.

6. Goražda i Foče pa je tamo hitno uputio 7. 103 a 10. aprila i zauzeo položaje na Krčinom brdu. proleterske divizije. t. f. da bi se 1. 2. Italijani su te stare rovove podesili prema svom naoružanju i potrebama. vrhovni četnički komandant. str. IV. IV. 12. d. 3. Četnička komanda je htjela da po svaku cijenu spriječi prelazak partizana preko Drine. 161. str. 38. fond četničke dokumentacije. proleterske brigade da dobro izvidi obalu i tek tada izabere najpogodnije mjesto za prijelaz. d. . koja se nalazila u rejonu Kalinovika. italijanskog korpusa. 11. str. d. i°s Izvještaji 6. 376. str. godine iskopala crnogorska vojska da bi spriječila prelaz austrijske vojske preko Drine. k. f. proleterska mogla jače angažovati u prelasku rijeke. Zbornik. proleterske brigade.«101 Zbog značaja odbrane na Drini i Pivi četnici su tražili pomoć od Italijana. Zbornik.nizuju prelazak rijeke i da se obezbeđuju sa pravca od Jabuke. k n j . ispred 1. f. Štab divizije sugerisao je štabu 1. 104 izvještaj 6. 100 On je napisao u naređenju: »Naši položaji su takvi da se lako mogu braniti protiv duplo jačeg neprijatelja«. 6. 311. posjeli Krčino brdo i rovove koje je još 1915. jačine oko 4 500 ljudi. A-VII. aprila stigla je i glavnina tog puka u rejon Ifsar — Kapak. Italijani su kamionima tamo hitno prebacili svoje snage iz Pljevalja. 296. Zbornik. d. U isto vrijeme naredio je 3. f. A-VII. 419. knj. 18. str. na desnu obalu boljševici ne smeju preči dok je i jedan vaš vojnik živ. Ukupno je na tom sektoru bilo oko 1 660 četnika. a zatim je komandantima naredio: »Zapamtite. koji su takođe želeli da zaustave partizane na Drini. too Naređenje D. 104 Tako se preko Drine. i 6. t. d. 4. naredio da se odbrana organizuje na samoj rijeci i po dubini i da se na t i m položajima pruži odsudna odbrana. Lično je Draža Mihailović. 1. našlo više od 2 000 Italijana. 294. i 197. da odmah krene ka Ustikolini. Mihailovića. 165. knj. 11. 20. alpskog puka divizije »Taurinense«. 172. krajiškoj brigadi. str. 593. i k. Mihailovića. IV. italijanskog korpusa. loi Naređenja D. A-VII. 102 Bataljon »Intra« 3. i°2 Izvještaj 6. d. sa bataljonom »Intra« i baterijom topova. Zbornik. 53. koji je k r a j e m marta prebačen iz Nove Varoši u Pljevlja. italijanskog korpusa. k. 445. Četnici su iskopali duboke rovove duž obale rijeke. proleterske brigade branili su četnici Drinskog korpusa i sandžački četnici. a Italijani su. krajišku brigadu. ojačan artiljerijom. 155. 12. aprila te snage je ojačao bataljon »Exille«. stigao je 1. d. d. i 156. Desnu obalu Drine u rejonu predviđenom za prelazak 1. 212. 105 Štab brigade je zaista detaljno ispitao cijelu obalu 106 i ostao pri 99 Izvještaj štaba Drinskog korpusa. fond četničke dokumentacije. IV. knj. t. 09 Desno i lijevo od n j i h nalazile su se ostale četničke snage. sa divizionom brdskih topova i velikim brojem minobacača i mitraljeza. fond četničke dokumentacije. k. t. 4. los Naređenje štaba 1.

t. t. 110 Naglašeno je da komandni kadar. Ali oštećena skela kod Ustikoline davala je neke nade da će se moći popraviti. str. Ukoliko bi se uspješno izvršio prelazak preko rijeke kod tr. tavana i podova napuštenih kuća. sve do komandanta bata107 Izvještaj 3. Zatim. u isto v r i j e m e pređu Drinu. 12. Bio je rodom baš iz sela Cvilina. Zbornik. aprila. II. 107 Njihova artiljerija i minobacači noću su tukli mjesta najvjerovatnijeg prelaza partizana preko rijeke. 193. t. za koju je vezan svakodnevni život ljudi. 602. bataljona predložio je da se naprave splavovi od balvana. N a j p r i j e su pretresene sve kuće. knj. 109 Naređenje štaba 1. 12. a u prvi sumrak dolazile su iz Cvilina jače snage i posjedale sve položaje na samoj obali rijeke. Vrhovni štab je požurivao prelaz preko Drine još dok su se jedinice prikupljale. Radilo se vrlo sporo jer je u čitavoj brigadi bio samo jedan čovjek koji je nešto znao o splavovima. Građa za splavove uzeta je sa krovova. sa mostom na Drini. Izvještaj 6. sve kuće u Ustikolini bile su napuštene. proleterske divizije. 11. Zbornik. 9. Četnici su preko dana u rovovima na obali imali samo predstraže i osmatrače. 11. greda i dasaka. 109 Foča. IV. divizije naredio je 1. Cijela brigada je angažovana u pripremama za prelazak Drine. knj. Za veliko čudo u tom selu na obali rijeke. Drina je bila nadošla od kiša. 844 mogao bi se organizovati pogodan uži mostobran. 1. los Uputstvo Vrhovnog komandanta. Neprijatelj je bio vrlo aktivan. knj. uspjeh kod Ustikoline pružio bi veće mogućnosti za njegovo proširivanje i brže izbijanje na pravac Čajniče — Ifsar — Foča. d. d. divizija sjeverno od Foče. Zbornik. str. knj. 108 kao i direktivu da razbiju četničke jedinice na desnoj obali Drine. 282. imala je veliki značaj za dalji prodor Glavne operativne grupe. Italijanska avijacija je otkrila da partizani p r i p r e m a j u splavove. podrumi i štale ne bi li se našla ma kakva skrivena sredstva za prevoženje preko rijeke. . Uostalom. proleterskoj brigadi da pređe Drinu noću 7. Cjelokupnim radom rukovodio je pionirski vod. a glavninom da se okrenu prema Foči i likvidiraju italijanski garnizon u t o m gradu. ostave potrebna obezbjeđenja prema četnicima. žice i klamfe. Zbornik. IV. Nikakvih plovnih sredstava nije bilo. nije nađen nijedan čamac. domobranskog zbora. IV. d. Detaljno su razmotrene sve mogućnosti i data uputstva o radu jedinica. divizija južno.ranijoj zamisli da rijeku jedinice pređu na pravcu Ustikolina — — Cvilin. Stab brigade tada nije znao da je neprijatelj na desnoj obali Drine baš na tom pravcu grupisao glavne snage. Svi bataljoni su se odmah dali na posao. Za spajanje greda korišćeni su stari ekseri. važna raskrsnica puteva. 412. štab 1. 22. italijanskog korpusa. t. str. grupa i pojedinaca. Dao je uputstva o načinu prelaza preko rijeke i insistirao da obje kolone. 294. d. 148. Dva dana prije toga štab brigade okupio je sve štabove bataljona i komandu protivtenkovske čete na sastanku u Odžacima. Brza i plahovita nije se mogla pregaziti. Stab 6. U duhu direktive Vrhovnog štaba. str. a 2. sjeverno i južno od Foče.

2. a na drugom su četnici pobili cijelu posadu. Oko ponoći odustalo se od daljeg pokušaja prelaza. 115 Borci su. proleterska morala te noći preći Drinu. 112 Stab brigade bio je vrlo nezadovoljan neuspjehom. knj. ako ocijeni da je slab. 49. htio je po svaku cijenu da bude dobrovoljac. treba da budu i prvi dobrovoljci. 113 Dobro su analizirani svi propusti napravljeni u prvom pokušaju. i 28. Nije to bilo n a d m e t a n j e ili želja za slavom. Burić. 198. knj. f. Gotovo svi su htjeli da to budu.ljona. Ka pod 111. da se iz svakog bataljona odaberu dobrovoljci koji će prvi prijeći Drinu i omogućiti prebacivanje ostalih snaga. Trebalo je obaviti poslednji dogovor. k. aprila. 9. Na brzinu su održani partijski sastanci. komande četa su detaljno objasnile zadatak svakom pojedincu. proleterske brigade. Naređenje Vrhovnog komandanta. Postojala je bojazan da neprijatelj koncentriše sve svoje snage na 2. u prvi sumrak donijeli 34 napravljena spiava na samu obalu. Južna grupa je prešla rijeku 6. str. Rano 8. Sastanku je prisustvovao i komandant divizije Koča Popović. posade su se izmiješale. Na položajima su postavljena dva protivkolska topa. da budu d bombaši. Vrhovni štab je ponovo tražio da se ubrza prijelaz preko Drine. d. Prva dva spiava otisnula su se od obale i jedan se prevrnuo. str. Bilo je jasno da se Drina ne može preći prije nego se likvidira posada na samoj obali. a trebalo ga je presresti i uništiti. bude naoružan i da u slučaju potrebe starješine mogu da se prihvate puškomitraljeza ili. Donijeta je odluka da novi prelazak počne odmah poslije pada mraka. kako i kada treba da uradi. šta. 111 Neprijatelj je tukao jakom vatrom iz rovova na obali. P r e nošenje splavova do obale bilo je veoma teško i sporo. članak. aprila i bila je usamljena. uz velike napore. 48. Uz mnogo napora i ubjeđivanja izabrano je 60 dobrovoljaca. Prvi pokušaj prelaska izvršen je uveče 7. da se prethodno onemogući četničkim snagama dolazak iz Cvilina i posjedanje rovova na obali. pobjegne iz Foče. čak. II. 1. bataljona. A-VII. 23. Sve je bilo spremno. Moma Stanojlović. radi podrške. »Prva proleterska«. str. Komandant brigade Danilo Lekić i politički komesar Mijalko Todorović održali su sastanak sa dobrovoljcima. ili da. i 4. . aprila ponovo je okupio komandni kadar. da ije zbaci u Drinu. 7 teških i 7 lakih minobacača i 50 puškomitraljeza 1. Komandantima bataljona teško je pala kritika. Kritika je bila loštra. 707. na primjer. oružje je prokontrolisano i oprema pritegnuta. ponoviti ko. t. d. Izvještaj štaba 1. 111 na 'is 114 44. 114 Sve okolnosti su bile takve da je 1. Prva teškoća pojavila se u izboru dobrovoljaca. Napravila se gužva. diviziju. Nije bilo potrebe da ih neko ubjeđuje. bataljona. kao najiskusniji. 2. Komandiri i komesari su smatrali da oni. 15 mitraljeza. Komandant 3. Na obali su koncentrisana sva oruđa i automatska oružja. S. To je bio izraz svijesti i odgovornosti proletera čiji je osnovni motiv bila želja da se izvrši težak zadatak. Zbornik.

U Cvilinu se grupa proletera brzo sredila d postavila obezbjeđenje uskog mostobrana. Za njima. bataljona i sa grupom dobrovoljaca krenuli uz Krčino brdo. kao da se zora približava. Svi su bili potpuno mokri. članak. str. članak. d. Četnici su bili zbunjeni i njihova glavnina je poslije kratke ali oštre borbe. i ponovo je onesposobila. j e r su splavovi pod teretom tonuli. Mine i granate padale su neprekidno po lijevoj obali Drine. 125. 707. 2. Tada su već počeli da pristižu dobrovoljci sa prvih splavova. »Prva proleterska«. već ranije određena za opravku skele. bataljona. i 2.Tačno u 19 časova otisnuli su se preko rijeke u jednoj sandolini Vojo Kadijevlić. Moj bataljon. uglavnom borci iz Dalmacije. 707. f. i 2. preplivali rijeku. Vatra sa lijeve obale to im je onemogućavala. R. Splavari. A-VII. . 2. računajući da tamo ima samo 150 do 200 Italijana. proleterske brigade. Oko 30 boraca prebačeno je na desnu obalu. 48. Tada su pristigle i druge grupe dobrovoljaca i svi su krenuli u juriš ka Cvilinu. Kadijevdć je poginuo 24. To je bilo znatno pojačanje onima koji su već prešli rijeku splavovima. hrabri momak iz doline Neretve* i puškomitraljezac Ante Raštegorac. Iza Krčinog brda i na Kapku izgledalo je. otisnula se g r u p a koju je vodio Janko Ćirović. 1. 118 č i m je počeo prelazak Italijani su otvorili jaku vatru. knj. str. A-VII. IV. nijesu mogli vratiti splavove. d. 116 Prvi dobrovoljci uništili su četničke predstraže i stigli na obalu prije četnika iz Cvilina i Jošanice. Lj. proleterske brigade. trčeći preko polja. 12. Pajović. k. ne Izvještaj štaba 1. 117 Na desnu obalu Drine prebacila se bila grupa od svega 36 dobrovoljaca. čete 1. d. * V. bataljona a zatim i ostali. Ječala je dolina Drine. str. 48. A-VII. 60 mina i 10 topovskih granata. 48. »Prva proleterska«. 1. od s j a j a eksplozija. knj. Zapraštale su bombe. j e r ih je voda odnijela daleko. Izvještaj štaba 1. proleterske divizije. Vrijeme je radunato u sekundima. Uskoro su stigli komandanti 1. na prvom splavu. a od vatre mitraljeza i puškomitraljeza osvetljavana je n j e n a lijeva obala. Bilo je nužno što prije osposobiti skelu. 1. B. komandir voda 3. n a t j e r a n a na povlačenje. Neke je voda zanijela i više od 200 m nizvodno od mjesta prijelaza. neki splavovi su se i rasturili pa su borci. 210. Na desnu obalu Drine na četnike i Italijane ispaljeno je u prvim minutima desetine hiljada metaka. proleterske brigade. Grupa. radi obezbjeđenja krila. d. maja na Zlatnom boru. Jovanović. koji su pokušali. 220—234. str. 707. f. Zbornik. Za »tren oka« skelu je popunila pripremljena grupa dobrovoljaca iz 1. U isto vrijeme zagrmjela je vatra iz svih oruđa na obali. Lijevo i desno ostavljeni su po jedno puškomitralješko o d j e l j e n j e i bombaši. knj. us Izvještaj štaba 1. hvatajući se za balvane. k. Četnici koji su krenuli ka obali prilegli su. Poslije nepunog časa borbe zauzet je Cvilin. Drinu su prekrili splavovi. Mrdović. k. J e d n a mina je pogodila skelu. f. i" Izvještaj štaba 1. brzo je zamijenila koturače i dovela skelu na lijevu obalu. t. 48. 214. da zauzmu položaje na obali.

izvršen je juriš i Italijani su savladani. ali samo napadom s leđa. koje su bacane neštedimice. Savo Burić. da je vatra sve slabija i da su Italijani u protivnapadu uspjeli da ih zaustave i vrate. Na Krčinom brdu bilo je nekoliko puta više neprijateljskih snaga nego što je očekivano. a naprijed zavjesa od vatre i čelika. ali su ih protivnapadom povratili. nije moglo da zaustavi toliku masu četnika. odlučnosti komandanta Burića i 13 boraca oko njega. bataljona procijenili su da je neprijateljeve rovove moguće zauzeti. da pomogne drugovima. Grupa nije mogla čekati pojačanje. Italijani su istjerani iz rovova na njihovom lijevom krilu. 119 Preko Drine sandolinom je svakih 10 minuta prebacivan po jedan borac. Krčino brdo je zauzeto u 4 časa. i 2. čete 2. . da je došao čas da bace proletere u Drinu. Drugog izlaza i nije bilo. pa su računali.Ka neprijatelj evim položajima na Krčinom brdu uputilo se oko 60 boraca. Drugi je bio organizovaniji. 121 Komandant 1. Zahvaljujući tim bombama. Sa ivice rovova bacali su bombe daleko niz brdo i primorali proletere da se povuku. i 2. Oko pola noći proleteri su izbili pred italijanske rovove na Krčinom brdu. 111. Četnici su vidjeli da je proletera malo. politički komesar 2. Protivnapad Italijana bio je snažan. Pošli su na juriš. 120 Grupa boraca ponovo je napala na Krčino brdo. okupio grupu boraca. Prema ugovorenom znaku. napala brigada sandžačkih četnika. kad je o d j e l j e n j e izbilo u pozadinu. Trebalo se provući preko nekih jaruga. ugrabili samo dva sanduka bombi. Onda je komandant 1. Spasoje Dragović. Javio se dobrovoljac Milija Rašović. j e r je otkriven neprijateljev raspored. koji je trkom hitao tamo gde se čula borba. Proleteri su povlačeći se. među kojima je bio i komandant italijanskog bataljona »Intra«. bataljona. Sandolinom i nekim splavovima prebačeno je još oko 30 boraca 1. Poginuli su Milija Rašović. bataljona. odnosno opravku skele. koje je bilo postavljeno da štiti lijevi bok. Burić. "» Isto. Puškomitraljesko odjeljenje. 120 S. četnici su natjerani na povlačenje. bataljona. one iz dva zaplijenjena italijanska sanduka. članak — naveden pod br. i 2. s lijevog boka. komandir voda 2. Rovovi su bili prekriveni poginulim neprijateljskim vojnicima. Pozadi je bila Drina. i sa n j i m a dočekao četnike. Prvi juriš Italijani su odbili. desno ispod samih rovova. Sa odjeljenjem bombaša uspio je da izbije u pozadinu neprijatelja. To je bilo teško izvođljivo. Dočekani su snažnom vatrom iz automatskog oružja i bombama. i naravno. čete 1. Praštale su samo bombe. Italijani su u izvještaju javili da se prebacilo 1 500 partizana. bataljona koji su proglašeni za narodne heroje i još 7 proletera iz 1. Oko 3 časa sakupilo se bilo blizu 100 boraca na desnoj obali Drine. U tom kritičnom t r e n u t k u n j i h je. bataljona.

brigade prešla Drinu i mogla biti ugrožena. Zbornik. izvršila juriš na Kapak. str. U toku dana i noći 9. Tu su bili položaji artiljerije i minobacača. 96. bio se izgubio u šumi i javio se svojoj komandi kroz 4 dana. Najprije 3. proleterske nastavili su da gone neprijatelja prema Kapku. 5. još jednom je svim svojim snagama. i 10. Neprijatelj se uporno branio.U 5 časova opravljena je skela. t. Zbornik. divizije izvijestio je Vrhovni štab: »Samo k r a j n j e zalaganje i veliko junaštvo dobrovoljačke grupe i boraca 1. 445. str. Međutim. d. Komanda 6. i sa svih strana. 12. kao pod 112. aprila Kapak je bio u rukama upornih proletera. str. Komandant bataljona »Fenestelle«. knj. krajiška brigada. t. uporna da izvrši zadatak do kraja. bataljona moglo je rešiti ovaj težak zadatak. . brigadi. 413—418. italijanskog korpusa. Do podne je prebačena čitava 1. J. knj. 239—247. Italijani su sve m a n j e i sve nepreciznije gađali mjesto prelaza. 123 Poslije pada mraka stigla je i 3. 122 Zauzimanjem Krčinog brda obezbijeđen je prelaz preko rijeke. 12. 126 Odmah poslije zauzimanja Kapka komandant 1. R. zasipana susnježicom i neprijateljskom vatrom. ona nije mogla pomoći 1. 6/1956. knj. IV. Treći bataljon se probio na desnom krilu neprijatelja i napao ga s leđa. divizijom. aprila odbijeno nekoliko uzastopnih juriša partizana. italijanskog armijskog korpusa izvještavala je da je u toku 9. d. Neprijatelj je ostavio mnogo mrtvih i ranjenih i veliku količinu opreme. R. ali ne i siguran mostobran. Jedinice su se ubrzano prebacivale. d. Izvještaj štaba 1. 121 Prva proleterska. a ojačali su ih i dijelovi razbijenog bataljona sa Krčinog brda. Rovovi na Kapku odmah su pretvoreni u jake položaje za odbranu mostobrana. proleterske divizije. 123 izvještaj 6. Predlažemo da se rad ovih jedinica istakne. 1203. str. 125 Izvještaj 6. 112. Položaji na Kapku su u isto vrijeme mogli da posluže i kao osnova za dalje uspjehe. proleterske brigade četiri puta su bez uspjeha napadali na Kapak. str. bez odmora i bez hrane. proleterske divizije. str. aprila bataljoni 1. Svaki put su zauzimali prve rovove a zatim ih morali napustiti. Oslobodilački rat. italijanskog korpusa. Kolona i vidici. i 6. VIG br. Dijelovi 1. koji je branio Kapak. 49. Pozabavili su se vlastitom odbranom.« 127 Brigada je vodila borbu 30 časova bez prekida. t. kao pod 117-1. Zbornik. jer je već bila dobila zadatak da uhvati vezu sa 2. 312. i 2. 126 Izvještaj štaba brigade. 124 Obavještenje štaba 1. Zogović. 1. Neprijatelj je na Kapku bio brojniji i jače utvrđen nego na Krčinom brdu. bataljon. 212. divizije. 145. U 4 časa 10. peti put po redu. 125 Zauzimanje Kapka obezbijedilo je nesmetani prelazak preko Drine. a zatim 4. 128. IV. 122 Isto kao pod br. brigada. koja je dan prije 1. knj. III. Vukotić. Vešović. Tri godine 1. na k.

proleterske. 130 Naređenje Vrhovnog komandanta. 130 Mada je štab 1. Napad je počeo u 21 čas 11. Sa sjevera je Goli v r h obuhvatio 3. divizije utvrdio je da su glavne neprijateljske snage na vododjelnici — Golom vrhu.Poslije izbijanja jedinica 1. artiljerijom i ofanzivnim bombama. proleterska zaustavi na dostignutoj liniji i predahne do dobijanja saglasnosti za angažovanje i drugih jedinica. proleterskoj brigadi da predahne na dostignutoj liniji. Zbornik. i presiječe mu odstupnicu prema Ćajniču. i 6. str. 131 Sedma krajiška brigada. knj. Ifsaru i dalje prema Ćajniču. zamorena i prorijeđena i sa nedovoljno municije. štab 1. i 6. 54. 9. proleterskoj i 3. Italijani su se branili velikim brojem mitraljeza. jer ni 2. krajiškoj brigadi da razbiju neprijatelja na Golom vrhu i Raskršću. j e r ju je utrošila u ogromnim količinama. a 1. bataljon je zakasnio. Hunki i Raskršću bila je glavnina 3. bataljon 3. i 3. jer su oni bili i najumorniji. Raskršću. divizije predložio Vrhovnom štabu da se 3. Njoj su se pridružili i dijelovali bataljoni »Intra« i »Fenestelle« koji su razbijeni na Krčinom brdu i Kapku. kojima je eksplozija mnogo jača nego ubojitost. d. t. bataljon napali su pravcem Kapak — Goli vrh. Zbornik. Na položajima na Golom vrhu. bataljon. krajiške brigade nije uspio da presiječe Italijanima pravac i2« Izvještaj štaba 1. 6. a stvaraju i veliki odblesak. 76. jer bi oklijevanje koristilo neprijatelju za sređivanje i uspostavljanje narušenog sistema odbrane. IV. t. Bilo je jasno da sama 1. bataljon. Međutim. 129 Vrhovni komandant je usvojio predlog štaba 1. Italijani su koncentrisali svu vatru na 4. d. str. Stab 1. divizije i dozvolio da 1. knj. divizija glavne snage usmjeri prema Ćajniču. zbog neprecizno ugovorenog znaka za početak napada. Stab 1. divizije 11. bila je u rezervi divizije. minobacača. Treća krajiška brigada imala je zadatak da udari u lijevi bok neprijatelja. divizije morao je tako postupiti.30 naredio 1. krajiška brigada angažuje prema Ifsaru. ne može sama likvidirati jake neprijateljske snage ispred sebe. koja se tada prebacivala preko Drine. 52. Sesti i 4. kako se pretpostavljalo u Vrhovnom štabu. Stab divizije naredio je da se i. a da se preko Drine prebaci i 7. . proleterske divizije. aprila u 7. promijenio je odluku i u 12. II. Hunki. bataljon počeli su napad u određeno vrijeme. brigade procijenio je da su za napad na Goli v r h dovoljna tri bataljona i odredio je 4. bez obzira na umor 1. alpskog puka. 3. aprila. 12. brigade na Kapak.30 naredio 1. 12 » Isto. Zato je i izgledalo kao da je cio Goli v r h u plamenu. 128 Zbog toga je štab 1. sa juga 4. proleterska brigada. pravac Han-Soho. a ne prema Foči. krajiška brigada. i 2. bataljon je zadržao kao rezervu u selu Crnetiće. kad je dobio saglasnost Vrhovnog štaba za nastupanje divizije prema Ćajniču. saslušanja zarobljenika i izviđanja. 138. bataljon.

d. knj. prepriječio put goniocima. A-VII. 12. Jedna radio-stanica davala je znake da radi i time dopunjavala sliku totalnog poraza neprijatelja. 2. . Pri povlačenju iz grada zapalio je magacine i objekte pogodne za odbranu. 13 " 132 izvještaj štaba 1. koja je zastala poslije povlačenja sa Raskršća. gdje su se zaustavili. t. bataljon 3. Treći bataljon je. ubrzo stigao i počeo napad. f. str. krajiške brigade. sve do Ifsara. aprila 2. živi sa tovarom ili bez njega. brigade s leđa. alpskog puka i bataljon »Exille«. Zbornik. Ali se neprijatelj već povlačio i iz Cajniča prema Pljevljima. f. Bilo je rizično tako malim snagama nastupati dalje. t. uz podršku artiljerije. oprema i drugo. Na Golom v r h u i Ifsaru — stravična slika razbijene vojske. A-VII. 133 izvještaj 6. 466. čim je 3. 145. ubijeni konji. italijanskog korpusa. 1 700 ćebadi. a i bataljon »Exille« je organizovanom zaštitnicom. 5. 314. III. 224. bataljon nastavili su gonjenje neprijatelja. a 3. 707. oko 30 mula i mnoštvo drugog materijala i opreme. str. ali su iz n j i h protivnapadom izbačeni. 2 teška minobacača. knj. 132 Rano u j u t r o 12. d. Neprijatelj koji se već spremao za povlačenje. ipak. sve dok se ne ispolji dejstvo 3. bačene puške. Puna 3 časa vodila se žestoka borba. Stenografske bjeleške. k. Bataljoni su uspjeli da zauzmu prve rovove. III. Zbornik. 5. topovi zaglavljeni u blatu. knj. 135 izvještaj 6. 133 Kada je uspostavljena veza između dvije brigade. Italijani su ostavili svu opremu. krajiške brigade. 146. t. 7.Han-Soha — Hunka. naoružanje i komoru. krajiške presjekao je neprijateljske snage na sektoru Raskršće — Hunka. svuda rasuti sanduci. bio je iznenađen pojavom dijelova partizanskih snaga u rejonu Raskršća. str. dijelove 4. brigade odmah su prešli u napad. Štab brigade naredio je bataljonima da se povuku do prvih zaklona. i 4. krajiška brigada zametnula borbu. 8 radio-stanica. Šesti bataljon ostavljen je da sakupi ogromni materijal. d. italijanskog korpusa. bataljona izvršili su snažan pritisak na svom pravcu napada. d. Dvije čete 3. Četvrti i 6. Tada je i neprijatelj ubacio svoju rezervu. italijanskog korpusa. obje su nastavile gonjenje. pa je nastalo b j e ž a n j e Italijana bez ikakvog reda. Zahvatila ga je panika od straha da će biti odsječeni i zarobljeni. Ona je napala 2. 27 000 metaka. 48. 1985. Svako se spasavao kako je umio i mogao. bataljon 3. puškomitraljezi i mitraljezi. proleterske brigade. ali samo da se povuku. Bataljoni 1. 134 izvještaj 6. 1. d. zbacila ga i tako otvorila prolaz snagama sa Golog vrha. bataljona hitno su napravile dubok obuhvat neprijateljskog desnog krila i izbile u rejon Raskršća. na daljini od 50—150 m od rovova i da budu spremni za ponovni napad čim počnu dejstva 3. IV. Mrtvi i ranjeni su ležali na putu i oko njega. k. bataljon i dio 3. 1 3 5 7 brdskih topova. 312. 134 Na bojnom polju ostavio je preko 150 mrtvih i ranjenih. Zbornik.

i to na odsjeku koji je branilo preko 5 000 neprijateljskih vojnika (četiri puta više nego što je 1. a i da se malo odmori. a 7. To je prvi pravi predah poslije dva i po mjeseca od polaska iz centralne Bosne. divizije. 1. Drugi bataljon je ostao u gradu kao posadna jedinica. Prva proleterska brigada izvršila je jedan od najtežih zadataka koje je do tada imala. sandžačke u rejonu Maoča. 12. Prva brigada bila je na položajima Goražde — Cajniče. IV. knj. Zbornik. koristeći dosta primitivna priručna sredstva. Raskršću i Ifsaru i oslobođenjem Čajniča završena je borba za prelazak Drine. U tim borbama vi ste pokazali takav heroizam. za hrabrost i čvrstinu u bojevima kod Glavatićeva. 16 mitraljeza. krajiška na teritoriji Boljanići — Brvenica. 5 000 kg makarona. komandirima i političkim komesarima 1. na samoj rijeci i po dubini. Štab 1. 69. naročito za izgladnjele u bolnicama. u luku od Paljike. U tim borbama poginulo je 29 njenih boraca. i 2. u dnevnoj zapovijesti od aprila. knj. 3. II. obezbjeđujući oslobođenu teritoriju od Goražda. str. neprijatelj je imao dobro uređene položaje za odbranu na izvanredno pogodnom zemljištu. str. Osim toga. 138 Dnevna zapovijest Vrhovnog komandanta. d. 12 teških minobacača. 1. sa 8 topova. 139 Brigada je rasporedila 6. 162. proleterske brigade pri prelasku Drine. 254.Bataljoni su nastavili gonjenje i u selu Miljeno presjekli cestu Goražde — Cajniče. 79 je ranjeno. prilikom prebacivanja preko rijeke Drine i u borbi sa Italijanima na sektoru Drina — — Čajniče. brigade uputio je ka Čajniču 2. Tu su doznali da je neprijatelj napustio Čaj niče i da je u grad ušla 3. Treći bataljon bio je u 137 Izvještaj štaba 1. proleterskoj brigadi sa njenim komandantom Danilom Lekićem na čelu: »U ime Vrhovnog štaba izražavam priznanje i zahvalnost borcima. 3 vagona soli i druge namirnice. Preko Drine brigada je prešla za relativno kratko vrijeme. Kalinovika. 1 800 litara ulja. izrazio priznanje i zahvalnost 1. 3. Vrhovni komandant je. Odmor u Sandžaku i borbe kod Goražda Poslije prelaska Drine 1. t. mnogo puškomitraljeza i izobiljem municije. brigada imala boraca). i 3. To je bio plijen kakav se samo mogao poželjeti. proleterske brigade za sjajno izvršene zadaće. 137 Razbijanjem neprijatelja na Golom vrhu. proleterska divizija orijentisana je na obezbjeđenje prema Goraždu i Pljevljima. krajiška je upućena u sastav 2. bataljon.« 138 »Slobodna Jugoslavija« je obavijestila svijet o herojskom podvigu 1. t. proleterske divizije. . preko Potkozare do Trebeškog brda. Zbornik. sa jednim topom. krajiška brigada. junaštvo kojim se ponosi sva naša vojska. bataljon. U č a j n i č u je zaplijenjeno 8 000 kg brašna.

12. knj. aprila da se gradi oko 100 splavova kod Ustikoline za prelazak Drine. "i Izvještaj 6. studirati. ulažući sve snage ne samo na njihovom izvršavanju već i na njihovom produbl j a v a n j u i daljem razvijanju. Naređeno je da se svi borci u bataljonima osposobe za rukovanje automatskim oružjem . Naređenja su srž. 294. Stab brigade ponovo je upozorio sve jedinice da organizuju i uvježbavaju odjeljenja za borbu protiv neprijateljskih aviona i da se na maršu i logorovanju obavezno organizuje protivavionska odbrana. doznali 5. Zbornik. bataljon imao je ulogu »slobodne jedinice« i njegove su patrole krstarile po selima. IV.Metaljci i Kovač-planini radi obezbjeđenja od Pljevalja i za vezu sa 3. 707. d. Brigada je prvi put dobila radio-stanicu i osnovano je odjeljenje za vezu. Unositi sebe u naređenje. On je izričito naredio štabu brigade da ljude određene za tu službu ne angažuje ni na kakvim drugim poslovima i da im se pomogne u radu. knj. 140 Naređenje štaba 1. Početak proljeća i više vedrih dana povećavalo je i opasnost od napada iz vazduha. trebalo je osposobiti druge da ih zamijene. 412. Sa primljenih pedesetak četnika trebalo je ozbiljno politički raditi. Naređenje prenositi potčinjenima sa potpunom savjesnošću — dugom — znalački. 4. 294. 142 Politički rad je bio intenzivan. proleterske brigade. S obzirom na to da je poginulo nekoliko izvrsnih puškomitraljezaca. 141 Brigada je imala slabu obavještajnu službu. brigadom. k. na p r i m j e r . sadržina određenog zadatka. Time su stvoreni uslovi za bolje sadejstvo jedinica u borbi. ali ne i u promjeni naređenja. kod Kalinovika je iznenađena.« 1 4 0 Stab brigade takođe je upozoravao jedinice i na veću budnost. Stab divizije ukazao je brigadi na potrebu razvijanja obavještajne službe. 193. Iz dokumentacije se vidi da je neprijatelj imao mnogo puta više podataka o brigadi nego ona o n j e m u . A-VII. Ona ništa nije znala o koncentraciji Italijana na desnoj obali Drine. domobranskog zbora. »Svaki borac u jedinici mora znati da r u k u j e svakim oruđem koje jedinica ima. Dezerterstvo većeg broja »Prnjavoraca« svakako je bio ukor političkom radu uopšte. d.« Stab brigade je još jednom ukazao bataljonima kako treba shvatati naređenja. a Tarčin je napala ne znajući da je neprijatelj tu doveo velike snage. . cijeniti gdje treba inicijativa — inicijativa u načinu izvršenja naređenja. 4. Izvještaj 3. t. IV. Popunjena su mjesta poginulih rukovodilaca i jedinice su organizaciono sređene. . Zbornik. to je sastavni dio naše borbe. . str. Italijani su. f. 4. Predah je iskorišćen za intenzivan vojno-stručni i politički rad. Ona se m o r a j u proučavati. uništavale otkrivene četničke grupice i pojedince i prihvatale sa terena nove borce. i 7. t. italijanskog korpusa. 12. »Naređenja se ne smiju samo formalno čitati — pogledati. d. str.

Stanovništvo sa teritorije na kojoj se brigada nalazila nekada je bilo za partizane. puk koji je učestvovao u borbama na Istočnom frontu. Prije toga. Gotovo je neshvatljivo kako su četnici uspjeli da ubijede narod da partizani prave zvjerstva i da ga toliko zaplaše. brigada vodila je više borbi protiv te divizije — u istočnoj Bosni. počev od komandira četa. d. proleterska je probila obruč na Zelengori. kod Goražda. ali se mnogo izmijenilo. maja. . IV. Vojnici su bilii dobrovoljci iz NDH. U početku. legionarska divizija. proleterske divizije. Tih dana brigada je bila spala na svega 1 135 boraca u jedinicama i 330 u rashodu. bataljon 369. ofanzivne planove prema istoku. proleterske brigade aprila 1943.* Neprijatelj je * Prezdravljeni borci u mnogo slučajeva nijesu se vraćali u brigadu. Na Balinovcu i Miljevini kroz položaje te divizije 1. knj. k. Zbornik. i47a iz knjige »Hrvatske jedinice u njemačkoj sili«. Vojnici te divizije bili su dobro uvježbani i hvalili su se da će uništiti komuniste. 143 * Postavljalo se ozbiljno pitanje popune jedinica sa tog terena i priprema za nove napore i prodor u Srbiju. Vrhovni štab to n i j e odobrio.«147 Vrhovni štab je. 710. 1. Onda je štab 1. osnovana je krajem 1942. prevod u Vojnoistarijskom institutu — neobjavljen. proleterske brigade. a negdje i komandira vodova sačinjavali su Nijemci. Štab brigade nastojao je da odmor i ishrana boraca budu što b o l j i . divizija je imala oko 12 hiljada vojnika. 145 Isto kao pod 140. k. godine u Delershajmu kod Beča. 707. vjerovatno. Svi su završili šestomjesečnu vojnu obuku u njemačkim kasarnama. Dijelovi 369. Vladao je strah od četnika. A-VII. zvane »Vražja divizija«. Tada je imala 160 oficira i 2 856 vojnika. f.« 145 Brigada se odmarala nedelju dana. str. izdato u Njemačkoj. Teško je bilo ponovo pridobiti narod. proleterske divizije. 51. Poslije toga 1.9 mm. »U principu. 53. 148 Prije prelaza Drine brigadi je bilo izričito naređeno: »Treba dobro paziti. 16. 18/1. bio je osnovan 369. 26. d. Divizija je kapitulirala na granici Austrije 12. d. Početkom aprila u Goražde je stigao 2. 13. proleterske brigade. 144 * 369. kod Travnika. pješadijski puk i 369. 5. i 370. Jajca i Prozora i u završnim operacijama od Ruševa do Zagreba. legionarske divizije. A-VII. . f. d. da tim ili drugim povodom ne dođe do sukoba sa djelovima njemačke vojske. i film NAV-N-T 895/564 — 6583. U prvom sudaru pretrpjeli su velike gubitke. 146 Naređenje štaba 1. . f. 8. 144 izvještaj štaba 1. puka 369. t. imao u vidu druge. 4a. Divizija je bila opremljena i naoružana kao čisto njemačka jedinica. Divizija je nekoliko puta popunjavana tako da je kroz n j u prošlo više od 20 000 vojnika. k. 159. U sastavu divizije bili su 369. 12. koji su završili odgovarajuće vojne škole. fond njemačke dokumentacije. pukovnika Srama. d. Sav starješinski kadar. artiljerijski puk. koja je silno utrošena u bici na Drini. f. divizije tražio od Vrhovnog štaba dozvolu za napad na Goražde. i" Naređenje štaba 1. gdje je potučen. I poziv mladićima da stupaju u partizane nije dao željene rezultate. sredinom 1941. 14 "* 143 Brojno stanje 1. svaki predah štabovi bataljona i komande jedinice m o r a j u koristiti za aktivni vojno-politički rad dajući ljudstvu mogućnost odmora i dobre ishrane. nazvana »Vražja«. legionarske divizije prvi put su se sukobili sa jedinicama 1. da bi jedinice zaplijenile municiju 7. nego su ih druge jedinice rado primale za komandire ili političke komesare. k. 344. A-VII. A-VII.

Bilo je mnogo šala na račun — kazana. f. Zaplijenjen je jedan laki bacač sa 75 mina. 12. natjerao ga na povlačenje. d. ostali bez ručka. 12 000 metaka. pa su borci. 20. Onda je iznenada. bataljona. knj. aprila neprijatelj je iz Goražda došao u Zupčiće. ali na kratko. samoinicijativno se uputio u pravcu neprijatelja. Ručak je zakasnio. 12. Bez kazana su jednom prilikom ostali i borci 4. A-VII. Vijest o kazanima brzo se širila. 50. Slično je bilo kada je početkom m a r t a avionska bomba uništila kazane 3. Nijemcima je dobrodošla molba načelnika italijanskog generalštaba da pomognu Italijanima u deblokaciji Foče i za sadejstvo većih razmjera protiv partizana. IV. To se desilo na pravoslavni Uskrs. 450 i odbacio u selo. a bilo je to kod Prozora. aprila pred zoru. U zoru 22. 148 Obavještajna služba brigade nije bila u stanju da protumači cilj koncentracije neprijateljskih snaga u Goraždu. IV. i Zbornik. d. pronašli kazane. 30 mina za teški bacač i mnogo razne opreme. proleterske brigade. U selu su ostala 32 ubijena vojnika. t. divizije. Bataljon je imao samo jednog ranjenog borca. ali nijesu izdržali juriš bataljona. . Legionari su se branili iz kuća i voćnjaka. čak i noću. krenuo sa dvije kolone prema Gradini. bataljon. Zbornik. ali nijedan borac nije ranjen. Oštećena su 4 kazana. bataljon čuo da 6. Jednog dana granata je pogodila k u h i n j u 1. 26. koje su im prethodnog dana ustaše zaplijenile. obradovali kada su u protivnapadu. bataljona. 6. Prvi bataljon ju je dočekao na bliskom odstojanju i primorao je da se vrati natrag. takođe u zoru. zajedno sa 6. bataljon na k. 148. ubio puškomitraljesca. bataljona. 1. bataljonom. 456. Kuvarima je prebacivano da ih je »bog kaznio« što nijesu pripremili bolji ručak. udario mu u bok i. i« Izvještaj štaba 1. Ćim je 1. bataljon vodi borbu. str. Vraćen je poslije dvočasovne borbe. 707. poslije usiljenog marša. Sala i smijeh bili su sastavni dio života u brigadi. napao desno krilo brigade. aprila jedna ojačana četa 369. jedan »šarac«. gađao iz topova položaje bataljona 1. brigade oko Goražda. uz podršku artiljerije. a onda energično napao glavninu bataljona. Slijedećeg dana neprijatelj je. Bataljon se našao u nezavidnom položaju ali je prihvatio borbu. 149 Nekoliko dana neprijatelj je mirovao. 150 Neprijatelj je svakodnevno. bataljona. na Trebeškom brdu. među kojima je bio i jedan oficir. Neprijatelj je ostavio 21 mrtvog. Jake neprijateljske snage u Goraždu nijesu mirovale. pokušala je da se probije cestom prema Potkozari. Iznenadio je obezbjeđenje 6. knj. t. k. Rano. kažu. 220.doveo u Goražde oko 2 500 vojnika. odnosno na kose iznad sela. gdje se nastavila oštra borba. 322. 7 topova i 2 tenka. Silno su se. d. Dočekao ih je 2. 148 Obavještenje načelnika italijanskog Generalštaba. str.

Obavještajna služba je opet podbacila. t. 329. i 6. gdje je bio k r a j n j i cilj tog marša. str. i 153. 320. po ranije utvrđenom planu. 149. Pretpostavljalo se da će Italijani pobjeći iz Pljevalja. Trebalo im je presjeći odstupnicu ka Prijepolju. sandžačku brigadu sa Kovrena i da nadiru prema Biskovu. Jedino su žalili što na maršu m o r a j u proslaviti 1. str. knj. U toku marša brigada je dobila obavještenje od štaba 3. i 3. proletersku brigadu na položajima kod Goražda smijenila je 6. d. IV. Da bi pomogao 3. 12. a kolona 2. Zbornik. gađali je iz artiljerije i obustavili k r e t a n j e svojih m a n j i h jedinica cestom Pljevlja — Prijepolje. Lise (trg. Poslije 151 Naređenje štaba 1. Marš-ruta brigade vodila je sjeverno od Pljevalja. Graba. bataljon su nastupali preko Crnog vrha. da bi presjekli odstupnicu četnicima ka Bijelom Polju. gdje poznaju sve puteve i prolaze. 324. Brigada je žurila da izbije u Ravnu Rijeku. str. i 6. Drugi i 3. istočnobosanska brigada. knj. Do 18 časova kolona 1. m a j u i svim antifašističkim borcima. u naređenju za pokret. pravcem Ćajniče — Kovač-planina — — J a b u k a — Sahovići — Ravna Rijeka. Štab divizije je. sa nadom da je to poslednji m a j koji će slavati u ratu. Štab sandžačke brigade je tražio da 1. Italijni su iz Pljevalja primijetili kolonu brigade. bataljona izbila je u Mataruge. Zbog toga je zasjeda brigade uzalud čekala kod Mihajlovice. Štab brigade je bio izdao zapovijest da se marš nastavi u tri kolone. sandžačkoj brigadi štab brigade je odmah promijenio plan. Prva je krenula na istok. jer se četnici lako razbijaju ali i brzo p r i k u p l j a j u poslije toga. upozorio brigadu da razbije četnike na svom pravcu ali da bude oprezna. 4. Prva proleterska se praktično bila našla na boku i u pozadini četnika. Brigada se do zore prebacila preko ceste Pljevlja — Prijepolje kod Jabuke i nastavila marš u dvije kolone. za koji su se spremali i omladini u selima obećavali priredbu. sandžačke brigade o napadu četnika. 4. t. bataljon nastupali su pravcem Kozice—Kovren da bi što prije izbili na Sljeme i sa leđa napali četnike. proleterska napada baš pravcima kojima je nastupala. 12. Proslave su ipak održane. Kičeva. pogotovo na svom terenu. 1509) i Grnčareva ka Sahovićima. Otpjevana je Internacionala uz nekoliko recitacija i tako upućen pozdrav 1.Razbijanje četnika u Sandžaku K r a j e m aprila 1. ali na maršu. proleterske brigade. . a i da bi brigada razbila četničke grupe na što širem prostoru. Iako već umorna od prethodnog marša brigada je odmah krenula u napad. Prvi. IV. za vrijeme kratkih odmora. radi bržeg nastupanja. 145. Znali su borci brigade da dugi marš opet donosi neko »izbijanje« na čelo kolone. bataljona na Kamenu Goru. 152 Međutim. Zbornik. d. 1 5 1 Međutim. proleterske divizije. maj. da ne bi upale u zasjedu. Naređenje štaba 1. u toku noći seljaci su obavijestili štab brigade da su četnici potisli 3.

153 Lijeva kolona je takođe brzo razbila četnike na svom pravcu nastupanja. 218. Gradine. proleterske sa položaja prema Goraždu do blizu Bijelog Polja. Z. 155 Treća sandžačka brigada ponovo je izvijestila da se četnici koncetrišu u rejonu Barica. ali žestokom sudaru primorani su na povlačenje i sa njih. Glavnina četnika se zaustavila na padinama planine Kovrena. 1151). Tek kad je izbila u selo Babajiće. IV. 99. Bataljoni su se tada vrlo brzo rasporedili i otvorili snažnu vatru po četnicima. 37. Predstavnici milicije ponudili su predaju. Vidović. Prva proleterska je opet promijenila nam j e r a v a m pravac k r e t a n j a i požurila da sadejstvuje 3. da saček a j u partizane. dug oko 180 km t r a j a o je 7 dana. Bataljoni su ih sustopice gonili. sandžačkoj brigadi. Čak su poslali jednu desetinu da uspostavi vezu. Bježeći ispred dvije proleterske brigade četnici su se najzad zadržali na položajima Gradac — Burenj — Cer — Zari — Pale. . pa su brigade udarile u prazno. 13. brigade ugledale su kolonu od oko 1 200 četnika. Obilazeći Pljevlja sa sjevera. Lijeva kolona je sporije napredovala. To je omogućilo 1. Ipak. je to donijelo 158 Naređenje štaba 1. U kratkom. Četnici nijesu očekivali partizane sa sjevera i kad su ugledali kolonu koja otuda nastupa smatrali su da su to Italijani. str. i brzo su se izgubili. Bataljoni su nastavili gonjenje i gotovo trčećim korakom ušli u Sahoviće. brigada je morala ići i besputicama. Marš 1.3 časa marša kolone 1. ali je i ona u toku noći izbila u Sahoviće (danas Tomaševo). Cerina i Majdanice. Treća brigada brzo je napala i razbila tu grupu četnika. brigadi da dobije u vremenu i da njene jedinice dođu na domet efikasne vatre. bataljon razvili su se za borbu i vrlo brzo razbili i tu grupu četnika. To su bile druge četničke snage. 154 Desna kolona je nastavila da goni četnike koji više nijesu p r u žali otpor. da se njoj predaju. proleterske brigade. Pred zoru 7. među kojima i elitna četa »Gorskog štaba«. t. ali pošto su još bili ošamućeni od udarca na prvim položajima nijesu smjeli ni na tim položajima. Tukli su iz više automatskih oruđa i jednog teškog minobacača. veoma pogodnim za odbranu. koja se dosta komotno kretala kosama Biovog groba. d. Mislili su da će se zadržati na tim položajima. U toj borbi ubijeno je 18 četnika i 50 zarobljeno. Ta kolona je naišla i na oko 200 pripadnika muslimanske milicije. Upućeni su 3. Treća sandžačka brigada. Četnici su na vrijeme primijetili da im se brigada opet p o j a v l j u j e s leđa. Zbornik. m a j a brigada je izbila na predviđenu liniju u blizini Bijelog Polja: Oklade — Cerovo — Pale — Zari — Cer — Lepenac — Prošćenje. knj. str. zbog ispresijecanog zemljišta. P r e m a vatri se moglo zaključiti da to nijesu oni četnici koji su prije podne razbijeni. njihovi saveznici. četnici su otvorili jaku vatru sa položaja na Borovoj glavi i Kosovu (k. Prvi i 6. Potpuno iznenađeni četnici su panično bježali. sandžačkoj brigadi.

u Orahovici. da svojim dolaskom potpuno demantuje četničku propagandu o uništenju partizana. preko Burenja. krajiška i ona je upućena da zauzme most na Limu u Ribarevinama i prekine komunikaciju Bijelo Polje—Berane. str. 158 156 2. Vidović. bataljona sa velikim uzbuđenjem očekivala da dođe u svoj kraj. dva jurišna bataljona iz Vašojevića i Golijanske brigade iz Srbije. u sadejstvu sa 3. Zarobljeni četnici su većinom bili prisilno mobilisani. Naročito je 3. Takođe su joj predati i zarobljeni muslimanski milicionari. Bataljoni 1. i 6. bataljonu. 1. Treća sandžačka brigada nalazila se u rejonu J a b u k e i politički je radila na terenu. u Mioču.uspjeh. 218. partijske i druge organizacije. pojavila kao oslobodilac teritorije sa koje potiče. 4. štab 1. Predati su 3. Srbijanci su gledali preko Lima i samo čekali naređen j e da ga u skoku savladaju i približe se svojoj Srbiji. . kao rezerva 2. orijentisan prema Bijelom Polju. Pojavila se u pravom t r e n u t k u i. Brigada je izgubila jednog borca a jedan je lakše ranjen. Na desno krilo. Slično je bilo i sa Crnogorcima. Bjelopoljske i Cajničke brigade. u rejonu Oklade — Pape. Uništenje italijanske kolone na cesti Prijepolje — Bijelo Polje Kod Bijelog Polja brigada je ugledala Lim. u sjevernom dijelu Orahovice. 157 Bijelo Polje se našlo u kliještima 1. izbila je 3. proleterska da blokira Bijelo Polje sa sjevera. sandžačkom brigadom. Treća sandžačka brigada. proleterske. u Vašojeviće. proleterske brigade raspoređeni su ovako: 3. četa 1. Marš je bio toliko naporan da je na p u t u uginulo 18 konja iz brigadne i bataljonskih komora. u četničku tvrđavu u Crnoj Gori. To joj je silno podiglo ugled i stvorilo povljne uslove za uspješan politički rad. U tim borbama ubijeno je oko 40 četnika. mobilisala nove borce i objašnjavala narodu političku situaciju. 156 Poslije prvog sudara sa četnicima to više nije bio marš nego j u r e n j e četnika i t r č a n j e sve do Šahovića. kao opšta rezerva. veoma lako razbila jaku grupaciju od oko 2 300 četnika Drinskog i Romanijskog korpusa. osnivala narodnooslobodilačke odbore. vrši pritisak na grad i sa jednim bataljonom presiječe komunikaciju Bijelo Polje — Prijepolje. Polazeći od naređenja Vrhovnog štaba. To je izazvalo mnoge asocijacije. Treća sandžačka brigada se. 2. da presiječe komunikaciju Bijelo Polje — Prijepolje. bataljon u Uništu. zarobljeno je više od 120. proleterske divizije. sandžačkoj brigadi. 1. divizije odredio je nove zadatke brigadama. uz pomoć 1.

* Drugi bataljon je poslao 3. 5.« 162 Borba sa italijanskom kolonom završena je pred mrak. koji su se odmah predali. a onda navalio na neprijatelja na Milovom kršu. U trenutku kada je bataljon nastupao preko Vukotičkog brda. . m a j a izbili na položaje. 890). pojavila se od Brodareva kolona italijanskih automobila. To je bila kolona Italijana koja je prebacivala vojnu opremu iz Prijepolja u Berane. četa 2.Bataljoni su rano 11. d. i ovoga puta kao i do sada pokazao jednim od najboljih naših bataljona. III. str. str. ka Radovom kršu (k. Ubijen je veliki broj neprijateljskih vojnika. na obezbjeđenje od Brodareva. Puškomitraljezac 2. Borci i komandno osoblje bataljona zaslužuju svaku pohvalu. Zbornik. 185. 159 159 Izvještaj komandanta njemačkih trupa u NDH. d. Gornje Selo— Milov krš i otvorila snažnu vatru iz mitraljeza i minobacača. 161 U jurišu na j e d n u grupu Italijana učestvovao je i komandant brigade Danilo Lekić. d. bataljona odmah presjekla cestu kod Bara. a zarobljeno 70. 365. smjelo i uporno vodio tu borbu. Borci 2. Odstoj a n j e između kamiona bilo je veće od 50 m. obazrivo se kretala. oko 200. bataljona pojavilo samo 5 kamiona. cjelokupan. Bataljon je vješto. 5. iskočili iz kamiona i zauzeli položaje. italijanskog korpusa. 13. t. a ostali su se kretali cestom uz klanac pored Lima. . od borca do komandanta. 437—439. Zbornik. čete rano je otvorio vatru. uspjela je da se spase. t. knj. 171. Prvi i 6. t. ali su zbog teže pristupačnosti i preglednosti terena ispred n j i h bili vrlo pogodni za odbranu. str. kao obezbjeđenje. knj. knj. 358. tako da se ispred 2. kamioni svejedno nijesu mogli natrag jer je 3. Položaji nijesu bili utvrđeni. Sa borcima bataljona uskočio je među Italijane. 160 izvještaj 6. a glavninu je spustio na cestu prema selu Metanac. maja. bataljon su mu pristigli u pomoć kada je već sve bilo gotovo. Italijani su bili na visokim stijenama strme i teško pristupačne strane. . Pred k r a j dana su uspjeli da ih o t j e r a j u i sa drugih dominantnih položaja i da ih odbace ka rijeci. IV. Kolonu je pratila ojačana četa. U svom izvještaju o toj borbi štab brigade piše i ovo: »II bataljon se. italijanskog korpusa. 169. Tu je bilo 17 Italijana. Zbornik. četu u pravcu Bara. No. 160 Italijanska kolona — 18 kamiona. III. Na obali Lima Italijani su se branili iz nekih pećina i škrapa. bataljona bombama su istjerali Italijane sa njih. Italijani su brzo reagovali na prve pucnje. Gotovo polovina. Drugi bataljon je odmah uništio posadu prvih pet kamiona. 161 izvještaj 6. Većinom su se sakrili u škra* Prema italijanskim i njemačkim dokumentima akcija je izvedena 10. Njihova četa za obezbjeđenje brzo je zauzela dominantne položaje Dobrakovo. Uzbuđen pojavom kamiona nije mogao da ih mirno posmatra kako prolaze ispred n j e ga.

bataljon iz Bijelog Polja. . Bataljon je stigao pred noć do blizu Bara. 57. municijom i opremom od neprijatelja. sanitetski materijal i mnogo vojničke opreme.9 mm ida to nadoknađujemo italijanskim puškomitraljezima. bez obzira na to ko ga je zaplijenio. str. I divizija »Venezia« takođe je uputila. da to nije bio »njihov teren«. brigade štabu divizije u kojem se govori o podjeli plijena: »S obzirom da smo 3. IV. proleterske brigade na italijansku kolonu na desnoj obali Lima. kao pomoć napadnutoj koloni. Isto je i sa puškomitraljezima. 13. ojačan artiljerijom. 235. oko 150 000 metaka. Četnici su posmatrali šta rade partizani i uopšte nijesu reagovali iako nijesu bili udaljeni više od 300 m. Sve je to u toku noći evakuisano ka Orahovici. Uskoro mu je pristigao u pomoć i bataljon »Aosta«.pama. Zbornik. i 2. d. na stijenama iznad desne obale bila je jedna brigada četnika. u slučaju ako otvore vatru. sandžačkoj brigadi dali 74 mine. molimo vas da zaplij e n j e n u municiju za teške bacače ne dodjeljujete drugome. što je m a n j e vjerovatno. zajedničko dobro i da se dodjeljuje onome kome je najpotrebnije. Tako je moglo biti samo u vojsci izuzetnih moralnih kvaliteta u kojoj je borbena solidarnost jedinica neprikosnoveni način ponašanja. a možda je u pitanju bila »demarkaciona linija«. a onda se u toku noći izvukli i pobjegli. Te bataljone dočekali su 1. oprema i sve do poslednje sitnice. 163 izvještaj štaba 1. Molimo vas da uzmete u obzir da naši 6. s obzirom da smo u toku jučerašnje i današnje borbe utrošili mnogo bacačke municije. članak. a 3. municija. Belojević. krajiškoj 12. 163 Komanda italijanske divizije »Taurinense« n a j p r i j e je hitno uputila bataljon »Exille« iz Prijepolja da pomogne napadnutoj koloni. Plijen je bio znatan: 10 puškomitraljeza. A bilo je zlatno pravilo ponašanja da je zaplijenjeno oružje. potpuno je uspjela. Njega je napao 4. i 6. 164 Za vrijeme napada 1. Neočekivana akcija na putu Prijepolje — Bijelo Polje. jedan teški bacač sa 100 mina. 2. bataljon i primorali ih na povlačenje. »Prva proleterska«. knj. Veoma je zanimljiv dio izveštaja štaba 1. a kamioni su zapaljeni. A. knj. 142.« 165 Brigade su se snabdijevale oružjem. bataljon i primorao ga da se vrati. Vjerovatno su se uplašili da će. izvedena po svim pravilima partizanskog načina ratovanja. str. t. bataljon ne raspolažu uopšte municijom kalibra 7. partizani preći na desnu obalu Lima. proleterske brigade.

partizani su izvodili akcije u neposrednoj blizini Zagreba. str. a novoformirana Drinska operativna grupa (2. Partizani su izvodili akcije na željezničkim prugama. 7. Čitava Bosna je bila obuhvaćena borbom. borbe su oživjele. dva bataljona i nekoliko borbenih grupa. . U Hrvatskoj je 1. 154—157. Opšta situacija pred bitku na Sutjesci Početkom m a j a 1943. U Srbiji je narodnooslobodilački pokret ojačao. uprkos strašnom teroru i ogromnom broju okupatorovih. proleterska divizija rasporedila se prema Kolašinu. Jugoslavija 1941—1945. divizija od Nikšića do Gacka. a znatno narasle partizanske snage u Sloveniji ugrožavale su vitalne komunikacije Zagreb — Beograd. Početkom m a j a osnovan je i 2. godine. divizija prema Pljevljima. Beograd. Strugar. Nikšića i Foče. U Makedoniji je početkom marta formiran novi Centralni komitet KP za Makedoniju. proleterska » V. Prva proleterska divizija bila je orijentisana prema Bijelom Polju i štitila je lijevo krilo grupe od Prijepolja i Pljevalja. U Sloveniji su formirane nove partizanske brigade. Naročito je bio snažan pokret u južnoj Srbiji. 1969. Ustanak se dobro razvijao i bili su pripremljeni uslovi za osnivanje pet partizanskih odreda. Njihove jedinice ozbiljno su ugrožavale prugu Trst—Ljubljana—Zidani Most — Beč. Osnovana su četiri partizanska odreda. U n j o j su djejstvovali šest partizanskih odreda. Kolašina. korpus povratio sve teritorije koje je neprijatelj zauzeo u ofanzivi početkom 1943. poslije dolaska Glavne operativne grupe sa Vrhovnim štabom. komande područja i komande mjesta. a pet bataljona popunilo je jedinice Glavne operativne grupe. 3. godine Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije vodila je sve zamašnije operacije. 2. Na njenoj teritoriji osnovano je pet divizija NOVJ. kvislinških i četničkih jedinica. Bijelog Polja. korpus. U Crnoj Gori.BITKA NA SUTJESCI 1. i raznim vojnim objektima. Italijani su bili prinuđeni da dovedu pojačanja da bi spriječili prodor partizanskih jedinica na zapad preko Soče. 1 Glavna operativna grupa bila je k r a j e m aprila i početkom m a j a koncentrisana u Crnoj Gori na dijelu između Pljevalja.

a kasnije i Berane. Na istočnom frontu i u sjevernoj Africi Nijemci i Italijani doživljavali su nove poraze. str. majevička brigada) bila je u zaštitnici. Centralna bolnica je bila u rejonu Čelebića. U sjevernoj Africi njemačko-italijanska armija je 12. Tada je cijeli desni bok fašističkih sila. koji su mogli da biraju gdje da ih nanose na tom frontu širokom 2 000 km. a zatim da obje divizije oslobode Mojkovac i Kolašin. Vojna enciklopedija. snage sila osovine su konstatno opadale. m a j a u Kruševu savjetovanje u Vrhovnom štabu. bez dva bataljona. od Gibraltara do Egejskog mora. proleterska divizija Bioče. uključujući i jugoslovensko. Nasuprot narastanju snaga antihitlerovske koalicije. Zavajita i Šćepan-Polja. svaka partija mogla da d j e l u j e »u okviru sopstvene države«. u borbi protiv fašizma. Komunistička ili Treća internacionala. a na savjetovanju je utvrđen i plan daljeg nastupanja Glavne operativne grupe. 588.* To je bio rezultat n j e n e ocjene »da bi rešavanje zadataka radničkog pokreta u svakoj pojedinoj zemlji pomoću snaga bilo kojeg centra naišlo na nepremostive teškoće«. stvorena objedinjavanjem komunističkih i drugih partija. prema Foči i Goraždu. Zapadni saveznici su ocijenili raspuštanje Kominterne kao izraziti gest Sovjetskog Saveza za boljom saradnjom sa njima. međunarodna organizacija radničke klase. a 2. istočnobosanska i 1. proleterska divizija zauzme Bijelo Polje. . Hitler se nadao da će u ljetnoj k a m p a n j i Nijemci postići veći uspjeh. Mateševo i Andrijevicu i izbije na Čakor.brigada. uspostavljanju diktature proletarijata i međunarodne sovjetske republike radi potpunog odstranjenja klasa i za ostvarenje socijalizma — prvog stadijuma komunističkog društva« — (Iz Statuta Kominterne). Glavnina Glavne operativne grupe bila je spremna za prodor preko Lima. ali su jedva uspjeli da zaustave brzo nadiranje Crvene armije na liniji Lenjingrad — Orel — Kursk. 2 2 3 Kominterna. bio izložen udarima saveznika. 3 Bio je to potez koji je tada prvenstveno doprinosio učvršćenju antihitlerovske koalicije. 4 Oslobođenjem te teritorije bila bi stvorena povoljna operacijska osnova * »Kominterna. Strategijska inicijativa je nepovratno prešla na stranu Crvene armije. održano je 8. a i da bi. Poslije staljingradske bitke njemačke trupe su izbačene iz velikog dijela Ukrajine i odbačene stotine kilometara na zapad. Sredinom m a j a raspuštena je Kominterna. jednog od osnovnih elemanata pobjede nad fašizmom. U takvoj opštoj vojnoj i političkoj situaciji na velikim svjetskim ratištima. Stab je ocijenio situaciju u Jugoslaviji kao vrlo povoljnu. Iz teksta zvaničnog saopštenja o raspuštanju Kominterne. organizacija i grupa radi pripreme zajedničkih akcija proletera raznih zemalja koje teže jedinstvenom cilju — obaranju kapitalizma. knj. 6. 4. Prevlast saveznika u vazduhu i razorna bombardovanja njihove avijacije učinila su da Nijemci počinju osjećati neposredne strahote rata i u vlastitoj zemlji. m a j a prinuđena da kapitulira. I izdanje. Odlučeno je da 1.

SS divizija »Princ Eugen«. godine. Komandant njemačkih trupa u Hrvatskoj. brže nego ijedna druga ranije preduzimana ofanziva. f. U rezervi su bile 117. Međutim. divizija. u slučaju otvaranja drugog fronta na Balkanu. njemački komandant za jugoistok predložio je Vrhovnoj komandi da izmijeni plan »Svare«. str. tako da osnovni cilj operacije bude uništenje Glavne operativne grupe. 7. Zbornik. 3a. U toku te borbe njemački komandant jugoistoka fon Lehr razradio je i plan »Svare« (Schwarz). bez obzira na to što su im sadjejstvovali u borbama protiv NOVJ. 7. knj. Došla je u Jugoslaviju aprila 1944. prema Foči. 3. proleterskom brigadom kod Bijelog Polja na početku bitke na Sutjesci. Njena prva borba u Jugoslaviji je sudar sa 1. Crnoj Gori i Sandžaku. a razoružanje četnika da se izvede uzgredno. 347. XII. d. Zapovijest komandanta njemačkih trupa u NDH. 2. d. legionarska divizija. t. dva puka bugarske vojske i tri italijanske divizije — »Taurinenze«. k. i četiri italijanske divizije. f. 724. i 99. godine. Djejstva tih divizija štitila bi Drinska operativna grupa. proleterska brigada borila se sa tom divizijom kod Travnika i sa njenim manjim dijelovima u završnim operacijama. Glavna operativna grupa izbila je u sjevernu Crnu Goru i Sandžak lomeći i uništavajući pred sobom četnike i italijanske jedinice poput valjka i prijetila da svom snagom uskoro udari na vitalne komunikacije pravcem Beograd — Sofija i Beograd — Solun. ocjenjujući ih kao potencijalne neprijatelje. kojemu je povjereno rukovođenje operacijama. 5 " 5 Obavještenje Vrhovnog komandanta. Za ope* Prva brdska njemačka divizija osnovana je 1936. gdje je imala velike gubitke. sa A-VI I. Poslije toga 1.za prodor u Srbiju. koja je potčinjena komandi 118. poznate u nas kao bitka na Sutjesci. m a j a zapovijest o pripremi i izvođenju te operacije. knj. nanoseći joj glavni udar sa istoka. koji je predviđao razoružanje četnika u Hercegovini. Za vrijeme bitke na Neretvi njemački komandanti su očekivali da će uništiti Glavnu operativnu grupu. »Venezia« i »Ferara«. iza leđa. general Liters. i time zadati težak udarac Narodnooslobodilačkoj vojsci Jugoslavije. 6/1. t. 70. 178 — napomena 3. legionarska divizija »Tigar«. izdao je 6. lovačka divizija. Vraćena je. brdska divizija* koja je preko Bugarske došla sa Istočnog fronta. kad je Glavna operativna grupa izbila na Lim. 9. njemačke divizije. prema Nikšiću. fond njemačke dokumentacije. Osnovna operativna ideja njemačkog komandovanja bila je da sa kružne operacijske osnovice Foča — Goražde — Pljevlja — Prijepolje — Bijelo Polje — Kolašin — Podgorica — Nikšić — Gacko — Kalinovik steže i stješnjava Glavnu operativnu grupu. 118. str. d. Imala je 18 000 vojnika. 5 Za tu operaciju angažovane su: 1. . 1. i 3. i k. pješadijski i artiljerijski puk. Zbornik. i 4. d. odmorena i popunjena. Pripremljena je za relativno kratko vrijeme. što bi opasno ugrozilo njemačko krilo fronta na jugoistoku. u Sarajevu. da je nabaci na planinske masive u predjelu oko donjeg toka Pive i Tare i tu uništi. Ratovala je na Istočnom frontu i stigla do Kavkaza. sa Vrhovnim štabom. njemačka divizija. u dolini Neretve. II. 60. 369. 373. lovačke divizije. lovačka brigada NDH. 265. puk 104. Sačinjavali su je 98.

raciju je angažovano 12 avio-eskadrila, sa aerodroma u Sarajevu
i Mostaru. 8 Ranije njemačke posadne divizije reorganizovane su
u lovačke jedinice, popunjene mlađim oficirima i vojnicima i dobro
opremljene. Sve neprijateljske jedinice bile su opremljene i u v j e žbane za borbu na planinskom zemljištu.
Njemačko komandovanje imalo je još jednu veliku prednost:
tačno je znalo raspored jedinica glavne operativne grupe i njihove
namjere. 7 Iz italijanskih izvještaja vidi se da su u toku borbe znali
i za kretanje pojedinih brigada Glavne operativne grupe. 8 Komandant njemačkih trupa u Hrvatskoj znao je, na primjer, da se 12.
m a j a štab 1. divizije nalazio 6 km južno od Sahovića, a štab 2.
divizije 5 km sjeveroistočno od Savnika." Poslije rata je utvrđeno
da su Nijemci otkrili šifru radio-saobraćaja Vrhovnog štaba i to
obilato koristili.
Za razliku od neprijatelja, Vrhovni štab, a samim tim i Glavna
operativna grupa nijesu znali da neprijatelj priprema ofanzivu.
Obavještajna služba bila je veoma slaba. Dobijeno je samo nekoliko podataka o tome da dolaze njemačke jedinice u Prijepolje,
Berane, Sjenicu, Bijelo Polje i Kolašin. Vrhovnom štabu bilo je
poznato da su Foču deblokirale njemačke jedinice, iako je to italijanska okupaciona teritorija. Ali sva ta obavještenja nijesu bila
dovoljna da se zaključi da se radi o novoj velikoj neprijateljskoj
ofanzivi.
Prva proleterska brigada, poslije uspješno izvršene akcije na
cesti Prijepolje — Bijelo Polje, zadržala se dva dana između Bijelog Polja i Brodareva. 10 Brigada se dobro snabdjela puškomitraIjezima, puščanom i minobacačkom municijom, odijelom, vešom i
obućom. Na toj teritoriji ukazale su se velike mogućnosti za mobilizaciju novih boraca. Stanovništvo je bilo ushićeno silinom udara
proleterskih brigada, njihovom jačinom i naoružanjem.
Brigada se užurbano pripremala ze predstojeći, najavljeni prodor u Srbiju. U stroju je 15. m a j a imala 1 230 boraca, od kojih 85
drugarica, a u bolnicama 311 boraca, što znači više nego na dan
osnivanja, a bila je i bolje naoružana, iskusnija i uvježbanija. Masovna hrabrost je u n j o j uobičajena pojava. Nije bilo potrebe da se
diskutuje o povećanju borbenosti. Brigada je bila dostigla visoki
nivo političke svijesti i borbene spremnosti. Svaki n j e n stari borac
već je mogao biti i dobar starješina.
Brigada je imala 84 puškomitraljeza, 24 mašinke i 15 mitraljeza, sa većom količinom municije, 7 lakih minobacača, svaki
« Oslobodilački rat, knj. 1, str. 430—431.
Izvještaj komandanta njemačkih trupa u NDH, Zbornik, t. IV, knj. 13,
d. 179, str. 421. i navedena zapovijest pod 5.
7 Oslobodilački rat, knj. 1, str. 432.
8 Izvještaj italijanskog obavještajnog oficira, Zbornik, t. IV, knj. 14,
d. 116, str. 269.
» Izvještaj komandanta njemačkih trupa u NDH, Zbornik, t. IV, knj. 13,
d. 185, str. 437.

sa po 135 mina, 6 teških bacača sa po 91 minom, 2 protivkolska
topa sa po 77 granata, i mali »pito« sa 64 granate. Po brojnom
stanju, naoružanju i opremi brigada je činila više od 40 posto snage 1. proleterske divizije. 11

Sudar 1. proleterske i njemačke
1. brdske divizije kod Bijelog Polja
Stab 1. divizije naredio je 1. brigadi da posjedne položaje zapadno
i jugozapadno od Bijelog Polja, kako bi pomogla 3. krajiškoj brigadi da već idućeg dana pređe Ravnu Rijeku i razbije četnike
prema Mojkovcu. Noću između 14. i 15. m a j a brigada je izbila na
položaje i zatvorila pravac Bijelo Polje — Sahovići: na desnom krilu
2. bataljonom na području Zari — Pale, prema Slijepač-Mostu, 4.
bataljonom u Cerovu, 6. bataljonom u rejonu Modri do — Oklade
i 3. bataljonom na području Gornjeg Sela, radi kontrole ceste Bijelo
Polje — Brodarevo. Prvi bataljon bio je u selu Pape, u rezervi.
Stab 1. brigade, koji je bio u rejonu Lijeske, naredio je bataljonima:
»Pokret izvršiti odmah kako bi se mogli suprostaviti neprijatelju čiji se pokret iz Bjelog Polja i Mojkovca očekuje. . .
ovih dana neprijatelj vrši koncentraciju u Bjelom Polju i
Mojkovcu. ..«
Ipak je brigada nešto doznala o Njemcima čije su se jedinice koncentrisale u italijanskoj okupacionoj zoni.12
U 4 časa 15. m a j a borbene grupe njemačke 1. brdske divizije
počele su napad sa položaja duž ceste Gostun — Bijelo Polje — Slijepač-Most. 13 Na brigade 1. proleterske divizije napali su ojačani
99. puk, odnosno pukovska borbena grupa »Remold« i dva bataljona
italjanske divizije »Venezija«. 14 Neprijateljske kolone snažno su
podržavali dva diviziona artiljerije, a uskoro se pojavila i avijacija.
Borba se vodila bez prestanka. Najsnažniji udar trpjelo je ljevo krilo
3. brigade, koje je bilo u pokretu radi izvršavanja novih zadataka, i
desno krilo 1. brigade, n a j p r i j e 2, a kasnije 4. i 1. bataljon. U toku
dana svi bataljoni su učestvovali u borbi. Neprijatelj je metodično
i energično nastupao i osvajao kotu po kotu. Borba se vodila na čitavom prostoru od ceste Bijelo Polje—Slijepač-Most do Sahovića. Bataljoni su se izmješali sa neprijateljem tako da je neko
vrijeme bilo teško ocjeniti ko drži koji položaj. Drugi bataljon se u
u Pregled, brojnog stanja i naoružanja 1. proleterske divizije, Zbornik,
t. IV, knj. 13, d. 74. i 75, str. 181. i 182.
is Izvještaj štaba 1. proleterske brigade, A-VII, k. 709, f. 2, d. 9.
Naređenje njemačkog komandanta za jugoistok, Zbornik, t. XII, knj.
3, d. 54, str. 238.
•a Izvještaj njemačkog štaba za vezu, Zbornik, t. IV, knj. 13, d. 204,
str. 471.
Izvještaj 6. iialijanskog korpusa, Zbornik, t. III, knj. 5, d. 177,
str. 367.
14
Zapovijest komandanta 1. brdske njemačke divizije, Zbornik, t. XII,
knj. 3, d. 64, str. 279. i 68, str. 298.

jednom trenutku našao iza leđa neprijatelju. Komandant 1. divizije upozorio je štabove 1. proleterske i 3. krajiške brigade da u
takvim složenim situacijama treba »doneti jasnu i prostu odluku«, 15
da bi je bataljoni lakše i brže izvršili.
Brojna i tehnička nadmoćnost njemačke divizije došla je do
izražaja, i do k r a j a dana njene kolone su prešle cestu Slijepač—
Most — Sahovići i dostigle liniju Rudine — Sokolovići — Obod.
P r e m a žestini borbe moglo se naslutiti da su to prve m u n j e koje
nagovještavaju dolazak oluje, odnosno početak nove ofanzive. Stab
1. proleterske divizije, iako je sudar bio silovit, pretpostavljao je da
neprijateljske snage nijesu suviše jake i naredio je 1. i 3. brigadi da
u toku noći odbace neprijatelja na polazne položaje i stvore uslove
za planirani prodor ka Limu. Napad su izvršili dijelovi 3. krajiške
brigade i 2. bataljon 1. proleterske. Nijemci su se uporno branili i
protivnapad nije uspeo.
Jedinice njemačke 1. brdske divizije, podržane artiljerijom i
avijacijom, zauzele su Sahoviće 16. m a j a i utvrđivale položaje na
dostignutoj liniji. U isto vrijeme izvršile su snažniji napad i na 2.
proletersku diviziju i potisle je. i c
Vrhovni štab je još uvijek smatrao da se ne radi o većim
neprijatelj e vim operacijama i naredio je 16. m a j a 1. i 2. proleterskoj
diviziji da izvrše planirani zadatak, tj. da 2. divizija oslobodi Kolašin,
a 1. divizija da ovlada komunikacijom Slijepač-Most—Ribarevina. 17 Razumljivo, to n a r e đ e n j e je ostalo neizvršeno, zato što je
neprijatelj bio neuporedivo jači nego se pretpostavljalo, a imao je i
inicijativu koju nije dozvolio da mu se oduzme. Toga dana su se
pojavili i neprijateljevi tenkovi cestom Kolašin — Maj kovač — Slijepač-Most. Prva brdska divizija upotrebila je sve rodove vojske,
dobro organizovala sadjejstvo, i poslije odbijanja protivnapada
nastavila da potiskuje 1. i 2. proletersku diviziju.
Na sektoru 1. proleterske divizije, na istočnim padinama planine
Burenj, razvila se 17. m a j a do tada rijetko viđena borba. Neprijateljeva avijacija n a j p r i j e je izviđala, zatim bombardovala položaje 1.
i 3. brigade, a potom, kada je krenula pješadija, bombardovala je i
mitraljirala sve prilazne puteve ka položajima. Neprijateljeve haubice sa položaja kod Slijepač-Mosta neprekidno su tukle položaje 1.
i 3. brigade. Tenkovi su se kretali cestom i sa isturenih mjesta
vatrom podržavali pješadiju. Poslije takve pripreme krenula je pješadija. Mitraljezi, puškomitraljezi i minobacači 1. proleterske oglasili
su se kao da su iz zemlje iznikli. Streljački stroj 1. brdske divizije
morao je n a j p r i j e da se zaustavi, prilegne , a onda i da ustukne.
Njemačka 1. brdska divizija, koja se hvalila da je pobola kukasti
krst na Elbrus, najviši v r h Kavkaza, osjetila je šta znači sudar sa 1.
proleterskim brigadom. Njen komandant napisao je u izvještaju:
15
Naređenje Štaba 1. proleterske divizije, Zbornik, t. IV, knj. 13, d. 73,
str. 179.
i« Izvještaj njemačke 1. brdske divizije, Zbornik, t. IV, knj. 13, d. 218,
str. 508; 219, str. 510. i Zbornik, t. XII, knj. 3, d. 67, str. 296.

»Neprijatelj se žilavo i ogorčeno brani.« 18 posmatrajući t a j strašni
sudar, komandant 1. bataljona, Savo Burić, koji je i u najtežim
trenucima bio poslovično hladnokrvan i volio da se našali, doviknuo
je komandantu 2. bataljona, Božu Božoviću: »Ovo ti je, Božo, planska vatra«, kao da to objašnjava na času nastave.
No, opet su nadvladali tehnika, brojnost i snaga. Prva brigada
se morala povući i prepustiti neprijatelju položaje B u r e n j — C e r i
druge. Poginulo je 16 boraca. Teško je r a n j e n u nogu proslavljeni
mitraljezac 2. bataljona, Bojo Prelević. Ni dok su mu r a n u previjali,
nije prestao da obasipa neprijatelja rafalima iz svoga mitraljeza.
Proglašen je za narodnog heroja.
Komandant 1. proleterske divizije već treći dan je posmatrao
kako njegova divizija vodi teške borbe. On je 17. m a j a u 9,15
časova poslao depešu Vrhovnom komandantu. . . »neprijateljska
akcija ima karakter ofanzive«. 19 To je prva direktna informacija
Vrhovnom štabu da se radi o novoj ofanzivi. Stab divizije u isto
vrijeme moli Vrhovni štab za dozvolu da odljepi jedinice divizije
od tako jakog neprijatelja, izbjegne silinu njegovih udaraca i mogućnost da nabaci snage divizije u kanjon rijeke Tare, kao i da omogući diviziji da zauzme povoljnije položaje za odbranu.
Vrhovni komandant je odobrio 1. i 2. proleterskoj diviziji da
se povuku i zauzmu povoljnije odbrambene položaje. Noću između
18. i 19. m a j a 1. divizija se odlijepila od neprijatelja — 3. krajiška
i 3. sandžačka brigada posjele su položaje u rejonu planane Kovač,
a 1. proleterska je upućena u sela Vrulje i Maoče, kao divizijska
rezerva.

Pokušaj proboja iz obruča prema Foči
Bilo je već jasno da se radi o novoj velikoj neprijateljskoj ofanzivi.
Pojava jakih njemačkih snaga, uz podršku avijacije i tenkova, i to
na italijanskoj okupacionoj teritoriji, svakako je upozoravala da se
radi o značajnim operacijama. A kada je 19. m a j a stiglo naređenje
Vrhovnog štaba:
»Odmah u toku noći krenite 1. brigadu pravcem Celebić — Zavajit — Bunovi, gdje će stupiti u vezu sa štabom Drinske grupe.
Izvršenju ovog naređenja pristupite odmah«, 20
komandantima i političkim komesarima nije bilo teško da borcima
objasne da je opet u pitanju teška situacija, i da 1. brigada mora
opet na dugi marš, da što prije stigne tamo gdje je očekuju nove
velike borbe. Štab brigade naredio je da se odmah krene pravcem
Potpeče—Kakmuži—Meljak—Popov Do—Celebić i da se u toku
i8 Zapovijest komandanta njemačke 1. brdske divizije, Zbornik, t. XII,
knj. 3, d. 70, str. 302.
i» Izvještaj štaba 1. proleterske divizije, A-VII, k. 706, f. 15, d. 1. —
depeša 24.
so Naređenje Vrhovnog štaba, Zbornik, t. II, knj. 9, d. 200, str. 273.

marša, dugog blizu 80 km, bataljoni odmore u šumama oko Meljaka
i Šljuke, ali samo toliko da se skuva nešto hrane. 2 1 Teško je bilo, a
teže se naslućivalo, ali su borci mogli sve lakše izdržati kaga su
znali šta se od n j i h traži. Borbeni moral raste sa spoznajom cilja
akcije.
Umjesto predaha poslije trodnevnih borbi sa njemačkom 1.
brdskom divizijom, brigada je odmah krenula na dugi marš, da
bude prethodnica tamo gdje se u tom trenutku nalazila zaštitnica
Glavne operativne grupe. Bataljoni su formirali odjeljenja i grupe
za borbu protiv neprijateljeve avijacije i maršovali d a n j u i noću.
Neprijateljska borbena grupa, ojačani 750. puk 118. njemačke
divizije i 13. puk 4. lovačke brigade NDH, sa dva puka artiljerije,
napala je sa fočanskog mostobrana Drinsku operativnu grupu. Sa
tih položaja u Vrhovni štab su dolazila zabrinjavajuća obavještenja
od komandanta 2. proleterske brigade, Ljubodraga Đurića. Neprijatelj je direktno prijetio da sa tog pravca ugrozi i Centralnu
bolnicu i sve snage Glavne operativne grupe. Vrhovni štab je uputio
1. proletersku brigadu da pomogne Drinskoj operativnoj grupi u
spriječavanju n a d i r a n j a neprijatelja ka Tari.
Celo kolone 1. proleterske brigade izbilo je ka tr. 1149, iznad
Čelebića, k r a j e m dana 21. maja. U t r e n u t k u kad se pojavila 1.
proleterska brigada, 13. pješadijski puk 4. lovačke brigade NDH
potiskivao je iz sela Borja 1. majevičku brigadu i već je bio zarobio
n j e n u komoru i dio bolnice. T a j puk je, prema naređenju komandanta 118. njemačke divizije, imao zadatak da do noći zauzme Celebić.
Prva proleterska je sa marša stupila u borbu. Nastala je prava
trka uz s t r m u stranu od Rijeke do Celebića. Trčali su proleteri,
pod punom ratnofn spremom, sa prijeđenih 80 km puta samo da
što prije stignu, pomognu Majevičkoj brigadi i oslobode zarobljene
ranjenike. Prvi bataljon napadao je frontalno prema Borju, 2. je
hitao lijevo, u obuhvat neprijateljevog boka, u pravcu Ilijine glave,
a 6. je izvršio desni obuhvat, u pravcu Ječmeništa. Štab brigade je
naredio da pristigli 1, 2. i 6. bataljon grupišu svoje minobacače i
koncentričnom vatrom t u k u neprijatelja. Ohrabreni, dijelovi 1.
majevičke i 6. istočnobosanske brigade jurišali su zajedno sa
proleterima.
U prvom sukobu u 19,30 časova neprijatelj je zaustavljen i vraćen
nešto unatrag. U Borju su oslobođene bolnica i komora. Neprijatelj
još nije bio pobio zarobljene borce i ranjenike. Bili su srećni. U m j e sto sigurne smrti, došli su drugovi, spasili ih. Ranjenici su pozdravjali borce sa : »Zdravo drugovi proleteri« i »2 i vela 1. proleterska«.
To je bila prekrasna drugarska zahvalnost i najljepša nagrada
borcima 1. proleterske za napore koje su učinili.
Žestoka borba razvila se u 21 čas, kada su izvršili obuhvate
2. i 6. bataljon. Komandant 13. puka domobrana u svom izvještaju
najslikovitije opisuje tu borbu:
»Partizani su gađali iz minobacača u s a l v a m a . . . neprijatelj je
izvršio jak vatreni napad iz svih svojih teških oruđa i prešao u

Bitka

na

Sutjesci.

protivnapad. Domobrani su bili obuzeti strahom i pohrlili izbezumljeni n a z a d . . . osobno sa puškom u ruci pokušao sam spriječiti panično bjekstvo i zaposjesti prihvatni položaj. Teškom
mukom uspjelo mi je silom zadržati 20 domobrana.« 22
Taj p u k 4. lovačke brigade bio je potpuno razbijen. Komandant puka
se žalio što vazduhoplovstvo nije otkrilo dolazak novih snaga ka
Celebiću. P u k nije uspio da se zadrži na prihvatnim položajima. Oko
ponoći štab 1. brigade ubacio je u borbu i 3. bataljon. Bataljoni
6. istočnobosanske i 1. majevičke brigade, poneseni energičnim
nastupanjem proletera, uporedo sa n j i m a kidisali su na neprijatelja. Razbijeni domobrani su bježali ka Trovrhu, gdje su se
zaustavili i organizovali odbranu. U pomoć im je pristigao i
jedan bataljon 7. puka 4. lovačke brigade. Artiljerijske baterije
domobrana približene su na 3 km od Trovrha i otvorile snažnu
vatru.
Treći i 6. bataljon i glavnina 1. majevičke i 6. istočnobosanske
brigade napali su neprijatelja na Trovrhu u zoru 22. m a j a . Oko
podne napad je obnovljen i neprijatelj je p r o t j e r a n sa Trovrha, uz
velike gubitke. Sesti bataljon i dijelovi 6. istočnobosanske brigade,
koji su napadali pravcem Kušlat—Vijenac—Trovrh, naišli su na
duboku jarugu potoka Čukavec i nijesu mogli goniti neprijatelja ka
Kumiću. Treći bataljon i dijelovi Majevičke brigade pokušali su gonjenje, ali nijesu za to imali snage. Treći bataljon je bio znatno prorijeđen, uslijed gubitaka i dosta velikog broja oboljelih od tifusa.
Prva majevička brigada takođe n i j e imala dovoljno snage za
gonjenje.
Neprijatelj se pribrao na Kumiću i uz snažnu podršku artiljerije izvršio je protivnapad. Pred noć je uspio da zbaci snage 3. i 6.
bataljona n a j p r i j e sa Trovrha, a zatim sa Vijenca. Toga dana u rejonu Trovrha neprijatelj je ispalio na ta dva bataljona 112 granata iz
brdskih topova i 19 granata iz haubica. Međutim, nije imao smjelosti da ih goni. Naprotiv, u toku noći povukao se na Trovrh i užurbano
organizovao odbranu. Partizanske snage su zanoćile u šumama
Korlata."
U međuvremenu, dok je 1. proleterska žurila prema Foči, V r h ovni štab je ocijenio da je neprijatelj izvršio okruženje Glavne operativne grupe. Vrhovni štab je smatrao da se u tako nastaloj situaciji
ne može sa jedinicama probiti prema Srbiji, zbog jakih neprijateljskih snaga na tom pravcu i neizvjesnosti koje bi Glavnu operativnu
grupu očekivale na tom terenu. Proboj na jug, u Crnu Goru ili ka
Albaniji, nije dolazio u obzir, j e r t a j pravac nije nudio ni vojničke,
ni političke, ni ekonomske uslove za dejstvo Glavne operativne grupe. Preostajala je jedina mogućnost da se proboj izvrši na sjever ili
na zapad. Vrhovni štab se odlučio za proboj preko Drine, južno od
Foče, jer je t a j pravac bio najkraći, na n j e m u je bila najjača kon22 Bojna relacija 13. pukovnije, Zbornik, t.
804—815.

IV, knj. 13, d. 313, str.

centraci]a partizanskih snaga, a poslije prelaska Drine otvarale su se
velike mogućnosti za manevar sa njima. 2 4
U duhu te zamisli Vrhovni štab je 21. m a j a naredio štabu 1.
proleterske divizije da n a j h i t n i j e krene ka Celebiću sa 3. krajiškom
brigadom i razbije neprijateljske snage koje n a s t u p a j u od Foče, odbije ih što dalje na sjever, forsira Drinu, organizuje mostobran na
njenoj lijevoj obali i, po mogućnosti, zauzme Foču. Za komandanta
Drinske operativne grupe određen je komandant 1. proleterske divizije Koča Popović. 25
Komandant Drinske operativne grupe odmah je organizovao
napad. Bataljone 2. proleterske brigade orijentisao je niz desnu obalu Drine i da brane prelaz kod Sćepan-Polja. Jednu kolonu: 3. i 6.
bataljona 1. proleterske brigade, 6. istočnobosansku i glavninu 1.
majevičke brigade, uputio je desno, prema Trovrhu, drugu kolonu:
1, 2. 4. bataljon 1. proleterske i dva bataljona 1. majevičke brigade,
lijevo, pravcem Pliješ — Gradina. Treća krajiška brigada, koja je
stigla tek 23. maja, upućena je između prve i druge kolone ka Zečijoj glavi.
Drinska operativna grupa nastojala je svim silama da probije
neprijateljevu odbranu. Desna kolona je četiri puta izbijala do pred
sam Trovrh, ali ga nije mogla zauzeti. J e d a n bataljon 6. istočnobosanske brigade zauzeo je 24. m a j a Bakić. Neprijatelj je dovukao haubice na položaje iza Trovrha, a brdske topove u prve linije odbrane.
Njemačka komanda je pridavala izuzetan značaj tom sektoru. Komandant njemačke 118. divizije izišao je na Trovrh i neposredno
komandovao odbranom. U v r i j e m e kada je 1. majevička zauzela Korče, 3. bataljon nastupao ka Trovrhu, a 6. bataljon i 6. istočnobosanska brigada zauzeli Vijenac, neprijatelju je stiglo pojačanje — Izviđački bataljon iz divizijske rezerve i, preko Čehotine, još jedan
bataljon 7. pješadijskog puka 4. lovačke brigade. Uz snažnu podršku
artiljerije i avijacije neprijatelj je primorao desnu kolonu na povlačenje. Na tu kolonu je ispaljeno 24. i 25. m a j a 1 575 artiljerijskih
granata. 26
Lijeva kolona je takođe izvršila snažan napad. Pred n j o m se
branila ojačana pukovska borbena grupa 118. njemačke divizije (dva
bataljona 750 puka), koju su podržavale artiljerija i avijacija. Lijeva
kolona je uspjela da potisne neprijatelja ka Gradini. Na pomolu je
bio uspjeh, ali se neprijatelj uporno branio. U borbi se pokazalo da
to nije bila stara 718. divizija, kojoj je samo p r o m i j e n j e n broj (sada
118), nego podmlađena, popunjena sa 6 000 novih vojnika, 27 sa sposobnim kadrom i opremljena i uvježbana za borbu na planinskom zemljištu. Nijemci su organizovali odbranu po dubini. Rovove su iskopali
24

V. Terzić, članak, Sutjeska, VIZ, Beograd, 1958, knj. 1, str. 3.
25 Naređenje Vrhovnog komandanta, Zbornik, t. II, knj. 9, d. 211, sto. 289.
2« Stenografske bjeleške, A-VII, k. 1985, f. 2, d. 8.
T. Parezanović, VIG br. 3/1953.
Bojna relacija 13. pukovnije domobrana, Zbornik, t. IV, knj. 13, d.
304, str. 761—768.

na ivicama šume, u šumi i na zadnjem nagibu brda. Na svim pravcima u šumi postavili su zasjede.

U lijevoj koloni napadali su 1, 2. i 4. bataljon 1. proleterske,
dva bataljona 2. proleterske i dva bataljona Majevičke brigade. Borba
se vodila bez prekida i bila je žestoka. Juriši i protivjuiriši su se smenjivali. Brigade su svim silama nastojale da se probiju p r e m a Foči.
Ali je i neprijatelj ocijenio da će mu propasti čitava ofanziva ako
brigade uspiju u tome. Dolazak 3. krajiške brigade znatno je pojačao
silinu udara lijeve kolone, ali je i neprijatelj takođe brzo reagovao.
Ubacivanjem rezerve p r e m a desnoj koloni i potiskivanje te kolone
ugrožavao je i desni bok lijeve kolone. Njegova artiljerija neprekidno
je dejstvovala. Komandant 118. njemačke divizije ubacio je poslednje
rezerve prema lijevoj koloni, alarmnu četu. Haubice iz rejona
Foče i brdski topovi i minobacači pojačali su vatru. Avioni su
bili stalno iznad glava proletera, sipali bombe i mitraljirali.
Borbe na Zlatnom boru i prema Gradini mogu se ubrojiti
u najteže borbe koje je 1. proleterska brigada vodila. Evo kako
je te borbe vidio jedan komandir čete 4. bataljona:
»Na Zlatnom boru bila se strašna borba, jedna od najtežih.
Njemački položaji bili su udaljeni od naših svega pedesetak
koraka. Jedni drugima smo hvatali bačene bombe i vraćali
ih nazad. Rasprskavale su se u vazduhu. Otimali smo se
za svaku bukvu. Smjenjivali su se juriši i protivjuriši«. 2 8
Brigada je imala znatne gubitke. Poginuli su: Zivan Maričić, komandant 4. bataljona,* Jovo Radulović, komandir 2. čete 1. bataljona,
Vujadin Zogović, komandir voda 1. bataljona, Rade Miličević, politički komesar rudarske čete 4. bataljona (sva četvorica su proglašeni za narodne heroje), zatim hrabri Vojo Kadijević, iz 1.
bataljona, koji je veslao u prvoj sandolini pri prelasku Drine,
komandir i politički komesar 1. čete 2. bataljona, Vlado Ljumović
i Petar Matović, Vaso Carapić, komandir voda 2. bataljona i
mnogi drugi. 29
U toku borbe sa Drinskom operativnom grupom njemački komandant je naredio 369. diviziji da pređe rijeku Ćehotinu i nastupa
u pravcu Čelebića, u pozadinu snaga koje n a p a d a j u ka Foči. Dijelovi
369. divizije 24. m a j a potisli su 3. dalmatinsku brigadu i priješli kod
sela Gradac na lijevu obalu Ćehotine. Komandant 1. divizije uvidio
je da je neprijatelj na pravcu napada Drinske operativne grupe veoma j a k dobro organizovan za odbranu. Obje kolone su imale znatne
gubitke, a naročito lijeva, koja je napadala na pravcu glavnog uda* Zivan Maričić je bio teško ranjen i poginuo je poslije nekoliko dana
u Centralnoj bolnici.
28

M. Simović, članak, »Prva proleterska«, knj. 2, str. 261.
« Oslobodilački rat, knj. 1, str. 435—443.
V. Terzić, Sutješka, knj. 1, str. 16—23.
M. Dugalić, Z. Mihailović, P. Bogunović, B. Sevo i M. Simović, članci,
»Prva proleterska«, knj. 2, str. 264—272.
Izvještaj komandanta njemačkih trupa u NDH, Zbornik, t. II, knj. 9,
— II deo, d. 14, str. 454.
Izvještaj njemačkog štaba za vezu, Zbornik, t. IV, knj. 13, d. 251,
str. 607. i 253, str. 610.
2

ra. Pojava dijelova 369. divizije ugrozila je bok i pozadinu Drinske
operativne grupe i zaprijetila da grupu odsiječe i napadne s leđa.
U takvoj situaciji komandant 1. divizije odustao je od daljeg napada
i 25. m a j a naredio jedinicama da se povuku i zauzmu položaje na
padinama planine Ljubišnje. P r e m a 369. diviziji, u pravcu Gradaca,
uputio je 3. krajišku brigadu. 30
Neprijatelj je sa Trovrha odmah zatim prešao u napad sa četiri
kolone. Zemljište mu je omogućavalo da se kreće u više napadnih
kolona. Nije napadao od Gradine, čak je povukao jedince sa n j e
i hitno ih prebacio preko Foče u dolinu Sutjeske. 3 1 Za snage Drinske
operativne grupe bila je povoljna okolnost što je 26. i 27. m a j a
stalno padala kiša. Niski oblaci i magla onemogućavali su neprijatelj evoj avijaciji da bude aktivnija, što bi 1. proleterskoj znatno
otežalo situaciju, j e r su gotovo svi n j e n i položaji bili na otkrivenim,
nepošumljenim uzvišenjima. Brigada je uspjela tri dana da usporava nastupanje neprijatelja.
Vrhovni komandant je bio veoma nezadovoljan zbog neuspjelog pokušaja proboja kod Foče. Oštro je zamjerio komandantu 1.
proleterske divizije zbog povlačenja i pozvao ga u Vrhovni štab u
Zabljak. 32
Probiti ise kod Foče bilo je teško, j e r su se na tom pravcu
nalazile jake neprijateljske snage — glavnina 118. njemačke divizije, 4. lovačka brigada NDH, artiljerijski puk i četa tenkova, kao
i 369. divizija na desnoj obali Ćehotine. Zatim, ispred Drinske operativne grupe nalazla se jaka prirodna prepreka, rijeka Drina, za
koju je 1. proleterska znala kako se teško prelazi, i utvrđeni garnizon u Foči, koji 2. divizija nije mogla zauzeti u toku duge opsade
u aprilu mjesecu, iako ga je branio samo italijanski bataljon
»Aosta«. Ukoliko bi neki dijelovi i uspjeli da p r e đ u Drinu, neprijateljeva artiljerija i avijacija bi mogle brzo uništiti mjesto prelaza.
Sem toga, prostor između Drine i Ćehotine prilično je uzak, nepodesan za manevar po frontu, kanalisan na dva otkrivena pravca
na koja bi, u slučaju proboja, bilo neminovno gr upisati snage
i izložiti ih dejstvu neprijateljske avijacije.
Vrhovni štab je naredio 1. proleterskoj diviziji da organizuje
odbranu mostobrana na Tari kod Uzlupa. Stab divizije n a r e đ u j e
28. maja, u 15,30 časova 1. proleterskoj brigadi da »po svaku cijenu
osigura prijelaz 6. istočnobosanskoj brigadi preko Tare«, a potom
da se i sama prebaci preko rijeke. Ukoliko ne uspije da se prebaci
kod Uzlupa, neka se povlači uzvodno uz Taru i pređe rijeku kod
Tepaea. 33 Situacija je bila kritična, ali brigada je, uprkos žestokih
napada neprijatelja, uspjela da do predviđenog vremena zadrži mo30
Izvještaj njemačkog
str. 645.
Naređenje štaba 1.
122, str. 282—284.
si Naređenje štaba 1.
122, str. 282—284.
32 Naređenje Vrhovnog

štaba za vezu, Zbornik, t. IV, knj. 13, d. 262,
proleterske divizije, Zbornik, t.

IV, knj.

13, d.

proleterske divizije, Zbornik, t. IV, knj.

13, d.

komandanta, Zbornik, t. II, knj. 9, d. 220, str. 301.

stobran i omogući prelaz svih jedinica preko Uzlupa na lijevu
obalu Tare, Treći bataljon je bio posljednja zaštitnica. Uspješno
je manevrisao i dočekao neprijatelja n a j p r i j e na Ilijinoj Glavi, tr.
1124, a zatim u selu Hoćevu, a na položajima na V. Ravni odbranom
bez uzmaka sačuvao je mostobran. 34 Jedino se 4. bataljon nije prebacio preko Tare kod Uzlupa. On je obezbjeđivao bok 3. dalmatinske
brigade i bolnicu i morao se povući uzvodno od Tare, pa je kod
Tepaca prešao na lijevu obalu.
Umorna, desetkovana i gladna brigada spustila se u kanjon
Tare, a zatim popela na obronke Pivske planine i ponovo se spustila
u kanjon Pive, kod Kruševa, gdje je prešla rijeku. Žičani most,
primitivno građen, sa slabo zategnutim žicama, klatio se i podrhtavao. Neprijateljeva artiljerija ga je stalno gađala i na kraju,
uništila. Posljednji dijelovi brigade prešli su rijeku gumenim čamcima. Brigada se zatim pela uz Vučevo. To je n a j s t r m i j a staza kojom
se kolona može kretati, strmina gotovo kao da se čovjek penje uz
merdevine. Kolona se sporo kretala. Slabiji su zaostajali. Počivalo
se na svakih 100 do 200 m. Kasno poslije podne čelo kolone izbilo
je na Vučevo. Baš u to vrijeme 1. majevička brigada povlačila se
pred dijelovima njemačkog 1. bataljona 738. puka 118. divizije,
koji su izbili na visoravan s namjerom da ovladaju platoom Vučeva.
U tom t r e n u t k u to je bio najvažniji položaj za obje strane. Od boraca
1. i 2. bataljona, koji su već bili izišli na plato Vučeva, organizovana
je jaka četa, da pomogne 1. majevičkoj i 6. istočnobosanskoj brigadi
u napadu na Nijemce. Neprijatelj je razbijen i n a t j e r a n u bjekstvo.
Mnogi neprijateljski vojnici skakali su niz strme stijene Vučeva,
nadajući se da će tamo naći spas. 35 Plato Vučeva bio je obezbijeđen
za koncentraciju partizanskih snaga za dejstva ka dolini Sutjeske.

Borbe u dolini Sutjeske
Poslije neuspjelog pokušaja proboja kod Foče, Vrhovni štab je
odlučio da se proboj izvrši preko Vučeva, Sutjeske i Zelengore.3®
Da bi se to ostvarilo prvo su grupisane jedinice 1. i 2. proleterske
divizije na Vučevu i ka dolini Sutjeske. Prva proleterska divizija,
sa 3. krajiškom brigadom, branila je prelaze preko Tare i Drine,
a sa 1. proleterskom brigadom sprječavala prodor neprijatelja na
liniji Mratinje — Trnovačko jezero — Suha, što je trebalo da omogući koncentraciju ostalih snaga.
Poslije izbijanja na plato Vučeva, 1. brigada je, prema dobijenom naređenju, uputila 2. bataljon u Mratinje, 3. ka Trnovačkom
34 Stenografske bjeleške, A-VII, k. 1985, f. 2, d. 8.
T. Parezanović, VIG br. 3/1953.
35 Izvod iz dnevnika komandanta 2. proleterske brigade, Zbornik, t. IV,
knj. 14, d. 108, str. 237—255.
P. Kosorić, članak, Sutjeska, knj. 1, str. 273.
Izvještaj komandanta 118. njemačke divizije, Zbornik, t. XII, knj. 3,
d. 92, str. 372.

j e r je Savo Burić tih dana upućen za komandanta 5. i 3.jezeru. crnogorske. bataljona. Niko se n i j e smijao tom njegovom postupku. u b j e đ e n j a i čvrste volje da se u s t r a j e i uspije. na Vučevu. Ostavljali su oružje kojim su tukli neprijatelja. Prvi bataljon je bio u rezervi na Mrkalj kolibama. sandžačke brigade. Stradale su i mnoge knjige. Bataljoni su raspoređeni. gdje je i ljeti hladno. Na Vučevu. teško od knjige odvojiti među proleterima se uvijek potvrđivala. komandira i političkih komesara su popunjena. kad je uvidio da to mora učiniti uzeo je iz torbe rezervnu košulju. Postavljeni su i novi komandanti 1. poslije sastanaka i konferencija uhvatili u kolo i zapjevali! Ta pjesma na Vučevu bila je veliko o h r a b r e n j e i za one u kojima je bilo makar i malo straha od neizvjesnosti. naporima. na Suhu. bačeni su prekobrojni okviri za puškomitraljeze. Ipak su se tu. gubicima i gladi. i kada je najteže. Svuda okolo čule su se borbe. Situacija je bila jasna. zatvorili široke prostore i ostavljeno im je da samostalno d j e j s t v u j u u duhu opšteg zadatka. vrijeme je iskorišćeno za njihovo sređivanje poslije neprekidnih petnaestodnevnih borbi i marševa. mada se jedinice nijesu dugo zadržavale na n j e m u . svega što i n a j m a n j e opterećuje borca. šalovi i slično. Lica su im bila tužna. a nije nužno za borbu. Još teže su se osjećali borci koji su ostavljali i sakrivali oružje. Zatvorio je rupu pločom. iz torbica je izbacivano doslovno sve. koje im je pomoglo da se odbrane od njega. čak i rezervni veš. preko Mratinja. a 4. a više o onome što predstoji. bataljonu borac Radomir Božović nosio je p r v u knjigu Marksovog »Kapitala« još od Kotor-Varoša. na platou od preko 1 500 m nadmorske visine. četne i bataljonske konferencije. ka Vučevu. Komandant 1. Objašnjenja i razgovori bili su puni optimizma. a 6. Ta istina da se. proleterske divizije. predložio . U 2. Dugo se kolebao da li da je ostavi. okruženi neprijateljskim snagama. Za razliku od ranije održavanih sličnih sastanaka m a n j e se govorilo o proteklim borbama. Ostavljeni su rezervni puškomitraljezi i mitraljezi. zamotao »Kapital« i sakrio ga u rupu ispod jednog kamena. U svim jedinicama su održani kratki partijski sastanci. kao na sahrani dragog prijatelja. poslije teških borbi oko Foče procjenjujući da je neprijatelj veoma jak i uporan. na putu od Tepaca. Teško da su ikada u životu tako i toliko žalili za nečim dragim. a neprijateljeva avijacija neprekidno je izviđala i bombardovala uočene ciljeve i položaje. Najzad. gladni i umorni borci. Ali je i tada bio ubjeđen da će se jedinice probiti i da će mu »Kapital« opet biti potreban. a onda posmatrao sve naokolo da bi pronašao »orijentire« prema kojima će ga kasnije pronaći. Mjesta poginulih komandanata. Trebalo se samo dogovoriti i pripremiti svakog borca da bude spreman za najteže napore i iskušenja pri izvršavanju predstojećih zadataka. a Moma Stanojlović za zamjenika komandanta 3. Sastavni dio priprema za dalje borbe bilo je i rasterećenje jedinice od svih suvišnih predmeta. sa kojim su v j e r n o drugovali. I mnogi drugi su isto tako mislili. Sve jedinice Glavne operativne grupe vodile su teške bojeve na svim pravcima.

6. pod zaštitom magle i kiše. proleterske bio je zbacio 1. Čitav prostor na Borovnu zasule su artiljerijske granate pa su 2. proleterske divizije. t. U jurišu. . proleterskoj. knj. d. Komandant 2. bataljon bili prinuđeni da se povuku prema šumama na Mitrinu usovu i Dragoš-sedlu. d. juna neprijatelja sa Borovna. u pomoć 2. 1. bataljona 734. Tada je Vrhovni štab hitno uputio glavninu 1. str. i 250. 28. knj. 38 Naređenje i obavještenje Vrhovnog štaba." Vrhovni komandant nije usvojio t a j prijedlog pošto su dan ranije 4. i 7. i Druga od 3. 38 Stab 1. 1. Pokazalo se da snage upućene u dolinu Sutjeske nijesu dovoljne da razbiju n j e mačku odbranu i naprave prolaz ka Vrbnici. A-VII. 249. knj. 9. crnogorska. XII. a 4. i 738. str. čiji je zadatak bio da razbiju neprijatelja u zahvatu od Popovog Mosta do Tjentišta i izvrše prodor prema Vrbnici. istočnobosanskoj i 1. majevička prema Popovom Mostu. str. sa jednom četom iz 2. 10. Knjiga depeša štaba 1. Terzić. proleterske brigade bio je već uputio 6. 333. bataljon razbili su Nijemce na Borovnu.je 1. t. sjeverno od Čemerna. da tamo smijeni bataljon 2. j u n a na Borovno su napali dva bataljona 1. majevičkoj brigadi. str. proleterske: 2. II. proleterske brigade i spriječi prodor neprijatelja niz dolinu Sutjeske. knj. uz podršku artiljerije. koje je zatvaralo prilaz Sutjesci kod Tjentišta. bataljon da zauzmu Borovno. Sa Prvom grupom je trebalo da se kreću pokretni ranjenici. članak. k. 7. Međutim. bataljona 734. i 4. i 4. 93. 381. 706. juna u Mratinju savjetovanje na kome je donijeta odluka da se Glavna operativna grupa podijeli u dvije grupe: Prva: sastavljena od 1. 1. Zbornik. s tim da se grupe probijaju u dva suprotna pravca.31* Uz snažnu podršku artiljerije Nijemci su izvršili protivnapad. f. V. 38 Izvještaj komandanta 118. j u n a Vrhovnom štabu da se što prije izvrši proboj iz okruženja preko Graba. proleterske divizije. i 31. str. istočnobosanska i 1. važno uzvišenje na putu Dragoš-sedlo — Popov Most. 451. njemačke divizije. 2. 1. Vrhovnom štabu se u već tako ozbiljnoj situaciji. Rano u j u t r o 3. nametalo kao imperativ da se što prije izvuku iz obruča snage Glavne operativne grupe i bolnica Vrhovni štab i CK K P J obržali su 3. hercegovačka i 2. njemačke divizije. puka da posjedne položaje na n j e m u . poslije neuspjelog pokušaja proboja. ponovo zauzeli. Druga proleterska brigada napadala je tog dana na Košur. 15. str. puka 118. sa sjevera. 332. juna bio je vrlo težak. *o Oslobodilački rat. proleterske brigade. d. bataljon u rejon Suhe. divizije. proleterske brigade u dolinu Sutjeske. a 6. Sutjeska. sa istoka. krajiška. dalmatinska razbile neprijatelja na B u d n j u i time stvorile uslove da se snage grupišu na Vučevu i izvrši proboj preko Sutjeske ka Zelengori. njemačkog puka poslao je u pomoć jedinici na Borovnu dvije ojačane čete. 451. Oslobodilački rat. Važnost Borovna neprijatelj je dobro procijenio i odmah poslije izbijanja u dolinu Sutjeske poslao je jednu četu 2. i 4. i 2. Nijemci su ga. 40 Opšti položaj svih snaga glavne operativne grupe već 3. Četvrti bataljon 2. Ni te brigade nijesu uspjele da razbiju jaku odbranu dijelova 734. 3. Zbornik. Prema Sutjesci je uputio 2. knj.

IV i V ofanziva. Njemačka artiljerija je neprekidno tukla. proleterske. bataljon 738. a onda nastaviti energično ka Sutjesci i Popovom Mostu. Dnevnik. Bataljoni 1. Zagreb 1956. bataljon sa 668. a 3. obuhvatao je Borovno sa južne strane. 7. već poznatim pravcem. a one sa desne obale rijeke u Drugu. naročito prilaze Borovnu i Košuru. knj. 4. 2. str. Na desnoj obali Sutjeske 2. puka duž lijeve obale Sutjeske do njenog ušća u Drinu. Mitraljeska vatra i eksplozije bombi odjekivali su u prohladnom. Drugi bataljon je napadao sa sjeveroistoka. Tri bataljona 1. 4. 42 Prva proleterska divizija još u toku dana organizovala je napad svojih jedinica. Prva grupa je takođe dobila zadatak da se probija u dva pravca: Prva divizija. Trgo. bataljan 734. sa kojom je išao i Vrhovni štab. koje su međusobno povezane rovovima. Oslobodilački rat. str. Sva automatska oruđa maskirao je i postavio tako da tuku cio prostor ispred rovova. krajiške. Kladarin. bataljon lijevim krilom. presjekao telefonske linije koje su ga povezivale sa komandnim mjestom i snažno napao na glavne položaje. Dedijer. Bataljoni su pošli u napad. Pod zaštitom m r a k a trebalo je podići neprijatelju. pravcem Suha — Gornje Bare — Konjske vode i dalje na zapad. j u n a razvila se teška borba u dolini Sutjeske. članak. i 5. Kultura. . 43 ) Prije zore 5. 3. Beograd. knj. Slom IV i V ofanzive. »Šarce« je postavio na postolja i pričvrstio ih da bi noću mogli da d j e j s t v u j u bez nišanjenja. 1. proleterska divizija. prikupila se u dolini Sutjeske da bi se probila prema Vrbnici. kišovitom j u t r u . krajiška i 1. 453. u novom sastavu. se probio između Sutjeske i Borovna i napao neprijatelja iz pravca odakle se on tome nije nadao. Sutjeska.a sve teške ranjenike trebalo je posakrivati na Pivskoj planini i Durmitoru. proleterske napadali su na Borovno. na Košuru. proleterska i dijelovi 6. divizija. U dolini Sutjeske. a 3. 1. F. 463. str. kod Popovog Mosta 1. 41 Noću između 4. uz samu rijeku. a 2. majevička na Popov Most. istočnobosanske i 1. Drugi je obuhvatio Borovno sa sjeverne strane. pa ga je užurbano utvrđivao za odbranu. 35. majevičke brigade. istočnobosanske napadali su na Košur. j u n a 1. i 3. sastavljena od 1. artiljerijskim pukom i dva bataljona 750. trebalo je da se probija pravcem Košur — Vrbnica i dalje na sjever. U isto vrijeme 2. bataljon je bio na desnom krilu. 1968. Podjela na grupe izvršena je tako da su snage koje su već bile prešle Pivu otišle u P r v u grupu. puka. Mrkalje i Popov Most. krajiške. Đ. To je bila žestoka borba. puka držao je Borovno. brigade. V. napadali su na Borovno. 6. dostojna velikih protivnika. Terzić. četvrti bataljon je nastupao desno. nalazio se 3. V. Odbranu je organizovao po sistemu otpornih tačaka. 3. Poslije drugog zauzimanja Borovna neprijatelj je procijenio da je i partizanskim snagama do tog položaja posebno stalo. proleterske. zasuti ga bombama i na juriš zauzeti njegove položaje. Tri bataljona 1.

proleterske divizije. Sutjeska. koji su napadali na Košur. Na Borovnu su ostale gomile m r t vih Nijemaca i 7 »šaraca« na postoljima. Njemu je bilo jasno da na dotadašnji način. 1. 4 4 Iz 2. njemačke divizije koja se branila sa utvrđenih položaja. . proleterske divizije u cilju zaobilaska Košura«. 47 Stab 1. 81. Staza je prolazila kroz gustu šumu. plašeći se da idućeg dana ne budu uništeni. divizije sa položaja kod Dragoš-sedla tukle su Košur dosta neprecizno. koja je vodila od izlaska iz kanjona Sutjeske. proleterske divizije Koča Popović i Peko Dapčević. Poginuo je Serif Lojo. XII. diskutovali su i »o celishodnosti napada na Košur i potrebi m e n j a n j a pravca nastupanja 1. u toj teškoj borbi. ispod stijena gromade Lastve. str. 45 Izvještaj borbene grupe »Gertler« 118. Neprijatelj je na Košuru bio iskopao duboke rovove i povezao ih saobraćajnicama. Parezanović. »Prva proleterska«. njihovog rodnog kraja. a samo stotinak metara pri izlazu iz kanjona Sutjeske bila je otkrivena. 93. ako se tako mogla nazvati. ali nijesu mogle preći na lijevu obalu. bataljona. komandanti 1. i dalje išla pravcem k. Zbornik. 1. 40 P r v a divizija nije uspjela da se probije preko Sutjeske. 45 Treća krajiška i 1. VIG br.iako već znatno prorijeđeni gubicima u dotadašnjim borbama. T. izvršili su nekoliko juriša. ali su svaki put odbijeni. imali su više srca. juna povukli sa desne obale Sutjeske. članak. 3/1953. istočnobosanske. 454. i 6. odakle su osmatrali dolinu Sutjeske. knj. 1001 — Hrčava. 2. članak. sa prorjeđenim i premorenim brigadama ne može slomiti snažan otpor 118. Nijemci su se noću između 5. i 2. miljenica 3. divizije kasnije je razradio tu ideju i predložio Vrhovnom komandantu da se divizija probije između Košura i Ozrena do Zelengore. a onda razvije prodor na sjever. 48 Vrhovni komandant je odobrio 1. bataljona. str. zamjenik komandira voda Omladinske čete. L. poginulo je 8 boraca. komandir voda i drugi. Poginulo je ukupno 14 boraca Omladinske čete. knj. Treći bataljon je nastavio da ih goni ka Mrkalju. Trebalo je naći novo rješenje. ali je teško stradala i Omladinska četa. Artiljerija Vrhovnog štaba i 1. frontalnim napadom. neprijatelj je izdržao u rovovima i zaklonima i žilavo se branio. njemačke divizije. str. d. j u n a k mnogih bitaka. Božo Hadživuković. presjecala Usovički potok. Druga proleterska i dijelovi 6. knj. Prodor u pravcu Zelengore Drugi neuspješan pokušaj proboja preko Sutjeske zabrinuo je Stab 1. t. 47 P. 900—Krekovi— — Milinklade — k. majevička brigada uspjele su da potisnu neprijatelja sa desne obale Sutjeske. tu. knj. Božović. 44 Oslobodilački rat. Dapčević. 3. proglašen za narodnog heroja. na domaku Foče. koja je pokazala pravo herojstvo. žustrine i smjelosti i u pravoj borbi prsa u prsa uspjeli su da i s t j e r a j u Nijemce iz rovova i zauzmu Borovno. 676. 381. 40 Isto kao pod 35. str. Na Dragoš-sedlu. diviziji da se probije stazom.

proleterskom divizijom prošle kolona Vrhovnog štaba. Međutim. još više ih utvrđivali i očekivali novi napad i tek 9. 4. j e r je bila udaljena m a n j e od 500 m od neprijateljevih rovova na Košuru. 709. j u n a se sjetili da presjeku kolonu. koja je štitila kolonu od mitraljeske vatre. kao i 7. Borci su primijetili Nijemce. f. 40 Prolaziti odabranom stazom bio je veliki rizik. krajiška brigada i zamijenila 2. grupa Nijemaca snabdjevena planinskom opremom. P r e m a odluci štaba divizije brigada je maršovala zaobilaznom stazom Dragoš-sedlo — šuma Perućica — Suha. bataljona. bataljona. neprijatelj je nadmudren i iznenađen smjeflošću i odlučnošću partizanskog komandovanja. preko kojeg je brigada i prešla. Onda su pokušali noću.« 50 Tu na tom uzanom prostoru. ispriječila se jedna bezimena uzvišica. Najzad. 2. čudili se njihovoj upornosti. m a j a u rejon Suhe bio je upućen 6. iz šuma ispod Dragoš-sedla. Jedino se prvih dana Nijemci nijesu pokrenuli iz rovova na Košuru. Skidali su jednog po jednog kao na vježbalištu. istočnobosanske brigade. Bataljon je i tog dana održao svoje položaje. proleterske brigade i spriječi prodor dijelova 7. d. na najopasnijem mjestu. A kod Suhe je još uvijek bio očuvan trošni mostić. sve jedinice Prve grupe. 21. Naređenje štaba 1. put niz Ravno borje bio je suviše strm i mogao je poslužiti samo u k r a j n j o j nuždi. a i Sutjeska je bila nadošla te teško savladiva. sa strmim i po nekoliko stotina metara visokim stijenama. klinovima i drugim. K a n j o n Sutjeske prema Suhi veoma je uzan. SS divizije niz dolinu Sutjeske.Prva proleterska brigada krenula je na marš 6. juna. a trebalo je bezobzirno preći u napad. a onda im pokazali svoje streljačke sposobnosti. verući se uz stijene. Brigada se mogla spustiti niz Ravno borje i pregaziti Sutjesku. Bataljon im je nanio velike gubitke. pokušala je. krčeći p u t bombama. A-VII. kojom su. Prema neprijatelju su držali obezbjeđenje dijelovi 2. da izbije iza leđa 6. bataljon svio u kolonu brigade. Nijemci su primijetili prolazak kolone i počeli da tuku stazu artiljerijom i minobacačima. u izvještaju priznaje: »Mi smo organizovali kružnu odbranu. Komandant 118. Nijemci su 5. njemačke divizije. bataljon 2. Pedantni Nijemci grčevito su držali posjednute položaje. juna. proleterske divizije. juna stigla je i 7. Nijemci su nastojali da se dolinom Sutjeske probiju i spoje sa jedinicama u rejonu Tjentišta i tako potpuno zatvore obruč oko Glavne operativne grupe. odnosno do skretanja na stazu kroz šumu ka Krekovima. Nijemci su n a j p r i j e pokušali da prodru dolinom. Avioni su u talasima nadlijetali i obasipali šumu bombama. a 7. proletersku. Tu. . da smijeni 4. bataljon. k. Zaustavile su ih zasjede 6. konopima. divizija sa oko 600 pokretnih ranjenika. proleterske i 6. Još 31. Šesti bataljon je izvrsno izvršio t a j važan zadatak. za 1. proleterske. juna pokušali opet da se probiju niz Sutjesku. Kada se 6. sve dok ga nije smijenio jedan bataljon 2. niti pokušali da presjeku tu životnu stazu. onda niz Sutjesku do izlaza iz kanjona.

Prva brigada bila je prethodnica. 9. toliko mračna da se ništa nije vidjelo. IV. Stari borci su očekivali da će. Ratni vihor je opustošio i t a j krasni dio Zelengore.proleterska brigada. Tada su svi jeli konjsko meso. do mile volje. proleterske brigade. No. bukove kore. j u n a čitava 1 . i ta teška staza imala je neku malu »blagodet«. Katunište je strma šumovita strana uz koju i pješačka staza ide u cik cak. tražili su kisjelicu. ondje smo održavali sastanke. stojeći. 27. ondje smo vatre ložili i pjevali. proleterske divizije. poneki su ljuštili bukovu koru tražeći ispod n j e sok priraštaja. 51 U šumi preko Usovičkog potoka i Krekova u jednoj koloni našla se 7. proleterska brigada dobro upamtila. U noći između 7. Moglo se čuti: ovdje je bila naša koliba. samo što onda neprijatelj nije bio blizu. bataljona. Ostali su kod Suhe. koji su i prije godinu dana tu jeli 51 Obavještenje štaba d. pored puta ili pri zastoju kolone. j e r se mnogo puta morala zaustaviti i rastresti prilikom naleta neprijateljevih aviona ili prilikom artiljerijskih bombardovanja. u n j e m u je bilo 8 boraca manje. a noću se bez vodiča nije moglo kretati kroz gustu šumu. naslonjeni na pušku. juna zastala je i malo se odmorila u dolini Hrčavi. Borcima je bilo žao koliba kao da su njihove. j e r već 20 dana spavaju u šumi. Noć je bila oblačna. i 8. Tu stazu je 1. i. mada je 1. Uz cijelu stranu bilo je dosta trave srijemuše i drugih trava. Put od Hrčave do Lučkih koliba dug je nepunih petnaestak kilometara. Prošle godine tu je bilo nekoliko stotina koliba u koje su nekada dolazili Hercegovci i provodili ljeto. Odmor je bio neophodan. 1. jedva miljela uz brdo. Ipak je vatra naložena i u kazanima je uskoro krčkalo konjsko meso. Sada su to bila samo zgarišta. Kolona se kretala veoma sporo. Od avionske bombe poginuo je komandant 6. Tako se dogodilo da su pred odsudnu bitku za proboj svi bataljoni 1. str. Nije se tome čuditi j e r je bilo mnogo pravaca kojima je neprijatelj napadao. kopali kaćune i druge trave. . t. imali nove komandante. j e r je malo koja brigada tada djejstvovala kao cjelina. mezgru. napasali stoku. Stari borci. Zbornik. kupili sir i kajmak. ili žvakali mlado bukovo lišće. Tačno prije godinu dana išla je tim putem. Borci su čupali trave i jeli. j u n a brigada je krenula uz Katunište prema Lučkim kolibama. . Većina je nosila dobar svežanj srijemuše. kad iziđu na Lučke kolibe. bataljona Milan Sarac. Noć je provedena u šumi. To je bila povoljna okolnost. gotovo isto toliko umorna i gladna. U početku su se mnogi nećkali. ondje s m o . 14. ali je visinska razlika više od 1 000 m. bataljon nešto ranije tuda prošao kao prethodnica. braneći je od Nijemaca. Nije bilo nijedne čitave kolibe. knj. Proglašen je za narodnog heroja. osim 2. a 3. zelenog bukovog lišća. krajiška brigada na Boščiju glavu i Javorak. a koje je trebalo zatvoriti i kraće ili duže držati i braniti. ondje smo u toplom spavali. naložiti vatre i provesti noć pod krovom. Rano 8.iza 1. Oni koji nijesu htjeli da je jedu. . Tog dana kolona se veoma sporo kretala. da obezbjeđuje lijevi bok kolone.

a drugu borbenu grupu. koji nijesu mogli zauzeti i tako otvoriti put preko Tjentišta. na grebenu. da je nemoguće prodrijeti preko k. nazvanu »Fišer« (glavnina 370. k. puka) prema Vrbnici. kao kod Muslimana sa svinjskim mesom. Bataljoni su se našli tamo j e r su se poslije nekoliko juriša na Košur. 52 Borbena grupa »Vertmiler« krenula je 8. Niko u koloni nije pogođen. neki i povraćaju. komandant njemačkih snaga general Liters reagovao je sa n a m j e r o m da zatvori izlaz sa Zelengore. Nebo su parali neprijateljevi avioni kao uznemireni roj stršljena. ali tada nije bila prilika da se disku tu je o ukusima. Ne jedu ga i kada ga prvi put p r o b a j u većini se gadi. tu grupu su dočekala dva bataljona 2. a doletio je izviđački avion. 1529. Njemački komandant je imao n a m j e r u da što prije izbije na Veliku Košutu i Lučke kolibe i da zatvori izlaz iz doline Hrčave. 1529 i organizovao je odbranu na dostignutim položajima. Komandant 369. legionarska divizija iz rejona Čelebića na komunikaciju Foča — — Kalinovik. proleterske brigade. Komandant 369. 1441. Objašnjavali su mlađima da to treba i oni da učine. general Najdhold. legionarske divizije. Takođe je procijenio da je prostor između njegovih borbenih grupa nepokriven i da bi parti- . To je isto. puka. a kasnije ga jedu kao i svako drugo meso.konjsko meso. poslije nekoliko neuspjelih pokušaja da prodre prema Velikoj Košuti. Za m a n j e od jednog časa zapištale su sirene štuka. U visini k. Još se sunce nije pojavilo. brigade kretala se preko golih pašnjaka Lučkih koliba. kuda su prolazile snage Glavne operativne grupe koje su se probijale iz doline Hrčave. Onog trenutka kada je doznao da kolona partizana prolazi preko Sutjeske između Košura i Ozrena. Konjsko meso je kiselkasto. divizije uputio je pukovsku borbenu grupu »Vertmiler« (dva ojačana bataljona 369. cilj kakav je samo poželeti mogao. i postavili se prema Vrbnici da bi onemogućili Nijemcima prodor ka Lučkim kolibama. U zoru su bataljoni krenuli ka Vrbničkim kolibama i Starom Katunu. Pilot je ugledao kolonu. sa četom tenkova) preko Kalinovika i Ošljeg dola ka Konjskim vodama. Proboj njemačkog obruča na Balinovcu Devetog juna osvanuo je vedar dan. Razvila se teška borba. Odmah je naredio da se kamionima najhitnije prebaci 369. lako su promijenili jelovnik. Duga kolona 1. prolomila se Zelengora od silnih eksplozija bombi. i odmah se ustremio na n j u . govorili su im. juna od Vrbniče ka Velikoj Košuti. Bilo je jasno da će poslije izviđačkog aviona uskoro doletjeti bombarderi. ima nešto drugačiji »ukus«. zaključio je. ali je tako rana pojava izviđačkog aviona nagovještavala tešku borbu dugog junskog dana. Borci su polegli u t r a v u i vatrom natjerali pilota da sa veće visine baca bombe i mitraljira.

proleterske brigade. j u n a izbila je na Balinovac i odmah produžila na Bavan. juna 1973. legionarske divizije. Sutjeska. 54 53 64 M. Poslije podne. str. I 4. bataljonom. koji je vodio borbu sa 2. iz doline. bataljona pohitala mu je u pomoć i udarila u desni bok neprijatelja. bataljon je bio upućen prema Videžu. M. Sutjeska. knj. Izviđački avioni su napadali čak i pojedine borce. je obezbjeđivao desno krilo. je napadao sa juga. d 15. 53 Stab 1. puka sa potrebnim pojačanjima i formirao centralnu pukovsku borbenu grupu »Hene«. Novoosnovana borbena grupa »Hene« pohitala je da izvrši zadatak. 1. Da ne bi gubio u vremenu izdvojio je 3. bataljonu. izbili na dominantne položaje i preuzeli neprijatelju inicijativu. prije pristizanja dijelova 1. 6. i 41. juna. V. »Front« od 1. str. direktno na k. je n a j p r i j e bio orijentisan prema Ljubinom grobu. Grupa »Hene« je razbijena. Raško Popović. članak. 4. članak. Povukla se kroz guste šume Bavana. 1642. 1. a onda glavninom priskočio u pomoć 2. »Prva proleterska«. Barjaktarević. i to uglavnom iznad Zelengore. Nijemci su izbili poslije podne na k.zani mogli proći na sjever baš tim pravcem. Oko 18 časova bataljoni 1. uhvati vezu sa borbenom grupom »Hene« i čvrsto stegne obruč oko partizana. bataljon. 8. 3. prema k. 305. To je bio veliki uspjeh. Napadao je preko golog terena. 1642. proleterske brigade odmah je uputio dva bataljona prema neprijatelju na Bavanu: 2. Sutjeska. str. Videći u kakvoj se situaciji nalazi 2. bataljon 370. 152. bataljona sa borbenom grupom »Hene« 369. Novović. 1865. u toj borbi rukom je uhvatio za cijev njemačkog »šarca«. Popović. 40. Drugi bataljon je bio u teškoj situaciji. str. j e r su bataljoni sa čistine. ali i da nema vremena da iz Miljevine šalje pojačanje. B. članak. 1488. 1642. ubacio bombu u rov i uništio neprijatelj evo mitraljesko gnijezdo. 2. Puškomitraljezac Slavoljub Petrović-Zavrzan. glavnina 1. 2. k. Rad. Nekoliko minuta kasnije i sam je poginuo. knj. samoinicijativno jurišao na neprijatelja. bataljon 369. Tako je došlo do žestokog sudara 1. 1. 1642. knj. U isto vrijeme general Najhold naredio je borbenoj grupi »Fišer« da zauzme Videž. puka iz borbene grupe »Vertmiler« i najbliži. brigade ovladali su Bavanom. Toga dana samo njemački avioni imali su 96 poleta. Grupu je uputio da što prije posjedne položaje na Balinovcu i Bavanu. 1. knj. bataljon je poslije izbijanja na Bavan. Sutjeska. članak. Četvrti bataljon se pentrao uz strme stijene i u borbi prsa u prsa uspio da zauzme k. U j u t a r n j i m časovima 9. da ih čvrsto drži i onemogući prodor partizanima na sjever. a 1. i 4. k. Parezanović. a neprijatelj je bio u šumama Bavana. 9. General Najdhold je dobro ocijenio da je Bavan ključni položaj na tom dijelu fronta. 132. 3. j e r je to daleko oko 8 časova brzog hoda. vodila se teška borba. je bio u rejonu Crnog jezera. . T. knj. Leković. Terzić. str. ali kad je neprijatelj izbio na Bavan preorijentisao se glavninom prema njemu. Neprijateljeva avijacija je stalno tukla njegove položaje. VIG 3/1953. 64. članak.

s Nijemcima na njima. 1642. juna dva izvještaja od štaba 1. brigade. 14. Još u toku dana primijećene su jake neprijateljske kolone. proleterske brigade odmah je uputio jednu četu 1.30 časova izvijestio je o tome štab 2. Štab 1. knj. t. sa prijedlogom da se odmah ide u proboj. i to da će lično doći na Balinovac. Zbornik. d. bataljona ka Ljubinom grobu. XII. 148. 361. Komandant 369. str. str. proleterske divizije izvrše proboj. da spriječi eventualni brzi silazak te uočene kolone. tačno po horizontu. str. u 16. k. komandanta 1.56 Najavio je i dolazak pojačanja. sa tenkovima. brigade i. proleterske 14. proleterske brigade u kojima je situacija ocijenjena kao vrlo kritična. sa jednim bataljonom Videž. juna napadne »u j u t a r n j e m mraku« — u rasvit. Pošto nije imao vezu sa Vrhovnim štabom. 57 Naređenje komandanta njemačkih trupa u NDH. General Liters je došao tih dana u Miljevinu. Na sjeveru. u šumama Balinovca i dalje. Prijetili su da se kroz sat-dva. Orlovac i Kozje strane. proletersku brigadu s leđa. i t. t. 58 Usmena izjava Danila Lekića. legionarske divizije teško je primio gubitak Bavana. str. pošto toga dana nije radila radio-stanica Vrhovnog štaba. knj. a borbenoj grupi »Hene« da ponovo zauzme Bavan. d. 91. . 457. t. kako izbijaju u pravcu Konjskih voda. 331. divizije 59 i saopšio mu svoju odluku da u toku noći jedinice 1. 55 Izvještaj njemačkog štaba za vezu. 55 Nijemci su išli samom ivicom grebena. 58 Stab brigade je ocijenio da postoji opasnost ako brigada ostane na tim položajima i idućeg dana mogla bi biti uništena.« 57 Stab 1. Nijemci su stalno ispaljivali rakete. proleterske divizije primio je u toku borbi 9. da neposredno. Pred noć je 2. njemačke divizije izbio preko Zelengore na Kozje strane i Orlovac. nije ni čekao na njegovu saglasnost. divizije time je preuzeo svu odgovornost na sebe. Komandant 1. na licu mjesta rukovodi uništavanjem partizana. izgledali su kao do neba visoke ograde sa bezbroj oštrih šiljaka. Zbornik. On je poslao depešu: »Ogorčeni smo zbog napuštanja k. nego je.Na Bavanu su se borci 1. bataljon 738. Zbornik. proleterske brigade mogli uvjeriti kakva im je opasnost prijetila. preko Ljubina groba. 3. puka 118. 329. sruče ka Vrbničkim katunima i napadnu 1. Njegovo je n a r e đ e n j e bilo da: »nijedan čovek sposoban za vojnu službu ne sme živ da napusti obruč. d. 10. i javljali svojim susjedima dokle su stigli. knj. a okolni položaji su bili kao predodređeni da se sa n j i h unište opkoljene partizanske jedinice. knj. IV. 1642« i naredio borbenoj grupi »Fišer« da 10. Stab 1. d. očekivane su takođe jake neprijateljske snage. On je znao da je teren oko Lučkih i Vrbničkih koliba otvoren. II. 147. 9 — II deo. divizije složio se sa procjenom štaba 1. bez šume. so Izvještaj 369. legionarske divizije. IV.

str. k. d. Štab 1. Tu je počeo sa organizacijom pripreme za proboj. Kasnije se ispostavilo da je komandant 1. Pitao je. te je komandant 1. 3. . 29. jačim snagama koje su već bile na maršu i do 10 časova trebalo je da stignu na te položaje. IV. od komandanta do kurira. d. Da se sačekalo još jedan dan neprijatelj bi posjeo Balinovac. divizije da obezbijedi lijevi bok svojih jedinica na pravcu Kozje strane—Ljubin grob. * U Vrhovnom štabu se najprije smatralo da sa probojem treba pričekati bar još jedan dan. mi smo vam u toku dana javili da mislimo doneti ovakvu odluku i tražili smo hitne direktive. budu u streljačkom stroju. Naredio je. nijesu ništa znali o pripremama za proboj. proleterskom i 3. krajiškom izvršimo prodor ka s e v e r u . Terzić. Komandant brigade je objasnio situaciju i iznio zadatak brigade. . 61 (Ipak nije došlo do smjenjivanja). knj. proleterske divizije pravilno procijenio situaciju i da je proboj izvršen u jedino mogućem momentu. V. proleterske divizije da što prije izvrši proboj kako ne bi dao vremena neprijatjelju da se sredi. knj. divizije poslao izvještaj po kuriru. 10. bo Obavještenje štaba 1. . koliko ima članova partije u bataljonima. naredio da se rasture vatre koje su borci već bili naložili i počeli da peku konjsko meso. 10.* Uspjeh 1 . proleterska divizija izvršila proboj bez saglasnosti i nagovijestio smjenjivanje komandanta 1.na osnovu procjene situacije. 706a. U 23 časa štab 1. 62 Izvještaj štaba 1. bataljon bili su u rejonu Donje Luke. proleterske divizije. . 14. f. nije bilo radio-veze sa Vrhovnim štabom. t. knj. str.« 62 Odmah poslije izbijanja na Bavan 1. Naređenje štaba 1. 706a. 45. kao da sebe provjerava. Toga dana. proleterska brigada pripremala se za novi juriš. str. koji su ranije bili puškomitraljesci. 3. 8. bataljona koji je bio uputio prema Ljubinom grobu. jer će . smatramo da našim zadržavanjem ovde ne stvaramo povoljnu s i t u a c i j u . divizije. i 4. tako da Nijemci. str. .proleterske brigade na Bavanu još više je podstakao štab 1. bataljona. »ne čekajući smenu povući svoju 3. 1. Zbornik. IV. d. 20. t. Zbornik. str. krajiškoj. divizije poslao je izvještaj Vrhovnom štabu: »Resili smo da sa 1. 6. proleterske divizije. 11. . t. a vjerovatno i Bavan. 14. 5. Međutim. Vrhovni komandant kome nijesu bile poznate te okolnosti. 2. knj. članak. A-VII. 12. Naredio je da komandiri. 32. Sutjeska. politički komesari i vodnici. ali u duhu ranije donijetih zaključaka o pravcu proboja. k. dejstvovao odmah. f. divizije upozorio je Štab 2. II. koji su bili otkrili radio-šifru Vrhovnog štaba. istočnobosanskoj i 1. . pošto veza sa vama nemamo. majevičkoj brigadi da se pridruže u prodoru ostalih jedinica 1. 13. 60 U isto vrijeme je molio da se omogući 7. proleterske divizije. jednom riječju da se po svaku cijenu mora probiti obruč. juna. Komandant brigade Danilo Lekić došao je kod 1. da se juriša bez obzira na prepreke i gubitke. proleterske divizije. smatrali smo da treba odlučiti brzo i odluku sprovesti odmah. d. krajišku brigadu sa Boščije glave i Javorka«. Zbornik. i 6. i A-VII. 23. d. r u k u j u puškomitraljezima i da svi. ljutio se što je 1. 9. 43 — napomena 27. «• Naređenje Vrhovnog štaba. Prvo je poslao patrolu da vrati dio 1.

U zoru je uspostavljena veza sa 3. Pravac »sjever« vodio je besputicom. Svaki borac se i sam pripremao za odlučujući juriš. mitraljezi i oružje ranjenih. Došlo je vrijeme odluke. koji je kroz usta Vuka Mandušića lijepo prikazao raspoloženje borca kad se rastaje od voljenog oružja: »Za mi ga je ka jednoga sina Za mi ga je ka brata rodnoga. kazani i drugo. To je bio novi težak trenutak. Ostavljalo se oružje plaćeno najskupljom cijenom.Održani su kratki sastanci komunista koji su se tu zadesili. bez zastanka i bez odmora. kroz gustu šumu. ali bez mjesečine. Zaciktali su njemački »šarci« i mašinke. snažno. Opšta orijentacija je bila da se prodire na sjever. brzo. krvlju proletera. neka pasu po toj širokoj planini. Prokontrolisano je oružje i municija. A kako je junaku žao ostaviti oružje ukazuju i stihovi pjesnika Njegoša. Pomoćnici puškomitraljezaca čvrsto su se držali nišandžija. Već gotovo mjesec dana vodili su borci brigade teške borbe. ko će koga prije otkriti. Njemački dresirani psi su ga brzo otkrili. Ali je bilo važno. Borci vole takve situacije u kojima nema i ne smije biti oklijevanja. naređeno je da se ostave teški i laki minobacači i municija za njih. Prošla je čitava noć. ali ozbiljnost situacije nije dozvoljavala da se i na to misli. Naređenje je malo ko izvršio. Luke i već su bili otkrili gdje se neprijatelj nalazi.« Bilo je rečeno da se konji poubijaju. Samo da borci to ne učine svojim vjernim saputnicima i sapatnicima. da se ne klate. Nije trebalo mnogo govoriti. Padali su lišće i granje košeni . a imali su malo snage da ih preskoče. ispod drveća bogatih krošanja i danju je tamno. bataljonom. Mnogi su ostavljeni živi. Noć je bila vedra. a kolona još nije izbila pred Balinovac. Sve je to sakriveno. Niz strminu su sie borci klizali. Sve je teklo bez uzbuđenja. pritegnuta je obuća i utegnute torbice. Od Bavana do Balinovca nema ni dva kilometra vazdušne linije. Komandant brigade rasporedio je bataljone. zakopano ili uništeno. odlučno. Ostavljeni su konji. jer se nije znalo koje je položaje neprijatelj posjeo. ali je teren ispresijecan dubokim jarugama i strmim stranama. možda i presudno. Oni su nešto ranije izbili u potok D. bombe namještene tako da se brzo mogu upotrijebiti. Cijela brigada se obrela u jednom streljačkom stroju. Svi su bili raspoloženi za takvu vrstu borbe. Drug se držao za druga. Sve je bilo brzo spremno. Neka ih i vuci kolju ili neprijatelj uhvati. napunjeni šaržeri. A u gustoj šumi. od komandanta brigade do kurira i kuvara. Neka žive. Sve je bilo jasno. Prije polaska na juriš. Oko 22 časa kolona je krenula. i tako sve od čela do začelja. u n j e m u su bili svi. Oborena stabla bila su prave prepreke jer ih borci nijesu vidjeli. Nije se vidyelo ama baš ništa. i 6. a već se znalo da do sudara mora doći. i da se nastupa sve do sudara sa neprijateljem. Gubici su veliki i brigada je bila osjetno prorijeđena. Na svakom neobičnom mjestu drug je iščekivao druga. Stroj je krenuo uz Balinovac. da se ne bi u mraku razdvojili i zagubili u šumi.

Koča Popović i komandant 1. Filip Kljajić Fića proleterske brigade. . juna 1943. proletrske divizije.Komandant 1. Danilo Lekić poslije proboja obruča na Zelengori.

sa ubijenog bataljona poslije konja juna bitke na 1943. na Sutjesci Zelengori .Borci kidaju Konferencija meso 3.

Dedijer. da je izvršio zadatak i zatvorio obruč oko partizana. žurio ka Jeleču. M. Prva proleterska je probila obruč i na Balinovcu je zalepršala n j e n a crvena zastava. a u vazduh su letjeli zemlja. d.mitraljeskim rafalima po stroju proletera. Zagrmjele su bombe i zaštektala automatska oružja. 477—480.« 63 Brigada je relativno lako osvojila Balinovac. divizije da je savladao žilav otpor partizana i izbio kroz šume Bavana na kotu 1642. krenete u našem pravcu. proleterska ne presiječe odstupnicu. kundakom. 277. da u » j u t a r n j e m mraku«. t. t. knj. 8. 1. II. Zbornik. bojeći se da mu 1. str. B. Oslobodilački rat. 460. Do takvog juriša rijetko dolazi i teško se može ponoviti. od 1. str. Kada je brigada stigla na blisko odstojanje otvorila je vatru. str. F. divizije. proleterska brigada izbila je na Balinovac. 706. str. 343.. i 15. oprema i oružje. 3. divizije. Major Hene (Höhne). On je odmah pokušao da se vrati i spriječi dalji prodor partizana. legionarske divizije. uništavali protivnika vatrom. Nije ni mogao dugo trajati. knj. Brigada mu nije dozvolila da se ispriječi na dominantnim kosama Pliješu i Mrčin kolibama. d. K. To je bio juriš poput groma. str. f. 1. 1. proleterske divizije. i t. Munja je morala nekoga spržiti. . 15. J. Četvrti bataljon obezbjeđivao je lijevo krilo brigade. 91. Major Hene je. A-VII. a u eter su se širili radio-signali upućeni Vrhovnom komandantu: »Prva proleterska je izvršila svoj zadatak. str. 156. f. neki kroz šumu. juna 1973. Tu je smijenjen zbog neuspjeha na Balinovcu i Bavanu. legionarske divizije. IV. To su bili hitri skokovi neustrašivih ljudi. 8. 13. sa vašim snagama. nožem. Borci su skakali u neprijateljeve rovove. Onda su proleteri krenuli naprijed. A-VII. 65 83 Knjiga depeša štaba 1. korijenje i dijelovi ljudskih tijela. komandant borbene grupe »Hene«. Zbornik. žurio je da izvrši naređenje komandanta 369. knj. . 1985. 1. juna. IV. Na n j e m u su bile dosta slabe snage 369. To mu nije uspjelo. 1 — depeša od 10. knj. Tito. Leković.30 časova 10. i da mu radosno raportira. 361. proleterske divizije. knj. Predlažemo da i vi. Popović.64 Baš u to vrijeme kada je komandant borbene grupe »Hene« glavnim snagama napadao na Bavan. Trgo. trava. gdje je bio štab 369. Više članaka u knjizi SUTJESKA I—V. To nije bio običan juriš. d. 2. Dnevnik. br. 14. V. XII. knj. k. »Front«. Sutjeska. u zoru. k. neki preko proplanka. str. Za desetak minuta sve je bilo gotovo. Stenografske bjeleške. Sve je to nadjačavao česti poklič »juriš proleteri«. 64 Izvještaj komandanta 369. Juriš nije dugo trajao. t. On je u 5. članak. d. kad komandant oko 10 časova stigne na Balinovac sa pojačanjem. 32. Zbornik. Izvještaj štaba 1. 14. Peta ojanziva. Komandant borbene grupe »Hene« umjesto uspjeha i nagrade doživio je težak neuspjeh. d. juna izvijestio depešom komandanta 369. IV i V ojanziva. 45. zauzme Bavan.

. divizije. divizije odmah je ubacio 3. odlučujući udarac glavnini partizanskih snaga koje su izbile u rejon Lučkih i Vrbničkih koliba. divizijom: »Ako mi najkasnije sutra veče ne izvršimo marš za K o č o m . To je onemogućilo neprijatelju da organizuje odbranu sve do Rataja. Utoliko neprijatnije i teže što se spremao da baš toga dana zada onaj najteži. divizije procjenio je da ispred sebe ima jake neprijateljske snage. uglavnom nepošumljen. Stab 2. da se neće moći probiti na zapad i odmah je predložio Vrhovnom komandantu. P r v a proleterska je produžila da goni neprijatelja preko Mrčin koliba i Jablanovog brda prema Rataju. proleterske brigade. pružao je veoma povoljne uslove za to. Na dan proboja 1. divizijom izvrši proboj na zapad prema Konjskim vodama. da šire postignuti uspjeh i izbiju na komunikaciju Kalinovik — Foča. Centralna borbena grupa »Hene« u rejonu Balinovca razbijena je i bježala je ka Jeleču. oslanjajući se na 118. majevičku i 6. Riješen da iscrpe sve mogućnosti za prihvat Druge grupe sa bolnicom. proleterske pomrsio je sve n a m j e r e njemačkih komandanata. zadržao na području Lučkih i Vrbničkih koliba. još uvijek se nije bio odlučio za brzi prodor svih jedinica Prve grupe. uprkois proboju neprijateljskog obruča koji je izvršila 1. istočnobosansku koje je prikupio u toku noći. krajišku. divizija probija za 1. proleterska brigada izvršila proboj na Balinovcu komandant 1. Zbog toga je požurivao 1. i 7. diviziju u * Međutim. da se i 2. zbog neizvjesne situacije kod 3. . . Proboj 1. proleterskom divizijom*. brigadu. juna 1943. Taj teren.« 66 Desetog juna poslije podne Vrhovni komandant je odlučio da odustane od ranije donijete odluke da sa 2. krajišku brigadu da širi n j e n uspjeh pravcem Otiš—Pliješ—Vis i Siljevac. divizije poželio je da osmatra taj završni čin i najavio je svoj dolazak na Balinovac. vrhovni komandant Josip Broz Tito. Borbena grupa »Fišer« 369. Neprijatelj je bio iznenađen silovitošću udara i izvršenim probojem 1. proleterska divizija vodila je teške borbe. i 3. i sve snage je uputio za 1. Stab 1. 2. on -se sa 2. a komandant 369. 7. ka selu Jeleču. proleterskom divizijom 10. naročito sa snagama koje su sa Kozjih strana i Orlovca nastupale prema Ljubinom grobu. proleterska divizija. Lijeva borbena grupa» Vertmiler« uplašila se i povukla ka Vrbnici. legionarske divizije iz rejona Ošlji do — K o n j s k e vode takođe je energično napredovala prema Videžu. Treća krajiška izbila je na Pliješ prije neprijatelja i napredovala ka Visu i Šiljevcu. Komandant njemačkih t r u p a u bici na Sutjesci bio je u Miljevini. proleterske.Proboj i drugog neprijateljskog obruča kod Miljevine Cim je 1. divizije nije ispuštao zahvaćenu inicijativu i planirao je da se još istog dana pređe cesta Kalinovik—Foča. 1. mi ćemo se pod mnogo nepovoljnijim uslovima morati ponovo probijati za Kočom.

14. IV. Odmah poslije pada m r a k a 2. bataljon. zaustavili i odbacili ka Rataju. a za borbe tog dana od Balinovca do Miljevine stoji: »dejstvovalo se neprekidnim borbenim naletima«. 23. sa n a m j e r o m da organizuje odbranu. U toku dana n j u je pojačala 7. IV. na Visu. Zbornik. njemačkog puka. Pred zoru je ubačen u borbu 3. Poslije podne neprijatelj je krenuo iz Rataja uz stranu Glavice. vjerovatno. Nijesu mogli prići tenkovima da ih zaspu bombama. gdje je bio 1. t. procijenio da se neće moći održati na cesti poslije žestoke borbe u toku noći. i 6. divizije. . legionarskoj diviziji. bataljon je pojačao dejstvo na desnom krilu prema Donjem Budnju. 14. On je. puka 104. Ispred 1. k. bataljon iz rezerve. 55. umjesto toga. proleterskoj brigadi. 9 — II deo. brzo prešao rijeku i ovladao položajima u selu Ocrkavlju. 68 Izvještaj njemačkog komandanta za jugoistok. Zbog toga je odmah intervenisao komandant njemačkih trupa. bataljon su se pripremali da se povuku. Zbornik. Njemačka pješadija nije smjela da se odvoji od tenkova i da n a p r e d u j e i sve više se povlačila ka rijeci i cesti. do kose iznad Rataja. a 1. legionarske divizije. 69 Izvještaj štaba 1. t. 69 Sa tih položaja je ispitivala mogućnost prelaska preko ceste. Međutim. da bi zatvorio pravac kojim su nastupale jedinice 1. puka povlačio se prema Jeleču. i 6. proleterske divizije. bio je poslao ka Ošljem dolu i svoju rezervu. II. Nijemci su se zbili oko stare kule. Desna borbena grupa »Fišer« iz rejona Ošlji do nije mogla pomoći grupi »Hene« zbog neprohodne duboke jaruge rijeke Govze. bataljon još se nijesu bili povukli pa su. 11. knj. 7 0 Drugi i 6. krajiška brigada. krajiška brigada. Nijemci su žestoko navaljivali. prema 1. bataljon 1. Borba je bila oštra. str. Za n j i m a su se prebacivale i ostale pridošle jedinice. br. Bataljoni su trpjeli jaku vatru. Neprijateljski 2. i 6. 458. a pošto nijesu imali drugih sredstava za borbu samo su ih s vremena na vrijeme obasipali mitraljeskom vatrom. 68 U zoru 11. da bi im spriječili otvaranje kupola i osmatranje. Dočekali su ih 2. 67 U isto vrijeme je naredio da se avio-dejstva koncentrišu ispred 369. 1001. U njemačkim izvještajima uvijek se navodi broj avio-letova. Treći bataljon je odmah to primijetio. bataljona 724. proleterska brigada izbila je na položaje koji su se protezali od sela Trebičina. očekujući glavni prodor u pravcu zapada. produžili nastupanje i prešli rijeku pod vatrom.dolini Sutjeske. d. To su bili dijelovi tek prispjelog 2. bataljon 724. neprijatelj je intenzivno saobraćao. podržani artiljerijom. 336. bataljon. proleterske. juna 1. Na lijevom krilu. Zbornik. Šiljevcu i prema Jeleču vodila je borbu 3. lovačke divizije u rejon Jeleča. t. Komandant 369. str. 67 Izvještaj njemačkog štaba za vezu. Drugi i 6. Tenkovi su prešli Bistricu i uz p r a t n j u pješadije noću su se kretali ka položajima 2. bataljona. knj. legionarske divizije. Neuporedivo su se upornije branili nego legionari. proleterske napali su neprijatelja na Rataju. d. str. knj. Kamionima je prebacio jedan bataljon 724. neprijateljska vatra bila je sve slabije a u zoru je i prestala. na cesti Kalinovik — Foča. To su dolazila pojačanja 369. 151.

toga dana je predstojala još jedna teška borba. dalmatinske i 5. i 3. Oba bataljona 1. U prvim j u t a r n j i m časovima neprijatelj je sa tri tenka i 8 kamiona vojnika iz 724. juna. bataljon. Još 1. One su 10. Prva brigada je poslije proboja tog obruča. Njegovo lijevo krilo savilo se od Debelog brda ka cesti i udarilo u bok i pozadinu Nijemaca. nastavili su nastupanje ka Jabuci. Svjesni da na tim položajima moraju zadržati neprijatelja i obezbijediti slobodan prolaz kolonama 2. Rano u zoru 13. Oni su iskusnim proleterima pokazali da su srčani borci i da će njihov dolazak znatno ojačati brigadu. bataljon nije ni predahnuo od tog okršaja a od Foče se ponovo pojavio neprijatelj. U isto vrijeme na neprijatelja u Jeleču snažno su napadale 3. bataljona otvorili vatru na neprijatelja. a bataljon je uništio kamione. i 2. čime bi spriječio prelazak partizanskih snaga preko Bistrice. bataljon. bataljon je preuzeo položaje kod Ocrkavlja od 3. jer je i Vrhovni štab toga dana definitivno odustao od pokušaja proboja na zapad. bataljon. što je znatno olakšalo 1. Borba je trajala gotovo osam časova. juna na Sutjesku. Iz Foče ga je podržavao divizion haubica. puka. Međutim. divizije. . proleterskom divizijom. puka 104. Tenkovi su se brzo vratili ka Foči. Glavnina 3. Budnja i otvorio je vatru na kamione. Njemački streljački stroj je brzo napredovao. dok ne pristignu i ostale snage 1. Prvi bataljon se maskirao na položajima i čekao da mu priđe blizu. krajiška brigada. juna prešle Pivu i izbile na Vučevo. crnogorske brigade uspjeli su da zauzmu Tjentište i da se probiju za Prvom grupom. bataljon da u visini sela Budanj i na Debelom brdu obezbijede desni bok kolone sa pravca od Foče.* * Jedino nije stigla kolona 3. i uputio se za 1. U toj borbi učestvovalo je i oko 70 boraca koji su došli iz rasformirane 3. legionarske divizije. koji je baš tada pristigao sa obezbjeđenja kod Balinovca.Odmah poslije prelaska Bistrice. i 3. divizije sa oko 1 200 ranjenih i bolesnih izbila je 13. Drugi i 4. bolnice i Vrhovnog štaba. Toga dana su 1. Poslije prelaza rijeke takođe su odmah upućeni 1. i 7. uz podršku tenkova i artiljerije i snažnog bombardovanja avijacije. morala postaviti obezbjeđenje na oba krila. kao rezerva. U toku noći neprijatelj je mirovao. i 7. Tri bataljona 1. pojavio se i 3. Najzad je pred noć neprijatelj slomljen i n a t j e r a n na povlačenje prema Foči. prema Teskavici. Kada su mitraljesci 1. dalmatinske brigade da popune 1. Prelazak preko Bistrice i ceste Foča — Kalinovik praktično je značio i definitivan proboj iz neprijateljskog obruča na Zelengori. legionarske divizije kod Jeleča. bataljon imali priliku da pokažu sve svoje visoke borbene kvalitete. divizije. ojačanog bataljona 724. proleterskoj da obezbijedi lijevi bok kolone. bataljona i obezbjeđivao lijevi bok kolone od neprijatelja koji se zadržao na serpentinama prema Jeleču i tukao most na rijeci. divizije i veći dio Centralne bolnice. lovačke njemačke divizije krenuo iz Foče u pomoć snagama 369. 6. Prvi bataljon je bio zauzeo položaj u visini D. Obezbjeđenje je moralo biti što jače. brigade izvršili su po nekoliko juriša. prešla je kod Tjentišta i tu naišla na jake neprijateljeve snage koje su je razbile. neprijatelj je pokušao da ovlada cestom Foča — Kalinovik i spoji se sa snagama 369.

j u n a 1943. VIG br. Novović.vodili su tešku borbu i primorali neprijatelja ne samo da odustane od svoje n a m j e r e već i da se u neredu vrati ka Foči. 73 • • • Neprijatelj je uspio da spriječi prodor Glavne operativne grupe u Srbiju. divizije ocijenio je 15. proleterske brigade u bici na Sutjesci. 171. sa 1. »očevidno nije sposoban za krupnije ofanzivne operacije«. t. . i 7. proleterske divizije Vrhovnom komandantu 16. Ali su i bataljoni. jer je prema naređenju komandanta njemačkih trupa operacija »Schwarz« prestala 16. proleterska brigada bila je u centru zbivanja i na pravcu gde se odlučivala sudbina te bitke. uz znatne gubitke. da joj nanese znatne gubitke u ljudstvu i materijalu. knj. Ona se prva sudarila sa neprijateljem koji je krenuo u ofanzivu i snažno se suprotstavila najjačoj njemačkoj diviziji. 72 Ta ocjena je bila tačna. To je bio uspjeh od presudnog značaja za ishod cijele bitke na Sutjesci. 375. 2. 72 Knjiga depeša štaba 1. »Prva proleterska«. specijalnoj pripremi za ofanzivu i potpunom iznenađenju u početnom rasporedu na kružnoj operacionoj osnovici. imali znatne gubitke. sa tog pravca u dolinu Sutjeske. . k. 73 Dnevni izvještaj njemačkog štaba. A-VII. proleterske divizije. divizijom i dijelom bolnice uspio da se probije iz njemačkog obruča. Poginulo je 11 boraca. 273. ona je izvršila sve zadatke. 1. str. sve rečeno u depeši komandanta i političkog komesara 1. d. f. 71 Razbijanjem obruča i prelaskom svih snaga Prve grupe preko komunikacije Foča — Kalinovik završena je velika njemačko-italijanska ofanziva na Glavnu operativnu grupu Vrhovnog štaba. str. Kolona i vidici. 3/1953. članak. 305. Partizanske snage su iz bitke na Sutjesci izišle i kao moralni pobjednici dokazujući svoju sposobnost da se suprotstave svakom neprijatelju i pod najtežim uslovima. Vrhovni štab je znatnim dijelom snaga organizaciono očuvanim. Vešović. ali cjelovito. da poremeti njene planove u razvoju borbe u Crnoj Gori. d. zatim ka Zelengori i najzad u proboj obruča na Balinovcu i Miljevini. Od Bijelog Polja prebačena je na fočanski pravac. R. 2. 2 — depeša 29. članak. O djejstvima 1. godine: »Predlažemo najvišu pohvalu 1. jednostavno je. brdskoj. M. proleterske brigade. 394. koje su bile u okruženju. ali uprkos nadmoćnosti od 6:1 u ljudstvu i znatnoj tehničkoj nadmoćnosti. Prva proleterka brigada bila je izbila na Lim i bila u prvim redovima snaga koje su nastupale ka Srbiji. . Komandant 1. nije uspio da postigne svoj osnovni cilj: da »uništi do poslednjeg vojnika« Vrhovni štab i Glavnu operativnu grupu. upotrebi svih rodova vojske. juna da neprijatelj . Zbornik. Parezanović. juna. 14. . IV. Od toga dana pa sve do k r a j a ofanzive 1.« 74 'i T. Brigada je probojem na Balinovcu otvorila prolaz za sve jedinice Prve grupe i Vrhovni štab. naročito 1. knj. 2.. str.

pri obezbjeđenju prolaza Vrhovnom štabu. ostalim jedinicama i bolnici. . tako da je brigada već od prvih dana ofanzive gladovala. Za to vrijeme brigada je bila u borbi. 30 boraca. Popović. napora i žrtava svih jedinica koje su učestvovale u bici na Sutjesci«. odnosno gotovo 30 posto sastava brigade. u jurišu i proboju na Balinovcu 30. knj. 23 komandiri vodova. 4 zamjenici komandira četa. u jurišima na Borovno i u dolini Sutjeske 57. 5 zamjenici političkih komesara četa i 2 komandanti bataljona. 8 politički komesari četa. Za 27 dana borci brigade nijesu ušli u kuću. u borbama na Zelengori 15. odnosno 40 procenata ukupnog vremena provela je u borbama. preko 200. izgubilo je život u Centralnoj bolnici. 59. gdje su bili kao ranjenici ili bolesnici. 8 komandiri četa. Više od polovine poginulih. Vučeva i Zelengore i savladala duboke kanjone Tare. 76 75 K. 4 omladinski rukovodioci.U toku bitke na Sutjesci 1. ni stali pod krov da se odmore ili osuše od kiša koje su gotovo svakodnevno padale. Znoj i kiša mnogo puta su zajedno bili pratioci boraca. 73 Svoj veliki uspjeh brigada je platila velikim brojem poginulih drugova i drugarica. napadala ili zaustavljala neprijatelja oko 270 časova. Od ukupnog broja poginulih 326 su bili borci. Poginula su 446 njena borca. članak. Pivskih planina. Pa i pored toga našla je u sebi dovoljno snage da izdrži natčoječanske napore i u završnom uraganskom jurišu izvrši proboj neprijateljskog obruča. 17 politički delegati vodova. 1. Stalni pokreti i borbe nijesu dozvoljavali da se pripremi ni ono malo hrane što se u početku imalo. Pive i Sutjeske. Prvoj proleterskoj brigadi bila je čast što joj je pripao zadartak da izvrši proboj na Balinovcu. Osmorica su proglašeni za narodne heroje. str. 23 desetara. 26 bolničarke. poginulo je 16 drugova. Kod Šahovića. u prvoj borbi. i u teškim borbama na Miljevini. Sutješka. u borbama prema Foči 44. proleterska brigada prešla je preko 400 kin po vrletima Ljubišnje. ali je bila svjesna toga da postignuta pobjeda nije samo njeno djelo nego »rezultat zalaganja.

OFANZIVA U ISTOČNU BOSNU,
PRODOR U DALMACIJU,
BORBE OKO TRAVNIKA

Prelaz preko pruge Višegrad — Sarajevo
Još nijesu ni bile završene borbe u rejonu Miljevine, a cijela 1. proleterska divizija već se gr upisala za ofanzivu u istočnu Bosnu. Posljednje dijelove 1. brigade, na obezbjeđenju prema Foči, smijenile
su snage 7. divizije 14. juna ujutro.
Štab 1. proleterske divizije, uzimajući u obzir opštu direktivu
Vrhovnog štaba o nastupanju njegove grupe poslije proboja, naredio
je brigadama da se grupišu na padinama planine Jahorine i pripreme
za prelazak komunikacija u dolini Prače noću između 17. i 18. juna
za djejstva u pravcu Romanije. 1 Međutim, pošto su 2. i 7. divizija
nastupale za 1. divizijom, t a j plan je promijenjen. Vrhovni štab je
15. i 16. juna naredio divizijama da se pripreme i pređu komunikacije i nastave sa ofanzivnim djejstvima u istočnoj Bosni. Time je
Vrhovni štab definitivno odustao od ranije predviđenog prodora sa
2. divizijom na zapad. 2
P r e m a naređenjima Vrhovnog štaba komunikacije u dolini Prače
trebalo je prijeći na širokom f r o n t u od Mesića do železničke stanice
Stambolčić. Prelaz na tako širokom frontu isključivao je mogućnost koncentričnog djejstva neprijatelja, a u isto vrijeme porušiće
se pruga, cesta i razni objekti na više mjesta. Osim toga, na prelazak
komunikacija na širokom frontu upućivalo je i iskustvo sa prelaska
komunikacije u rejonu Miljevine. Ona je pređena na vrlo uzanom
prostoru, ali je prelaženje trajalo dan duže nego je bilo predviđeno,
pa je neprijateljeva avijacija nanijela kolonama znatne gubitke.*
Stab 1. proleterske divizije smatrao je da je odsjek za prelazak
njegovih brigada pomjeren isuviše udesno i molio je Vrhovni štab
da mu dozvoli da glavnim snagama — 1, 3. i 7. brigadom — prijeđe
komunikacije zapadno od Renovice. Stab divizije je imao u vidu da
je teren između Mesića i Renovice teško prohodan i da bi mu trebalo
* Komandant 1. proleterske divizije predložio je Vrhovnom š t a b u . . .
»prelaz druma treba izvršiti na širem prostoru... da bi se svela na najmanju
meru efikasnost neprijateljske avijacije.. ,«3
1

Naređenje štaba 1. proleterske divizije, Zbornik, t. IV, knj. 14, d.
38, str. 77.
* Naređenje Vrhovnog štaba, Zbornik, t. II, knj. 9, d. 278, str. 379.

mnogo vremena da izvrši pregrupisavanje i pomjeranje brigada.
Vrhovni štab je odobrio da 1. divizija glavnim snagama pređe p r u gu na sektoru Kaljani — Pavlovac, ali s tim da se odmah poslije
prelaska orijentiše više na sjeveroistok, ostavljajući dovoljno prostora 2. i 7. diviziji za ofanzivna djejstva na sjever. 4
U toku 15. juna 1. proleterska brigada prikupljala se u rejonu
Kocelja i Hladnog brda, u šumama istočnog dijela Jahorine. Bataljoni su krenuli u toku noći, da bi prije zore izbili u šume Kocelje,
kod k. 1675. P u t je vodio uz strmu, golu stranu te je postojala opasnost od avijacije ukoliko prije zore ne stignu do vrha. Dogodilo se
tada nešto neobično. Već na prvom zastanku, čim je pala komanda
za odmor, svi su borci, a i komandanti legli pored puta i — zaspali.
Svjesni da je najteže prošlo svi su se nekako opustili. Iznemoglost
i opuštanje djelovali su udruženo. Sunce se bilo visoko podiglo kada
je kolona ponovo krenula uz brdo.
Opuštanje poslije teških borbi, napora, gladi i velike neizvjesnosti počelo je da dolazi do izražaja već odmah poslije proboja na
Balinovcu. Gladni i do krajnosti iscrpljeni borci, čim im se ukazala
mogućnost da nešto pojedu, nijesu propuštali takvu priliku, makar
i »liniju prekršili«. Politički komesar divizije, Filip Kljajić, blagovremeno je uočio mogućnost takvog opuštanja, slabljenja discipline
i pojave nepravilnih postupaka prema imovini seljaka, pa je još
14. juna zakazao konferenciju sa politodjelima, političkim komesarima i sekretarima partijskih organizacija u šumi Jahorine, na Hladnom brdu,
»da bi pretresli probleme i moral brigade očuvali na nivou
morala Sutjeske«. 5
U šumama Jahorine, u rejonu Hladnog brda, 1. brigadi više nije prijetila direktna opasnost od neprijatelja, osim od njegove avijacije.
Štabovi, komande i partijska rukovodstva odmah su se dali na
posao, da r j e š a v a j u probleme. Stab brigade je 14. juna naredio
da se jedinice organizaciono srede, da se popune upražnjena mjesta
komandira odjeljenja, vodova, četa i političkih rukovodilaca, da
se očisti i raspodijeli oružje, municija i oprema. 6 Protivkolska
četa preformirana je u četu pratećih oružja, koja je raspolagala
samo sa dva minobacača i jednim mitraljezom. 7
Na sastancima partijskih organizacija i SKOJ-a n a j p r i j e je odata
pošta poginulima, a onda je ukazano na osnovne zadatke, na potrebu
pomoći onima koje su teški napori uzdrmali, zatim na potrebu da se
objasne protekli događaji i upoznaju svi s najnovijom situacijom i
predstojećim zadacima. Trebalo je, praktično, dovesti bataljone u
»normalno« ratno stanje, pripremiti ih za izvršavanje borbenih i
političkih zadataka. To je podrazumijevalo m j e r e za sprječavanje
samovoljnog udaljavanja iz jedinica, čuvanje discipline, zavođenje
4

Oslobodilački rat, knj. 1, str. 468.
5 Pismo političkog komesara 1. proleterske divizije, A-VII, k. 706a,
f. 10, d. 1.
« Naređenje štaba 1. proleterske brigade, A-VII, k. 709, f. 2, d. 24.

pune odgovornosti svakog pojedinca za izvršavanje zadataka, razvijanje budnosti prema neprijatelju, kao i intenzivan politički, kulturni i vojnostručni rad. 8
Možda bi se moglo postaviti pitanje zbog čega se toliko ukazivalo na probleme borcima, koji su pokazali čudo od junaštva, izdržali sve napore i izvršili svako naređenje. Ipak kada su juriši završeni i zadaci izvršeni, razumljivo je da su borci razmišljali i t r a žili objašnjenja kako je do svega toga što se desilo došlo, jedinice
su bile suviše prorijeđene; gotovo svakog trećeg druga nije bilo.
Brigada je više od mjesec dana vodila teške borbe. Ni pod krov
borci nijesu ulazili, a kamoli odijelo skidali radi odmora. Nije se
imalo vremena ni »oči oprati«, brijati se, ili šišati. Zato je na prvom
odmoru u šumama Jahorine zaista nastalo pravo »čistilište« od
prljavštine i vašaka, a zatim se čistilo i pripremalo oružje, krpljena
je odjeća i obuća, brijalo se i šišalo. Naravno, t a j veliki posao nije
bio zamoran, u prirodi je čovjeka da ga promjena posla odmara. Štabovi, komande i odgovarajući intendantski organi uložili su maksimum napora da se borci nahrane. Stab brigade naredio je da se pripremi hrana za tri dana.
Noću između 16. i 17. juna 1. proleterska brigada prebacila se
iz šuma Hladnog brda u rejon Butkovići — Bare. Bataljonima je
naređeno, da spriječe kretanje seljaka i onemoguće djelovanje neprijateljeve obavještajne službe. Četvrti bataljon, koji je izviđao cestu Renovica — G. Bare, u zasjedi je dočekao njemački kamion pun
namirnica, brašna i konzervi. To je bio lijep plijen, jer brašno je
bilo postalo »mislena imenica«.
Komandant njemačkih trupa pažljivo je pratio kretanje Glavne
operativne grupe poslije proboja kod Miljevine. Njegova je procjena
bila da se oko 4 000 partizana probilo na tom pravcu. Kad mu nije
uspjelo da ih uništi u dolini Sutjeske i na Miljevini, pripremio im
je novu barijeru na komunikacijama u dolini Prače. N a j p r i j e je prebacio 369. puk 369. legonarske divizije u Podgrad, a izviđački bataljon te divizije u Praču. Zatim je 18. juna uputio jednu borbenu
grupu (dva ojačana bataljona 738. puka i izviđački bataljon 118.
divizije) iz doline Sutjeske prema Ustikolini i Goraždu. Borbena
grupa 369. divizije ojačana je tenkovima iz 202. bataljona. U Palama,
Bistrici, Podgrabu, Prači, Renovici, Barama i Orahovici nalazio se
jedan bataljon 1. ustaške brigade i jedan bataljon 9. domobranskog
puka. Na prugu su upućena i dva ustaško-domobranska oklopna
voza i jedan njemački. 9
Komandant njemačkih trupa nije mnogo žurio sa prebacivanjem
jedinica. P r e m a njegovom mišljenju operacija »Svare« završena je
15. juna te je smatrao da ima dovoljno vremena da posjedne, jakim
snagama, dolinu Prače.
Stab 1. divizije naredio je prigadama da pređu komunikacije
noću 17. juna. Majevička i 6. istočno bosanska brigada, koje su bile
u posebnoj koloni, prešle su preko pruge istočno od Mesića, 3. kra« Isto

jiška kod Renovice, lijevo od nje 1. proleterska, štab divizije i divizijska bolnica, a na lijevom krilu 7. krajiška brigada. 10
Brigade su izbile na komunikacije čim je pala noć i naišle na
slabog neprijatelja. Brzo je razbijen 2. bataljon 9. domobranskog
puka i jedinice su u kolonama prelazile preko ceste i pruge. Uz put
je trebalo porušiti prugu, ali to je bilo teško, jer jedinice uopšte nijesu imale eksploziva i alata.
Neprijatelj je brzo reagovao na pojavu kolona kod Renovice
i iz Prače je uputio ustaško-domobranski oklopni voz i sedam tenkova. Pošto ni pruga ni cesta nijesu bile porušene, oklopni voz i tenkovi presjekli su kolonu 1. proleterske brigade. Oklopni voz i tenkovi bili su bez p r a t n j e pješadije i zato su se po m r a k u vrlo oprezno
kretali. U međuvremenu lijevo krilo brigade uspjelo je da djelimično
ošteti prugu i oklopni voz našao se odsječen. Pristigao mu je u pomoć njemački oklopni voz sa grupom radnika, opravili su prugu i
oba voza su se povukla prema Prači. 11 Poslije kraćeg zastoja brigada
je prešla prugu i cestu. Poginula su tri borca i komandir čete Milutin
Tanasijević, iz 6. bataljona. 12
Lijeva kolona, 2. i 7. divizija i Vrhovni štab, poslije borbe uspjela
je da pređe komunikacije u dolini Prače. Time je dobijena široka
osnovica za dalja ofanzivna djejstva.
Na komunikacije u dolini Prače stigao je samo dio snaga koje
je odredio komandant njemačkih trupa — i to iz 369. legionarske
divizije. Vodili su borbu sa 2. proleterskom divizijom koja ih je
razbila. Ta njemačka legionarska divizija nastavila je da strada, poslije Bavana, Balinovca i Miljevine, sada na Prači. Nijemci su bili
više nego ogorčeni što su partizani ovom prilikom bez teškoća prošli. Komandant njemačkog puka »Branderburg«, ljut zbog tog neuspjeha, smatrao je da se partizani mogu uništiti jedino angažovanjem
»čistih njemačkih« snaga, aludirajući na poraze 369. legionarske divizije. A komandant 3. domobranskog zbora iz Sarajeva prigovorio
je Nijemcima, navodno lično zapovjedniku njemačkih snaga u Ö r vatskoj kako je trebalo goniti uznemirenog, gladnog i prepolovljenog
neprijatelja, uz to i bez municije i teškog naoružanja, ali koji je ipak
bio toliko jak da nanese dosta zla hrvatskim snagama u istočnoj
Bosni. 13
L j u t i jedni na druge, Nijemci i snage NDH, ostali su u dolini
Prače, a brigade Glavne operativne grupe nastupale su, u više kolona, kroz istočnu Bosnu. Pet brigada 1. proleterske divizije našlo
se 20. juna sjeverno i istočno od Rogatice, a snage 2. i 7. divizije na
Romaniji. Prva proleterska brigada koncentrisala se u rejonu Ra-

io Naređenje štaba 1. proleterske brigade, Zbornik, t. IV, knj. 14, d.
44, str. 93.
» Bojna relacija satnije oklopnih vozova, Zbornik, t. IV, knj. 14, d.
251, str. 556—560. i A-VII, fond NDH, k. 57, f. 9, d. 9.
12
B. Božović, članak, »Prva proleterska,« knj. 2, str. 399.
M. Bojić, Zapisi o mojoj četi, str. 312—324.

ketnica — Vjeternik — Sokolovići, 14 3. krajiška desno od nje, kod
sela Zakomo, a 7. krajiška prema Sokolcu.
U istočnoj Bosni tada su se nalazile relativno slabe neprijateljske snage, i to uglavnom jedinice NDH — 1. ustaška brigada i 15.
pješadijski puk domobrana. Komandant 3. domobranskog zbora iz Sar a j e v a obustavio je ofanzivu na partizanske odrede u istočnoj Bosni
i naredio da se ustaške i domobranske snage koncentrišu u velikim
gradovima i pripreme za odbranu. Kako nije imao rezerve da pomogne ugroženim garnizonima tražio je pomoć ali »pomoći niotkuda,
a pomoć traže svi i svuda«. 15 Videći šta ga je snašlo, u isto vrijeme
kritikuje Nijemce:
»Učinjena je krupna strategijska pogriješka što za nacrtno
pregrupisanje njemačkih četa prema sjeveru i istoku nijesu korišćeni pravci gonjenja prema sjeveru, protiv već rastrojenog
neprijatelja i time se stvorilo opravdano u v j e r e n j e da su p a r tizani uspjeli razbiti njemački obruč.« 16
Ustaško-domobranske snage bile su grupisane: u Vlasenici 3. ustaški batalojn, 3. četa 22. bataljona i 15. pješadijski puk, bez jednog
bataljona, u Han-Pijesku 28. ustaški bataljon, u Srebrenici, Drinjači
i Bratuncu 29. ustaški bataljon, u Rogatici 24. bataljon. Ustaška milicija je povučena iz m a n j i h mjesta i koncentrisana u navedenim
gradovima. 17
I četničke snage u istočnoj Bosni bile su veoma slabe: oko 30
četnika u rejonu Sočića, oko 200, sa četiri puškomitraljeza, u planini
Devetak, 30 do 40 u rejonu Zepa, i još nekoliko m a n j i h grupa koje
su se skrivale. 18 Cim su doznali da dolaze proleterske brigade uklonili su se, da izbjegnu sudar sa njima.
Snage i raspored neprijatelja u istočnoj Bosni bili su idealni za
ofanzivna djejstva brigada 1. proletrske divizije. Usamljeni bataljoni
ustaša bili su slabi da pruže jači otpor brigadama. Osim toga, uspješnoj ofanzivi brigada znatno je pomoglo i postojanje partizanskih
odreda u Birču i na Majevici, kao i dvije vojvođanske brigade, koje
su se nalazile sjeverno od Vlasenice. Moral tih jedinica bio je na
visini, jer su uspješno prebrodili ustaško-domobransku ofanzivu protiv njih, a sada su im došle u pomoć proleterske divizije, sa kojima
i dvije istočnobosanske brigade — 6. i Majevička.
Prva proleterska brigada zadržala se tri dana u Sokolovićima i
na južnim padinama planine Devetak. Tu je dovršeno sređivanje
jedinica, započeto na Jahorini. Štab brigade je upozorio bataljone:
»Na ovom sektoru zadržaćemo se dva do tri dana i to vrijeme sva naša vojno-politička rukovodstva m o r a j u iskoristiti za
puno sređivanje jedinica. Treba odmah regulisati dobru ishranu
ljudstva isključivo organizovanim putem.« 10
Obavještenje štaba 1. proleterske brigade, Zbornik, t. IV, knj.
d. 52, str. 109.
15
Isto kao pod 13.
« Izvještaj 3. domobranskog zbora, Z b o r n i k , I V . knj. 14, d. 241, str.
i' Izvještaj 369. legionarske divizije, Zbornik, t. IV, knj. 14, d. 179, str.
is Izvještaj obavještajnog centra 1. proleterske divizije, A-VII, k.
f. 6, d. 8.

14,
252.
390.
706,

Razbijanje ustaških bataljona
i oslobođenje Han-Pjeska i Vlasenice
Odmor brigade nije smio biti dug. Neprijateljske snage su bile slabe
i razbacane po garnizonima pa im se nije smjelo dozvoliti da se koncentrišu i organizuju jači otpor. Uostalom, uspjeh je i najbolji lijek
za dobijene rane, a one kao što je rečeno nijesu bile male.
Brigada je krenula u ofanzivu. Prešla je Devetak i obrela se
na teritoriji Krama, Džimrija, Brestovca, a slijedećeg dana i u Mekotama, Kusači i Crnoj Rijeci. 20 Brigadi je bilo osnovno da s jedinicama pređe teren koji su do tada kontrolisali četnici i ustaše,
eventualno da uz put razbije ustaške i četničke jedinice, zatim da
politički d j e l u j e i da se približi ustaškom garnizonu u Han-Pijesku.
U n a s t u p a n j u brigada je bila oprezna da je ne bi iznenadile, iz šuma
planine Devetak četničke ili ustaške grupe. Desno i lijevo od n j e
nastupale su 3. i 7. krajiška brigada.
Poslije podne 24. juna 6. bataljon je došao u dodir sa 28. ustaškim bataljonom kod Han-Pijeska. Čim su se patrole sukobile bataljon je požurio. Za njim je nastupao 4. bataljon, kao neposredna
rezerva. Ustaše su se povukle u grad i pripremale za odbranu. Tada
su na n j i h ispaljene dvije mine iz minobacača, toliko ih je svega
1. brigada imala! Jedna je pogodila uzvišicu, centar ustaške odbrane,
ali su ustaše i dalje iz bunkera jakom vatrom štitile prilaze gradu.
Tada je 6. bataljon uputio jače odjeljenje da obiđe bunkere i napadne
ih s leđa. Čim su ustaše primijetile da ih partizani n a p a d a j u i sa te
strane povukli su se kroz gustu borovu šumu prema Vlasenici. Han-Pijesak je oslobođen ranije nego je planirano, prije nego su pristigli ostali bataljoni. Brigada je došla do znatnog plijena: nekoliko
malih bacača, veće količine drugog oružja i municije i punih magacina brašna, makarona, marmelade i zejtina. 21
U vrijeme dok je 1. proletrska oslobađala Han-Pijesak trebalo
je da 1. i 2. vojvođanska brigada oslobode Vlasenicu. Pošto to nijesu
učinile Vrhovni štab je naredio 1. diviziji da izbije u rejon Vlasenice, Srebrenice i na Drinu, i da ispita mogućnost prebacivanja većih
snaga preko Drine. 22 No, događaji koji su uslijedili pokazali su da je
pohod u Srbiju još uvijek samo — velika želja. Stab 1. divizije odlučio je da n a j p r i j e oslobodi Vlasenicu. 23 Prva proleterska brigada
napadala je sa juga, a 1. i 2. vojvođanska, prema naređenju Vrhovnog štaba, 24 trebalo je da n a p a d a j u sa sjevera i da obezbijede
pravac od Zvornika.
20 Naređenje štaba 1. proletesrke brigade, A-VII, k. 709, f. 2, d. 30.
M. Mitrović Rade, članak, »Prva Proleterska,« knj. 2, str. 405.
Naređenje Vrhovnog štaba, Zbornik, t. II, knj. 9, d. 291, str. 411.
i 292, str. 412.
Direktiva zamjenika načelnika Vrhovnog štaba, Zbornik, t. II, knj.
9, d. 294, str. 414.
23 Naređenje delegata Vrhovnog štaba i komandanta 1. proleterske
divizije, Zbornik, t. IV, knj. 14, d. 78, str. 170.
21
22

Vlasenicu je branilo oko 2 000 dobro naoružanih ustaša i domobrana — 3. ustaški bataljon i dijelovi 28. bataljona, koji su stigli iz
Han-Pijeska, 15. pješadijski p u k domobrana, bez jednog bataljona,
i bataljon milicije. Naoružani su bili jednim brdskim topom, sa 4 teška bacača mina i velikim brojem mitraljeza i puškomitraljeza."
Grad je bio pripremljen za odbranu. Na uzvišenjima Kiku i Orlovači neprijatelj je napravio bunkere.
Prva proleterska brigada imala je zadatak da sa 4. i 6. bataljonom zauzme jako uporište Orlovaču, a sa 1. i 3. bataljonom Kik i da
potom prodre u grad i spoji se sa vojvođanskim bragadama. Drugi
bataljon je bio u rezervi. Najteži zadatak imali su 1. i 3. bataljon,
jer je Kik goli brijeg vrlo strmih i teško pristupačnih strana.
Na vrhu brda i na kosama bilo je nekoliko bunkera i rovova.
Vatrena moć brigade bila je slabija nego ikada. Nije imala topova, ni municije za minobacače. Morala se zato vratiti na davnoprošlu praksu i osloniti na svoje bombaše, koji su hrabrog srca,
brzo i vješto podilazili bunkerima i bombama rješavali bitku.
Dobro su iskorišćeni i laki bacači zaplijenjeni u Han-Pijesku.
Ustaše i domobrani su se uporno branili. Njihov 15. puk
bio je poznat po borbenosti i bio je pohvaljivan za uspješnu
borbu protiv partizana. Municije su imali dosta i znali su da
će im je, ako im nestane, avioni doturiti, koliko god im treba.
Minobacači i top zasipali su minama i granatama teren na kojem
su pretpostavljali da se nalaze partizani. Zora se približavala
i ustaše i domobrani su očekivali spas. Smatrali su da će borba
pred zoru prestati. Vojvođanske brigade nijesu napadale što je
povećalo njihovu nadu.
Bataljoni 1. brigade počeli su napad sa zakašnjenjem. Vodiči su
bili neprijateljski raspoloženi, pobjegli su i ostavili bataljone da se
orijentišu prema neprijateljskoj vatri. Do zore oni su zauzeli nekoliko
bunkera. U zoru je ubačen u borbu i 2. bataljon. On se u t r k u sjurio
niz stranu, i između Orlovače i Kika jurišao prema crkvi i centru
grada. U isto vrijeme su svi bataljoni izvršili nov snažan pritisak.
Nastala je paklena vatra. Ustaše i domobrani 15. puka bili su iznenađeni. Umjesto očekivanog prekida borbe partizanski napad je pojačan! Ustaše i domobrani trpjeli su velike gubitke. Poginulo je 15
njihovih oficira i mnogo vojnika. Rasulo u njihovoj odbrani došlo
je iznenada. Spašavao se kako je ko mogao, uglavnom bježeći
prema Zvorniku. Prva i 2. vojvođanska brigada dočekivale su
ih i takođe im nanosile gubitke. Mnogi su zarobljeni, a među njima
i komandant garnizona u Vlasenici.
O borbi za oslobođenje Vlasenice najbolje govore neprijateljevi
izvještaji. Komandant 3. domobranskog zbora izvještava:
»Dne 26. ovog mjeseca neprijatelj je sa snagama navodno
oko 10 000 partizana (stvarno je napadala samo 1. brigada sa
oko 1 000 boraca — M. V.), sa sviju strana napao V l a s e n i c u . . .
oružje i streljivo u Vlasenici izgleda sve je palo neprijatelju u

ruke.« 86 »Od 3. i 28. razbijene ustaške bojne iz Vlasenice do sada
stiglo u Zvornik 440 ustaša, a sudbina ostalih nepoznata.« 27 »Druga bojna ove pukovnije (bataljon 15. puka — M. V.) sudjelovala
je u odbrani Vlasenice, kojom prilikom je zarobljeno odnosno
nestalo 9 časnika i 230 domobrana, među kojima i sam zapovjednik pukovnije.« 28
Najkompletniji je, ipak, izvještaj zapovjednika žandarmerijskog
voda iz Vlasenice. U n j e m u stoji:
»U ovoj borbi poginulo je 15 domobranskih i ustaških časnika, a ustaše i domobrani što poginulih, a što zarobljenih svakako više od polovine brojčanog stanja.« 29
U Vlasenici je brigada zaplijenila znatne količine oružja i municije,
u t r e n u t k u kada joj je i bilo najpotrebnije da pojača svoju vatrenu
moć. Takođe je bogat bio plijen opreme i namirnica. Majstorstvo
brigade u vođenju napada i sadjejstvo među bataljonima došlo je
do punog izražaja. Brigada je izgubila 4 borca. 30
Pored Han-Pijeska i Vlasenice u to vrijeme su oslobođeni i
Olovo, K l a d a n j i Srebrenica. Njih su oslobodile druge jedinice Glavne operativne grupe. Tako je stvorena relativno velika slobodna teritorija u istočnoj Bosni. Svega 15 dana prije oslobođenja Vlasenice
vodile su se najteže borbe u bici na Sutjesci. Sada se proleteri sasvim dobro osjećaju u gradu! Mladim ljudima brzo se vratila snaga.
Pjesma, igra, priredbe, sve je to odmah došlo na dnevni red. P r e d njačili su omladinci 3. bataljona, koji su prvi organizovali drugarsko veče. A 2. bataljon, koji je određen da bude posadna jedinica,
čak je organizovao i fudbalsku utakmicu.
Na oslobođenoj teritoriji 1. brigada srela se sa starim poznanicima, partizanima sa Romanije i iz Birčanskog odreda. Veliko zadovoljstvo joj je pričinio i susret sa vojvođanskim brigadama. Njihovi
borci su se divili brigadi: oslobodila je Vlasenicu, što oni nijesu bili
uspjeli.
U oslobođenoj Vlasenici i intendanti su dočekali svoj dan. N a j zad i za n j i h nije bilo problema oko snabdijevanja jedinica. Zaboravili su riječi »nema ništa«. Borci su tražili da im se ne kuva mnogo
mesa. Željeli su hljeba, mnogo hljeba, ili nešto drugo, ali samo da
i to bude od brašna. U 3. bataljonu su napravili »brdo« palačinki
i debelo ih filovali marmeladom. Drugi bataljon je zamolio jednu
bulu da napravi urmašice. Tepsija za tepsijom urmašica je nestajala. Ne treba se čuditi — glad na Zelengori bila je stravična.

2
« Izvještaj 3. domobranskog zbora, A-VII, fond NDH, k. 79, f. 1/6,
d. 3. i Zbornik, t. IV, knj. 14, d. 243, star. 529.
27 Izvještaj 3. domobranskog zbora, Zbornik, t. IV, knj. 14, d. 245, str. 540.
28 Bojna relacija 3. domobranskog zbora, Zbornik, t. IV, knj. 14, d. 250,
str. 551.
2» Izvještaj oružanog voda, Zbornik, t. IV. knj. 14, d. 252, str. 561.
30
M. Mitrović Rade, S. Lazić, Lj. Veselinović, Đ. Vojvodić, J. Popović,
članci, »Prva proleterska«, knj. 2. str. 405—430.
R. Vešović, Kolona i vidici, str. 281.

Oslobođenje Zvornika
Istog dana kad je Vlasenica oslobođena štab 1. divizije, pod čiju
komandu su stavljene 1. i 2. vojvođanska brigada, u duhu naređenja
Vrhovnog štaba uputio je glavne snage prema Zvorniku. 31 Bataljoni
1. brigade su 28. juna ušli u Drinjaču i iz n j e istjerali neke dijelove
ustaških bataljona koji su tu dobježali iz Vlasenice, žandarme i dijelove 29. ustaškog bataljona. Glavnina brigade, 1, 4. i 6. bataljon
izbila je na teritoriju Novo Selo — Snagovo — Glumine, a 2. vojvođanska u rejon Glumine — Križevci — Kamenice. Drugi i 3. bataljon
1. brigade, koji su ostavljeni kao posada u Vlasenici, bili su istovremeno orijentisani i prema Pločama, kao eventualna rezerva 3. krajiškoj i 6. istočnobosanskoj brigadi, koje su imale zadatak da spriječe prodor neprijatelja od Sokolca prema Han-Pijesku. Druga vojvođanska brigada stavljena je pod komandu 1. proleterske brigade,
a 1. vojvođanska je ostala kao rezerva u Kamenicama.
Zadatak grupe brigada bio je da pripreme napad na Zvornik.
Zamjenik komandanta 1. brigade Miloje Milojević htio je da napadne
Zvornik sa prispjelim bataljonima, ali to nije dozvolio komandant
divizije. 32
Prva proleterska i dvije vojvođanske brigade sužavale su obruč
oko Zvornika, protjerale sve predstraže i patrole iz okolnih sela i
natjerale ustaše u sam grad.
Garnizon u Zvorniku bio je veoma jak. Grad je branilo oko
3 000 vojnika, iz nekoliko jedinica: 21. ustaški bataljon, koji se, kompletan, odranije nalazio u Zvorniku, 33 29. ustaški bataljon, koji je
povučen iz Srebrenice da bi ojačao odbranu grada, i jedna četa domdo
vojnika. U grad su stigli i dijelovi 3. i 28. ustaškog bataljona i 15.
puka domobrana koji su uspjeli da pobjegnu iz Vlasenice i Drinjače. 34
Dobjegli dijelovi potučenih jedinica bili su jako uplašeni. Ustaše
su, sem toga dobjegle bez oružja i uniformi. Bježeći pred goniocima
bacali su ih uz put da bi se, ako budu zarobljeni, predstavili kao
domobrani. Njih je trebalo n a j p r i j e obući i obuti, a zatim naoružati
i organizovati za borbu.
Zvornik je bio veoma utvrđen. Okolna brda Mlađevac, Gaj i
Zmajevac načičkana su bunkerima i uzorana rovovima. Glavni oslonac odbrane bila je Kula, stara tvrđava iz 14. vijeka, koja je mnogo
puta odolijevala napadima Turaka i Austrijanaca. Ustaše su smatrale
da će Kula i ovoga puta odoleti, bez obzira na jačinu snaga koje su
napadale.
U gradu je bilo nekoliko hiljada izbjeglica iz susjednih sela. 55
To su seljaci koji su se još plašili partizana, a njihov strah je uvećan
si Naređenje štaba 1. proleterske divizije, A-VII, k. 706, f. 5, d. 27.
sa Stenografske bjeleške, A-VII, k. 1985, f. 2, d. 8.
33 Izvještaj obavještajnog centra 1. proleterske divizije, A-VII, k. 706, f.
5, d. 10.
si Izvještaj ustaškog stožera U sore, Zbornik, t. IV knj. 15 d. 262, str. 530.

velikom pogibijom ustaša i domobrana u Vlasenici. Strahu se pridružilo čuđenje odakle sada tako jake snage, a do juče im je govoreno da su proleteri uništeni. Svakako je to doprinijelo slabljenju
morala branilaca grada.
Komandant zvorničkog garnizona ipak se pribojavao, iako je
imao dosta jake snage u gradu. Tražio je pomoć u motorizaciji, oklopnim kolima i tenkovima, da bi mogao lakše manevrisati po gradu
i intervenisati na najugroženijim mjestima. 3 6 Komandant 369. legionarske divizije uputio mu je u pomoć bataljon 370. puka i dvije
čete 3. bataljona tuzlanske oblasti, sa tri tenka. Pomoć je krenula
iz Caparda, ali nije stigla daleko. U visini k. 528, u Gluminama dočekali su je 4. bataljon 1. proleterske i dijelovi 1. vojvođanske brigade i primorali da se vrati. 37
Garnizon je raspolagao sa više minobacača i velikim brojem
automatskog oružja. Blizina Caparda, gdje su se nalazile jake
snage, mogućnost dobijanja pomoći iz Bijeljine i eventualna pomoć
nedićevaca i Nijemaca s desne obale Drine, bile su jedine nade
branilaca Zvornika.
Zapovijest za napad na Zvornik izdao je štab 1. proleterske divizije. Grad je napala 1. proleterska brigada i po jedan bataljon
iz 1. i 2. vojvođanske brigade. Ostali bataljoni vojvođanskih brigada
određene su za obezbjeđenje prema Capardima i Bijeljini. Za napad
na grad raspolagalo se sa 6 minobacača i jednim brdskim topom
60 mm, sa 4 teška mitraljeza i preko 100 puškomitraljeza, i sa dosta
ručnih bombi i municije iz Han-Pijeska i Vlasenice.
Napad na Zvornik 1. proleterska brigada počela je 4. jula u 21
čas, na dan kada je, dvije godine ranije, CK K P J donio odluku o
dizanju ustanka naroda Jugoslavije. Na utvrđeni Mlađevac napadali
su 2. i 3. bataljon, na Gaj, Kulu Grad i Zvornik 4. i 6. bataljon, duž
puta Caparde — Zvornik napadao je bataljon 1. vojvođanske brigade,
a sa sjevera, preko brda Zmajevca, 1. bataljon 1. proleterske i jedan
bataljon 2. vojvođanske brigade. Prvi bataljon je, koristeći šumu, po
danu prešao cestu Caparde — Zvornik kod Lisine i blagovremeno
stigao na polazni položaj. 38
Svi bataljoni su napad počeli na vrijeme. Kako su ustaše bile
daleko isturile predstraže, streljački stroj je morao obazrivo da nastupa. Prava borba je počela tek oko 22 časa. Pošto nije postignuto
iznenađenje moralo se pribjeći snazi, vještini i lukavstvu. Ono malo
minobacača, što je brigada imala, postavljeno je na položaje još u
toku dana, kada su i uzeli elemente za gađanje. Puškomitraljesci su
štitili bombaše koji su podilazili rovovima.
Na Mlađevcu je i slučaj pomogao partizanima. Dok su bombaši
podilazili rovovima, kao rukom spuštena pala je mina minobacača
u neprijateljsko mitraljesko odjeljenje. Odmah zatim u rovove su
36 izvještaj ustaškog stožera — kao pod 34.
37
Lj. Pajović, članak, »Prva proleterska«, knj. 2, str. 239.
Izveštaj ustaškog stožera, Zbornik, t. IV, knj, 15, d. 262, str. 530.

Smotra

6.

bataljona

avgusta

1943.

na

Petrovom

polju

Grupa boraca na
Petrovom
polju

oclmoru

na

.Grupa boraca 3. bataljona na zaplijenjenom tenku Dunja protiv Vlahović vakciniše borce tifusci avgusta 1943.

Sada je opet imala topove i minobacače kao ranije. Četvrti i 6. Sjeverna kolona. Zvornik se ukazao kao na dlanu. još živi. bataljona. Oni koji su se zadesili na mostu padali su kao pokošeni. koji se uopšte nijesu zaustavili poslije likvidacije uporišta na Mlađevcu. Nije više bilo organizovane odbrane. i 6. Došao je onaj najteži trenutak koji se može desiti tučenoj vojsci. Oko podne Zvornik je oslobođen i na tvrđavi su zalepršale crvene zastave 1. vojvođanske brigade. Pomagali su im i puškomitraljesci 1. ali ni organizovanog odstupanja. tako da je više od 50 automatskih oružja tuklo most iz neposredne blizine. Plijen je bio ogroman. Neki su. divizije sa protivkolskim topovima. U zoru su svi bataljoni bili na dobrom p u t u da izvrše zadatak. Njima su pristigli u pomoć 2. u zagrljaj nedićevaca. koji je prvi izbio nadomak mosta. Oko 11 časova nastala je velika pometnja u odbrani grada. tek toliko da pojača psihološki pritisak na neprijatelja. 1. Na desnu obalu Drine. skakali u Drinu. bataljon takođe su izbacili neprijatelja iz rovova i snažno napadali Kulu Grad. kao da je prethodno »pročitao« n a m j e r u neprijatelja. koja je stalno jačala. bataljon. bombama su istjerali neprijatelja iz Zmajevca i natjerali ga u grad. Kula Grad i Zmajevac. ne bi li se plivanjem spasili. Treći bataljon je direktno išao ka mostu na Drini. Neprijatelj nije očekivao napad s te strane pa je bio iznenađen. domobrana i izbjeglica pohrlila je ka mostu. ali je sve to bilo uzaludno. proleterske brigade. Sa tih položaja mogla se uspješno tući svaka tačka u gradu. i 3. Kad su zauzeti Mlađevac. poslao poneku granatu. Treći bataljon. S vremena na vrijeme oglasio bi se i jedini partizanski top. Mnogo mrtvih u trenu bilo je premnogo i za ustaše. i 3. i mnogo automatskog oružja. postavio je sva svoja automatska oružja tako da ga tuku. Puškomitraljesci su »zakivali« otvore na kućama iz kojih su se ustaše branile. To je neponovljiva slika. srušeni su. ustaška brigada. da bi otuda nastavile odbranu. Jedini pravac koji je obećavao kakav takav spas branioci su vidjeli u tome da pređu preko Drine. usijane od dugih rafala.doletjele i bombe bombaša 2. Mitraljesci i puškomitraljesci mijenjali su cijevi. Samo je rat mogao režirati tako smiješnu. Ustaše su nagrnule u grad. bataljona. stigli su Nijemci iz 104. Brigada je nadoknadila znatan dio izgubljenog naoružanja na Zelengori. Pritisak je jačao sa svih strana. Ustaše su gubile uporišta jedno za drugim. ali i karakterističnu situaciju — da ustaše traže spas u Srbiji! Neorganizovana r u l j a ustaša. Grupa za grupom ustaša ipak je pokušala da pređe most i slika užasa se ponavljala. Oslobođenje Zvornika predstavljalo je izvanredan uspjeh. Odmah je organizovana evakuacija plijena. I tvrđava je pala zahvaljujući preciznosti nišandžija i hrabrosti bombaša. i most naravno. Počelo je bezglavo bježanje da bi se iznijela glava ispred ubitačne vatre. koja je . na kosi iznad rijeke. proleterske i jedan bataljon 2. bataljon 1. jer je to bio veliki i jak neprijateljski garnizon. Uplašili su se i u panici napustili rovove. brigada po zlu čuvene crne legije. I nedićevci su pomagali ustašama. U n j e m u je do nogu potučena 1. A svi vojni objekti u gradu.

Prvi je tada izgovorio riječi o brigadi. . 284—285. više stotina. Na k r a j u samog grada. str. knj. kako piše u neprijateljevim izvještajima. 473. knj. 2. gde je trebalo pomoći da se zavede red. Dnevnik. Lj. Zajedno sa jedinicama pošao je i da se skloni iz grada. 3 9 Oslobođenje Zvornika nije značilo i prestanak borbe oko njega. A. Koliko je neprijateljskih vojnika poginulo u Zvorniku nikada nije ustanovljeno. Vučetić. Vešović. str. da se pomogne drugovima u r j e š a v a n j u složenih zadataka. jer ih je mnogo odnijela plahovita Drina. . ni jedna druga jedinica ni borac ne smeju se zadržati u gradu. 239—263. str. IV. 507. proleterske brigade Filip Kljajić Fića još uvijek je nosio zavoj. 277. Matić. a oba su dotučena kod Drinjače. Nikada se više 1. d. ubijala i pustošila gdje je god stigla. divizije Filip Kljajić Fića. Zbornik. Milanović i R. M. N. Štab 1. prekine aortu i smrtno rani političkog komesara 1. Neposredno poslije oslobođenja Zvornika Nijemci su poslali 3 eskadrile da ga bombarduju. članak. str. R. ustaška brigada nije mogla oporaviti od tih udara. drugi je više nego prepolovljen u Vlasenici. proleterske divizije. 262. Nijemci i nedićevci stalno su otvarali v a t r u sa desne obale Drine. Ali ih je poginulo mnogo. Roglić. 2. bataljona. odnosno »više od polovine brojčanog stanja«. na rani koju je zadobio u Srbiji. str. u trenutku kada mu je trebalo još samo koji korak pa da zađe u mrtvi ugao dolutao je metak sa desne obale Drine. Vuksanović. S. . J e d a n protivkolac uporno je gađao kuću u kojoj je bila jedna četa 3. Kolona i vidici. U Zvorniku su do nogu potučena još dva bataljona i ostaci prethodno tučenih. Po svom običaju. »Kragujevački bataljon«. članci. knj. 511. str. knj. našao se tamo gde su se vodile borbe. Neprijateljevi dokumenti. 15. Zapisi iz NOR-a. 1. sem 3.« 40 Bataljoni su na vrijeme napustili grad. R. »Prva proleterska«. prvi joj je komandovao: »Brigada mirno!« Od njega su proleteri prvi put čuli naredbu Vrhovnog komandanta 3» Oslobodilački rat. str. koji je ostao da kao posadna jedinica obezbjeđuje Zvornik prema Drini i da organizuje izvlačenje plijena. Metak je imao samo toliko snage da uđe u grudni koš. 530 i 268. 390. t. Pogibija Filipa Kljajića Fiće Još dok je borba t r a j a l a u Zvornik je došao politički komesar 1. bataljona. V. 185. Colaković. 546. Grad je bio sav u plamenu i ruševinama. Na dan osnivanja 1. Jedan bataljon razbijen je kod Han-Pijeska. str.palila. Dedijer. Pajović. Četa je izgubila dva borca i jedva je izbjegla teže gubitke. divizije očekivao je to i blagovremeno je naredio: »Po likvidaciji Z v o r n i k a . str.

tamo gdje se veseli. Vijest o pogibiji Filipa Kljajića Fiće. Njegova neiscrpna energija i volja zračile su u svakom postupku. ili da zajednički t u g u j u za izgubljenim drugovima. Nestao. bataljonom u Zvorniku. Žalost je bila velika i opšta. inače veoma nezadovoljnog neuspjehom na Sutjesci. i na maršu. Svuda sa svojim proleterima. . Liters donio je odluku da se pripremi operacija za uništavanje partizanskih snaga u istočnoj Bosni. od Romanije i Igmana. i da drugarski savjetuje. da nadživi i sebe i vrijeme kao p r i m j e r budućim pokoljenjima. K r a j e m juna general R. među svojim drugovima i budućim generacijama. i kod ranjenika. Litersa. Tako su ga žalili i drugovi iz drugih jedinica. Umio je Fića i da oštro ukori. nego jednostavno — naš Fića. i na partijskim sastancima. Fića je zapjevao Internacionalu sa svojim proleterima i od tada se nijesu razdvajali.o osnivanju Prve proleterske. generala R. 1. Znao se naći i tamo gdje se bije ljuti boj. Oni nijesu prestajali da prigovaraju Nijemcima da su napravili veliki propust što iznemogle partizane nijesu gonili do uništenja. da živi u uspomeni i legendi. i te kako je uznemiravalo zapomaganje ustaško-domobranskih komandanata u istočnoj Bosni koji su u sudarima sa jedinicama Glavne operativne grupe trpjeli poraz za porazom. proleterska divizija bila je stalno u ofanzivi. Hercegovini i Crnoj Gori sve do Zvornika. vojvođanska divizija i za njenog komandanta postavljen je komandant 1. bio srastao sa proleterima koji ga i nijesu zvali komesarom. jednostavno. da se Fića nije pojavio da sa svojim proleterima podijeli radost pobjede ili teret napora.« Nestao je ratnik i drug. proleterskoj diviziji: »Mi žalimo druga Fića zajedno sa svim borcima naše divizije. U to vrijeme osnovana je 16. Proleteri su ga neizmjerno voljeli. Vodio je brigu o svemu. politički komesar koji je bio najpotpunije oličenje te zahvalne i odgovorne vojničke. Borbe kod Zvornika i Caparda U istočnoj Bosni 1. Komandanta njemačkih t r u p a u NDH. i tamo gdje se raspravlja o teoriji marksizma. u Bosni. Poslije oslobođenja Zvornika 1. proleterska je bila u rezervi: sa dva bataljona orijentisana prema Bijeljini. proleterske brigade Danilo Lekić. u stroju u Rudom. smije i pjeva. Tu. Komandant i politički komesar 2. prema Bijeljini. U svakoj situaciji ubjedljivo je djelovao. U brigadi je Fića bio neumoran. vojvođanska brigada obezbjeđivala je pravac prema Capardima. a 2. On je. sa dva prema Capardima i sa 3. i da pohvali zaslužne. političke i partijske uloge u jednom oslobodilačkom i revolucionarnom ratu. prvog političkog komesara prve jedinice proletera duboko je ožalostila sve njegove drugove. proleterske divizije uputili su telegram saoučešća 1. Nema veće bitke ili pobjede.

legionarske divizije. pokušao da izbije na položaje za napad. i da mu se teško može su41 Bojna relacija 2. str. Avijacija je pratila nastupanje tih snaga i izviđala i mitraljirala položaje na kojima su se nalazili partizani. IV. 171. d. d. komandant 369. a imade izgleda da se brzim djejstvom za njim likvidiraju Caparde za vreme dana. knj.Sa sjevera je napadala 369. jedan od najtežih u koji je ikada u toku rata dospjela. jer je neprijatelj preduhitrio bataljone 1. dovelo je 1. sa lijevog krila. 43 Obavještenje komandanta 1. bataljonom. legionarske divizije uputio je glavninu svojih snaga duž ceste prema Zvorniku. Jurišni bataljon prebačen je kamionima u Caparde neposredno pred napad 1. u obuhvat preko Križevića. Glavnina sjeverne grupe (ojačani 370. jula. 63. i 4. Zbornik. koncentrisana u Tuzli. a 6. Zbornik. sa 2. sa 1. prema naređenju. 2. na lijevom krilu. jurišnim bataljonom i tenkovima) stigla je u Tuzlu 3. izdato bez poznavanja stvarne situacije kod neprijatelja. 268. Komandant 1. brigade i prije n j i h izbio na položaje koji su im bili određeni da sa n j i h krenu u napad. Prvi bataljon je vodio teške borbe kod Glumina. ali se uskoro našao u situaciji da sprečava brzi prodor neprijateljskih kolona prema Zvorniku. On je. procijenio je neprijateljske snage na oko 3 000 ljudi (to je bila tačna procjena — M. V. Predviđeni napad na Caparde nije izvršen. bataljon je u rejonu Planine izviđao na svom pravcu napada i održavao vezu. str. 4 3 Za napad na Caparde štab 1. 42 Izvještaj njemačkog štaba za vezu. Četvrti bataljon bio je južno od ceste i kretao se ka polaznim položajima za napad. SS »Princ Eugen« divizije. i 16. Komandant 1. 546. brigade odredio je 1. brigade svojim energičnim djejstvom povući sa sobom i vojvođanske brigade te da će zajednički uspjeti da likvidiraju neprijatelja u Capardima. d. bataljona. bez osnovnih podataka o njegovoj jačini i rasporedu. divizije smatrao je da će bataljoni 1. t. . str. 34. proletersku brigadu u vrlo težak položaj. ispaliće tri rakete što će značiti za ostale bataljone da odmah izvrše napad. Savo Mašković. Zbornik. 2. 367. t. 15. IV. knj. bataljon. divizije na Zvornik.« 44 Naređenje za napad na Caparde. jula. 15.). je ostavio u rezervi. divizije nijesu imali podataka o pokretu jakih neprijateljskih snaga prema Capardima. da nastupa uz jaku podršku artiljerije i tenkova. t. 41 Sa juga je napadala glavnina 7. sa pridodatim joj 2. proleterske divizije. jurišnim bataljonom domobrana iz Slavonskog Broda i Tuzlanskom brigadom domobrana. zbornog područja. a dio snaga. IV. 42 Štabovi 1. Napad je trebalo da počne noću 6. vojvođanske brigade. knj. Poslije prvih avionskih i nasilnih izviđanja duž ceste Caparde — Zvornik i prvog potiskivanja dijelova 1. 15. legionarska divizija. inače ne bi ni izdali zapovijest za napad na njih. Prvom bataljonu je rečeno da: »Ukoliko uspe da potisne neprijatelja i primeti da neprijatelj odstupa. puk 369.

Jovanović. Prvi dijelovi. Poginulo je 8.protstaviti sa 150 boraca. Moj bataljon. Njemu je kasno stiglo naređenje za povlačenje iz grada. Ostala je jedina mogućnost da se pređe cesta Caparde — Zvornik prije nailaska tenkova. bio je veliki rizik. koji su izbili preko ceste. Bolničarka Milena Ivanović pokušala je da izvuče ranjenog komesara. str. čete. Nijemci sa * Tri dana prije toga. . Bataljon je uspio da se izvuče. No drugog prihvatljivijeg izlaza u toj situaciji nije ni bilo. 46 a Četvrti i 6. Prvi bataljon je već bio napustio položaje i probijao se preko ceste Caparde — Zvornik. među kojima i Vasilije Matković. a onda pokuša uz s t r m u stranu ka Maričićima. a onda bombe. 291. Oko 12 časova štab bataljona donio je odluku da se probije na jug kroz neprijateljsku desnu kolonu jer se na položajima nije mogao više održati. Miloje Milojević. J e r voditi borbu u okruženju na vrlo nepovoljnom terenu značilo bi sigurnu pogibiju. a glavnini da se najvećom brzinom izvlači preko ceste Caparde — Zvornik. P r o bijati se kroz neprijateljsku kolonu. neravnopravnu borbu. Poginuo je tu i Radovan Gardašević. pored političkog komesara čete. na vrlo uskom prostoru. a na spoju bataljona nadirala je jaka neprijateljska kolona. daroviti i hrabri politički komesar čete. Kolona i vidici. B. 45 Dok se kod 1. odmah je naredio da se postave m a n j a odjeljenja prema neprijateljskim kolonama. zahvaljujući izvanrednoj snalažljivosti i energičnom djejstvu komandanta bataljona i vještom manevrisanju zaštitnih odjeljenja. ali je štab 2. politički komesar 1. bataljona. vatrom su štitili dijelove koji su za n j i m a odstupali i zaštitnicu. str. a kada je nadomak sebe ugledala Nijemce aktivirala je bombu i sa njome u zagrljaju umrla smrću junaka. Danilo Lekić je postavljen za komandanta 16. da ih vatrom iz puškomitraljeza nat j e r a j u da zastanu. Vršilac dužnosti komandanta brigade. puka 369. bataljona borba rasplamsavala snage 370. Treći bataljon je umalo stradao u Zvorniku. bataljona smatrao da jedino tako može spasiti bar dio bataljona. Vešović. bataljona odmah je shvatio da se bataljon iznenada našao u kritičnoj situaciji. a bili su upotrebljavani i kundaci i noževi. Tamo će bataljon biti izložen ubitačnoj vatri neprijatelja ukoliko na vrijeme ne izbije na kose sjeverno od ceste. i još danju. bataljon nijesu ništa mogli pomoći 1. Nijemci su brzo ocijenili da pred sobom n e m a j u jake snage i energično su napadali. nije dozvolio da se bataljon povuče. divizije. boraca. Bataljonu je zaprijetilo potpuno uništenje. energično nastupajući prema Zvorniku. Božo Božović. Municija se nije štedjela ni sa jedne ni sa druge strane. Stab 2. Bataljon se našao gotovo u okruženju. 268.* Bataljon je ostao na položajima i prihvatio tešku. uz velike gubitke od 12 mrtvih i 14 teško ranjenih boraca. 45 R. divizije pošle su u širok obuhvat svojim lijevim krilom i izbile preko Križevića u bok i pozadinu 2. Prvo su se oglasili mitraljezi i puškomitraljezi. na kose Maričića. Komandant bataljona. Bataljon se izvukao iz vrlo teškog položaja. bataljonu i na vrijeme su odstupili.

kao nikada do tada (a ni poslije toga —M. nije ni organizovano. ovom prilikom je potpuno izostalo. Partijska organizacija je otvoreno postavila to pitanje i zamjenik političkog komesara brigade i politodjel upoznati su s raspoloženjem komunista u bataljonima i njihovim prilično teškim primjedbama na račun vršioca dužnosti komandanta brigade. proleterska brigada u ovom protivnapadu neprijatelja imala pet puta više žrtava nego prilikom napada i oslobođenja jako utvrđenog i dobro branjenog Zvornika. bataljona i prebacivali se preko Drine. Bataljon je povlačio jedinice iz grada. neuspjeh u kojem su pretrpljeni veliki gubici a brigada je gotovo razbijena. veće od toga su bili neraspoloženje. Naravno. Sadjejstvo bataljona. 3 do 4 kilometra sjeverno od Zvornika. Jedino nije mogao blagovremeno povući 2. bilo je žestokih kritika.). jula da se izvuče iz daljih teških borbi oko Zvornika. Prvi put od osnivanja brigade raspravljalo se i o komandovanju brigadom. Koliko god je uspjeh u Zvorniku veselio brigadu. koja je bila na obezbjeđenju prema Bijeljini. Probijajući se kroz šumu i kukuruze izbjegli su uništenje i uspjeli da se povežu sa vojvođanskim jedinicama. Marš brigade iz istočne u centralnu Bosnu Vrhovni štab je naredio 1. osnovna karakteristika djejstva brigade. Tu četu. četu. Bataljoni su se borili svaki za sebe i većina ih se našla u teškoj situaciji. koje su napredovale prema Zvorniku uputile su jedan dio i prema Sekovićima. Snažnom vatrom su zasipali grad i položaje 3. a neka samostalna inicijativa bataljona u tom pogledu nije ni bila moguća zbog rasturenosti. krajiška južno od nje. kad je prelazila cestu. da udari u bok i pozadinu jedinica 369. konferenciji u Bugojnu . brigada nije zadržala ni odmorila. Borce i rukovodioce ogorčilo je što su poslije velikog uspjeha doživjeli neuspjeh do kojega nije moralo doći. Neprijateljske snage. borbi i rezultatima svakog komuniste. legionarske divizije. legio46 Iz referata Koče Popovića na partijskoj (Sjećanje učesnika). legionarske divizije na pravcu Caparde — Zvornik. koja je naišla od Caparda. p r e sjekla je kolona neprijateljevih tenkova. Detaljno je raspravljano o držanju.desne obale Drine sinhronizovano su djejstvovali sa napadom 369. 47 P r v a proleterska brigada upućena je na područje Kozjak — Drinjača — Drina. gdje je bila bolnica. Četrnaest boraca čete bilo je odsječeno. 46 Partijska organizacija je imala mnogo posla. Tako je 1. Brigadi je naređeneo da izbije na cestu Caparde — Sekovići. V. Tek poslije 2 mjeseca uspjeli su da dođu u sastav bataljona! Bataljon se izvukao uz velike gubitke: 9 poginulih i 16 ranjenih. u selu Karakaji. prema Rogatici. diviziji 11. Tamo se 1. l j u t n j a i prigovori poslije neuspjeha u borbi sa kolonom ojačane 369. a 3.

str. kao i dosta puta ranije. koje su nastupale cestom Caparde — Sekovići.narske divizije. 129. d. 71. t. ipak. uporno je nastojao da nanese odlučujući udar Glavnoj operativnoj grupi i uništi je u istočnoj Bosni. budno prateći situaciju. 91. Dolazilo je u obzir i prebacivanje preko Drine. morala da je naglo napusti. str. 50 Radi lakšeg kretanja jedinice su se. podijeljena u više kolona. Neprijatelj. Izvještaj njemačkog štaba za vezu. osvojila nekoliko neprijateljskih garnizona i zablistala uspjehom. 160. str. i 7. d. da se ne bi ponovo gladovalo. jula depešom naredio: »Zorom 22. t. knj. 3. Vrhovni štab je 21. 3. divizije. IV. d. knj. i 19. 10. knj. knj. Mandre i Zepu. d. 136—138. 48 Brigada nije stigla da izvrši t a j zadatak. Zbornik. 66. 197. napadala je na jug. proleterske brigade. t. knj. jula budite sa 1. čak i slabije kontakte sa neprijateljem i da se izvuku sa tog terena. zajedno sa drugim jedinicama 1. stigla motorizovanim jedinicama do Milića. krajiška je izbila u Sokoloviće. 52 Divizija se uspješno izvukla iz teške situacije. kao da je htio da nadoknadi propušteno. a glavnina 1. Zbornik. čekajući povoljan trenutak da se prebaci na Romaniju ili na Jahorinu. Neprijatelj joj je ugrozio lijevi bok i pozadinu pa se morala vratiti. str. krajiška <8 Izvještaj 369. Prva divizija morala se pomjeriti ka jugu. . a 7. t. prema Sekovićima i Vlasenici. 54 Brigada je dobila zadatak da obezbjeđuje Vrhovni štab na tom maršu. si Naređenje štaba 1. divizija ponovo se našla u nezavidnoj situaciji. a 7. IV. proleterske divizije. 48. Prvoj brigadi prijetilo je okruženje. ali je. 361. str. II. 15. s juga. proleterskom brigadom na prostoru selo Babine — Knežine. t. Poslije zauzimanja Zvornika. 79 — depeše. 83. jula probila na jug i u tri kolone izbila u sela Mislovo. str. 15. jer 3. ali je po svaku cijenu nastojala da izbjegne jači sudar sa neprijateljem. Jedino su bile obavezne da obezbijede što više namirnica i stoke. 40 str. SS divizije. SS divizija je. d. 15. legionarske divizije. 411. Treća krajiška brigada uspjela je da pređe Praču u pravcu J a h o rine. SS divizije izbili su čak na planinu Javor. rasteretile komora i suvišnog materijala. 5 1 Prva proleterska brigada se između 18. 200. proleterske brigade. krajiška nije uspjela da zadrži kolone 7. divizija. IV. Zbornik.« 53 Naređenje je izdato u duhu zamisli Vrhovnog komandanta o polasku u centralnu Bosnu. Zbornik. Čitava 1. XII. Zbornik. 49 U takvoj situaciji Vrhovni štab je naredio jedinicama da izbjegavaju borbe. ojačana 369. 15. 53 Naređenje komandanta: Zbornik. IV. od Sokolca preko Han-Pijeska i Vlasenice. koje su nastupale od Sokolca i Han-Pijeska. so Naređenje štaba 1. i 2. P r v a proleterska brigada iznenada se pojavila u istočnoj Bosni. 52 Naređenje štaba 1. knj. t. i 103. divizije. ukoliko za to budu povoljne prilike ili joj neprijatelj ne dozvoli na drugu stranu. Dijelovi 7. d.

6 5 Druga divizija je upućena prema Crnoj Gori i Hercegovini. knj. bataljona. kojom su jedinice 7. ali je najviše radosti u tom trenutku ipak izazvao pad Musolinija. ali je od toga odustao i 1. knj. 44. 10. knj. do sela Podborja i između 30. 258—261. t. jula stiglo se do obronaka planine Zvijezde. i 27. Selo Vijake je. Suma je bila neobično gusta. 75 i 47. 57 Naređenje štaba 1. 135. str. radi čuvanja tajnosti pokreta i onemogućavanja neprijatelja u osmat r a n j u iz vazduha. U noć 25. i 30. d. i 7. kroz šumu. da su saveznici zauzeli Kataniju. koja se prebacila preko Prače na Jahorinu. artiljerija i bolnica sačinjavale su zasebnu manevarsku g r u pu. do sela Bijele Vode. IV. proleterske divizije. 58 Pa i u tom bespuću neprijateljeva avijacija stalno je tražila kolonu. što je nagovještavalo približavanje opšteg sloma fašizma. * Vrhovni štab je bio odlučio. divizija m a r šovala je u koloni Vrhovnog štaba. a trebalo je oprezno maršovati. u stalnom pokretu kroz bespuće. diviziju prema Hercegovini i Crnoj Gori. Uspjela je da je pronađe u šumama blizu sela Vijake i da je bombarduje. Ostalo je nerazjašnjeno da li je neprijatelj otkrio kolonu ili je nasumice bacao bombe na širokom prostoru. 15. 240. a zatim preko Trnova i pruge Sarajevo — Mostar ka Sćitu i Gornjem Vakufu. IV. Za 10 dana brigada je prešla više od 300 km. proleterske divizije. po kosama i planinama i uglavnom. Zbornik. str. i 31. Marš-ruta je vodila preko padina planine Devetak. Dobijene su vijesti da Crvena armija nastupa zapadno od Orela. dva dana kasnije nego što je naređeno. Kolona je prolazila uglavnom nenaseljenim predjelima.* Prva proleterska brigada nalazila se oko 80 km daleko od Babina i Knežine i morala je preći komunikaciju Rogatica — Sokolac — Han-Pijesak. diviziju uputio u centralnu Bosnu. da je italijanski diktator Musolini zbačen. 57 Tamo su borci vidjeli članove Vrhovnog štaba. Maršovalo se uglavnom noću. 78. str. između 29. II. koje su mogle obavijestiti Nijemce o pravcu k r e t a n j a kolone. do Draškovca. između 26. SS divizije živo saobraćale i dobro je obezbjeđivale. Svakako je najznačajnije bilo to da Crvena armija napreduje. jula pred zoru. . Na tom terenu bilo je nekoliko četničkih grupa. t. d. da formira jednu operativnu grupu za djejstva u istočnoj Bosni. jula. str. 18. Predveče je brigada nastavila marš prema selu Vladojevići.brigada. I na tom napornom maršu. d. 15. a 7. i 29. 5« Obavještenje Vrhovnog komandanta. između 28. kroz takvu brigada do tada nije prolazila. Zbornik. Brigada je na odredište stigla 24. Poginula su dva borca iz 2. istina.56 55 Naređenje štaba 1. do planine Greben. 127. naročito pri prelasku ceste Sokolac — Han-Pijesak. Marš je odmah nastavljen. Zbornik. t. bilo proustaški raspoloženo i najvjerovatnije je da je neko iz njega obavijestio neprijatelja o prolasku partizana. ponešto se važno saznavalo o događajima u svijetu. a 2. Bilo je mnogo šala na njegov račun ali je suštinski zaključak bio mnogo ozbiljniji: jedan od začetnika drugog svjetskog rata dočekao je neslavan kraj. južno od Olova.

' porušili prugu i propuste i tako obezbjedili koloni Vrhovnog štaba da pregazi rijeku i pređe prugu. da poruši prugu i mostove i obezbjedi desni bok kolone Vrhovnog štaba. upućena od saveznika. Kada su i oni pristigli brzo su i lako rastjerali posade. kao lijevu kolonu. Naročito se pazilo na sve seljake na koje je kolona naišla. bataljon nijesu blagovremeno stigli da presijeku prugu. prema sporazumu sa snagama NDH. iako nije smetao prelaženju. Na vodiče se strogo pazilo. a sada se desilo. a otpuštani su tek kad kolona krene ka novom odredištu. Ali su. jula za prelazak preko rijeke Bosne. bunkerima i žandarmerijskom stanicom. U zoru 31. iako je nije bilo ni »za zub«. Sesti bataljon je neposredno obezbjeđivao kolonu Vrhovnog štaba. 00 I ranije su se dešavali propusti u izvršavanju zadataka. nikome nije dozvoljavano da napusti selo sve do prolaska kolone. dobila je zadatak da ovlada mostovima na Bosni i Nemili. jer je 3. i 4. tada je značilo mnogo. Prvi bataljon je želio i t a j bunker da likvidira. na primjer. gdje se branio samo jedan vod žandarma. veći broj četnika uspio je da pobjegne. Za to vrijeme iz Zenice je došao do Nemile oklopni voz. Mala naselja u šumi blokirana su. Četnici su. 50 Stab brigade izdao je zapovijest 31. da likvidira neprijatelja u Vranduku. bataljon mnogo zakasnio. i to dok se nalazio na maršu u p r a t n j i Vrhovnog štaba! U napadu na prugu cijela lijeva kolona zakasnila je dva časa. i to na prostoru od Vranduka do Nemile. Bataljoni 1. I plijena je bilo dosta. Jake prethodnice i pobočnice obezbjeđivale su sigurnost k r e t a n j a kolone Vrhovnog štaba. da opkole selo i pohvataju četnike. na nešto udaljenim položajima. Lijeva kolona brigade zakasnila je dva časa. U toku marša brigada je strogo vodila računa o bezbjednosti. bataljon kod Bijelih Voda zakasnio šest sati. pred n j i m a se nije razgovaralo. To je moglo da ot- . Jedino su dali jači otpor iz bunkera kod mosta na Nemili. Borci su naučili da gladuju. ali nije uspio.Dobro raspoloženje izazvala je i prispjela pošiljka hrane. Desna kolona je u određeno vrijeme napala na neprijatelja u Nemili. Potvrđivalo je. bataljon. i 2. 1. ceste i pruge. da poruši prugu i instalacije i obezbjedi prelazak rijeke na gazu kod sela Višegrada. U pustoj planini malo je čega bilo za ishranu. Desna kolona. Treći i 4. ali je odmah pobjegao natrag. Stab brigade uputio je 3. da je 3. Četvrti bataljon je stigao na vrijeme. naročito od Zvornika do ove akcije na rijeci Bosni. uhvatio 19 četnika. i 4. Međutim. 3. jula brigada je izbila nadomak rijeke Bosne. a lijeva kolona. u posljednje vrijeme takvi slučajevi učestali. bataljon. među n j i m a i komandanta odreda Goluba Mitrovića. Poslije prvih plotuna žandarmi su se razbježali. bataljon. Ali to malo dobijene hrane. brigade uvijek su samoinicijativno priskakali jedan drugome u pomoć. Njihov štab je bio u Bijelim Vodama. da su zapadni saveznici najzad uvidjeli ko se bori u Jugoslaviji. obezbjeđivali prugu i cestu.

Seljaci su zapodijevali razgovore sa svakim borcem. Seljaci su dovršavali kosidbu i skupljali sijeno. brigada prevalila je put do Petrovog Polja. proletersku brigadu za djejstva u bici na Sutjesci. Savjetovanju su prisustvovali članovi Vrhovnog štaba. Osjećali su da se dešavaju krupni događaji i na konferencije su dolazili u velikom broju. da se odmori i da radi na svom usavršavanju. o stanju na frontovima u svijetu i u pojedinim krajevima u našoj zemlji. i trajalo je do dva časa poslije ponoći. divizije Koča Popović i drugi. a razne političke igre n j i h nijesu tada mnogo interesovale. avgusta 1943. 5. u 19 časova. o velikim uspjesima i sigurnoj pobjedi. Glavno im je — stanje na frontovima. jer su znali da su oni upućeni u zbivanja u svijetu i u nas. štaviše. sela su bila veća i bogatija i prijateljski su primala partizane. sa 1. boranije i druge zeleni da se skuva za jelo. ko napreduje. Nešto nije bilo u redu i to se moralo raspraviti na prvom zastanku. Brigada je razmještena oko Petrovog Polja. o padu Katanije. brigadi na poseban način. Tu je uspostavljena veza i sa krajiškim jedinicama. Ali su proleteri znali da stvari m o r a j u doći na svoje mjesto. Vrhovni komandant je odao priznanje 1. Cak. Istina. seljaci vole da im se kaže jednostavno. proleterskom brigadom. Našlo se krompira. a posebno su ih radovale vi- . divizije bio je predložio Vrhovnom štabu da pohvali 1. On je pozvao na savjetovanje. Vrhovni komandant je vrlo opširno govorio o opštoj političkoj situaciji. sa osnovnim zadatkom da obezbjeđuje Vrhovni štab. sa već slobodnom teritorijom. Stab 1. Savjetovanje je počelo uveče. U selima na lijevoj obali Bosne stanje je bilo znatno drugačije. ali prvi avgustovski dani bili su topli a bilo je i dosta sijena za prostirku tako da je to bio relativno udoban smještaj za rad i odmor jedinica.krije neprijatelju n a m j e r e cijele kolone. u šumi. Svi su sa zadovoljstvom slušali o snažnom napredovanju Crvene armije. sav rukovodeći kadar brigade. avgusta. na sjevernim padinama Vlašića. Seljaci su se mnogo interesovali o »situaciji«. Logorovalo se van naselja. Radosno su pozdravili dolazak proleterskih jedinica. gdje je stigla 4. umjesto pohvala prenosili su se glasovi koji su osporavali značaj proboja neprijateljskih obruča na Balinovcu i Miljevini. od komandira i komesara četa i njihovih zamjenika i sekretara SKOJ-a do štaba brigade. Najprije. Brigada je mogla malo da predahne. Iz rejona Nemile i Vranduka kolona Vrhovnog štaba. nastavila je marš preko sela Serića ka Petrovom Polju. komandant 1. 61 Ta pohvala je izostala. kolona više nije izbjegavala naselja. a bilo se i podalje od glavnih pravaca neprijateljeve aktivnosti. o bombardovanju Njemačke. Na Petrovom Polju U laganom maršu 1.

488. U svim bataljonima izvršena je smotra naoružanja i opreme.jesti o osnivanju brigada i divizija u Sloveniji. 62 Savjetovanje kod Vrhovnog komandanta imalo je neprocenjivi značaj za brigadu. ujednačiti i poboljšati. . Posljedn j i put je popunjena. Vojnostručna obuka izvođena je svakodnevno. da su njegove jedinice većinom sačinjavali Nijemci i legionari 369. Brigadi je bilo jasno da mora mnogo učiniti da bi vratila svoju ubojnu moć poslije p r e t r p l j e n i h gubitaka u bici na Sutjesci i oko Zvornika. povoljne situacije na frontovima. od ranog jutra do kraja dana. Uočeno je bilo da je neprijatelj pripremljen i opremljen za borbu na planinskom zemljištu. To su već bili iskusni borci. članak. n j i h oko 100. Svi prisutni rukovodioci. da će biti još teških borbi i da naše jedinice m o r a j u biti spremne i jake da bi mu zadale završni udar. pred proboj kod Miljevine. 63 Raspolagala je sa 57 puškomitraljeza. da se zaključci i utisci sa savjetovanja što prije prenesu na jedinice. Dedijer. Brigada nije imala novih boraca. o uspjesima u Bosni i Hrvatskoj. Bilo je ono jedino savjetovanje takve vrste održano u narodnooslobodilačkom ratu. Naročito se brinulo o ispravnosti oružja. str. 2. 346. igre oko vatre ili neko predavanje iz geografije. sigurnosti u pobjedu i vjere u bliski k r a j rata. M. njegovom čišćenju i podmazivanju. Bio je to drugarski razgovor boraca proletera sa svojim Vrhovnim komandantom. str. Bilo je odgovora koji su uzbuđivali i radovali slušaoce. Zatim je naglasio značaj političkog rada u jedinicama i pripreme svih boraca za političku agitaciju. drugarske večeri. da daje žilav otpor. Ali trebalo je mnogo toga dopuniti. o jačanju odreda i brigada u Srbiji. jer se kod Renovice i Caparda pokazalo da brigada nije za to osposobljena. Dnevnik. Takođe je upozorio da je neprijatelj još jak. »Prva proleterska«. i bili su nepokolebljivo spremni da učine sve što je u njihovoj moći za dalje uspjehe brigade. Početkom avgusta brigada je imala 1 230 boraca od kojih 191 van stroja. 520. a dio noći korišćen je za zabave. dobro su upamtili ono što je na n j e m u rečeno. 17 »šaraca«. Za brigadu je to značilo mnogo više od svake naredbe o pohvali. Stijovdć. Bilo je to neobično savjetovanje. o talasu ustanka u Makedoniji. 2 62 V. Bojić. na svakog borca u brigadi. Zapisi o mojoj četi. Članovi Vrhovnog štaba sedjeli su oko velike vatre i razgovarali sa svojim proleterima. gdje će brigada vjerovatno ići. dalmatinske brigade. Radilo se neprekidno. divizije i da se borio sa velikom upornošću. str. Analizirana je i borba protiv neprijateljevih tenkova. Pljuštala su pitanja sa svih strana. istorije ili književnosti. Odmah poslije povratka u čete i bataljone nastalo je nedogovoreno ali uporno takmičenje. A bilo je i smijeha i radosti zbog uspjeha. Razrađivana je taktika borbe sa tako drskim i upornim protivnikom. Sve to je davalo savjetovanju naročiti karakter. a najviše o stanju NOP-a u pojedinim k r a j e vima naše zemlje. knj. Na bataljonskim i četnim sastancima do detalja su analizirane prethodne borbe i naglašavano koja iskustva valja koristiti u slijedećim borbama. borcima iz 3. M.

Kroz rad. 708. jer je odudaralo od dotadašnjeg partizanskog načina ophođenja. Intendanti su bili aktivni. . koji je pokazao komandantske sposobnosti u svim borbama bataljona. bezmalo. Za političkog komesara brigade. 36. jer zemlja je nosila dobar rod. umjesto Mijalka Todorovića. divizije. dalmatinske brigade. iako je u međuvremenu zaplijenila veće količine oružja u Vlasenici i Zvorniku. Zbornik. 101—106. Tih dana saveznički avioni spustili su nešto hrane. bataljonu. d. IV. pripreme za marš. samo polovina njenog naoružanja s kojim je dočekala bitku na Sutjesci. I kulturno-prosvjetni rad u brigadi je oživio. divizije. dotadašnji komandant 2. f. koji je 10 mjeseci bio zamjenik komesara 1. ophođenje. prvi zamjenik političkog komesara 1. bataljona. naročito u 1. saopštene su prve naredbe o proizvođenju oficira i podoficira. A-VII. igru i pjesmu lakše su zaboravljane prošle teškoće. opreme i municije na Petrovo Polje. U avgustu 1943. t. a i seljaci su bili darežljiviji nego ikada. Na Petrovom Polju i hrana je poboljšana.teška minobacača i 29 mašinki. kada je izvanrednom umješnošću izvukao bataljon iz vrlo teške situacije. knj. bataljona. Sada je nastao period da se »na miru« sve sagleda i ocijeni. a naročito u borbi kod Caparda. Seljaci su se takođe radovali što saveznici pomažu partizane. d. Uvođenje činova bio je samo jedan od onih formalnih elemenata koji je potvrđivao dalje narastanje i jačanje NOVJ. Na sastancima biroa i komiteta analizirana je situacija nastala poslije odlaska komandanta brigade Danila Lekića za komandanta 16. 2. k. Mada je bilo najlakše naučiti uputstvo o oslovljavanju i raportiranju. 65 Uputstvo štaba 1. kapetani ili majori. Partijski rukovodilac brigade Dušan Korać i politodjel bili su upoznati sa raspoloženjem komunista i predložili su da se za komandanta brigade postavi Božo Božović. proleterske divizije. koji je određen za političkog komesara 1. Za partijski i politički rad nikad nije bilo dosta vremena. postavljen je Vlado Šćekić. ono je najteže usvajano. str. pa su ih i sami zbog toga pomagali. 65 Uputstvo je obuhvatilo red u logoru. 64 To je bila. 1. Štabovi bataljona i komande četa i vodova imali su dosta posla oko usvajanja tih uputstava. a i bili su potpuno sigurni na čijoj je strani pobjeda. Štab divizije uputio je tih dana jedinicama uputstvo o u n u t r a šnjem redu i disciplini. i 3. Veliki gubici kod Caparda izazvali su negodovanje. pošiljke su predstavljale pomoć za naoružavanje i ishranu boraca. 07 64 Naoružanje 1. maršovanje. uvježbavani su bataljonski horovi i pripremani za nastupanje u većim mjestima. 66 Prijedlog je usvojen. Dotadašnji komandiri i komandanti postali su poručnici. Svaki bataljon je pripremao priredbe i drugarske večeri. Gotovo svaki dan poslije podne održano je neko predavanje. 16. Savjetovanje kod Vrhovnog komandanta dalo je nov impuls i sadržaj političkom radu. 66 Usmena izjava Dušana Korača. raportiranje i smotre. proleterske brigade. Iako još relativno male.

Mnogo je m a n j e ljudi otišlo u četnike i niko nije bježao od partizana. preko planine Uzlomac i Maslovara. Zbornik. No. 55. Program je bio dosta skroman: hor. proleterskoj brigadi. kozaračke brigade. u decembru 1942. Brigada opet kreće prema Turbetu i Travniku i Odmor i gonjenje četnika po centralnoj Bosni brzo su završeni. Dosta je naroda dolazilo na te priredbe. mnogi su poginuli i kao borci brigade. osobito omladine. . On je poslao 1. Poslije priredbe dolazio je najinteresantniji dio — igranka. prešli planinu Uzlomac i Snjegotinu i izbili u Jošavku. 68 U isto vrijeme na četnike je sa sjeverne strane. Brigada je 21. uz dobru ishranu. t. U Jošavci je bilo koncentrisano 600—700 četnika. IV. povrća takođe. zaplelo se kolo. 20. 70 da se u rejonu J a j c e — Bugojno — Travnik spoji sa ostalim snagama divizije. 16. avgusta krenula iz centralne Bosne. a intendanti su. ali četnici su se blagovremeno povukli. konfiskovali imovinu onih četnika koji su vršili zločine. Svi oni koji su uspjeli da se vrate. kruške i jabuke savijale su se pod težinom plodova. 16. za Siprage. Brigada je već jednom bila na toj teritoriji. preko Lađevaca. i u kolu i van njega. Ponovo je nastalo »redovno stanje« u brigadi — dugi marševi i borbe. pristupili su nekoj partizanskoj jedinici i nastavili da se bore. d. t. proleterske brigade. djevojke su se grabile da igraju do boraca. To je bio uglavnom odmor. Brigada je zauzela borbeni raspored. Njihove porodice dočekale su proletere s tugom za njima. Narod u ovom k r a j u bio je raspoloženiji nego prije 7 mjeseci. Jedinice su se pažljivo odnosile prema imovini seljaka. ali dobar dio se kasnije samovoljno vratio kući. Zbornik. bataljona. ali i ponosni što su imali sina koji se hrabro borio u 1. neka recitacija i skeč. 66 Brigada se na ovom terenu zadržala 12 dana. knj. bez 1. Godina je bila izvanredno rodna. «9 Izvještaj 5. Očigledno. da ponovo razbije četnike u Jošavki i da obezbijedi sakupljanje i prijenos ljetine iz bogatih sela centralne Bosne. ali nijesu svi imali snage da izdrže napore kakvi se zahtijevaju od boraca u proleterskim brigadama. knj. IV. proletersku. prema datim uputstvima. d. godine. Bataljoni su pošli preko Sipraga. koji su poslije prvih plotuna bježali. Tada je sa brigadom pošao veliki broj boraca sa tog terena. napadala i 5. Stabu brigade bilo je 68 Izvještaj štaba 1. i januaru 1943. kozaračka brigada. str. pšenice i kukuruza bilo je u izobilju. 120. to su bili omladinci odani narodnooslobodilačkoj borbi. str. Vrhovni komandant je to nagovijestio i na savjetovanju. Svaki bataljon je organizovao drugarske večeri sa priredbom. Uz put je brigada nailazila na m a n j e grupe četnika.Odmor na Petrovom Polju nije dugo trajao. a šljive. Bilo je veselo. 43.

IV. Drugi bataljon je napadao duž ceste J a j c e — Turbe. str. 1769. i 26. str. Ukoliko ne zauzme bunker trebalo je da ga dijelom snaga blokira. Noću 24. divizije Bugojno. imalo je nekoliko bunkera. Brigada je maršovala uglavnom noću. utvrđene su bile kasarne i željeznička stanica i uporišta opasana sa dva reda bodljikave žice. 74 Turbe je bilo jako utvrđeno. 73 U Turbetu je bilo još oko 200 domobrana iz Zagrebačke domobranske pukovnije iz Travnika. 16. bataljona. Zbornik. sa zadatkom da likvidira bunker koji se nalazio kilometar daleko od grada. 202. da bi izbio u selo Piriće i sa tog pravca napao na Gradinu. sa jakim ganizonom. brigade 75 4. 74 Izvještaj 3. IV. 71 Brigada se tada nalazila kod Sipraga i trebalo je dosta vremena da savlada padine Vlašića. 160. proleterska brigada između 25. k. '3 Izvještaj komandanta njemačkih trupa u NDH. Četničke grupice su prelazile s brda na brdo. divizije i 4. Zbornik. 16. knj. osmatrale i nastojale da budu što dalje od proleterskih jedinica. Neprijatelj je iz Travnika uputio dio 1. knj. Vidovišta. a 3. 509. diviziji da 1. d. 92. a hranila su i partizanske jedinice koje su mnogo puta tuda prolazile. proleterske divizije. 16. Tu se malo odmorila i u 18 časova krenula prema Turbetu. bataljon je obilazio T u r b e sa juga. Vrhovni štab je 24. . knj. avgusta ona je krenula preko Zlovarića. d. 198. a 3. d. a dijelom snaga trebalo je da presiječe prugu kod sela Turića. Ipak je sada bilo neuporedivo lakše. bataljona 369. zbornog područja. IV. d. Dukata i Gostilja. borci su odmorniji. knj. pravcem Varošluk — Bačvice. Ostao je neoslobođen Travnik. da ne bi opterećivali seljake na toj teritoriji. Garnizon iz Travnika bio je spreman da interveniše jakim snagama i pomogne odbrani Turbeta. U toku marša stigle su vijesti da su krajiške jedinice oslobodile J a j c e i Donji Vakuf. 'i Naređenje štaba 1. t. legionarske divizije da posjedne Turbe i na t a j način je pojačao spoljnu odbranu grada. bataljon je bio u rezervi i kretao se iza 2. t. t. Uz put je bilo dosta šume i neprijatelju je bilo teško da izviđanjem iz vazduha otkrije mjesta odmora. napadne Turbe. 72 i da je stvorena tako velika slobodna teritorija da se gotovo duž cijele naše zemlje može ići i samo po njoj. Velike Vode. Istim putem kojim je prošla k r a j e m januara. 71. toplo je i mogli su se odmoriti na svakom mjestu. krajiška brigada 1. str. str. proleterske divizije. 72 Izvještaj štaba 1. visoravan Korićana i iz pokreta napadne neprijatelja u Turbetu. Zbornik. 422. IV. Iako siromašna. 267. P r e m a zapovijesti štaba 1. Sesti bataljon je napadao sa sjevera i sjeveroistoka. t. Zbornik..poznato da su sela južnije od Sipraga prilično siromašna i zato je intendantima naređeno da obezbjede namirnice za više dana. avgusta naredio 1. ta sela su više puta pljačkana od neprijatelja. 16. a sa ostalima da upadne u Turbe. Dobro joj je ostao u sjećanju po p u t u koji se stalno penjao i spuštao. brigada 5.

. Bojić. str. izgubila 8 boraca. oružničke pukovnije. 2. IV. str. Izvještaj 5. Prvi bataljon je nastojao da svežnjevima bombi zaustavi tenkove i mitraljeskom vatrom odvoji pješadiju od njih. Pobjeglo je oko 240 domobrana. da bi spriječili neprijatelju prodor iz Turbeta ka Jajcu. kod Varošluka. legionarske divizije žestoko borili. bataljonu naređeno je da f o r m i r a j u grupe za uništenje oklopnog voza. bataljonu. pripremio nekoliko recitacija i dva skeča. Drugi bataljon je imao protivtenkovsku pušku. Stab brigade je promijenio taktiku. bataljon. tučena mitraljeskom vatrom. bez borbe. i 6. 4. Bataljoni su posjeli te položaje. tenkovi su skrenuli sa ceste. i 4. 3. Bataljon je tamo najduže ostao i već mu je bio dosadio »mirnodopski život«. koju su saveznici spustili na Petrovom Polju. Neprijatelj je bio uporan. bataljona 369. Pred zoru neprijatelju je iz Travnika stiglo pojačanje sa tenkovima i bataljoni su se morali povući. Bataljoni su gotovo kružno obuhvatili Turbe. Stab 1. Imao je 16 automatskih oruđa. d. obišli prepreke i krenuli uz brdo. i sa njom su gađali bunkere. kasarni i željezničkoj stanici. da 76 M. bataljonu. 6 minobacača i oklopni voz. Tih dana došao je na položaje kod Turbeta i 1. Brigada nije imala oruđa za uništavanje bunkera i nije očekivala takav otpor neprijatelja. knj. U međuvremenu je dobio obavještenje o jačini i rasporedu neprijatelja u bunkerima. a 12 ih je ranjeno. oko 22 časa. Ali ni neprijateljska pješadija. u Đelilovce. i to im je poslužilo kao iskustvo da unaprijed i m a j u pripremljeni program za priredbe. Prvom i 2. a oko 100 se predalo. 523. Domobrani su se zatim vratili u Turbe i sada su se. septembra da se ponovi napad na Turbe. 208. Borci su se radovali što će im se uskoro pružiti prilika da pokažu koliko su naučili za vrijeme boravka na Petrovom Polju. a još više pod prijetnjom dijelova 1.Napad je počeo u određeno vrijeme. u Bijelo Bučje. P r i j e 6 dana Krajišnici su bili oslobodili Turbe. kao rezerva 2. Zbornik t. Organizatori priredbe bili su zadovoljni. brigade naredio je 1. ni bombaši nijesu uspjeli da razbiju odbranu iz bunkera. pod komandom. On je bio pogrešno obaviješten da se u Turbetu nalazi oko 100 vojnika. a 4. Naredio je bataljonima da napadnu Turbe. uz podršku tenkova. Pretrpjela je velike žrtve. ali da bunkere likvidiraju napadajući ih s leđa. bataljon je bio u Trebeuši. Ni ona. nije mogla naprijed pa su se tenkovi morali vratiti. Neprijatelj se ogorčeno branio. Cim su stigli u Karaulu dali su priredbu sa igrankom. 7 7 Za novi štab brigade to nije bila ohrabrujuća borba. Bataljon 369. 16. Sesti bataljon je protivtenkovskom puškom oštetio 3 tenka. 76 Bataljoni su se povukli na polazne položaje: 6. 352. Bataljon je na Petrovom Polju dobro uvježbao hor. Neprijatelj nije dozvolio bataljonima da se mirno pripremaju za slijedeći napad. Bataljon se morao povući. domobrana slabe borbene vrijednosti. Zapisi o mojoj četi. vrlo drsko je napadao prema 1. divizije.

M. Bataljoni su se povukli uz veće gubitke. a oklopni voz je bio glavni elemenat odbrane. t. Poginuo je i 23-godišnji komandir voda 6. 81 Ponovilo se isto što i u prvom napadu. koji je neko vrijeme nosio bataljonsku zastavu. Zapisi o mojoj četi. 375. Bataljon 369. članak. 7 8 Bataljoni su oprezno prilazili gradiću. Zbornik. Obično su domobrani poslije razoružavanja i saslušanja 78 Naređenje Štaba 1. 13. a ostale blokirao. utvrđenih zgrada i oklopnog voza. jer je postojala opasnost da ih neprijatelj. i 4. koju je osvjetljavao reflektorima. Bio je svjestan da umire. Neprijatelj je bio mnogo jači nego što se pretpostavljalo. IV. k n j 17. 17. Oko 200 domobrana iz Zagrebačke konjičke pukovnije branilo se na život i smrt. str. Sa položaja iz okoline Travnika neprijateljeva artiljerija tukla je prilaze Turbetu. si Izvještaj njemačkog štaba za vezu. Bojić. knj. jer su bili pod komandom bataljona 369. Dijelovi 3. so Stenografske bjeleške. 1985. kad svane. Negdje pri kraju. k. koja im je zaprijetila smrću ukoliko se povuku. je likvidirao posadu jednog bunkera. f. Prvi i 2. Drugi je zauzeo kasarnu. Nikolić. i jakom vatrom podržavao branioce. Četvrti bataljon je presjekao prugu i cestu i sigurno obezbjeđivao ostale bataljone od intervencije iz Travnika. A-VII. d. knj. bio je teško r a n j e n u stomak. proleterske brigade. legionarske divizije branio se izvanredno uporno. bataljona dočekali su je i odbacili natrag. IV.sa dvije čete onesposobi komunikacije za saobraćaj i spriječi dolazak pojačanja iz Travnika. 1. dvije protivtenkovske puške. tuče unakrsnom vatrom iz bunkera i nanese im velike gubitke. Drugi napad na Turbe bio je mnogo bolje organizovan. Neprijatelj se i dalje uporno branio. 79 Šesti bataljon je izbio ispred zgrade Šumske uprave i kod željezničke stanice. Preko Vilenice krenula je jedna kolona neprijatelja iz Travnika u pomoć Turbetu. umirem li komunistički?« Neprijatelj je takođe imao mnogo gubitaka. Zarobljeno je šest domobrana. T a j hrabri mladić. 512. jer je očekivao napad. str. Iako su neprijatelja bili dobro pritijesnili bataljoni su se morali povući prije zore. crijeva su mu bila iskidana. 2. prikupio je neku čudnu snagu. 157. željezničke stanice i drugih zgrada neprijatelj je vatrom štitio prilaz vozu. d. 2. t. 79 D. sa koliko su bataljoni raspolagali. iz zgrade Šumske uprave i željezničke stanice sipala je neprekidna vatra. str. Bio je znatno jači nego se pretpostavljalo. Ipak ih je neprijatelj opazio. Oklopni voz se lagano kretao duž pruge. str. 354. 9. 4. Iz bunkera. 80 Tako ni drugi napad na Turbe nije uspio. . legionarske divizije. Zbornik. Oni nijesu smjeli da popuste. bataljona Mladen Mitrić. mitraljeska vatra i bombe nijesu bili dovoljni da se slomi otpor iz zidanih bunkera. »Prva proleterska«. a voz je stizao da podrži odbranu drugih uporišta. d. pogledao drugove okolo sebe i sa osmijehom na licu pitao: »Drugovi. bataljon upali su u Turbe. Međutim. Drugovi su ga prenijeli u zaklon i previli. Izolovani bunkeri su se uporno branili.

Grupa boraca 3. . bataliona na obali mora kod Splita 1943. bataljona u jesen 1943.Grupa boraca 2.

proleterske prevoze se u zaplijenjenim kamionima .Borci 1.

A-VII. poslije kapitulacije Italije Neuspeo napad 1. brigade isturio je prema Prozoru. Izbačena je iz kolosjeka jedna od sila koja je pripremila ovaj rat. koji su bili na položajima prema Prozoru. 84 Isto kao pod 79. U Prozoru su bili m a n j i dijelovi 7. jer su do kraja ostali vjerni okupatoru. Radovan Zogović — »Nastala je nova era. 88 Na tim položajima bataljoni su se odmarali. sada su m a n j e ili više svi bili ubijeđeni ko će izgubiti rat. k.84 Borci se nijesu mogli uzdržati da u tom veselju ne ispale i pokoji metak u nebo. 1. u bici 82 Presuda vojnog suda. Pjesma se orila cijelim putem. a i da još više požele da im se pruži prilika da se dobro naoružaju. Takva prilika se ubrzo ukazala. 83 Naređenje štaba 1. d. Stab 1. grlili se i ljubili. za razliku od ranijih marševa nije se nijednom čulo »lakše čelo«. i 4. Bili su rezerva 2. Nijesu preduzimali nikakve ofanzivne akcije. 5. Te domobrane je štab brigade predao Vojnom sudu. 17. d. . Bataljonima je saopšteno da će se tu zadržati 5 do 6 dana. 126. . bataljon rafalima su pozdravili kapitulaciju Italije. U tim trenucima niko nije pomišljao da to nije k r a j rata. i 4. Stab 1. 57. f. divizije naredio je da brigada preko Donjeg Vakufa i Bugojna krene prema Prozoru. . naoružanja. bataljon a ostali su se grupisali oko Gornjeg Vakufa. Stab brigade je predvidio da bataljoni naizmjenično budu na obezbjeđenju prema Prozoru i na odmoru. i to velika! Prvi bataljon je u Bugojnu iskočio iz voza i pridružio se masi koja je klicala i veselila se. Ali ako i nije bio k r a j rata. Radost. 1985. proleterske brigade. Bilo je mnogo šale na račun »kolone«. »pokret« i si. Od Donjeg do Gornjeg Vakufa bataljoni su prebacivani željeznicom. 708. k. Tek što je brigada posjela nove položaje — kapitulirala je Italija. bataljonu. Brigada je morala biti jača nego što je tada bila. Velikoj masi naroda i boraca u Gornjem V a k u f u govorio je član politodjela divizije. na onim mjestima koja su prije 6 do 7 mjeseci. brigade na Turbe upućivao je na potrebu bolje opreme. Ljudi su izišli na ulice. 8 2 Ponovo u Dalmaciji . IV. Osovina je pukla. povećanja brojnog stanja brigade i na bolju obuku.puštani kućama. knj. « Stenografske bjeleške. A-VII. na padinama Makljena. i 6. gdje su intenzivno radili vojno i politički. dovoljno da dobro analiziraju neuspjeh u napadu na Turbe. »zaostala komora«.« 85 O kapitulaciji Italije brzo su obaviješteni 2. Zbornik. 9. i 4. SS divizije sa 8 tenkova. f. da procijene koliko im je opala udarna moć tamo gdje se ishod borbe rješava tehnikom. Pala je fašistička Italija. d. Zaorila se pjesma u šumama Makljena. I u Gornjem V a k u f u 3. bataljon. 2. str. jer i neprijatelj nije bio aktivan. t. 2.

krajiške brigade. 297. kao i da onemogući Nijemcima i ustašama da se dokopaju italijanskog oružja i opreme. U toku marša borci su doznali da je oslobođen Split i razoružane mnoge italijanske jedinice. Štab divizije izričito je naredio da se m a r š u j e samo noću. knj. II. brigadu da ih očekuju teške borbe sa njemačkim jedinicama. zbog potpuno golog terena. Treći bataljon je n a j p r i j e obezbjeđivao pravac od Imotskog. 531—539. Marš je nastavljen pred noć u pravcu Aržana. 79. i 85. . Zbornik. sem čelnog. ss Naređenja štaba 1. Njemačka je odmah poslije u k l a n j a n j a Musolinija preduzela m j e r e da nastavi rat i bez Italije. knj. str. diviziju uputi u Dalmaciju. Vrhovni štab je 15. Mnogi ljudi su se prisjećali njenog boravka na toj teritoriji prije godinu dana. str. Od Aržana bataljoni su prebacivani kamionima prema Trilju. To je bilo prvi put da je brigada dobila m u niciju od drugih jedinica. IV. proleterske brigade. t. jer ih je bilo teško d a n j u maskirati od neprijateljevog izviđanja iz vazduha. i naredila im da hitno intervenišu i razoružaju italijanske divizije. da pomogne dalmatinskim partizanima u razoružavanju italijanskih jedinica. Zbornik. d. 89 Stab divizije upozorio je 1. koje su imale silnu ratnu opremu. Ali je sve to bilo sitnica prema osjećaju ponosa što se partizani voze slobodnom cestom u još okupiranoj Evropi. I vlasti Nezavisne Države Hrvatske pripremale su se da preuzmu italijansku okupacionu zonu. 87 Naređenje Vrhovnog štaba. 185. i 3. prema Splitu. U to vrijeme na teritoriji Jugoslavije bilo je oko 15 italijanskih divizija i veći broj samostalnih jedinica. a 1. 114. vozili su kroz oblak prašine. septembra uputila preko Ravnog i Mokronoga i u toku noći stigla kod Duvna. i da se komore smanje na n a j m a n j e moguću mjeru. a onda je i on kamionima prebačen do Trilja. knj. septembra odlučio da 1. Susret sa narodom Dalmacije bio je veličanstven. 10. 136. str. Kapitulaciju Italije očekivali su i njeni saveznici. krajiška brigada. proleterske brigade. 196. Italijani neprekidno zasipali artiljerijskim granatama i avio-bombama. 87 Brigada se 14. SS diviziju kod Mostara. proletersku posebno da se obezbijedi sa pravca od Imotskog.na Neretvi. kada su u nekos« Oslobodilački rat. U Eminovom selu kod Duvna 1. 8 0 P r v a brigada je ostala na položajima kod Prozora još pet dana. Svi kamioni. Narod je toplo srijetao borce 1. mnogo naoružanja i municije i bogato snadbjevene magacine. Ali se u isto vrijeme trebalo boriti i onemogućiti Nijemce i ustaše da ih oni razoružaju. d. a onda dalje prema Splitu. proleterska brigada dobila je 40 000 metaka i 70 mina za bacače od 3. 17. lovačku diviziju u rejonu Gračac — Bihać i 7. dok se procijeni situacija i odluči gdje i koje snage treba uputiti. str. Jedinice NOV u svim krajevima koje je Italija bila okupirala bile su spremne da razoružaju italijanske jedinice i da im spriječe odlazak u Italiju. t. 88 koje je prije toga oslobodila 3. Imala je pripremljenu g r u p u divizija. 1.

Takve trenutke su proleteri mnogo puta doživljeli prolazeći kroz krajeve u kojima su nekada već bili. V. proleterske brigade. f. f. 95. onda su ljudi. 1. 2. To je bila radost. sami govorili borcima da uđu u vinograde i naberu grožđa koliko hoće. d. njihove šale i dosjetke iskričave su i pune duha. u pomoć dalmatinskim partizanima. bataljona da izbije na cestu između Sestanovaca i 98 Naređenje štaba »1< Naređenje štaba »2 Oslobodilački rat. Imao je 8 tenkova i 2 oklopna automobila. Šibenik i Split. krajišku brigadu je poslao prema Sinju. . Tih dana je na teritoriju Mostar — Imotski stigao i 92.liko susreta potukli Italijane. Iz Mostara je avionima prebačen u Sinj jedan bataljon 7. 1. divizije uputio je 1. Poslije pristizanja jedinica u Dalmaciju. 547—550. 19. Iz mnogo mjesta bilo je boraca koji su otišli u 1. str. 3. Grupe seljaka dočekivale su kolonu kamiona. 92 Neprijatelj je uputio preko Imotskog jaku motorizovanu kolonu prema Splitu. bataljon 1. Njihove igre su žive. Seljaci su nudili. Nije zabilježeno da je neki borac iz brigade preskočio zidinu da nabere grožđa. žene i djeca uzimali korpe. zaplijenjene od Italijana. Kod Zadvarja kolona je naišla na otpor Omiške grupe partizanskih bataljona i Mosorskog bataljona. njihove pjesme pune topline zapljuskuju kao široki morski val. štab 1. a 3. 287. kada jedinice nijesu imale vremena da se zaustave u nekom selu. 705. njemački motorizovani puk iz Albanije. k. proletersku brigadu da spriječi eventualni pokušaj neprijatelja da prodre iz Imotskog i Makarske prema Splitu. ako se nijesu kod njih zadržavale. Dolazak proletera pozdravljen je kao veliki praznik. proleterske brigade. Malo se ko znao tako veseliti kao Dalmatinci. koji su opkolili neprijatelja u Klisu i Sinju. Zreli grozdovi izazivali su da ih neko ubere. Blagovremeno su im pristigli u pomoć 1. Susret sa narodom Dalmacije predstavljao je izuzetan doživljaj. Jedan ojačani bataljon 7. padinama Mosora. 2. s n a m j e r o m da se probije u Split. Četvrti bataljon bio je upućen još u toku napada 1. SS divizije sa 12 tenkova probio se 16. 709. proletersku i zauvijek ostali na nekom od njenih razbojišta. Ka Sinju je sa sjevera nastupala n j e mačka 114. Za vrijeme vožnje kamionima. proleterske divizije. i 6. d. IV zone. poželjeli im srećan put. knj. seljaci su ubacivali korpe grožđa u kamione. da se proleteri njime malo osvježe. i 6. t. septembra do Zadvarja. A-VII. »a Naređenje štaba 1. Ali bilo je i suza. punili ih grožđem i smokvama i donosili borcima. knj. Sve te snage određene su da što prije ovlad a j u srednjodalmatinskom obalom i spriječe eventualno iskrcavanje savezničkih snaga na Balkanu. 90 Tih dana osnovan je i tenkovski bataljon divizije. 2. K r a j e m avgusta Dalmacija je puna grožđa. 1. 9 1 Nijemci su nastojali da što prije povrate izgubljene velike garnizone Zadar. a poslije nekoliko dana i još jedan. lovačka divizija. Zbornik. A-VII. U mnogim selima zvonila su crkvena zvona. SS divizije. d. k. A kada su vidjeli da se proleteri drže svojih principa. 5. neće uspjeti i vratio se u Imotski. 93 Neprijatelj je vjerovatno ocijenio da tim pravcem. str. klicale proleterskim brigadama i.

Međutim. bataljon izbili su 18. d. 3. 572. koji je rukovodio borbama u srednjoj Dalmaciji. V. SS divizija. d. Zbornik. 285 i 95. Brigada je odmah krenula (sa 1. 19. 98 Štab 4. d. Tada je štab 1. proleterske brigade. koji može poslužiti kao polazna baza za napad na Split. bataljon izbio na cestu. proleterske brigade. u kojem je bilo oko 600 domobrana i 400 ustaša. 2. k. k. Nijemci su se povukli prije nego je 4. f. 95 Drugi bataljon bio je kod Lovreča. d. d. da bi spriječio prodor neprijateljske kolone iz Imotskog. •5 Naređenje štaba 1. proleterskoj brigadi. septembra u Poljice i pripremili se za napad na Omiš. likvidira neprijatelj u Sinju i Klisu. u Štrobeć. i naređenje da se brigada. kao i glavne snage dalmatinskih jedinica. No. Štab 4. 19. dobila je obavještenje od štaba 1.10'O tome je obavijestio štab divizije. i 22. A-VII. 100 Izvještaj štaba 1. u dogovoru sa štabom 1. bataljonom) pravcem Cista — Biorina — Caparište. 170." ali je u isto vrijeme izvjestila štab 4. d. u Aržanu. 3. Hrvatske. 709. pokušao je da njegove jedinice zauzmu Sinj i Klis i da spriječe prodor neprijatelja u Split. 3. A-VII. operativne zone da bataljoni. »s Naređenje štaba 1. bataljon je kamionima upućen prema Splitu. f. ponovo odlučio da 1. A-VII. zone uvidio je da je ne84 Obavještenje i naređenje štaba IV zone. s obzirom na veliku udaljenost od Zad v a r j a do Sinja. 19. bataljon užurbano su maršovali prema Šestanovcima i Grabovcu. tek što je krenula prema Sinju. k. 96. i 6. On je. i 6. po svaku cijenu. 3. Treća krajiška brigada je već bila prema Sinju. f. bez 3. bataljona. Ipak. knj. 90 Brigada se odmah pripremila za izvršenje tog zadatka. d. a 3. str. ne mogu stići da učestvuju u napadu na Sinj u predviđeno vrijeme. da je u Imotski stigla 7. 97 Prvi i 6. a 4. t. knj.Zadvarja i presiječe neprijatelju odstupnicu. t. operativne zone nastojao je da se. »a Izvještaj štaba 1. 7. A-VII. štab zone smatrao je da su te snage nedovoljne za likvidiranje jakog neprijateljskog garnizona u Sinju. f. gde je trebalo da bude posadna jedinica. 26. A-VII. 709. Sa sjevera je pristigla 4. 1. str. f. 101 Štab brigade je samoinicijativno donio odluku da odmah vrati bataljone ka liniji Aržano — Cista — Zadvarje. 101 Izvještaj štaba 1. t. proleterske brigade. radi obezbjeđenja pravca od Imotskog. operativne zone. Štab 4. 709. septembra stigli u blizinu Trilja. 100 Bataljoni su noću između 21. 94. Brigada je u vrijeme dok se pripremala za napad na Omiš dobila naređenje da odustane od toga i da hitno uputi tri bataljona prema Sinju. Naređenje štaba 1. proleterske divizije. operativne zone odlučio je da n a j p r i j e treba uništiti neprijateljski garnizon u Sinju. proleterske brigade. 8. Zbornik. krajiška divizija. divizije. Prvi. V. 55. V. 287. »6 Naređenje štaba 1. 707. orijentiše prema Imotskom. Zbornik. d. 1. 11. brigade dobio obavještenje da je neprijateljska kolona krenula iz Imotskog prema Splitu i da je već stigla do linije Studenci — Lovreč. Štab 4. proleterske brigade. . str. k. 705. 289. knj. k. Trebalo je uništiti i ustaški garnizon u Omišu. divizije. 94 T a j zadatak bio je n a m i j e n j e n 1. proleterska brigada sa tri bataljona učestvuje u napadu na Sinj. str. proleterske divizije.

Zbornik. U tim borbama brigada je imala 11 poginulih i 8 r a n j e n i h boraca. . nije uspio da spriječi prodor te jake neprijateljske kolone. 465. str. n j i h je neprijatelj iznenadio kod Ciste. koji su se vraćali od Sinja. bataljon. vatrom iz automatskog oružja. Sesti bataljon se takođe postavio sjeverno od ceste Cista — Trilj. str. Ta dva bataljona vodili su 23. Kolonu je pratila i podržavala avijacija. pogođen je i oboren jedan neprijateljev izviđački avion. Čuli su zvuk motora i pomislili da su to avioni. Zadatak im je bio da spriječe neprijatelju saobraćaj cestom Imotski — Sinj. 2 motocikla. 19. str. da prodru prema Trilju i spoje se sa snagama u Sinju. Kada je njeno čelo ulazilo u Biorinu. da bi izbjegla napad iz vazduha. 149. knj. a zatim i glavnina. Ali kada su u Cistu pristigle glavne neprijateljske snage uspjele su da potisnu 2. da bi spriječili prodor neprijatelja ka Aržanu i onemogućili mu da ovlada širokim prostorom oko ceste kojom kolona prodire. bataljon napali su neprijatelja s čela i uspjeli da ga razbiju i vrate prema Cisti. koji je u niskom letu mitraljirao položaje bataljona. proleterske brigade radi zadržavanja neprijateljske kolone koja je krenula iz Imotskog. bataljon. knj. Poslije prolaska neprijateljske kolone ka Sinju. Poginuli borci su bili iz brigadnog saniteta. bili su na položajima na južnoj strani ceste Imotski — Trilj (Provo — Lovreč). koji su nastojali da uspore kretanje neprijatelja. glavnina 7. brigade. Da bi pojačao odbranu. 103 Neprijateljska kolona. i 4. SS divizije i 92. 104 Stab brigade uputio je tada 1. brigade. išao istom cestom. 19. septembra iz Imotskog p r e m a Sinju. 2 putnička automobila. Uništeno mu je i 9 kamiona. i napadao je neprijateljsku kolonu na tom dijelu ceste. Tog dana. u rejonu Strižirepa. 540. kao i pristigle dijelove 1. 401-^103. septembra veoma teške borbe i uspjeli su da onemoguće neprijatelju prodor u pravcu Aržana. da napadnu neprijateljsku kolonu u desni bok i s leđa. bataljon prema Aržanu. proleterske brigade u pravcu Splita i naredio je svim partizanskim odredima i bataljonima na sektoru Imotskog da se stave pod komandu štaba 1. Cijela kolona se brzo uklonila lijevo i desno od ceste. bataljonom koji je. 124. bataljon i povezao se sa dijelovima 4. 1. štab zone je naredio da se i 3. njegove snage se nijesu pojavljivale dva dana na tom pravcu. sa 18 tenkova. uputila se 25. Prvo je stigao 2. 104 Izvještaj štaba 1. Zbornik. proleterske brigade. koji je upućen u Split. d. septembra prema Lovreču. Oslobodilački rat. Drugi i 3. V. iz suprotnog pravca. nastupala je 22. Treći bataljon nije očekivao neprijatelja. bataljon 1. t.potrebno pokrenuo glavninu 1. Ali se poslije nekoliko minuta pojavila prethodnica neprijateljske kolone. Mada je neprijatelj nastupao dosta oprezno. Kod Lovreča se susrela sa 3. knj. koji je bio ostavljen na tom pravcu. d. t. Drugi i 4. J e d n a njegova kolona: 6 kamiona. i 6. motorizovani puk. bataljona. 4 oklopna automobila. V. ipak nije primijelos Naređenje štaba IV zone. odmah vrati u sastav brigade. sa bataljonima Omiške grupe partizana. bataljona. Četvrti bataljon. u isto vrijeme tamo su pristigli i bataljoni 1. 105 Neprijatelj je takođe imao velike gubitke. i 4.

Bataljon je pretpostavljao da će uskoro naići i druga neprijateljska kolona. f. 8. 2. 107 Prva proleterska brigada ostala je još nekoliko dana na položajima prema Imotskom. bataljon kod Aržana. bataljon i natjerao da se vrati u Trilj. iz Ljubuškog. k. bataljon koji je bio lijevo i desno od ceste. jedan vukao haubicu od 105 mm. septembra ušle u napušteni Split. zaustavljalo se vozilo do vozila. 9. A-VII. a 1. 4. S. 106 Neprijateljska kolona iz Imotskog postigla je osnovni cilj. knj. Razumljivo je što je tu komunikaciju branio jakim snagama. d. K r a j e m septembra jedna jaka neprijateljska kolona od oko 1 500 vojnika. Citava kolona je potpuno uništena. a 4 kamiona bila su natovarena sanitetskim materijalom. . Zbornik. i to u prvom redu sa Mostarom. od Imotskog. t. Na padinama Mosora dočekao ju je 3. 3. Drugi bataljon je obezbjeđivao pravac od Trilja.tio da prolazi kroz 3. bataljon i sa n j o m vodio borbe nekoliko dana. Neprijateljska kolona se gomilala. Imotski — Split i njegov eventualan pokušaj da prodre u pravcu Karlovog Hana. Rović. Zaustavila je neprijateljsku prethodnicu. d. str. 532. 707. brzo je polio sva vozila benzinom i zapalio ih. 170. a da Split brane uglavnom novoformirane dalmatinske jedinice. V. Manja kolona ustaša iz Duvna pokušala je da prodre ka Aržanu. krenula je iz Imotskog prema Lovreču a druga. koja je bila na začelju kolone bataljona. Prva proleterska brigada došla je u Dalmaciju da pomogne dalmatinskim partizanima da razoružaju što više italijanskih jedinica too Izvještaj štaba 1. On je takođe uporno nastojao da garnizon u Splitu poveže sa garnizonima u unutrašnjosti. 108 U isto vrijeme jedna kolona je krenula iz Splita. Oklopnim automobilima blagovremeno je zakrčen put. 107 Oslobodilački rat. Štab 4. 222. k. 550. Drugog dana neprijatelj je pokušao da prodre od Trilja u pravcu Ciste. sa 18 tenkova i velikim brojem topova. bez borbenog iskustva. kako bi imao povezane snage u garnizonima na obali Jadrana. 2. u rezervi. A-VII. Neprijateljske kolone su 27. f. Stenografske bjeleške. na liniji Lovreč — Studenci — Aržano — Bukova Gora da sa nijih onemogući neprijateljev saobraćaj cestom. proleterske brigade. Borba je bila kratka i oštra. str. »Kragujevački bataljon«. jačine od oko 6 000 ljudi. opkoljena sa svih strana. Jedinice je povukao preko Cetine ka Dinari i dalje prema Livanjskom polju. Zaplijenjeni su haubica. razbio je i vratio natrag. 19. 1/1. d. Po naređenju štaba divizije napustila je te položaje i krenula prema Duvnu. odlučio je da napusti Split. Borci su haubici dali ime »Omladinka«. operativne zone. 1985. članak. Tu kolonu dočekao je 4. 3 »šarca« i veće količine municije i opreme. videći da je neprijatelj koncentrisao jake snage u Sinju. n a j p r i j e se snašla Omladinska četa. 1. bataljon blizu Bukove Gore. 108 Brigada nije sačekala te kolone. J e d a n kamion je vozio benzin u buradima. a onda jakim snagama krenula ka Splitu. knj. los izvještaj štaba 1. i na k r a j u se našla kao u klopci. Neprijatelju je cesta Imotski — Split bila od velike važnosti. ojačala je garnizon u Sinju. proleterske brigade. bataljon je bio prema Karlovom Hanu. knj. i 6. str. ali ga je dočekao 2.

. tako da je tada brojila 1 760 boraca. 110 U vrijeme borbi u Dalmaciji brigada je bila dobro snabdjevena oružjem. Bataljon je imao 350 boraca. k. 710. proleterske brigade. 4. jednim mitraljezom 20 mm. operativne zone. početkom oktobra. 9. Izgleda da je nastala situacija za njega bila isuviše složena. 23 teška mitraljeza. U isto vrijeme postavljeni su. Prva proleterska brigada dobila je zadatak da »o Izvještaj štaba 1. proleterske brigade. niti je bila na položajima sa kojih je mogla da tuče neprijateljsku kolonu koja je nastupala od Imotskog. Za sve je imala dovoljno municije. k. proleterske brigade. Početkom oktobra u sastav brigade ušao je i kompletan bataljon »Garibaldi«. N a j p r i j e je došlo oko 200 boraca sa Kozare. 2 minobacača. 8 mitraljeza breda i 18 puškomitraljeza. jednim minobacačem 81 mm. u sastav 1. godine. uz komandanta i komandire. f. 11. veće količine puščane i mitraljeske municije i nekoliko mina za bacače i granata za topove. U Dalmaciji je mnogo pojedinaca dobrovoljno došlo u brigadu. i politički rukovodioci. A-VII. 706. uz znatne gubitke (15 poginulih) uspjela da zaplijeni samo 13 mitraljeza. 72 puškomitraljeza. Za čitavo vrijeme. 112 Brojno stanje 1. A-VII. Tako se desilo da jedinica najjače udarne moći ne stigne u napad na Sinj. proleterske brigade. 10. municijom i opremom iz zaplijenjenih italijanskih magacina i u tom periodu imala je 1 146 pušaka. komunisti iz brigade. Dva dana poslije osnivanja bataljon je vodio borbe sa njemačkom kolonom koja je nastupala prema Splitu. Vratio je njemačku kolonu natrag. od 350 Italijana. d. Zbog svega toga rezultati brigade u Dalmaciji nijesu odgovarali n j e n i m mogućnostima. To je njegova prva veoma uspjela borba. Svim tim operacijama rukovodio je štab 4. operativne zone odustao od odbrane Splita. f. f. Bataljon »Garibaldi« ušao je. A-VII. 4 protivtenkovske puške i 2 protivavionska topa. 32 mašinke. 111 Naoružanje 1. 113 Povratak brigade u Bosnu i borbe oko Travnika Cim je štab 4. uglavnom od karabinjera i dijela divizije »Bergamo«. Rukovodstvo bataljona sačinjavali su italijanski oficiri i raspoređeni su na položaje prema činovima koje su imali. naoružanih sa 1 topom 65 mm. 22 laka mitraljeza. 12 dana. 4. 4 minobacača. on nije našao pravi zadatak za 1. divizija je vraćena u Bosnu. d.i zahvate što više plijena prije dolaska njemačkih snaga. To je bio još jedan primjer internacionalističkog duha i uloge brigade. brigadu i vrtio ju je u krugu Aržano — Trilj — Kosatnica. zatim oko 60 iz Splitskog odreda i oko 80 iz drugih dalmatinskih odreda. d. 3. k. septembra 1943. 112 Bataljon »Garibaldi« osnovan je 13. 1. 111 U tom periodu brigada je i znatno popunjena. 710. U teškim borbama k r a j e m septembra brigada je. Kasnije je organizovan i naoružan kao i ostali bataljoni.

Brzo su se uvjerili u zabunu. d. . brigade odstupili su prema Posušju. a desno 3. Zloglasne kupreške ustaše postrojene su dočekale tenkove. brigade porušila je sve bunkere i veće zgrade od tvrdog materijala. 375. str. krajiška brigada oslobodila Kupres.oslobodi Duvno. 2: Zbornik. 179. 24. divizijom i uz podršku tenkova. 375.) i pukovnik Schmithuber (komandant 14. legionarske divizije. t. misleći da su njemački. Bunkeri su na pojedinim uporištima.« 114 U međuvremenu je 10. i" Objašnjenje pod br. i 9. 63. . čuveno ustaško gnijezdo. knj. krajiške brigade. Prilazi bunkerima bili su ograđeni bodljikavom žicom. koje su obezbjeđivale pravac od Lašve. . SS divizije — M. Brigada se postepeno prebacivala preko Duvna. str. da ustaše više nikada Kupres ne mogu pretvoriti u svoje uporište. knj. prema Vilenici. Lijevo je bila 7. 18. a kada su osjetili dolazak 1. krajiška brigada. V. V. Njemački general Oberkamp (komandant 7. 4 tenka. a 3. da nije ispaljen ni jedan naboj. us Izvještaj političkog komesara 10. ne Naređenje Vrhovnog komandanta. t. divizije — M.117 U gradu je izgrađeno 28 bunkera. 116 snažan ekonomski i politički centar. Znalo se da će se voj»« Izvještaj velike župe Mostar. tvrdi se da nije u gradu pružen nikakav otpor. knj. puka 7. d. nakon što je naša posada oba ova mjesta napustila . 10. Ustaše iz Livna pobjegli su u Duvno. . brigade. II. oktobra izbila je blizu Travnika. »Partizani su zauzeli Livno i Duvno.) zgražali su se kako je moguće da je naša posada bez borbe napustila Livno i u bijegu napustila Livno i Duvno i povukla se do Posušja. 40 feldžandarma i oko 500 ustaša dobjeglih iz Kupresa. knj. II. Nepogođeni su bacili oružje da bi lakše bježali. U garnizonu je bilo 7 topova. t. 18. 460. na Vilenici. 183. Iz izvještaja Velike župe Mostar vidi se koliko su se ustaše bili uplašili. 115 Tehnička četa 1. krajiška. divizije i 3. d. Vrhovni komandant odlučio je da se oslobodi Travnik. IV. kada je na n j i h osuta vatra iz tenkova. Pored toga njegovim zauzimanjem snage NOVJ dobile bi solidnu bazu za napad na prugu Slavonski Brod — Sarajevo i stvorili bi se povoljni uslovi za mobilizaciju novih boraca sa vrlo širokog područja. Travnik su branili dva ojačana bataljona domobrana 6. str. a na nekim pravcima postavljene su i protivpješadijske mine. veći broj minobacača i mitraljeza i jedan oklopni voz. koji je duboko zalazio u slobodnu teritoriju i iz kojega su stalno ugrožavani okolni oslobođeni gradovi. 179. raspoređenih u krugu tako da su mu zatvarali sve prilaze. Zbornik. Narod na ovaj način gubi v j e r u u svoju vojsku i svoju u p r a v u . te da je celokupna posada napustila Livno i Duvno. 10. . krajiška Livno. t. Zbornik. Već 13. IV. Zbornik. Sujice i Kupresa i koncentrasala kod Bugojna. zajedno sa 4. ustaške brigade. Sistem odbrane je nekoliko puta provjeravan prilikom demonstrativnih napada jedinica 10. str. zagrebačke konjičke pukovnije. jedna četa 369. prema Turbetu i Dolcu bili povezani rovovima.« I dalje: »Pad Livna i Duvna toliko je odjeknuo u ovim krajevima. d. U Duvnu su bile dvije čete 5.

1 Bataljon je zaustavljen jakom vatrom artiljerije. N a j p r i j e su stigli 2. Treći bataljon. bataljon napadali su na pravcu glavnog udara. divizije. 58. 12. napadao je u pravcu fabrike šibica. Stab 1. k.4 * Iz Uputstva za upotrebu tenkova: . legionarske divizije. Bojić.«121 Bataljoni su napali u određeno vrijeme. knj. str. knj. Zbornik. 123 M. ojačana sa 4 topa i uz podršku 2 tenka. 3. 18. brigade. stigli su neposredno pred napad. i 6. str. proleterske brigade. kao i pridošlih tenkova. i 3. 123 Drugi i 4. brigada 1.nici 369.«•20 us Zapovijest štaba 1. •20 Zapovijest štaba 1. "8 Naređenje štaba 1. 7. 1 . 1985. f. d. 18. Sedam topova je gađalo bunkere i prepreke i krčilo put tenkovima i pješadiji. napadala je grad s juga. IV. str. sjeverno od komunikacije Turbe — Travnik. proleterske divizije. . Tenkove upotrebljavati za proširenje prodora koji su već stvoreni dejstvom teških oruđa i udarnih grupa. . d. oslanjajući se krilima na rijeku Lašvu. brigada i Travnički odred 10. i 9. oslanjajući se lijevim krilom na rijeku Lašvu. 157—160. po razbijanju neprijatelja u potrebite ih i za gonjenje i razbijanje. i 4. divizije i kupreške ustaše boriti do poslednjeg. ove breše stvarati upotrebom artiljerije i grupnim koncentričnim dejstvom bacača. a bataljon »Garibaldi« i 9. 18. divizije i 7. Treći i 6. divizije izdao je zapovijest za napad na Travnik 15. oktobra u 20 časova. 1 1 8 Bataljoni 1. t. nijesu imali vremena da izvrše ni najpotrebnija izviđanja i sa marša su prešli u napad. Tenkovi su napadali duž cesta od Rostova i T u r b e t a . krajiška brigada. d. Sesti bataljon je u jurišu zauzeo spoljne rovove. IV. »Tenkove ne isturati i upućivati za pravljenje prodora (breša). Napadu na Travnik prethodila je jaka artiljerijska priprema. 142. U toku napada primijetio je da u grad pristižu nove neprijateljske snage. Zapisi o mojoj četi. a bunkere je obišao s namjerom da ih likvidira napadom s leđa. preko Vilenice. 64. napadala je sa zapada. 157—160. d. odmah poslije pristizanja. komandu nad njima preuzeli su dijelovi 369. odnosno uništavanje neprijatelja u odstupanju. brigada prema Han-Kompaniji. ali poslije prvog neuspjeha kod Turbeta. proleterske divizije. zauzimali su polazne položaje. dok su vojnici 6. ' Stab divizije je u naređenju naglasio: »Vrhovni komandant drug Tito je naredio da se ovom akcijom ima likvidirati neprijateljev garnizon i zauzeti grad Travnik. i oni su naišli na neočekivano jaku vatru. sa 2 tenka. krajiške brigade takođe nijesu mogli da slome spoljni pojas odbrane i pretrpjeli su velike gubitke od nagaznih mina. koje su se probile od Zenice. 118 a 3. Zbornik. IV. nanoseći glavni udar preko Vilenice. Zbornik. Dva bataljona 3. uz desnu obalu Lašve. str. knj. iz Duvna i Kupresa. 370. tako da se i t a j puk morao boriti. 64. 2. Bataljon je zauzeo bunkere i nastupao je ka centru grada. brigade obezbjeđivali su napad od Zenice. brigada sa sjeveroistoka. bataljon iz Bugojna. zagrebačkog puka bili slabijeg borbenog morala. 12< Isto 122 Stenografske bjeleške. bataljon. minobacača i protivtenkovskih topova. A-VII. . Bataljon je dočekan iz grada jakom vatrom i morao je prileći. uz podršku 2 tenka. Ni bataljoni 7. t. t. U napadu su učestvovale 1. Prva proleterska brigada.

d. 97.Pokazalo se da je garnizon veoma jak i dobro organizovan za odbranu. 126 Izvještaj štaba 1. d. d. 9. A-VII. Zbornik. Prva proleterska brigada zatvarala je pravac od Travnika prema jugu. t. 125 Naša artiljerijska priprema nije dala željene rezultate. jer ga je vatrom upozorila da se priprema napad te je izostalo iznenađenje. i 212. k. knj. neprijatelju je k r a j e m dana i u toku noći stiglo znatno pojačanje iz 369. bataljon u rejonu Komar — Skakavci. 18. Praktično je više koristila neprijatelju. i 17. t. Dolina Lašve ječala je od eksplozija i bilo se teško orijentisati gdje se vode borbe. 187. IV. Osim toga. a pala je i gusta magla. proleterska je bila u rezervi: »na pravcu Turbe — Donji Vakuf. 27. proleterske divizije. legionarske divizije preko Han-Kompanije. 128 Zbog dolaska pojačanja garnizonu. knj. i 6. štab 1. 18. T a j predah iskorišćen je za vojnostručni. a i nije imala snage da uništi utvrđenja u spoljnoj odbrani. 18. d. knj. brigada i bataljon »Garibaldi« nijesu uspjeli da zaustave te jake snage. 129 Prema naređenju štaba divizije. IV. f. 108. 250. Artiljerija je gađala neprecizno. str. Zbornik. 1 ' 1 i" Izvještaj 7. 127 Vrhovni štab je naredio da se čvrsto zatvore pravci koji su iz Travnika vodili ka oslobođenim gradovima u dolini Vrbasa. 130 1. IV. 12» Naređenje Vrhovnog štaba. str. proleterska brigada rasporedila je 2. 82. 128 Izvještaj štaba 1. 706a. 3. Cim je počeo napad neprijatelj je ugasio svijetlo u gradu. 127 Naređenje 1. IV. Zbornik. krajiška brigada zatvarala je pravac od Travnika ka Bugojnu i Donjem Vakufu. str. 7. 219. oktobra i bataljoni su morali da vode žestoke borbe da bi ga zaustavili. 18. proleterske divizije. knj. oktobra poslije podne. prema Donjem Vakufu. tako da se nije moglo osmatrati ni djejstvo artiljerije ni susjednih jedinica. II. IV. 123 izvještaji oružničke postaje i redarstva u Travniku. proleterske divizije. t. is» Naređenje štaba 1. 10. 198. t. d. 271. po odobrenju Vrhovnog štaba. t. bataljon u selo Oborci. proleterske divizije. . Zbornik. 128 jer je u to vrijeme pripremano Drugo zasjedanje AVNOJ-a u Jajcu. knj. a 1. krajiška brigada dejstvovala je na komunikaciji Travnik — Lašva. politički i kulturno-prosvjetni rad sa novim borcima sa Kozare i iz Dalmacije. Zbornik. Neprijatelj je iz Travnika pokušao prodor 16. d. jednim u J a j c u i »Garibaldijem« oko Donjeg Vakufa«. jer 9. t. krajiške brigade. bataljon je upućen u Jajce. 216. Svim bataljonima je naređeno da budu spremni da spriječe svaki neprijateljev pokušaj da prodre ka slobodnoj teritoriji. sa 3 bataljona na pravcu Komar — Skakavci. divizije je 16. knj. 18. Brigada je provela sedam dana bez dodira sa neprijateljem. i 83. Koliki je značaj pridavao sigurnoj odbrani te teritorije vidi se i po tome što je sam neposredno odredio raspored brigada: 7. i bataljon »Garibaldi« u Donji Vakuf. d. str. 87. 4. str. 385. 1. odustao od daljeg napada na Travnik i rasporedio je jedinice na položaje za blokiranje grada. Zbornik.

IV. da mu se nanose gubici i da mu se onemogući preduzimanje akcija prema dolini Vrbasa. Mošunj i Div jak. 19. A-VII. krajiška. t. 335—336. d. 1985. knj. is« Stenografske bjeleške. proleterske brigade. bataljon. kada ju je smijenila 7. i 6. bataljon u rejon Gradine. a 6. ali uz podršku artiljerije i minobacača. t. Ali je i štab 1. bataljon upućen je u J a j c e da zamijeni 1. navodi podatak da je garnizon Travnik u toku novembra 26 puta napadan jakom mitraljeskom i artiljerijskom vatrom. bosanskom korpusu.U to vrijeme je 3. t. 3. 20. IV. bataljona. bosanski korpus postigao značajan uspjeh kod Vareša pa je neprijatelj bio primoran da povuče iz Travnika dio snaga radi pomoći sarajevskom garnizonu. u Oborce. str. 136. poboljšanje njihove bojne gotovosti i intenzivan vojnopolitički i kulturni rad. »Garibaldi« u Bugojno. knj. k. 4. Bataljoni su isprovocirali neprijatelja da se »brani« čitavu noć. 220. 18. Brigada je ostala na položajima prema Travniku do 7. 18. Brigada je tim prepadom sadjejstvovala 3. 40. IV. Brigada je povučena u rezervu: 1. 137 Naređenje štaba 1. A-VII. str. 2. Zbornik. 140. t. 133 Naređenje štaba 1. 133. U jedinicama i na terenu organizovana je 132 Naređenje štaba 1. 132 Na osnovu tog naređenja 1. knj. 13 " To je bila dobro proračunata taktika da se neprijatelj drži u stalnoj napetosti. godine. 138 Brigada u vrijeme priprema za Drugo zasjedanje AVNOJ-a Raspored brigade. 3. Zbornik. Prepadi ili nasilna izviđanja različitog intenziteta izvođeni su svake noći. . proleterske brigade. krajiškoj brigadi. 133 Treći bataljon je upotrebio jače snage pravcem Pulac — Bojna — Pirota. dok je bila u rezervi. pukovnije. i 4. 3. 11. za novembar 1943. d. divizije naredio svim jedinicama da pojačaju pritisak na Travnik. novembra. proleterske brigade. brigada je 25. 135 Naređenje štaba 1. pokazujući da je spreman za odbranu. •se Bojna relacija 6. da bi neprijatelju onemogućili da izdvoji jače snage prema 3. sem 1. d. oktobra izvršila prepad na Travnik sa po jednom četom iz 2. 328. izvršili su 3. takođe sa po jednom četom. 13 ' Čete su izbile ispred same glavne linije odbrane grada. brigade. divizije. Svi bataljoni 1.134 Djejstvovao je iz svih oruđa. novembra novi nešto jači demonstrativni napad na Travnik. 2. knj. Prepad je trajao sve do zore. koja je u to vrijeme napadala na Han-Vilu. koji je bio u Jajcu. k. Zbornik. 137 Prema Travniku su ostale jedinice 10. str. IV. 24. 709. d. f. f. Neki dijelovi Omladinske čete uspjeli su čak da upadnu i u sam grad. d. proleterske divizije. d. zagrebačke konjičke pukovnije u bojnoj relaciji. Zbornik. omogućio je opšte sređivanje jedinica. 250—260. Komandant 6. str.

o autoritetu i držanju starješina i o odnosu boraca prema njima i o međusobnim odnosima uopšte. 140 Sedmi novembar je proslavljen u svim jedinicama.proslava dana oktobarske revolucije. d. IV. To je bilo praktično sprovođenje zaključaka sa divizijske partijske konferencije održane početkom novembra u Bugojnu. Na partijskim sastancima diskutovano je o spoljnoj i u n u t r a šnjoj situaciji. Pridavan joj je veliki značaj što se vidi i iz podatka da su joj u ime CK K P J prisustvovali Edvard Kardelj. Dušana Korača. koja je rodila Sovjetski Savez i Crvenu armiju. Britanije i SAD bitan uslov pobjede nad fašizmom. knj. U mjestima u kojima nije bilo jedinica upućene su grupe koje su organizovale velike svečanosti. Zaključeno je. i sekretara divizijskog komiteta. Zbornik. takođe. Drugovi Kardelj i Zujović sistematičnom analizom spoljne i unutrašnje situacije znatno su doprinijeli t r a j n o m u s m j e r a v a n j u daljeg rada partijskih organizacija. U izlaganju o spoljnopolitičkoj situaciji nedvosmisleno su podvukli da je antihitlerovska koalicija Sovjetskog Saveza. str. 139 Osnovni materijal za proslavu bio je proglas CK K P J povodom toga dana. Mijalka Todorovića. da se borbena gotovost mora podići na visinu opšteg ugleda brigade i da se novim borcima mora pružiti velika vojnička i politička pomoć. Na konferenciji je istaknuta naša saradnja sa svim oslobodilačkim pokretima u drugim zemljama. Britanije i SAD. Koče Popovića. U programu je prva tačka bio referat 0 značaju oktobarske revolucije. o političkoj situaciji i narednim zadacima. postala je pokretač cjelokupnog rada u brigadi. U uputstvu o proslavi bilo je naglašeno da se ne prave lijeva zastranjivanja prema saveznicima. a pojedinačno je razmatrano koji borac zaslužuje da bude primljen u P a r t i j u ili SKOJ. Time su definitivno uklonjene sumnje u politiku V. sve za pobjedu. kao i referati komandanta divizije. Govoreno je i o uvođenju oficirskih i podoficirskih činova. 1 još 19 istupanja ostalih učesnika konferencije dali su jasnu sliku trenutka i orijentaciju za dalji rad. Konferenciji u Bugojnu prisustvovalo je iz svakog bataljona po 15 članova Partije. 19. Iscrpan referat političkog komesara divizije. Sreten Zujović Crni i Andrija Hebrang. t. 13» Uputstvo štaba 1. 20. V. Misao izrečena na konferenciji da »kada znamo tako dobro da r a t u j e m o i da radimo. . 62. U svim bataljonima održane su partijske konferencije na kojima su prenijeti i konkretizovani zaključci sa divizijske partijske konferencije. proleterske brigade. o jačanju ubojitosti brigada i bataljona. zajedno sa narodom. možemo otkloniti postojeće nedostatke pa da nam brigada bude još bolja«. sa priredbama. Ipak su delegati n a j b u r n i j e pozdravili saopštenja o narastanju snaga Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije i postojanju velike slobodne teritorije na kojoj život teče pod parolom: »Sve za front. o organizacionim pitanjima u partijskoj organizaciji.« Divizijska partijska konferencija dala je snažan podsticaj partijskim organizacijama u brigadi za još veću aktivnost. o nužnosti teorijskog uzdizanja.

1943/365. U njima je pojačan i vojnostručni. koji je predviđao teme: O Partiji — teorija Partije i organizaciona pitanja. Ona je postigla sjajne uspjehe u borbama u Hrvatskoj i stizala je sve do nadomak samog Zagreba. USAOJ-a i AFZ-a. Među svim temama. Bosna. Brigada je u Hrvatskoj živjela pod mnogo povoljnijim uslovima. Za te teme pribavljen je i materijal. Mačeka. 15. Srbija. Kada su njeni bataljoni uvedeni u borbu. Bila je i tema o fašizmu. Teorija proleterske revolucije. . ali i za bolji kvalitet rada. O sovjetskoj vlasti — diktatura proletarijata 1 izgradnja socijalizma. Hrvatska). Sastanci su održavani često. 141 Zaključeno je i da se pokloni veća pažnja radu partijskih organizacija u samostalnim jedinicama brigade — tehničkoj četi. 1. A-VII. bateriji i ambulanti. konja i dr. P a r t i j ska organizacija joj je pomagala da se učvrsti. proleterske. K r a j e m novembra 13. zajedno sa politodjelom. razvoj NOVJ. d. sa težištem da se objasni razvoj narodnooslobodilačke borbe u pojedinim krajevima Jugoslavije (Crna Gora. Partijski rukovodilac brigade. Planovi rada bili su preobimni. Ipak je najznačajnije bilo borbeno jedinstvo. proleterska brigada »Rade Končar«. da spriječe proIzvještaj sekretara biroa 2. uloga AVNOJ-a i narodnooslobodilačkih odbora. proleterska je učestvovala. što joj je bio i jedan od osnovnih zadataka. 143 To je naišlo na izvanredno razumijevanje boraca 1. i s m j e š t a j i ishrana. divizije ušla 13. Seljačko pitanje. bivšeg vođe Hrvatske seljačke stranke. a jednu da odvoje za drugove iz 13. proleterske brigade. uloga V. f. u sastavu 1. a onda na sastancima ćelija. i Linija K P J u narodnooslobodilačkoj borbi. brigada nije bila dobro opremljena za centralizovani način snabdijevanja. koju su uglavnom sačinjavali radnici iz Zagreba i borci Zumberačko-pokupskog odreda. Osim toga. bratstvo i jedinstvo naših naroda. Teme su n a j p r i j e obrađivane na proširenom sastanku bataljonskog biroa. 142 Najavljen je i plan političkog rada. politički i kulturni rad. kao i uvijek bili spremni da sa drugovima dijele sve što su imali. za borce 1. us Izvještaj politodjela. k. Bilo je mnogo slučajeva da su se po dva borca dogovorili da jedu iz jedne porcije. Organizacija SKOJ-a u brigadi postajala je sve brojnija. Nacionalno pitanje. kao da se želelo da se sve što prije savlada. Hercegovina. napravio je plan teorijskog rada. opreme za kuhinje. u borbama oko Travnika.Partijski sekretari imali su mnogo posla. bataljona. Partijske organizacije su se uporno borile da se intenzivno radi. itd. brigade. Oni su. obično u prisustvu nekog člana politodjela. U poluspaljenoj Bosni sve je bilo mnogo slabije. U novembru je u sastav 1. uloga K P J u narodnooslobodilačkoj borbi. Hranila se relativno dobro a i uslovi smještaja su joj bili dobri. 0 oslobodilačkom ratu. 708. O fašizmu. divizije. značaj NOB-a za Jugoslaviju. međunarodni značaj NOB-a. Arhiv CK SKJ. Strategija i taktika. je posebno bila zanimljiva ona o Prvoj proleterskoj brigadi kao čuvaru i provodniku linije NOB-a. Stab divizije je preduzeo akciju da joj se pomogne — davanjem porcija.

pred jakom glumačkom ekipom. Pripremljene su Inter nacionala. omladinac Đoko Vukašević. Solista Nemanja Marković nije briljirao. Za dvije godine postojanja bragada je organizovala mnoge priredbe. što je na neki način upozoravalo da se u J a j c u ne smije podbaciti. i 4. Glumačka grupa je pripremila dramski program. Ali dati priredbu u Jajcu. zahtijevalo je mnogo više napora. komandiri odjeljenja. Komandant 3. pogođen je u rame. bile su nešto novo. Vježbač. Prve noći poslije Drugog zasjedanja AVNOJ-a. bataljona. pred Vrhovnim komandantom i mnogo komandanata i političkih komesara. čak i četa. puškomitraljesci. u želji da se poboljša kvalitet kulturno-prosvjetnog rada. Hej Sloveni i nekoliko narodnih i borbenih pjesama. Uvijek se nastojalo da sadržaj i kvalitet programa budu što bolji. pripremila veliki broj programa. ali se morao izvršiti. veselja. proleterske brigade. On je hladnokrvno zadržao svoju pušku u zdravoj ruci. pred publikom u kojoj je i mnogo visokoobrazovanih ljudi. pred vijećnicima AVNOJ-a. Pripreman je novi napad na Travnik. borac 3. »Vežba s p u škom« tekla je prema planu. komad »Hadži Loja«. Njima je pritekao u pomoć Oskar Danon. proleterske brigade. djejstvovali su energično. Mnogo puta su intervenisali štab brigade i politodjel. Ljubiša Veselinović uvježbavao je g r u p u boraca »vežba s puškom«. odlučno i uporno. Osim toga. pokazali su da se znaju boriti. održavala susrete. Zamišljeno je bilo da to bude maksimum onoga što brigada može pružiti na kulturnoprosvjetnom polju. To je i najviše obradovalo borce 1. Pripreme tek što su počele. Ljubiša Veselinović nastavio je . Jedan vježbač je malo zakasnio i u t r k u je uzeo pušku iz stražare. moralo se dati nešto sadržajnije i kvalitetnije. iskočio u stranu i povukao se iza pozornice. građanima Jajca. Sredinom novembra kulturno-prosvjetna ekipa brigade počela je da priprema program za svečano veće povodom Drugog zasijedanja AVNOJ-a. bataljona. U J a j c u su ostali samo članovi hora iz 3. a neki bataljoni su povukli svoje članove hora. vodova. i. da bi se izvukle pouke. 30. koja je bila pri Vrhovnom štabu. Kvalitet priredbe nije bio na visini ugleda 1. Tih dana su kritikovani organizatori priredbe u Donjem Vakufu. Glavni akteri su kritikovani ako priredba nije uspjela isto kao što su drugi kritikovani za neuspjeh u nekoj borbi. Prije priredbe sve puške su prokontrolisane i bile su prazne. bataljona. umjesto svoje. novembra. I kao što je svaka borba i druga akcija bila analizirana. igranke i proslave. Težak je to bio zadatak. i narod se lako oduševljavao. i stigao sa grupom na pozornicu. a članovi hora su bili bombaši. pred domaćinima. Kada je u vježbi trebalo »opaliti« čuo se pucanj. »Hadži Loja« je dobro izveden. do tada neviđeno. neočekivano. održana je ta priredba. od kojih su mnogi imali priliku da vide najveća ostvarenja poznatih pozorišnih kuća. tako je i svaka priredba stavljana na dnevni red partijskih sastanaka ili četnih i bataljonskih konferencija.tivnapad neprijatelja. Iz svih bataljona su izbrani najbolji pjevači i članovi brigadnog hora i povučeni u Jajce. programi davani u selima najčešće su bili i prve priredbe takve vrste u njima. Hor je pjevao odlično. konačno. Danonoćno je uvježbavao hor.

»to će se prva i prva susresti«. Neprijatelj je pravio ispade uglavnom prema Jajcu. 220. preko skoro neprohodnog terena. legionarske divizije iz Zenice prešao preko Vlašića prema Travniku. 147 U isto vrijeme jake neprijateljske snage krenule su iz * Pjesnik je poemu posvetio:» Prvog proleterskoj brigadi i njenim palim herojima«. 317. legionarske divizije i 6. Naredio je 1. Vježba je nastavljena bez zastoja. njeni juriši preko Neretve i Drine. puka 369. U novembru je 1. a i o b m a n j u j u u pogledu svojih konkretnih namjera. Najuzbudljiviji dio priredbe bila je recitacija poeme pjesnika Radovana Zogovića »Pjesma o biografiji druga Tita«. str. R. puka 369. Bio je veoma jak i imao je snaga i da vrši ispade iz grada i poduzima akcije izviđanja. Vešović. da bi udario u leđa partizanskim snagama koje su blokirale Travnik. rasla neprekidno! Ponovo borbe oko Travnika Neprijatelj se u Travniku uporno branio i održavao. kombinovanih od vojnika 369. legionarske divizije. 145 Priredba je zaista uspjela. preduzele su energičan napad prema Komaru i izbile u Donju Trebeušu. IV. t. legionarske divizije sa 4 tenka i 3 oklopna automobila. Rasla je NOVJ. Štab 1. Pjesma o biografiji druga Tita. pukovnije. knj. N a j p r i j e je jedan bataljon 369. Zbornik. zagrebačke konjičke pukovnije 146 upućivani u izviđanje i za uznemiravanje partizanskih jedinica. 20. njeni zaleti preko razbojišta. koji su se povukli južno od ceste Turbe — Komar. Skoro svakodnevno su. batalojnu da napadne neprijatelja što je on i učinio u 5 časova 16. brigade je samoinicijativno i vrlo brzo djejstvovao. 1946. Napisana je u ritmu juriša proletera. . pristigla mu je pomoć iz Travnika — bataljon 369. i« Bojna relacija 6. d. krajiške brigade. Obje strane su nastojale da jedna drugu što više iznuruju. besputicom. Uspio je da iznenadi dva bataljona 7.da odbrojava taktove. po dubokom snijegu. 144 145 R. bataljon. Kolona i vidici. on se počeo povlačiti prema Turbetu. proleterski korpus. Zogović. tragovi n j e ne borbe i djelatnosti. po nekoliko odjeljenja. njen susret sa radnom brigadom u dolini Sanice. 144 Poema je tada prvi put recitovana. Njemu je ubrzo stigao u pomoć i 2. novembra. proleterska doživjela još jedan radostan trenutak: osnovan je 1. Nosilac svih tih ispada bili su dijelovi 369. Beograd. str. i to danju. U njenim stihovima prepoznavao se p u t brigade. Kada je situacija neprijatelju već postajala vrlo kritična. Gledaoci su vjerovali da je to sve bilo prema programu i snažnim aplauzom su pozdravili vježbače. Cim su se neprijateljske snage spojile. 250—560.* Poema. zaustavljala je dah i mamila suze radosti«. na liniji P o d k r a j — Đelilovac. »do maksimuma zadojena našom srčanošću.

Tu je. 150 do 200 feldžandarma. f. 149 Brigadi je naređeno da posjedne položaje duž ceste Turbe — Jajce: 3. bataljon došao iz J a j c a upućen je u Gostilj. u Ćosićima. proleterskog korpusa i nastojao je da ojača Stenografske bjeleške. bataljona spriječila ga je u tome. brigade. d. f. 19. bataljon je otvorio vatru iz svih automatskih oružja i minobacača. izviđačke grupe u područje istočno od Travnika. vrijeme povratka tih jedinica neizvjesno. 1. brigade je tada. t. Bataljon je bio na vrlo pogodnim položajima i čekao je neprijateljsku kolonu koja se kretala cestom. da zatvara pravce preko Vlašića. 154 K r a j e m novembra Vrhovni štab naredio je štabu 1. na pogodne položaje. Neprijatelj je trpio vatru kao u kotlu. 149 izvještaj štaba 1. brigade. a štab korpusa je donio odluku da se napadne na Travnik. I divizijska artiljerija je uspješno tukla kolonu. proleterske 150 Naređenje štaba 1. 3. obezbjedujući na t a j način lijevi bok kolone koja je napadala duž puta Travnik — Turbe — Komar. str. 148 Stab 1. knj. uslovi prebacivanja preko planine teški. A-VII. zagrebačka konjička pukovnija. 9. divizije prikupio je podatke da se u Travniku nalazi oko 5 500 neprijateljskih vojnika: 6. 709. proleterske 93. k. 27. 29. a uz sve to očekivala se i nova neprijateljska ofanziva ka Jajcu. ali je uporno nastojao da se probije ka prevoju Komara. 2. Bilo je to poslije 4 časa borbe. 150 Brigada je sa tih položaja trebalo da upućuje. pravo u Travnik. proleterske 151 Naređenje štaba 1. d. 1. Zbornik. d. bataljon 369. IV. IV. 43. f. Zbornik. divizije. 19. 1. 1. samoinicijativno. A-VII. a tehnička četa brigade postavila je mine na cesti. a u J a j c e je. 153 Naređenje štaba 1. Prva vozila iz kolone naišla su na nagazne mine. k.Travnika preko Vilenice ka 7. preko planine Vlašića. . Neprijateljske snage iz Busovače bile su povučene u Travnik radi pojačanja odbrane grada. knj. umjesto njega uputio 4. d. 152 Bataljoni su stalno izviđali prema Travniku da bi blagovremeno otkrili pokrete neprijatelja. t. i 2. četa su ga jakom vatrom u leđa natjerale na povlačenje. f. bez zadržavanja. krajiškoj brigadi. bataljon u Đelilovcu. Kada je 6. Obavještajni centar 1. Odlično organizovana vatra 3. postavljena i divizijska baterija brdskih topova i protivtenkovski top. 155 To je neprijatelj uradio jer je blagovremeno osjetio kretanje snaga 1. 1 5 3 Brigada je tih dana izvršila tri jača demonstrativna napada na grad. u Krčevinama i bataljon »Garibaldi« u Selićima. 450 kupreških milicionara-ustaša. divizije. U isto vrijeme 3. k. izbio na Komar odakle je pratio razvoj borbe kod Turbeta. 709. Brigada je imala 2 poginula i 11 r a n j e n i h boraca. bataljon. 151 No od toga se odustalo. 3. 707. proleterske brigade. proleterskog korpusa da pojača djejstva oko Travnika. A-VII. A-VII. jer je put isuviše dugačak. 315. proleterske brigade. "a Isto 1985. 154 izvještaj štaba 1. d. Kada je neprijatelj krenuo da zbaci Omladinsku četu koja se nalazila na desnom krilu. d. Treći bataljon 1. Neprijatelj je odstupio. brigade izvijestio je da je uspjeh bio potpun zahvaljujući brzoj samoinicijativi i energičnom delovanju brigade. 1. uz jaka bočna osiguranja. k.

proleterska brigada i jedan bataljon 2. i 3. . proleterske brigade. Bataljoni su bili spremni. Sa juga je napadala 3. i" Oslobodilački rat. divizija sigurnije su obezbjedivale pravce od Zenice i Busovače. Napad su podržavale tri brdske baterije: 1. 157 To je bila prva borba u kojoj je učestvovao čitav 1. t. 523. a 6. lička. Šesti bataljon je iz Mudrika usiljenim maršem došao u rejon Sečevo — Rumići. divizije naredio je da »jedinice m o r a j u odlučno napasti i u napadu istrajati do konačne likvidacije garnizona«. ličke brigade 6. Štab korpusa je smatrao da je uspjeh siguran. 1. proleterske divizije izdao je zapovijest za napad na Travnik. Štab 1. tako da se ne može ponoviti ono što se dogodilo prilikom prvog napada. 416—422. bataljon 2. i 10. Prva proleterska brigada je. pravcem Bukovica — Travnik. da neprijatelju u najkritičnijem momentu stigne pojačanje sa strane (tada iz Sarajeva). jer je garnizon u Travniku bio odsječen od ostalih neprijateljskih garnizona. 19. divizije. bataljon je upućen u selo Pulac. smijenila jedinice 2. 1. Zbornik. 158 Zapadnu kolonu sačinjavala su četiri bataljona 1. IV. ojačana jednim protivtenkovskim topom. bez jednog bataljona. na osnovu usmenog naređenja štaba 1. knj. krajiška brigada. d. da upadne u grad. 6. ličke brigade. str. novembra. knj. bataljon je napadao pravcem Bačvice — Miškića Brdo — Pirota i poslije likvidacije neprijateljevih uporišta trebalo je da napada na kasarne sa jugozapada. u Bačvice i 1. 132. bataljon je napadao pravcem Paklarevo — Ovčarevo — Jankovići — Baš Bunar i poslije prodora u grad trebalo je da napadne kasarne sa sjeverne strane. 156 U toku borbi. bataljon je nastupao duž ceste Turbe — Travnik i poslije upada u grad. Štab 1. a u rezervi je bila tek prispjela 13. sa tri protivtenkovska topa. 2. u Paklarevo. Neprijatelj je i u ranijim borbama pokazao da vješto koristi svoje rezerve za intervenciju na najugroženijim pravcima. proleterske divizije. a zatim da napada na kasarne sa istočne strane. korpus. ličke brigade. 3. 2. da su bunkeri izgrađeni od kamena i betona. Kolona je napadala duž ceste Turbe — Travnik. knj. desno do linije Pulac — Vučje jame — Bojna. 159 To su im bili polazni položaji za napad. rano 29. a sa sjevera 4.odbranu garnizona. 156 Izvještaj glavnostoiernog ureda. t. divizije i 1. Na sam grad napadale su 1. >5» Zapovijest štaba 1. str. bataljon je napadao pravcem Vučje jame — Zlokići — Bojna. Zbornik. Komandiri su u toku dana izviđali pravce napada i od komandanta bataljona dobili konkretne zadatke. izviđanja i preko obavještajaca bilo je utvrđeno da je grad dobro organizovan za odbranu. a lijevo se oslanjala na planinu Vlašić. divizije. 19. da su sva važnija uporišta opasana bodljikavom žicom i da su na nekim prilazima postavljene nagazne i protivpješadijske viseće mine. korpusa. 611. proleterska brigada i 2. takođe je trebalo da napada na kasarne. IV. d. sa zadatkom da likvidira neprijateljeva uporišta na tom pravcu. i 6. str. 166. Glavni udar nanošen je pravcem Turbe — Travnik: 3.

Utrošene su gotove sve raspoložive mine. Komunisti su se obavezali da će učiniti sve što mogu da bi izvršili t a j zadatak. d. Bombaši. zagrmjeli su topovi i minobacači i počeo je napad na Travnik. Ni 3. bataljoni su se povukli 500—700 m od prednje linije neprijateljeve odbrane. Tako se nije ispunila želja proletera da zasjedanje AVNOJ-a proslave u oslobođenom Travniku. t. Njena dva bataljona naišla su na minska polja i imali su znatne gubitke. 20. knj. IV. 10. 162 i odlučio je da obustavi napad na Travnik. Brigada se u zoru povukla na polazne položaje. . koja bi rušila bunkere. 37. U zoru. Protivtenkovski topovi su dovoženi u neposrednu blizinu bunkera. Bataljoni su pokušali da pomoću minobacača pokidaju žičanu ogradu. krajiška brigada nije uspjela. i bez teških minobacača. Ona je sa marša. Brigada je pretrpjela velike gubitke — 13 poginulih i 32 ran j e n a borca. bez odmora krenula u napad. a ostali su zauzeli samo rovove ispred bunkera. oslobođenjem Travnika. Neprijatelj se uporno i žilavo branio. proleterske brigade. 19. str. Stab divizije je iz neposredne blizine pratio razvoj borbe. Prvi bataljon je prodro između bunkera. koji bi minama uklanjali žičane prepreke i neutralisali minska polja. đ. knj.Održani su kratki partijski sastanci. Iz grada je stalno slao pojačanja na spoljnu liniju odbrane. Neprijateljevi štabovi su puni hvale za upornost odbrane garnizona u Travniku. oko 6 časova. 162 Izvještaj štaba 1. lfi0 Izvještaj štaba 1. t. »«i Izvještaj 3. Odbrana mu je bila vrlo aktivna. Odlučno i požrtvovano jurišali su da zauzmu neprijateljske objekte i upadnu u grad. neutrališu minska polja i omoguće prilaz bunkerima. IV. divizije ocijenio je da »napad nije uspeo i u toku noći nisu bili stvoreni uslovi da se napad povoljno produži i u toku dana«. Braniocima je podijeljeno 120 odlikovanja. knj. Tačno u vrijeme kada je otvarano Drugo zasjedanje AVNOJ-a i kada su sa tribine upućene prve pozdravne riječi vijećnicima. IV. Zbornik. Komunisti i svi borci upoznati su da se toga dana održava Drugo zasjedanje AVNOJ-a. Zbornik. d. 35. ovdje nijesu mogli savladati minska polja i žičane prepreke i prići bunkerima da ubace svoje bombe. krajiške proleterske brigade. No jedino je 3. bataljon uspio da zauzme tri bunkera. Neprijatelj se organizovano i odlučno branio. i da t a j značajan politički čin u s t v a r a n j u nove Jugoslavije treba pozdraviti velikim vojničkim uspjehom. t. Iz n j i h je neprekidno zasipala mitraljeska vatra. proleterske divizije. str. Bataljoni su u talasima jurili naprijed. Zbornik. 101 Na osnovu takve situacije štab 1. koji su osvojili mnoge bunkere. 20. ali su se granate odbijale od kameno-betonskih zidova i bunkeri su ostajali kao netaknuti. str. ali je jakim protivnapadom vraćen natrag. 62. 20. 11. 100 Napad na grad t r a j a o je cijele noći. 103 Napad na Travnik pokazao je da je dobro organizovanu odbranu grada teško slomiti bez artiljerije većeg kalibra. Ni t a j napad na Travnik nije uspio i pored upornih nastojanja bataljona da zadatak izvrše.

lijevo od ceste Donji Vakuf — Turbe — Travnik. 1. Izgubila je 42 borca. 1. Šesti bataljon je isturen u neposrednu blizinu Travnika. Neprijatelj je nastavljao s taktikom stalnog uznemiravanja jedinica koje su bile oko Travnika. u selo Paklarevo. proleterske brigade organizovao je odbranu po dubini. Brigada je u tim borbama pretrpjela i znatne gubitke.Poslije neuspjelog napada na Travnik. kod sela Oborci. bataljon u Varošluku kod Turbeta. u rezervi brigade. proleterska divizija ostala je na položajima da svojim brigadama po svaku cijenu spriječi prodor neprijatelja u dolinu Vrbasa. bataljon je postavljen iza 6. Ona nije uspjela u napadu na Travnik ali je izvršila osnovni zadatak: na svom pravcu nije dozvolila neprijatelju prodor ka dolini Vrbasa. proleterska. i 1. a ukupno je preko 100 boraca izbačeno iz stroja. godine spadaju među najteže borbe koje je brigada vodila. a 3. 2. krajiška brigada desno od te ceste. Na tim položajima brigada je svakodnevno vodila borbu sa manjim neprijateljskim dijelovima. bataljonu. 164 Prva proleterska brigada zatvarala je pravac od Travnika prema Jajcu. 3. bataljon je upućen u Mudrike i Šišavu da spriječi eventualni pokušaj neprijatelja da prodre preko planine Vlašić. Bataljon »Garibaldi« bio je u Đelilovcu. novembru i početkom decembra 1943. bataljona. Štab 1. U rezervi je bila 13. . kao rezerva 6. u Podkraju. grupišući glavne snage na pravcu Travnik — Turbe. Borbe oko Travnika u oktobru.

godine NOVJ bila je već narasla na oko 300 000 boraca. 373. Pripreme za te operacije izvršene su u novembru a borbe su počele početkom decembra. a u Italiji su zapadni saveznici pojačavali snage pripremajući novu ofanzivu. korpusu (sastava 14. Prema procjeni njemačkog vrhovnog komandovanja. Saveznici su sve više pomagali što je doprinijelo da oružane snage NOVJ lakše razbiju novu neprijateljsku ofanzivu.BORBE OKO TRAVNIKA. pored ostalog. da u toka zime 1943—1944. a 15. legionarska divizija i nekoliko samostalnih pukova). brdska. 1 Zbog toga je njemačka Vrhovna komanda odlučila. kozačke divizije) da d j e j s t v u j e u Dalmaciji. str. na Kordunu i na Baniji. nego ni one njene grupacije koje su mu zadavale n a j više glavobolje. TAJCA I MRKONJIĆ-GRADA KRAJEM 1943. njemačka i 369. dato u zadatak da uništi partizanske snage u istočnoj Bosni i Sandžaku. Prvo je njemačkom 5. i 8. . GODINE Pokušaj Nijemaca da obezbijede zalede u slučaju iskrcavanja saveznika na obale Jadrana K r a j e m 1943. 7. SS i 187. 2. N j e mačka je zimski period pokušala da iskoristi za organizovanje odbrane »svoje Evrope«. godine razbije glavne snage NOVJ i tako osigura svoje zaleđe za slučaj iskrcavanja saveznika na Balkanskom poluostrvu. korpusu (sastava 1. Vrhovni štab je pravovremeno procijenio neprijateljeve namjere. U tom periodu Crvena armija nastavila je da i dalje prodire na zapad. 7. predstojala je neposredna opasnost od savezničke invazije na Balkanu i prodora Crvene armije preko R u m u n i j e u Podunavlje. Sada je i opšta politička situacija bila daleko povoljnija za NOP. 371. Kako to iskrcavanje nije očekivala u toku zime predvidjela je da za operacije protiv NOVJ upotrijebi divizije koje su bile namijenjene za sprječavanje eventualnog desanta Anglo-Amerikanaca na obale Jadranskog mora. i 264. I POČETKOM 1944. što je u nekim ranijim ofanzivama pokušavao. Držala je pod kontrolom ili ugrožavala gotovo sve vitalne komunikacije u zemlji i okupator je s velikim naporom održavao veze između svojih garnizona u većim gradovima. 1 Oslobodilački rat. Poslije završetka tih operacija trebalo je da oba korpusa svoja djejstva prenesu na srednju i zapadnu Bosnu i sjevernu Dalmaciju. knj. NOVJ je u to vrijeme bila dovoljno jaka i kontrolisala je toliko široku teritoriju da nepriatelj nije mogao nikako okružiti ne samo n j u u cjelini. I izdanje. n j e mačka divizija. legionarska divizija i dijelovi 69.

brigade na sektor Duvna. proletersku i 3. da ih zbaci i prodre prema Šujici. Od Posušja prema Duvnu nastupali su dijelovi 118. a dijelovi 3. 82. knj. Štab 1. 3. proleterske divizije. njemačke divizije i 15. decembra 1. prema Livnu. decembra nešto energičnije pokušao da prodre prema Šujici. Prvi bataljon je iznenadio straže na Gradini. godine njemačke jedinice posjele su veći dio dalmatinske obale i potisle snage 8. 155. ustaške brigade. Na tim položajima bataljoni su ostali tri dana. 3 Izvještaj štaba 1. koja je bila uglavnom na položajima prema Travniku. korpusa NOVJ ka Dinari. da sve jedinice kombinuju pokret i manevar sa brzim i energičnim udarima po neprijateljskim komunikacijama. da se ne p r i h v a t a j u iscrpljujuće frontalne borbe. bataljon 1. Lug i Mokronoge. 2. Zbornik. 401. divizije. 20.Vrhovni štab je prateći koncentraciju neprijateljskih snaga. Most na rijeci Šujici. Neprijatelj je 9. kod Mokronoga. t. d. 4 U toku 6. d. IV. krajišku brigadu u pomoć dalmatinskim jedinicama. 10. krajiške brigade na Borovu glavu. str. neprijateljske kolone su 6.« 2 U novembru 1943."' Napad na grad počeo je u ponoć. na vrijeme je porušen. str. 115. isturao svoje p r e d n j e dijelove prema Kupresu. bataljon od Eminovog Sela. da se ne dozvoli neprijatelju da primora jedinice da se bore na uskim prostorima. Neprijatelj je. Zbornik. uz podršku tenkova. bataljon je preko S r d j a n a obišao i napao grad s južne strane. . str. Uz podršku tenkova. a zatim uništena. 26. Neprijatelj se branio iz tvrdih kuća i vatrom obezbjeđivao svoje tenkove. str. izbjegavajući iscrpljujuće odbrambene borbe. a prema Livnu dijelovi 114. knj. 20. a 3. Bataljoni 1. 6. brigade donio je odluku da sa prispjelim snagama odmah napadne neprijatelja u Duvnu. t. koji su bili veoma aktivni. na svak<?m mestu treba da nailazi na prepreke i zasede i tako će njegova ofanzivna moć biti brzo okrnjena. proleterske divizije. izdao direktive da krupne formacije ne budu na okupu. a tamo je privučen i protivtenkovski top. posadama. IV. na Sarajlije. te snage su vrlo brzo napredovale. brigade ni jesu imali sredstava za borbu protiv tenkova i morali su se povući na položaje oko grada. ali bez uspjeha. Zbornik. likvidirao ih i upao u grad. 3 Štab 1. Oslobodilački rat. Zatim su nastavile operacije prema Duvnu i Livnu. Njegova pješadija uspjela je da 2 Naređenje štaba 1. pješadijskog puka domobrana. više s n a m j e r o m da mu se nanesu gubici i uništi dio njegove motorizacije nego da se zauzme grad. i 6. njemačke divizije i dva bataljona 5. d. IV. U prvom naletu neprijatelj je potisnut sa položaja oko grada. koji se pokazao efikasnim. i 264. 47. Prvi bataljon je napadao preko Gradine. proleterskog korpusa. Neprijatelj je više puta pokušavao. t. uputio je 5. * Naređenje štaba 1. kolonama. knj. Kuk. decembra prebačeni su 1. 20. knj. Gotovo bez borbe. Brigade su prebacivane kamionima da bi što prije stigle. »Neprijatelj treba na svakom koraku da trpi gubitke. pošto je već bio zauzeo Duvno i Livno. decembra ušle u Duvno i Livno.

U gradu se neprijatelj uporno i energično branio. krajiške brigade. 20. Međutim. Bataljoni su uspjeli da razbiju neprijateljeva obezbjeđenja i da dođu do grada. Blažuj. Bataljoni su se morali povući. obasipali jakom vatrom. nije uspjela da ga razbije i izbaci iz Duvna. proleterske divizije. i 6. Na Duvno su napali 1. Zbornik. Brigadi je sugerirano da po jedna četa »garibaldinaca« ide sa bataljonima koji su napadali neprijatelja. 119. proleterske brigade angažovao je četiri bataljona za ponovni napad na Duvno. ali u Previli je. brigadi: 7 » — Ispitajte neprijateljske snage. . a ocijenio je da »neprijatelj nema dovoljne snage ni dovoljno stabilnosti na sadašnjim isturenim pravcima«. 36. posebno da se saživi sa novom sredinom. I ostalo se u svemu ponovilo. odbio napad bataljona. u kojoj neprijatelj sa manjim snagama stoji prilično isturen. nepovezan i neorganizovan na prostoriji Duvanjskog i Livanjskog polja. istim pravcem kao i prije tri dana. štab 1. sa utvrđenih položaja. str. u rezervi. raspored i namjere. d. Štab divizije je smatrao da bataljon treba uvoditi u akcije postepeno. T a j bataljon je bio uglavnom u rezervi jer je trebalo da savlada i organizacione i druge poteškoće. da se kroz m a n j e osposobi za veće borbe. Prvi bataljon mu je iz Luga udario u desni bok. — sa glavnim snagama ofanzivno djejstvovati u pravcu Duvna i Livna. a pješadija ih je štitila iz tvrdih kuća. U tom selu nije bilo neprijatelja. Tenkovi su prelazili sa jednog k r a j a grada na drugi. i 3. a i da urede te položaje za odbranu za slučaj da neprijatelj pokuša prodor preko Šujice. a imajući u vidu zadatak divizije da zatvori pravac ka Kupreškom i Ravanjskom polju i da ofanzivno d j e j s t v u j e na neprijatelja na sektoru Duvna i Livna. Zajednički su uspjeli da vrate neprijatelja u Duvno. Štab 1. — držati jake položaje za zatvaranje pravaca ka K u p reškom i Ravanjskom polju na planinskim masivima Cincara i Pakline planine.uđe u Mokronoge. Četvrti bataljon je bio upućen ka Stipančićima.« Na osnovu tog naređenja 1. Iz tih četa trebalo je po jedan vod slati u borbe sa ostalim četama i praktično ih obučavati za partizanski način ratovanja. Tada je štab divizije dao i uputstvo kako da se angažuje bataljon »Garibaldi«. Bio « Naređenje štaba 1. t. proleterska brigada napala je sektor Eminovo Selo. krajiška brigada dejstvovala je prema Livnu. usporila je prodor neprijatelja iz Dalmacije preko Duvna prema K u presu. IV. 3. brigada je izvršila osnovni zadatak. divizije naredio je 1. 6 Polazeći od takve procjene. bataljon. sa suprotne strane to su učinili dijelovi 3. a 3. — iskoristite sadašnju situaciju. Duvno. U borbama oko Duvna 1. Drugi bataljon i bataljon »Garibaldi« ostavljeni su u selu Gluščevine. Stab divizije nije imao dovoljno podataka o neprijatelju. Podgaj obezbjeđujući se prema Stipančićima. knj.

2. 6. A kada su se bataljoni povlačili dogodilo se i ovo. kurseve. Položaje prema Duvnu preuzela je 2. d. bataljonima i pojedinim borcima. bataljon umorniji i gladniji. bataljon koji se spremao da ruča. 20. sanitetske prilike i urednost jedinica. Odbrana je bila organizovana po dubini. štab 1." Takmičenje je obuhvatilo: broj ubijenih i zarobljenih neprijateljskih vojnika. bataljon im je ustupio ručak. U tim borbama brigada je imala dva poginula i 17 ranjenih boraca. Zbornik. zaplijenjeno naoružanje. 20. 12. pa nije imao vremena da spremi hranu za borce. a sebi je spremio drugi. Po8 Izvještaj štaba 1. f. 366—372. Treći bataljon se posljednji povlačio. na Kupreškim vratima bila je 2. brigada. priredbe. proleterske divizije. politički. d. knj. njemačke divizije iz Duvna i Livna uporno su nastojali da ostvare planirani prodor prema Kupresu. 1985. d. str. brigada je ostala na ranijim položajima da sa njih onemogući prodor neprijatelja ka Sujici. ßorbc sa Nijemcima oko Š uji ce Dijelovi 118. Videći da je 3. Njemačka komanda je izvijestila da je savladala žilav otpor branilaca i da je od nagaznih mina izgubila više vozila. municiju i opremu. kulturni rad u jedinicama — konferencije. Neprijatelj je odista preduzeo široku ofanzivu. uz podršku tenkova i artiljerije. 8 Poslije odustajanja od daljih napada na Duvno 1. u rejonu Donjeg Malovana organizovala je odbranu 3. lička brigada 6. decembra da prodru do Šujice. knj. IV. Ali se na njima nije zadržala. k. 115. a između Kupresa i Bugojna. i 114. da spriječi eventualni prodor neprijatelja u dolinu Vrbasa. A brigada nije imala sredstava za borbu protiv tenkova.je veoma jak i uz podšku tenkova sigurno je držao Duvno. U Kupresu je naišao na 6. proleterske brigade. Zbornik. ali se prema dejstvu njegovih jedinica moglo ocijeniti da nema dovoljno snaga za brzo ostvarenje planiranih ciljeva. str. i vojnički. realno sagledavajući snagu neprijatelja i mogućnosti svojih jedinica. organizovao je u toku ove ofanzive takmičenje među brigadama. IV. uništene neprijateljske tenkove. nastavile ka Kupresu. 401—408. Brigada se doista zamorila u višednevnim borbama oko Duvna. listove. Nasuprot tome. " Stenografske bjeleške. A-VII. ali. 10 Pred ovim snagama. u rezervi Vrhovnog komandanta. b igada je rušila i zapriječavala komunikacije od Kupresa ka Bugojnu. za prilike kakve su u ofanzivama malo i neobično. Izvještaj štaba 1. Povučena je u rejon Bugojna. 107. korpusa. t. lička brigada 6. odakle su zajedno. . na nekoliko uzastopnih položaja. gde je bila rezerva Vrhovnog komandanta. t. Obje kolone su uspjele 12.® Za vrijeme boravka u Bugojnu. divizije. divizije.

Tada su se pojavili neprijateljski tenkovi i onemogućili da se kamioni unište. decembra stigla je u rejon Brda — Kute — Vukovsko. Neprijatelj je bio udaljen 15—25 km. Duvno. divizije odlučio je da neprijatelja napadne sa dvije kolone. 2. a zapadna. 13 Zbog toga je planirao napad u pravcu Livna. korpusa. pravcem Gluščevine — brdo Okić iznad Sujice — Sujica. i 16.bjednička brigada dobiće naziv uzor-brigada 1. Stab brigade je glavne snage uputio prema neprijatelju u Sujici. i da je razbacan u više malih garnizona (Livno. unište glavninu neprijatelja. a ka Sujici je napadala 1. bataljon »Garibaldi« bio je u rezervi i sa jednom četom trebalo je da zatvori pravac Duvno — Sujica. bočnim i direktnim udarom. Tu je zaplijenila 3 kamiona sa municijom. Partijski komitet 1. 10. 14 Ideja je bila da obuhvatnim manevrom obje kolone. povoljan trenutak za napad na njegove pojedine dijelove. krajiška i 2. Sjeverna grupa. a najbolji borci dobiće priznanje kao — junak 1. Prva proleterska brigada prebacivala se noću između 15. k. f. proleterska divizija. koja je imala najkraći put. Stab 1. Malovanu. procijenjujući neprijateljsku ofanzivu. divizije. 12 Tih dana je i štab 8. korpusa: da se neprijatelj razvukao na širokom frontu. i 6. došao do istih zaključaka kao i štab 1. proleterskog korpusa. . Da bi učestvovala u tom napadu 1. » Naređenje štaba 1. na osnovu svega toga. 705. Oko 10 časova 16. bataljon napadali su sa sjevera. 2. Sama je vodila borbu. krajiška brigada. decembra u 17 časova. 706a. proleterska brigada vraćena je iz Bugojna. decembra. neprekidno su tukli iz mitraljeza i topova. Neprijatelj je znao da su partizani stigli preko popaljenih sela i da su i2 Direktiva divizijskog partijskog komiteta. bataljon sa istočne strane. d. 3. k. bataljon je upućen pravcem Vukovsko — Ravno — Baljci — Sujica. 1. divizije dao je uputstva o radu partijskih organizacija u toku te ofanzive. jer ostale snage nijesu bile stigle. A-VII. korpusa. Prvi i 6. 3. d. pošto prethodno prođe kroz šumu Zanogline. korpusa. proleterska i 7. bataljon je ostao u rejonu Bugojna. 4. jer je za nepun dan trebalo da pređe gotovo 50 km preko planine po snijegu i jakoj hladnoći da bi stigla na vrijeme za napad 16. Prva brigada je napadala u desni bok neprijateljske kolone koja je od Sujice nastupala ka D. Razvila se neravnopravna borba. pod zaštitom pješadije i uz podršku artiljerije. krajiška brigada imala je zadatak da prodre između Duvna i Sujice prema Borovoj glavi i spriječi neprijatelju odstupnicu. lička brigada. f. iz rezerve Vrhovnog komandanta. napadale su neprijatelja u rejonu Sujice. A-VII. proleterske divizije. trebalo je da napadnu neprijateljsku kolonu koja je od Sujice izbijala prema D. bataljon. Neprijateljski tenkovi. stigla je na polazne položaje tek u 20 časova i odmah pošla u napad. Malovanu. Poslije teške borbe uspjela je da potisne neprijatelja sa spoljne linije odbrane i da se probije u Sujicu. Istočna kolona. pod komandom štaba korpusa. 2. u sastav 1. Sujica i drugi). da su mu komunikacije vrlo osjetljive i da je. a 7. Bataljoni su bili primorani da se povuku. sa po jednom brigadom iz obje kolone. 1. 37. najbolji bataljon uzor-bataljon 1.

divizije organizovano su se i uporno branili. a 7.sigurno umorni i gladni. t. poslije neurednog povlačenja. Zbog toga je u 9 časova predložio štabu 1. Prvi napad na Sujicu nije uspio. Tek poslije pola noći pristigao je i 2. Dijelovi 118. prikupi na položajima iznad sela i tu zaustavi neprijatelja. i 18. krajiške brigade. krenuo je iz Duvna u pomoć snagama u Sujici. pa je minirao mnoge kuće i ostavio zatrovanu hranu. . d. tenkove su držali u rezervi i brzo ih upućivali na ugrožene pravce. 663 i 8 Isto kao pod 15. 15 Četvrti bataljon nije ni stigao da učestvuje u napadu. a kasnije ga protivnapadom odbaci. Bili su disciplinovani i oprezni. lička brigada naišla je prilikom nastupanja na minirane kuće i pretrpjela znatne gubitke još prije početka napada. IV. knj. 20. brigade uporno je ostajao pri tome da se i pored svih navedenih okolnosti neprijatelj u rejonu Sujice može savladati ako se napad dobro organizuje. str. na osnovu tog predloga. proleterske brigade bilo da je slaba organizacija napada bila osnovni razlog što neprijatelj nije savladan. Dali su mački parče hljeba. ličke i 3. brigade. 2. koja se u neredu povukla. str. napao na Suciju sa jugoistočne strane i pod borbom dospio do prvih kuća. Pred zoru je štab bataljona uvidio da bataljon ne može sam slomiti otpor neprijatelja i naredio je da se jedinice povuku na položaje nedaleko od Sujice. i' Izvještaj štaba 7. To joj je omogućilo da iznenadi i 2. Uginula je. koji su odstupali poslije neuspjelog napada na Sujicu. Do neuspjeha je došlo i zbog vrlo teških vremenskih uslova. proleterske brigade. Stab 1. Rano idućeg dana jedan bataljon 118. Nep r i j a t e l j je iz kamenih kuća. divizije da se napad obnovi istog dana naveče. 1 8 Neprijatelj nije ispuštao inicijativu. Snage su rasporedili po dubini. Ta njegova kolona iznenadila je četu bataljona »Garibaldi«. 16 Bataljoni 1. bataljona naišli su u jednoj kući na svež. Ipak je mišljenje štaba 1. 19 Stab 1. krajiška brigada dobila je naređenje za napad tako kasno da je krenula prema neprijatelju čak 7 časova poslije vremena određenog za početak napada. v j e t a r je prosto brisao borce sa položaja. bataljon koji je bio u Baljcima. IV. divizije je. Bataljon je ipak uspio da se. još topao hljeb. divizije. 107. Hljeb je bio otrovan. Tako su izbjegli nesreću. knj. proleterske brigade zakasnili su od 3 do 7 časova i pojedinačno su napadali. donio odluku da između 17. krajiške brigade i činjenice da neprijatelj nije uspio da nastavi prodor. obezbijedili saobraćaj cestama od Duvna i Livna. i« Isto. decembra ponovo organizuje napad na neprijatelja od Sujice do Donjeg Mais Izvještaj štaba 1. 17 tako da se srela sa bataljonima 1. Od velike hladnoće mnoga automatska oruđa nijesu mogla da djejstvuju. 20. 188. Velika hladnoća na golom terenu oko Sujice usporavala je nastupanje bataljona. Zbornik. uz podršku tenkova i artiljerije sa položaja duž ceste. bataljon. d. 366—372. t. Zbornik. postavili artiljeriju pored tih cesta da može podržavati snage na svim pravcima. davao veoma snažan otpor. Borci 6. procjene stanja na pravcu 2.

24 Poslije obustavljanja napada na Sujicu 1. . t. str. f. 21 Tako nešto se rijetko dešava. ponovo pošli u napad. A-VII. bataljon 1. knj. Kako je u toku dana štab 1. 20. t. proleterska brigada raspoređena je u rejon Zanoglina — Marićeve košare — Brda — Kuti — Vukovsko da odatle spriječava prodor neprijatelja ka Kupresu i da d j e j s t v u j e u bok njegove kolone. jer je već izdao zapovijest za napad. Tada su ponovo stigli neprijateljevi tenkovi i bataljoni su se morali povući. 1. Stab divizije našao se u teškoj situaciji. Stab brigade je ponovo razmotrio svoj prijedlog 0 napadu i u 16 časova zamolio je štab divizije da se od njega odustane »jer dio naših jedinica nije sposoban te noći da izvrši napad«. ako pokuša da prodre ka Kupresu duž ceste preko Donjeg Malovana. 303. divizije odmah je izdao naknadno naređenje da se odustane od napada. Stab 1. jer neprijatelj tim pravcima interveniše bez smetnje. čete 6.« 20 Preko dana štab 1. 21 Naređenje štaba 1. knj. S obzirom na to da je spriječavanje prodora neprijatelja u pravcu Kupresa bio osnovni za2 » Izvještaj štaba 1. Bataljoni su. Od hladnoće je dobilo promrzotine 12 boraca. proleterske divizije. Dva dana kasnije brigada je zatvorila i pravac od Mokronoga ka Ravnom. proleterskog korpusa. 23 U borbama oko Sujice 1. Zbornik. U tom smislu štab divizije izdao je i potrebne zapovijesti. IV. bataljon »za primernu odlučnost i junaštvo pokazano u borbama na sektoru Sujice«. Uspjeli su da potisnu neprijatelja do kuća u gradu i ceste prema Duvnu. Vuksan Đukić. 707.lovana. brigade bio je u vezi sa štabovima bataljona. Među poginulima su komandir 3. bataljona. d. Oni su ga izvijestili da je ljudstvo premoreno poslije dugog marša i neprekidnih. i komandir 3. Stab 1. str. 90. IV. a ranjeno je 44. divizije uz ovu napomenu: »Naše je mišljenje da je izlišan svaki napad na Sujicu prije nego bi se prekinule veze Sujica — Livno i Sujica — Duvno. iako umorni i poslije gubitaka od prošle noći. brigade. Milan Munjas. proleterska brigada izgubila je 17 boraca.proleterske brigade i naredio da se obustavi napad. Nigdje blizu nije bilo kuća i borci su bili ili na položajima ili u kolibama u kojima je bilo hladno kao i napolju. 51. d. k. jer je duvao jak vjetar. ali je p r i m j e r vrlo poučan u pogledu uvažavanja mišljenja potčinjenih komandanata u procjeni snage i spremnosti vlastite jedinice da u određenom trenutku izvrši (ili ne izvrši) zadatak. brigade zapazio da se odvija veoma živ saobraćaj od Duvna i Livna ka Sujici. i 6. Obojica su proglašeni za narodne heroje. i 6. čete 1. korpusa. 22 Naređenje štaba 1. proleterske brigade. 23 Isto kao pod 15. 22 To naređenje nije na vrijeme dobila sjeverna grupa — 1. korpusa pohvalio je 1. Baš tada je došao komandant 1. 20. On je uvažio procjenu komandanta 1 . d. Zbornik. istim pravcem kao 1 prethodne noći. 298. skoro dvadesetočasovnih borbi pod vrlo nepovoljnim vremenskim uslovima. izvijestio je o tome štab 1. bataljona. 88.

k. . Za dvije godine 1. A-VII. neprijatelj je prema Kupresu upotrijebio veoma jake snage i zaprijetio da prodre ka Bugojnu. divizije. 25 Naređenje štaba 1. bataljon je zadržan u Alajbegovom Selu. u bici na Neretvi i Sutjesci. 705. Protiv kolone koja je nastupala ka Malovanu borila se 2. Brigada je za dvije godine maršovanja prešla oko 12 000 km. f. sigurni da će. proleterskoj brigadi. Prvi i 4. Za n j u su. uslijed ranjavanja. N j u su popunjavali mladići i djevojke iz svih krajeva kroz koje je prolazila. 49. Ipak je brojno stanje brigade rijetko kad bilo m a n j e od onog koje je imala na dan osnivanja. Za te dvije godine mnogo puta je jurišala na neprijatelja. Na tom borbenom p u t u poginulo je 1 180 njenih boraca a oko 2 000 ih je bilo izvan stroja. proleterska brigada prošla je dug i značajan put. na Kupreškim vratima.-'6 Držati položaje na Kupreškim vratima gdje je n a j m a n j a nadmorska visina iznad 1 400 m. 2. Crne Gore i Hercegovine. da se odmori. Vodila je preko 320 borbi ili okršaja. Vjerovatno niko u tom stroju tada nije mislio da će rat t r a j a t i još pune dvije godine. i sve to u žestokoj decembarskoj zimi. 25 Neprijatelj je i dalje nastojao da prodre ka Kupresu. Prva proleterska brigada je sa tri bataljona držala položaje na Kupreškim vratima i zatvorila pravac prema Bugojnu. duže ili kraće. a kolonu koja je nastupala prema Ravnom dočekao je 4. kao uostalom i za cijelu NOVJ. Proslava dvogodišnjice osnivanja brigade Prošle su dvije godine od dana kada je u Rudom postrojenim borcima saopšteno da pripadaju 1.datak 6. Jer je tu. i ljeti hladno. a 6. bataljon i dalje su ostali na položajima prema Sujici. lička brigada. Borci brigade bili su optimistički raspoloženi. bolesti ili iznemoglosti. Drugi bataljon i bataljon »Garibaldi« posjeli su sama Kupreška vatra. na kraju. slaviti pobjedu. brigade i primorao je da se zaustavi u Paklini planini. ali da bude u pripravnosti i da se brzo priključi bataljonu »Garibaldi«. One su prošle. oružje i municiju a i mnogo drugog za rat p o t r e b n o j »spremali« u Berlinu. proleterska brigada privremeno stavljena pod njenu komandu. d. to je i 1. bataljon 1. uništavala mu živu silu. a k r a j rata se tek nazirao. bilo je izuzetno teško. Rimu i NDH. Bila je u centru velikih zbivanja: neprijateljskih ofanziva na slobodnu teritoriju istočne Bosne. plijenila naoružanje i opremu i kidala komunikacije. proleterskog korpusa. od neprijatelja se »do zuba« naoružala i postigla veliku ubojnu moć. Međutim. i gdje nema nikakvih objekata u koje bi se ljudi sklonili od nevremena. u borbama u Dalmaciji i sada u borbi za spriječavanje novog pokušaja neprijatelja da zada teške udarce NOVJ.

6. d. Lijepo je bilo čuti Dalmatince. Jedinice su bile u kolibama. jer je ona ponos čitave naše vojske i našeg naroda. Veća proslava održana je u Bugojnu. U pozdravu 3. IV i V ofanziva — Igman. Saživjeli su se sa svojim bataljonom. štab 1. Izvještaj političkog komesara 1. na besprijekornoj disciplini. Bosance ili Hercegovce kad kažu: ovdje Crnogorski. u borbama sa dijelovima 114. uz male svečanosti. 2» Izvještaj političkog komesara 1. 259. divizije. d. i 118. IV. na povjerenju između boraca i starješina. njemačke divizije na prostoru oko Kupresa. Kragujevački. III. 6. knj. A-VII.« 20 CK K P J u pozdravu. o njenim popunama i njenim kadrovskim mogućnostima. decembra. u n j o j je snažno čuvan duh 1. u borbama i učenjem.Na dvogodišnjicu osnivanja brigada je na spisku imala 1 960 boraca 27 organizovanih u 6 bataljona (pet iz Rudog i »Garibaldi« bataljon). na čvrstom u v j e r e n j u u pobjedu ideja za koje su se borili. uključili se u njegovu tradiciju. proleterske brigade. t. u provizorno pokrivenim kućama. krajiške proleterske brigade. Kraljevački ili Beogradski bataljon. i pored toga proslavljen.« Stab 1. str. A-VII. neobjavljeni dnevnik. velikoj borbenosti i spremnosti da se izvrši svaki zadatak. Ali je dan osnivanja brigade. navodi: »Mi smo uvereni da će 1. onaj kojim je zakoračila pod svojom proleterskom zastavom. Bez obzira na velike promjene ljudstva. krajiške brigade bile su i riječi: »Dragi drugovi — braćo po borbi i imenu — mi smo ponosni što se u sastavu 1. korpusa i CK KPJ. 558. proleterske brigade. Treskavica. zajedno sa dijelovima 3. 713A. IV. d. izražavajući puno povjerenje. proleterske. o njenom borbenom putu. Zelengora — to je vaša stvarna istorija. divizije čestitao joj je proslavu riječima: »Mi i čitava naša 1. proleterska divizija ponosimo se vama — II. Sav rukovodeći kadar brigade uzdizao se u n j o j od boraca. knj. proleterske brigade. 713a. 28 Izvještaj 3. Postalo je ponos biti borac 1. ona iz vremena osnivanja brigade. Bataljoni su zadržali svoja osnovna obeležja. naravno one koje nijesu bile na položajima prema neprijatelju. 6. u svim jedinicama pročitane su čestitke koje su brigadi uputili 3.^ Toga dana. nastavili da sa njom žive i da je čuvaju. u zemunicama sa zbjegovima. proleterske divizije borimo zajedno sa vama. t. brigada. U svakoj četi se toga dana govorilo o brigadi. Zbornik. štab 1. d. na izvanrednom drugarstvu među borcima. gdje gotovo nijedna kuća nije ostala čitava poslije nekoliko uzastopnih paljenja i uništavanja od krvoločnih kupreških ustaša. 80. . Milonja Stijović. 20. 6. i 13. k. Zbornik. krajiške brigade.« 30 Brojno stanje 1. k. brigada i u buduće pronositi svoju slavu širom naše napaćene domovine. 21. koji se temeljio na visokoj političkoj svijesti. a ponegdje i manje priredbe. Neretva. proleterske brigade. Brigada je proslavila drugu godišnjicu formiranja u veoma teškim uslovima. o njenom političkom radu u narodu. 176. str. f. f. 20.

— Reći iz Rudog oživotvorene su našom nemilosrdnom i nepokolebivom borbom. 3. zatvarao je pravac od Travnika. decembra. proleterske divizije. godine. 127. Ponovo oko Travnika Na položajima od Sujice do Kupresa brigada je ostala do 24. IV.« 31 U kolibama. Hladnoću na tom terenu borci su upoređivali sa onom na Igmanu. Zato nije bilo ništa čudno što su borci bili zadovoljni što idu prema Travniku. 34 Brigada je poslije podužeg marša od Kupresa preko Bugojna. odakle je maršovao do Korićana. II. tako posjela položaje da može voditi aktivnu odbranu radi spriječavanja prodora neprijatelja prema Donjem i Gornjem Vakufu. proleterske brigade.Na svoj drugi rodendan brigada je uputila Vrhovnom komandantu novi zavjet: da će istrajati u teškoj borbi do oslobođenja: » — Nije bilo prepreka koje nismo slomili pod proleterskom zastavom koju smo dobili. 32 Naređenje štaba 1. Ispade su vršili uglavnom dijelovi 369. 1. 35 Desno od 1. k. 32 Neprijatelj je u Travniku i dalje držao jake snage. on je iz Bugojna prebačen vozom u Jajce. Glavne snage su mu bile. preko Kicelja. i bili joj vičniji. d. 33 Izvještaj štaba 1. 1943/408. t. Brigada se n a j p r i j e okupila u rejonu Bugojna. kao i ranije. — Svuda gde je najteže možeš da računaš na nas. 161. legionarske divizije i 6. da brani pravac prema Gornjem Vakufu. str. na najosjetljivijem pravcu Travnik — Turbe. na p r i m j e r — rječito govore kakve zimske studeni u n j i m a stežu. Više su voljeli tu borbu. 6. zagrebačke konjičke pukovnije. divizije. bataljon »Garibaldi« u selu P u lac. bataljon 369. Arhiv CK SKJ. 2. oko 2 000 ljudi. br. I nazivi nekih mjesta u ovom kraju. brigade položaje oko Čestitka CK SKJ. u Margetićima i Kasapovićima. a zatim produžila prema Travniku. Zbornik. nadstrešnicama i zemunicama orila se toga dana pjesma proletera. 709. knj. knj. . t. puka 369. 3 3 Bile su i stalno aktivne. artiljerija i minobacači zasipali su povremeno okolne položaje. Zbornik. Samo je 2. Prema naređenju štaba divizije. 8. u Đakovićima. Kurozeb i Smetovača. 433. koje im je narodna mudrost dala — Pometenik. zagrebačka ustaško-domobranska konjička pukovnija. str. 15 — 20 teških minobacača i divizion topova. nego ovu sa ćudima surove prirode. Njihovi m a n j i dijelovi svakodnevno su vršili ispade i nasilna izviđanja. IV. str. d. u Golešu. 278. Zelivodić. 11. A-VII. krajišku brigadu. Paklina planina. i Zbornik. bataljon bio odvojen od njih. f. d. januara 1942. a 4. kao brigadna rezerva. u Turićima i Glumcima. da smijeni 3. gdje je bio zaštita divizijskoj bolnici. 22. 592—595. 20. knj. t. iako su znali da ih tamo ček a j u teške borbe. Bataljoni su bili raspoređeni: 3. šest-sedam tenkova. Bojna relacija 6.

napadaju. neprijatelj je pri svim svojim većim jedinicama formirao »grupe za uništavanje bandita 'Badden iornichtungs truppe'«. te ih je onda usmjerio na dalja dejstva na centralnu i. jer je u to vrijeme imala samo 1. divizije.36) . proleterska brigada u Paklaveru i Đelilovcu. Jedinice su upozorene da je neprijatelj organizovao »trupove« koji iznenada. proleterske divizije i dijelove 5. Odijelo su imali raznoliko. krajiška je učestvovala u napadu na Banjaluku. divizije i 6. mašinkama. Jedinice su bile rastresito raspoređene. da bi u sadejstvu sa 1. brdskom divizijom isprijesecao snage 1. naoružanih sa 6 »šaraca«. Njihov zadatak je bio uništavanje manjih jedinica. štabova i bolnica i unošenje zabune. a i da bi se borci udobnije smjestili i zaštitili od velikih mrazeva. divizijom. korpusa. gdje su se nalazile jedinice 1. za 2—3 minuta napraviti pustoš i onda se izgubiti. i početkom januara 1944. d a n j u i noću. radi obezbjeđenja zaleđa u slučaju savezničkog iskrcavanja na obalu J a drana. brdska divizija. 3. puk 7. zagrebačke konjičke pukovnije. Početkom januara 1944. SS njemačke divizije. njemačke divizije sadejstvovale su dvije motorizovane kolone iz Banjaluke i snage iz rejona Livna. Partizani su te grupe zvali »trupovi«. nijedna nije mogla da preduzme veću akciju raspoloživim snagama. Iz Travnika i iz doline Neretve prema Prozoru nastupala je 369. korpusa i ponovo zauzeo oslobođene gradove Donji Vakuf. istočnoj Bosni. a lijevo 13. Tri bataljona su isturena prema Travniku. Svi su savladali specijalnu obuku. brdske i 7. 369. koji je rukovodio zimskom ofanzivom za razbijanje glavnine NOVJ. ocijenio je da su planiranim dejstvima uspješno ostvareni postavljeni ciljevi u Sandžaku. Među njima je bio veći broj koji je govorio srpskohrvatski. godine front oko Travnika bio je relativno stabilan. Pravcem Tešanj — Skender-Vakuf nastupala je njegova 1. i 7. našla se na glavnom pravcu prodora 1. kao i partizani.Travnika držao je Travnički odred. Brigada je bila organizovala odbranu po dubini. bez 3. Trupovi su obićno brojili oko 40 fizički jakih vojnika. da bi se izbjegla artiljerijska i minobacačka vatra. Snagama 1. u izvjesnom smislu. na zapadnu Bosnu. brigadu. oklopne armije. I jedna i druga strana izvodile su m a n j e akcije. koristeći se iznenađenjem. i 13. Početkom januara neprijatelj je krenuo sa linije Doboj — Zepče. krajiške brigade. SS divizije. Od Zenice preko Travnika pravcem Bugojno — Kupres — Livno nastupao je 13. 37 Prva proleterska divizija. a glavnina je bila nešto dalje. pištoljima. dijelom. proleterskoj diviziji. tromblonima. štab njemačke 2. Takvo stanje je. Bugojno. odgovaralo 1. proleterskog i 5. pripravna da po potrebi brzo i snažno djejstvuje. K u pres i Livno. Snage 13. sa n a m j e r o m da od Gostilja preko Karaule i komunikacija Bugojno — Jajce i dalje preko J a n j a izbije u Glamočko i Livanjsko polje i tamo se spoji sa 114. a dva su zadržana u rezervi. puka 7. Bataljoni u prvoj liniji isturali su m a n j e dijelove u neposrednu blizinu odbrane Travnika i stalno je uznemiravali. * Da bi se što efikasnije borio protiv jedinica NOVJ. Njihov osnovni način borbe bio je iznenadni napad. Dalmaciji i srednjem dijelu Hrvatske. legionarska divizija.* K r a j e m decembra 1943.

štab 1. preko Paklareva. u slučaju pokušaja da prodre prema Jajcu. energičnim djejstvom u tome spriječe. Obje te kolone bile su. koja je energično nastupala prema Turbetu i uspjela da potisne bataljone 13. I to je upozoravalo da neprijatelj priprema napad širih razmjera. januara u 2 časa. 22. mogle povući na planinske terene između Vlašića. t. divizije rokirao je jedinice ka sjeverozapadu kako bi se lako. 1. prema Paklarevu. A-VII. u stvari. 3 " Neprijateljska kolona koja se kretala ka Zlokićima uspjela je da potisne dvije čete 4. SS divizije. preko Vlašića. 645—658. u slučaju jačeg neprijateljevog napada. proleterske brigade. Bataljoni su na položajima oko Travnika bili oprezni. proleterske brigade. bataljon u protivnapadu uspio da vrati kolonu koja je nastupala južno od ceste Travnik — Turbe. k. angažovani oko njegove proslave. U to vrijeme bio je obaviješten i da je 92. SS divizije smijenio je komandanta kolone zbog neuspjeha i pretrpljenih velikih gubitaka. i 13. a 1. Desno od glavne kolone. Zbornik. »uglavnom pravoslavci«. brigada. bila je zbunjena takvim djejstvom brigada i primorana da se neorganizovano povlači. preko Vilenice. Protivnapad je izvršila i 13. d.počele su napad iz Travnika 7. bočno obezbjeđenje glavne kolone. jer je vjerovatno pretpostavljao da će postići iznenađenje s obzirom na to da je toga dana pravoslavni Božić te da je mogućno da su partizani. južno od ceste Travnik — Turbe. str. puka 7. a dvije m a n j e kolone. brigade. 41 Neprijateljska kolona upućena preko Vlašića nije ni stigla da pomogne glavnoj koloni. 713. bataljona 13. Ostavila je preko 150 mrtvih. SS divizije. puka 7. 40 Poslije te borbe komandant 7. Stab 1. f. Neprijatelj nije postigao iznenađenje. bataljon 13. bataljoni obje brigade djejstvovali su izvanredno sinhronizovano. Ugra i Vrbasa. Glavna neprijateljska kolona našla se. tim više što su bili i upozoreni da neprijatelj priprema prodor prema J a j c u i da koncentriše nove snage u dolini Bosne. bataljonu da napadne njegovu glavnu kolonu u lijevi bok. Bilo im je naređeno da budu spremni i da ga. IV. Zahvaljujući tome i snalažljivosti i odlučnosti štabova. knj. motorizovani njemački puk prodro iz Banjaluke ka Jajcu. bataljonu da izvrši jači prepad na Travnik. neočekivano. bataljona i bataljon »Garibaldi«. Imajući u vidu direktivu Vrhovnog štaba da izbjegava udar jakih neprijateljskih snaga. ka položajima 13. proleterske brigade. . 174. brigade tačno je ocijenio n a m j e r e neprijatelja pa je naredio 6. divizije ocijenio je da je ovaj jaki neprijateljev ispad iz Travnika uvod u teže borbe. Bataljoni 1. odbacile neprijatelja i ponovo ovladale ranijim položajima. 1. Divizijsku bolnicu evakuisao je na vrijeme iz Korićana i uputio preko 38 39 Naređenje štaba 1. u teškoj situaciji. na položaje 1. Takođe je i 6. Stab 1. nastupao je 2. Neprijatelj je izabrao baš t a j dan. Operativni dnevnik 2. brigade bili su međusobno i sa štabovima brigada povezani telefonskim linijama i brzo se obavještavali i dogovarali. oko 1 000 vojnika. d. Cete su u toku noći izvršile protivnapad. 38 Glavna neprijateljska kolona nastupala je iz Travnika.

Fotokopija čestitke Vrhovnog komandanta .

krajiške proleterske brigade.Fotokopija čestitke 3. .

IV. N j e n štab je procijenio da 1. prema Mudrikama. njemačka brdska divizija. U isto vrijeme i 2. koji je do tada obezbijeđivao bolnicu u Korićanima. brigade. Trinaesta proleterska brigada rokirana je ka Gostilju i Vutovlju. str. IV. brigade povlačila se ka selu Ćosići. i izbije u rejon Imljani — Korićani — Petrovo 42 Naređenje štaba 1. bataljon 13. divizije. brigade odbačen je prema cesti Turbe — J a j c e i odvojen od 13. koju je neprijatelj već bio posjeo. brigadu 11. 4 5 Stab 1. divizije. 21. i dijelovi 5. težim terenom i obilaznim putem. opasnost za 1. brigada preuzela je njene položaje i tako ostala sama prema Travniku. brigade i 2.Vrbasa. bataljona 1. 44 Isto kao pod 40. knj. brigade 11. Drugi bataljon 1. Snijeg je bio dubok te su se jedinice teško kretale van prtina. SS divizije na pravcu Travnik — Turbe. proleterske brigade. 50. Tako je uspio da je zadrži i omogući glavnini 13. bataljon 1. proletersku diviziju nije došla od Travnika nego sa sjevera. SS »Princ Eugen« divizije. a glavnina 13. proleterske brigade. Zbornik. brigade. Štab 13. Prva proleterska divizija našla se u teškoj situaciji. puka 7. 165. čiji su se dijelovi povukli na teren 1. t. preko ceste Turbe — Jajce. brigade. 21. 43 Razvila se teška borba. . brdske i 7. knj. 144—146. izbije u Gostilj. brigade. njemačka brdska divizija želi da nabaci 1. kroz položaje 13. brdske divizije koje su nastupale prema Vitovlju. divizije i izvrši proboj na sjever. a 1. dublje na slobodnu teritoriju. brigade da se izvuče iz teške situacije. d. Ali je on ipak bio mnogobrojniji i napadao je u talasima. 2. bataljon. Za smjelo i energično djejstvo i pokazanu izvanrednu hrabrost u toj borbi štab brigade pohvalio je 1. divizije. str. brdska divizija. Jedino su dijelovi 7. i 12. d. gdje ju je prihvatio 1. brdske divizije nastupale su ne obazirući se na žrtve. proleterske brigade. Ona je potisla i dijelom razbila 5. proleterske divizije donio je vrlo smjelu i vrlo riskantnu odluku: da do noći zadržava neprijateljsku kolonu sa sjevera. 42. T a j bataljon je na brdu Smet izvršio protivnapad na neprijateljsku kolonu koja se kretala iz Gostilja. vjerovatno iščekujući šta će učiniti 1. 4 2 Međutim. Zbornik. Upotrijebio je i skijaše. U tako kritičnoj situaciji štab 1. divizije je tog dana ocijenio da je na jedinice divizije usmjereno djejstvo glavnine njemačke 1. proletersku diviziju na Vrbas i primora je na povlačenje ka Glamočkom i Livanjskom polju. 44 Bataljonom je komandovao Savo Mašković. odakle je nastupila 1. Neprijatelja su neprekidno podržavali artiljerija i minobacači. brigade organizovao je napad na kolone 1. Tim snagama su se suprotstavili dijelovi 13. gdje su je čekale jake snage 114. Jedinice 13. bili m a n j e aktivni. SS divizije pojavio se preko Vlašića. « Zapovijest štaba 13. bataljon primorali su neprijatelja da se kreće kroz šumu. poslije poraza prije dva dana. Da bi postigle svoje dnevne ciljeve jedinice 1. a onda prikupi jedinice i dijelove 11. t. Uspio je da. njemačke divizije.

ubio je iz mitraljeza brede 6 Nijemaca. koja se kretala od Meljina ka Melićima i Poniru. Nišandžija na šarcu. januara izviđači su opazili neprijateljsku kolonu. privukao se blizu neprijatelja i ubio 4 Nijemca. brigada. Rano u j u t r o 10. proleterske divizije. Brigada je u tim borbama imala 12 poginulih i 7 r a n j e n i h boraca. neposredno pored njegovih glavnih snaga. knj. 2. IV. bataljon. t. Kolona se kretala po dubokom snijegu. Do prepucavanja sa neprijateljskim patrolama došlo je samo između Karaule i Božikovca. baš kada su bataljoni počeli da uništavaju dvije jače neprijateljske grupe. i 4. ali nije mogla da zadrži tu kolonu i tako je neprijatelj uspio da spase dio opkoljenih snaga. str. Ali je disciplina bila na visini i držanje boraca izvanredno. Štab brigade je uputio 1. Milivoje Rakić. pravcem Crni v r h — Karaula Gora — Ukrelj — Božića brijeg — Jasik — Ponir i dalje ka Imljanima. bataljonom u prethodnici. i 6. od Gostilja su stigle jače snage 1. bataljona. Borba je vođena uglavnom bombama i iz automatskog oružja. što se i dogodilo. Bataljoni su neopaženo posjeli položaje. d. Mitraljezac 1. Ubio ih je još 12 i uspio da se izvuče sa puškomitraljezom. Na više mjesta. opreme i municije. 47 Neprijatelj nije očekivao takvu drskost i kolona je gotovo bez borbe prošla kroz njegove položaje. bataljona. naročito n j e n i 3. U tim borbama pokazale su veliko junaštvo i snalažljivost sve jedinice. divizije r a čunao je da će se Nijemci kruto držati svojih planova i da će produžiti predviđenim pravcem. bataljona J u r e Odak. Miljan Cogurić. Zbornik. ali je 4. puka). Uporno se branila čitava 24 časa. 52. a onda zgrabio puškomitraljez i umiješao se među Nijemce. Treći bataljon. Slijedećeg dana prije podne. 46 Štab 1. takođe hrabar borac i dobar komunista. Pogođen je u trenutku kada je ubacivao bombu u jednu kuću u kojoj su se Nijemci bili zabunkerisali. ali nikada nije prestao da bude bombaš. . sa 6. kada je 40 Izvještaj štaba 1. u pozadinu glavne neprijateljske kolone. bataljon suviše rano otvorio vatru. bataljon da dočekaju tu kolonu. ali tek u 23 časa. komoru i jednu veću jedinicu (bio je to bataljon 99. koji su bili prema Travniku. kao i od ovog marša. Na tom pravcu je izbila i 13. ali se ipak brzo snašla i organizovala odbranu. tako da se moglo krenuti. knj. Oslobodilački rat. brdske divizije u pomoć opkoljenoj koloni. P r v a brigada je bila relativno daleko.Polje. Njemačka kolona je bila iznenađena. 15. Cedo Novaković iz 6. 4 8 i veći dio naoružanja. No stigla je. Poginuo je i komandir čete 1. zbog blizine neprijateljskih položaja. Ipak je išla na čelu kolone. On je od bombaša dospio do komandira čete. 22. bataljona. Jedinice su bile umorne od prethodnih borbi i marševa. kolona je morala ići besputicom kroz šumu. Jedinicama je bilo potrebno prilično vremena da se prikupe i pripreme za proboj. Poginuo je i komandir čete iz 4. 82—92. ostavivši ipak na snijegu oko 100 mrtvih. str.

odnosno za njegovu »inicijativu. J e dinice 1. proleterska našla iza leđa 1. Izbjegavajući neprijateljeve udare u duhu direktiva Vrhovnog štaba. korpusa pohvalio je 2. Za napore koje je izdržao. brdske divizije neprijateljska of anzi va je za n j u bila završena. 50 Isto kao pod 39. . One su se. samoinicijativno je stupio u borbu da bi pomogao ostalim bataljonima. brdske divizije primijetile su 2. pomogao mu da se sredi i odmori i onda ga uputio preko Drvara i Oštrelja ka Skender-Vakufu. bataljon 1. za nastojanje da uhvati vezu sa svojom brigadom i za štićenje divizijske bolnice.vidio da se neprijatelj uporno brani. 51 štab 1. . f. 1985. gdje je uhvatio vezu sa 2. Bataljon je nastojao da se poveže sa brigadom. borbeni nivo i masovni heroizam brigade sada su bolji nego i k a d a . pridržavale osnovnog principa partizanskog načina ratovanja — da p r i m a j u borbu uglavnom onda kada to n j i m a odgovara. Poslije 12 dana napornog marša. borbi i velike neizvjesnosti bataljon je stigao na k r a j Glamočkog polja. aktivnom odbrànom. SS divizije izvijestio je da su »izviđačke patrole u pravcu juga bez dodira sa neprijateljem. 50 Za 1. Isto kao pod 45. Od njenih jedinica jedino se u teškoj situaciji našao 2. Jedinice NOVJ su spremno. spremnije nego ikada do tada. proveo s n j i m cio dan. nastojeći da izbjegne njihove udare. bataljon. odlučnim protivnapadima. Više od mjesec dana t r a j a l a je neprijateljska ofanziva. Izvršile su »planirane zadatke«. proleterske divizije. brigade i odbačen preko ceste T u r b e — J a j c e i preko Vrbasa prema J a n j u . dalmatinskom brigadom. korpusa. 2. Poslije 23 dana bataljon se vratio u sastav brigade. 4 8 Cim se 1. Propao je i t a j njegov pokušaj da uništi snage NOVJ u Bosni i Dalmaciji. nema ni tragova«. Komandant puka 7. Prva proleterska brigada od početka ofanzive neprekidno se borila protiv jakih neprijateljskih snaga. A-VII. napadima na njegove baze. jednom riječju. dočekale tu njegovu ofanzivu. đ. Poslije završetka tih borbi politički komesar brigade Dušan Korać izvijestio je štab divizije: »Po mom mišljenju. Njemačke divizije su nastavile da izvršavaju »planirane dnevne zadatke« prema Glamoču i Livnu. proletersku diviziju ofanziva je bila završena. To je pravac kojim je neprijatelj priželjkivao da krene cijela 1. nanosile osjetne gubitke i gotovo uvijek zadržavale inicijativu u svojim rukama. Tim pravcem je odstupala i divizijska bolnica pa je i n a j m a n j e zadržavanje neprijatelja za n j u značilo mnogo. k. ali su vojnički nadmudrene smjelim manevrom 1. one su mu. gonile ga. što je ipak usporavalo njihovo napredovanje. 12. On je u borbi kod Vitovlja odsječen od 13. bataljon. T a j m a « Stenografske bjeleške. proleterska divizija da je na n j e m u sustiže i uništava. požrtvovanje i snalaženje«. a kada u tome nije uspio uzmicao je pred jakim neprijateljskim kolonama. proleterske brigade. upravo našoj konstataciji. a preko n j e sa štabom 1. pozadinu i bokove. . Komandant korpusa Koča Popović došao je u bataljon.

brigade na potrebu novih napora da bi brigada opet zauzela mjesto koje joj je pripadalo. kod Travnika nije bilo većih diverzantskih akcija i. koji je u borbama kod Sujice i na sektoru Vitovlja postigao sledeće re- zultate: ubio: 100 neprijateljskih vojnika i oficira. Prva proleterska divizija ostala je na položajima na desnoj obali Ugra. To je bilo dovoljno da se ne dobije prvo mjesto. proleterske brigade. bataljon 1. 5 5 Borbe u centralnoj Bosni početkom 1944. neprijateljskoj ofanzivi«. ako se vrati. zaplenio: 20 pušaka. bataljon i bataljon »Garibaldi« bili su iznenađeni. puka 1. da bi sa njih bila u mogućnosti da nanese udar 1. njemačke brdske divizije sa komorom. izdao: 2 bataljonska lista i nepismenost: likvidirana. proleterskog korpusa. brigada nije bila prva! U takmičenju je pobijedila 3. 52 Isto kao pod 45. ali i dosta da ukaže sastavu 1. 40 vodnih i 6 bataljonskih. da ofanzivno d j e j s t v u j e prema Travniku. Za nagradu je dobila pušku snajperku. Prvi i jedini put 1. 53 Izvještaj komandanta 1. U analizi je konstatovano da je u napadu na Sujicu bilo slabo sadejstvo bataljona. 1. brdskoj diviziji. 21. . Kotor-Varošu i četničkom gnijezdu Jošavki. na čelu sa komandantom kapetanom Savom Maškovićem. bataljon 1. godine Njemačke divizije su prohujale. 1 mašinku. A-VII.« 52 I komandant brigade Božo Božović poslao je sličan izvještaj: »Izdržljivost i borbenost i pored teških marševa. 30 vojničkih predavanja po četama. Za ove uspjehe štab korpusa nagrađuje 1. proleterske brigade s o v j e t s k i m a u t o m a t o m . Stab korpusa je pohvalio kao »uzor bataljon 1. pored velikih uspjeha imala i propusta. 5 4 Prva se morala pomiriti sa privremenim gubitkom prvog mjesta jer je. f. proleterskog korpusa u 6. najzad.« 53 Na k r a j u neprijateljske ofanzive »sabrani« su rezultati 1. u borbama kod Meline i Ponira nije uništen bataljon 99. 30 uniformi. 713. održao: 27 četnih konferencija. d. proleterske brigade i njegov štab. 2.sovni heroizam je zaista masovan. krajiška proleterska brigada i proglašena za »uzor brigadu 1. slabe ishrane i hladnoće bili su na primernoj visini. da prosto ne bih mogao da izdvojim pojedince koji su se istakli i pohvaljivati n j i h značilo bi gr eh prema ostalima. Jajcu. proleterskog korpusa« 1. k.

Ali bataljon se nije zadovoljio samo time. proleterske divizije. sa otvorima za puškarnice. 21. Tako napravljeni partizanski »oklopni voz« krenuo je prema Donjem Vakufu. str. 6 0 K r a j e m januara 3. Stab brigade uputio je 16. Travniku i Kupresu. t. Borci su brzo izdvojili pancirna zrna. T a j nesinhronizovani postupak Nijemaca iskoristio je 3. 207. Kotor-Varošu i Šipragama. preko Ugra. t. 186. 87. 2. Poslije toga bataljoni su ostali na položajima na liniji Divičane — Doribaba — Lendići. proleterske brigade. 191. str. prema Šipragama. str. Bili su sigurni da u vozu nema oruđa koja mogu nanijeti štetu oklopnim automobilima. 21.i da sadejstvuje na sjeveru 11. korpusa prema Mrkonjić-Gradu. 285. bataljona. . 3. str. 60. ali ih je bilo teško pogoditi s obzirom da su bili u pokretu i voz i automobili. d. i 66. Tada se zasjeda našla u teškoj situaciji i morala se izvlačiti uz strme strane pokrivene snijegom. Zbornik. 392. koji su se utrkivali s vozom. S. 57 Naredba štaba 1. knj. 58 Naređenje štaba 1. proleterske brigade. »Treći kragujevački bataljon«. U vagonima je postavljena kamena ograda. 383. a ostale prema Kotor-Varošu u kojem nije bilo jakih neprijateljskih snaga. d. od Vukovića ka k. so Naređenje štaba 1. bataljon je postavio zasjedu na cesti Donji Vakuf — Jajce i minirao cestu. 6. d. Cim je stigao u J a j c e za njim se pojavila motorizovana neprijateljska kolona iz Donjeg Vakufa. 58. Zbornik. otkrili to i uklonili mine. IV. knj. Zbornik. bataljon u Demićima. 120. sa lokomotivom u sredini. od sela Jejića. Nijemci su se obazrivo kretali. 1089. održavao je vezu sa 11. Cestom su uputili oklopne automobile da presijeku odstupnicu »oklopnom vozu«. januara 3. 58 Jedinice njemačkog 92. str. 21. i »Garibaldi« bataljon ka Jajcu. t. IV. Ravić. d. divizijom bataljon »Garibaldi« izviđao je ka Skender-Vakufu. bataljon je bio u rezervi. motorizovanog puka napustile su Jajce prije nego im je došla smjena iz 7. Na željezničkoj stanici sastavljena je kompozicija od tri vagona. 5 7 Cim je neprijatelj protutnjio glavnim snagama brigadi se ukazala mogućnost za ofanzivna djejstva. 4. 5 9 Treći bataljon i »Garibaldi« dočekali su tu kolonu i vodili borbu samo toliko da omoguće povlačenje iz grada svih svojih dijelova. IV. Zbornik. str. bataljon je takođe zatvarao pravac preko Ugra. Prvi bataljon je obezbjeđivao pravac s juga. diviziji oko P r n j a v o r a i drugim snagama 5. Međutim. Nijemci su vrlo brzo reagovali. 59 Izvještaj zamjenika komandanta 3. knj. Obezbjeđivala se duboko i izviđala prema Skender-Vakufu. Blizu ulaza u Donji Vakuf srio se sa čelom njemačke kolone koja je krenula prema Jajcu. ostavljajući obezbjeđenja u neposrednoj blizini grada da »vise nad glavama neprijatelja«. nišandžije su gađale gume na automobilima. bataljon i upao u Jajce. IV. 21. 58 Prva proleterska brigada prešla je Ugar i posjela položaje u rejonu Zlovarići — Vlatkovići — Radohovo —Čorkovići. Na k r a j u je t r k u dobio »oklopni voz«. SS divizije iz Donjeg Vakufa. knj. knj. nego je nastojao da ispita šta je sa neprijateljem i u Donjem Vakufu. t.

bataljonu. federativnom principu. knj. ali uslijed stalnih borbi nije bilo vremena da se temeljito prouče. za svakog komesara čete po jedan primjerak. i 12. Bio je to dobar način vlastitog obezbjeđenja. ali u tome nijesu imali uspjeha.S obzirom na to da od Kotor-Varoša nije prijetila nikakva opasnost 6. U brigadi je napravljen plan prorade tog materijala i data su uputstva za rad. ukoliko je to bilo moguće. Neprijatelj je saobraćao između gradova vrlo rijetko. 173. uglavnom u borbama sa jedinicama 1. Upravo tih dana komandant pukovnije žalio se da nema dovoljno snaga i da mu je brojno stanje smanjeno na 35 posto od formacijskog. đ. 635. da se z a b r a n j u j e povratak k r a l j u u zemlju prije završetka rata. da komesari bataljona održe uvodna p r e d a v a n j a pred bataljonom. Zasjeda je bila na vrlo pogodnom položaju 61 str. proleterske divizije. kao i sa velikim priznanjem NOVJ vrhovnom komandantu Josipu Brozu Titu. J a j c u i Mrkonjić-Gradu. februara da postavi zasjedu na p u t u Donji Vakuf — Jajce. 61 Ta pukovnija skupo je platila svoju aktivnost oko Travnika. Drugi bataljon je stigao poslije dužeg lutanja. t. odmorio se i uključio u sve te aktivnosti. I neprijatelj i naše jedinice najčešće su vršile nasilna izviđanja. Dijelovi 2. Bojna relacija 6. kao i sa dijelovima 11. Politički komesari su napravili plan prorade tih materijala što je pomoglo borcima i rukovodiocima da sagledaju pređeni put i rezultate dotadašnje borbe. davanjem zvanja maršala. Brigada je bila u stalnoj vezi sa ostalim jedinicama 1. morao je biti upoznat svaki borac. U to vrijeme praktično je vođen »mali rat«. Druga polovina januara protekla je relativno mirno i uglavnom je iskorišćena za rad u jedinicama. divizije. SS divizije i 6. bataljon je prebačen iz Vrbanje u rejon Gostilja — Seferi — Karaula i orijentisan prema Turbetu i Travniku. bataljona 13. 23. Bilo je preporučeno. Neprijatelj nije bio aktivan. svakodnevno su vršili ispade. referat druga Tita i Odluke. Referat vrhovnog komandanta Tita poslužio je da i novi borci brzo i što potpunije upoznaju razvoj NOB-a. da se izbjegličkoj vladi oduzimaju prava da predstavlja našu zemlju. da ne bi bio iznenađen i uništen. Zbornik. zagrebačke pukovnije. divizije. koje su bile orijentisane prema Teslicu. Materijala je bilo dosta. zagrebačke konjičke pukovnije iz Turbeta i Travnika. uz p r a t n j u tenkova i oklopnih automobila. . osim prema 6. Jedinice su cio f e b r u a r ostale na ranijim položajima i nastavile da rade. IV. međusobno se uznemiravale i pokušavale da iznenadnim napadima protivniku zadaju udarac. Sa sadržajem odluka AVNOJ-a o osnivanju Nacionalnog komiteta. Još u decembru su dobile materijale sa Drugog zasjedanja AVNOJ-a. 62 Ipak je 3. Vrijeme je najviše korišćeno za analizu proteklih akcija i za vojnostručno i političko usavršavanje jedinica. Svaki put kad bi krenuo na put formirao bi jaku kolonu. o tome da će nova Jugoslavija biti izgrađena na demokratskom. bataljon uspio 7. kao i ranije. Nijemci su nekoliko puta pokušali da »trupovima« iznenade partizanske jedinice. puka 7.

Zbornik. Jače ispade napravili su 18. 23. koji je pomogao 3. Bataljon »Garibaldi« već je pokazivao da je savladao mnoge ranije krize. ali je on poslije kratkog vremena zabacio jednu četu neprijatelju iza leđa i primorao ga da se vrati natrag. i »Garibaldi« bataljona na Jajce. Bataljon je uspio da odbije t a j napad i n a t j e r a neprijatelja da se vrati u grad. t. puka 7. skoro pola časa. Nijemci su uspjeli da iznenade 3. SS divizije napravili su nekoliko m a n j i h ispada iz Jajca. i to svaki put na drugom mjestu. 21. 712a. knj. i 4. Komandant 6. 157. U drugoj polovini f e b r u a r a neprijatelj je bio nešto aktivniji. 67 Citavo ovo vrijeme bataljoni su izvodili vojnostručnu obuku. i 27. bataljona. 10 neuspjelih ispada. Neprijatelj je u f e b r u a r u bio aktivan i na sektoru kod Gostilja. 66 Izvještaj obavještajnog centra 1. 04 Isto kao pod 61. neprijateljsku kolonu od oko 50 kamiona. 5. Vješto je iskoristio visoku i teško prohodnu planinu. A-VII. Dijelovi 13. f. k. dubok snijeg i maglu. d.66 Prvi i 2. str. a onda ih je štab brigade uputio na četnike.i sistematski je tukla. U posljednjem t r e n u t k u otkrile su ga patrole 6. 1. Sišave i Mudrika da iznenada napadne bolnicu u Korićanima. bataljonu da odbije napad. Cilj mu je bio da u Gostilju popali preostale kuće kako se partizanske jedinice ne bi imale gdje skloniti od zime. d. zajedno sa njemačkim jedinicama. A-VII. Četvrti bataljon je ostavljen u Obodniku. Sesti bataljon je već bio upoznao te n a m j e r e neprijatelja i svaki put ga spriječio i tukao. Veliki broj komandira i komandanata bataljona završio je oficirske 63 Izvještaj štaba 1. Očekivali su da će drugim ispadom. f. proleterske divizije. Nijemci su morali da m i j e n j a j u taktiku. radi veze sa jedinicama 11. 4. Prema obavještenjima. rano u j u t r o i poslije podne. 65 Izvještaj štaba 1. tukao ih i vraćao natrag. Samo su tenkovi i oklopni automobili iz J a j c a i pojačanje iz Donjeg Vakufa spriječili uništenje te kolone. bataljonu. »Trup« je došao neopažen do blizu bolnice. februara. oko B a n j a luke bilo je oko 580 četnika a u Jošavki oko 500. Sesti bataljon je propustio da ga odsiječe. da je postao odlučan i energičan u akcijama i da se odnosi prema narodu kao i druge jedinice. IV. 64 Sesti bataljon ih je dočekivao zasjedama. bataljon. d. U prvom. i tako im priređivao iznenađenja. a obezbjeđivao je i karavane koji su iz Jošavke prenosili namirnice za brigadu. 2. 712. n a j p r i j e su se odmorili. f e b r u a r a dva puta vršili ispade. proleterske brigade. iznenaditi 3. sa četiri kolone. divizije. 552—556. Poslali su »trup« preko Vlašića. ali ne i bataljon »Garibaldi«. 9. 2. bataljon. bataljon. 65 Ostali bataljoni. proleterske brigade. 63 Pred noć je neprijatelj i treći put napao i uspio da iznenadi 3. . prema 6. opkoli i uništi. Bataljon je vrlo brzo intervenisao i »trup« se poslije kratke borbe izgubio preko planine. bataljon upućeni su da prokrstare Jošavkom i p r o t j e r a j u četnike preko Crnog vrha i ka Celincu. k. Cilj im je bio da smanje pritisak 3. konjičke pukovnije iz Travnika priznaje da je u toku f e b r u a r a izvršio. Nijemci su 27.

izbor pravca glavnog udara. Gotovo potpuno nov sastav jedinica zahtijevao je da se neke teme obnove. pa su koristili svaku priliku da stečena znanja prenose na saradnike i jedinice. Seoske kuće su neobično male i gotovo sve građene od drveta.škole i kurseve. Ovde se trebalo boriti za jačanje narodne vlasti. Najviše se razrađivala taktika. da joj se pomogne da istjera na čistinu one koji nijesu za narodnu vlast. Za razliku od rada na terenu kojim su jedinice prvi put prošle. u čemu se mogla angažovati većina boraca. ali od stjenica nije bilo efikasne odbrane. Parenje. Sanitetski organi su bili vrlo aktivni. To je vrlo pogodno za stjenice i bijele vaši. da su se jedinice orijentisale na vojnostručnu nastavu. koncentričnu vatru. Situacija je bilo toliko povoljna da su politički radnici. Narod je jedine vijesti o zbivanjima u svijetu i u nas mogao dobiti od jedinica. povojničile se. glavne tačke odbrane. Na tom terenu snijeg je bio dubok. kamenitom. da joj se pruži pomoć i podrška. k. veze i njihov značaj. prelaz preko rijeke. dajući im potrebno teorijsko objašnjenje. Pažnja se pridavala i radu političkih organizacija na terenu. Ukazao je da je politički rad van jedinica. Na tom terenu bilo je i pjegavog tifusa. A nije bilo sasvim jednostavno uskladiti ponašanje u novim prilikama. rad sa narodom. Na visini od preko 1 000 m. i njihove međusobne odnose. ali i sačuvati topli. Politički komesari su dobro shvatili upozorenje komesara divizije i uz program političkog rada u jedinicama napravljen je program rada sa narodom. Zahvaljujući tome tifus se nije pojavio. bilo je veoma hladno. naročito oko Ugra. izviđanje. koja je blizu. brdovitom i šumovitom terenu. Jedinice su se pridržavale uputstava i uporno se branile od tih opasnih neprijatelja. osobito u Pougarju. Morali su se poštovati činovi. proleterske brigade. disciplinu i dr. Takva opasnost je zaista prijetila. Radilo se prema planu izrađenom u štabu brigade. čišćenje i p r a n j e bilo je redovno. na ovom terenu sve je bilo poznato. do juče bombaši. čišćenje minskih polja. kao i rad sa narodnom vlašću i političkim organizacijama. d. i da prijeti opasnost odvajanja od naroda. . f. Karavan koji je nosio opremu 68 Izvještaj štaba 1. napad na komunikacije. 2. borbu na ravnom. što je otežavalo saobraćaj između jedinica. Mladi oficiri. A-VII. Sve više se postajalo — vojska. 713. marševe. drugarski. sa mnogo snijega. i t u mačenje političke situacije. Drugi važan vid političkog rada bio je obavještavanje naroda. Tih dana je uslijedilo upozorenje političkog komesara divizije 69 o sadržaju političkog rada. uz informacije o stanju na ratištima. odmor. odnose prema podoficirima i oficirima. proleterski odnosi. naročito omladinskih. trudili su se da kroz nastavu analiziraju konkretne akcije. da se bez sar a d n j e sa n j o m ništa ne radi na terenu. 68 I politički rad je takođe bio intenzivan. Plan je obuhvatao sledeće teme: napad na naseljena mjesta. mogli sebi dozvoliti i malo više m a š t a n j a o slobodi. sadejstvo sa artiljerijom. Političkim komesarima je rečeno da slabosti organa vlasti treba da shvate kao svoje slabosti. znatno popustio. Veliki problem predstavljao je s m j e š t a j jedinica. 12. Vojnički duh je preovlađivao.

70 Prošlo je bilo dosta vremena a brigada nije zadobila neki veći plijen. 7 3 To su bili pretežno Crnogorci. Zbog toga su nastojali da se što prije vrate u svoju zemlju i uvrste u jedinice. 53. Među njima je bilo 140 članova KPJ. proleterske brigade. IV.za 3. proleterske brigade. a politički komesar zamjenik komesara čete u 3. Zbornik. f. Pohvatali su ih Italijani ili četnici. Štab 1. 120. krajišku brigadu nije mogao proći kroz snijeg. 21. K r a j e m februara komandant i politički komesar brigade otišli su na druge dužnosti. Zbornik. Na putu do brigade. Počela je da dotrajava odjeća i obuća. br. ili mu pružiti neku drugu pomoć. Sandžaka i Kosova. Cim je sanitet postao aktivniji odmah je naišao na podršku svih bataljona. da omoguće konjima da prođu i odnesu sljedovanje 3. 73 Izvještaj o popuni sa »Prekomorcima«. 72 Početkom februara u brigadu je došla nova popuna od oko 380 »prekomoraca«. 707. I u logorima su nastavili da aktivno rade u partijskim ili drugim ilegalnim organizacijama. str. Seoske djevojke i u okolini Travnika i na terenu gdje se brigada tada nalazila. bataljonu. 74 70 IzvjeStaj štaba 1. Brigadni sanitet uspješno je izvršavao svoje zadatke. Prije interniranja bili su aktivni borci ili simpatizeri NOB-a. internirci sa teritorije Crne Gore. d. IV. Za zamjenika komandanta postavljen je Savo Mašković. a svaki dan sa puškom u ruci pružao im je nove mogućnosti da iskale svoju m r ž n j u protiv okupatora i osvete se za mučeničku smrt svojih drugova u logorima. f. str. Brigada je naročito brinula o ranjenim i bolesnim borcima. Za njih je došla sloboda onoga dana kada su napustili logore. dosta su propatili. 72 Izvještaj političkog komesara 1. knj. t. 1944/148 . 22. Za komandanta brigade postavljen je Jagoš Zarić. 71 iz kontingenta koji su našoj vojsci uputili saveznici. k. bespomoćni i pod svakodnevnom prijetnjom da budu fizički m u čeni ili uništeni. a za političkog komesara Mirko Jovanović. 332. Borili su se protiv okupatora iako su bili okruženi bodljikavom žicom. 1. 453. Arhiv CK SKJ. brigadi. Vrlo brzo su riješeni neki problemi u brigadnom sanitetu. K r a j e m februara dato je brigadi oko 300 pari cipela i 400 pari čarapa. krompir i meso dobij ani su sa terena. Kupus. U stroju u Rudom. plele su za vojsku. t. koji su ih zatim predali Italijanima. A-VII. 43 kandidata i 130 članova SKOJ-a. brigade naredio je da mu borci prokrče put. šalovima i vunenim džemperima. ti Izvještaj štaba 1. Ali su ipak stigli dobro naoružani i opremljeni. bataljonu. Prvi su priskočili u pomoć seljaci — čarapama. Ta popuna znatno je osvježila brigadu. Štabovi bataljona su se takmičili ko će više svog plijena ili dijela sledovanja dati sanitetu. proleterske brigade. prekomorske brigade vodili teške borbe po ostrvima Jadrana. na kojima je palo mnogo njihovih drugova. a za načelnika štaba Ljubiša Veselinović. a žitarice su dopremane iz centralne Bosne. sadašnji komandant bio je komandir voda u 2. 102. P r i j e dolaska u brigadu. Obojica su izrasli u brigadi. po januarskoj zimi. knj. d. pristigli borci su u sastavu 1.

62. proleterske brigade. Brigada je bila razvučena na vrlo širokom frontu što je otežavalo i politički rad. Treći i »Garibaldi« bataljon povremeno su prepadima uznemiravali neprijatelja u Jajcu. Bataljon je dva puta uspio da n a t j e r a u bjekstvo njemačke »trupove« koji su. d. koja je preko Vrbasa upadala u Lijevče Polje. m a r t a došao 2. Dva puta je 3. puka 7. 12. proleterske brigade. Zbornik. a 6. proleterske brigade. Bataljon nije uspio da postavi nijednu zasjedu na komunikacijama između J a j c a i Donjeg Vakufa. Četnici su imali dobro organizovanu obavještajnu službu i neki seljaci su ih blagovremeno obavještavali o pokretima i pojavi partizana. a kasnije i dijelovi 4. knj. koja je obezbjeđivala bolnicu. bataljon 13. 16. Bataljoni nijesu uspjeli da zadaju jači udar četnicima. kozaračku brigadu. 23. U Turbe je 3. bataljon. f. f. njeno neiskustvo i neumješnost. 79 80 Naređenje štaba 1. IV. t. A-VII. bataljon dozvolio da bude iznenađen kod sela Bulića i tek je poslije teže borbe uspio da vrati neprijatelja u grad. SS divizije i pridružio se snagama koje su do tada pravile ispade prema Gostilju i Karauli. i mobilisala mladiće za NOVJ. 244. d. . Naređenje štaba 1. 713. Uz obavještajni centar bataljona osnovane su i izviđačke desetine. 28. 80 Bataljoni su iskoristili to vrijeme za politički rad na terenu i za raskrinkavanje četnika. Kao i u f e b r u a r u »mali rat« nije donosio velike uspjehe. brigada skupo platila slabosti te svoje službe. bataljona situacija je bila kao u februaru. koje je podržavala artiljerija sa položaja u Carevom Polju. Mnogo puta je 1. knj. A-VII. IV. Knjiga depeša 1. Izvještaj štaba 1. Takođe su u bataljonima osnovana i leteća odjeljenja. Izvještaj dijela štaba 1. d. 18. 712b. Nijemci su saobraćali tim komunikacijama. str. k. 2. Prošlo je više od dvije godine ratovanja da bi se najzad sagledala i temeljitije riješila organizacija obavještajne službe. 1. 78 Prvi i 2. proleterske brigade. U štabu brigade ojačan je vojno-obavještajni centar. 76 I u m a r t u je brigada ostala na položajima na kojima je bila u februaru. 11. m a r t a odbili su dobro organizovane neprijateljeve ispade iz grada. i dalje su zadržani na teritoriji centralne Bosne. 75 U aprilu su osnovani četa za vezu i pionirski vod. ali su svaku kolonu obezbjeđivali tenkovima. 3. k. 266. 713. f. 79 Obezbjeđivali su i 5. 10.U ovom periodu u brigadi su izvršene i znatne organizacijske promjene. 54. 23. prelazeći preko Vlašića. bataljona. A-VII. Čistili su od četnika teritoriju na desnoj obali Vrbasa sve do Srbca. A-VII. proleterske divizije. d. k. Stab brigade poslao je u pomoć 6. a u štabovima bataljona osnovani takvi centri. d. f. Moralo se pribjeći isprobanom metodu da se teme 75 76 77 78 str. 1/1. 712. bataljona. pokušavali da unište bolnicu u Korićanima. Izvještaj štaba 1. koje je centar koristio za obavještajnu djelatnost. t. k. jer koliko god su ih brzo jurili četnici su još brže bježali. Zbornik. i 21. zapravo grupe od 5 do 10 probranih boraca za izvršavanje specijalnih zadataka. 77 Kod 6. d. 15. bataljonu jednu četu iz 1. proleterske brigade.

Iz dana u dan. Stab 1. d. 3. m a r t a cijela brigada je prešla Vrbas i posjela položaje: 1. knj.1 Neprijatelj se branio kao od pravog napada. bosanskim korpusom. Bila je vrlo blizu neprijatelja i mogla ga je stalno napadati i uznemiravati. bataljon je iz sela Kopienice sarađivao sa 3. proleterske brigade. bataljon »Garibaldi« je bio u Magai jdolu. 83 Naređenje štaba 1. proleterskoj brigadi da joj pomogne. i bio veza preko Vrbasa sa 13. divizije naredio je 1. krajišku brigadu sa položaja prema J a j c u u rejon Livna. 4. 89. Onda je napravljena skela. 2. Prva je odmah izvršila jak pritisak na Jajce. t. k. brigadu da preuzme njene položaje. divizije odredio je 1. f. i obezbjeđivao je vezu sa 5. 11. 83 Brigada je takvim rasporedom najbolje obezbjeđivala izvršavanje osnovnog zadatka: da spriječi prodor neprijatelja u pravcu Mliništa. bataljon u rejonu sela Borci i Mile. proletersku brigadu. Protivkolska četa bila je kod bataljona »Garibaldi«. U Jajce su došle jedinice 13. Ojačani 2. korpusa. bataljonu. bataljon toga puka napadao je preko Gostilja na 13. Borbe na teritoriji između Jajca i Mrkonjić-Grada K r a j e m aprila Vrhovni štab je uputio 3. u selima Rogolje i Podšiljak. Borci su se već bili »zaželjeli« borbe i brzih pokreta. 713. Do 27. Drugom bataljonu su dodijeljeni dijelovi tehničke čete radi rušenja ceste i postavljanja mina. naročito bataljonu u Dnoluci. koja se nalazila na desnoj obali Vrbasa. i 2. samo predavanja i diskusije. iz časa u čas.n a j p r i j e savladaju sa komandama četa. ali ga je nadošla voda odmah odnijela. Pritisak su vršili 1. K r a j e m m a r t a neprijatelj je bio vrlo aktivan. bataljon u selima Hoćune i Majdan. proleterske brigade. a one su dalje radile sa četama ili odvojenim vodovima. kao neposredna rezerva 1. N j o j je zaprijetila velika opasnost. bataljon je iz sela Liskovice obezbjeđivao pravac prema Manjači. puka 7. d. . jednovremeno i energično. Tehnička četa je ponovo napravila most. ali se njome prelazilo presporo. str. 357. 8. SS divizije i divizijska artiljerija. bataljon. A-VII. takođe orijentisan na pravac Jezero — Mrkonjić-Grad. orijentisan prema Jajcu. 1. 713. 6. 82 Naređenje štaba 1. Zbornik. Za prelazak na lijevu obalu Vrbasa tehnička četa brigade je napravila žičani most. Brigada nije mogla da zadrži neprijatelja koji je nastupao uz jaku podršku artiljerije. 23. f. bataljonom u kontroli pravaca od Manjače. A-VII. 82 Stab 1. 2/1. obezbijedi pravac od Manjače i sarađuje sa jedinicama 5. djejstvovala su sva n j e Izvještaj štaba 1. 81 T a j »mirnodopski« način života već je bio dosadio borcima. 9. a korpusna artiljerija na položajima kod sela Brdo. IV. k. bataljon je bio zapadno od Mrkonjić-Grada. d. da bi neprijatelja privukla k sebi. četničkom uporištu. proleterske brigade. proleterskom brigadom.

Sukobili su se stari poznanici. U isto vrijeme došlo je i naređenje Vrhovnog komandanta da se mora spriječiti prodor neprijatelja prema Mliništu. a u isto vrijeme i zapovijest. Cestom su nastupali tenkovi sa pješadijom. 24. 7. bataljona u Majdanu. brigade.gova oruđa i nije više vršio ispade iz J a j c a prema 13. Zbornik. sve je ukazivalo da će joj se brzo pružiti prilika za to. Naređenje štaba 1. knj. brigade imao je preko 200 mrtvih i ranjenih. IV. SS njemačke divizije. bataljon se prebacio u Ljoljiće i organizovao za odbranu pravca Jezero — Sipovo. bataljon je došao na položaje 2. t. za svaki položaj i da je stalno primao udarce u bokove«. uz masovnu upotrebu artiljerije i motorizacije. bataljon u Hoćune. 60. 625—635. U žestokim borbama. 14. bataljon. Borbe su bile takve da i sam neprijatelj priznaje da se »morao boriti za svaki vis. 24. Bataljon »Garibaldi« je pokazao rijetko viđenu umješnost i upornost u odbrani i izvanredno je sadjejstvovao 1. u kojem se nalazio Vrhovni štab. u čijem je sastavu bila i protivtenkovska četa. pješadijski puk 7. 86 Borbe su vođene tri dana. bataljonu. 1. Neprijatelju je nanijeto mnogo gubitaka jer su puškomitraljesci sačekivali njegove kolone na bliskom odstojanju.87 Neprijatelj nije prikazao broj poginulih. knj. puka Zbornik. To je donekle usporilo nastupanje kolone. d. gdje ju je dočekao 4. aprila 13. Prvi bataljon se morao povući. Artiljerija i minobacači zasipali su položaje 1. IV. ali prema procjeni štaba 1. da mu se ne dozvoli prodor ka Drvaru. bataljona 1. Takođe su i bombaši mnogo puta dočekivali neprijateljske kolone i iz zasjeda im nanosili gubitke. bataljona. SS »Princ Eugen« divizije. d. Njega je prihvatio bataljon »Garibaldi«. ranjeno je 18. brigade bio je obaviješten o koncentraciji jakih neprijateljskih snaga u Jajcu. Protivtenkovski top je oštetio jedan neprijateljski tenk. proleterskoj brigadi. Prva brigada je imala m a n j e gubitke zahvaljujući rastresitom rasporedu. Prvi tenk je naišao na minu. 2. 83 To je bilo upozorenje. koji je ublaživao ubitačno rasprskavanje neprijateljskih mina i granata. str. bataljonu. . Ako se brigada bila zaželjela prave borbe. a duž kosa desno od ceste tri čete njegovog 2. t. 192. proleterska brigada i jedinice 7. Zbog toga je hitno pregrupisao jedinice. dobrom korišćenju zaklona i. bataljona 13. dijelom. kao rezerva 6. Glavnina puka je nastupala cestom ka Mrkonjić-Gradu. a 3. 85 str. Ocijenio je da im je n a m j e r a da prodru prema Mrkonjić-Gradu i Sipovu i dalje prema Mliništu. Prvi i bataljon »Garibaldi« ostali su na svojim položajima prema Jajcu. Poslije oštre borbe i on je potisnut. moralo je biti mnogo žrtava. 80 Operacijski dnevnik 2. Oko 12 časova motorizovana kolona je ušla u Mrkonjić-Grad i odmah nastavila prema Rogolju. Stab 1. I pored ove upornosti bataljoni nijesu mogli zadržati neprijateljske kolone. Neprijatelj je nastupao energično. dubokom snijegu. 6. Prva proleterska je izgubila 12 boraca. proleterske divizije. SS divizije krenuo je u napad. Neprijatelj je otvorio žestoku vatru. Rano ujutro 3.

Slijedećeg dana je 2. Stab divizije je pohvalio jedinice i borce koji su se u toj borbi istakli: 80 — Bataljon »Garibaldi«. knj. 153. aprila upućen je u Staro Selo. 9 0 Glavnina 1. . bataljona pohvaljeni su Ranko Novaković. pod zaštitom noći. a 8.Neprijatelj je 5. korpus. a 13. 6. proleterske divizije. aprila u 4. puškomitraljezac. mladić od 16 godina. SS divizije. na primjer. onima koji su je najviše zaslužili. — Omladinsku četu 3. aprila u selo Sibenicu kod Jajca. koji su zaista u toj borbi iskalili svoj bijes nad fašistima. proleterske divizije bio je zadovoljan borbom bataljona 1. 11. Dušana Gakovića. aprila. 9. t. aprila u Jajce. brigadi. aprila iz Turbeta u Jajce. IV. aprila u Dubrave. gdje je stigao 10. — Iz 4. ali se odatle. bataljon. Najprije je napustio Mrkonjić-Grad. 48. 24. komandir čete. Nikola Gardašević. 7. iznuren i sa velikim gubicima. koji je bio na lijevom krilu. koji se probio kroz neprijateljev raspored. Lijevo se oslanjala na 5. d. sa komandantom Mongilardi Lareom. puškomitraljezac. — Iz 1. brigade zadržana je u rejonu sela Baraći — Podgorje — Pecka. 8 8 Stab 1. bataljonu. aprila u Donji Orašac. Pred noć je uspio da dođe do ceste Šipovo — Jezero. 12. odakle se vratio u Jajce. aprila iz J a j c a u Turbe. diviziju. 15. kod Donjeg Vakufa. proleterske brigade i smatrao je da su izvršili zadatak. str. 16. pomjeren prema Podrašnici i zauzeo je položaje u neposrednoj blizini neprijatelja. povukao prema Jajcu. a ubrzo zatim došla je u grad jedna njegova jača kolona. L j u b u Vračevića i zamjenika komandanta bataljona Miodraga Milovića. a onda se noću prebacio u Turbe. — Iz 6. a desno na 10. bataljona pohvaljeni su Božo Orlandić. Drugi bataljon 13. desetar. za hrabrost. aprila se prebacio kamionima u Turbe. Više od polovine pohvaljenih bili su »prekomorci« iz poslednje popune. I na tom pravcu je morao da se bori za svaki vis. gdje se zadržao če88 Isto kao pod 86. Da bi spriječila prodor neprijatelja prema Mliništu brigada je ponovo grupisala svoje snage i zauzela položaje od Podgorja do Medne. Iz J a j c a su svakodnevno odlazile kolone u pravcu Donjeg Vakufa a dolazile nove. organizujući se za odbranu na pravcima Mrkonjić-Grad — Mlinište i Jezero — Sipovo — Mlinište. aprila je krenuo za Doboj. Neprijatelj se neuobičajeno ponašao. pomoćnik nišandžije na bredi. Zbornik. bataljona pohvaljeni su Božo Kolarić i Vido Mijatović i kurir Todor Tomić. Pohvala je pripala uglavnom borcima i puškomitraljescima. 14. puka. sadjejstvo i pomoć svom susjedu — 1. aprila iz Doboja u Teslić. Idućeg dana ponovo je snažno napadao prema 1.30 časova nastavio napad prema Trnovu i Sipovu. 89 Naredba štaba 1. i Miroslav Andrić. Neprijatelj je zadržao u Mrkonjić-Gradu izviđački odred 7. bataljona i posebno njene borce Simu Ropića. Filip Stanišić.

Prva brigada je samoinicijativno izdvojila po jednu ojačanu četu iz 2. 95 U isto vrijeme je jačim snagama vršila pritisak prema Jajcu. . udvostručene. 17. proleterska i napraviti most na Vrbasu. 4. d. 313. 2. 94 Naređenje štaba 1. A-VII. k. odnosno da su njemačke snage otišle. f. proleterskoj. t. Bataljoni su sa tih položaja upućivali m a n j e dijelove da n a p a d a j u i uznemiravaju neprijatelja u Jajcu. proletersku brigadu na lijevu obalu Vrbasa i tako pojača odbranu na pravcu prema Mliništu i Drvaru. 712. brigade p r a tila je manevre neprijatelja i čak utvrdila da se u Jajcu. 24. d. bataljon »Garibaldi« u Đumezlijama. Zbornik. uz napomenu da se angažuje i 13.tiri dana. knj. 25. knj. 92 I Vrhovni štab se složio sa odlukom štaba 1. str. aprila izbila u rejon Ljoljići — Borići — Đumezlije — Hoćune i pripremila se za napad. Brigada se zadržala na dostignutim položajima i organizovala odbranu. A-VII. brigada uz pomoć 1. 1. d. Nijemci su primijetili n j e n pokret i iznenada su napali 5. aprila kod sela Devera. 4. u međuvremenu. IV. Obavještajna služba 1. Svi su zatvarali pravac J a j c e — Jezero — Mrkonjić-Grad i Jezero — Sipovo. Jedinice su 6 dana ostale na tom terenu. proleterske brigade. 95 Naređenja štaba 1. 20. divizije. proleterska brigada. 9 topova. 3. k. Brigada je morala proći istim p u t e m kojim i 1. IV. Brigada se morala povući. našlo veoma malo snaga. 6. divizije. Pokušaj likvidacije tako jakog garnizona iziskivao bi velike gubitke i teško je vjerovati da bi se uspjelo. Stab 1. f. bataljon u rejonu Mile — Borci. proleterske divizije. bataljon. 713. To je dalo povoda za predlog štaba 1. Novi obavještajni podaci ukazivali su da su snage u Jajcu. Zbornik. aprila u Mrkonjić-Grad. bataljon se nalazio u selima oko Mrkonjić-Grada. aprila u Jajce. Zatim je štab divizije postavio 13. Prvi bataljon je bio u rejonu Stupna — Jezero. proleterske brigade. a došao je bataljon domobrana iz Travnika. 03 Napisana je bila tako kao da ju je sastavljao vojni profesionalac— školovan. 298. P r v a proleterska brigada odmah je krenula prema J a j c u i 11. 90 41 Isto kao pod 87. 23. proleterske divizije. 22. 24. 9 4 Vrhovni štab je odobrio 1. proleterske brigade. 1. brigade ipak uspjela da se prebaci preko Vrbasa. u jednoj prilici. t. bataljona i uputila ih prema Vrbasu. bataljon u Majdanu. brigade da se napadne J a j c e i neprijatelj uništi. 15. 89. Stab brigade je izdao zapovijest za napad. Naređenje štaba 1. 1. brigadu kao rezervu 1. bataljon u Podšiljku. 94. »a Zapovijest štaba 1. d. 713. Tako je 13. aprila u Mile kod Jezera. diviziji da prebaci 13. 9 1 Vjerovatno je neprijatelj to činio da bi kamuflirao svoje pripreme za drvarsku operaciju. da bi što sigurnije zatvorio pravac prema Drvaru. divizije je usvojio t a j prijedlog. Naređenje štaba 1. ispitivale stanje kod neprijatelja i najzad je odlučeno da se odustane od napada. d. i 6. str. k. aprila iz Turbeta u Jajce. 24. da ima preko 2 000 vojnika. f. 11. korpusa a da s a d j e j s t v u j u dijelovi 10. nekoliko tenkova i više minobacača. A-VII. Napad je trebalo da podržava artiljerijski divizion 1. To je samo jedan od p r i m j e r a kako se brzo učilo kroz praksu.

Svakodnevno je bio u kontaktu sa jakim neprijateljskim snagama. d. bataljon bili su odsječeni i u toku noći su napravili manevar sjeverno od Mrkonjić-Grada i prebacili se preko ceste Mrkonjić-Grad — Čađavica. 2/1. 1 0 9 Stab 1. d. 33. Četvrti i 6. Izviđački odred 7. koje su čvrsto držale neke položaje ili se kretale oprezno i sa vrlo jakim obezbjeđenjima. 68 Zbog toga je naredio 1. U protivnom. proleterske brigade. puk 7. 16. Jači ispad n a p r a vio je 18. bataljon i poslije cjelodnevne borbe vratio natrag. Uz podršku artiljerije i tenkova. napuštanje i povratak u Mrkonjić-Grad i zastajanje na određenim linijama. Prva brigada je sa dva bataljona zatvarala pravac Jezero — Sipovo. k. Bataljon nije imao gubitaka. Kretali su se sjeverno od p u t a Jajce — Mrkonjić-Grad u četiri kolone. 9 7 Bataljoni 1. A-VII. proleterske divizije. ali nijesu mogli zaustaviti prodor tih kolona prema Mrkonjić-Gradu. brigade vodili su uporne borbe. ali se očigledno našao u čudnoj. gdje ga je dočekao 2. Neprijatelj je 22. i 13. SS divizije uputio se 17. SS divizije i izviđački odred bili su koncentrisani u Jajcu. odnosno manje-više u aktivnoj odbrani. Toga dana je 13. brigadi da ga stalno napadaju. Stalni manevri. proleterska završila prebacivanje preko Vrbasa.Neprijatelj je nastavio sa svojim stalnim manevrima na liniji Turbe — Donji Vakuf — J a j c e — Mrkonjić-Grad. Stabu 1. krenuli su 22. brigade ipak je zaključio da neprijatelj nema ofanzivne nam j e r e prema Mliništu. neizvjesnoj situaciji. . 97 98 99 Izvještaj štaba 1. stalno djejstvujući iz artiljerije. Stab 1. aprila prema selu Mile. ako im je poremećeno komandovanje. 712. s bokova ili iz pozadine. brigade je prihvatio t a j stav. onda bezglavo bježe. SS divizije ponašaju vrlo drsko ali samo kada i m a j u inicijativu. tako da su prije zore stigli u sastav brigade. pa zahtijeva da i brigada ofanzivnije djeluje. Prema onome što se kasnije dogodilo neprijatelj je uspješno kamuflirao svoje prave namjere. kao što je to bilo kod P a k l a r e v a . upozoravajući ih da se jedinice 7. divizije bilo je jasno da od takvog »prepucavanja« nema velikih rezultata i strahovao je da ne preovlada odbrambeni duh u jedinicama. u rezervi. Čitav 13. Brigada se povukla južno od komunikacije Jajce — Mrkonjić-Grad. a dva bataljona je držala u rejonu Majdan — Trnovo — Sipovo. f. Isto kao pod 96. aprila. 713. činili su neprijatelja tajanstvenim i izazivali da se to ispita. ako su iznenada napadnute. A-VII. aprila prema Mrkonjić-Gradu. aprila postigao izvjestan uspjeh. divizije su skoro mjesec dana zatvarale pomenute pravce. " Jedinice 1. a idućeg dana je uređivao odbranu na dostignutim linijama. Naređenje štaba 1. f. 1. Cjelokupna njihova djelatnost sastojala se u protivnapadima ili demonstrativnim napadima. k. Stab divizije je cijenio da neprijatelj ipak ne raspolaže dovoljnim snagama kada ne koristi uspjehe postignute prvog dana. sa dva bataljona pravac Mrkonjić-Grad — Mračaj — Mlinište. snage odbrane su se udvostručile i opasnost od prodora Nijemaca ka Drvaru umanjena je.

loa Izvještaji štaba 1. do 1. . 6. f. Neprijatelj se koristio raznim lukavstvima. kod Mračaja. str. uz podršku artiljerije. 103 Od postavljenih mina stradao je jedan neprijateljev kamion p u n vojnika. bataljon. Kad god su mineri 1.Njemački komandant u J a j c u bio je obaviješten o predstojećoj drvarskoj operaciji. i 4. Neprijatelj je reagovao iz svih oruđa. d. 2. knj. str. Isto tako mu je bilo važno da obezbijedi cestu Jezero — Mrkonjić-Grad. Odatle je slao dijelove u izviđanje. . k. 24. vododjelnicu na planini Lisini. sa vodičima četnicima upao je 27. bataljona na pravcu prema Sipovu. bataljon je izvršio prepad prema Mrkonjić-Gradu i uspio da dođe do ceste i postavi mine. iznenadio 4. bataljon napali su neprijatelja na Senjakovu. aprila u Šibove. Svakodnevno se vodila borba duž svih položaja počev od 3. smjelo i energično loi Izvještaj njemačkog komandanta jugoistoka. koje je odmah počeo da utvrđuje. bataljona uzet je na odgovornost zbog te neopreznosti. a 4. 2. odveo konje i povukao se. . U isto vrijeme i 6. bataljonu dat je zadatak da . bataljona kod Šibova. Mineri su kritikovani zbog polovičnih uspjeha u postavl j a n j u mina. 1098. d. 357 i 133. 101 Očekujući tu operaciju nije htio da ispoljava aktivnost prema Mliništu i kompromituje je. i time obezbijedio polazne položaje u rejonu Mrkonjić-Grada. Brigada je pripremila jedan veći napad k r a j e m aprila. On je u aprilu izvijestio pretpostavljene da zbog rdavih atmosferskih prilika nije moguća padobranska akcija. aprila 2. Prvi napad nije im uspio. bataljona na lijevom krilu. 408. 102 Aktivni su bili svi bataljoni brigade. 13. brigade postavljali mine stradalo je najviše jedno neprijateljsko vozilo. k. Prvi i 6. i 25. 2. bataljon i Izviđački odred. Zbog toga su napali na Senjakovo. IV. A-VII. Jedan njemački »trup«. 1098. t. 186. ali je nastojao da zadrži povoljne polazne položaje na liniji Mrkonjić-Grad — Jajce. knj. str. bataljon je u blizini Jezera prodro do ceste i postavio mine. t. k. d. 713. proleterske brigade. Neprijatelj je uspješno otkrivao i neutralisao postavljene mine. čime je jasno stavio do znanja da želi po svaku cijenu da održi dostignute položaje. Razbili su ga 6. Noću između 24. Stab 4. 103 Izvještaj štaba 1. Zbog toga je n a j p r i j e jakim snagama zauzeo Majdansku kosu. 2. »mora odlučno. 611. i bataljon »Garibaldi«. razbio mu radni vod. proleterske brigade. 104 jer ih nije bilo lako ukopati u t v r d u cestu i dobro maskirati. Na tim položajima neprijatelj se uporno branio. IV. U tom cilju je k r a j e m aprila odlučio da uporno drži Mrkonjić-Grad i sigurno obezbijedi južnu stranu ceste J a j c e — Mrkonjić-Grad. Svakodnevna uzajamna prepucavanja donosila su samo zamor i povremene gubitke. bilo da su se branili ili napadali neprijatelja. bataljon preko Majdanske kose ka Previlu. i »Garibaldi« bataljona prema Senjakovu. Zbornik. Neprijatelj je onda doveo pojačanje i uspio da zauzme Senjakovo. Četnici sa tog terena bili su mu obavještajci i vodiči kroz šume. 114. Takve akcije su se više puta ponavljale. i 4. 24. Zbornik.

Vrhovni komandant Josip Broz Tito i komandant Koča Popović u Jajcu septembra 1943. . 1. Hor 1. novembra 1943. proleterske u Jajcu AVNOJ-a brigade na priredbi za delegate proleterske divizije.

koci Prelaz patrole 1. . proleterske brigade preko Turbeta. Ugra u jesen 1943.Grupa boraca 6. bataljona 1943.

brigade izvršili su prepad na Mrkonjić-Grad. Tu su zaplijenjeni jedan minobacač i jedan šarac. 1098. bataljon 13. Glavnina 13. f. i«« Izvještaj štaba 1. Borbeno raspoloženje bilo je na visini. U kratkoj. Drugi i 4. d. 848 — crkva u gradu. bili povučeni u Mrkonjić-Grad. f. A-VII. brigade pravcem Podšiljak — Brdo — raskrsnica u gradu. 1. a idućeg dana doveo tamo i čitav 2. bataljon 1. SS divizije. 4 ili 5 minobacača i veći broj automatskog oružja. Samo u aprilu napravio je 14 većih ispada i dva puta je uputio »trupove« kroz šumu. k. od Jajca do zapadno od Mrkonjić-Grada. puka. oštroj borbi. proleterske brigade. 46. proleterske brigade. brigade vodile su svakodnevne borbe na vrlo širokom frontu. Prvi i 6. k. Oko grada i u gradu bilo je nekoliko bunkera. 23. na osnovu čega se moglo zaključiti da mu je stalo da po svaku cijenu drži komunikacije J a j c e — Mrkonjić-Grad. Jedinice 1. bataljon imali su u početku više uspjeha. 713. 1 0 6 U borbi se istakao 4. bataljon 13. d. Na desnom krilu 1. 713. bataljon. A-VII. bataljon 13. 2. sa koje su ih lako odbili dijelovi izviđačkog odreda i 2.dejstvovati i zauzeti uporište Previlu. m a j a izdao zapovijest 108 da Mrkonjić-Grad napadnu 1. divizije odlučio je da napadne i uništi neprijatelja u Mrkonjić-Gradu. sa jugoistoka los Naređenje štaba 1. 107 Tih dana je održan Drugi kongres USAOJ-a. Stab divizije je 1. 713. proleterske brigade. koji su te položaje bili uredili za kružnu odbranu. upućeni su delegati na Kongres. Treći bataljon je vršio prepad na Mrkonjić-Grad pravcem Podšiljak — Rogolje. d. Zbog toga je i koncentrisao jake snage na k. razbili su četnike. puka 7. održano je mnogo sastanaka. gdje se nalazi i artiljerija«. To su bili veliki gubici. f. i 13. Treći bataljon i jedan bataljon 13. 1098. U toku noći neprijatelj je pojačao snage na k. brigade napadala je pravcem Gradina — k. Napad na Mrkonjić-Grad Stab 1. Vojno-obavještajni centar divizije došao je do podataka da u Mrkonjić-Gradu ima od 1 000 do 1 400 vojnika iz divizije »Princ Eugen« i nešto četnika. 2/1. brigade i 1. U tim borbama poginuo je 41 borac. a r a n j e n a su 53. koji je nastojao da se »iskupi« što je dopustio da ga njemački »trup« iznenadi prije nekoliko dana u Šibovima. A-VII. bataljon takođe su potisnuli m a n j e dijelove i napali prema k. a topovi su još prije napada. koji su bili na predstraži i njemačku jedinicu u Previli. . 1098. mitinga i drugih manifestacija. 4. 105 Bataljoni su pošli u napad. ali neprijatelj nije reagovao kao sa Senjakova. proleterska brigada. bataljon je potisnuo neprijateljske snage do linije Ladina — Alinovac. k. 3 do 5 topova. 107 izvještaj štaba 1. 3. jer je zaista bio veoma drzak.

4. To prve dvije kolone nijesu iskoristile. uz pomoć protivtenkovskog topa i minobacača. i 6. ali sa istim ciljem. Četvrti bataljon. a za likvidaciju bunkera i drugih uporišta da f o r m i r a j u bombaške grupe. bataljon i ponovo posjeo pogodne položaje na tom brdu. bataljon je napadao pravcem Šibovi — Majdanska kosa — Previla — Oruglo.30 časova idućeg dana. Prvi i »Garibaldi« bataljon napadali su Senjakovo. Dodijeljeno mu je i odjeljenje protivtenkovskih bacača. sa jednom četom 6. trebalo je da u sadjejstvu sa 6. Međutim. 1098. a 6. Neuspjeh u napadu na grad još više je potencirao t a j umor. i 13. Neprijatelj je osjetio da mu sa tih pravaca ne prijeti velika opasnost pa je glavne snage. k. za uništavanje neprijatelj e vih bunkera i utvrđenih kuća. kada su se bataljoni povukli na polazne položaje. Stab 1. 4. sa zadatkom da brzo upadne u istočni dio grada. koji su odlučno nastupali — 2. Iz topa i minobacača ispaljeno je 40 granata i mina. skratio front. Poslije likvidacije tih uporišta dio snaga trebalo je da se orijentiše prema Jezeru. k. Nep r i j a t e l j se branio iz bunkera i rovova ispred kojih su bile postavljene žičane prepreke. bataljonu. da spriječi prodor neprijatelja prema . bataljon uz rječicu. bataljon prodrli su do ivice grada. divizije takođe je uvidio da je dotadašnji način odbrane pravca prema Mliništu donosio velike gubitke i zamor. sa zadatkom da što prije upadne u grad. bataljon. m a j a u 22 časa. a naročito vatru iz teških oruđa. Na tim položajima neprijatelj je organizovao jaku odbranu. kolona na pravcu Podšiljak — Brdo došla je do prvih neprijateljskih položaja i tu stala. brigade napadala je mlako i nepovezano. a mogle su da upadnu u grad i unište neprijateljski garnizon. Brigada je čitav mjesec dana vodila iscrpljujuće borbe i bila umorna. bataljon se nije brzo organizovao za odbranu.su napadali 2. koji je napadao na desnom krilu. Kolona 13. Zbog toga je promijenio taktiku i povukao glavninu 1.109 Napad je počeo 2. zauzeo je neprijateljeve položaje na brdu Orugla. privezali za sebe glavne neprijateljske snage i uporno pokušavali da prodru u grad. što je neprijatelj primijetio i ubrzo protivnapadom zbacio 4. koncentrisao prema 2. bataljon preko Previle. iskopao duboke rovove. pokrio ih i povezao saobraćajnicama. jer je angažovala te neprijateljske snage i onemogućila im da intervenišu prema Mrkonjić-Gradu. G r u p a je ipak izvršila zadatak. bataljonom likvidira neprijatelja u Previli i na brdu Oruglo. 6. Napad je t r a j a o sve do 4. 1098. Drugi bataljon je napadao p r a v cem Šibovi — Majdanska kosa. a 4. Neprijatelj se uplašio i pobjegao u grad. bataljona. i 6. Bataljonima je izričito naređeno da se ne zadržav a j u i ne prepucavaju sa neprijateljem nego da odlučno i brzo d j e j stvuju. Takođe ni grupa koja je napadala Senjakovo. Četvrtom i 6. a djelimično i minska polja. Artiljerijska priprema počela ]e pola časa ranije. bataljonu pridat je i protivtenkovski top radi uništavanja neprijateljskih uporišta. pogotovo što je neuspjeh došao zbog nedovoljno odlučnog djejstva nekih kolona. brigade malo dublje. odnosno slabog sadjejstva u toku napada. Drugi i 6. nije uspjela da zbaci neprijatelja.

183—200. d. zadržala ga vatrom i blagovremeno izvijestili bataljone. do početka drvarske operacije. 2. ali nije uspio da povrati kosu. maja. Nijemci su uzvratili takođe bombama i primorali 1. iz rovova i zaklona. . U drugom jurišu četa je pustila neprijatelja da dođe blizu rovova i onda ga zasula bombama. Tu su joj se pridružile 2. str. bataljon. što se pokazalo veoma korisno. Bataljoni su dočekali neprijateljske kolone na uređenim položajima za odbranu. A Nijemci su očekivali da će krenuti čitava 1. m a j a dijelovi izviđačkog odreda 7. A-VII. A-VII. Neprijatelj se našao kao u kliještima i naglo se povukao ostavljajući na grebenu 11 mrtvih. 113 Naređenje štaba 1. prema 4. 713. U sumrak su bataljoni obuhvatili jačim snagama neprijateljska krila. Međutim. četa pa su zajedno izvršile protivjuriš. str. P r v a njegova četa uspjela je da odbije tri uzastopna neprijateljska juriša. 44. bataljona prema Mrkonjić-Gradu. brigada zapadno od nje. t. bataljona Blažo no Naređenje štaba 1. Neprijatelj je dočekan snažnom vatrom na vrlo bliskom odstojanju. 4. neprijatelj je uspio da ovlada tim dugim planinskim grebenom. Jedinicama je naređeno da se ukopavaju. SS divizije iz Mrkonjić-Grada izvršili su ispad na Majdansku kosu. proleterske brigade. Došlo je do borbe prsa u prsa. četu da se povuče u druge rovove. m a j a pošao u susret »kolonama«. SS divizije prije zore 16. Zbornik. knj. 3. t. d.114 Bataljoni su uspjeli da razbiju neprijateljev napad i da ga n a t j e r a j u na povlačenje prema Jezeru. 25. proleterske brigade. 113 Stab 1. već 6. k. k. P r i j e drugog ispada poslužio se lukavstvom. 115 Za vrijeme te borbe puškomitraljezac 2. Kod uhvaćenog (podmetnutog) četničkog »kurira« pronađen je dokumenat da njemačke jedinice n a p u š t a j u Mrkonjić-Grad. potpomogn u t dijelovima 2. d. 8. Neprijatelj je popustio i povukao se. 13. Koristeći maglu i ispresijecan teren. P r v a proleterska brigada posjela je položaje u rejonu Sipovo — Sokolac — P o d k r a j — Gerzovo. bataljona. knj. neprijatelj je napravio još dva jača ispada. 111 Poslije napada na Mrkonjić-Grad neprijatelj je mirovao nekoliko dana. IV. i 6. Razvila se borba koja je t r a j a l a do 17 časova. Na osnovu toga je dio izviđačkog odreda 7. proleterske divizije. 114 Partizanska štampa. Izviđačka odjeljenja bataljona otkrila su nastupanje neprijatelja. bataljonu. Takođe je ukazano i na potrebu pojačane budnosti i veće odgovornosti u čuvanju boraca. 7. 27. f. 1. dva puta je vršio protivnapad. na liniji Gerzovo brdo — Borik — Branište. brigada i to bez obezbjeđenja. Izvještaj štaba 1. f. d. proleterske brigade. na Crnom vrhu i Sjenokosu. "i Naređenje štaba 1. i 3. k. brigade je odmah uputio jača izviđačka odjeljenja iz 2. proleterske brigade. »Prva proleterska« br. 24. 26. f.Mliništu. i 16. 137—140. a sa f r o n t a ga napali m a n j i m dijelovima. 31. Glavni teret borbe pao je na 2. A-VII. 713. 110 Manji dijelovi bataljona istureni su prema neprijatelju sa zadatkom da ga blagovremeno otkriju i da ga zadržavaju dok se glavne snage ne razviju za borbu. d. 111 Izvještaj komandanta 1. Četvrti bataljon. 1. Zbornik. IV. 112 U toku maja. A-VII. 713.

Dijelovi 2. 117 Slala je odjeljenja i prema cesti Donji Vakuf — Jajce i J a j c e — Mrkonjić-Grad u diverzantske akcije. Bilo je priredaba. Politički komesar divizije n a j d a l j e je skočio. 119 Zimski period. k. 7. A-VII. 6. U selu P o d k r a j održana je 14. Sada je štab brigade naredio da se uvijek. veselih večeri. 11. pjesmi i veselju susreli borci koji su mnogo puta bili zajedno u jurišima. brigade i po 50 boraca iz svih drugih bataljona 1. proleterske brigade. na kojemu su se u kolu. Sekulović je tada pošao da izvuče ranjenog druga. borbi protiv nepismenosti. Prvo je izvršena smotra. sedeljki. komandirima i političkim komesarima zadavali su veliku brigu novi borci »prekomorci«. pa takmičenje i opšte veselje. 713. k.1. divizije. i »Garibaldi« bataljona i minersko odjeljenje izvršili su 12. Nijesu imali dovoljno iskustva u borbama. k. f. Mladom s t a r j e šinskom kadru trebalo je pomoći da sa više umješnosti i odgovornosti vodi jedinice. izdavanja četnih listova. no Izvještaj štaba 1. d. Sekuloviću je uspjelo da iznese ranjenog borca. velikih priredbi i manifestacija. A-VII. koji su mnogo puta jedan od drugog zavisili i međusobno se pomagali. Partijskoj organizaciji. poginuli sahrane uz vojničke počasti. m a j a jači napad na neprijateljske položaje duž ceste J a j c e — Mrkonjić-Grad. Uspjeli su da izbiju na cestu i minersko odjeljenje je postavilo protivtenkovske mine od kojih je idućeg dana raznijet jedan kamion sa vojskom. od kojih su 3/4 bili »prekomorci«. m a j a velika manifestacija. Ali je nedostajalo većih zajedničkih skupova. Naređenje štaba 1. i si. 2. d. Kao i uvijek brigada je ukazala punu p a ž n j u ranjenim borcima. proleterske brigade. Za to vrijeme Marija ga je neprekidno štitila vatrom iz puškomitraljeza. proleterske brigade. 713. 8. stalne borbe i marševi n a j više su pogodile kulturno-zabavni rad. 712. Za to se postarao politički komesar divizije Vlado Sćekić. 8. a zatim je održana priredba. f. 118 Otkako je organizovala odbranu po dubini. A-Vli. us Naređenje štaba 1. brigada je neuporedivo m a n j e uznemiravana i mogla je da odmori ljudstvo i da razvije druge aktivnosti. kada za to postoje mogućnosti. d.Sekulović i njegov pomoćnik Marija Sladić vidjeli su da neprijatelj potiskuje dijelove 4. 12 " na koju je došlo po dva bataljona iz 1. 116 Brigada se borila da preuzme inicijativu. U takmičenju je vladao pravi sportski duh. N j o j nije nikada ni trebalo mnogo vremena pa da rad oživi. i 13. To je pozdravljeno aplauzom. Vojnički sektor je dobio nov sadržaj. Njihova m r ž n j a prema neprijatelju i želja da svoju revolucionarnost na djelu pokažu mnoge od n j i h odvela je u smrt. f. . da drži neprijatelja u stalnoj napetosti i da ga primora da se kreće sa velikom opreznošću i jakim snagama. To je bilo divno slavlje. bataljona. a bilo je i slučajeva da su htjeli da se brzo dokažu. raštrkancst jedinica. U borbama u aprilu i m a j u brigada je imala preko 150 boraca izbačenih iz stroja. igri. 2. Bataljon se povukao ne primjetivši da je na položaju ostao jedan ranjeni borac. »8 isto kao pod 111.

bataljona obezbjeđivale su ih od neprijatelja. sa 47 posto boraca mlađih od 25 godina. Cebo Alija Cebica Lojo Serif.4 posto. Babić Strahinja. Hadžimešić Rašid. Mazepa Ratko. Komadanović Ranka. 2. napisao je opširnu instrukciju o zadacima skojevskih organizacija u jedinicama NOP i DVJ. Elez Vlado Crni. Takođe je trebalo pomoći u organizaciji i učvršćenju narodne vlasti. ali joj je priznanje omladine Jugoslavije bilo među najdražima. odnosno gotovo svaki treći borac. 123 P r v u popunu brigade takođe su sačinjavali omladinci — sa Romanije i iz Sarajeva. zamjenik političkog komesara. Hadživuković Blažo. Mazepa Vladislav Disa. Čubrić Svetozar. bataljon. narodni heroj. ICujundžić Petar Pišmo. i uputstvo političkim komesarima i sekretarima bataljonskih komiteta P a r t i j e o f o r m i r a n j u omladinskih četa. 40 konja i plugovi dovedeni od Kupresa. Kelava Josip. godine. Mazepa Mihajlo Mijan Cigo. sa 66 posto. Goražda i Jahorine u brigadu je stupala gotovo isključivo omladina. Mandić Krsto.Politički rad na ovom terenu bio je neophodan da bi se razbio uticaj četnika. Proleteri se nijesu smjeli »povojničiti« i od n j i h se zahtijevalo da upoznaju narod sa situacijom na bojištima i konkretno dokazuju da su četnici u službi okupatora i na strani koja sigurno gubi rat. Centralni komitet SKOJ-a. Dukić Đorđe Raketa. Hadživuković Božo. bataljonu i pri štabu brigade. Krunić Slavko. Preko 67 posto njenog prvog sastava činila je omladina do 25 godina. Pejković Jovo Keza. Rad SKOJ-a i rad sa omladinom počeo je odmah poslije osnivanja brigade. i na k r a j u »najstariji«. 6. U rejonu Foče. Treći bataljon je bio »najmlađi«. 1 2 1 Brigada je dobila prelaznu zastavu Drugog kongresa USOJ-a i Prelaznu zastavu Drugog kongresa Ujedinjenog saveza antifašističke omladine Jugoslavije — USAOJ-a. Narodnooslobodilački odbor je organizovao oranje i sijanje u Sipovu i okolini. komandir. Mali »Jevrej«. Babić Milan. Jagodić Marija Maca.* * Omladinska četa 3. . u m a r t u 1942. dobila je 1. bataljona. sa 70 posto. zamjenik komandira. Tada su formirane omladinske čete u 3. kao najbolja. a onda 5. Kostović Aleksandar Prč. proleterska brigada. 1 2 2 To je još jedno veliko priznanje brigadi. Za tu akciju su oko 120 volova. bila pretežno omladinska. po sastavu. Milić Neđo. Brigada je dobila mnogo pohvala i priznanja. Jer. Miletić Vide. politički komesar. a čete 6. Donlić Milan. a naročito njenoj omladini. sa 76 posto. Seljaci su orali i sijali. Lailović Niko. ona je od svog osnivanja. 4. Janković Dimiitrije Cici. a onih do 20 godina bilo je 31. Antunović Miša Dabula. sa 78 posto omladine. 1. i 5. sa 60 posto.

Vargović Tonči. Rebić Ljubo Kašljuean. radu. proleterske brigade. Za komandire i političke komesare omladinskih četa određeni su mlađi komunisti. 99. tom I. Starović Branko. a u bataljonima komitet SKOJ-a. 3. Pavković Sveto. Graif Arpad. Vuković Neđo. Za rad sa mladima izrađen je odgovarajući plan i program za njihovo vojničko osposobljavanje i političko vaspitanje. članovi P a r t i j e koji su i po svom uzrastu bili najbliži mladima. Zižić Vasilije. zamjenik političkog komesara. Miljak Sveta. f. Veliki broj omladinaca nijesu bili članovi SKOJ-a. Starović Vaso Ušljo. Slično kao u Partiji i u SKOJ se nije moglo lako ući. Prvi bataljon je izvodio nastavu sa tim omladincima. Aćimović Milan. Tako je od juna mjeseca i 1. da ih osposobljavaju i vaspitavaju i od n j i h stvore dobre članove SKOJ-a. Straka Dragica Vrčko. Damjanović Pero. bataljon bio pretežno omladinski. igri i zabavi. politički komesar. Heskemari Heskia. U četama je postojao aktiv SKOJ-a. Simović Gligor Gliša. d. komandir. Prvi bataljon nije imao omladinsku četu. Tuka Ante. 123 Uputstvo CK SKJ. Bosiljčić Zivko. Njego Javo. Pejović Bozo Bespara. U bataljon je došlo 18 omladinaca. 25. I Vrhovni štab je vodio posebnu brigu o mladima. 122 Dokumenti istorije omladinskog pokreta. Starović Brane Sabotaža. Zbog toga su u borbu uvođeni postepeno. Samuel Kamhi. Tuševljak Rastko. Komitet su sačinjavali sekretari aktiva SKOJ-a u četama. Visocki Boro. t. a u borbama sa četnicima čete omladinaca napadale su uz čete proletera i tako se kalile i sticale nova borbena iskustva. Rebić Veljko. borce i komuniste. Pašukanović Avdo. Sarić Mileva. Barzutović Milorad. Rustam Meho. 713. Visocki Aleksandar Aco. Omladinska četa 5. Mladi su slobodno vrijeme provodili u učenju. Vargović Ljerka Lela. Daniti Luna Zara. Curković Milan. bataljona. str. II. 121 Naređenje 6. Sekarić Brane. Sarić Jovan. . Aldahari Mardehaj Grga. Starović Ranko. d. A-VII. bataljona Batar Mihovil Milan. Satmokovlija Jakov. Iz tog bataljona i Crnogorskog omladinskog bataljona 60 omladinaca ušlo je u sastav 1. Baruh Hela Seka. 1. Zbornik. Kad je bataljon upućen u Crnu Goru uz njega se stalno nalazio Durmitorski omladinski bataljon. Ramzo »Medo«. 142. k n j .Osnovni zadatak komandi i partijskih organizacija bio je da p r i h v a t a j u te omladince. članova SKOJ-a iz Sarajeva. Radovanović Mira Ra. Organizacija SKOJ-a u brigadi bila je slična partijskoj organizaciji. Sarić Stjepan. Radović Milovan Bulovan. k. Kosorić Nikola. Sektašilo se jer su i u SKOJ-u za prijem novih članova zadržani kriterijumi iz doba ileMiirčetić Radovan Pop. Sokolović Nada Sunj alo. Prodanović Cedo. Graif Drago. Spaho Tafro Fatima. bataljona 1. Izričito je zabranio da se omladinci uvode u borbu prije nego očvrsnu i steknu potrebna znan j a i iskustva.

Promene u partijskoj organizaciji praćene su odgovarajućim promjenama i u SKOJ-u. poslije Prvog kongresa omladine postavljen je zadatak da se u brigadama osnuju komiteti SKOJ-a. Politički rad u SKOJ-u bio je prvi uslov za pravilan razvoj omladine. Omladinci iz brigade u mnogim selima su udarali temelje omladinskoj organizaciji. SKOJ u brigadi bio je u pravom smislu rezervoar iz kojega je Partija crpjela nove snage. Za vrijeme borbe omladinci nijesu zaostajali za starijima. biroa i kasnije. (ili Zbornik. . godine. od zajedničkog čitanja. To je bio jedan od osnovnih sektora rada partijskih ćelija. Rad SKOJ-a sa omladinom na selu bio je raznovrstan. sticali su najosnovnije pojmove iz geografije i istorije. đ. Omladinci su slobodno diskutovali. t. br. Rasprave i diskusije vođene su na četnim konferencijama. To je bio nepresušan izvor. Mnogi skojevci primljeni u P a r t i j u ostajali su i dalje u aktivu SKOJ-a ili su u partijskoj ćeliji bili zaduženi za rad u SKOJ-u. 0 domaćim izdajnicima i slugama okupatora. nove članove. U svakom sačuvanom izvještaju ćelija.galstva. Na Savjetovanju k r a j e m decembra 1942. o Antihitlerovskoj koaliciji. Vladalo je veliko povjerenje. do prorade partijskih materijala i predavanja sa diskusijom o narodnooslobodilačkoj borbi. Političko obrazovan j e je obuhvatalo sve. bataljonskih komiteta. Rad sa omladinom davao je vidne rezultate. ali su se kriterijumi za prijem teško mijenjali. a sastanci SKOJ-a ili omladine korišćeni su za sistematsko političko obrazovanje prema pripremljenim programima. vaspitnom.). Skojevci su uvijek bili među prvima kada su traženi dobrovoljci za bombaše. vježbali u horovima. o Sovjetskom Savezu i Crvenoj armiji. bio je zadužen da radi na nekom sektoru — vojničkom. političkom. čitali knjige. o bratstvu i jedinstvu naših naroda. Omladince je trebalo naučiti da r u k u j u oružjem i kako da se bore. 19. kulturnom. SKOJ se lako i brzo prilagođavao novim uslovima života i borbe. 1943/15. o zadacima Partije i SKOJ-a. Sa sigurnošću se može tvrditi da nema k r a j a kroz koji je brigada prošla a da u n j u nije stupilo po nekoliko omladinaca. ali mnogo je doprinosilo da organizacija SKOJ-a ne oslabi. Vojnički sektor imao je prioritet. redovno se izvještavalo o r a d u SKOJ-a. sa omladinom na selu itd. Partijska organizacija je poklanjala veliku pažnju radu SKOJ-a 1 omladine. knj. Skojevci su pisali članke za četne novine. Svaki omladinac. 124 Osnovan je brigadni ko124 Odluke I kongresa USAOJ-a. 3. SKOJ je uglavnom bio nosilac kulturnog rada u jedinicama. borili se protiv nepismenosti. bili su najaktivniji u organizaciji i izvođenju priredbi. novoj sredini i prijemu novih boraca. Niko im nije uzimao za zlo ako su nešto pogrešno rekli ili je to bilo protiv nekog upereno. SKOJ je u t a j rad unosio svoj omladinski entuzijazam i takmičarski duh. II. o međusobnim odnosima i odnosu prema omladini uopšte i si. Arhiv CK SKJ. U zabavi i veselju bili su neumorni. član SKOJ-a. To nije bilo dupliranje rada.

koja bi se razvila u nove snage. ne shvati tragično. bataljona. Delegacija omladine brigade zavjetovala se Kongresu da će sa ponosom nositi dobijenu zastavu i svojim radom i borbom postići još veće uspjehe. Zastava Drugog kongresa USAOJ-a primljena je sa velikom radošću u brigadi.mitet SKOJ-a. Tu je SKOJ iskazivao sve svoje organizacione sposobnosti. U svakoj četi. o diskusiji i pozdravu koji mu je u ime omladine brigade izručio Marijan Vasilić Mare. u cijeloj brigadi održane su konferencije na kojima je govoreno o Kongresu. 1 2 7 * Od mlađih boraca ostala su samo 433. proleterske. koji su sačinjavali sekretari bataljonskih komiteta. Komiteti SKOJ-a mnogo su doprinijeli da se poslije bitke na Sutjesci očuva duh i moralni lik omladine 1. film 4/255. d. . SKOJ je mnogo učinio da se velika pogibija. 12ß Izvještaj o radu SKOJ-a u brigadi. 5/1. od kojih su 303 bili članovi SKOJ-a. A-VII. 708.* Kako su sve popune brigade sačinjavali uglavnom omladinci to je bilo najznačajnije polje rada za SKOJ. Prvi sekretar brigadnog komiteta SKOJ-a bio je Jagoš Srdanović iz 1. Jedan od prvih zadataka brigadnog komiteta SKOJ-a bio je da zadatke sa Prvog kongresa USAOJ-a usvoji svaki omladinac. 12 ') 12 5 Izvještaj partijskog rukovodioca 1. Sekretar brigadnog komiteta SKOJ-a biran je na zajedničkom sastanku. ostala bi klica. U najkritičnijim časovima na m a r š u ka Ivan-seklu. Uskoro joj se pružila prilika da u drvarskoj operaciji i poslije n j e u borbama i manevrima kod Mliništa. proleterske brigade. a kasnije je bio uz štab brigade. na Mrkalj kladama. 125 Komitetu je pružao pomoć član politodjela brigade zadužen za rad sa omladinom. više od četvrtine sastava. Nekada se u tim aktivnostima pretjerivalo i ispoljavala se neka vrsta »avangardizma«. 1. proleterske. sa isključivim zaduženjem da radi »po omladinskim pitanjima«. f. zrelost i svijest da prihvati nove ljude. k. na Vranići i Bašarinac polju pokaže svoju visoku borbenu sposobnost i da izdrži gotovo natčovječanske napore. Sekretar komiteta je neko vrijeme bio na svojoj dužnosti u bataljonu. Omladina i SKOJ u brigadi uvijek su bili spremni za nove zadatke. o rezultatima njegovog rada. u borbama na Neretvi. Tako su i nastavili kroz cijelo vrijeme ratovanja. Zastava je obavezivala omladinu brigade na još veće uspjehe. u bici na Sutjesci. Prevladalo je mišljenje: da je palo i više ostalo bi ih ipak dosta da se dalje razvije plamen borbe. da ih uvrsti u svoje redove i da na n j i h prenese duh 1. Svaki sekretar bataljonskog komiteta bio je kandidat za sekretara. Arhiv CK SKJ. Brigadni komitet SKOJ-a bio je veoma aktivan. što je kritikovao politodjel brigade. komitet je održavao sastanke radi dogovora o pripremi omladine za borbe.

brzo dovela do sloma južnog krila n j e mačkog f r o n t a u Evropi. ispresijecaju jedinice NOVJ i po dijelovima ih uništavaju. u slučaju savezničkog iskrcavanja na ma kojem dijelu obale Balkanskog poluostrva nesigurna pozadina. kao način obračuna sa NOVJ. Mrkonjić-Grada.da unište najviše vojno i političko rukovodstvo NOR-a i na t a j način ga obezglave i učine bezopasnim za duži period. mjestu i fazama. Planom su bili detaljno predviđeni postupci svih učesnika operacije. 369. Prvi put su i u n j o j Nijemci protiv snaga NOVJ upotrijebili padobranske jedinice. minobacačima i mitraljezima. motorizovani odred. Nijemci su napravili ovakav redosled: prvo. 92. sa snažnom NOVJ za leđima jedinica koje brane priobalni pojas. U cent r u njihove pažnje bio je Vrhovni štab NOVJ. istina velikog obima. SS i 118. Livna i Bihaća i koncentričnim napadom da prodru u Drvar. već pokušaj ugroženog protivnika da se na brzinu riješi velikih nedaća koje je predviđao. a u Italiji saveznici potiskivali njemačke trupe ka sjeveru. da zauzmu centar veze i onemoguće komandovanje okolnim partizanskim jedinicama.OD DRVARA DO SANDŽAKA Brigada u drvarskoj operaciji Njemačka Vrhovna komanda uvjerila se da uprkos mnogih ofanziva snage NOVJ neprekidno jačaju i rastu. poslije čega se spuštaju padobranci i jedrilice sa vojskom. topovima. Banjaluke. Za tu operaciju n j e mačka komanda je pripremila dijelove 7. Tako je velika n j e mačka vojna sila izabrala diverziju. oklopni . ona je bila svjesna da te snage ozbiljno ugrožavaju njemački front na Balkanu i da bi. po vremenu. Zato su pokušali da na drugi način poboljšaju svoju situaciju . Jajca. U isto vrijeme jake njemačke snage trebalo je da nastupaju od Bosanskog Grahova. Njemačka komanda je preko obavještajne službe utvrdila da se Vrhovni štab NOVJ nalazi u Drvaru i pripremila je operaciju poznatu pod imenom »Konjički skok«. 202. kao kada je preduzimala ranije ofanzive. Time je priznala da t a j n j e n pokušaj nije izraz njene snage i moći. U situaciji kad su trupe Crvene armije i dalje napredovale na zapad. lovačke divizije. legionarske divizije. niti za operacije uništavanja njenih većih grupacija. Njihovo je bilo da unište Vrhovni štab i institucije oko njega. snažno bombardovanje. i 373. No i Vrhovna njemačka komanda i komanda jugoistoka takođe su znale da više ne raspolažu snagama ni za ofanzivu protiv cijele NOVJ.

Brigade su inače bile oprezne. isturene duboko naprijed. ojačani 2. ojačani 3. a glavninom se uputio preko Gorice prema Sipovu. bataljon 13. bataljon duž ceste Mrkonjić-Grad — Rogolje — Mlinište. brigadi i olakša kolonama svog 2. na čelu sa komandantom Vašom Jovanovićem i političkim komesarom Vladom Šćekićem našla se na jednom od najvažnijih pravaca nastupanja njemačkih snaga. zatim artiljeriju i avijaciju za podršku. iako 1. U 5 časova 25. bataljon. Težio je da udarom u bok nanese gubitke 1. T a j bataljon lako je potisnuo J a n j s k i partizanski odred i m a n j i m snagama obezbijedio svoj lijevi bok prema izvoru Plive. divizija nije znala njihovu glavnu zamisao. a onda kamionima do Mrkonjić-Grada. divizije. koja je nastojala da se od J a j c a i Mrkonjić-Grada što prije probije prema Drvaru. da opreznije nastupa. SS divizije krenule su u napad: ojačani 1. Izviđačka odjeljenja. Avioni su u ranu zoru izviđali teren i navodili artiljeriju i jedinice na ciljeve. dočekale su neprijatelja istočno od Gorice. SS »Princ Eugen« divizije (bez 14. Patrole 6. a izviđački odred divizije u Mrkonjić-Gradu. SS divizije na liniji Sarići — Sipovo — Trnovo — Gerzovo i dalje prema Peckoj. Stab 1. bataljona. proleterskom brigadom spremno dočekala kolone 7. iako neznatne jačine. bataljon i odmah nastavio dalje. knj. SS divizije odredio je jedinicama zadatak za svaki dan. puka). neposredno pošto je počeo napad. bataljon 13. ispred kojih je bila glavnina 1. njemačkog puka prvi je krenuo u napad. bataljon kamionima iz Busovače u Vinac. Nijemci su počeli napad prema planu. kamufliranih položaja na polazne položaje za napad: 3. 1 P r v a proleterska divizija. njemačke jedinice su prebačene sa udaljenih. 1. . puka u toku noći vozom iz Bugojna u Jajce. a izviđački odred u pravcu Ključa. Ojačani 1. jer je dan ranije obavještajna služba pribavila podatke da neprijatelj priprema veću ofanzivu. 94—96. Snažnom artiljerijskom vatrom tukla je položaje 6. m a j a sve jedinice 7. da otvara vatru i tako oglašava dokle je stigao. brzo napredovanje. brigade brzo je uputio 2. bataljona. sa artiljerijskim divizionom. 2 Neposredno pred napad. i 13. Sesti bataljon dočekao je neprijatelja na ranije uređenim položajima na liniji Sarići — Sipovo — Vražići. brdske divizije. bataljona. bataljon pravcem Jezero — Sipovo — Jasenovi Potoci. 2. Oko podne napala je i neprijateljska kolona od Jezera. str. Komandant 7. na pravcu 7. bataljonu. u pomoć 6. koji nije izdržao jak pritisak neprijatelja. bataljon izbio na Sokolac neprijatelj je već bio potisnuo 6. bataljon iz rezerve. iz Spirića. bataljon napao je pravcem Vinac — izvor Plive — Mlinište. već je bio kod Jezera. Kad je 2. 2. izviđački odred 1. Drugi bataljon ga je na vrijeme primi1 Oslobodilački rat. Nijemci nijesu uspjeli da postignu taktičko iznenađenje. Neprijatelj je uporno napadao. P r v a proleterska divizija je sa 1. i 3. Pustio ga je do ispred samih rovova i onda ga tukao.bataljon i 105. vatrom su n a t j e r a l a neprijatelja da se razvije za borbu.

neuobičajeno za njega. « Depeša 1. proleterskoj brigadi. . Nijemci su bili iznenađeni otporom na položajima kod Sipova. 5. »Garibaldi« je u prvim borbama utrošio gotovo svu municiju i morao je čekati popunu. jer su 1. 392. f. 372. bataljon vodili su teške borbe na padinama Pljevskih i Dragnića Podova. gdje će dobiti dalje naređenje.« 5 Mada je brigadi u tom t r e n u t k u bio potreban svaki borac. bataljon je upućen kao pojačanje 13. proleterskog korpusa: »Najhitnije i najkraćim p u t e m uputite jedan bataljon 1. 6. i 26. došao vrhovni komandant Tito. po običaju. ovom prilikom i u toku noći bio aktivan. dočekao ga iz zasjede i odbacio na istočne padine Sokolca. Oni su bili na dominatnim položajima 3 Isto. Prva brigada nije bila u punom sastavu. 1. Prevagu je odnijela brojna i tehnička nadmoćnost neprijatelja i brže dovođenje novih snaga. 713. brigade ponovo je blagovremeno uočio neprijatelj e vu n a m j e r u i prebacio je 1. proleterskog korpusa.jetio. knj. m a j a borba nije prestajala. 4 a 3. proleterske brigade i glavnina 13. bataljon. koji je bio najbliži Potocima. Tako su se kod Sipova našle glavne snage 1. Zbog toga se obratio štabu 13. Rano u j u t r o 26. Bataljon čim dođe u Potoke da se javi štabu korpusa. Bataljoni 1. svaka je bila opremljena za samostalno djejstvo. SS divizije izričito je naredio »naročito je. k. d. bataljon i »Garibaldi« ne snabdeju municijom. A-VII. 713. nastojali da noću povrate položaje koje su izgubili preko dana. Uspjela je da potisne čete 6. A kako je neprijatelj. brigade. k. Zbornik. korpusa. SS »Princ Eugen« divizije. došlo je do snažnog sudara koji je trajao čitavu noć. A-VII. Stab brigade nije imao na raspolaganju rezervu da interveniše. bataljon na svoje desno krilo. 13. 2/2. Neprijateljska kolona koja je nastupala od Sipova preko Sokolca i P o d k r a j a bila je najefikasnija. Sve tri n j e gove kolone napredovale su na svojim pravcima. 25. proleterske su. i bili su ponosni što im je ukazano veliko povjerenje da u tako teškim momentima njihov bataljon neposredno obezbjeđuje Vrhovnog komandanta i najviše rukovodstvo NOB-a. Ojačali su lijevo krilo i pokušali da obuhvatom preko Pljevskih podova ugroze jedinice 1. ona je tamo odmah uputila 3. U toku noći između 25. važno da se za vrijeme mraka dodir sa neprijateljem ne izgubi«. poslije desanta na Drvar. Komandant njemačke 7. U to vrijeme 1. A-VII. proleterske brigade. 112. f. puka njemačke 7. Obavještenje 5. m a j a neprijatelj je produžio napad. Toga dana je došlo i naređenje štaba 1. d. ali su i međusobno sarađivale. 3 U isto vrijeme je naredio potčinjenima da m o r a j u napredovati bez obzira na gubitke. Nekoliko dana ranije 4. proleterske brigade. i 2. d. ali su odmah reagovali. proleterske sa molbom da pomogne u zaustavljanju neprijatelja »makar do noći« 6 dok se 6. f. 2/1. str. bataljon bili angažovani u borbama na desnom krilu. proleterske brigade u Potoke. Stab 1. bataljona i bataljona »Garibaldi« i pred noć izbija na cestu Rogolje — Mlinište. Proleteri su upoznati da je u Potoke. je bio na obezbjeđenju divizijske bolnice. i 2. d. k. IV. * Naređenje štaba 1. « Pismo štaba 1. t.

a oni su znali da neprijatelj ne smije proći. 11. Nep r i j a t e l j je uporno nastupao duž pruge prema Mliništu i potiskivao 2. povukao u šume Smiljevca. str. Sesti i 4. divizije zaključio je da se radi o napadima jačih snaga. 4. bataljon. Poslije podne neprijatelj je. čim je zauzeo željezničku stanicu Mlinište. i 2. k. A kada je u toku dana dobio obavijest o neprijateljskom desantu na Drvar i kada su počele da d j e j s t v u j u neprijateljske kolone i prema 13. bataljona. Tog dana je stupio u borbu i 4. puka došao je na položaj da bi ličnim prisustvom pomogao izvođenju napada. bataljon.pogodrim za odbranu i osmatranje. Nepovoljnost je bila i u tome što je prekinuta veza sa 1. bataljon i obezbjeđivao sadjejstvo sa 13. Za brigadu je bilo neuporedivo opasnije ako krene ka Glamoču. 7 Međutim. Na osnovu početnih djejstava neprijatelja. bataljon. Lijeva kolona 13. . Prema procjeni štaba 1. štab 1. minobacača i »šaraca« položaje 1. koji je bio na desnom krilu. bataljon. brigade nije mogao da procijeni neprijateljeve n a m j e r e poslije zauzimanja Mliništa. To se moralo učiniti po svaku cijenu. političkog komesara 1. bataljonom pa se nijesu mogla uskladiti djejstva u budućim okršajima. brigade tu je poginulo n a j m a n j e 300 njemačkih vojnika. Stab 1. sa prepolovljenim snagama. To bi zahtijevalo odbranu dva pravca. puka nastojala je svim silama da prodre preko Dragnića Podova. Postojala je velika opasnost da ih ta kolona napadne s leđa. Zadatak divizije da spriječi prodor neprijatelja prema Potocima i Drvaru sada je postao imperativ za svakog borca i starješinu. znatno je pojačao 6. a 2. na isti način nekoliko puta. proleterskom brigadom. da najveće teškoće oni snose na svojim leđima i da preko svoga ličnog p r i m j e r a mobilišu sve borce okolo za izvršenje zadatka. 721b. d. knj. A-VII. zahvaljujući izrazitoj nadmoćnosti.« 8 Time je jasno ukazano komunistima na ozbiljnost situacije. Zbornik. tukući neprestano iz artiljerije. Neprijatelj je. proleterske divizije. Zato se 1. prodor njemačke kolone prema Mliništu zabrinuo je 1. d. da najteže situacije oni riješe. i 2. 8 Izvještaj štaba 1. Sačekivali su ga ubitačnom vatrom. Politički komesar divizije upozorio je sve političke komesare i partijske organizacije: »Osnovno je da partijske organizacije izvrše svoj zadatak. A bataljoni su čekali da njemački streljački stoj priđe što bliže. duž željezničke pruge prema Mliništu. 45. 183— Pismo f. potisnuo brigadu i ušao u Mlinište. da partijci budu na svom mjestu. Trećeg dana je nastavljena borba nesmanjenom žestinom. 26. Postojala je mogućnost da krene prema Glamoču ili prema Drvaru. 9 Odmah je pregrupisao jedinice i glavni 7 —200. proleterskoj brigadi bilo je jasno da se radi o ofanzivi većih razmjera. proleterske brigade. nastavio prodor prema Lipovici. Bataljoni su imali 7 poginulih i 16 ranjenih. bataljon uporno su branili te položaje i onemogućili Nijemcima dalje napredovanje. Komandant njemačkog 13.

bataljon 1. puka 7. i 2. knj. Trebalo je da uspostavi vezu sa 1. tu kolonu je zaustavljao 2. Glavnim snagama je nastupao prema položajima kod Lisine. brigade izvjestio je štab 1. Grupa je uspostavila vezu. 2. jer jedino na ovom pravcu nije uspio da prodre ka Drvaru. U stvari. i 6. jer je u prvom sudaru kod Dragnića Podova pretrpjela velike gubitke i znatno je zaostajala za glavninom. 12 Neprijatelj je uz mnogo žrtava uspio pri k r a j u dana da zauzme Mihaljčiće i odbije nekoliko protivnapada bataljona 1. bataljon. bataljonu da što prije stupe u borbu. O tim borbama štab 1. a sa 4. Neprijatelj je vjerovatno očekivao noćni napad i povukao se blagovremeno ka Mliništu. jer sa 1. bataljonom. Utvrđeno je da neprijatelj nije posjeo cestu Mlinište — Glamoč i da najvjerovatnije neće napadati i u tom pravcu. proleterske brigade. 101—104. Oslobodilački rat. Nekoliko puta su se kuriri vratili neobavljenog zadatka. bataljonom nije bila uspostavljena veza. bataljonom sa sjeverozapadne strane. To je za 1. i 6. Očigledno se neprijatelju veoma žurilo. brigade je odlučio da noću između 27. koji se poslije povlačenja sa Dragnić Podova samoinicijativno postavio da brani pravac prema Glamoču. bataljonom i prenese naređenje 1. štab 1. . i 28. proleterske.udar usmjerio prema željezničkoj stanici Lisine i Jasenovim Potocima. Četvrti i 6. iako je sve oko n j i h bilo izrovano granatama i minama. koje su držali 4. bataljonom sa južne. i 2." Ta tri bataljona vodili su u toku dana teške borbe. 13 Lijeva neprijateljska kolona suviše je oprezno nastupala od Mliništa. 12. Stab brigade je uložio mnogo napora da uspostavi vezu sa 1. m a j a izvrši protivnapad na neprijatelja u rejonu Mlinište — Lipovica. bataljon 13. d. Čvrsto su držali položaje. 1/1. brigade već je bio izdao naređenje bataljonima da se »sadašnji položaji m o r a j u braniti po cijenu najvećih žrtava«. preko brda Đula glava. bataljona bila na zavidnoj visini i može se sigurno reći da nije mogla biti bolja«. Najvjerovatnije je da je neprijatelj već bio saznao kojim pravcem se povukao Vrhovni štab iz Drvara i tamo je usmjerio glavne snage. divizije ocenjujući da je »upornost 4. SS divizije. f. na cestu Mlinište — Glamoč. i 13. 1 0 On je 28. bataljon takode su izvršili protivnapad. Napad je ipak koristio. ali je neprijatelj bio oprezan i odbio ih je. Najzad je štab brigade oformio jaku izviđačku grupu. A-VII. Štab 1. Drugi bataljon je sam napadao. » Naređenje štaba 1. zaustavljali i odbijali uzastopne juriše gotovo čitavog ojačanog 13. koju je vodio kapetan Vojo Jovović. i 6. Bataljon je izbio kroz šumu. str. i to sa 1. brigadu bilo veoma važno jer je mogla koncentrisati svoje snage protiv kolona koje su nastupale prema željezničkoj stanici Lisina. Mada nije imao dovoljno snaga. 713. proleterske brigade. m a j a ojačao desno krilo i centar i u zoru krenuo u napad. k. brigade i 2.

bataljon i dijelovi bataljona »Garibaldi« na lijevi bok njegove kolone na željezničkoj pruzi kod Krša. sadjejstvo i veliko drugarstvo dvije proleterske brigade. Razvila se teška borba. Situacija je bila veoma ozbiljna. brigade. da doprinesu odbrani tog pravca. znatno ojačane. i 6. U zoru 29.Bataljon je stigao na položaje prema željezničkoj stanici Lisini i time su snage brigade. u šume Bukovače. brigade: »Možete li održati položaje do noći?« Štab 1. u vrlo kritičnom trenutku. bataljona. bataljon nije dozvolio neprijatelju da obuhvati položaje 4. maja. i 6. Brigada je bila čvrsto riješila da preko njenih položaja neprijatelj ne može . bataljonu zaprijetila opasnost da budu uništeni. bataljon i dijelovi »Garibaldija« ponovo su se suprotstavili glavnini neprijateljskih snaga. Neprijatelj je imao radio-vezu pa su i njegove snage. jednu jaku g r u p u sa četnicima kao vodičima. Neprijateljske kolone su nastavile napade i u toku noći. Komandant i politički komesar divizije došli su u toj situaciji na komandno mjesto štaba 1. Ta grupa je u najkritičnijem trenutku za neprijateljske snage izbila iza leđa 1. Iza tih položaja nalazio se Vrhovni komandant. veći dio CK K P J . Dijelovi 4. Odgovorio je potvrdno. Kada se činilo da je neprijatelj pred potpunim uništenjem. čiji su bataljoni zaustavljali neprijateljevo desno krilo. proleterskom brigadom. kada je neprijatelj očekivao da će konačno postići cilj. On je naime. i 2. i 2. do tada ugrožene. Neprijatelj je i po nekoliko p u t a jurišao na svaki položaj. Koča Popović. 29. bataljonom odmah su prešli u napad da bi olakšali položaj 4. Čvrstini njihove odbrane znatno je pomoglo dobro sadjejstvo sa 13. proleterske brigade došao je i komandant 1. Bataljoni su imali dosta municije i uporno su se branili. bataljona vješto su ih zaustavljali. Njen 2. brigade je poznavao situaciju i pitanje komandanta korpusa je shvatio kao naređenje. 14 Međutim. Štab 1. Pošto ih je neprijatelj napao s leđa. Cim su uspostavili vezu sa 6. Kod 4. divizije je prije toga predlagao štabu korpusa da »s obzirom na jake snage neprijatelja i ponestanak municije i nemogućnost odbrane ove teritorije treba doneti hitnu odluku o ofanzivnom dejstvu u nekom pravcu i ne biti vezan za ovu teritoriju«. ali su sporo napredovale. Ispred stanice i duž željezničke pruge ostali su mrtvi mnogi neprijateljski vojnici. bataljona borba se sve više rasplamsavala. izvršile protivnapad čim je pristigla ta grupa. Odstupili su na jug. članovi AVNOJ-a i strane vojne misije. Na položaje 1. korpusa. i 2. pristigli su 1. Odjedanput je 1. Komandant korpusa je jednostavno pitao štab 1. brigade. prethodnog dana bio uputio kroz šumu. i 6. Četvrti i 6. bataljonu. To je podstaklo 4. maja. nijesu se mogli povući prema glavnini brigade. situacija se iznenada promijenila. bataljona 1. situacija je zahtijevala da se t a j pravac brani po svaku cijenu. bataljon da izvrše protivnapad i odbace neprijatelja 2—3 km unazad. i 6. U toj teškoj borbi još jedanput je potvrđena solidarnost.

Radost boraca brigade pomućena je bila greškama savezničkih aviona. bataljonom 13. Nijemci su htjeli da po svaku cijenu zauzmu tu ključnu tačku odbrane. U toj borbi upotrebljavane su samo bombe. kada su se prikupile zapadno od željezničke stanice Lisine. P r v a i 13. bataljon.«10 Neprijatelj je bio neprijatno iznenađen manevrom 1. Borci su sa oduševljenjem gledali kako bježe njemački tenkovi sa ceste i pokušavaju da nađu zaklon. Jedan brežuljak sjeverozapadno od željezničke stanice Lisine bio je poprište najžešće borbe. jer je 1. ali od Glamoča je nastupala jaka njemačka motorizovana kolona prema selu Vagan. Stab 1. Nijemci su u prvom jurišu zbacili 6. a i da bi se lakše odlijepili od njega. ali su im se proleteri brzo revanširali. Oko podne brigada je dospjela u Vučje poljane i Ponor. Nijemci su udarili u prazno i u izvještaju od 30. To je bila peta neprospavana noć i peti dan teških borbi. više radi upozorenja šta ga može snaći u toku noći. što je značilo da je zadatak izvršen. U ponovljenom jurišu Nijemci su opet zbacili sa visa 6. . Idućeg dana u zoru Nijemci su krenuli u napad. bataljon da ga isto tako po svaku cijenu odbrani. 4. Nijemci te noći nijesu izvršili naređenje komandanta 7. ali to je već bilo kasno. Bataljoni su čekali u zasjedi. U toj napetosti pojavili su se saveznički avioni spitfajeri i mustanzi i okomili se na neprijateljevu motorizovanu kolonu.proći i ugroziti Vrhovni štab. proleterske brigade. SS divizije. divizije. maja. Noć se približavala. proleterska brigada. U toku dana od Mliništa se uopšte nijesu pojavile neprijateljske snage. vjerovatno očekujući napad. Sesti bataljon je izdržao. N a j p r i j e je prošlo dosta vremena dok su se bataljoni odlijepili od neprijatelja i prikupili. bataljon. lako automatsko oružje i bajoneti. Tri talasa savezničkih bombi sručili su se na 6. a 6. Odmah po izbijanju na cestu Mlinište — Glamoč 2. m a j a u 7 časova i 45 m i n u t a konstatovali: »Dodira sa neprijateljem nije bilo. 15 Izvlačenje je bilo vrlo teško. Borba je vođena prsa u prsa. zajedno sa 1. Crni dim je obavio nekoliko vozila. SS divizije. Sa tog ključnog brežuljka iznad Lisine odbio je još nekoliko napada neprijatelja i ostao na njemu. prema Glamoču. divizije ispred jakih snaga 7. a onda je kolona išla kroz gustu šumu. bataljon. po mraku. korpusa je donio odluku o izvlačenju jedinica 1. U prvi sum r a k izvršen je prepad na neprijatelja. proleterska divizija izvršila uspješan manevar i našla se na njegovom boku i u pozadini. Onda se bataljon prikupio i u protivnapadu bombama n a t j e r a o Nijemce da ustuknu. vjerovatno riješeni da poprave propušteno. bataljon rasporijeđeni su na položajima prema Mliništu. Za t a j dan bilo je gotovo sa neprijateljskim napadima. i 6. nijesu imali kontakta sa proleterskim jedinicama. bataljon. i ponovo ih bombama otjerali. Bila je to posljedica brze promjene 15 Isto — depeša od 29. a 1. Protivtenkovski top brigade postavljen je blizu ceste koja je minirana. Poginulo je 6 i ranjeno 13 boraca. i vrlo sporo. upućene su pravcem Bjelivina — Kutljerovac — Ubavići — Tubino brdo — žandarmerijska stanica Mlinište — Vučja poljana. Zaista je u toku noći neprijatelj mirovao.

Noću između 31. 4. gdje se pretpostavljalo da su koncentrisane njegove jake snage. u toku cijele te borbe donosili municiju i hranu. 1. Inače. proleterske brigade bili su u neposrednom obezbjeđenju kolone Vrhovnog štaba. U drvarskoj operaciji prvi put je došlo do neposredne savezničke pomoći partizanskim snagama u vrijeme borbenih dejstava. 111. U drvarskoj operaciji 1. Treća krajiška i 3. m a j a i 1. sa dijelom snaga 13. Za pet dana borbi više od 100 boraca brigade izbačeno je iz stroja. brigade — 2. preko ceste Glamoč — Mlinište. SS divizije i morala se vratiti u Police. proleterske brigade prema raskrsnici puteva od Glamoča ka Mliništu i Drvaru. Zbornik. proleterskog korpusa. puka 7. knj. a partizanima spuštali padobranima municiju i hranu. saveznici su. pored navedenog sadjejstva. bataljon 13. t. a 1. U vrijeme tih najžešćih borbi štab 13. 17 Izvještaj komandanta 25. brigade. Saveznici su ispunili t a j zahtjev. U toku dana dijelovi 105. Ona se sukobila. poslije manevra. U najkritičnijem t r e n u t k u spriječila je prodor Nijemaca prema Drvaru. bataljona. Kolona Vrhovnog štaba nije stigla da se noću između 31. proleterske i 1. toga dana su. pa su mogle da se jakom vatrom suprotstave neprijatelju. Zapadni saveznici bombardovali su Nijemce. uz pomoć protivkolskog topa i postavljenih mina. 1 9 Oštre borbe vođene su i slijedećeg dana. Zahvaljujući tome jedinice su imale dovoljno municije. Međutim. 18 Bataljoni 1. odakle su obezbjeđivali prolazak kolone Vrhovnog štaba. d. uspjeli su da odbiju neprijatelja ka Gradini i selu Prijanima. ali je u toku marša promijenjena ta odluka i njegova kolona se vratila sa namjerom da krene ka Kupreškom polju. o čemu piloti nijesu mogli biti na vrijeme obaviješteni. 6. od kojih 60 iz 6. juna prebaci preko ceste Mlinište — Glamoč. . m a j a i 1. u blizini Mliništa izbili bataljoni 1. juna kolona Vrhovnog štaba maršovala je preko Agića vrela prema selu Crna Gora. i »Garibaldi« zadržani su na položajima prema Mliništu.borbene situacije. 383—391. Obezbjedenje izvlačenja Vrhovnog štaba Vrhovni štab je krenuo prema planini Šator. u šumama južno od sela Bjelenja. bataljon 1. str. 17 Prva divizija je obezbjeđivala Vrhovnom štabu prelaz preko ceste i dalje preko sela Pribelja prema Kupreškom polju. Uništena su dva neprijateljeva tenka. što je omogućilo Vrhovnom štabu da se izvuče iz opasne situacije. proleterska brigada vodila je teške borbe. bataljon 1. IV. Prethodnog dana Vrhovni štab je tražio da saveznička avijacija bombarduje neprijatelja u rejonu Mliništa. n j e mačkog izviđačkog bataljona neprekidno su uporno nastojali da od Glamoča prodru prema Mliništu. Bataljoni postavljeni prema raskrsnici puteva prema Mliništu i Drvaru.

d. divizije malo predahnu. Poslije toga je neprijatelj prošao prema Mliništu. da bi zauzele povoljnije položaje i sigurnije zatvarale pravce prema Kupreškom polju. Tu su 4. sve jedinice 1. 27. i iznenadila bataljon »Garibaldi«. odakle je neprijatelj ugrožavao i n j e n u kolonu. Uputio je jedinice prema Potocima. proleterske brigade. Izvještaji štaba 1. knj. brigade zamolio je 3. bataljon je bio u rezervi. Stab 1.proleterske brigade pitao je štab 1. 15 i 17. 2 3 U noći između 2. prema Glamoču. a 13. Poslije prolaska Vrhovnog štaba. kojima se poslije prolaska Vrhovnog štaba pridružio i 2. SS divizije uskoro su pristigli do Čardaka. 32. 24 Naređenje štaba 1. divizije. f. 6. Prema željezničkoj stanici Čardak i jedinicama 7. f. proleterske divizije. brigade 1. 713. i 3. 705. kada se Vrhovni štab već bio znatno udaljio. k. 2/2. i 6. 20 Ali. proleterske divizije. krajiška na planini J a s t r e b n j a k u i Smiljevcu. i »Garibaldi« bataljon. d. kad je dobio izvještaj potčinjenih da su ostali bez dodira sa neprijateljem. a to je bio udar u prazno i čist gubitak vremena. Naređenje štaba 1. A-VII. brigada je bila u Pribelju i Rupama i obezbjeđivala lijevo krilo divizije i divizijsku bolnicu. U to vrijeme 3. bataljon — nalazila se na položajima Vučje poljane — Čardak — Livade — Presedlo i zatvarala pravac od željezničke stanice Čardaka. odakle su nastupili dijelovi njemačkog 105. str. odnosno spriječile n a s t u p a n j e neprijatelja za Vrhovnim štabom. ali dovoljno da brigade 1. divizije odlijepile su se od neprijatelja i rokirale se na istok. 45. izviđačkog bataljona. Dijelovi 7. Glavnina 1. d. da prime municiju od saveznika i da borci nešto pojedu. a 2. 24 Prva proleterska brigada posjela je položaje na liniji Presedlo — Gorica — Ivićev v r h — Vršić. krajiška brigada prelazila je preko Vučjih poljana. bataljon 22 u protivnapadu razbili neprijatelja i natjerali ga na povlačenje. 32. koji je obezbjeđivao prostor od Mliništa do željezničke stanice Čerdak. IV. 1. divizije ostale su na položajima prema Mliništu i Glamoču da bi sigurnije zatvorile pravac prema Kupresu. m a j a »nestankom« 1. Istina. 149—166. A-VII. 4. 25 20 21 22 Isto fcao pod 9. bataljon. SS divizije nalazili su se 1. to je bilo kratko vrijeme. Zbornik. 23 Izveštaj štaba 1. proleterske brigade. a m a n j e dijelove ostavila prema neprijatelju. i bataljon »Garibaldi«. 712. k. juna. Na položajima su se bataljoni odmah utvrđivali. U vrijeme tih borbi lijevo krilo brigade ugrozila je jedna jača neprijateljska grupa. suviše kasno. k. f. juna. proleterske brigade — 4. proleterske divizije. proleterske da li mu treba pomoć i uputio jedan svoj bataljon. d. SS njemačke divizije bio je veoma iznenađen u j u t r o 30. koja je izbila na Kurozeb. 21 i poslije žestoke borbe uspjeli da izbiju na Presedlo. 3. Brigade su uspjele da obezbijede prolazak kolone Vrhovnog štaba prema Vučijoj poljani i Kovačevića polju. 1. donio odluku o pravcima daljeg nastupanja i gonjenja 1. . i 6. t. Njemački komandant je tek 1. 3. Treća brigada je to odmah uradila i napala neprijatelja. A-VII. Komandant 7. krajišku brigadu da uputi jedinice prema grebenu Kurozeba.

na Čadoru i Pandurici. 13. za Bari. krajiška je bila u Janju. 1306. opremu i h r a n u za 1. zasjede ili postavljanje protivtenkovskih mina. Bataljoni 1. kao bri* Sa Kupreškog polja sovjetski pilot Aleksandar Sergejevič Sornjikov sa aparatom dakota prebacio je deo Vrhovnog štaba i Nacionalnog komiteta. 1308. i 34. P r v a brigada je sa 2. 2 7 Vrhovni štab je stigao na Kupreško polje između 3.Neprijatelj je n a j p r i j e napao od Čardaka. divizije 5. 2. proleterske brigade dočekali su tu kolonu. str. 1. 4. bataljonom neposredno obezbjeđivala aerodrom. završena neuspjehom kao i sve ranije. 26 Nijemci su vjerovatno uvidjeli da ne mogu ni lako ni brzo prodrijeti ovim pravcima i zbog toga su 5. dugo i brižljivo pripremana. čitava 1. na Riso ju i Debeloj glavi. brigade sačekali su neprijatelja. i 3. od Glamoča prema Pribelju. Ravničast i nepošumljen teren omogućavao je neprijatelj e vim tenkovima da se kreću cijelom širinom fronta. a 3. 3. proleterska od Livna i Duvna. d. Prva proleterska brigada je obezbjeđivala tu teritoriju od Prozora i doline Rame. bataljon i bataljoni 13. 26. IV. odakle se prebacio u Bari u Italiju. knj. juna. na liniji Rudopolje — Mekota — Duge — k. diviziju u rejonu Pribelja. 31. Treći i 6. Došlo je do oštre borbe. Drugi bataljon je takođe zauzeo položaje za njihov prihvat. proleterskoj diviziji. Divizija je zatim angažovana da obezbije