You are on page 1of 568

PRVA

PROLETERSKA
BRIGADA

NARODNA K N J I G A — I S I —POBJEDA
Beograd — Titograd

Urednici
dr Pero Damjanović
Vidak Perić

Recenzent
dr Pero Damjanović

Redaktor

Slobodan Brajović

Omot
Zoran Vuksanović

Preporuku za objavljivanje ove knjige dao je i Odbor sekcije
boraca Prve proleterske NOU brigade

Miloš Vuksanović

PRVA
PROLETERSKA
BRIGADA

BEOGRAD

Palim drugovima borcima
Prve proleterske
narodnooslobodilačke
udarne brigade

PREDGOVOR

0 Prvoj proleterskoj brigadi pisane su knjige i članci, ali
ne toliko koliko je ona zaslužila svojim doprinosom NOB-u
1 revoluciji. Prošle su gotovo četiri decenije od osnivanja
Prve proleterske brigade, a istorio grafija nam nije dala ni
nešto približno, a kamoli monografiju o prvoj regularnoj jedinici
Narodnooslobodilačke
vojske
Jugoslavije.
Ovom knjigom nastojao sam da kažem dio nerečenog o
brigadi,
da
doprinesem
kompleksnijem
sagledavanju
njenog
dugog ratnog puta, njenog iskustva, života, učenja, rada, međusobnih odnosa u njoj, aio tome kako ju je narod sa ljubavlju
srijetao i ispraćao. Zbog toga i moja metodologija nije uobičajena, nije onakva kakvom se služe pisci monografija ratnih
jedinica. Trudio sam se da tekst bude zasnovan na dokumentima i da, u isti mah, brigada bude predstavljena sa svim
njenim osobenostima po kojima je prepoznatljiva i kada joj
se ne pomene ime.
Ipak, i pored sveg truda, znam da je ostalo dosta nedovoljno osvijetljenih dijelova u ovoj biografskoj gradi brigade.
Sigurno da nema brigade sa tako bogatim i intenzivnim partijskim radom, a da je o tome sačuvano nevjerovatno malo
dokumenata. Stoga u ovoj knjizi o tom radu, koji je bio
pokretačka snaga življenja i uspjeha u brigadi, nema dovoljno
dokumentarnih ilustracija. Takode je, iz istih razloga, slabije
obrađen i rad SKOJ-a i kultumo-prosvetni rad.
U analizi o kadrovima obuhvatio sam uglavnom borce
iz prvog sastava — iz stroja u Rudom, a kroz brigadu je
prošlo više nego deset puta toliko. Oni su sa uspjehom
nastavili djelo
prvog sastava,
razvijali
ga i usavršavali.
0 njima gotovo da nema dokumenata i neophodna su posebna
istraživanja.
Pišući knjigu koristio sam se arhivom Vojnoistorijskog
instituta,
Arhivom
CK SKJ,
Istorijskim
arhivom Beograda
1 obimnom bibliografskom građom. Iz obilja tog materijala
nastojao sam da podaci sami kazuju o brigadi, da zaključci
proizilaze iz prikaza događaja, da ih čitaoci sami otkrivaju.

Smatrao bih uspjehom ako knjiga bude izazov da se o
Prvoj brigadi napisu nove studije, da o njoj pišu stratezi,
istoričari, književnici, sociolozi, i drugi. Ukoliko se i to napiše
siguran sam da ni tada neće moći biti sve rečeno o ulozi
koju je Prva proleterska imala u našoj revoluciji.
Prvu
verziju rukopisa završio sam prije tri godine.
Nju su čitali Koča Popović, Danilo Lekić, Božo Božović,
Vuksan Ljumović, Batrić Jovaović, Blagoje Bogavac, Gajo
Vojvodić, Ljubivoje Pajović, Jovan Pejković, Radonja Vešović,
Dušan
Karić,
Drago
Matković,
Mikan
Milićević,
Radomir
Ljaka Vujošević, Slobodan Brajović i još oko 20 drugova iz
Prve proleterske. Svi su primjedbama i dopunama pomogli
da rukopis bude sadržajniji i kvalitetniji, na čemu sam im
veoma
zahvalan.
Recenzentu, dr Peri Damjanoviću, direktoru Instituta za
savremenu istoriju, posebno sam zahvalan na korisnim sugestijama i znatnom doprinosu za izdavanje ovog djela.
Miloš Vuksanović

OSNIVANJE BRIGADE

Vojnopolitička situacija krajem 1941. godine
Krajem 1941. godine gotovo čitav svijet — 96 posto njegovog
stanovništva i teritorije — bio je na neki način obuhvaćen drugim
svjetskim ratom započetim u septembru 1939. godine. Vodile su
se teške bitke u Evropi, na Dalekom istoku i u sjevernoj Africi;
na kopnu, na moru i u vazduhu.
Nešto ranije, k r a j e m septembra 1941. godine, stvorena je na
Moskovskoj konferenciji Antifašistička koalicija Velike Britanije,
Sjedinjenih Američkih Država i Sovjetskog Saveza, kojoj su odmah
pristupile mnoge zemlje i izbjegle vlade porobljenih država. Ta
koalicija je predstavljala snažan činilac za dalju uspješnu borbu
protiv udruženih sila Osovine — Njemačke, Italije i Japana.
Jačala je i nadu porobljenog i slobodoljubivog čovječanstva da će
fašističke armije sila Osovine, koje su pošle u osvajački pohod,
ipak biti pobijeđene.
Sile Osovine su bile, gledano u cjelini, još uvijek u ofanzivi.
Istina, na glavnom ratištu, na Istočnom frontu, Crvena armija je
uspjela da zaustavi njemačke a r m i j e gotovo na čitavom frontu,
da ih odbaci 200 km od Moskve i tako učini jasnim da su propale
sve njemačke teorije i želje da se »munjevitim ratom« ostvari
brza pobjeda nad Crvenom armijom. Ipak, njemačka armija je
bila još uvijek duboko na sovjetskoj teritoriji i imala je dovoljno
snaga da nastavi proljećnu ofanzivu pa je i dalje stravično prijetila
Hitlerova zapovijest: »Natjerati ruske armije da izvršavaju naša
naređenja.«
Na ratištima Azije i Tihog okeana Japan je imao prevlast
na kopnu, moru i u vazduhu i zadavao snažne udarce armijama
i flotama SAD, Kine i V. Britanije. Njemačke i italijanske armije
su imale inicijativu i u sjevernoj Africi. Ozbiljno su prijetile
probojem ka Bliskom istoku i osvajanjem bogatih izvora nafte,
neophodne brodovima, avionima, motorizovanim i oklopnim jedinicama. Njemačke podmornice, bojni brodovi i avijacija nanosili
su velike gubitke savezničkim brodovima na Atlantskom okeanu.
Narodi Jugoslavije su te 1941. godine vodili dva rata. Prvi,
aprilski, izgubili su za kratko vrijeme nesposobni političari i loše
vođena vojska. Vojska je kapitulirala, vlada pobjegla iz zemlje,
Profašistički a i neki drugi građanski političari priklonili su se

okupatorima. I kada je okupatorima izgledalo da će raskomadanu
Jugoslaviju, njene ljudske i materijalne potencijale, upregnuti u
svoje ratne napore, narodi Jugoslavije su počeli svoj drugi rat,
koji će im, pod vodstvom K P J , ponovo donijeti novu slobodu,
a i više od toga.
Taj drugi rat, započet julskim ustankom, brzo se širio,
zahvatao sve veća prostranstva, i sve više ljudi, tako da je već
k r a j e m 1941. godine ustankom bilo obuhvaćeno oko 100 000 km 2
ili 40 posto teritorije bivše Jugoslavije. Ustanička vojska, organiizovana u to vrijeme u 48 velikih partizanskih odreda, 11
samostalnih bataljona i više četa i m a n j i h samostalnih partizanskih
grupa, vezivala je za sebe 17 italijanskih i 6 njemačkih divizija,
dva njemačka samostalna puka i 12 pukova za osiguranje, dvije
kompletne bugarske divizije i djelove dvije druge, tri bugarske
granične i jednu konjičku brigadu i jedan puk za vezu, dj elove
tri mađarske brigade, 6 pješadijskih divizija marionetske Nezavisne
Države Hrvatske (NDH) i 6 njenih samostalnih žandarmerijskih
pukova, odrede srpskog kvislinga Nedića, druge kvislinške snage
i četnike. 1
Ustanak se razvijao gotovo u svim krajevima Jugoslavije, a
naročito u zapadnoj Srbiji i Crnoj Gori u kojima su postojale i
velike slobodne teritorije. U zapadnoj Srbiji borilo se tada 12
partizanskih odreda, sa oko 15 000 boraca, a u Crnoj Gori četiri
jaka odreda.
Razumljivo, okupator je bio potpuno iznenađen ustankom.
Nijemci su bili naročito uznemireni uspjehom ustanka u Srbiji
i saznanjem da se njihove akcije p r e t v a r a j u u pravi r a t koji
Nijemcima ugrožava najosetljivije, administrativne centre i n a j bogatije rejone. Zbog toga je njemačka Vrhovna komanda naredila
16. septembra komandantu jugoistoka, feldmaršalu V. Listu, da
uništi ustanički pokret na prostoru jugoistoka i da, prije svega
u Srbiji, osigura komunikacije i objekte važne za njemačku ratnu
privredu. U isto vrijeme načelnik Vrhovne komande feldmaršal
V. Kajtel naredio je da se zavede zastrašujući teror i da se za
jednog poginulog njemačkog vojnika strelja 100, a za ranjenog
50 Srba.
Za rukovođenje operacijama radi uništenja ustanika u Srbiji
formirana je komanda 18. korpusa. 2 Ona je n a j p r i j e procijenila
da se raspoloživim snagama ne može izvršiti dobijeni zadatak, tj.
ne može »očistiti« zapadnu Srbiju od partizana. Zato je njemačka
Vrhovna komanda uputila u Srbiju dobro opremljenu, operativnu
113. diviziju. Ta divizija, popunjena i odmorna, bila je izuzetno
pojačanje njemačkim snagama u Srbiji,
Za operacije protiv partizana u zapadnoj Srbiji Nijemci su
koncetrisali vrlo jake snage: 113. i 342. operativnu diviziju, 704,
1
Oslobodilački rat naroda Jugoslavije, Vojnoistorijski institut, Beograd
1964. — Oslobodilački rat, II izdanje, knj. I, str. 176.
2 Zbornik dokumenata i podataka o narodnooslobodilačkom ratu jugoslavenskih naroda — Zbarnik, tom I, knj. 1, dokument br. 158, str. 427.

714. i 717, kao i djelove 718. posadne divizije i 125. pješadijski
puk. Angažovali su i kvislinške snage Nedića, Ljotića i Pećanca.
Raspolažući tolikim snagama, k o m a n d a n t 18. korpusa odlučio
je da izvede završnu operaciju o s v a j a n j a slobodne teritorije u
zapadnoj Srbiji, sa centrom u Užicu, nanoseći glavne u d a r e 342.
divizijom pravcem Valjevo—Užice, a 113. divizijom pravcem
Kraljevo—Cačak—Užice, uz sadjejstvo drugih navedenih jedinic|a.
Operacija je počela 25. novembra. 3
Vrhovni štab Narodnooslobodilačkih partizanskih odreda Jugoslavije (NOPOJ) očekivao je da će n e p r i j a t e l j preduzeti operacije
jakim snagama protiv slobodne teritorije i ulagao je velike napore
da se ona očuva i odbrani. Nastojao je da organizaciono sredi i
ojača partizanske odrede u Srbiji, da se pravovremeno snabdiju
municijom i opremom, podsticao rasplamsavanje ustanka u Sandžaku
i nastojao da se neposredno spoje slobodna teritorija u zapadnoj
Srbiji sa slobodnom teritorij om u Crnoj Gori.
Vrhovni štab je još 3. oktobra tražio od Glavnog štaba za
Crnu Goru da uputi nekoliko bataljona u Srbiju. T a j z a h t j e v je
ponovio 22. oktobra, a 2. novembra je urgirao da tražene snage
dođu što prije u Srbiju. 4 što pokazuje njegovu n a m j e r u da brani
slobodnu teritoriju u zapadnoj Srbiji. No snage koje su branile
tu teritoriju već su bile dosta iscrpljene dvomjesečnim borbama
sa okupatorom, nedićevcima i četnicima, a bile su raspoređene
na mnogo pravaca — p r e m a Kraljevu, Kragujevcu, Valjevu. Ni
Crnogorski odred za operacije u Sandžaku, kako se zvanično zvao,
nije bio stigao n a d o m a k Srbije. U takvoj situaciji njemačke
divizije su, podržavane artiljerijom, tenkovima i avijacijom, energično nastupale i brzo lomile otpor partizanskih odreda i već
29. novembra ušle u Užice i nastavile prodor ka jugu.
Partizanski odredi su pružali snažan otpor, ali su bili prinuđeni na odstupanje. Tada je došlo i do djelimičnog osipanja
jedinica. Osipale su se, nešto pod u t i c a j e m četničke propagande
i njihove krilatice »još nije v r i j e m e za borbu«, a nešto i zbog
demoralizacije dijela ljudstva izloženog jakim udarima n e p r i j a t e l j a
i perspektivom n a p u š t a n j a svoje teritorije. Ali je njihovo jezgro,
sastavljeno od komunista (članova K P J ili SKOJ-a) i drugih
odlučnih bonaca, bilo dovoljno snažno da izdrži ta teška iskušenja.
Povlačeći se ka Sandžaku, pod neposrednom komandom Vrhovnog
štaba, a pod veoma nepovoljnim uslovima — stalne borbe sa
neprijateljem, izdaja četnika, velika hladnoća, itd., odredi su se
uspješno povukli preko Uvea u Sandžak. Jedinice su ostale kompaktne, sposobne za borbu.
3
Zapovijest njemačkog komandanta u Srbiji, Arhiv Vojraoistorijskog
instituta — A-VII, fond njemačke dokumentacije, film NAV-N-T 501-250/
/1218-1223.
J. Marjanovtić, Ustanak i NOR u Srbiji, Beograd 1963, str. 379—380.
4
Naređenje Vrhovnog štaba i izvještaji Glavnog štaba za Crnu Goru,
Zbornik, t. III, knj. 1, str. 69, 137, 140, 157, 163, 176 i 268.
Oslobodilački rat, knj. I, str. 135.

nastupao je ka Pljevljima. Vrhovni štab je uspješno iskoristio takvu situaciju da okupi. kojima je relativno brzo slomljen otpor partizanskih odreda. mentacije. Uz to. gdje je nastavio da vodi borbe. sposobniijiih za borbu sa neprijateljem od dotadašnjih odreda. koji su odstupali iz Srbije. Formiranje brigade Još na savjetovanju u Glavnom štabu NOPO Jugoslavije u Stolicama.Njemačke divizije stale su na rijeci Uvcu. Sa tih pozicija je i nastojala da dođe do 5 Izvještaj štaba 342. 5 Italijani tada nijesu imali snaga da sačekaju na Uvcu partizane. ponovo je potvrdila da je neophodno stvaranje još organizovanijih partizanskih vojnih jedinica. u čemu nije uspio. Zato četnici i nijesu bili za borbu protiv okupatora. bila impozantna partizanska snaga. jer je to bio i najvažniji zadatak. film NAV-N-T-315. na demarkacionoj liniji sa Italijanima. ponovo uspostaviti stari buržoaski poredak. imao je velike gubitke: oko 15 posto izbačenih iz stroja. Crnogorski odred za operacije u Sandžaku. ali ne za borbu protiv okupatora. artiljerijom i tenkovima. poslije poraza sila Osovine. njemačke divizije. j e r su bili angažovani u borbi za Pljevlja koju su dobili. decembra pokušao da uništi neprijateljski garnizon u Pljevljima. fond njemačke doku- . A-VII. Četnici su stvarali svoju organizaciju. Zato su pokušavali da narod odvrate od borbe. a dio se vratio u Crnu Goru. Oni su bili eksponenti onih snaga u zemlji i inostranstvu koje su računale da će. a i njihova jedinstvena formacija. uz upotrebu većih operativnih jedinica intenzivno podržavanih avijacijom. septembra 1941. godine. utvrđene su osnovne smjernice za dalje jačanje partizanskih odreda. 282-303. ali su strijepili od novih napada crnogorskih i sandžačkih partizana na njihove druge garnizone u Sandžaku. I postupci četnika su upozoravali da se m o r a j u stvarati čvrste vojne jedinice. To je u ono vrijeme. smatrajući da su izvršile svoj zadatak. njihovo organizovanje za k r u p n i j e poduhvate. sastavljen od 3 690 dobrovoljaca iz svih partizanskih odreda u Crnoj Gori. sa monarhijom na čelu. i pod onim uslovima. Poslije bitke na Pljevljima dio odreda se zadržao u Sandžaku. 26. sudbonosan za budućnost Jugoslavije. da se rat za oslobođenje zemlje vodi na najširoj nacionalnoj osnovi. U vrijeme dok je u zapadnoj Srbiji bjesnjela borba. sredi i odmori jedinice koje su se povukle iz Srbije i pripremi ih za nove borbe. Izuzetno jaka neprijateljska ofanziva na oslobođenu teritoriju zapadne Srbije. Odred je 1. Velika Srbija trebalo je da ponovo bude nosilac i provoditelj te ideje. Nasuprot tome. 213/220-26. formirali svoje oružane snage. Komunistička partija Jugoslavije je uporno nastojala da se očuva jedinstvo naroda Jugoslavije u borbi protiv okupatora.

Politbiro je došao do zaključka da će uskoro doći do sloma fašizma. kao i dio Crnogorskog odreda za operacije u Sandžaku. Sa snagama koje su se povukle iz zapadne Srbije u Sandžak povukao se i Vrhovni štab. u situaciju da svoju m r ž n j u prema partizanima. Cak je i vrhovni k o m a n d a n t NOPOJ. Četnici su u okupatorima vidjeli. 7. str. Josip Broz Tito. u kojem se kaže: »Pobedama Crvene armije na Istočnom f r o n t u je čitavom svetu jasno da je Hitlerov vojnički i politički slom neminovan i blizak. makar i privremeno. nije bilo. Međutim. kao nosioce borbe za povratak stare Jugoslavije. Sumadijski.U tom smislu je i data direktiva Pokrao 0 r a z u m a sa četnicima. Početak zimske ofanzive Crvene armije i ulazak Sjedinjenih Američkih Država u rat upućivali su na takvu procjenu. Kako je bilo neophodno da se brzo odluči i o tome šta da se radi sa jakim partizanskim snagama koje su se tada nalazile u Sandžaku. u kojima su vidjeli glavnu prepreku za ostvarivanje takvih svojih ideja. koji je ostao na toj teritoriji. četnici su napustili položaje koje su držali prema okupatorskim garnizonima. sama oslobodilačka borba. decembra 1941. i mučki napali partizanske jedinice. Sudbina ustanka nije bila riješena gubitkom slobodne teritorije u Srbiji. U takvoj situaciji održana je sjednica Politbiroa CK KPJ. koja je podrazumijevala i borbu za drugačiji ekonomski. pretvore u otvoreno neprijateljstvo prema partizanima i u saradnju sa okupatorima. Politbiro je odlučio da se od nekih partizanskih odreda iz Srbije i Crnogorskog odreda za operacije u Sandžaku osnuje « Zbornik t. Ohrabrujuće je bilo to što su Kragujevački. u Drenovi. dva puta o tome pregovarao sa vrhovnim komandantom četničkih jedinica Dražom Mihailovićem. Užički i Posavski odred. što se vidi iz pisma upućenog Pokrajinskom komitetu Srbije. prolazeći kroz teška iskušenja. Politbiro i Vrhovni štab su sagledali i situaciju u zemlji i perspektivu borbe. đ. politički i nacionalni položaj radnih l j u d i i naroda koji žive u Jugoslaviji. Situacija je bila puna neizvjesnosti. I pored trenutno nepovoljne situacije Politbiro je optimistički ocijenio opštu situaciju. Cačanski. 158. Kraljevu i drugim. Oni su. Trebalo je ustanak dalje razvijati u novim krajevima. okružnim komitetima i komandantima nartizanskih odreda da pokušaju da se sporazume ju sa četničkim k o m a n d a m a o zajedničkoj borbi protiv okupatora. knj. s uvjerenošću da će se on i u Srbiji ponovo razbuktati. 2. očuvali svoju borbenu sposobnost i bili spremni da nastave borbu sa neprijateljem. Početkom novembra 1941. tražili i našli. . 84. I. godine. osim Crne Gore i istočne Bosne. ^nskom komitetu za Srbiju. Došlo je do krvavih sukoba koje više niko nije mogao zaustaviti. sačuvali glavninu svojih snaga. dovela je četnike. Redovne veze sa nacionalnim rukovodstvima ustanka u drugim krajevima zemlje.« 6 U tako procijenjenoj opštoj situaciji. Nije bilo ni potrebnih obavještenja o neprijatelju i njegovim n a m j e rama. ratnog saveznika (što je potrajalo sve vrijeme rata) protiv narodnooslobodilačkog pokreta. Kraljevački.

str. U Rudom je 21. Znali su da brigada znači nešto novo. decembra bio tmuran. Ova brigada nosi naziv 1. Kragujevačkom i 1. 4) Sumadijski bataljon od dve čete u čiji sastav ulazi i 3. uglavnom mladih. 2) Kragujevački bataljon u sastavu tri čete. produžili sjeverno od Priboja i pored Ušća nastavili ka varošici Rudo. pravi zimski dan. Komunist . decembra sa kolonom Vrhovnog štaba. u kojemu su bili četnici. piperska četa. Vrhovni komandant Josip Broz Tito je primio raport. Borba i razvoj Beograd 1978. 65 i 66. užička četa. i 2. da će postati njeni proleteri. U sastav 1. bjelopavlička četa (2. Borci su bili u stroju i iščekivali veliki trenutak. 2. Lovčenski bataljon i Komska četa stigli su 19. Uslijedio je kratak raport Filipa Kljajića-Fiće. To je vrhovni komandant Josip Broz Tito saopštio borcima Kraljevačkog partizanskog odreda nekoliko dana prije formiranja brigade. bataljon). Onda je odjeknula odsječna komanda »Mirno«. kučka četa i 3. Crnogorskom odredu je naređeno da brzo oslobodi Rudo. osim njenog osnivača. U Mioču su se sreli sa djelovima crnogorskog bataljona »Bijeli Pavle«. cetinjska četa i Komska četa (1. koja se tog trenutka rodila i ušla u istori ju. proleterske narodnooslobodilačke udarne brigade za sada ulaze sledeće partizanske jedinice: 1) Prvi i 2. decembra. 3) Kraljevački bataljon u sastavu četiri čete. šumadijskom odredu naređeno je da r a s t j e r a j u četnike u okolini Pribojske Banje i da zauzmu Banju. Svi su već znali da se formira brigada. Formiranje ove brigade mora biti završeno do 7 Broz Josip Tito. odnosno naređenja za pripremu jedinica za t a j čin. decembra bez borbe. Kraljevački odred.Prva proleterska udarna brigada. crnogorski partizanski bataljon. prvog političkog komesara naše Prve proleterske brigade. 1. tada mogao pretpostaviti kakvu će ulogu ona odigrati u daljem razvoju narodnooslobodilačke borbe. Djelovi bataljona »18. Ali teško da je iko. a i dobili su obavještenje da se u Banji nalazi oko 200 Italijana pa su odustali od napada. oktobar« ušli su u Rudo 17. proleterska narodnooslobodilačka udarna brigada u borbi za oslobođenje naroda Jugoslavije od okupatora i svih narodnih izdajica. 7 Centralni komitet i Vrhovni štab su odmah poslije sjednice izdali uputstva. bataljon). Tako je ostvarena ideja koja se rodila odmah poslije savjetovanja u Stolicama. Uslijed velikog nevremena i teškog terena odredi su zakasnili. koji je bio u Novoj Varoši. stigao je u Rudo 19. Varošica puna partizana različito odjevenih i naoružanih. proleterska narodnooslobodilačka udarna brigada. u čijem sastavu se nalaze sledeće partizanske jedinice: 1. KPJ između dva rata. a onda je Fića pročitao Naredbu o osnivanju brigade: »Centralni komitet Komunističke partije Jugoslavije u sporazumu sa Vrhovnim štabom Narodnooslobodilačkih partizanskih odreda Jugoslavije rešio je da se formira 1.

Beograd.i su tom činu prisustvovali i još ga imali u svježem sjećanju. kao dana kada je osnovana 1. decembra. Zastava je crvena i na sredini p o l j a n a l a z i se p e t o k r a k a z v e z d a sa s r p o m i č e k i ć e m . na to pitanje je definitivno odgovorila Vojna enciklopedija u kojoti stoji da je 1. s v o j o m će * Vrhovni komandant. kutija (k. K o m a n d u n a d b r i g a d o m i m a p r i v r e m e n o Vrhovni štab Narodnooslobodilačkih partizanskih odreda Jugoslavije. X I I 1941. Ta Naredba je sačuvana i nalazi se u Vojnoistorijskom institutu. 15 i knj. a na rubu. Josip Broz Tito je donio 17. VIZ. V. proleterske brigade. proleterske brigade — Vojnoistorij ski glasnik — VIG 1957/1. g o d i n e i n a r e đ u j e se k o m a n d a n t i m a i k o m a n d i r i m a o v e b r i g a d e da se borci temeljito upoznaju sa vojničkim pravilima ove brigade.22. str. To je bilo u duhu ondašnje situacije. u kojoj stoji da je brigada osnovana 21. X I I 1941. dokument (d. n j e n borbeni odred. na dan rođenja J. P r a v i l a z a o v u b r i g a d u i z r a d i ć e s e d o 28. g d j e god t o b u d e t r e b a l o . A-VII.) 1. od toga časa proleterskim. g o d i n e . X I I 1941. Nekoliko podataka o osnivanju 1. knj. g. Najzad. fascikla (f. Beograd 1971. Ta Naredba je izazvala mnogo pitanja u pogledu dana osnivano a 1. o n a ć e n o s i t i z a s t a v u b r a t s t v a i j e d i n s t v a n a š i h n a r o d a i b i ć e škola k a d r o v a . decembra i Vrhovni komandant je mogao da ih postroji 19. II. stenografske bjeleške. decembra. decembra. VII. 21. k r a j koplja. decembra 1941.) 1. proleterska brigada osnovana 21. 113. R e k a o i m j e d a ć e b i t i p o t ć i n j e n i V r h o v nom štabu i da je brigada vojska Partije. govorio v r h o v n i k o m a n d a n t Tito. naročito kod boraca koj. proleterska brigada. Realno je pretpostaviti da je osnivanje brigjade namjerno izvršeno 21. Staljina. da napiše Naredbu i da im je saopšti. proleterske narodnooslobodilačke brigade. decembra 1941. str. do 1975. 8 Naredba o osnivanju 1. proleterske narodnooslobodilačke u d a r n e b r i g a d e i m e n o v a n j e d r u g Fića. . Jauković. decembra 1947. godine Naredbu o ustanovljenju Dana Jugoslovenske armije — 22. D. decembra. godine . Vojna enciklopedija. 369. Peti kongres. 1948. II izdanje. i da zato t r e b a da visoko nose p r o l e t e r s k u zastavu. str. Bataljoni su pristizali u Rudo počev od 17. decembra 1941. Centralni komitet Komunističke partije Jugoslavije Vrhovni štab Narodnooslobodilačkih partizanskih odreda Jugoslavije Tito« Zatim je p o s t r o j e n i m jedinicama. o osnivanju briigade. ili 20. Neizvjesnost je bila još veća kada je drug Tito u izvještaju na V kongresu KPJ citirao Naredbu koju je pred strojem u Rudom pročitao politički komesar 1. Brigada dobija zastavu. izvezeni su inicijali brigade. pa do njenog osnivanja. proleterske briigade. Osim toga pronađeno je više dokumenata koji potvrđuju da je brigada zaiista osnovana 21. Boriće se širom n a š e z e m l j e .) 12. prošlo je 14 dana. Za političkog k o m e s a r a 1.8 Od odluke CK KPJ i Vrhovnog štaba 7.

proleterske brigade. Udarni bataljoni iz istočne Bosne upotrijebljeni su.borbom onemogućiti povratak na staro.januara 1942. decembra. » Naredba o osnivanju 1. buržoasko. kao 6.** Nije Vrhovni komandant obećavtao svojim proleterima ni lak put. 113. decembra. zapjevali su himnu svih proletera svijeta — Internaoionalu. Nedostajao je 6.* 9 U stroju u Rudom bilo je samo pet bataljona. objavljena u Biltenu . i 2. rekao im je da ih očekuje mnogo borbi i napora. novom. a bataljon 13. * Bataljon sastavljen od boraoa bosanskih partizanskih jedinica nikada nije ušao u sastav 1. bataljon. borce u stroju. Borci njegove 1. Košćelama. Zbornik. proleterske brigade. poruka n e p r i j a t e l j u da će se borba voditi na život i smrt. vlasti radnika i seljaka. No. Govor Vrhovnog komandanta završio se tako što se jednostavno prelio u pjesmu. jula u ustanku i tukli Italijane u borbama na Čevu. uz svečani čin rađan j a prve proleterske jedinice. poruka narodu. i Posavska četa. a trebalo je i jedan bosanski bataljon. ugnjetavačko društvo i biće oslonac naše nove vlasti. čete učestvovali su 13. Bila je to poruka kakva se rijetko srijeće. beogradski. Sozini i na drugim mjestima. Riječi Vrhovnog komandanta uzbudile su. crnogorskom bataljonu bilo je ukupno 159 boraca — 94 iz Lovćenskog i 55 iz Komskog odreda i 10 iz drugih jedinica Crnogorskog odreda za operacije u Sandžaku. Izgledali su kao da se zaklinju da će biti dostojni imena proletera. ali i da ima povjerenja u n j i h da će sve to uspješno savladati. To je jedini takav slučaj u toku rata. Borci Kraljevačkog odreda. proleterske brigade nije sačuvan. P r e m a toj naredbi bilo je predviđeno da se u najskorije vrijeme formira još nekoliko bataljona i uključi u brigadu. 1. Zapjevao je cio stroj. kojom je predviđeno da u sastav brigade treba da uđu još neki bataljoni. str. tada već borci 4. proleterske brigade Vrhovnog štaba br. Prema novoj naredbi u sastav brigade ušao je još i Beogradski bataljon Posavskog NOPO. poruka vjernosti i odlučnosti da se u borbi istraje. koji je napadao na Sjenicu 22. kao jezgro za osnivanje 6. Zato ga i dajem ovako na osnovu sjećanja učesnika. sastavljen iz nekoliko bosanskih NOPO. 12—13. najteža njihova borba bila je u Pljevljima. Organizacija brigade Ubrzo poslije formiranja brigade Vrhovni štab je zamijenio naredbu koja je pročitana pred strojem u Rudom. Lovćenski bataljon je upao u grad i zauzeo nekoliko važnih objekata u kojima se ** Govor Vrhovnog komandanta na dan osnivanja 1. godine kod Prače. Poslije toga zaigralo je kolo. U 1. bataljon. kao 7. ni brzu pobjedu. po odobrenju Vrhovnog štaba. istočnobosanske brigade. bataljona 1. Posavska četa je stigla u sastav brigade 30. Virpazaru. knj. Naprotiv. II. t.

.

Pravci dolaska partizanskih jedinica u Rudo .

a 3. str. oktobra. sprečavali okupatora u sakupljanju žita. uz velike gubitke i osipanja. Oni su učestvovali u oslobođenju Andrijevice. Popunjavali su ga radnici. ali je tom prilikom izgubio blizu 100 boraca i morao se povući. . četu sačinjavali su borci bataljona »18.— K r a g u j e v a c — Kraljevo. učesnika u bici na Pljevljima. 1971. ali ne i da ga unište. Prilozi o bataljunima 1. kao n j e n 3. proleterske brigade. Poslije je vodio teške borbe sa drugom italijanskom kolonom koja je od Prijepolja takođe krenula u pomoć garnizonu u Pljevljima. 65—101. Bataljoni su se povlačili boreći se. proletersku. i 2. 18 kamiona punih vojske. Od preostalih učesnika bitke na Pljevljima 54 ih se dobrovoljno javilo za 1. proletersku brigadu. Kolašina i Berana u prvim danima ustanka i tukli se sa italijanskom divizijom »Venecija«. Četvrti — Kraljevački bataljon bio je sastavljen od 207 boraca Kralj evačkog i Kopaoničkog odreda. Odred je osnovan krajem jula 1941. Borci 3. Kolašina i Morače). od kojih je 240 snažnih i za borbu n a j spremnijih ušlo u 1. preko Arilja i Zlatibora. crnogorskom bataljonu od 189 boraca 1. koja je nastupala od Podgorice radi ponovnog osvajanja tog terena. Treću četu su činili 55 boraca Komskog bataljona (sa teritorije Vasojevića. Sarajevo. diviziji na prilazima Kragujevcu. Njegovi bataljoni uništili su sve instalacije na pruzi L a p o v o . Od 1 028 boraca u Sandžak je stiglo oko 490. oktobar«. Pri tome je imao 150 mrtvih i r a n j e n i h boraca. u borbama za oslo10 RUDO. čete sticali su borbena iskustva u borbama oko Danilovgrada. rastjerivali kvislinške organe vlasti. sa teritorije podgoričkog sreza. Borci prve dvije čete kalili su se u borbama oko Podgorice i u napadu na italijansku kolonu. odred se snažno suprotstavio njemačkoj operativnoj 113. proletersku brigadu. godine i već k r a j e m septembra je imao oko 1 200 boraca. a u septembru je imao 11 četa. 18. prekinuli puteve koji vode ka Kragujevcu. Treći — Kragujevački bataljon sačinjavali su borci iz tri bataljona Kragujevačkog partizanskog odreda. kod Jelinog duba. učenici i studenti iz K r a guj evca i seljaci iz okoline grada. Njegovi borci su učestvovali u ilegalnim akcijama u Kraljevu. U toku neprijateljske ofanzive u novembru 1941. odbijajući mnoge neprijateljske juriše. srušili tunel kod Vučkovice. Odred je stalno vodio borbe oko Kraguj evca i prema Mladenovcu. Od 408 boraca tog bataljona 135 se dobrovoljno javilo u 1. na Veljem Brdu. uništili voz u kojem je bilo mnogo avionskih motora. Bataljon »Bijeli Pavle« je u bici na Pljevljima uspio da zauzme u t v r đ e n j e Mali Bogiševac. Do dolaska u Rudo bataljon je vodio nekoliko borbi između Pljevalja i Rudog. NIP Oslobođenje. Kralj evački odred je osnovan k r a j e m jula. na Savinom Laktu. četu borci bataljona »Bijeli Pavle«. 10 U 2.zadržao čitav dan. Nijemci su uspjeli da ga razbiju na djelove. Iz grada je uspio da se pod borbom izvuče u toku noći. oktobar« je u bici za Pljevlja obezbjeđivao pravac od Prijepolja i iz zasjede je potukao italijansku kolonu. bataljon. na cesti Podgorica — Kolašin. uglavnom sa teritorije sreza danilovgradskog. oko ceste Podgorica — Nikšić i na Jelinom Dubu. Bataljon »18.

i 2. vodio je teške borbe sa lijevim krilom 113. ljotićevcima i četnicima. . Uspio je da zaustavi nedićevce i ljotićevce. Drugi bataljon. bataljona. čete bilo je 19 Slovenaca. iz Drenove stigla u Rudo 19. šumadijskog odreda (sa teritorije između Kragujevca. (Beogradskog) bataljona Posavskog odreda. na teritoriji od Barajeva do Stepojevca. Zajedno sa dijelom Kopaoničkog odreda. Treću četu sačinjavali su omladinci iz Užica. decembra. Vrlo brzo je rastao i u septembru su u n j e m u formirani bataljoni. koji se i u odredu nazivao Beogradski. Vrnjačke Banje. Sesti — Beogradski bataljon bio je sastavljen od 207 boraca 1. Mataruške Banje. proleterske brigade. decembra. nanijela mu znatne gubitke i natjerala ga da se po djelovima probija prema Zlatiboru. Prije povlačenja četa je učestvovala u odbrani Užica. koji se povlačio sa Kraljevačkim odredom. Odredi su. Ćeta se povlačila sa ostalim snagama preko Zlatibora. njemačke divizije. divizije razbila. Imao je preko 1000 boraca. bataljona 1. osnovana je Rudarska četa 4. Naročito teške borbe odred je vodio na početku ofanzive. Gornjeg Milanovca i Mladenovca i nekoliko izbjeglica iz Vojvodine) i Užička četa.bođenje Ušća. Odred je uništio rudnik Belo Brdo i izveo mnoge akcije na komunikacije u dolini Ibra. Kopaonički partizanski odred bio je sastavljen uglavnom od r u d a r a iz rudnika u dolini Ibra. Jedna njegova četa bila je u Užicu kao posadna jedinica. Učestvovao je u oslobođenju Raške i u borbama sa Nijemcima na Ratini i Vrbi i oko Kraljeva. U bataljone su dolazili najviše zemljoradnici sa teritorije beogradske Posavine i radnici i intelektualci iz Beograda. Od n j i h su 144 postali borci 4. Od n j i h 111 osnovane su 1. Od boraca te čete i dijela Kopaoničkog odreda. od Raške do Bogutovca. Oko 230 boraca Kraljevačkog odreda uspjelo je da se preko Ivanjice prebaci u Novu Varoš. a bilo je u n j e m u i seljaka i izbjeglica sa Kosova. koji mu je došao u pomoć. njemačke divizije. Odred je osnovan k r a j e m jula. Borci Sumadijskog odreda ratovali su na padinama Rudnika. U Sandžak je stiglo svega oko 150 njegovih boraca. koje je nastupalo pravcem Kraljevo — Raška. Odred je dva mjeseca držao u opsadi Kraljevo i tri puta napadao na grad. bataljona. a poslije se prebacila preko Sargana. ali ga je kolona 113. Obezbjeđivala je Vrhovni štab u Drenovi i uspjela je da vrati jednu italijansku kolonu divizije »Pusteria« koja je iznenada izbila iz Prijepolja i ugrozila Vrhovni štab. i 2. u mnogim diverzantskim akcijama na cestama i železničkoj pruzi u dolini Ibra. dejstvovao je južno od Beograda. dok ona nije oslobođena. koji su nastupali preko Gornjeg Milanovca. oslobodili Rudnik i Gornji Milanovac i tukli nekolike kolone neprijatelja koje su u više navrata pokušavale da ovladaju planinom Rudnik. kao p r a t n j a Vrhovnog štaba. Ćeta je. U toj dolini je uspostavljena prva partizanska železnica. četa 5. Peti — Šumadijski bataljon sačinjavali su 171 borac 1. i sa desnom kolonom 113. U jednom vodu 1. na planinu Taru. gubitaka i osipanja bili odsječeni i prinuđeni na odstupanje. gdje su stigli 9. i to sa nedićevcima. poslije teških borbi.

a 11 ranjeno. Poslije napada na Sjenicu od preostalih boraca. Povlačila se preko Zlatibora i stigla u brigadu 6. ukupno 98. član KPJ od 1935. naročito sa svojim djelovima isturenim prema gradu. i 7. bataljona Posavskog odreda. do 28. bataljona Pero Cetković. Odstupio je ka Rudniku. godine. na Kadinjači. Politički komesar Jovo Kapičić. U stroju u Rudom bilo je oko 1 000 boraca (bez 6. član KPJ od 1938.vić. godine. Ceta se odvojila od bataljona prilikom odstupanja iz Posavine. . Do dolaska u Foču bila je u sastavu 5. Bio politički komesar bataljuna »18.U oktobru je brojio 645 boraca. član KPJ od 1938. profesionalni revolucionar. bataljona. uništavao opštinske uprave. godine. računajući i 6. Te čete su stigle u sastav brigade kod Prače 13. i 2. Bio komandant Posavskog partizanskog odreda. Clan KPJ od 1941. Hapšen je i mučen. Učestvovao je u napadu na Sjenicu 22. obućarski radnik. njihove arhive. Bio član Glavnog štaba za Srbiju. ukupno 1 196 boraca — 1 125 muškaraca i 71 žena. član KPJ od 1926. oktobar« Crnogorskog odreda za operacije u Sandžaku. godine. zemljoradnik. bataljon. decembra.* * Prvi sastav štaba brigade i štabova bataljona: Komandant brigade Koča Popović. U teškim borbama sa njemačkim 125. novembra. godine u Podromaniji. godine. četa bataljona. Herojski se držao. godine. Bio politički komesar Lovćenskog bataljona u bici na Pljevljima. godine. januara 1942. Uz štab se nalazio brigadni sanitet. Kod Ostružnice je uništio dva voza noću između 6. Clan KPJ od 1936. Izvodio jc razne akcijc: likvidirao žandarmerijske stanice. januara 1942. sa lekarom i 16 bolničarki i hirurška ekipa. aktivni kapetan bivše jugoslovenske vojske. Držala je položaje prema Bajinoj Bašti i bila u Užicu. Zatim je odstupio sjeverno od Užica i preko Zlatibora stigao u selo Radoinu. Bataljon je zajedno sa Kosmajskim i Sumadijskim odredom vodio borbe oko Rudnika od 20. Komandant 2. gdje je stigao sa oko 260 boraca. decembra). bataljona Radovan Vukanović. Dužnost zamjenika političkog komesara čete ustanovljena je tek u februaru 1942. Bio komandant Lovćenskog bataljona u bici na Pljevljima. apsolvirao filozofiju na Sorboni. godine. sa 154 borca. bataljona i djelova ostalih bataljona koji su bili na obezbjeđenju). student medicine. osnovane su 1. gdje su mu poginula 23 borca. Na dan osnivanja brigada je imala. Učestvovala je u odbrani Užica. kapetan Spanske republikanske armije. oktobra. Treću četu ovog bataljona činio je 51 borac 1. Bataljon je dejstvovao u blizini Beograda i često se sukobljavao sa neprijateljem. itd. Politički komesar brigade Filip Kljajić-Fića. Bio zamjenik komandanta Crnogorskog odreda za operacije u Sandžaku. ojačanim pješadijskim pukom bataljon je bio prinuđen da napusti svoju teritoriju. apsolvent prava. a za političkog komesara Filip Kljajić-Fića. U četama komandir prvog voda bio je i zamjenik komandira čete. koja je odmah upućena u Zabljak. Komandant 1. publicista. I u štabovima bataljona i komandama četa postojali su samo (osim nekoliko izuzetaka) komandanti i politički komesari. Tu je reorganizovan i upućen prema Sjenici. Politički komesar Mojsije Mitro. Za komandanta brigade postavljen je Koča Popović (stigao u brigadu 28.

Bio komesar bataljona u Kragujevačkom partizanskom odredu. osim političkog komesara 1. godine. tri studenti. Bio lekar u Crnogorskom odredu za operacije u Sandžaku. a od političkih komesara dvojica su. godine. član KPJ od 1933. jedan je bio oficir bivše jugoslovenske vojske. bataljona Milan Ilić-Ciča. provjereni u dugogodišnjoj revolucionarnoj borbi. Beograd 1963. Bio politički komesar Prvog šumadijskog partizanskog odreda. član KPJ od 1941. sa prosječnim partijskim stažom šest godina. tri radnici. član KPJ od 1938. dva diplomirani pravnici. godine. bataljona. Bio komandant 2. . asistent na Medicinskom fakultetu u Beogradu. str. 21 godinu. Komandiri i politički komesari četa su bili nešto mlađi. Bio politički komesar 1. Bio komandant bataljona u Kragujevačkom partizanskom odredu. godine. 682—747. Politički komesar Cedomir Minderovič. Samo su dva politička komesara četa primljeni u KPJ 1941. Komandiri i politički komesari bavili su se ranije raznim zanimanjima. bataljona. iz knjige »Prva proleterska«. pet radnici. dvojica su imali diplomu fakulteta. Bio komandant Kraljevačkog partizanskog odreda. Bio komandant Prvog šumadijskog partizanskog odreda. španski borac. metalski radnik. Od 20 komandira četa samo jedan nije bio član K P J . Svi komandiri četa su služili bivšu vojsku. član KPJ od 1936. (Beogradskog) bataljona Posavskog partizanskog odreda. godine. član KPJ od 1941. lekar. član KPJ od njenog osnivanja. Svi su služili tu bivšu vojsku. a politički komesari po 25 godina. 1. Od komandanata i komesara trojica su učestvovali u španskom građanskom ratu. a politički komesari su imali prosječno trogodišnji partijski staž. naučili da r u k u j u oružjem tek u toku borbe. Bio politički komesar Kraljevačkog partizanskog odreda. Osam političkih komesara su bili studenti. knj. godine. u štabovima bataljona oko 30 godina (izuzimajući komandanta 5. godine. Svi su bili članovi Komunističke partije Jugoslavije. Komandant 6. bataljona Posavskog partizanskog odreda. bataljona Pavle Jakšić. metalski radnik. Bio lekar u Valjevskom partizanskom odredu. zemljoradnik. Politički komesar Dragoslav Pavlovič-Silja. član KPJ od 1936. Svi komandanti i komesari su bili članovi KPJ. diplomirani pravnik. Prosječna starost rukovodilaca u štabu brigade bila je 29 godina. profesor. Komandant 4. Sef hirurške ekipe dr Đura Mešterovič. Politički komesar Miro Dragišić. bataljona. Politički komesar Sava Radojčić-Feđa. koji je imao 52 godine). jedan učitelj i jedan učenik Komandant 3. književnik. godine. i jedna drugarica. partijski funkcioner. tri zemljoradnici. lekar. bataljona Radisav-Raja Nedeljković.U štabovima brigade i bataljona bilo je 11 intelektualaca. Pet komandira su bili službenici. učitelj. 3 radnika i 2 zemljoradnika. član KPJ od 1937. tj. VIZ. bataljona Miladin Ivanović. Rukovodilac brigadnog saniteta dr Borislav Božović. Komandiri su imali u prosjeku po 28. član KPJ od 1941. profesor. godine. član KPJ od 1938. 11 11 Prvi sastav štaba brigade i štabova bataljona. tri podoficiri. koji je bio član K P J od njenog osnivanja. Komandant 5. izuzimajući opet komandanta 5. student prava. godine. četiri oficiri.

ni protivnika koji ih može pobijediti. koliko ih je bilo u brigadi na dan osnivanja. u 4. usiljenih marševa po nevremenu i hladnoći. Prosječan partijski staž u 1. proleterska brigada je počela svoj slavni put.5 posto seljaci. 25. Vrhovni štab je uskoro izradio i Statut proleterskih narodnooslobodilačkih udarnih brigada. Oko 40 posto boraca 1. Oko 100 njih nije imalo navršenih 18 godina. Socijalni sastav brigade izgledao je ovako: 37. do gladovanja. i 2. iznosio je oko 4 godine. 11 Crnogorci i jedan Hrvat. Sa takvim sastavom 1. p r i m j e r a radi. bataljonu 39 posto radnici.5 posto učenici raznih škola. Preko 260 boraca bili su članovi SKOJ-a. I pouzdanjem koje . No. 11. bataljonu 53 posto radnici. bataljonu 51 posto su bili radnici. gotovo bez izuzetka. bataljonu 60 posto radnici. koji je bio i prvo uputstvo za n j e n u organizaciju i rad.1 posto studenti i 3. u 5. Od 71 drugarice. svjedoci stvaranja prve brigade naše oslobodilačke vojske bili su iznenađeni brojem boraca. Na dan osnivanja brigada je imala oko 450 članova KPJ. njihovim naoružanjem i njihovom mladošću. 7. proleterska i bila prava politička vojska. 24 posto seljaci i 18 posto učenici i intelektualci. a samo oko 10 posto radnici. P r v u obuku u rukovanju oružjem i znanja iz vojne vještine dobili su ili u vrijeme priprema za ustanak ili u partizanskim odredima. U bataljonima iz Srbije stanje je bilo drugačije: u 3. 33 posto učenici i intelektualci. 450 između 20 i 25 godina. Među n j i m a je bilo i više onih sa preko 10 godina partijskog staža. a 23 m a n j e od 25 godina. Ostali vanpartijci. a samo 12 posto seljaci. bataljonu. što znači da je gotovo svaki drugi borac bio član Partije. Baš zato su i bili uvjereni da nema teškoća koje ne mogu savladati. Pet su imale m a n j e od 18 godina.4 posto službenici. prošla kroz mnoga iskušenja. vojska Komunističke partije. 170 je imalo između 30 i 40 godina. 200 ih je bilo između 18 i 20 godina. U 1. 10 Crnogorci i jedan Jevrejin. 40 poste bili su učenici i studenti. 35 posto učenici i intelektualci i 5 posto seljaci. a 17 članovi SKOJ-a. Zato je 1. od onih koja. za mlade. bili su takođe komunističkog u v j e r e n j a .Komandni kadar je bio sastavljen uglavnom od Srba i Crnogoraca. proleterske nije služilo bivšu vojsku. većina njih se prekalila u dotadašnjim višemjesečnim borbama sa neprijateljem. odnosno 67 posto su bile omladinke. Smatrajući sve one borce do 25 godina omladincima onda su više od 62 posto boraca 1. donosi odvajanje od porodice i svoga kraja. lošeg smješt a j a i drugih. a od političkih komesara — 17 Srbi. bataljonu skoro polovinu sastava činili su seljaci. 20 m a n j e od 20. proleterske bili baš to — Omladinci. Posebnu karakteristiku brigadi je davala mladost boraca. Stanovništvo male varošice Rudo.9 posto raznih drugih zanimanja. 14. 31 posto učenici i intelektualci i 25 posto seljaci i u 6. a samo 34 više od 40 godina (od kojih 9 više od 50).6 posto radnici. a oko 200 između 25 i 30. Od 28 komandanata i komandira 16 su bili Srbi. 13 su bile članovi K P J .

Zbornik. 4 Glavnog štaba za Hrvatsku. 390. 17 Četnici su odmah uočili kakvu opasnost za n j i h predstavlja 1. vijest o f o r m i r a n j u brigade brzo se pronosila u sve krajeve naše zemlje.«" Glavni štab za Crnu Goru takođe je brzo obavijestio partizane i narod da je osnovana 1. is Saopštenje Romanijskog odreda. 12 Nekoliko dana poslije osnivanja brigade. IV. Arhiv CK SKJ. obavijestili su Ministarstvo domobranstva da su u Srednje stigli partizani iz Crne Gore. Zbornik. str. Cim su obaviješteni da se u Rudom p r i k u p l j a j u partizanske snage odmah su uputili svoje čete iz Višegrada i Priboja da ih »rastjeraju«. 3. 93. 16 U Sloveniji i Srbiji ta vijest je širena partijskim i vojnim kanalima. Zbornik. 3. i® Proglas PK za Bosnu i Hercegovinu. domobranskog zbora iz Sarajeva 6. 1942/20. i' Izvještaj 3.je iz n j i h zračilo tu u neposrednoj olizini više neprijateljskih garnizona. t. i« Saopštenje Glavnog štaba za Crnu Goru. d. Arhiv CK SKJ. 1942/14. knj. IV. knj. domobranskog zbora. 4 od 13. 14. januara. januara 1942. Čuvši za to. srećan zbog dolaska brigade. 2. t. br. proleterska narodnooslobodilačka brigada sastavljena od 1 200 najboljih boraca iz Srbije i Crne Gore. 24. 3. fond četničke dokumentacije. 13 Proglas Mjesnog komiteta Sarajeva. V. IV. 231. proleterska brigada. O osnivanju 1. str. i« Naredba br. komandant Romanijskog partizanskog odreda je izdao proglas narodu kojim ga obaviještava da je u Rogaticu stigla 1. O osnivanju brigade CK K P J i Vrhovni štab obavijestili su Centralne komitete KP Hrvatske i Slovenije i preko n j i h PK Srbije. 54. a zatim je prodrla i u svijet. januara. Četnički komandant za istočnu Bosnu. 225. t. 224. proleterske brigade ubrzo je doznao i neprijatelj. knj. Proglas se završava parolom: »Živjela naša Prva proleterska narodnooslobodilačka udarna brigada. str. Stab 3. proleterska brigada. a predstavnici P a r t i j a Crne Gore i Bosne nalazili su se u Rudom. str. d. Todorović odmah je izvijestio četničku Vrhovnu komandu o snažnoj jedinici koju su partizani doveli u istočnu Bosnu. a Zapovjedništvo vojne k r a j i n e 12. 2. No. is A-VII. 135. Zbornik. godine. f. k. 14 To je učinio i Pokrajinski komitet za Bosnu i Hercegovinu. . 18 Najbrže su reagovali Italijani. Mjesni komitet KP za Sarajevo izdao je Proglas stanovnicima grada kojim ih obavještava da je osnovana 1. proleterska brigada. d. knj. 15 Glavni štab partizanskih odreda Hrvatske je to učinio u Naredbi br. m a j o r B. t. br. d.

šumadijskog . Čim je primjetio Italijane vješto i brzo je podišao njihovim položajima i u jurišu ih razbio. pristigao u pomoć čitav 2. a jedan je dio ostao na desnoj obali Lima. Vrhovni štab je uputio 5. U međuvremenu je i 2. kako Crnogorci protivnapadom razbijaju i gone Italijane. proleterske. Jedinica u Mioču. ostavljajući nekoliko m r t vih i r a n j e n i h i nešto plijena. Četnici Kamenka Jeftića. odmah su uputile ka Rudom tri ojačane čete: ojačanu četu iz Višegrada. preko Paštan Brda. Do Stolova je 5. Tako se završila prva borba 1. a drugi da sa zadovoljstvom posmatraju smjelo i brzo nastupanje 5. koji su pobjegli iz Rudog. Obje italijanske kolone su odstupile. Ceti je iz Rudog. dočekala je 22. koja je već bila postala 3. borba u kojoj su se prvi put našli zajedno borci iz Srbije i Crne Gore na bojnom polju. Vrhovni štab je pretpostavljao da će neprijatelj reagovati čim dobije obavještenja da se partizanske jedinice koncentrišu u Rudom. kako se on ne bi našao u teškoj situaciji u dolini Lima. Tako je započeo n j e n život — borbama i marševima. preko Ušća. a odmah poslije formiranja brigade uputio n j e n e bataljone da dočekaju italijanske kolone koje su nastupale prema Rudom. decembra italijansku kolonu koja je nastupala od Priboja. četa novoformiranog 2. Komande tih garnizona. drugu od Belog Brda preko Stolova i treću iz Priboja. Prvi su sa Stolova mogli da vide. bataljon izvršio protivnapad i razbio Italijane u Mioču. crnogorskog bataljona. i da se raduju. bataljon: da spriječi prodor Italijana tim pravcem i da obezbijedi lijevi bok 2. izvijestili su Italijane u Višegradu i Priboju o prikupljanju partizana u tom mjestu. bataljon. koja se kretala preko Oskoruše ka Laništu i Stolovima.OD OSNIVANJA BRIGADE DO ZELENGORE Prve borbe brigade I na sam dan osnivanja brigada je vodila borbe sa neprijateljem. Pod borbom je morala da odstupi prema Ustibaru. bataljon stigao oko podne. po naređenju Vrhovnog štaba. dijelovi divizije »Pusteria«. Prema italijanskoj koloni iz pravca Belog Brda. bataljonu. Zbog toga je naredio bataljonu »Bijeli Pavle« da ostane radi obezbjeđenja od Priboja.

kod Mioča i na Stolovima veoma su značajne za brigadu. U najkritičnijem trenutku pristigli su i bombaši 3. 46. i 4. bataljona. Italijani nijesu izdržali i predali su se. i 5. Italijani su probili pregradni zid i kroz rupu gađali napadače. koje je bilo jedan od značajnih činilaca uspjeha 1. Bataljoni su pošli preko sela Sokolovića. učinili su da se Italijani u n j o j osjećaju sigurnijim. proleterske brigade. A-VII. Borci 4. Bataljoni su ostvarili u tim borbama p r i m j e r n o sadejstvo. Borba se prenijela u samu školu. k. Prijetila je opasnost da napadne Vrhovni Stab u Rudom ili presiječe put brigadi ka Međeđi. Nije uspio.bataljona ka vrhu Stolova i njegov juriš na neprijatelja. bataljon kojima je to prva pobjeda poslije teških odbrambenih borbi pri povlačenju iz Srbije. bataljona uspjela je da ubaci bombe u jednu prostoriju škole. Smrt oca i sina ostala je u uspomeni kao simbol zajedničke borbe za slobodu starije i mlađe generacije. decembra do sela Gaočića u neposrednu blizinu Rudog. Poginulo je 9 boraca. Nepošumljen prostor oko nje. a zatim da kroz prozor u n j u uskoči. Na djelu je pokazana snaga brigade. U borbi u Gaočićima 3. Grupa boraca 4. 13 ranjeno. Bio je pao snijeg i bataljoni su se sporo kretali. iz 3. 1 Pobjede u Gaočićima. duboki snijeg i debeli zidovi zgrade građene od tvrdog materijala. jedini tada prisutan član štaba brigade uputio joj je u susret 3. Neprijatelj je zgradu škole organizovao za odbranu. gdje je bila samo m a n j a patrola 3. naročito za 3. 9 puškomitraljeza i veće količine municije i opreme. Povećano samopouzdanje boraca. 4 podoficira i 116 vojnika. pritisak proletera sve jači. Borbe na Romaniji i razbijanje četnika Još dok je bio u Sandžaku Vrhovni štab je morao donijeti odluku o daljim dejstvima brigade. bataljona. bataljon. bataljon su imali velike gubitke. Pucali su i kroz tavanicu. bataljona su se našli u veoma teškom položaju. Tako se počelo stvarati borbeno p o v j e r e n j e i ratno drugarstvo. da je razbiju. 701. Ojačano je njeno naoružanje. Politički komesar brigade. Zarobljena su 4 oficira. Zaplijenjena su dva teška i 3 laka minobacača sa 210 mina. . neprijatelj je osjetio snagu napadača i pokušao da se izvuče. Borba je postajala sve oštrija. One su došle kao melem za velike rane. Eksplozija bombi. rafali i poklici proletera izmiješali su se sa kricima ranjenih neprijateljskih vojnika. i 4. bataljona. 2/1. 4. bataljona. Među poginulim su otac i sin Milorad i Dragoslav Ratinac. Italijanska kolona iz Višegrada stigla je 21. d. Istureni dijelovi neprijatelja energično su napadnuti i n a t j e rani da se brzo povuku sa položaja ka glavnini koja se nalazila u seoskoj školi. Fića Kljajić. Ali kada su bataljoni počeli da stežu obruč oko škole. f. odnosno o svom daljem k r e t a n j u sa » Izvještaj štaba 4. 3 mitraljeza.

Srebrenicom i Bratuncem pružala je mogućnost za intenzivno političko djelovanje i bila pogodna za organizaciju i izvođenje napada na neprijatelja. Delatnost Centralnog komiteta KPJ i Vrhovnog štaba NOPOJ u decembru 1941. Slobodna teritorija u istočnoj Bosni bila je relativno velika. uspostaviti i održavati redovnije veze sa odgovarajućim partijskim i vojnim rukovodstvima Hrvatske. povratilo samopouzdanje. Osim toga. Veliki broj oficira prešao je iz Srbije u Bosnu da širi četničke ideje. Zbornik. Dok je boravio u Sandžaku. knj. Beograd. Akcione četničke parole o čekanju »kad za borbu dođe vrijeme«. bile su u tom trenutku prihvatljive za neke seljake. Sa oslobođenim varošicama: Rogaticom. * Pisma komandanta Romanijskog NOP odreda. a nije dolazilo u obzir da se tek nastala brigada upotrijebi za napad na utvrđene Italijane. Previranja i kolebanja među seljačkim masama razvijala su se u njihovu korist. upućena partizanskom odredu u Metaljci. Neprijatelj se nalazio samo u nekoliko dobro utvrđenih gradova-garnizona. n a j m a n j e je to obezbjeđivao. o borbi samo protiv ustaša i Muslimana. 2. 39—40. četničke formacije i t r u j e odnose sa p a r tizanima. Takođe su postojale velike mogućnosti za dalje razvijanje ustanka i mobilizaciju radnika iz Sarajeva i industrijsko-rudarskih basena u dolini Bosne i Spreče. gdje je tada bila najveća oslobođena teritorija. Pored toga. a M. Sokolcem. u kojima prikazuje situaciju na teritoriji svog odreda i traži pomoć Crnogoraca. organizuje vojne. 219.87 str. t. . našli bi se na periferiji. godine. Vrhovni štab i CK K P J . zaustavilo bi se prilaženje četnicima i mogli bismo u Bosni spriječiti ono što se desilo u Srbiji. a naročito propaganda da će se istočna Bosna izdvojiti iz NDH i tako izbjeći ustaška klanja. 213 i 89 str. str. 2 Ni za brigadu u Crnoj Gori n i j e bilo povoljnih uslova za dejstva. Pokret ka Crnoj Gori. Istočna Bosna je prva osjetila njihovu najezdu iz Srbije. ali i protiv »komunističke revolucije«. Razdor između partizana i četnika se kao plima širio u svim krajevima zemlje gdje je bilo četnika. Olovom.« 3 Komandant Romanijskog partizanskog odreda predosjećao je teškoće koje su predstojale sa četnicima. Vlasenicom. Centralni komitet i Vrhovni štab trebalo je da se nalaze na teritoriji odakle će moći da rukovode borbom u svim krajevima zemlje.njom. Slovenije i Srbije. IV. j e r je to bila relativno mala slobodna teritorija. Nije dolazilo u obzir da se ostane u Sandžaku. 1972. Institut za istoriju radničkog pokreta Srbije. Vrhovni štab i CK K P J mogli su preko kartala Mjesnog komiteta KP za Sarajevo. udaljeni od ostalih pokrajina. između ostalog. ispresijecana komunikacijama koje je držao neprijatelj. d. Vrhovni komandant se upoznao i sa dva pisma komandanta Romanijskog partizanskog odreda. »Bosanski seljak — pisalo je. u jednom od n j i h — ima veliko povjerenje u Crnogorca kao borca. Kada bi uza se vidio makar i 10 Crnogoraca podigao bi mu se borbeni duh. s obzirom na to što nijesu imali radio-vezu sa glavnim štabovima. Leković. H a n -Pijeskom.

Nijesu se usuđivali ni da pođu u popaljeno selo. ne samo zbog odela već i mentaliteta i političkog shvatanja Prema tome bio je dvanaesti čas da smo stigli ovamo. koji su dosta čuli o izdaji četnika u Srbiji. Previranje u istočnoj Bosni. Brigada je upućena u istočnu Bosnu. dok su partizani vodili teške borbe sa 113. 75 str. Brigada je počela da pristiže u Rogaticu 24. »Često se ne može poznati ko je četnik a ko partizan. Ali. njemačkom divizijom. . Živjeli su u pećinama gladni. Već na prvom koraku u istočnoj Bosni proleteri su se sreli s teškim posledicama četničkih i ustaških zvjerstava. Zbornik. sa železničkog praga na prag.Sve te okolnosti su uticale na to da Vrhovni komandant odluči da pravac daljeg k r e t a n j a Vrhovnog štaba i 1.« 4 * Pismo Vrhovnog komandanta. Svetozaru Vukmanoviću. Rudo — Međeđa. decembra. . t. J e r ići prugom bilo je đavolski teško. ali sa razbijenim prozorima. To nijesu uistinu ni bili koraci već skokovi. odnosno napraviti blizu 40 000 skokova-koraka u toku jednog marša. 129. Bježali su da bi spasili goli život. . Ćudno je to bilo borcima iz Crne Gore. proleterske brigade bude — istočna Bosna. d. m a r šujući po dubokom snijegu. . bataljon. On je krčio put železničkom prugom pokrivenom snijegom. duga je 33 km. Ići prugom znači ići neravnomjernim koracima. knj. U Rogatici su bile dvije komande mjesta — partizanska i četnička. Smjestili su se u zidinama popaljenih kuća da bi se bar zaklonili od vjetra. Tu situaciju najjasnije prikazuje pismo Vrhovnog komandanta upućeno 28. da spriječava bratoubilački rat. U prethodnici je bio 1. jer će Proleterska brigada ovdje biti od ogromnog značaja ne samo u borbi protiv okupatora i ustaša već i u učvršćenju i političkom razvitku naših bosanskih partizanskih jedinica. Muslimanske porodice bile su pobjegle iz popaljenih sela u pećine oko Drine. Borci su se u n j o j jednostavno poslagali jedan pored drugoga i zaspali. u stalnom strahu. I kad su bataljoni stigli na cilj smjestili su se u džamiju. Marš brigade od Rudog do Međeđe železničkom prugom borci su dobro zapamtili. a nijesu bili sigurni da su ga spasili. a teško razumljivo srpskim proleterima kojima je k r v »uzavirala« pri sjećanju na podmukle četničke udarce. U spaljenoj Međeđi nije se moglo naći pogodno mjesto za odmor. da ugrabe bar malo kukuruza. brigada je došla da se bori pod zastavom Partije. više je nego iscrpljujuće. promrzli. zauzeo most na Drini i obezbijedio ga od Višegrada i od Goražda sve dok je brigada prošla. 2. čas duži čas kraći. A skakutati pod punom ratnom opremom. i 342. decembra delegatu Vrhovnog štaba u Bosni i Hercegovini. odnosno prelazak boraca dotadašnjih partizanskih jedinica na stranu četnika bilo je uzelo toliko maha da ga je teško bilo zaustaviti sa onda malim partijskim snagama. . još neobranog na njivama i snijegom pokrivenog. II. Prva etapa njenog marša. jedinu nezapaljenu građevinu. da pomogne da se organizuju sve snage u borbu protiv okupatora.

«7 Isto. 4. Novi Sad. i svaki n j e n bataljon je gotovo samostalno dejstvovao. II. str. Od oruđa zaplijenjenih u Gaočićima i onih koja su imali bataljoni. bataljon je bio u Knežinama. str. bataljon preko Podromanije i Bijelih Voda. . u Novoj Varoši. imao je svoju ćeliju. dok je 2. Sve ostale prištapske jedinice brigade u početku su bile u jednoj partijskoj ćeliji. Vrhovni štab je na sjednici 25. 8 Izvještaji štaba 1. proleterska brigada hitno dođe na t a j teren. U bataljonima su osnovani bataIjonski biroi. a 1. Matica srpska. 2. bataljon bio u Srednjem i Čevljenovićima gdje je pored ostalih zadataka njegova 3. II. godine dobio i funkciju u štabu — zamjenika političkog komesara brigade. 5 Vrhovni štab je zadržao privremeno 3. godine Vrhovni štab je sve više pomjerao brigadu ka Varešu. 1950. str. da čitava 1. decembra procijenio situaciju i još jednom se uvjerio da je neophodno. 7 Za načelnika štaba brigade postavljen je Stanko Poljanac. kao strategijska jedinica. Svaki štab bataljona. t. 75.Drugi dan poslije dolaska u Rogaticu. P. 8 5 Naređenje Vrhovnog štaba. 6 Zadržavanje u Rogatici brigada je iskoristila za poboljšanje svoje organizacije. Tako je brigada raspoređena na širokom frontu. bataljon u Žljebovima. 35. str. u Ivančiće. Romac. 701. Zato joj je i naredio da odmah obustavi dejstva oko Rudog i krene ka Rogatici. Tih dana se u Rogatici intenzivno radilo na organizacionom oblikovanju partijske i skojevske organizacije u brigadi. Članovi p a r t i j e štaba brigade. Bataljoni su zatim izbili na Okruglicu i Visočicu i orijentisali se prema Varešu. 2. Poslije 1. četa obezbjeđivala Vrhovni štab. gdje su se oba povezali sa partizanskim odredom »Zvijezda«. mogao je biti i borac. 125. proleterske brigade. d. koji je u februaru 1942. Izabrani su i njihovi sekretari. sa dijelovima oko njega. sa kuririma. f. 34. U svim četama osnovane su partijske ćelije kao osnovne organizacije. 87. . d. bataljon u Rogatici. i 5. štapske ćelije i politički komesar bataljona. Njih su sačinjavali sekretari četnih ćelija. Borbe. knj. a 5. 78. k. januara i 3. t. Cjelokupnim partijskim radom u brigadi rukovodio je partijski rukovodilac brigade. Naređenje Vrhovnog štaba. 2. 169. Zbornik. d. Zamišljeno je da pruža pomoć bataljonima kada im bude potrebna. koje su se u poslednje vreme prilično poremetile zbog pojačane propagande četničkih bandi«. k r a j e m decembra je osnovana četa pratećih oruđa. u Podromaniji. 138. učvrste naše pozicije u pozadini. da očiste okolna sela od pljačkaša i raznih četničkih grupica i da uz pomoć partijskog aktiva » . imala je 3 teška i 2 laka minobacača i 8 mitraljeza. Početkom 1942. . A-VII. bataljona. Zbornik. uputio je 6. januara. s obzirom na situaciju u Bosni. Šesti bataljon je dobio naređenje da ulazi u sastav brigade 4. 4. Sekretar biroa je posebno određivan. sačinjavali su jednu ćeliju. 38 i 37. Tada je Vrhovni štab donio i odluku o zadacima i daljem k r e t a n j u brigade na području Romanije i ka Varešu. i 2. knj.

na primjer. k. Održavane su konferencije čak i sa četnicima. Bataljoni i čete su organizovali grupe agitatora za rad po selima. priznavali su to. brigada je djelovala uglavnom politički. k. S. Antonić. zauzme odlučan stav prema četnicima i donese odluka o njihovom razoružavanju. »® A-VI I. Ali su. predavanje ili priredba. Beograd. Njemačka ofanziva na istočnu Bosnu.« 10 (Radi se o Rogatici). A-VII. Pijade i još oko 35 političkih i vojnih rukovodilaca iz Bosne i Hercegovine. f. ustaških i domobranskih posadnih jedinica. Zujović. VIZ. Kardelj. str. Zapovjednik Vojne krajine. 1962. kad je došlo do otvorenog sukoba sa partizanima. j a n u a r a u Ivančićima. B. A. napadali m u slimanska sela. 5. fond NDH. vlada NDH se ozbiljno zabrinula da će ostati bez te teritorije. 78. Tito. str. Lekovič. Ustanak u istočnoj i centralnoj Bosni 1941. Z. 502—513. Još kada se pojavio i Nedić sa zahtjevom da se Srbiji ustupi n j e n i h 17 srezova. d. Ona praktično nije ni imala vlast u n j o j . Džonlagić i M. 9 • A. Ministar oružanih snaga NDH tražio je od opunomoćenog njemačkog generala u Hrvatskoj. U tome nijesu uspjeli. 1973. 11 Vishaupt. pored njemačkih.Vrnovni štab i CK K P J su pokušali i u istočnoj Bosni da se sporazumiju sa četničkim vođama o zajedničkoj borbi protiv okupatora. prije ili poslije njihovog razoružavanja. S. ubijali i pljačkali njihovu imovinu. Za t a j zadatak dodijeljena mu je. Četničke vođe su već nepovratno tonule u saradnju sa okupatorom. 70. i 342. izvijestio je Ministarstvo oružanih snaga NDH: »Uvjerio sam se iz dobijenih podataka da su partizani ulagali svu snagu kako bi sačuvali njeno stanovništvo i njihovu imovinu. i 8. To je uticalo da se na savjetovanju rukovodilaca NOP-a iz istočne Bosne i Hercegovine sa CK K P J 7. Zahvaljujući n j i m a većina stanovništva se održala u životu. Brigada je u političkom radu u istočnoj Bosni imala dosta uspjeha. U početku nijesu bile spremne da se bore protiv partizana. Cak i n j e n ljuti neprijatelj. 18. pomoć za ugušivanje ustanka u istočnoj Bosni i njeno čišćenje od partizana. M. operativna divizija. E. masovno napuštali položaje koje su držali prema ustaškim garnizonima. da uguši ustanak u istočnoj Bosni. fond njemačke dokumentacije. VIZ. Gleise-Horsternaua. Cijelo vrijeme boravka na teritoriji Romanije. 11 * Koliko se do sada moglo utvrditi. 48. Beograd. 58. 1. viši vojni arhivski savjetnik. Gotovo da nema sela u kojemu nije održana neka konferencija. Vukmanović. Rankovdć. .* Brigada je to odmah počela i gotovo bez otpora izvršavala t a j zadatak. d. Takođe mu je naredio da traži od Italijana da i oni učestvuju u toj operaciji. Kancu. Hitler je krajem decembra naredio komandantu jugoistoka generalu V. ustaše. f. Razvoj ustanka u istočnoj Bosni silno je uznemirio Nezavisnu Državu Hrvatsku. skoro mjesec dana. Četničke mase su se kolebale. koja je učestvovala u operacijama za ugušenje ustanka u zapadnoj Srbiji. sastanku su prisustvovali članovi CK KPJ: J.

Italijani nijesu bili za izvođenje te operacije. 3. bataljonom 15. Nijemci su se nadali brzom uspjehu. Višegrada. f. a i kako su te i ostale ustaničke snage raspoređene. Iz zaplijenjene arhive četničkog komandanta za istočnu Bosnu. k. 25/4. Smatrali su da dubok snijeg onemogućava čišćenje pošumljenih planinskih predjela i da čitavu akciju treba odgoditi za proljeće. puk. puk 718. Na osnovu toga su napravili plan o uništenju partizana u istočnoj Bosni. Vlasenici i Olovu potisnu partizane na uzani prostor između Han-Pijeska i Olova i tu ih unište. bataljon Vojne krajine. i 2. Birčanski odred prema Zvorniku. 738. 3. a 2. puk. nastupao je iz Višegrada ka Rogatici. ojačan 1. bataljonom 8. fond italijanske dokumentacije. f. 3. fond četničke dokumentacije. pojačan 1. 750. Vrhovni štab je početkom januara dobio nekoliko obavještenja iz Sarajeva da neprijatelj priprema ofanzivu na partizane u istočnoj 12 A-VII. divizije i 3. i 4. bataljonom 13. Oslobodilački rat. t. Osim toga. 13 Nijemci su raspolagali podacima da je u istočnu Bosnu došla grupa od oko 2 500 partizana. divizija. proleterska brigada i Romanijski partizanski odred na položajima prema Sarajevu. jedan dopunski i jedan ustaški bataljon su imali zadatak da na liniji Vijaka — Vareš — Visoko spriječe eventualni pokušaj proboja partizana preko rijeke Bosne. knj. kao glavna snaga za izvođenje operacija stavljena na raspolaganje samo do 31. nastupao je iz Sarajeva. nastupali su od Zvornika prema Vlasenici. Predvidjeli su da iznenadnim i snažnim napadima iz Sarajeva. 699. 11. ojačan bataljonom italijanske divizije »Pusteria«. kao desna kolona. sa 4 baterije topova. f. 10. bataljon 738. Prema tom planu 697. domobranskog puka i baterijom brdskih topova. 328. pravcem Pale — Rogatica. d. Odredi su već bili počeli da se osipaju. 9. domobranskog puka i dvije domobranske baterije brdskih topova. 222. nastupao je od Kladnja prema Olovu. d. ojačan 1. . ojačan 1. 698. bataljona). i 2. pravcem Mokro — Sokolac. januara. Zvornika i Kladnja probiju ustaničke položaje. d. I. bataljon 7. k. knj. domobranskog puka i dvije domobranske baterije haubica. str. jer mu je 342. domobranskog puka. str. a i dosta slabo naoružani pa nijesu ni mogli pružiti jači otpor nadmoćnijem neprijatelju. II. 122. fond njemačke dokumentacije. 14 Početkom januara 1942. a zatim brzim i koncentričnim nastupanjem ka Sokolcu. i Ozrenski odred prema Varešu i dolini Bosne. 18. bataljonom 202. Italijani su se izgovarali i time da n e m a j u snaga i da bi im trebalo da ovamo prebace iz Italije diviziju »Ravena«. 179—180. 14 A-VII. d. 3. bili su slabe manevarske sposobnosti. 2. 243. računajući i na povoljnu okolnost što su četnici u međuvremenu donijeli odluku da im uopšte ne pružaju otpor u predstojećoj operaciji. puk te njemačke divizije. Rogatici. domobranski puk. godine glavne partizanske snage u istočnoj Bosni sačinjavale su 1. Zbornik. k. A-VII. njemačke divizije (bez 1. puka. 12 Komandant jugoistoka nije mogao da čeka proljeće. tenkovskog puka nastupao je preko Drinjače ka Vlasenici. puk 342.

str. II. str. napredovale su relativno brzo. fond NDH. t. Zbornik. str. S tim ciljem glavnina brigade. Zbornik. 56. knj. knj. 51 Poučen iskustvom iz neprijateljske ofanzive u Srbiji. Zbornik. 16. t. Neprijatelj se uporno branio. da p r i m j e n j u j u partizansku taktiku zadržavanja neprijatelja m a n j i m snagama. knj. 5. f. 3. 17 Izvještaj političkog komesara 1. 82. bataljona Vojne krajine. januara 1. str. 101. 4. IV. Jedinicama je dao uputstva da se ne upuštaju u frontalne borbe sa jakim neprijateljskim kolonama. 2. str. 92. Stab brigade je uputio 1. . a 3. 4. . 49 i t. str. IV. zadržan je na položajima kod Prače. je bio u Zljebovima. proleterske prema Varešu i odlučio da i brigada učestvuje u odbrani slobodne teritorije u istočnoj Bosni. ostvarujući planirane dnevne zadatke. proleterske brigade. on odmah preduzima m j e r e za odbranu slobodne teritorije. nego je sama prešla u ofanzivu. Zbornik. d. i 3. koji je 13. 3. radi dejstva na ugroženim pravcima. i 17. d. 2. str. IV. 176 i 105. pješadijskog puka domobrana. d. 2. iako je imao male snage. 1 6 Vrhovni štab je odustao od planiranih dejstava 1. pisao je Vrhovni komandant. « Uputstvo Vrhovnog štaba. 5. A-VII. d. t. orijentisan prema Han-Pijesku i Vlasenici. a 6. 217. 206 i t. 1. bataljon. Dobro opremljene njemačke kolone sa smučarskim jedinicama. 1 9 Bataljon je uspio da istjera posadu iz škole. 14. proleterska brigada nije iščekivala da neprijatelj ispolji svoje namjere. t. 25. knj. januara počeo planirane operacije. 53. 44. bataljon.Bosni. s time da se zadržavaju na svojoj teritoriji. »Sa frontalne strane treba određivati samo rijetki zastor. Zbornik. i» Bojna relacija 7. Noću između 16. d. bataljon prema Varešu. koje još nijesu bile razoružane. i« Uputstvo Vrhovnog štaba. dok je ono malo preostalih naoružanih četničkih jedinica napuštalo položaje bez ikakvog otpora. knj. IV. da bi i on nakon p r i k u p l j a n j a pojavio se iz pozadine« . u Knežini. Duboki snijeg otežavao je prilaz pruzi tako da je napad izvršen kasno u noć. bataljon da napadne posade duž pruge Breza — Vareš. sa jednom četom prema Rogatici. koji se bori za dobitak u vremenu dok pristigne bočna ili pozadinska grupa. čete 3. II. dok bi mu se glavninom zadavali udari u bokove i iz pozadine. IV. Partizanski odredi su pružali gotovo simboličan otpor. koje su im obezbjeđivale krila. 5. Na početku ofanzive 1. da sadejstvuje partizanskim odredima na toj teritoriji. bataljon je postavljen u centru rasporeda brigade. raspoređena je u rejonu Srednje — Nišići — Okruglica. 11. k. a zatim se i t a j dio povlači u stranu. 17 Vrhovni štab je nastojao da se u borbi protiv ustaša i njemačkih jedinica angažuju i četničke jedinice. J a k otpor p r u 15 Izvještaj Ive Lole Ribara i Edvarda Kardelja. 40 i 13. proleterske. d. Predlog Romanijskog odreda o rasporedu snaga 1. 4. Železničku stanicu u Dabravinama branio je samo vod 2. 4. t. bataljon je napao železničku stanicu u Dabravinama i Zupču.. d. d. knj. januara stigao u sastav brigade. str. koja je služila kao kasarna. knj. 3. 18 Neprijatelj je 14.

20 Treći bataljon nije uspio da prekine prugu kod Pajtov-Hana. i 18. 6. 701. proletersku i Vrhovni štab na vrlo uzanom prostoru i u veoma nepovoljnim uslovima za odbranu — na Romaniji. koja je napadala na Zupču i tamo zapalila žandarmerijsku stanicu. usiljenim maršem pravcem Pusto Selo — Rakova Nega — Podromanija. sa vodom domobrana iz 2. Svojim brzim prodorom neprijateljske kolone su zaprijetile da okruže 1. pokrivenoj debelim slojem snijega. str. bataljonu. divizije iz Višegrada prema Rogatici. knj. Neprijateljske kolone napredovale su brže nego se očekivalo. januara teške borbe sa kolonom 698. koja ga je obezbjeđivala. koja je nastupala od Rogatice ka Podromaniji. poveo sa sobom 3. proleterske. Vrhovni štab je krenuo na marš 16. Prilikom prelaska pruge kolonu Vrhovnog štaba desno je obezbjeđivao 6. » Izvještaj štaba 1. bataljona krenu za njim čim se prikupe. zamjenik komandira 3. zatvorila obruč na njoj. četa 4. bataljon. A-VII. f. bataljon i obezbijedi im prelazak pa da zatim i sam krene za kolonom Vrhovnog štaba. Vojvodić. puka. d. U takvoj situaciji Vrhovni štab je promijenio raniju odluku o odbrani slobodne teritorije i odlučio da sa glavninom brigade. Bataljon nije imao sredstva za borbu protiv oklopnog voza i morao se povući. Prva proleterska. popeo se na njen krov i kroz dimnjak ubacio nekoliko bombi. Vrhovni štab je 15. k. Kako se 2. bataljona. danju i noću. bataljona. 1. puk 342. u visini sela Buđ i Podložnik. Ta četa 4. tako da se neprijateljev oklopni voz probio i onemogućio izvršenje zadatka 1. Na maršu su joj se priključili 4. 2. bataljona vodila je 19. pređe rijeku Praču kod Renovice i izbije preko Gornjih Bara na planinu Jahorinu. bataljona i prateći vod Vrhovnog štaba.žen mu je iz zgrade železničke stanice. januara u 21 čas. Zivko Zivković. i 5. Sesti bataljon je dobio zadatak da sačeka 2. 108. i 5. bataljona 7. čete. ali mu je baš tada stigao u pomoć oklopni voz. Kolona je prešla prugu Sarajevo— Višegrad neposredno prije nego što je južna kolona 738. januara dobio obavještenje da se radi o ofanzivi mnogo jačoj nego je očekivano. bataljon. jer su rešetke onemogućavale da bombaši ubace bombe kroz prozor. odakle nijesu očekivane. koji je nastupao od Sarajeva. Upućeni su kuriri da i 5. Naročito brzo je napredovao 698. januara. bataljon je pred zoru 19. njemačkog puka. njemačkog puka. Naročito ga je zabrinjavala iznenadna pojava jačih neprijateljskih snaga sa sjevera. Kolona Vrhovnog štaba je maršovala 17. 37. četu 2. koja je bila izvan zahvata neprijateljske ofanzive. Povukla se i 1. Neprijatelj je bio ošamućen. iz Podromanije. i Užička četa 5. 20 2 D. januara pred zoru produžila usiljenim maršem ka Renovici. . bataljonu prenesu naređenje da ide za Vrhovnim štabom. Videći da je ne mogu zauzeti bez artiljerije. a lijevo 1. četa. odmorila se u Podromaniji nekoliko časova. naredivši da i ostale jedinice 2. 21 Bataljoni su se vratili bez gubitaka u Okruglicu. iz Rakove Noge i Knežine. bataljon nijesu pojavljivali.

ali je desna kolona 738. Čelo njegove kolone je izbilo 19. 25 2. Petom bataljonu uopšte nije stiglo naređenje za pokret i on je ostao na položajima prema Vlasenici. januara stigla u Rogaticu. 23 Izvještaj Edvarda Kardelja. Misle sve svršiti za dve ili najviše tri nedelje. Glavnina 1. S druge strane. su došli iz rejona Okruglice u Knežinu. njemačke divizije. čim je dobio usmeno naređenje za pokret. trebalo je da ostanu na teritoriji istočne Bosne i pomognu partizanskim odredima u borbi protiv neprijatelja koji je nastupao sa svih strana. Posade Nemci neće nigde ostavljati. 25 izvještaj štaba 1. proleterske. Džonlagić i M. » . 22 Obavještenje Vrhovnog komandanta. 38. knj. obezbjeđujući se lijevo i desno najviše do 8 km. k. proleterske je ostala na Romaniji. sporo je nastupala dolinom Prače i Pračanski partizanski bataljon ju je zaustavio kod Sjetline. . po dubokom snijegu i u vrlo nepovoljnim vremenskim uslovima. 15.« 23 Dogodilo se da se njemačke kolone. sa komandantom brigade. str. Imaju cilj da očiste prugu i cestu. II. 22 Odluka Vrhovnog štaba da pređe na Jahorinu bila je veoma smjela. računajući pri tome da taj pravac neprijatelj neće uspjeti da zatvori. 1942/19.januara sam prešao prugu. d. puku ka Prači nego se odmarala i čekala da t a j puk izbije prema Rogatici. 128. ranije nego je bilo planirano. K a r d e l j piše. kojim je prošla kolona Vrhovnog štaba. ojačana artiljerijom i tenkovima. njemačkog puka već bila izbila u Podromaniju i presjekla put ka dolini Prače. 2. odnosno ako se to i dogodi morao se borbom probijati. Leković. Desna kolona 738. kako je bilo planirano. . . 2. Prvi i 3. 89 i 93—95. kolona 698. Imaju da deluju samo 8 kilometara levo i desno od ceste. nije krenula u susret 738. kratko vrijeme prije nailaska neprijatelja. a 5. navedeno djelo. se zadržao u Dobrodolu i Bijelim Vodama. sa trećinom snaga 1. t. kad je 17. a zatim da odmah krene za Vrhovnim štabom. njemačkog puka 718. d. Zbornik. 24 A. . 24 Tako se stvorila povoljna okolnost da ostane slobodan prostor na pruzi u rejonu Renovice. 256. Prvi i 3. o tome da je iz pouzdanih izvora doznao da će njemačke jedinice nastupati samo duž komunikacija. januara. bataljon. Arhiv CK SKJ. Trebalo je savladati oko 70 km puta. Drugi bataljon je. je. bez Užičke čete. str. nijesu spojile u dolini Prače prije prelaska Vrhovnog štaba. f. Najvjerovatnije je da Vrhovni komandant nije bio dobio obavještenje koje mu je Edvard Kardelj uputio iz Sarajeva. januara oko podne u Pediše. 701. u vrlo neizvjesnoj situaciji i bez veze sa Vrhovnim štabom. A-VII. Stab brigade je nastojao da što više koncentriše bataljone. sa Posavskom četom i dijelovima Birčanskog partizanskog odreda. puka 342. isturajući patrole prema Starom Gradu i Lučevniku. koje su nastupale od Sarajeva i Višegrada. divizije. Ići će samo cestom i prugom. nastojao da što prije prikupi svoje dvije razbacane čete. . prema ranijem naređenju Vrhovnog štaba. proleterske brigade.

Igmanski marš .

stroj Prve proleterske brigade .Dio kolone 1. proleterske na Igmanu 28. januara Rudo danas sa spomenikom gdje je stajao 1942.

Oolaković. nastupala je 20. M. 310 i 157. Leković. januara kroz šumu. f. Zbornik. i 2. bataljona je odmah vratio ona dva 2« M. januara od Vlasenice prema Han-Pijesku. Borci su otvarali vatru prema pravcima odakle je dopirala najjača neprijateljska vatra. puka 21. 78. t. bataljon 15. prema Vlasenici. i potpuno iznenadili partizane u Pjenovcu. njemačkog puka i 1. Njemačka kolona. bataljona. Time su njemačke divizije izvršile svoj glavni zadatak. d. partizani nijesu mogli uraditi gotovo ništa da organizuju komandovanje i odbranu. 2. Zapisi iz narodno oslobodilačkog rata. Bojić. preko Pjenovca. R. Zasjeda je dočekala čelo neprijateljske kolone. str. pješadijskog puka domobrana. koja je nastupala cestom. 3. bataljona. 112—120. Stab 2. 153. oko pruge i u potoku. Posavska četa i dijelovi Birčanskog odreda. Beograd 1969. d. 112 i k. Zagreb 1961. bataljona. 28 Desna kolona glavnine 342. navedeno djelo. 697. proleterske brigade. prema Olovu. njemačke divizije. Pismo Vrhovnog komandanta. Poginuli su komandant Romanijskog odreda. Iznenađenje i nepovoljan položaj učinili su svoje. str. njemačke divizije. str. str. A-VII. A-VII. a duž pruge konjica. k. Zbog toga je dio 697. Neprijatelj je produžio ka selu Vražići gdje se spojio sa glavninom kolone. A. IV. proleterske pružili su mu m a n j i otpor na ulazu u selo i onda se povukli u Dobrodol. Milan Ilić. koje su došle od Rogatice i Podromanije. 50. 316. 27 To je prva i velika tragična borba brigade kakva se nikada više nije ponovila. 21—24. str. d. 118—130. prihvatio je 3. f. 2. 6. P r i j e podne su naišli iz šume njemački skijaši. d. Peti bataljon. Pobočnica lijeve kolone 738. januara pošao iz Han-Pijeska. Ciča Šumadijski. Na Pločama su bile u zasjedi dvije čete 5. knj. spojila se 20. 153. 5. od Starog Grada. bataljona i Posavske čete 1. str. bataljona 1. 27 Stenografske bjeleške. politički komesar 5. . puk nastupala je 19. t. Neprijatelj je otkrio zasjedu i uputio dio svojih snaga da je obiđu. Slaviša Vajner. čete 2. komandant 5. koja je nastupala tim pravcem. Zapisi o mojoj četi. II. Iako iznenađeni snažnim naletom neprijatelja borci su se snašli i veći broj je uspio da se probije iz okruženja. 112. Na železničkoj stanici. navedeno djelo. Bojić. Dragoslav Pavlović i još 61 partizan. i u sumrak izbila u Bijele Vode. januara u Sokolcu sa kolonama 342. Zbornik. Džonlagić i M. ostala su 42 poginula borca iz 5. bataljon kod Knežine. 25. legendarni Čiča Romanijski. 5. gdje je bila glavnina bataljona. Ostalo im je još da zauzmu Olovo. 1990. Posavska četa i m a n j i dijelovi Romanijskog i Birčanskog odreda zanoćili su 20. naglo povukla prema Pjenovcu. str. i 718. fond NDH. ali se. 38. f. Izvještaj Birčanskog odreda. knj. da spriječi prodor njemačkih kolona na tom pravcu. d. U j u t r o su se dugo i nepotrebno zadržali na železničkoj stanici. kada je primijetila da može biti opkoljena.držao položaje na Pločama. Opkoljeni na pruzi. u dubokoj jaruzi strmih i snijegom pokrivenih strana. Dva voda 1. j a n u a r a u Pjenovcu. Grupom je komandovao komandant Romanijskog odreda Slaviša V a j n e r Ciča. Dijelove bataljona i čete koji su uspjeli da se spase. k.

divizije. smatrao je da je izvršio zadatak i naredio je da se operacija obustavi i da se jedinice povuku na svoje polazne položaje. i prije svega svoje tenkove. razbježali po šumi i odvojili od glavnine. proleterske brigade u veoma neizvjesnu situaciju. ovladale komunikacijama i raščistile teren oko njih. Vukanović. sa kojim je prekinut svaki borbeni kontakt poslije povlačenja sa Pjenovca i Bijelih Voda. navedeno djelo. sa skijaškim odjeljenjima. str. Jednim dijelom je nastupala ka Bijelim Vodama. 1. avijaciju i smučarske jedinice. na bliskom odstojanju. knj. a drugim prema Pedišima. ali je pretpostavljao da će nastaviti dejstva. januara da očisti od partizana lijevu stranu puta Podromanija — Sokolac. Vujošević. 1. članci: »FRONT« hr. osim 718. koji su svojom vatrom pomogli ugroženim vodovima da se izvuku niz potok. R. 1. i 718. kretala se kroz šumu i iznenadila je vodove 2. Leković. Odlazak Vrhovnog štaba povećao je odgovornost štaba brigade da sačuva svoje bataljone od udara jakih neprijateljskih jedinica. 28 Veliki gubici na Pjenovcu i Bijelim Vodama i uspjeh neprijatelja koji je povratio ranije izgubljene gradove i ovladao svim komunikacijama na teritoriji istočne Bosne. Lijeva kolona 738. . vremenske uslove. Prva proleterska. Džonlagić i M. Komandant 2. gdje nije bilo uslova za dalje zadržavanje. 116. str. Oni su tom prilikom zarobili 14 domobrana koji su se kad je počela borba. opunomoćeni komandujući general u Srbiji. artiljeriju. M. divizije da se operacija nastavi još šest dana. gdje je zaustavljena. na sjevernim padinama Romanije. Prva kolona. knj. str. General Bader nije usvojio prijedlog komandanta 342. Druga neprijateljska kolona brzo je potisnula dio 1. Štab brigade nije imao nikakvih podataka o daljim n a m j e r a m a neprijatelja. njemačkog puka. 124. bataljona naredio je da se postave dva mitraljeza na kosi kod Dobrodola. bataljon izgubio 14 svojih boraca. bataljona iz Pediša ka Dobrodolu. Nikić. pošto se 20. Kada su se kolone 342. u rejonu Pusto Selo — Gajevi — Rakova Noga. Pred mrak se 2. knj. bataljon povukao prema Šahbegovićima. niti ma kakvu sličnu obavijest od dijela Glavnog štaba Bosne i Hercegovine. bataljona u Bijelim Vodama. doveli su glavninu 1. komandant njemačkih snaga. pukom kod Sokolca. krenula je 21. Razvila se oštra borba. zapadno 28 R. koji se nalazio sa njim. koja je imala zadatak da očisti od ustanika planinu Ozren. koje su energično nastupale prema planu. čete 2. i vješto koristile teren. A. Leković. str. 19. sa njemačkim automatičarima na skijama. Bila je koncentrisana na malom prostoru. j a n u a r a spojila sa 697. M. njemačke divizije spojile kod Sokolca. Ni on sigurno nije dobio ranije navedeno obavještenje koje je uputio Edvard Kardelj. 1976. general Bader. 67. Trebalo je naći izlaz iz te situacije. XII 1951.voda u Bijele Vode. 1. »Crvena zvezda« od 30 I 1952. Prva proleterska. »Narodna armija« od 22. Prva proleterska. Tu je 2.

i 718. a uzeo je u obzir i to da je neprijatelj raščistio puteve od snijega i osposobio ih za k r e t a n j e motorizacije od Sarajeva ka Rogatici. ukoliko dođe do borbe. bataljonom. Ćak je t a j dio Glavnog štaba odlučio da i sam ide sa brigadom. za koje je bilo predviđeno da ostanu na teritoriji istočne Bosne. nije zahtijevao da ti bataljoni ostanu u istočnoj Bosni. koji se kretao sa štabom brigade. prema grupi koja je čuvala p r e laze preko rijeke Bosne. bataljon pretrpjeli osjetne gubitke. štab nije želio da se upušta u nove borbe i povukao je jedinice dalje od neprijatelja da bi dobio prostor za manevar ukoliko on nastavi ofanzivu. što bi mu. U takvoj situaciji štab je razmotrio mogućnost proboja na jug. prekorijeke Bosne. S obzirom na to da su 2. i 718. odnosno preko terena na kojem se n a l a zila glavnina 1. vjerovatno naići na zasjede. Štab je. Štab je procijenio da brigadi prijeti opasnost taktičkog opkoIjavanja i zbog toga je zaključio da treba napustiti tu teritoriju prije nego neprijatelj počne nova dejstva. i 5. njemačke divizije. ako budu odstupale tim p r a v cem. jer je neprijatelj tamo bio postavio grupu »Vareš«. ustaških i domobranskih. Nije dolazilo u obzir izvlačenje iz okruženja na istok ili sjever. a neprijatelj pokazao da raspolaže jakim snagama. pored njemačkih. dalje. i narasle četničke jedinice. fond njemačke dokumentacije. ali i šta da radi sa 1. proleterske brigade. a i da bi umorni bataljoni predahnuli i sredili se. štabu su se nametale dvije mogućnosti: ili krenuti pravcem kojim je prošao Vrhovni štab. ako tu ostanu. Borbena aktivnost brigade svela se na pregrupisavanje i najnužnije m j e r e neposrednog obezbjeđenja. U posve izmijenjenoj situaciji. uzmičući pred udarima 342. U traženju r j e š e n j a kako da prodre sa jedinicama prema Jahorini. 29 Igmanski marš Stab 1. glavnine 342.od ceste Sokolac — Han-Pijesak. ukoliko krene pravcem kojim je prošla kolona Vrhovnog štaba. zapadno od Sarajeva. Takođe je bilo rizično krenuti na zapad. ili pokušati pravcem zapadno od Sarajeva. Taj pravac je nešto duži. mogli naći u veoma teškom položaju. proleterske brigade nije pretpostavljao da će neprijatelj prekinuti ofanzivu. Pri tome je morao voditi računa i kako da izvrši naređenje Vrhovnog štaba — da sa dijelom brigade pređe na Jahorinu. omogućilo da brzo i lako koncentriše jake snage i manevriše njima. dva puta siječe komunikacije 2» A-VII. štab brigade je procijenio da bi se ta dva bataljona. koja je očekivala partizanske snage. jer bi protiv sebe imali. film NAV-N-T-315-2130/64. pravcem Visovica — Semizovac — Osijek — — Igman. . pretpostavljao da će brigada. i 3. Ni dio Glavnog štaba Bosne i Hercegovine. njemačke divizije i nekoliko bataljona domobrana. jer je neprijatelj već pokazao da na tim pravcima ima jake snage.

Još jednom se konsultovao sa komandantima bataljona o izvršenju marša. trebalo je preći rijeku Bosnu. Međutim. dužinom od oko 10 km. Pritekli su mu u pomoć seljaci koji su dočuli dozivanje iz planine. Jer. članovi štaba obilazili su bataljone i provjeravali da li je brigada spremna da ga izvede. tim pravcem se izbija na teritoriju Kalinovičkog partizanskog odreda. pri prelazu preko mosta u Reljevu i preko komunikacija Sarajevo — Slavonski Brod i Sarajevo — Mostar. Ona je. sve dok se brigada ne dohvati planine Igman. preko Ozrena. Komandant brigade nije prihvatio sugestije da se marš izvede »bez prekida« već je odlučio da se brigada prikupi u rejonu Crni Vrh — Visovica — Grabljiva Njiva. i kroz mjesta u kojima su bile neprijateljske posade. pored aerodroma Rajlovac. t j . zbog svoje neobičnosti. Bilo je čak i takvih optimista koji su smatrali da se u jednom dahu može iz sela Gajeva preći Sarajevsko polje i planina Igman. j a n u a r a i pripremili za najdužu etapu marša. Bataljon se jedva spasio. pored aerodroma u Rajlovcu. u vrijeme spuštanja ka Sarajevskom polju. nadomak neprijateljskih kasarni u Sarajevu. 932 — Brezovica — Veliko polje — Presjenica. Najvjerovatnije bi neprijatelj pokušao da interveniše tamo gdje se brigada već pojavila a tada bi mogao samo da je goni. put vodi preko neposredne okoline Sarajeva. uhvatila sniježna mećava. što je u to doba godine bilo jedino moguće preko mosta kod Semizovca ili Reljeva. što omogućava neprijatelju brzu intervenciju iz Sarajeva.' 0 Ali štab brigade je drugačije cijenio. Opreznost štaba pokazala se sasvim umjesna. bataljon na maršu prema Visovici. Ukoliko neprijatelj i otkrije brigadu ne može pretpostaviti da se ona kreće kružnom putanjom oko Sarajeva pa da je sačeka na k r a j u te putanje. Pored toga štab je računao da neprijatelj u Sarajevu ne može imati jake snage.koje od Sarajeva vode ka Slavonskom Brodu i Mostaru (železničke pruge i ceste). 25—26. Bataljoni su se prikupili 26. da bi se već umorne jedinice malo odmorile. k. Štab brigade je pretpostavljao da će lako i brzo likvidirati male posade na mostu na Bosni i u drugim mjestima na putu. o čemu je dobio podatke od Crnovrškog partizanskog bataljona. preko Sarajevskog polja. a i da će postići potpuno iznenađenje. dogodilo se da je 2. Štab brigade je tada odložio etapu marša preko Igmana za jedan dan. one su angažovane u istočnoj Bosni. navedeno djelo. Velika opasnost prijetila je koloni: pri prolasku pored Vogošća. Čolaković. Sve te okolnosti su uticale da štab donese odluku da svoje jedinice povede iz Knežine i Imamovića na marš pravcem Pusto Selo — Visovica — — Grabljiva Njiva — Vogošća — Reljevo — Osijek — Igman. . u rejonu Trnova i Kalinovika odakle se može brzo uspostaviti veza sa Vrhovnim štabom. Borci su provjerili oružje i opremu i sušili mokru 30 R. str. Odluku štaba brigade prihvatili su svi bez pogovora. izgledala lakše ostvarljiva nego što je to realno bilo. pošto bi ona već prošla kroz to mjesto. t j . smjelosti i pronicljivosti.

nije ni postavila stražu. za njim 2. koja te noći. da obuću namažu lojem. Tek 3. 31 Prethodnica brigade izbila je na most oko 19 časova. i zapadno od zaseoka Strane. ali je led popustio poslije prelaska prvih dijelova brigade. pored Jošanice. dok su se oni. mogli su da vide čelo kolone kako nastupa preko Sarajevskog polja. u neposrednoj blizini magacina koji je čuvalo nekoliko domobrana iz 3. Zapovjednik žandarmerijske stanice u Semizovcu bio je obaviješten o pojavi veće grupe partizana i 24. bataljon. d.odeću. čete Sarajevskog dopunskog bataljona (23 domobrana) i 12 žandarma. Noć je bila vedra. Pero Cetković. zaštitnicom ili jedinicama između njih. Bio je zaleđen. bataljona. bez prtine i po dubokom snijegu. bataljon. On je naredio borcima da se utopie najbolje što mogu. pa 5. januara pismeno je tražio pojačanje. ali dosta sporo prelazila preko mosta. U 16 časova kolona je oprezno prošla prvo opasno mjesto. 6. . i krenula uz brdo Gradac. spremni za pokret. Mjesto štaba brigade nije bilo određeno. da se ne bi zamrzli. koliko će napora biti potrebno da se on izvrši i kako da postupaju ako dođe do borbe. A i inače neprijatelj na tom dijelu nije imao jače snage. najbolje i znao kako se to radi. jer je njegov komandant. bataljon. i dao još mnogo korisnih savjeta. 6. Poslije podne 27. Oko 80 domobrana iz te čete bili su raspoređeni duž pruge i jedan dio u Vogošću i Jošanici. mnogo sigurnije osjećali kada su vidjeli kako začelje stiže i kako kolona čini cjelinu. Jedinice grupe »Vareš« bile su raspoređene od Podlugova prema Varešu. koji su već bili u polju. U Semizovcu se nalazio vod 3. k. Komandant i politički komesar su se kretali prema potrebi. kada su se spuštali niz Perivoj. obasjana punim mjesecom. sišla u Sarajevsko polje. Vidjelo se kao po danu. Konji su rasterećeni suvišnog tovara. a u zaštitnici 3. čete Sarajevskog dopunskog bataljona. koje se odatle naglo uzdiže. Naprijed je išla desetina 1. i sanitet.) Ne naišavši na neprijatelja prethodnica je postavila obezbjeđenje prema Semizovcu i brigada je tiho. sa prethodnicom. U pripremama za marš isticao se naročito 1. Na maršu ka mostu pred borcima se ispriječila neočekivana prepreka — mali potok Volujica. iako je temperatura bila veoma niska — minus 30 stepeni. Most na Bosni je obezbjeđivala mještanska milicija. 28. bivši oficir planinskih jedinica. Borci sa začelja. februara mu je odgovoreno da mu se pomoć ne može uputiti. (Kakva je bila ta desetina može se zaključiti i po tome što su dvojica od n j i h proglašeni za narodne heroje Jugoslavije. fond NDH. valjda zbog velike hladnoće. f. strme strane Perivoja. Značajan dio priprema odnosio se na objašnjavanje borcima kakav ih zadatak čeka. Zbog toga što se moralo p r e 81 A-VII. januara bataljoni su pristigli kod potoka u Grabljivoj Njivi i zauzeli mjesta u koloni. U prethodnici je bio 1. J e d a n borac Semizovačke čete stajao je na k r a j u mosta i upućivao zaostale borce za kolonom. oko 300 metara je visinska razlika od podnožja do vrha. Zatim se spustila niz gole. da izvade zatvarače iz pušaka i nose ih u džepovima.

pojavio se na prelazu kod potoka. ličio je na kanalčić. Na gotovo isti način je prošao još jedan voz. mogao vidjeti da su oko pruge vojnici. Mokra obuća uskoro se pretvorila u ledeni oklop u kojemu su se noge smrzavale. nekima i pružao ruku da bi lakše doskočili. P u t od mosta kod Reljeva do podnožja Igmana. Potok nije bio mnogo širok. uznemiren što kolona zaostaje baš kada treba naročito da žuri i što prije pređe most. A morali su da misle i o tome kako će sačuvati i svoje oružje. vjerovatno više nego putnike u n j e m u . bataljona. Konj je ostao da leži u potoku i borcima je poslužio za odskok pri prelasku potoka. Brigada je nastavila da hita prema Igmanu. zastala dok voz prođe. on je išao po redu vožnje. zastoji. mogli su jedino da pomisle da je to ustaška ili domobranska vojska. Bilo je potrebno još samo malo vremena da kolona zamakne u . a začelje trčeći sustizalo kolonu. Munjevito je prenijeto naređenje štaba brigade da kolona stane i stala je bez ikakvog komešanja. Voz je mogao da bude velika opasnost ako je neprijatelj obaviješten o prelasku brigade! Ali. To je za n j i h bilo kobno. Svako iz voza je. Zahuktali mješoviti voz. Borci su vadili zatvarače iz pušaka i stavljali ih u džepove ili njedra. vodio je ravnicom pored sela Bjelugovića i Butila i kroz selo Osijek. ali je bilo i onih koji su prilikom doskoka ugazili u vodu. krećući se od Sarajeva ka Semizovcu. U borbama na Pjenovcu i Bijelim Vodama stečeno je gorko iskustvo da se opruga udarne igle zamrzava na velikoj hladnoći i da tada ne mogu da dejstvuju ni puške ni puškomitraljezi. ali ako nijesu bili obaviješteni koji. Borci su pokušali da ga izvuku. Komandant brigade. Dok je kolona zastajala kod potoka dogodilo se novo iznenađenje. Kolona je hitala zamrznutom prtinom. objašnjavao borcima kako da preskaču. prošao je kroz kolonu 2. Samo se čula škripa smrznutog snijega pod nogama boraca i kopitama konja. Koča Popović. Zastoji kod potoka i pri prolasku voza usporili su k r e t a n j e kolone. samo kroz začelje kolone. stao na drugu obalu. učinili su da na takvom mrazu neki borci počnu promrzavati. Zatim je odredio jednog komesara čete da pomaže borcima. ako nijesu podmazani zimskim mazivom. Marševska disciplina je bila dosta dobra. Mraz je stezao sve jače. Prošao je uznemirivši u izvjesnoj mjeri našu kolonu. u mjesecom obasjanoj noći. ležan j e u zasjedi onih boraca koji su kolonu obezbjeđivali prema Semizovcu i Sarajevu. Partizani nijesu imali to zimsko mazivo pa su morali da se snalaze na drugi način. ali je nijesu prekinuli. dug oko 8 km. Jednostavno. Gaženje dubokog snijega. Mnogi su ga borci bez zaleta preskočili. a kada u tome nijesu uspjeli skinuli su sa njega tovar. legao je u potok.skakati preko potoka kolona je počela da zaostaje. Spotakao se u potoku i jedan konj. Prethodnica kolone je izbila u podnožje Igmana oko 22 časa. Ako je trebalo čelo kolone je zastajalo. upadanje u potok. Svaki borac je izvršavao savjesno jedno od najvažnijih naređenja na maršu: da se veza ni po koju cijenu ne smije prekinuti.

a ono se nije moglo obići. naglo skreće.igmanske šume i da tada prestanu sve opasnosti koje su prijetile brigadi dok je prolazila pored neprijateljskih uporišta. Mnogi su se na n j e m u okliznuli. Borci su prihvatili mitraljeze. dobrim poznavaocima terena. često puzeći. a zatim. Zastoj u podnožju Igmana. sa ekserima ravne glave. Nije više ni to pomagalo. pripada velika zasluga za uspjeh Igmanskog marša. nijesu mogli podnijeti sve jaču hladnoću i ušli su u kuće. nosili je na ramenima i izvlačili konje uz tu stravičnu strminu. više su »pomagale« konjima da se kližu nego da pređu preko leda. Opasnost je rasla. k r a j n j i m naporom. Brigada nije više bila u opasnosti. Brigada je krenula uz Igman. Tim hrabrim vodičima brigade. Sa ceste je bio očišćen snijeg i njome se mogla pojaviti neprijateljeva motorizacija. Neki borei sa začelja kolone. koliko je ko imao. n a j veći je uzročnik promrzavanja velikog broja boraca. Njihove male. neko 10 metaka. gotovo vertikalno uz brdo. Morali su se vratiti istim putem. da bi se tamo našao ako dođe do borbe. praktično nadmašila je i samu sebe. a led pokriven tankim slojem novog snijega. Najteže je bilo proći sa natovarenim konjima. ali oni jesu. Cijela kolona se. Samo ratnici znaju šta znači to kada se komandant nalazi sa njima na najopasnijem mjestu. na rijetko viđenoj hladnoći. četu da obezbijedi pravac od Sarajeva. zbijena na malom prostoru. Uzalud su se sve više utezali. bosanske potkovice. gomilala se. Komandant brigade je došao da vidi zašto je kolona zastala. Kolona je na tom mjestu zastajala. kolona se odlijepila od Sarajevskog polja i izišla iz zone najveće opasnosti. minobacače i drugu opremu. poslije dugog iščekivanja. Cim je čelo kolone izbilo na cestu Sarajevo — Blažuj. ili stari potkovi. koje je još bilo u selu. savlađivali tu prokletu poledicu. našla na dijelu puta uz Igman i na cesti Sarajevo — Blažuj. Ljudi su na n j o j bili izdržljiviji od konja! Komandant se zatim vratio na začelje kolone. najlepši poklon proletera svojim drugovima. Borcima je bivalo sve hladnije. To ih je skupo koštalo. Stajali su pored kolone. u tom trenutku. Na toj strmini put je bio zaleđen. U podnožju Igmana brigada se rastala od svojih vodiča — boraca Semizovačke čete Crnovrškog bataljona. 1. Teško bi im bilo ako se sretnu sa jačim snagama neprijatelja. naredio je da se sjekirama razbije led a da se konji rastovare. Na domaku potpunog uspjeha naišla je na novu prepreku. cupkali u mjestu. bataljon je isturio 2. Otopio se snijeg sa . na oko 300 m od ceste. čete prema Blažuju. Najzad. Videći razlog. da se ogriju. ponosni što su uspješno proveli kolonu proletera tako opasnim putem. a dio 3. padali i ponovo. bataljon preuzeo ulogu prethodnice. na onu pročišćenu cestu. Bio je to. a bilo ih je malo — samo četa. Tada je 2. j e r njeni borci nisu imali ni dovoljno municije. Put uz Igman n a j p r i j e vodi koso uz jednu stranu. a i da požuri začelje. Borci brigade su im dali neko 5. Tada se već moglo reći da su savladane i predviđene i nepredviđene prepreke i da je brigada prešla užasno težak put.

Granate su padale daleko od brigade. Marš uz Igman bio je težak. ili »rekao« šta bi najviše volio da pojede. brinuo se. 28—35. 120. d. Čolaković. Ali im je bilo drago saznanje da je t a j neprijatelj nadmudren i da će se. k. koji su još sarađivali sa partizanima. Celo kolone je stiglo oko 8 časova na Veliko polje. 6. Na njegovom vrhu je bila koliba za smještaj alata. 32 Neprijatelj je zaista bio potpuno iznenađen i reagovao je tek u j u t r o 28. X 1964. Nanosi snijega bili su veći. f. najviše što je mogao. Tu je bila poveća. iako su se kretali. nepromrzli borci i zatečeni četnici. M. . koja se okovala ledom čira su izišli iz kuća. str. A kolona proletera je m a r ševala već 10 časova bez odmora. kad svane. R. U n j o j su bili četnici čitava četa. navedeno djelo. M. januara. Snage u borcima bilo je sve manje. 29. Znali su da je tamo toplo. Sto se kolona više pela uz planinu i hladnoća je postajala oštrija. sa Igmana. Bojić. A-VII. umorna od prethodnih dana. Odozgo. d. Tu je završena poslednja etapa Igmanskog marša. Naišao je komandant brigade i naredio: — Pokret! Kolona je krenula dalje. svi bez razlike užurbano su masirali promrzle. U j u t r o oko osam časova kolona je izbila blizu Velikog polja. I sve teži što se dalje odmicalo.njihove obuće. Ako neki borac nije dobro ugazio u prtinu posrtao je i padao u duboki snijeg. a planina sve surovija i hladnija. k. Leković. Slabije odjeveni borci jače su osjećali strašnu zimu. ali se nije prekidala. Dnevnik. borci su gledali svijetla u Ilidži. poslije 19 časova neprekidnog hoda. Posada iz Semizovca je izvijestila da je prošla kolona od oko 400 partizana. Fića Kljajić. vjerovatno pretpostavljajući da je kolona stigla u Presjenicu. 33 Oko podne neprijatelj je. fond NDH. Rajlovcu i Sarajevu. 1. 6. Bolničarke. 1. « A-VII. Bile su to halucinacije koje prethode bijeloj smrti — smrzavanju. uskomešati i po prtinama cijeniti koliko je bila jaka kolona partizana koja je prošla ispred njegovog nosa. lijepa planinska kuća na sprat. Neki borci nijesu mogli više izdržati i ušli su u tu kolibu. Igmanski marš. 30. isto kao što su izbjegli neprijatelja na tom teškom maršu. proleterske otegla se uz Igman. str. A onim borcima koji su na uzbrdici padali kao i onima koji su sa konja uzimali i nosili oružje promrzli su prsti na rukama. Pred zoru je stezalo najžešće. Popović. da se svakom borcu pomogne. f. a prtina dublja. da je tamo neprijatelj. a i gladna. Hrabrila ih je nada da će i to savladati. Veoma su predusretljivo dočekali brigadu. iako bi po koji borac za trenutak zastao da bi bolje »vidio« kuću na kojoj se puši dimnjak i »razgoreo« žar u peći. navedeno djelo. Politički komesar brigade. ispalio nekoliko granata sa položaja u Volujici. Narodna armija. Glavnina brigadne kolone nastavila je marš i oko 11 časova stigla u Presjenicu. Borcima koji su ugazili u potok i onima koji su svraćali u kuće u podnožju Igmana bilo je teško skinuti zamrzlu obuću. 1215. Kolona 1. borcima dali da pojedu ono što su imali i pomagali promrzlima da skinu obuću. 32 K.

.Izveštaj dr Dejana Popovića.

maja u Ustikolini .Četvrti bataljon prima zastavu 1.

i 5.Vrhovni komandant Josip 15. bataljonu u Foči . Broz Tito predaje zastavu 1. aprila 1942.

Vrha se ona nije naredio. štab da se štab je ta Hercegovine Brigada dolazeći pri denim mari šila sja. jatelj Igmanski gade. 256. Pejkovićem . bataljona sa komandirom Jonanom političkim komesarom Dimitrijem Jankovićem (2) — Cici. Grupa (1) i boraca Omladinske čete 3. zbog i a najviše boraca 1. Intend Statut pro! bolnica u 1 intenzivan p proleterske bude str. 27. str. prol« boraca pri) legenda o Aktivne boravka Neposredn novičkog je bio u tizanski su ušli povezan i Crnoj da ruko naše zemlje voljačkih. uhvati vezu ! titi. Stab 4.

da ih popunjavaju samo dobrovoljci. 6. 128. »« Obavještenje Vrhovnog komandanta. koji je bio u Foči.« 3 7 Igmanski marš je. 4. d. Zbornik. ustanovljene su oznake za starješine. Naredba Vrhovnog komandanta. k. Zbornik. II. odani ideji sa Naređenje Vrhovnog štaba. str. stvoreni su uslovi da CK K P J i Vrhovni štab mogu da rukovode narodnooslobodilačkim pokretom u svim krajevima naše zemlje. t. d. 256. IV. koja je za vreme nemačko-ustaške ofanzive u Bosni izvršila s j a j n e pokrete po najvećoj studeni i time pokvarila neprijateljske planove opkoljavanja. . 27. knj. Hercegovini i Crnoj Gori. str. 27. 36 Brigada se uskoro pojavila sama. knj. 70 i d. dolazeći preko Igmana. iz neočekivanog pravca. povezanoj sa slobodnom teritorij om u istočnoj Bosni. f. knj. w Izvještaj 4. bataljon je nije mogao uhvatiti. U Foču su ušli 20. A-VII. knj. bataljona. zbog njegove procjene neprijatelja i postignutog iznenađenja. 24. bataljona 1. d. str. 1. donesen je Statut proleterskih narodnooslobodilačkih brigada. 35 Vrhovni štab je tada dao zadatak i komandantu Glavnog štaba Bosne i Hercegovine da uhvati vezu sa brigadom. str. a najviše zbog nadčovječanskih napora. t. 145. inicijative i odlučnosti štaba brigade. str. Zbornik. koja će ratovati tamo gdje bude trebalo. zbog zamisli. 22. . 3 8 Na toj slobodnoj teritoriji. U Statutu je precizirano da su proleterske brigade vojska Partije. . Zbornik. Dolinu Drine očistili su od četnika crnogorski partizanski bataljoni »Vojvoda Momčilo« i »Bajo Pivljanin«. 2. Odmah je naredio Pračanskom partizanskom bataljonu da po svaku cijenu uhvati vezu sa brigadom. 3. »8 Izvještaj štaba Kalinovičkog odreda. proleterske brigade izvijestio je Vrhovni štab da se kuriri nijesu mogli probiti prema Romaniji. 11/1. da utiču na organizovani razvoj partizanskih i dobrovoljačkih jedinica. t. januara. II. proleterskoj brigadi i njenoj nepobjedivosti. 83. 701. t. postao istinita legenda o 1. Aktivnost brigade u vrijeme boravka u Foči i Goraždu Neposredno poslije prelaska preko Igmana brigada se preko Kalinovičkog partizanskog odreda povezala sa Vrhovnim štabom. izdržljivosti i discipline boraca 1. Intenzivno se radilo na razvoju narodne vlasti. IV. Vrhovni komandant je bio oduševljen izvedenim maršem i pohvalio je brigadu: ». a razvijan je intenzivan politički i kulturni rad.Vrhovni komandant Tito bio je veoma zabrinut za brigadu kada se ona nije pojavila na Jahorini u predviđeno vrijeme. proleterske brigade i čudesnog junaštva n j e n i h promrzlih boraca prilikom teških operacija u fočanskoj bolnici. Stab 4. a u Goražde 23. osnovana je bolnica u Foči. d. 34 Međutim.

Podgraba i Sjetline — dijelovi 1. bataljona. februara 1942. a 5. d. i 3. četa imali su 9 poginulih i 4 r a n j e n a borca. u Foču da se odmore i srede poslije pretrpljenih gubitaka. f. Zbornik. dvije čete 4. bataljona da bi se kroz praktičan rad.' 8 Cim je uspostavio vezu sa Vrhovnim štabom štab 1. bataljona) koji su se sa Romanije prebacili sa Vrhovnim štabom na područje Jahorine. Prači i Podgrabu. k. 27. f. 701. da svi proleteri nose na kapama petokraku zvijezdu sa srpom i čekićem. Četvrti bataljon i 3. d. 1. « Izvještaj štaba 4. ali bez uspjeha. d. Komandant 4. ali da se zasniva na svijesti boraca. četa stalno su morali biti oprezni i držati snijegom pokrivene položaje. Svakodnevno su održavale sastanke i priredbe po selima. Politički rukovodioci su se nalazili na terenu koliko i u svojim jedinicama. A-VII. 701. bataljon i 3. četa 2. pa je neprijatelju stigao u pomoć oklopni voz te napad nije uspio. sadejstvo tih jedinica nije bile dobro organizovano. iz svake čete Jahorinskog odreda upućena su po tri odabrana borca u čete 4. 4 1 Međutim. P r e m a njegovoj zapovijesti od 14. Međutim. bataljona 15. »9 Statut proleterskih narodnooslobodilačkih t. bataljona i 3. Predviđeno je da starješine nose oznake na rukavima bluze. komandovanje. bataljona. koji je narastao na preko 900 boraca. bataljona. Najviše su pomagali Jahorinskom odredu. k. . Te jedinice su razvile intenzivan politički rad na području Jahorine. 11/1. puka domobrana i ustaše. bataljona. f. 42 Još dva puta su 4. 4o Izvještaj štaba 4. «i Zapovijest komandanta 4.revolucije. bio je aktivan i često je pravio ispade ka slobodnoj teritoriji i neprekidno je uznemiravao jedinice i okolno stanovništvo artiljerijskom vatrom. II. knj. 11/1. 2 i 3. Iz bataljona i čete odabrano je 12 boraca i privremeno upućeno u odred na dužnosti političkih komesara četa i bataljona. bataljona i 3. bataljon i 3. kao komandant sektora odlučio je da napadne i uništi neprijatelja u Sjetlini. godine ta mjesta su napadale sedam četa Jahorinskog odreda. 701. udarnih brigada. što prije osposobili za rad u svojim jedinicama. držali su položaje u rejonu sela Orahovice i Butkovića i obezbjeđivali slobodnu teritoriju od Prače prema Foči i Goraždu. uspjeli su da spriječe neprijatelja da pustoši okolna sela. bataljon su upućeni da pomognu Kalinovičkom odredu u blokadi Kalinovika i spriječe eventualni pokušaj neprijatelja da prodre prema Foči. 40 Neprijatelj iz Prače. bataljon u Goražde. U Statutu su regulisani način organizacije. str. četa i dijelovi Jahorinskog odreda napadali na Podgrab i Praču. brigade organizovao je prenos premrzlih boraca u bolnicu u Foči i uputio 2. kao i da svaka brigada i svaki bataljon ima svoju ratnu zastavu. Četvrti bataljon i 3. A-VII. 134. A-VII. živjeći i boreći se sa proleterima. četu 2. odnosi između boraca i rukovodilaca. a nije prekinuta ni železnička pruga kod Sjetline. 54. a naglašeno je da je »disciplina u brigadama gvozdena«. 11/1. četa 2. k. Dijelovi brigade (4. a 1. ako ne i više. Sem toga. bataljona.

str. Ipak. Garnizon je bio jako utvrđen a Italijani su se. vojničkom usavršavanju i političkom 43 44 R. Tako je gotovo cijela brigada dovedena u dolinu Drine. dobro branili iz bunkera. kao i neki dijelovi Durmitorskog partizanskog odreda. bataljon odmarali su se dva dana u Presjenici. Milonja Stijović. nezadovoljan stanjem u bataljonu. u kojemu je bila četa 3. imao je svega 98 boraca. U korpi. Neretva je bila nabujala i teško ju je bilo pregaziti. a bataljon je bio u selu Obalj. i 3. bez Posavske čete. januara bio posadna jedinica. na njenoj desnoj obali. bataljon 6. gdje se zadržao 10 dana. u Ježiće i Mosoriće. 83—89. da pomognu Kalinovičkom odredu u opsadi Kalinovika. Bataljon je odmah povučen u Foču. Komandant bataljona. prebacila se većina bataljona i u noći 25. 3. Za bataljone u Foči i Goraždu čitav februar je prošao uglavnom u odmoru. bataljon je stigao u Foču k r a j e m februara. dočekali juriš bataljona i odbili ga jakom vatrom. gotovo svakodnevno. Bataljon je bio malobrojan. gdje je od 26. 44 Vrhovni štab je naredio 1. Ulog je na lijevoj obali Neretve. 1971. koji nije prešao rijeku i minobacač. i čitav dan vodio borbu ne bi li stvorio uslove da ga slijedeće noći napadne. u neposrednoj blizini Uloga. vojnički i politički usavršava i politički radi na terenu. Kolona i vidici. . jedan po jedan. Italijani su se dobro branili. i onda je prebačen u Goražde. neobjavljeni dnevnik. izgubivši 5 boraca. Milicija je rastjerana i njihova sela su popaljena. bataljonu da se prebace u Foču. Zatim je bataljon dobio zadatak da očisti Kalinovičku župu od ustaške milicije. 43 Poslije neuspjelog napada bataljon se morao što prije prebaciti preko Neretve. Postojala je samo žičara. a prijetila je i opasnost da Italijani iz Uloga krenu u napad. ohrabrena njegovim neuspjehom u napadu na Ulog.Šesti bataljon se samo kratko vrijeme zadržao prema Prači. Beograd. koji su Italijani mogli da kontrolišu vatrom. stalno uznemiravala. puka italijanske divizije »Marke«. da se odmori. bataljonu da uništi neprijatelja u Ulogu. a 3. Time su stvoreni uslovi da hercegovački partizani likvidiraju opasno ustaško uporište Borač. a onda ih je štab brigade uputio: 1. marta. bataljon u Vlaholje. jer ga je ustaška milicija. Bataljon se morao povući. zapravo zategnuta žica. Stab bataljona je zato odlučio da se pređe Neretva na gazu blizu Uloga. molio je Vrhovni štab da povuče bataljon sa tog siromašnog terena u rejon g d j e bi se borci mogli bolje odmoriti i nahraniti. kao i uvijek. Prvi i 3. Bataljon se zadržao na polaznim položajima. Sa desne obale dejstvovali su dio bataljona. Upornost je krunisana uspjehom. sa artiljerijom i nešto domobrana. Bataljon je uspješno pregazio Neretvu i niko se nije utopio. No ni drugi napad nije uspio. Vrhovni štab je naredio 1. a i nije se još bio oporavio od velikih gubitaka na Sjenici. bataljona 55. Jovana Popovića. a 1. sa korpom u kojoj se mogao prebacivati samo po jedan čovjek. među kojima i političkog komesara 2. čete. partizanski bataljoni su vršili po neki prepad na njih. jednu četu italijanske divizije »Marke« i time odsiječe Kalinovik od Nevesinja. Vešović. sređivanju. februara napala Ulog.

Bataljon se poslije te borbe sam probijao za brigadom. što je dovelo do mnogih u n u trašnjih problema. bataljon oko čišćenja rejona Čelebića od četnika. zatim korišćenje zaklona. način zauzimanja utvrđenih uporišta. a poslije podne. Tako su radili ustaše sa srpskim življem za vrijeme svoje vlada- . Prije oslobođenja Foče i Goražda četnici su tamo napravili pravi pokolj muslimanskog stanovništva. Četvrti bataljon se ponosio sjajno izvedenom akcijom na Gaočićima. ali su se intendanti dosjetili da miješaju mljevene suve kruške sa pomalo brašna i od toga se dobij ao dosta ukusan hieb. raznim borbenim radnjama. Drina je nosila na stotine leševa. itd. često do duboko u noć. Napad na Ulog takođe je kritikovan. Područje Foče i Goražda relativno je bogato. ali je pokazao mnogo nedostataka u napadima na Praču i Podgrab. P r i j e podne vrijeme je bilo namijenjeno vojničkom usavršavanju. Na bataljonskoj konferenciji u 2. učili su kako i kada se upotrebljavaju ručne bombe. Dobro je bilo što se počelo tako beskompromisno. Jedino su se nekoliko dana angažovali 2. a oštro su kritikovani štab bataljona i komande četa zbog slabe pripreme boraca za Igmanski marš. i 6. tim više što su bili ubijeđeni da do tih žrtava ne bi došlo da se bataljon nije nepotrebno dugo zadržao na železničkoj stanici.radu. 5. naročito nekih boraca prema štabu bataljona. bataljona su tugovali za izgubljenim drugovima na Pjenovcu. U tom bataljonu su se pojavili i nedrugarski odnosi. Politički rad na terenu je bio neophodan. Sve te probleme trebalo je rešavati. partijski i kulturni rad. Na časovima vojničke obuke najviše pažnje je poklanjano upoznavanju boraca sa oružjem i njegovoj upotrebi u borbi. politički. Brigada je od osnivanja počela da d j e l u j e kao jedinstvena vojnopolitička organizacija. U 1. Nije bilo dovoljno hleba. domovi razoreni. predavanja i priredbe. Sesti bataljon je izgubio veliki broj boraca u borbi na Sjenici zbog slabe procjene snaga i mogućnosti neprijatelja i slabo organizovanog napada. postupke pri jurišu. Treći bataljon je ozbiljno kritikovan što nije izvršio zadatak na Pajtovom-Hanu. oštro i bez izuzetaka bilo o kome da se radilo ili o kakvim pitanjima i problemima. nišanjenje. Konstatovano je da se nije dovoljno energično napadalo i da nije bilo dobro organizovano sadejstvo između četa. Borci 5. Proleteri su bili veoma oštri u iznošenju uočenih slabosti. naročito u voću. bataljonu oštro su kritikovani štab bataljona i komande četa zato što su dozvolili da budu iznenađeni u borbi na Bijelim Vodama. Most na Drini je bio krvav. bataljonu je kritikovan postupak bataljona pri napadu na Dabravine. j e r su na n j e m u zaklane mnoge nevine žrtve. Bataljoni u Foči i Goraždu su cijelo vrijeme koristili za vojni. što je omogućavalo dosta dobru ishranu. Boravak u Foči i Goraždu je iskorišten za analizu proteklih akcija. Svaki borac je učio da r u k u j e puškomitraljezom ili se usavršavao. u kojoj svaki pojedinac pred kolektivom polaže računa j svom radu pa je tako i nastavila. prvenstveno zato što je neprijatelj bio potcijenjen. Muslimanska sela su bila opljačkana. održavani su razni sastanci. bez glava.

f. 95. Zbornik. knj. P r e m a uputstvima Vrhovnog štaba sa omladincima se intenzivno radilo. prema pripremljenim programima.« 46 Pa ipak se uspijevalo. Beograd 1973.. Brigada je uspjela da zavede red. str. 4. f. ako bi u svakoj kući dali priredbu za n j i h dvoje ili troje. Održani su brojni sastanci ćelija i bataljonske partijske konferencije na kojima su. to je lijepo objasnio kada je napisao Vrhovnom štabu. Iz grada su izišli preko ilegalnih veza. d. 48 « Izvještaj štaba 5. bataljonu i jedna samostalna četa. u duhu Uputstva CK KPJ o radu partijskih organizacija u bataljonu. VIZ. Svi su bili članovi SKOJ-a. 701. A-VII. Od tih omladmaca osnovane su omladinske čete pri 3. da bi se: ». bataljona. Komandant 6. Bilo je mnogo poteškoća da se okupe seljaci da međusobno razgovaraju. . A-VII. Treći bataljon je uključio svoju omladinsku četu od 53 borca-omladinca kao 4. naveden pod 45. M. u stvari. jer su zlodjela ustaša i četnika bila pregolema. Tih dana je 5. U tom periodu izvršene su i neke organizacione izmjene: prema odluci CK KPJ sekretari četnih ćelija postali su zamjenici političkih komesara. izvještaj štaba 6. Ti sastanci su bili. četu. bataljona. « Izvještaj štaba 5. To je bio mukotrpan posao. ostali su uključeni u čete 2. bataljona. k. Dobro su radile i partijska i skojevska organizacija. Teškoće su bile i u tome što muslimanske žene nijesu izlazile iz kuća. Te čete su u početku mnogo obećavale. 45 Ekipe političkih radnika svakodnevno su išle u sela. k. a 5. a sekretari bataljonskih biroa zamjenici političkih komesara bataljona. Raspoređeni su u sve čete bataljona. <8 Direktiva CK KPJ. bataljon. razrađeni i konkretizovani osnovni zadaci. 12. i 5. bataljona. Omladinci iz samostalne čete su se u najvećem broju vratili svojim kućama. da im se vrati opljačkana imovina i da se Srbi i Muslimani nađu zajedno u organima narodne vlasti. škola marksizma..« 47 Cijela brigada je bila angažovana na osnivanju i učvršćenju organa narodne vlasti. bataljona. Vrhovni štab je zabranio da se omladinci uvode u borbu prije nego se za to potpuno osposobe. koji u tom periodu nije imao omladinsku četu. Miladin Ivanović. Stanišić. da spriječi bratoubilačku borbu. da vrati mnoge porodice u svoje domove. d. ovde mogle održati priredbe. vojnički i politički. IX. Raspoloženje celog sela da se izmešaju pravoslavni i m u slimani u narodnooslobodilačkom odboru i narodnoj straži. 12. KPJ u izgradnji oružanih snaga. . ali su se kao cjeline održale samo omladinske čete 3. 29. 1. došlo je 18 omladinaca iz Sarajeva. bataljon javljao da je: ». na posebnim sastancima su prorađivana pitanja iz teorije marksizma. 4. čiji je osnovni zadatak bio da rukovodi partijskom organizacijom. četu. bataljon kao 3. Velika pažnja je posvećena i teorijskom radu. U brigadi je postavljen zamjenik političkog komesara brigade. . 701. bataljona. t.vine. str. d. Jedan od najvidnijih rezultata političkog rada na terenu jeste dolazak velikog broja mladih ljudi u partizane. 255—258. i 5. U 1.

iako se znalo da se više injekcija ne može dobiti. Ubrzo su pronađeni i kreveti. pregledala rane i na licu mjesta riješavala kome treba dati injekciju. hirurg. situacija iznenada pogoršala. do Miljevine. na malim saonicama koje su vukli ljudi. 6. Tek što je epidemija tetanusa suzbijena nastale su nove teškoće. razmišljali. bili su okruženi pažnjom svojih drugova proletera. kao da se radi o momcima koji su došli na veselje. Tada je riješeno da se injekcije daju samo onima za koje lekari kažu da su najteži slučajevi. Iz kuće na Velikom Polju do Presjenice promrzli su prebačeni istog ili sledećeg dana. Bilo je mnogo boraca kojima je zderana koža sa nogu do koljena. mnogima su se i zagnojile. U Presjenici su mobilisali ljude. U velikim sobama bilo je prostrto tri reda slame. predvođena doktorom Borom Božovićem. d. Na nogama su se pojavili plikovi kao od opekotina. a onda se opet zaorila pjesma. 109 lakše promrzlih i 8 slučajeva sa promrzlim rukama. Pjesma se orila iz njihovih soba. ali bez gubitaka prstiju. proleterske b r i g a d t 158 boraca — 41 teško. Nabavljeno je iz Sarajeva nešto antitetanusnih injekcija. nijedan nije tražio injekciju za sebe. na saonicama. Mlade Fočanke su se istakle kao požrtvovane bolničarke. . Poznata iskustva su ih upućivala na čekanje da odumrli dijelovi sami otpadnu. građana i naroda iz Foče i njene okoline. k. razgovarali. Vrhovnog štaba. Oko 60 ih je dobilo temperaturu. Sastali su se lekari. Ekipa lekara. Dr Duro Mešterović. jastuk i slično. kolima i konjima. najviše promrzli. Stanovništvo Foče je mnogo pomoglo da se bolnica dobro opremi. i na konjima. Bila je na pomolu nova opasnost za živote Igmanaca. kada je sve poteklo kako se očekivalo. ali ih nije bilo ni za svakog petog promrzlog. a ne o nepokretnim bolesnicima od kojih mnogi neće više nikada normalno hodati. f. Makazama su skidali kožu sa plikova da se rane bolje i brže suše. preko Trnova i Dobrog Polja. 4 9 Gotovo svi promrzli bili su nepokretni. niti se čuo ijedan glas protesta protiv odluka lekara. Lekari su imali dosta posla.Liječenje promrzlih Igmanaca U Igmanskom maršu izbačeno je iz stroja 1. prekrivene ćebadima. U Foči je Vrhovni štab organizovao bolnicu u bivšoj Duvanskoj stanici. neko jorgan. 4/1. Igmanci su dostojanstveno podnosili teške rane. a zatim dalje. Neko je dao ćebe. Ali to je veoma dug proces. konje i saonice za njihovo prebacivanje. •io Izvještaj dr Dejana Popovića. Umrlo je šest Igmanaca od tetanusa! Lekari su pretpostavljali da su se klice tetanusa našle u slami. 6/II. Stab brigade i brigadni sanitet brzo su organizovali prihvatanje i liječenje promrzlih. Iako su svi Igmanci bili ugroženi i smrt prijetila i onima sa manjim kao i onima sa većim ranama. A-VII. išla je od jednog do drugog Igmanca. Neko vrijeme je vladala izvjesna potištenost. kako su nazvani promrzli borci. Rane su borcima sporo zarastale. A onda se. prisjećali se gdje su i šta naučili o liječenju promrzlih. Igmanci. Iz Miljevine do Foče prebačeni su šumskom železnicom.

« so Vladimir Dedijer. Organizovan je kulturni i politički rad. Crvena zastava proletera — simbol borbe i nepobjedivosti. aprila. da li ću moći ići u brigadu. 1. * • * Period boravka u okolini Foče ostao je u sjećanju boraca 1. Otkinuo je 236 prsta. Dr Mešterović je makazama sjekao živo meso i kliještima kidao kosti. i 5. a 4. Deset boraca je ostalo bez svih prsti. j e r je za hirurške zahvate potrebna narkoza. 2. a Igmancima je bilo teško što su morali dugo da leže u bolnici. N a j p r i j e je objasnio Igmancima da se radi o vrlo teškim bolovima. a ostali bez po nekoliko njih. str. . Ipak. U toku noći spala mu je temperatura. Oko 120 Igmanaca su prezdravili i vratili su se u svoje čete i bataljone. duh 1. Beograd. marta. I prihvatio se posla. Svakodnevno su održavana predavanja. marta. Prilikom predaje zastave 3. I t a j rad je pomagao da se bolovi i patnje lakše savladaju. bataljon je primio zastavu 9.koji je operisao mnoge ranjenike Španske republikanske armije. ispunjeni ponosom i radošću. Neki su čak i pjevali dok im je dr Mešterović kidao prste. proleterske se osjećao kao i u samoj brigadi. proleterske brigade i po tome što su tada bataljoni dobili svoje ratne zastave. Na k r a j u operacije Igmanci su najčešće pitali: »Doktore. 1951. kriknuo je pokoji put. rekao: »Predajem vam ovu zastavu pod kojom su se borili pariški komunari. Ostvarila se velika želja proletera iz pjesme: »Pod stegom crvenim svi ćemo u boj. m a r t a u Pešurićima kod Rogatice. 23 bez svih prstiju na jednoj nozi. Tada se javio samo jedan dobrovoljac. Igmanci su izdržali bez krika i jauka. Oni koji su ostali bez prstiju teško su hodali ali su se i dalje kretali sa brigadom obavljajući lakše poslove. bataljonu Vrhovni komandant je. vođene diskusije.« Smrzotine teško zarastaju. ali je izdržao. pored ostalog. Neka ona donese slobodu porobljenim selima prema kojima idete. 79. Najzanimljiviji su bili razgovori sa drugovima koji su iz jedinica dolazili da posjete svoje Igmance. Led je probijen. bataljon 5. I spavao je. i da će poslije operacije brže ozdraviti. čitane vijesti i slušani izvještaji o brigadi. Dnevnik. bataljon 15. Bolnica je pretvorena u školu u kojoj je nastava tekla do kasno u noć. nadahnjivala je na nova pregnuća. U Foči su zastave primili: 3. Nije imao podršku svojih kolega. kod Madrida i na drugim bojištima. Previjao se od bolova. Igmanci su redom nošeni u sobu za operacije. Ali je dr Mešterović bio uporan.« 50 Bili su to veličanstveni trenuci. predložio je da se hirurški odstrane promrzli dijelovi. smatrajući da će rane tada brže zaliječiti i da je m a n j a opasnost od infekcija. bataljon 1. Znao je da čovjek jake volje može da izdrži i najteže bolove. ali da ih je moguće izdržati. m a j a u Ustikolini. bataljon 6. 6.

već k r a j e m marta ili početkom aprila sazrijeti situacija za prodor partizana u Srbiju. 436. Tu treba da stvorimo čvrstu bazu. i 6. u Sokolcu 13. marta 1942. Srebrenici. d.« 54 Druga proleterska brigada. 54 Naređenje Vrhovnog štaba 2. naročito pod Moskvom. fond NDH. a 6. Zbornik. 38. možda. 3. II. II. 52 Imajući u vidu takvu procjenu situacije i molbu Glavnog štaba Bosne i Hercegovine da proleterska brigada ponovo dođe u istočnu Bosnu. Bratuncu. proletersku narodnooslobodilačku udarnu brigadu 1. Odredi su bili u teškoj situaciji. i izbila na Drinu kod Starog Broda. 2. 378. i u Han-Pijesku tri bataljona crne legije. bataljon domobrana Vojne krajine. bataljon 13. t. bataljonom 1. i knj. Romanijski odred oko ceste Sokolac — Han-Pijesak i Birčanski odred u Sekovićima. d. Vrhovni štab je pisao: » . 3. knj. domobranskog korpusa. Jedinice NDH su bile: u Prači bataljon domobrana Vojne k r a j i n e i ustaška milicija. pomognu partizanskim odredima u osnivanju dobrovoljačkih odreda i da u rejonu Glasinca obezbijede slobodnu teritoriju. Direktiva Vrhovnog komandanta 1. 62. proleterske. Milićima. etr. 3. 8. proleterskoj. II. godine Vrhovni štab je očekivao pozitivan razvoj događaja na velikim frontovima drugog svjetskog rata u korist Antihitlerovske koalicije. si Izvještaj štaba 3. . Vrhovna četnička komanda je poslala nekoliko svojih jedinica i oficira iz Srbije (Cersku četu u Vlasenicu i grupu u Borike) kao pomoć četnicima u istočnoj Bosni. * Vrhovni štab je osnovao 2. Vrhovni štab je početkom m a r t a tamo poslao novoosnovanu 2. . sa koje bi se prebacili k r a j e m m a r t a ili početkom aprila ka sjeveru i u Srbiju. bataljon. 389 i 202. isto. sa zadatkom da razbiju četnike u istočnoj Bosni. Za nas je Glasinac od velike važnosti. knj. u Vlasenici. knj. godine u Cajniču. 8. 51 Od partizanskih jedinica na toj teritoriji nalazile su se relativno slabe snage odreda »Zvijezda«. 3. uveliko zainteresovani za njihovo neprijateljstvo prema partizanima. 7. puk domobrana (bez 2. str. K r a j e m februara i početkom marta 1942. Zbornik. brzo je razbila četnike u Borikama. str. pothranjivala je takva očekivanja. koja bi poslužila kao baza za prodor u Srbiju.Ofanziva na četnike u istočnoj Bosni Poslije završetka neprijateljske ofanzive u istočnoj Bosni. 20 i 15. jer su četnici sa m a n j i h akcija prelazili i na direktne napade na njihove jedinice. str. Borikama i na jugu do Ustiprače. t. str. A-VII. 20. proleterskoj brigadi. proletersku brigadu* i 2. str. u Rogatici 2. 52 Naređenje načelnika Vrhovnog štaba. puka domobrana i 3. . sigurni da će ih u tome Nijemci i ustaše pomagati. 21. januara 1942. d. sa tri baterije. d. Drinjači. marta i 3. bataljon 1. bataljona). d. 18. 57. zarobila ih oko 50. str. 185. str. t. 7. na Ozrenu. 53 »3 Naređenja Vrhovnog komandanta. Vrhovni štab se nadao da će. i to onih koji su došli iz Srbije. brigade. Zbornik. Zimska ofanziva Crvene armije na Istočnom frontu. 190. k. četnici su se brzo snašli i organizovali svoju vlast na teritoriji koju nijesu kontrolisale policija i vojska NDH. sa 2. d. f.

55 Istočno od 1. II. tako da je brigada došla samo do manjeg plijena. knj. uz pomoć Romanijskog odreda. 51. bataljon. 56 55 Izvještaj štaba 1. t. i 6. Drinjaču. d. uz pomoć Birčanskog i Majevičkog partizanskog odreda i udarnog bataljona. kao i na komunikacijama između tih gradova. poslije razbijanja četnika. II. d. 44. proleterske brigade. d. razbili su četnike i oslobodili Miliće. stigao je 13. Grupom je komandovao Koča Popović. brigade bili su bataljoni 2. Brigade su politički radile na terenu. Staviše. Grupa je bila u mogućnosti da ugrožava ustaše i domobrane u Rogatici. Tu joj se priključio i 2. 142. . računajući da će.« 59 Brigada se vratila preko Vlasenice i orijentisala se prema Han-Pijesku i Sokolcu. 41. Brigada se tada rokirala na zapad. * Početkom marta Vrhovni štab je formirao Proletersku udarnu grupu od 2. knj. u rejon Babića Kula — Zakomo — Berkovina. imati slobodnu pozadinu pri napadu na ustaše. 2. Vlasenicu. brigade. Zbornik. proleterske brigade. 58 Izvještaj komandanta 1. proleterske. 5« Naređenje Vrhovnog komandanta. Mi vam naređujemo da smesta obustavite vaš dalji pokret prema Vlasenici i da se vratite na prostoriju gdje ste bili. 3. 40. Četnici su na v r i j e m e osjetili opasnost i odstupili su. 2. 701. 5« Zbornik. 2. Zajedno su sačinjavali Proletersku udarnu grupu. Tri bataljona 1. A-VII.* Proleterska udarna grupa je po n a r e đ e n j u Vrhovnog štaba posjela položaje u rejonu Glasinca. m a r t a u rejon Gluvišta i Pešurića. k. Štab grupe je usvojio t a j predlog. komandant 1. Ali nijedna nije uspjela. 39. f. bataljon). k. 57 Izvještaj štaba 1. 57 Situacija u istočnoj Bosni brzo se mijenjala i postala je veoma složena. 3. . . koja je razbijala četnike u trenutku kada je ustaška crna legija ugrožavala područje Glasinca i naredio j o j je da se odmah vrati: » . marta sa jednim udarnim bataljonom kod Proleterske udarne grupe i predložio da grupa izvrši prodor na sjever. proleterske (2. prema Milićima i Vlasenici. 701. 119—122. Četnici iz Srbije su prebjegli preko Drine. Komandant Glavnog štaba Bosne i Hercegovine Svetozar Vukmanović Tempo. d. proleterske brigade. t. proleterske brigade. d. Srebrenicu i Bratunac. f. 3. 58 Vrhovni komandant Tito je bio nezadovoljan tom inicijativom štaba 1. Drugi bataljon je pomogao Kopitskoj četi da odbaci jednu četu domobrana koja je nastupala od Sokolca prema Sokolovićima. Vrhovni štab je naredio Proleterskoj udarnoj grupi da postavlja zasjede na cesti Han-Pijesak — Sokolac. str. Bataljoni su se tu u isto vrijeme mogli dobro odmoriti i nahraniti. 701. Grupa je. Sokolcu i Han-Pijesku.Glavnina 1. str. skelom kod Bjelovca. A-VII. postavila dvije zasjede: kod Mačkovca i na Debeloj međi. gdje je uspostavila vezu sa mještanskim partizanskim jedinicama. proleterske. proleterske brigade i tri bataljona 1. pomagale partizanskim odredima u osnivanju dobrovoljačkih jedinica i narodnooslobodilačkih odbora. k. A-VII. f. razbije četnike i poveže se sa Birčanskim partizanskim odredom. brigade krenula je iz Foče i preko Ustiprače stigla 9. bila je u rejonu pogodnom za manevar i na sjever i na zapad.

114. komore koje su pratile jake borbene jedinice ojačane čak i artiljerijom. . U toj borbi istakla se Omladinska četa 3. aprila do jačeg sukoba 2. f. ei Naređenje Vrhovnog štaba. Napad nije uspio. str. 1. a tada mu je pristigao u pomoć 3. 62 Time se završio i drugi dolazak 1. 1990. bataljon u selu Kusače i natjerala ga da se povlači kroz šumu. f. a municiju i namirnice doturali su mu avioni. Domobrani su se uporno branili. Stab brigade je objasnio da nije bilo moguće postaviti zasjede. Sredinom aprila Proleterska udarna grupa se povukla. d. proleterskoj i vjerovatno očekivali veliki uspjeh. naročito municije. 45. gonila četnike ili ustaše tako da je za mjesec dana prešla više od 500 km u vrlo nepovoljnim vremenskim uslovima. proleterske brigade u istočnu Bosnu. 4. Kragujevac. 1974. 1. IV. t. ali nije postigla nijedan pravi veći vojnički uspjeh niti nanijela neprijatelju jači udarac. članak. 2. preko Hadrovića ka Ustiprači. On je pretpostavljao da će se garnizon u Rogatici brzo predati. k. »Kragujevački bataljon«. Božović. U svom prvom jurišu razbila je četnike. bataljonu. Razoružala je mještanske četničke jedinice. 01 Na Rogaticu su direktno napadali 2. 2. iako je imao na u m u naređenje Vrhovnog štaba da se omladinske čete ne upotrebljavaju za teške zadatke.® 0 Početkom aprila Vrhovni štab je naredio da snage Proleterske udarne grupe i partizanskih i dobrovoljačkih bataljona oslobode Rogaticu i dođu do većeg plijena. d. i po naređenju Vrhovnog štaba prebacila se na desnu obalu Prače. bataljona. Njen 1. bataljona bio je ponosan zbog takvog držanja i uspjeha omladinaca. Četnici su bili posjeli dominantne položaje. bataljon. spriječavano je međusobno k l a n j e Srba i Muslimana. došlo je 12. 701. brigadu zbog neuspjeha u postavl j a n j u zasjeda. knj. protjerala četničke jedinice i oficire koji su u istočnu Bosnu došli iz Srbije. bataljon je bio u rezervi. proleterska je obezbjeđivala t a j napad od Sokolca. proleterska brigada i Rogatički i Drinski dobrovoljački bataljoni. A-VII. bataljon u selo Džimrije i pomogao 2. so Izvještaj štaba 1. a njegovi m a n j i dijelovi su učestvovali u napadu. d. U tom periodu ona je zadala nekoliko udara ustašama. 38. Vrhovni štab je ukorio 1. kod sela Duba. jer je dugo vremena bio odsječen. L. Tada je pristigao 3. dok ne steknu više iskustva.ustaška crna legija iz Han-Pijeska iznenada je napala 2. po dubokom snijegu preko planina i praćena čestim jakim kišama u prvim proljetnim danima. Prinudili su na odstupanje 2. «2 Stenografske bjeleške. Na maršu od Pešurića. pomagala je u osnivanju narodnooslobodilačkih odbora i osnivanju sedam dobrovoljačkih odreda. str. bataljona sa četnicima. proleterske brigade. pa su zajedničkim jurišem razbili četnike. k. 39. ispriječili se na put 1. Citavo vrijeme brigada je bila u pokretu. i sa pobočnicama da bi onemogućile iznenađenja. jer se cestom nije kretala obična komora nego »presjelice«. Stab 3. A-VII. Zbornik. 164. bataljon. Svetlost. To je ujedno bila prva borba sa četnicima u istočnoj Bosni u kojoj su oni pružili jači otpor. knj.

Ustaški bataljoni su krenuli u napad 31. str. se računati sa njihovim postojanjem .Stalni pokreti onemogućavali su i intenzivniji politički r a d u jedinicama. 70. komandi napisao i ovo: » . . puka domobrana iz Kladnja. Sastanku su prisustvovali komandant njemačkih snaga za jugoistok. Jahorinski i dio Kalinovičkog odreda. Mora. Birčanski bataljon. dio 714. aprila. Vishaupt. Komandant jugoistoka je predložio da njemačke i italijanske jedinice mogu u toku operacije prelaziti demarkacionu liniju. str. načelnik italijanskog Generalštaba i načelnik Generalštaba NDH. 6 S Pokušaj neprijatelja da uništi partizane u istočnoj Bosni Komandant njemačkih snaga za jugoistok. puk domobrana iz Sokolca i Rogatice.« 64 Već u f e b r u a r u načelnik njemačke Vrhovne komande obratio se italijanskom Generalštabu radi dogovora o zajedničkoj akciji za uništenje partizanskih snaga u Bosni.. Sa Proleterskom grupom su se povlačili Romanijski. A-VII. i 3. prevoda. 1. general V. Operacija je dobila simboličan naziv »TRIO« (učešće tri saveznika) i trebalo je da počne 15.. dok su dva u d a r n a bataljona. m a r t a u Sušaku. 13. k. fond njemačke dokumentacije. u sjedištu komande italijanske Druge armije. . Han-Pijeska i Sokolca. Kance. njemačke divizije (koja se nalazila u Srbiji) iz Zvornika. Drinski. d. 118. 65 Oslobodilački rat. k. f. marta iz H a n 63 64 Izvještaj komandanta 1. italijanske divizije »Pusteria« iz Pljevalja. izvukli. bio je veoma nezadovoljan rezultatima januarske ofanzive protiv ustaničkih snaga u istočnoj Bosni i u izvještaju svojoj Vrhovnoj. ka>o pcd 64. 5. 701. . ne upuštajući se u jače borbe. 140—153. a i na terenu. Ni sam štab brigade nije bio zadovoljan ukupnim rezultatima koje je brigada postigla na tom terenu. Vishaupt. sa malim iznimcima. 65 Vrhovni štab je blagovremeno procijenio n a m j e r e neprijatelja i odlučio da povuče Proletersku udarnu grupu. 1. jer su one toliko ojačale da je došla u pitanje i vlast NDH u tim krajevima. Poslije više pregovora održan je sastanak 2. prevoda. d. »Taurinenze« i »Cacciatori delle Alpi« iz Nevesinja. 206—208. str. . A-VII. 18. f. Za te operacije predviđene su snage: 718. Ustanici su se vešto. tri ustaška bataljona iz. proleterske brigade. knj. . tri bataljona Vojne krajine i bataljon 8. Nema nade da s proleća neće otpočeti ustanci većeg razmera. II izd. dijelovi odreda »Zvijezda« i Romanijskog partizanskog odreda ostali u istočnoj Bosni. njemačka divizija iz Sarajeva i Kladnja. 2/1. . pošto nije postignuto nikakvo uništenje već samo prolazno r a s t e r i v a n j e . Na sastanku je dogovoreno da se udruženim snagama okruže i unište partizanske snage u istočnoj Bosni i da se potom dejstva prenesu na Kozaru. Neprijateljska ofanziva nije počela kako je planom bilo predviđeno.

Nijemci su čekali dogovoreno vrijeme. Stepančić. 1. domobranska divizija. ali je udarila u prazno. što je bilo isuviše kasno za saradnju sa grupom »Bader«. preko Prače. Smatrali su ih svojim pomoćnim 66 Oslobodilački rat. »Marche« i »Messina«.-Pijeska prema Vlasenici. 67 Prema prvobitnom planu komandanta 1. koja je obuhvatila samo njemačke i ustaško-domobranske snage. ustaški i domobranski komandanti održali su 19. Za operacije u istočnoj Bosni formirana je operativna grupa »Bader«. preko Golije i Vojnika. U Mostaru je bila 6. 60 Italijanima je odgovarao taj zaključak jer su i ranije bili za odlaganje operacije do proljeća. i 20. italijanske armije. u svojoj okupacionoj zoni. od Nikšića. Divizija »Cacciatori delle Alpi« nije ni mogla brzo da nastupa. a u Crnoj Gori još pet: »Venezia«. 67 M. gdje je trebalo da ih dočekaju snage grupe »Bader« i unište. knj. puka od Kolašina preko Sinjajevine. trebalo je još da nastupaju i divizija »Ferara«. jer se glavnina partizanskih snaga izvukla na vrijeme na jug. 3/51. str. prema Goraždu. i da svi zajedno potisnu partizanske odrede preko Pive i Tare ka demarkacionoj liniji. U to vrijeme u Hercegovini su se nalazile još tri italijanske divizije: »Murge«. u koji su njeni prvi dijelovi ušli tek 12. Hercegovini i Crnoj Gori. n j e mački. Oni su za operaciju »TRIO« bili angažovali m a n j e dijelove divizije »Pusteria«. tj. Ta divizija je samo jednim bataljonom iz Višegrada sadejstvovala sa grupom »Bader«. »Alpa graje« i »Taro«. VIG. u Sarajevu. pored navedenih divizija obuhvaćenih planom »TRIO«. Načelnik Generalštaba NDH bio je nezadovoljan prijedlogom Nijemaca da Italijani mogu preći demarkacionu liniju i žalio se lično Hitleru. preko Trnova i Dobrog Polja. Divizija »Taurinenze« je vrlo sporo napredovala iz Sarajevskog polja. »Pulia«. Bosni i Crnoj . Nezadovoljni postignutim rezultatima izvedenih operacija. 209. koje su dobro naoružali i opremili. divizija »Alpa graje« ka Durmitoru. Žalba je usvojena i izvršene su promjene u izvođenju operacije »TRIO«. aprila zauzeli Cajniče. čiji su dijelovi bili uglavnom u garnizonima na teritoriji Hercegovine. a 25. Italijani su mnogo računali na pomoć četnika iz Crne Gore i Hercegovine. Nijemci i Italijani su izvodili operacije u svojim okupacionim zonama. a Italijanima se nije mnogo žurilo. kao da nije ni vodila računa o sadejstvu sa grupom »Bader«. III neprijateljska ofanziva u istočnoj Gori gledano kroz neprijateljeva dokumenta. koji su nastupali iz Pljevalja i 24. a smatrali su da i m a j u dovoljno snaga za čišćenje svoje okupacione teritorije u Bosni. aprila savjetovanje u štabu grupe »Bader«. Tako se definitivno odustalo od zajedničkog izvršenja plana »TRIO«. Zaključili su da se operacija završi poslije raščišćavanja situacije oko Rogatice i da se predloži Italijanima da oni očiste od partizana teritoriju južno od demarkacione linije. »Ferara«. Ta grupa je odmah izvršila napad. izbili na Drinu kod Goražda. a dijelovi 383. m a j a . jer je stalno vodila borbe sa sjevernohercegovačkim odredima od Nevesinja ka Gacku i Kalinoviku.

Smatrao je da će najveći dio boraca tih jedinica biti žrtve ustaša ili četnika. bataljon su privremeno stavljeni pod komandu 2. 33. proleterske povlačili su se od Goražda lijevom obalom Drine. a 2. 76 Oslobodilački rat. brigade i dobrovoljačke vojske uspjeli su da i dalje usporavaju njeno nastupanje tako da je tek 4. 1. gdje se spojila sa dijelovima italijanske divizije »Pusteria«. U Hercegovini su četnici usmjerili svoja dejstva ka sjevernom dijelu radi spajanja. borbi i radu. t. brigade. pa je plan budućih borbi razvijao prema situaciji. minobacačima i avionima i nastupali za njima. A-VII. Treći bataljon 1. bataljon 1. ne dozvoljavajući dijelovima grupe »Bader« da brzo n a p r e d u j u ka Foči. 94- . a ostali da se okolnim putevima i kroz šumu vrate na svoju t e r i toriju i tamo nastave borbu. 69 Zbog toga je odlučio da u brigadi ostanu oni borci koji se dobrovoljno jave. Bataljoni 1. Zbornik. «8 Obavještenje Vrhovnog komandanta. 2. Štab 1. knj. od Gornje Morače prema Durmitoru. d. proleterske brigade. str. 4. knj. Zato je pokušao da izmijeni odluku štaba 1. 4. Rogatički. j e r su sve te jedinice već bile otišle. Vrhovni štab je na vrijeme povukao glavne snage iz istočne Bosne. da bi sami nastavili ofanzivu. 701. proleterske brigade. 3tr. i 5. Zbornik. proleterske brigade. proletersku je prebacio na desnu obalu Drine. ali je bilo kasno.jedinicama. Grupa »Bader« je oprezno nastupala. II. sa crnogorskim četnicima. od Nikšića prema Pivi i Grahovu. k. brigade. k. a hercegovački u sjevernoj Hercegovini. 212. 70 * Italijani su četnike nazivali — Milizia volontaria anticomunista — dobrovoljačka protivkomunistička milioija. ukoliko četnici budu zaustavljeni. 68 Poslije povlačenja iz istočne Bosne 2. Romanijski udarni bataljon. Vrhovni štab se nije složio sa tom odlukom štaba 1. Sa tim bataljonima našlo se početkom m a j a u rejonu Miljevine oko 2 000 naoružanih boraca dobrovoljačke vojske. aprila i poslije nekoliko dana odmora nastavila ka Goraždu. t. brigade je ocijenio da su te jedinice nedovoljno osposobljene za teške borbe i da više liče na zbjegove koji su se povukli na slobodnu teritoriju dok ne prođe ofanziva. 40. koji su tamo bili poslani kao politički komesari ili komandiri. i da će im poslužiti za propagandu protiv narodnooslobodilačke borbe. 48. 69 Izvještaj štaba 1. da zaustave prodor grupe »Bader« od Rogatice preko Mesića i od Ustiprače prema Goraždu. Crnogorski partizanski odredi vodili su teške borbe sa četnicima koji su nastupali od Nikšića i Kolašina. d. Italijani su istuiali ispred sebe četnike podržavajući ih artiljerijom." Četnici su nastupali od Kamene Gore prema Tari. od Kolašina i Mojkovca preko Sinjajevine. Goraždanski i Pračanski bataljon dobrovoljačke vojske posjeli su lijevu obalu Drine. Drugi i 6. d. 70 Direktiva Vrhovnog komandanta. bataljon 1. da im pomognu u organizaciji. Deblokirala je Rogaticu 27. brigade doveden je u Foču. II. ali nije imao razrađen plan njihove dalje upotrebe. da zajedno sa sandžačkim partizanima zaustavi nastupanje divizije »Pusteria«. u rejonu Golije. f. i 6. a 4. str. Istovremeno je povukao i svoje kadrove iz tih jedinica. m a j a stigla u Goražde.

proleterske brigade 7 1 napadao je Italijane na putu Cajniče — Goražde. Crnoj Gori i istočnoj Bosni. imao 204 borca. f. i sadejstvovao 3. proleterske. A-VII. napadao je na Cajniče. Italijanska posada je razbijena. 2/1. od rodnog mjesta. bataljon uz sadejstvo 4. d. noću između 30. godine. To mu je bila prva borba poslije Pjenovca. 4. K r a j e m m a j a 3.U brigadi je ostalo 60 boraca iz Romanijskog i 36 iz Goraždanskog bataljona. Iz Foče su CK K P J i Vrhovni štab održavali vezu sa svim dijelovima zemlje i rukovodili narodnooslobodilačkom borbom u njima. Pišća i Krstača i stigao kod Vrhovnog štaba u Plužinama. na putu Cajniče — Goražde. d. Italijani su nekoliko puta pokušavali da prodru uz Drinu ka Šćepan-Polju. u Zakmur. pošto nije postigao iznenađenje. Poslije toga bataljon je maršovao preko Nedajna. naročito u vezi »lijevog skretanja«. knj. na kojem je ukazano na neke do tada počinjene greške. U Foči su donijeti prvi propisi o razvoju i radu organa naše vlasti — Fočanski propisi. ali. 'i Naređenje Vrhovnog štaba. Taj oslobođeni teren izvanredno je poslužio kasnije za koncentraciju partizanskih jedinica na Zelengori. 72 Izvještaj štaba 5. od škole ili radionice. Tu je na djelu pokazano kako se može spriječiti bratoubilački rat. jedno od najznačajnijih u toku rata. maja. Bataljon je poslije toga dobio zadatak da usporava nastupanje Italijana uz desnu obalu Drine ka Foči. Zbornik. proletersku ima poseban značaj. k. Ostali su pošli stopama proletera. 2. gdje je rastjerao četnike. f. a djeca po uzrastu. Takvo držanje fočanskih omladinaca nagovijestilo je s j a j a n borbeni p u t njihove čete. Od šezdesetak omladinaca samo su se trojica vratili kućama. Zatim se prebacio preko Drine. 9. 3 i k. kod sela Bezujna. morao se povući. 72 Zatim je učestvovao u napadu na Italijane u selu Kozara. 10. Foča je postala i kultura 1 centar čitave oslobođene teritorije. Četvrti bataljon u sastavu 2. t. 701. U Foči je okrijepljena i popunjena 1. Ti mladi ljudi. što za 1. bataljon je prebačen preko Drine. bataljonu koji je ostao na desnoj obali. 701. II. Borci njegove Omladinske čete. proleterskoj našli su svoj novi. Treći bataljon je 10. bataljona. str. poslednji napustio Foču koja je punih 100 dana bila centar značajnih zbivanja u razvoju narodnooslobodilačkog rata. u rejonu sela Trbušća. 14. sa Omladinskom četom. m a j a 1942. svaki put onemogućio. . d. Tada je. takođe u sastavu 2. proleterska brigada i iz n j e dejstvovala u dolini Drine. učinili su to dostojanstveno. S druge strane. dragi dom. od svoga djetinjstva. U 1. Treći bataljon je napuštao Foču sa najviše sjete. aprila i 1. odvajali su se od roditelja. bataljona sa lijeve obale. U Foči su liječeni Igmanci. ali ih je 3. Trebalo je imati mnogo volje i svijesti pa da se to sve stavi u drugi plan. bogata dolina Drine pomogla je partizanima da lakše prebrode jednu izuzetno tešku zimu kakva je bila ona 1941/42. u Sandžaku. Peti bataljon. a kragujevački radnici postali su im najmiliji drugovi. pretežno iz Foče. U n j o j je početkom aprila održano savjetovanje CK KPJ.

Sa 1. a zatim se povukao preko Vučeva i Tjentišta na Zelengoru. Poslije toga Vrhovni štab je odredio štab 1. knj. bataljon. 75 Poslednje borbe u Crnoj Gori 1. Snažnim protivnapadom u noći 2. str. d. Zadatak mu je bio da organizuje odbranu cijelog sektora. 94. obezbjeđivao pravac od Pljevi ja i obučavao Durmitorski omladinski bataljon. članak VIG 3/1956. II. 148. Zbornik. t. Vrhovni štab je smatrao da su položaji na Pivi i u masivu Durmitora neosvojivi. kod Kolašina. zbog opšte situacije na tom frontu. 1. bataljona za Operativni štab Durmitorske udarne grupe. 74 Bataljon je zatim dobio zadatak da spriječi brzo nadiranje četnika prema Pivi. Iz tog bataljona i iz Crnogorskog omladinskog bataljona. na katun Dobri do. 388 i 162. bataljon je vodio 14. a obračun sa četnicima u Crnoj Gori relativno lak. knj. iznenadio je oko 600 četnika. juna. naročito na Večerinovcu. Zbornik. proleterske brigade. Jovanovič. stalno je bio Durmitorski omladinski bataljon. kada je uspio da zaustavi četnički prodor ka Sutjesci. 3. Takođe je u bataljon tada došlo još oko 20 boraca iz drugih crnogorskih jedinica. a zatim je bio veoma aktivan u borbama. Borbe u Hercegovini Poslije gubitka slobodne teritorije u dolini Drine. i članak »Prua proleterska«. bataljon. str. 313. juna. sačinjavali još 3. 70 U borbama u Crnoj Gori bataljon je imao preko 25 boraca izbačenih iz stroja. knj. Sancu i Večernicu. bataljon je stupilo 60 omladinaca. proleterske i Durmitorski i Komski partizanski odred. koju su. bataljonom 2. članak »Prva proleterska«. čime je na najbolji način izvršio osnovni zadatak da uspori njihovo nastupanje prema Pivi. N a j p r i j e je intenzivno obučavan po utvrđenom programu. bataljon 2. 211. zajedno sa 3. juna došao u sastav brigade. 423. proleterskoj brigadi i Sandžačkom partizanskom odredu. II. str. Bio je upućen i 5. 75 Naređenje načelnika Vrhovnog štaba. ali se. 1. str. i kasnije na Markovom brdu. . B. 309. ali je prije prelaza Tare vraćen prema Cajniču u pomoć 2. 73 Prvi bataljon n a j p r i j e je bio u rezervi Glavnog štaba Crne Gore. str. pored bataljona. gdje je 17. razbio ih i nanio im velike gubitke. knj. Cijeneći tako 73 Naređenje Vrhovnog komandanta. Vrhovni štab je 15. kod Mojkovca. d.Sredinom aprila Glavni štab Crne Gore tražio je od Vrhovnog štaba da mu pošalje u pomoć nekoliko bataljona 1. aprila uputio samo 1. morao povući preko Sinjajevine u Zabljak. bataljonom od njegovog dolaska u Crnu Goru. 4. 74 2. u 1. t. Bataljon je u svim tim borbama razbio četnike. brigade. Zivković. a onda je upotrijebljen kao glavna snaga za razbijanje četnika na Skari.

pa je glavnina brigade. drugovi. Izrečene prilično oštre kritike štabu 1. brigade. pošto se to već nekoliko puta pokazalo tačno. . Slobodna teritorija se brzo smanjivala. U njoj. 78 Stab brigade je odmah preduzeo m j e r e za izvršenje tog novcg zadatka. 17. jake italijanske i četničke snage u Crnoj Gori i Hercegovini bile su u ofanzivi i nijesu dozvolile partizanskim jedinicama da pređu u protivofanzivu. . 152. t.situaciju Vrhovni štab je 6. str. Zbornik. Najprije je odlučio da je uputi u Crnu Goru. Međutim. pored ostalog. III. Zato je Vrhovni štab odlučio da tri bataljona 1. brigade. 4. . da se slobodno izdvoje. koji se osjećaju zamorenim. U Mratinju je održan zbor bataljona. Još komesar nije bio završio tu poslednju rečenicu.« 78 Uzimajući u obzir takvu ocjenu Vrhovni štab je uputio sa brigadom svoja dva člana. objasnio je borcima političku situaciju i naročito je naglasio da brigadu čekaju dugi marševi i teške borbe. Politički komesar brigade. d. u međuvremenu se situacija naglo pogoršala u Hercegovini. Fića Kljajić. pripremajući se za t a j zadatak. da u toku ove godine protjeramo okupatore iz naše zemlje . 62. da je štab 1. kao i nezadovoljstvo zbog v r a ćanja bataljona dobrovoljačke vojske iz Miljevine navele su Vrhovnog komandanta da negativno ocijeni rad štaba 1. Vrhovnog komandanta za 6. koji su bili stigli u Mratinje. zbog nepoželjne inicijative u istočnoj Bosni. Vrhovni štab je tada razmatrao gdje da upotrijebi 1. . biće potrebno da se pozovu Koča i Fića u ovaj štab da već konačno rasčistimo tu stvar. da bi pomogla crnogorskim jedinicama u razbijanju četnika. Pozvao je sve borce. brigade nesposoban za agresivno dejstvo protiv neprijatelja. Situacija se pogoršavala i postala veoma teška. Moje mišljenje jeste. m a j a 1942. no se vrela krvca lije! Nijedan borac nije istupio iz stroja. Prema tome. proletersku brigadu i da sa n j o m što bitnije utiče na p r o m j e n u negativnog toka događaja. . zajednički r a m e uz rame sa herojskom Crvenom armijom. « " Međutim. Ivu Lolu Ribara i Sretena Zujovića Crnog. . u sveopštu ofanzivu protiv mrskih okupatora i njihovih slugu . piše: » . m a j a stigla u Mratinje. Naprijed u borbu. Naprijed. 3. ili iz ma kojih drugih razloga pretpostavljaju da ne mogu izdržati predstojeće napore. (2. . . biće raspoređeni u druge jedinice. godine objavio Dnevnu zapovijest o opštoj ofanzivi partizanskih odreda. da " Dnevna zapovijest knj. maj. On je u Direktivi članovima Vrhovnog štaba (Arsi i Crnom) napisao: » . a stroj svih bataljona je zapjevao: Suzama se boj ne bije. i 6. bataljon) uputi u sjevernu H e r cegovinu. brigade. .

jaki proleterski bataljoni. m a j a iz Mratinja i preko Stabne i Izgora izbili na Čemerno. kao da je došla sloboda. Seljaci. predstavnici partizanske vlasti. spojila se sa snagama koje su nastupale od Sarajeva. . čemu je mnogo pomogla ofanziva jakih italijanskih snaga. kao svaka pridvorica. proleterske brigade kao svoje najmilije. grupu sela koja su već izrastala u četnički centar. To su jedinice 1. druge zatvarao i tjerao ih u logore. Nije to bio način njihove borbe. i to dosta brzo. odnosno njenom štabu u vojnom. bataljon su. proleterske učinile teška srca. simpatizeri NOB-a. eto. U dogovoru sa štabom sjevernohercegovačkih odreda n a j p r i j e je trebalo razbiti četnike. U trenutku kada su očekivali najgore izgledalo je da se sve preokrenulo. Dočekali su bataljone 1. Iako su bataljoni brzo nastupali. ugroženosti od gladi koja je nemilosrdno kucala na inače siromašna seljačka domaćinstva. donijeta je odluka da se zapale kuće četničkih vođa. a i zbog krupnih političkih grešaka političkog i vojnog rukovodstva i snažne neprijateljske ofanzive praćene dobro smišljenom političkom propagandom. Drugi i 6. makar kako one izgledale tuđe duhu i vaspitanju proletera. gotovo neprekidno maršujući od Mratinja. Osjeka ustanka došla je kao posledica teške iscrpljenosti naroda i boraca od dugog ratovanja. nije došlo do prave borbe. Ali. izgledalo im je — »kao da su se nebesa otvorila i iz njih izišla tolika sila«. proleterske brigade krenuli su 18. Dolazak proletera u Hercegovinu veoma je obradovao već j a k o oslabljene udarne čete i bataljone. radovali su se tome. Trebalo se pojaviti u što više sela. a naročito propuste rukovodstva K P J u Hercegovini u »lijevom skretanju«. da im obezbijede što bolju h r a n u i smještaj. trenutak ponekad zahtijeva i najdrastičnije m j e r e prema izdajnicima. Čak je bilo m a n j i h jedinica koje su kompletne prelazile četnicima. Zbog toga što su se četnici borili zajedno sa okupatorom. Oni su vješto iskorišćavali i sve teškoće. koje su ranije bile postigle znatne vojničke i političke uspjehe. pljačkao imovinu. a zatim osposobila za saobraćaj komunikacije prema Foči. da bi se narod uvjerio u postojanje jakih partizanskih jedinica. jer su četnici još brže odstupali. trudili da što revnosnije izvršavaju zadatke koje su im odredili njihovi gospodari. razleteli su se da organizuju doček proletera. 80 Hercegovinu je u to v r i j e m e već bio snažno zahvatio četnički pokret. Narodni odbornici. dobro naoružani i sa visokim borbenim moralom. političkom i drugom radu u Hercegovini. palio kuće. Partizanske snage u Hercegovini. Italijanska divizija »Cacciatori delle Alpi« prodirala je od Nevesin ja prema Kalinoviku. Okupator je imao jake snage i nemilosrdno se obračunavao sa pobunjenim narodom.pomognu brigadi. onemogućiti im da organizuju vlast. Četnici su se. Ubijao je ljude. Pojavila se nova snaga. počele su tada da se osipaju. izbili u Koleško. Bataljoni 1.

proleterske brigade izgledalo je kao da se stanje u cijeloj sjevernoj Hercegovini znatno popravilo i da četnici neće uspjeti ponovo da uspostave svoju vlast. Međutim. skrenuo je na jug. Sastale su se kod sela Zovi Do i činile grupu od oko 4000 Italijana divizije »Cacciatori delle Alpi«. bataljonom. ali je sustigla samo n j e n u zaštitnicu u visini Fojnice. Sesti bataljon je odbio dva njihova napada. i 6. u pravom smislu. Četvrti bataljon je gonio tu italijansku kolonu duž ceste i uz put očistio od četnika sela Podgrađe. Njihovoj grupi koja je nastupala od Zovi Dola sadejstvovala je grupa od oko 200 četnika i nastupala preko Odžaka. Stab brigade je onda. komandant italijanske kolone dobro je procijenio da bi se u tjesnacu kod Dubljevića mogli pojaviti partizani pa nije nastavio pokret cestom ka Nevesinju. Brigada je uspješno izvršila zadatak na tom terenu. U međuvremenu mu je pristigao u pomoć 4. Slijedećeg dana četnici su napadali ponovo. kao i sa Vrhovnim štabom. tako da ih brigada nije mogla sustići. Italijani su produžili prema Stolcu i lako odbili pokušaje mještanskih partizana da ih zaustave. Poslije duže borbe oni su uspjeli da odbace četnike sa padina planine Gloga preko ceste Nevesinje — — Stolac. spasili r a n j e n e i bolesne drugove i povratili . da obezbjeđuje pravac od Gacka. Bataljoni su najvećom brzinom stigli u Zvijerine. Brigada je odmah požurila da je sustigne. nailazeći na grupe četnika. bataljon su dočekali obje grupe i u snažnom naletu razbili ih. i da bude veza između dijelova brigade koji su otišli na jug i 3. Prokrstarili su t a j dio Hercegovine. Najprije je oko 500 četnika izvršio napad od sela Zovi Do ka Slatu. Stab brigade je pokušao da sa 6. bataljonom pretekne tu italijansku kolonu upućujući ga da što prije izbije u Dubljeviće. ojačane artiljerijom.Još dok je glavnina 1. kroz koja je neprijateljska kolona već prošla. proleterske bila na maršu prema Gacku n j e n i istureni dijelovi su opazili italijansku kolonu koja se kretala od Gacka ka Nevesinju. a niti pronaći u hercegovačkim k a m e n j a r i m a i šumarcima. 8 1 Poslije te akcije bataljona 1. Njima se pridružilo još oko 800 četnika. ubili veći broj. Ohrabreni prisustvom jakih italijanskih snaga. koje su se. Italijanskoj koloni su od Gacka pošle u susret tri kolone iz Nevesinja. Četvrti i 6. četnici su se poradovali da će lako povratiti sela iz kojih su istjerani. krenuo na jugozapad. a ostale natjerali da bježe ka Italijanima. Došlo je do kraće borbe. bataljon. sa 4. ka Leskovom Dubu i tako izbjegao zasjedu. Grabovo i Drežanj. bataljon sa štabom brigade napredovali su veoma brzo. Četvrti i 6. što je ohrabrujuće djelovalo na ostatke partizanskih jedinica. gerilski borile. bataljona na Tjentištu. Drugi bataljon je ranije ostavljen na području Čemerna i Bodežišta. i razbio organe njihove vlasti. Još dok je brigada nastupala ka jugozapadu dobila je obavještenje da su četnici zarobili partizansku bolnicu u selu Zvijerine i zaplijenili partizanske magacine.

Seljaci su bili u neizvjesnosti. proleterske brigade. U partizanskim udarnim bataljonima. Zbornik. bio jedan od glavnih uzroka njihove u m a n j e n e borbenosti. Zbornik. maja. na primjer. borci su se uvjerili kako je teško trpjeti žeđ. 2. d. 86 Takvu taktiku su primjenjivali i zbog toga što su očekivali da Italijani osposobe komunikacije i dovedu jače snage. Naši proleteri su i ovom prilikom pokazali čuda od izdržljivosti i požrtvovanja u višednevnim neprekidnim marševima i borbama. kamenitim i besputnim terenom. juna da se bataljoni 1. brigade. knj. brigade krenuli su iz Mratinja 18. II. Bataljoni 1. Bilo je već kasno da se tadašnja teška situacija hitnije preokrene nabolje. Jedan udarni bataljon je. Tek tu. d. 84 Napad na Gat Uspjeh brigade u Hercegovini bio je vrijedan. 155. uz glad koja se već uveliko osjećal3. koji su ranije vodili uspješne borbe. Njima je bila nezamenljiva italijanska podrška jakom artiljerijskom i minobacačkom vatrom. bili su bez municije. Uklanjali su se poslije nekoliko ispaljenih metaka. proleterske vrate iz srednje Hercegovine i čim su to učinili uputio ih je ka Goliji. 18. i ponovo se vraćali u sela kroz koja je brigada prošla. Četnici u Herce82 Izvještaj štaba 1. 84 izvještaj komandanta 1. 4. A o dejstvima 1. Četnici su pobjegli. Dovoljni su i samo goli podaci. a poslije povratka toliko su bili iscrpljeni da je komandant brigade molio Vrhovni štab da im se da bar dan odmora pred nove borbe. Brigada se kretala bezvodnim predjelom. 85 Isto . spao na samo 30 boraca. knj. koji su pratili rad štaba brigade i akcije njenih bataljona u izvještaju Vrhovnom štabu su napisali: » . proleterske brigade u Hercegovini. 5. A-VII. . čim su čuli da pristižu bataljoni 1. 168. Bili su neprekidno u akciji. To je zaista divna vojska na koju možemo biti ponosni. koje bi im bile oslonac u borbi protiv partizana. d.plijen. str. ostalo je malo boraca. str. t. gdje su se prikupljali crnogorski četnici. čak i veće. Vode gotovo i nije bilo.« 83 Tom izvještaju nije potreban komentar. članovi Vrhovnog štaba Sreten Zujović i Ivo Lola Ribar. 85 Četnici su u to vrijeme dobro kopirali partizansku taktiku. sa Izvještaj Sretena Zujovića i Ive Lole Ribara. prema granici Crne Gore. u Hercegovini. f. Pržilo je junsko sunce po hercegovačkom kamenu i bila je nesnosna vrućina. 316—319. u borbi ih na političkom radu. što je. 59. ali ne i pravovremen. 82 Vrhovni komandant je naredio 6. IV. Za 15 dana prešli su više od 350 km izrazito planinskim. . proleterske brigade. 3. A i one čete i bataljoni koji su se održali. k. t.

157. juna uputio 5. str. Početkom juna sjevernohercegovački četnici su prešli u ofanzivu. Njima se n a j p r i j e suprotstavila jedna mjesna partizanska četa. koje su pošle iz Bileće i Gackog i sastale se u selu Stepenu. 90 Vrhovni komandant se složio sa procjenom štaba 1. Poslije teških borbi četnici su izbili 8. planirao i da se obavi žetva kroz mjesec dana. 87 Drugi i 5. knj. 323 i 158. jačine između 400 i 500 četnika. koja je u Plužinama dobila zadatak da do k r a j a 8. Utoliko je to više želio što dotadašnja j u r e n j a za četnicima nijesu donosila bolje rezultate. koju su oni brzo i lako razbili. bataljon. gdje su ih mogle podržavati dvije jake italijanske kolone. bataljon 1. j u n a izbije u Čemerno i. bataljon 1. str. Zbornik.govini su budno pratili razvoj ofanzive četnika i Italijana u Crnoj Gori i nastojali da prema n j o j prilagode i svoju aktivnost. Bataljon se odmah razvio za borbu. brigade. t. a zatim jedna četa 2. 4. proleterske u pomoć 2. 286. str. k. i bez pomoći 4. proleterske brigade je procijenio da će četnici nastaviti ka selu Dulići. 88 R. brigade sa 6. prema Lipiku. 324. 8« Izvještaj komandanta 1. izbio je 8. . a slijedećeg dana i cijelu 2. A-VII. i 5. 88 Stab 1. knj. i 2. juna preko planine Javor ka selu Jugovići. Takođe je pretpostavljao da će hercegovački četnici nastojati da se kod Krstača spoje sa crnogorskim četnicima. koji se takođe vraćao iz Hercegovine ali nije stigao da mu pomogne. 89 Stab 1. proleterske brigade. uspio da četnicima nanese velike gubitke i primorao ih da skrenu na jug. bataljonom 1. bataljonom. f. proleterske nijesu uspjeli da zadrže četnike. bataljonu. Sesti bataljon je. proletersku brigadu. razbije četnike i obezbijedi tu teritoriju kao oslonac za dalje prodiranje proleterskih jedinica u Hercegovinu. Vrhovni komandant je brzo procijenio kakva opasnost prijeti od te kolone pa je 6. u sadejstvu sa 2. 18. d. članak »Prva proleterska«. proleterske brigade o vjerovatnom nastupanju četnika pravcem Dulići — Vlatkovići — Krstac i odmah formirao Operativnu grupu (1. Vrhovni štab je očekivao siguran uspjeh te grupe pa je. jer se nije smjelo dozvoliti neprijatelju da prodre ka Stabnoj. bataljona. od italijanskih kolona na cesti i uništi. bataljona. 2. Stab je i želio da tako postupe jer bi se tada pružila prilika brigadi da ih odsječe od Gata. koje je snažno podržavala italijanska artiljerija i avijacija. i to u vrijeme kada je oko 600 četnika ulazilo u Zanjevice. čak. Jedna kolona. 1. Borba je počela oko 12 časova i t r a j a l a je do noći. Uz mnogo napora bataljon je samo uspio da uspori nastupanje četnika. Vukanović. juna u j u t r o u selo Mramor. d. juna u Zanjevice i ozbiljno zaprijetili prodorom u pravcu Stabna — Goransko. 3. proleterska brigada i sjevernohercegovački bataljoni) kojoj je naredio »? Naređenje Vrhovnog komandanta. Ni ona ih nije mogla zaustaviti pa je stupio u borbu i cio 2. II. krenula je 5.

Zbornik. brigade. Crnogorski i hercegovački bataljoni nijesu ni učestvovali u napadu. Zato je napad počeo pred zoru. i 5. Oko 11 časova počelo je povlačenje bataljona 1. Koča Popović. bataljon 1. vjerovatno procijenivši da su se suviše odvojili od baze. Samo 4. 03 oi Obavještenje Vrhovnog komandanta. bataljon 2. da će krenuti ka Crnoj Gori. Italijani su ih podržavali snažnom artiljerijskom vatrom. A četnici su imali municije u izobilju. dva crnogorska i četiri sjevernohercegovačka udarna bataljona. Međutim. i 6. četiri hercegovačka udarna bataljona su imali svega oko 250 boraca (4. 4. 188. Zbog svega toga malo je bilo izgleda da će napad uspjeti. brigade tačno je procijenio nam j e r e četnika. Napad partizanskih bataljona na Gat počeo je 12. brigade. bataljon 1. »2 Izvještaj komandanta Glavnog štaba za Crnu Goru. II. . brigade je imao 58 izbačenih iz stroja. dok su 4. knj. Drugi bataljon je bio u rezervi. str. juna. četiri bataljona 2. Napad na Gat nije uspio jer nije dobro organizovan. Tako su se na Gatu koncentrisale veoma jake četničke snage. brigade. t. Četnici su se već bili vratili na Gat. III. proleterske su uspjeli da očiste od četnika teren između Dulića i Kazanaca. Zbornik. Bataljoni 1. d. brigade. brigade. brigade i 3. od kojih pet iz Omladinske čete. 92 Na Gat je trebalo da n a p a d a j u neposredno bataljoni 2. d. a crnogorski bataljoni su bili veoma iscrpljeni. 332. Računali su i na podršku italijanske artiljerije sa položaja duž ceste Avtovac — Stepen. a sadejstvo jedinica koje su napadale nije bilo na visini. 161. No to je bilo suviše kasno. 3. Komandant 1. vratili na Gat. I drugi bataljoni su imali znatne gubitke. Bataljoni su zaista imali velike gubitke. 3. Prema broju jedinica trebalo je da to bude velika snaga. bataljon samo 30). uprkos velike vjerovatnoće da će gubici biti veliki. Četnici su bili posjeli položaje u staroj tvrđavi na Gatu. a oko 10 časova uputili su im kamionima iz Gackog nove grupe četnika. bataljon imali zadatak da odsjeku — spriječe povratak na Gat onim četnicima koji su pošli prema granici sa Crnom Gorom. jer je neprijatelj bio u mogućnosti da dugo prati vatrom bataljone u povlačenju po otkrivenom terenu. brigade 18. a 5. Neki su bataljoni mnogo zakasnili. Krenuli i jesu. sa zakašnjenjem od dva sata koliko su neke jedinice izgubile u vremenu savlađujući veoma težak teren. Za komandanta grupe je određen komandant 1. knj. što je olakšalo četnicima da se neprimijećeno i na vrijeme vrate i koncentrišu u Gatu. 91 U napadu na Gat trebalo je da učestvuju pet bataljona 1. bataljon nije ni stigao. a i neprijatelj je bio mnogo jači nego se očekivalo. 414. ali su se čim je pao mrak.da se pripremi za napad na Gat. i 2. str. što je neprijatelju davalo veliku prednost. t. j e r su proleterski bataljoni nastupali preko potpuno otvorenog terena.

zbjegovi i ostali. Borci su bili upoznati da iza njihovih položaja prolaze kolone jedinica koje se povlače iz Crne Gore. Proleteri nijesu imali dosta municije pa su nastojali da im svaki metak bude pogodak. snažni juriš na obroncima Živnja. preko Izgora i Jabuke. bataljon izvršili su zadatak. Kada je ta vatra prestala četnici su krenuli na juriš. brigade i ponovo vratili na polazne položaje. Četnici su uporno pokušavali da prodru tim pravcem. brigade. Proleterske brigade su obezbjeđivale njihovo povlačenje. a 2. i 6. da bi spriječila prodor četnika prema Goranskom. i 6. Italijani su jakom artiljerijskom vatrom zasipali položaje 2. bataljona bili su na golim kosama Lebršnika tako da su ih italijanski artiljerci mogli dobro osmotriti. a zatim Drugi. Kada su četnici smatrali da ni žive duše nije ostalo na tim položajima. Međutim. Prva proleterska je posjela položaje kod sela Ravno. padinama planine Lebršnika. brigade. a zatim i 6. Dočekali su ih hrabri puškomitraljesci 2. na brdašce Pleće. ponovo su krenuli na juriš. koje je branila desetina Milije Rašovića. Drugi i 6. Videći da ka Sutjesci ne mogu prodrijeti preko položaja 2. Brigada se okupila na Vitim barama i tu ostala nekoliko dana. Puštali su četnike na blisko odstoj a n j e i onda ih preciznom vatrom primoravali na odstupanje. ponavljali su se čitavog dugog junskog dana. Crnogorske partizanske jedinice su imale samo još toliko snage da se povuku ispred neprijatelja prema rejonu Izgori — Zakmur. Najžešće su navaljivali na desno krilo 2. . prvo na Kuk a onda. A i da položaje moraju održati čitav dugi junski dan. bataljon. bataljona. te položaje je n a j p r i j e posjeo 2. Vjerovatno su procjenjivali da partizani ne mogu i na tom pravcu imati tako jake snage. bataljona. bataljon 1. bolnica. Vrhovni štab je tada bio prinuđen da preduzme m j e r e za očuvanje žive sile partizanskih jedinica. Druga proleterska je odbila njihov prvi. Održala se sve do noći. proleterska je obezbjeđivala pravac Gacko — Vrba — Čemerno. na Zelengoru. Juriši četnika. Desetina je izdržala pokazujući čudo od junaštva. bataljon. uz podršku italijanske artiljerije. četnici su pokušali da to učine desno od puta Vrba — Čemerno.Neuspjeh partizana u napadu na Gat predstavlja najveći uspjeh četnika i Italijana u ovoj neprijateljskoj ofanzivi. iznad sela Vrbe. Poslije pada mraka n a j p r i j e se povukao 6. kada joj je stiglo naređenje za povlačenje. Položaji 2.* iz 2. do noći. Italijanska artiljerija je poslije toga dugo tukla položaje brigade. gdje se još nalazila partizanska bolnica. bataljona. čete 2. Ali je i teren kojim su jurišali četnici isto tako bio otkriven pa su proleteri mogli da prate svaki njihov pokret od trenutka kad krenu u napad.

Usmena izjava komandanta 2. A-VII. 701. u toku marša noću. iako neometan od neprijatelja bio jedan od najtežih marševa 1. brigada se povukla iz Hercegovineu rejon J a b u k a — Vite bare. Košuti shvatio sam skoro kao kaznu. Taj marš je. iako se grupa četnika brzo izgubila u nepoznatom pravcu. . k.Na Zelengori Po naređenju Vrhovnog štaba 1. 94 Kiša i magla su joj pomogle da iznenadi i pokrene cijelu brigade iz Vitih bara. na oštrinu reagovanja vjerovatno je uticala i ranije pomenuta kritika zbog iznenađenja u Vitim barama. . u gustoj šumi. k. V. Sa Gornjih Bara brigada je obilaznim putem stigla na Lučke kolibe. da iz njega obezbjeđuje jedinice na Zelengori sa juga i od Uloga. i za obezbjeđenje. Zbog toga je štab 1. gradom. gdje ih je ogrijalo sunce — svi su zaspali! Štab brigade je pokazao puno razumijevanje za umorne borce i pustio ih da se odmore više nego je bilo predviđeno. gdje su se koncentrisale i ostale partizanske snage. . d. preko Hrčavke. Ali su ipak brzo izvršili zadatak. Komandant brigade napisao je lično Vrhovnom komandantu: » . j e r Vite bare su u rupi. omršaveli. nadmorske visine 1916 m. brigade zato što je dozvolio da mu jedinice budu iznenađene. 51. Usiljeni marš po veoma teškom terenu. koju. Kroz šumu je 18. nismo je zaslužili takvu (fizičku). . Ali t a j položaj je bio veoma nepodesan za odmor. proleterske brigade. Pored toga što je t a j marš stvarno bio nepotreban. . obezbjeđivala tu teritoriju sa juga. Istovremeno je naredio da se brigada preko Gornjih Bara i Hrčavke prebaci na Lučke kolibe. pogotovo ne naše ljudstvo . kroz šumu. juna naišla m a n j a grupa četnika. »5 Izvještaj komandanta 1.) i zaslužili. po blatnjavom putu. kojim je brigadu uputio zaobilaznim i teškim putem. Uskoro se i pokazalo da su Vite bare zaista nepodesne za obezbjeđenje. bataljon je istrčao na brdo Bregoč. 05 Vrhovni štab je kritikovao štab 1. mada za to nije bilo nikakvog razloga. bataljona Radovana Vukanovića. 28. d. praćenih. proleterske brigade. proleterske brigade. koja je išla iz Hercegovine svojim kućama u Zagorje. brigade smatrao da se treba pomjeriti u Gornje Bare. A-VII. prema V. gdje je opet. prilikom odmora u dolini Hrčavi. ako smo je mi (misli na štab brigade — M. f. i posjeo položaje za odbranu. Tu je trebalo i da se odmore njeni umorni borci poslije velikih napora i borbi u Hercegovini. pravcem koji je znatno pogodniji za marš i više nego upola kraći. Komandant 1. Od v j e t r a i kiše. koje su na površi i pogodne kao odbrambeni položaj. proleterske brigade oštro je protestvovao protiv naređenja načelnika Vrhovnog štaba. a ne preko Kapičina dola. Iznureni borci su se. promrzli su do kosti slabo odjeveni. često klizali i padali. Mi radimo ne štedeći »« Izvještaj komandanta 1. kao i ranije. 3. 2. f. 21. pa je samo za neposredno obezbjeđenje trebalo angažovati mnogo boraca. Po strahovitom nevremenu 2. umorni i gladni borci.

2. Kapičina dola. Diskusije su često nastavljane i noću. ali ni n j e nije bilo za sve. d. 701. pristupio je NOP-u u ustanku u Crnoj Gori. neki su jeli mlado bukovo lišće. d. A-VII. proleterske brigade Vrhovnom komandantu. Mogi su brali i kuvali koprive. Krajem 1941. nametljiva. jela se i trava srijemuš. Bilo je mnogo pitanja — zašto? Zašto su snage razdvajane? Zašto su čete i bataljoni postupno uvođeni u borbu? Zašto je došlo do onakve pogibije na Gatu? Zašto su se tamo slabo borile crnogorske i hercegovačke jedinice itd. što se prvi put dogodilo. Na vojničkim časovima ponovo su analizirane sve poslednje borbe. ali po planu: vojna i politička nastava i kulturni rad. 23. U početku je bilo nešto malo mesa.« 98 U nenaseljenoj planini nije se moglo naći ništa za jelo. f. k. 97 Ubrzo je počelo gladovanje. U tome glad nije mnogo smetala. kojih je bilo mnogo. Trebalo ga je iskoristiti. Raspravljalo se i o taktičkim i o operativnim zada* Arso Jovanović. k. 701. A sve to radi toga da se jedinice pripreme za ono što ih očekuje — za nove marševe i borbe. k. osim onog što je mogla da ponudi divlja priroda. bataljonu zaklali konja. . kisjelica i druge. 6. 51. za nove političke pobjede. Politički komesar brigade.« 96 Brigada se odmarala u Lučkim i Zamršten kolibama i obezbjeđivala ostale jedinice sa pravca od Vitih bara. proleterske brigade. Brigada je na okupu. d. Poginuo pri pokušaju begstva iz zemlje. . Prihvatio je Rezoluciju Informbiroa. . neprekidno. ponekad su bile i malo žustrije. proleterske brigade. A-VII. Fića Kljajić pisao je 18. a to je oko 1000 kg mesa na oko 800 ljudi. da se efikasnije otklanjaju nedostaci. Slijedeći njegov p r i m j e r to su uradili i drugi. od te gladi bilo je još teže nešto drugo — ona uporna. Hrana je pitanje daljeg održanja ljudstva. 86 Pismo komandanta 1. zatim ljutica. Sve je to bljutavo bez soli. Ipak. Predah je došao u poslednji čas. Konjsko meso je kiselasto i neki su ga vrlo teško jeli. U brigadi se radilo od j u t r a do noći. Tisova brda i Katuništa. godine postavljen je za načelnika Vrhovnog štaba.svoje snage. a to je stvorilo uslove da se rasčiste mnogi problemi. 3. avgusta 1948. 21. Iskazivana je velika vojnička zrelost. f. i grešimo nesumnjivo — ali umesto pomoći koja nam je potrebna isuviše se često iskaljuje na nama Arsina* nervoza. 20. Proleteri su i to savladali — proleterski. A-VII. A onda su n a j p r i j e u 2. Danas smo dobili 110 ovaca. Borci su spavali u kolibama. veliki broj boraca je kopao iz zemlje razno krtolasto korijenje. juna Vrhovnom štabu: ». a onda je i njega nestalo. A »jelovnik« koji je ona mogla da ponudi izgledao je ovako: neki su Ijuštili koru sa bukava i strugali mezgru. Postao neprijatelj SFRJ. kapetan bivše jugoslovenske vojske. f. »8 Izvještaj političkog komesara 1. »? Izveštaj štaba 1. psihološka glad. nezajažljiva misao o hrani. Kao u učionicama. a danju su se sklanjali u šumu da ih ne bi primijetila neprijateljeva avijacija.

Sve do jednoga to su naši budući oficiri. da ojača odgovornost svih rukovodilaca pred Partijom. vrijeme predavanja i diskusija. 4. Najoštrije je kritikovan nepravilan odnos prema narodu i njegovoj imovini. Oružje je inače bilo besprekorno čisto. O oružju se mnogo brinulo.cima. što ne pruža dovoljno pomoći relativno mladoj partijskoj organizaciji u brigadi. . sastancima i svakom drugom radu. N a j p r i j e su se morali boriti da borce ne savlada psihološka glad. O svakom važnom pitanju je diskutovano. najživlje su bile diskusije na četnim konferencijama. bataljonu. odnos viših prema nižim komandama. u 2. Poslije rata. Bataljonski biroi su se iskazali kao prava partijska rukovodstva u bataljonima. i drugo. Politički komesari su napravili plan političkog rada. Za političke komesare. međusobni odnosi u štabovima. član novoosnovanog politodjela brigade. Mitra Mitrović. nijedna diskusija bez zaključka i pouke. U poslednja dva mjeseca bilo je mnogo borbi i akcija. gladni i stalno u nekom iščekivanju. Političko-partijski rad i žive. Intenzivno se radilo i na teorijskom uzdizanju. to je bila škola za oficire . politički rad. na osnovu svojih bjeležaka. . komandovanje. napisala je da je bila oduševljena učešćem boraca u diskusijama o najrazličitijim temama: » . Nije bilo nijednog borca koji nije bio u stanju da se takmiči u rukovanju. A kada su oni došli na dnevni red nije teško pretpostaviti da nijedno važno pitanje nije ostalo bez komentara. proleterske. u neko- . Kritikovani su štabovi svih bataljona. jer najgore je predati se i razmišljati samo o hrani. Ozbiljno su kritikovani neki rukovodioci u 3. dugih marševa i raznih poteškoća i. Partijska organizacija je uticala da se u štabovima radi dogovorno i odgovorno. učenjem se zasićivala glad za saznanjima. . propusta. Borci su bili aktivni na časovima. samovoljno. Nastavljena je obuka u rukovan j u puškomitraljezima. partijci 1. koja je kod proletera uvijek bila velika. kritikovani su veoma oštro. Partijske organizacije i organizacije SKOJ-a u četama i bataljonima održale su po nekoliko sastanaka. bataljonu je već bio smijenjen politički komesar. To nisu bili časovi za borce. . Proleteri su i inače poznati po spremnosti na samoodricanje. Oštro je kritikovan i partijski rukovodilac brigade. u neku ruku. Na dnevnom redu se našlo: rukovođenje. i 6. Nekoliko slučajeva uzimanja h r a n e bez dozvole. rasklapanju i sklapanju ma kojeg automatskog oružja. i da se mora istrajati. ako je to zavrijedio.« 99 Svakako. ali isto tako niko nije bio izostavljen a da ne bude istaknut kao pozitivan primjer. do k r a j n j i h granica. naravno. vodova i desetina. Objašnjavali su kako je došlo do situacije u kojoj su se našle naše snage. a do tada nije bilo prilika da se o svemu tome čuje riječ svih pojedinaca i kolektiva. Niko nije bio pošteđen kritike. I uspjeli su. zanimljive diskusije doprinosili su rešavanju raznih problema. a ne samo o radu četa. došlo je pravo vrijeme da pokažu šta se i u takvoj situaciji može uraditi. prisustvovala je mnogim sastancima i diskusijama. Na Zelengori.

raniji kulturno-prosvjetni odbori. Pjesma. proletersku brigadu. Devetakom. borbena. znatno doprinijela osnivanju dobrovoljačkih jedinica. t a j nerazdvojni pratilac proletera na maršu. ili u povečerje oko vatre. neljubaznim. 20 prekomandovanih u druge partizanske jedinice. o istorijskom i dijalektičkom materijalizmu. Izašlo je nekoliko četnih novina. po kiši. U svim četama i bataljonima osnovani su. U tom periodu su n j e n e jedinice vodile 72 m a n j e ili veće borbe. a često i surovim planinama u vrijeme zime. Volujkom i Maglićem. Ostala je za njim praznina. Sedamnaestog juna 1942. oko 100 iz Romanijskog odreda i sa Jahorine i oko 80 iz 100 Isto . godine. spriječila osipanje partizanskih jedinica u istočnoj Bosni. Durmitorom.liko ćelija prorađivali su čak i 4. i nostalgična zavičajna. U tih prvih šest mjeseci života brigade u n j u je stupilo oko 40 omladinaca iz Sarajeva i njegove okoline. godine kompletan 5. sjevernu Hercegovinu i dio Crne Gore. i vragolasta mladalačka . snijegu i nevremenu gazila planinama Romanijom. orila se i ovdje na Zelengori. revolucionarna. mogli su pokazati samo borci beskonačno odani ideji za koju se bore. Brigada je u tom periodu imala 149 poginulih i umrlih. koji su brinuli o tom radu. na odmoru. 101 Od tada mjesto 5. oko 80 ranjenih. u situaciji u kakvoj su bili. da bi borci svakog časa bili nečim zauzeti »da im misli ne lutaju« oko h r a n e ili drugih »mirnodopskih pogodnosti«. I kulturno-prosvjetni rad je takođe bio intenzivan. Jahorinom. bataljon je prekomandovan u 2. uvijek pjesma. oko 120 iz Foče i Goražda. Za šest mjeseci brigada je djelovala i kao politička vojska. Kulturno-prosvjetni odbori su se starali i o tome da se »nešto drugo radi« kada se ne radi prema planu nastave. glavu »Istorije SKP(b)«. pružila pomoć partizanskim snagama u Crnoj Gori i Hercegovini i. u najkritičnijem trenutku za njih. Na Zelengori je brigada svela račune svoje šestomjesečne aktivnosti. Najčešće u predvečerje. I pjesmom su proleteri prkosili gladi i drugim nedaćama. bataljona biće upražnjeno u brigadi sve do Beograda. 158 promrzlih. bataljona teško je pao rastanak sa Prvom proleterskom. brigada je premaršovala oko 3 000 km. širila ideje bratstva. Sinjajevinom. 9 boraca je strijeljano zbog počinjenih djela nespojivih sa likom borca Prve proleterske. jer nijesu mogli izdržati napore ili su bili slabije boi'benosti. na zajedničkim veseljima i sa narodom. prokrstarila istočnu Bosnu. A i borcima 5. do novembra 1944. sprečavala ustaška i četnička klanja. štitila ih pri povlačenju ka Zelengori. . Horovi su uvježbavali pjesme. put svoj objeležila Igmanskim maršem. Javorom. ili popunjeni. . razvijala ustanak svuda gdje je prošla. 1 0 0 Takvu volju i energiju. nešto kao rana koja nikako nije mogla da bude zaliječena.

Takva organizacija ostala je sve do reorganizacije provedene marta 1945. k. proleterske brigade. 102 Izvještaj štaba 1. stalno su bili informisani jedni o drugima. udarna moć brigade neznatno porasla. a zatim zamjenika političkog komesara. godine. Mijalka Todorovića Plavog i početkom aprila zamjenika komandanta brigade. gledano prema naoružanju i količini municije. poboljšana organizacija jedinica uz pokazanu masovnu hrabrost boraca. kad se uzme u obzir da su svi njeni borci ovladali do m a j storstva oružjem. Stab brigade je tražio od drugih brigada pomoć u minama za bacače. pa je postepeno povećavan. neposredno prije završetka rata. 3 teška i jedan laki minobacač. Sa komandama četa bilo je isto kao i sa štabovima bataljona. 2.Crne Gore. . IX knj. d. najčešće. Municije je bilo malo: u prosjeku 24 metka na pušku. Zbornik. Ali. 3. da je usavršena vještina ratovanja. Danila Lekića-Spanca. tj. Na dan osnivanja brigade u bataljonima su postavljeni komandanti i politički komesari a u nekim batalj onima i zamjenici komandanata bataljona. sa 47 granata. Među njima se razvijala ona ljubav i ono ratničko povjerenje koje će 1. 94. f. bataljona. pucali u neprijatelja samo sa malih odstojanja. a i kasnije. Brigada je imala oko 890 pušaka. koji će se i dalje razvijati i prenositi na sve njene nove popune. ta njena ubojitost je narasla daleko više. Bratuncu i Dobrom dolu. ali ni one ih nijesu imale. oko 250 metaka na puškomitraljez i nešto preko 600 na mitraljez. jedan top 65 mm. da su. ne računajući 5. str. Zamjenici političkih komesara bataljona ustanovljeni su u februaru 1942. top »pito«. u ratu. Iako su bataljoni brigade često bili udaljeni jedan od drugoga. partijske organizacije su postale snaga koja je uspješno cementirala moralno-političku zbijenost brigade. A-VII. sa 50 mina. 31. godine. 14 mitraljeza. Prvo je dobio načelnika štaba. sa 20 granata. bataljon. Za šest mjeseci borbe štabovi i komande su stekli veliko iskustvo. Izvještaj zamjenika političkog komesara 1. d. 19. Usavršavanje organizacije i komandovanje brigadom Organizacija brigade je u početku bila dosta jednostavna. 341. Tako je. N a j p r i j e su štab brigade sačinjavali samo komandant i politički komesar. Ukupno. Ubrzo se pokazalo da tako mali štab ne može uspješno komandovati i rukovoditi jedinicama. oko 70 više nego na dan osnivanja.1. i 406 bombi. 102 I naoružanje brigade je povećano iz plijena u Gaočićima. a SKOJ je blagotvorno razvijao omladinsko pregalaštvo i hrabrost. t. proletersku brigadu učiniti tako jedinstvenom da će to ostati poznato kao — duh Prve proleterske. juna brigada je imala 1105 boraca. 46 puškomitraljeza.

Stab brigade je. U m a j u 1942. Izvještaj komandanta 1. proleterske brigade. kao najneophodniji. imajući u vidu značaj dobrog rada štabova za uspješno rukovođenje jedinicama. 51. . a u bataljonima su osnovani prateći vodovi. Sanitet je imao jaku hiruršku ekipu i m a n j u ambulantu. 197. planskog izučavanja situacije i donošenja zajedničke odluke. za lakše ranjenike i bolesnike. Komandant brigade u jednom izvještaju. sa nekoliko bolničarki. Osnovni nedostatak je u tome što štab još ne funkcioniše kao organizovano. k. . a i čete su imale bolničarke. Osnivanje jedinica rodova i službi išlo je dosta sporo. odnosno da se usavršava komandovanje. Imao je dosta posla već drugog dana poslije osnivanja brigade. o tom pitanju piše: » . na primjer. Jasno je bilo da postoje samo dva izvora snabdijevanja —. . u Foči. Imao je jedan brdski top 65 mm sa 20 granata. koji su imali minobacače i mitraljeze. gotovo uvijek u pokretu i sa razdvojenim jedinicama. Sve veze su održavane kuririma. bataljona. kolektivno donose odluke. Nijesu one bile ni efikasne ni brze. uglavnom rudara iz 4. 208 i 222. naročito kada su morali prolaziti teritorij om koju je kontrolisao neprijatelj. ali drugih nije bilo. kako sa Vrhovnim štabom.TJ takvoj organizaciji komandi i štabova bilo je objedinjeno rukovođenje vojnim i političkim poslovima. j e r su kuriri bili izloženi velikim opasnostima.* Uz štab brigade od prištapskih jedinica bio je jedino organizovan sanitet. A-VII. još nema zajedničkog. ali se nastojalo da štabovi i komande. U bataljonima su bili referenti saniteta. f. ali nisu učestvovali u donošenju odluka. što je obezbjeđivalo jedinstvo vojnih i političkih ciljeva borbe. odnosno održavanje veza između štabova i jedinica i između jedinica stalno je bio težak problem za brigadu. štabova bataljona i štaba brigade stalno je usavršavan.« 103 Stab brigade se i kasnije neprekidno brinuo da unaprijedi kolektivno donošenje odluka. jedinstveno telo. Takođe u m a j u osnovan je i pionirski vod. Zato je četa rasformirana. Ubrzo se pokazalo da je necjelishodno njeno postojanje. Bataljoni su dejstvovali samostalno i morali su biti bolje opremljeni. godine osnovan je topovski vod od dvadesetak boraca. tako sa bataljonima i sa susjednim jedinicama. Svaki rukovodilac je imao svoj sektor rada. Vod je bio vrlo slabo opremljen. Svi su se slagali sa donijetim odlukama. Rad komandi četa. I za način snabdjevanja brigade trebalo je naći odgovarajuća rešenja. Grupa kurira pri štabu brigade bila je i prva jedinica veze.narod i neprijatelj. 83. Organizacija veze. konjanicima ili pješacima. veoma studiozno proučavao probleme i analizirao iskustva iz te oblasti. U Rogatici je k r a j e m decembra osnovana četa pratećih oruđa. s obzirom da brigada nijednom nije dejstvovala kao cjelina. 701. d. 2. Narod je davao što je imao ali je bilo veoma * Vidi uputstva štaba brigade na strani 70. Te veze su često bile i nesigurne. koji je imao 13 boraca.

Takav način ishrane imao je mnogo nedostataka. politički komesar brigade. Vrhovni komandant je napisao: » . Vrhovni štab je u prvom periodu brigadi direktno izdavao naređenja. Najzad takav način ishrane nije obezbjeđivao jednovremeni. radi ishrane. neki slabiju ili vrlo slabu.važno to najcjelishodnije upotrijebiti. Prvih dana postojanja brigade borci su. da nam se to više ne smije dogoditi. bilo je više nego oskudno i neredovno. Brigada je faktički bila pod njegovom neposrednom komandom. Poslije dolaska na Romaniju neke n j e n e bataljone stavio je pod komandu partizanskih odreda. bio pridodat partizanskom odredu »Zvijezda«. . Umjesto svakodnevnog davanja konkretnih zadataka brigadi. Još jednom vam napominjemo da vam ostav- . nego ih je poveo na marš preko Igmana. 104 Iz tih razloga. bataljon Romanijskom odredu. bataljona. Vrhovni štab. teško pogođen tim gubicima. ostavljajući njenom štabu da na osnovu praćenja situacije i konkretnih okolnosti sam donosi pojedine odluke. vjerovatno poučen Pjenovcem. Brigada u tom periodu nije nijednom došla do većeg plijena. odjećom i obućom prvenstveno. godine. a i municije je bilo sve manje. brzi pokret. 3. U uputstvu štabu proleterske operativne grupe. a već u m a j u bila je razvijena intendantska služba i u brigadi i u bataljonima. proleterske brigade partizanskim odredima. u Foči. raspoređivani po kućama. borac 3. koji šal ili vuneni džemper i po koje opanke. Vrhovni štab joj je davao opštija uputstva. To je bilo moguće kada je bila uz Vrhovni štab. a 5. štab brigade i nije postupio prema naređenju Vrhovnog štaba da ostavi dva bataljona na Romaniji. intendantske službe. . govorio je. već prema tome o kakvom se zadatku radilo. Ni Vrhovni štab nije nikada više pridavao bataljone 1. izvršavajući naređenja komandanta Romanijskog odreda. Nije uvijek bilo sigurno ni da će svi borci biti nahranjeni. na primjer. što je umanjivalo borbenu gotovost brigade. advokatski pripravnik. Neki bi borci dobili dobru hranu. a da se i ne govori o tome koliko je h r a n a mogla biti neujednačena. dijelom. Ali čim se brigada odvojila i udaljila od Vrhovnog štaba morao se promijeniti i način komandovanja. a i od raspoloženja domaćina. pa su odjeća i obuća bili dotrajali. To je skupo koštalo brigadu: 5. Narod je mogao dati nešto čarapa. Prvi intendant brigade bio je Mihailo Mika Đorđević. Snabdijevanje ostalim potrebama. U četama su postavljeni ekonomi. Prvi intendanti su počeli da rade k r a j e m januara 1942. što bi zavisilo od mogućnosti. želio je da sa njom mnogo učini i razmišljao je kako da je najbolje i najcjelishodnije upotrijebi. Fića. bataljon je. pred borcima. bataljon je teško stradao na Pjenovcu. zadovoljan osnivanjem brigade. Komandovanje brigadom u tom periodu pokazalo se kao jedan od najsloženijih problema. Sve je to upućivalo na neophodnost osnivanja službe za snabdijevanje. Od domaćina se tražilo da nahrani borce koji su smješteni kod njega. na Romaniji i.

proleterske brigade. Veza između vas i nas je veoma spora. Zaključak. Moram da vam otvoreno kažem svoje mišljenje. . 104 105 Uputstvo Vrhovnog komandanta. bez samoinicijative nema stvarne i stvarajuće d e l a t n o s t i . k a d se situacija možda već p r o m e n i l a . d.ljamo potpunu slobodu rada na naznačenoj prostoriji. 3. ali nam nedostaje orijentacija. perspektiva za dalji rad«. vaše direktive. proleterske brigade Vrhovnom A-VII. . Vrhovnom štabu: » . Vaša pisma od 13. neophodne su nam stalne vojno-političke. t. aprila 1942. knj. knj. 2. Veza sa vama je veoma spora. Zbornik. čim je štab brigade prekoračio dato ovlašćenje i odveo brigadu sa određenog prostora. kada smo se već nalazili u Vlasenici. .m. d. 288—293. j e r se radi o krupnim. str. Radi se: a) o mogućnosti našeg rada kao odgovornih rukovodilaca. b) o tome kamo treba da krenemo po likvidaciji Rogatice. o. . i 47.« 10 ' 5 Time je Vrhovni komandant dozvolio štabu brigade punu inicijativu. 42. 701. a naročito vaša izričita naređenja stižu dockan. 119—121. Međutim. los Pismo komandanta 1. k. i 45. . Vrhovni štab je upozorio štab brigade da se tako ne može koristiti data inicijativa. pošto je spora vi ne možete na vreme da nam dostavite svoje direktive. 701. k. f. f. osjećajući odgovornost za preduzete akcije u tom konkretnom slučaju obrazložio Vrhovnom štabu zašto je prekoračio dobijena ovlašćenja: ». široke i obrazložene direktive.. 2/1. vaše direktive treba da budu što šire i što obrazlož e n j e . 104. 44. o jedino mogućim uslovima za naše uspešno delovanje. nismo stoga mogli i z v r š i t i . Mi sada idemo na prostoriju koju ste nam odredili. Poslije razbijanja prvih četničkih grupa u Hercegovini on je pisao Vrhovnom štabu. tamo ćemo rešavati konkretne zadatke. . neobično važnim pitanjima: o načinu i uslovima vašeg opštenja sa nama. pošto je spora vi ne možete da budete obavešteni o promenama na ovako udaljenom sektoru. . . II. jer na toj udaljenosti. II. Zbog toga komandant brigade ponovo piše 6. t. d. 107 izvještaj štaba 1. 51. 3. 131. ovog meseca primili smo tek 18. 107 Štab brigade se uvjerio prilikom izvršenja zadataka da se nešto mora mijenjati u načinu komandovanja i rukovođenja. 106 Zanimljivo je vidjeti kako je štab brigade. . što je odgovaralo ondašnjoj situaciji.« 108 Štab 1. da bismo se mogli udubiti u njihovu potku i mogli samostalno da delujemo. Zbornik. pošto je tako. brigade se još jednom osvrnuo na tu potrebu za širim direktivama. d. da se postavlja pitanje naših daljih zadataka ako ne uspijemo da stignemo četnike. Vaša naređenja da ne krenemo u pravcu prvobitno određenom. str. no sačekati do daljeg pismenog naređenja. io» Uputstvo Vrhovnog komandanta. iako je to učinio u saglasnosti i na traženje Glavnog štaba za Bosnu i Hercegovinu. str. i 15.. A-VII. komandantu. . .

proleterske brigade t a j stav da se ne razdvajaju jedinice. što se odnosilo i na bataljone. I pored naše volje. iako su dobrovoljno stupili u brigadu. kao osnovni elementi. brigade. Kroz takvu razmijenu mišljenja dolazilo se do jedinstvenih stavova koji su bili od bitnog značaja za dalji razvoj komandovanja u našoj Narodnooslobodilačkoj vojsci. svakodnevno zalagali život za pobjedu revolucije. Vrhovni štab je ovako formulisao: »Nastojaćemo da više ne izdvajamo bataljone iz sastava brigade. izdržali neviđene napore. da čvrsto drže svoje jedinice i da ih ne razd v a j a j u na m a n j e dijelove. Vjerovatno je uzrok u tome što je u brigadi bio veliki broj starih. obim i sadržaj rada štabova. koliko je brigadu koštalo to što je bila prva. Teško je naći uzrok takvom stanju. . Partijski i politički rad u brigadi Brigada je morala neprekidno da usavršava svoje najubojitije oružje — političku svijest svojih boraca. ali je i insistirao na doslednom izvršavanju cjeline postavljenih zadataka. revoluciji i stvaranju novog društva prenesu na druge. političke i vojne. Neki od tih stavova o radu štabova i inicijativi bili su cijelo vrijeme NOB-a bitno utkani.« 110 Iznijeta prepiska između Vrhovnog štaba i štaba 1. proleterske brigade ukazuje kako se štab brigade aktivno i odgovorno odnosio prema svakom zadatku. Sredinom juna 1942. Od svoga osnivanja brigada nijednom nije za pola godine dejstvovala kao cjelina. pa ipak nijesu bili članovi Partije. pa i način komandovanja u uslovima kada su nedostajala i najosnovnija tehnička sredstva veze. inicijativu i odnose u vojsci koja se tek stvarala i razvijala. Prvi i 4. pa nije ni mogla ispoljiti svoju stvarnu udarnu moć. dozvoljavao joj veliku inicijativu. koji su odskakali od ostalih pa su ta upoređenja negativno uticala na stvaranje objektivnih kriterijuma o tome ko može biti član Partije. Ne može se to nazvati sektaštvom. a i prije toga učestvovali u mnogim teškim borbama. Partijska organizacija je počela da radi odmah poslije osnivanja brigade. svjesni i sposobni da ideje i saznanja o ratu. bataljon dejstvovali su samostalno gotovo cijelo vrijeme. godine u pismu štabu 2. to su diktovale borbene prilike.Vrhovni štab je u principu usvojio navedene stavove štaba 1. Poslije pola godine borbe samo su 50 posto boraca bili članovi Partije. u razvoj naše vojne misli. disciplinovani i odlučni. rade na njihovom širenju. Osnovni zadatak je bio da svi borci postanu politički agitatori. Vrhovni štab je uviđao loše posledice razdvajanja jedinica pa je nekoliko puta i ukazivao brigadama. dobrih komunista. koliko je morala vlastitom praksom provjeravati mnoge stavove. bili hrabri. Ostali.

neku svoju slabost. prožeto ljudskom toplinom i dobronamjernošću tako da vaspitava ljude. ili neke druge akcije izvršena je analiza. P r e m a uputstvima CK K P J svake sedmice održavan je jedan praktični i dva teorijska sastanka. * Naziv »ćelija« za partijsku organizaciju u četi zadržan je iz vremena Ilegalnog rada Partije. Poslije svake borbe ili marša. rešavani razni problemi. Smetalo je to što su bataljoni bili odvojeni jedan od drugoga te nijesu mogli brzo ujednačavati iskustva. sagledavanje posledica.Partijska organizacija je neprekidno usavršavala svoj metod rada. tako da se kritikovani i poslije toga osjeća ponosan što je savladao. članci iz »Proletera« i drugi. Za t a j rad su korišćeni svi raspoloživi materijali. Svaki član P a r t i j e je imao neko zaduženje i za njega je odgovarao u ćeliji. I to je moralo da bude nešto drugarsko. vojni. borbe za usavršavanje jedinica. neka vrsta ocjene držanja komunista u n j i m a . Ćelije su brinule da pojedini članovi P a r t i j e ne ostanu pasivni i da mlađi ne ostanu u sjenci starijih i iskusnijih. Kako se broj članova stalno povećavao nije bilo lako svakog zadužiti za neki zadatak a da se zaduženja ne dupliraju. Osnovno je bilo da se ćelije ne bave sitničarenjem. Naj sadržaj nije su ćelije radile kada se raspravljalo o izvođenju akcija. za puniji život u četi i bataljonu i za vaspitanje svakog borca. kulturno-zabavni i rad sa omladinom. Ustaljena je bila praksa da se komunisti prije borbe upoznaju sa zadacima i međusobno ih podijele. Postojala su četiri sektora za rad i zaduženja — politički. Ćelije su nastojale da im dnevni red sastanaka bude rezultat analize potreba. . da im pomogne u oslobađanju od loših navika. kako bi komunisti što više naučili i ovladali b a r minim u m o m teorije marksizma. 111 Na praktičnim sastancima raspravljana su razna pitanja. Bilo je potrebno da one budu na takvom nivou da znače analizu slabosti. praktična obuka o tome kako treba ratovati i kako komunisti m o r a j u da se drže u borbi. da pomažu otkrivanje uzroka. i pripreme se da utiču i na druge da to isto urade. što je jedan od razloga da je rad partijskih organizacija u bataljonima bio neujednačen. Partijski rukovodilac u brigadi tada još nije mogao stizati da obiđe sve bataljone i da iskustva jednih prenosi na druge. Članovi P a r t i j e su i polazili od toga da je najbolji način za postizanje odgovornosti za izvršenje zadatka da se borci n a j p r i j e dobro upoznaju sa onim šta treba da urade. najviše razni proglasi. Poznavanje teorije najvećeg broja članova P a r t i j e najčešće nije bilo u skladu sa njihovom odanošću Partiji i zadacima koji su im postavljani. Najčešće je to bio pravi »školski čas«. raspravljaju zađevice i ogovaranja i da ne »rešavaju probleme na parče«. Partijske ćelije* su redovno održavale praktične i teorijske sastanke. Kritika i samokritika imale su izrazito vaspitnu ulogu. da spira sve što ne valja. Zato je i održavano toliko teorijskih partijskih sastanaka. ili pokazao da će to učiniti.

Goraždu i Orahovici izvođena je prema utvrđenom programu. Politički rad je bio jedna od osnovnih djelatnosti partijske organizacije u brigadi. Možda je ponekad. Pa ipak je sve to išlo dosta sporo i relativno teško. Mitraljesci i puškomitraljesci postali su ponos brigade. pogotovo što se najveći broj tih ljudi prvi put sreo u štabu. Negdje se zajednički čitao materijal.koji su iz Foče dostavljani jedinicama. da rukovode cjelokupnim p a r tijskim radom u bataljonu. nađe pravi sadržaj rada i izvrši podjela posla. skladni odnosi pri rukovođenju jedinicama. Diskusije su zato ponavljane ili obnavljane. glave. Nije daleko od istine ako se kaže da je malo njihovih rafala otišlo u prazno. svi elementi borbe. Za vrijeme boravka u Foči. delegat Partije u jedinici. itd. Borci su brzo postajali majstori u rukovanju oružjem. nego da dejstvuju kao jedinstveno tijelo. svakodnevno i intenzivno. U proučavanju »Istorije SKP(b)« sve ćelije su došle do 4. pokreti. ali se i to popravljalo. zbog promjena sastava. koji je uglavnom ostajao nesavladan i na čiji su se račun proleteri mnogo puta našalili: »Teže ga savladati nego n a j t v r đ i bunker.« Jedino su ćelije u 1. da se ne gube u rešavanju sitnih pitanja. bataljonu ozbiljnije pokušale da savladaju i tu glavu. Vojnostručna obuka je održavana kad god je za to bilo iole mogućnosti. Trebalo je uložiti dosta truda da se uskladi rad komandanata i komesara. naročito u početku. pojedinci su bili zaduženi da pomognu onima kojima je učenje slabije polazilo za rukom. negdje zadužen referent da ga prouči i pripremi uvodno izlaganje za diskusiju. radio je prema instrukciji o radu političkih komesara 112 i u svom radu se oslanjao na partijsku organizaciju jedinice. nešto zbog uslova u kojima se to radilo (zima. itd. savlađivalo kroz praksu. ali najsporije ono što je bilo vezano za posebna utvrđenja. Politički komesar. nekad zbog neujednačenog nivoa članstva. Sa lakoćom i virtuoznošću su dejstvovali. A ostalo se. Ipak. Zatim »Istorija SKP(b)« i »Osnovi lenjinizma«. do onog poglavlja o istorijskom i dijalektičkom materijalizmu. da podjela na sektore rada ne b u d e samo formalnost. nedostajalo više inicijative u odlučujućim trenucima. i 2. U vojnostručnom osposobljavanju vidno se napredovalo. planski. borbe) i nedovoljnog kontinuiteta. U praksi . Jedan od problema u partijskom radu je bio i t a j kako postići da bataljonski biroi ne budu samo »skup« sekretara ćelija. negdje je zaduživano više koreferenata — diskutanata itd. Štabovi i komande su znalački vodili jedinice u borbama. U proučavanju materijala primjenjivani su razni metodi. Bataljonski biroi su imali značajnu ulogu u izgrađivanju odnosa u štabovima bataljona. itd. Partijske organizacije su redovno pratile i taj rad koji je doprinosio povećavanju ubojne moći brigade. uspostave dobri. uprkos svim teškoćama ćelije su uporno radile na teorijskom i vaspitnom uzdizanju svojih članova.

suviše skučene da bi se ljudstvo u njima moglo okupiti. i" Izvještaj štaba 3. proleterske brigade. ocjenjivano je držanje pojedinaca. ali i na način koji je bio dostojan imena borca 1. Svaka četna konferencija je bila ozbiljan političko-pedagoški čas. određenu skromnost.tu instrukciju nije bilo lako sprovesti. f. I 6. komunistički odnos prema narodu i njegovoj imovini. 9. Borci su bili ubijeđeni u objektivnost kolektiva. politički rad učini sadržajnijim i raznovrsnijim. bataljona. d. Od prvog dana. zatvorene prostorije bile su. desetina i vodova. bataljon je predložio Vrhovnom štabu da se 9 boraca prekomand u j e u druge jedinice. Prema uputstvima političkog komesara brigade takvi borci su prekomandovani u druge jedinice ili na lakše zadatke. proleterske brigade. f. Prvi bataljon je predložio da se četiri borca vrate na teren. drugarstvo prema drugim jedinicama. nego i u svemu drugom. k. proleterske brigade vajao se ne samo u borbi. 701. Snaga kolektiva. 701. bataljon je još na Romaniji strijeljao jednog borca. Lik borca 1. u ma kom k r a j u zemlje. A-VII. A-VII. a tako je ostalo i do k r a j a rata. A-VII. na m a n j e važne zadatke. bataljona. U 5. 35. 701. ima izvanrednu moć. raspravljano o svakom nastalom problemu počev od ishrane. pokreta je bilo mnogo. d. 25. Moralo se uložiti mnogo napora da se. Najznačajnija forma političkog rada bile su četne konferencije. 116 U brigadi su ostali samo oni koji su bili spremni za izvršavanje svih naređenja. imali su povjerenja u njega. zbog krađe novca i nezdravih odnosa. drugarske međuljudske odnose. proletersku. a uz to i jedinice često razdvojene. analizirane su akcije. 11. poznato je. Na tim konferencijama razmatrana je aktivnost čete u cjelini. us izvještaj štaba 4. a brigadu u cjelini i nemoguće. . bataljona. 114 4. donošene su kolektivne odluke. k. 30. bataljon je procijenio da neki borci žele da se vrate u Srbiju i da takvi nijesu za 1. bataljonu se uporno radilo na očuvanju borbenog morala. f. uprkos svim tim teškoćama. male. 1 ' 5 Iz tog bataljona strijeljano je još 6 boraca. da bi se što prije zaboravio Pjenovac. itd. Iako su u brigadu došli izabrani. jedan od osnovnih zadataka brigade bio je da n j e g u j e čistotu lika borca 1. bataljon je bilo dosta teško okupiti. održavana su predavanja sa diskusijom. mjesto gdje je svaki borac mogao da doprinese poboljšanju rada čete i gdje se osjećao odgovornim da to i čini. 6. pokazalo se da neki od n j i h nijesu bili dorasli. Vremena i literature je uvijek bilo malo. podjele plijena i sledovanja do međusobnih odnosa. po pravilu. Naravno. d. 3. Četne konferencije su održavane kad god se za to pružila prilika. koja se očitovala i u tome da se nikad ne i« Izvještaj štaba 1. bataljon je vratio dva borca čak u partizanske odrede u Crnu Goru. k. dogovaralo se o u k l a n j a n j u nezdravih pojava. snaga proleterskih četnih kolektiva — izuzetnu! Ako je neko nečim bio nezadovoljan znao je — to će se raspraviti na četnoj konferenciji. 113 2. koji se neljudski ponio prema ranjenom drugu (skinuo sa njega šinjel misleći da je poginuo).

ali se kasnije. proleterska«. veselje. redovno je izdavao četne novine. Borci su upoznavani sa događajima u svijetu. bataljon. i 6. Izdavane su četne. koji se najduže zadržao u Foči. Cale je odigrana i fudbalska utakmica. U Foči je 3. pa i neke čete. Umnožavane su na šapirografu. Znali su ono što stanovništvo nije. u početku izdavane u Vrhovnom štabu. Pjesma je uvijek bila prisutna. igru. u smislu nekog prvenstva ili nedovoljnog poštovanja drugih borbenih jedinica. Foči. Vijesti su se po svom značaju uvrstile u red onih neophodnosti kakve su h r a n a ili municija. Peti bataljon. To je prvo sportsko takmičenje takve vrste u našem narodnooslobodilačkom ratu. Na programu su najčešće bili — neki skeč. na maršu i na odmoru. Kada se brigada okupila stvoreni su i bolji uslovi za veću aktivnost u svemu. zajedno sa omladinom grada.« 117 Za kulturno-zabavni rad uslovi su bili više nego teški. bila im je to veza sa ostalim saborcima na ostalim frontovima. organizovao takmičenje u nekoliko sportskih disciplina. U n j i m a je sarađivalo 75 posto boraca.ističe: »Mi smo 1. pravi drugarski susret. Priredbe su obično počinjale referatom o političkoj situaciji. a interesovalo ih je. dolaskom novih boraca i t a j problem pojavio i morali su ga savlađivati. Svaki bataljon. godine. Borci snabdjeveni n j i m a bili su još uspješniji agitatori. recitacije. Iako program na tim priredbama nije bio mnogo raznovrstan. Politički komesar brigade i partijski rukovodilac . ali su zato redovno tražili — vijesti. Preko n j i h su saznavali da nijesu sami. jer je jedino on imao radio-aparat. Bio je to doživljaj koji je ostao u sjećanju svih. u izvještajima su obavezno podsjećali: »Pošaljite nam vijesti. Jedan od najčešćih i najzanimljivijih oblika kulturnog rada bilo je održavanje priredbi. Ćak i članovi Vrhovnog štaba. u našoj zemlji i na teritoriji na kojoj se brigada naiazila. U prvom sastavu brigade nije bilo nepismenih. džepne novine. davali su priredbe za stanovništvo i za borce. bataljon. 18. Mladost boraca i njihovo opšte raspoloženje tražili su i zabavu. često se i ponavljao. neku vrstu male olimpijade. pogotovo seljaci. popularni »Vrabac«. Pa i za borce su one bile veoma važne. kako se to tada zvalo — politička situacija. ali uz strasno navijanje za »boje« svog bataljona. moglo se samo uz mnogo duha i veliku upornost učiniti da ne bude suviše siromašan. kada bi otišli u jedinice. Bataljoni su davali priredbe i u Rogatici. što je pojačavalo njihovu ubijeđenost u neminovnost pobjede. Osnovni materijal za takvo praćenje političke situacije bile su vijesti. ipak je unosio raspoloženje i radost među borce i stanovništvo. aprila 1942. Sa ono malo materijala kojim se raspolagalo. pjesme i. Te obične radio-vijesti imale su u to vrijeme neobično snažno dejstvo. Goraždu. između 2. Brigada i bataljoni su znali da od Vrhovnog štaba ne mogu dobiti municije ili hrane. Na četnim konferencijama redovno je razmatrana i. a bataljonske je tada imao samo 6. bataljona. skoro obavezno.

da sa većom širinom i dubinom analiziraju probleme. da uopštav a j u i prenose iskustva i da utiču na veću aktivnost štapskih ćelija. prenose iskustva. sve iskusni članovi Partije. da prate njihov rad. Politodjeli su.mogli su da pruže više pomoći bataljonima. uvijek bili na izvorištu direktiva i stavova. kao organi CK K P J . u stalnom kontaktu sa CK K P J . Članovi politodjela. Prvi politodjel brigade sačinjavali su: Mitra Mitrović. . Osnivanje politodjela brigade mnogo je koristilo partijskim organizacijama. Milosav Milosavljević i Mile Radosavljević. nijesu bili angažovani drugim poslovima i mogli su intenzivno da prate rad partijskih organizacija. da pomažu u otklanjanju nedostataka. Srba Josipović.

probijajući se preko Kavkaza i Sueca. da izvuče dio snaga 1 Vinston Cerčil. Njemačke armije sa armijama Rumunije. Praktično. ako njemačke armije izbiju na Kavkaz. godine bila je vrlo kritična za Antihitlerovsku koaliciju. stvorili uslovi da se onemogući ostvarenje Hitlerovog plana. uz aktivno učešće 1. Čerčil je čak odletio u Moskvu da ispita da li bi Staljin pristao. Crne Gore i Hercegovine. i 2. Presveta. Neprijatelj je u prolećnoj ofanzivi zadao ozbiljne udarce snagama narodnooslobodilačkog pokreta. Mađarske i Italije. ovladaju njegovim bogatim naftonosnim područjem i nastave ka Indiji. zajedno sa engleskim trupama. Isto tako. jedinstveni južni front na Kavkazu. 444—460. kada bi to mogla ostvariti do septembra. Ipak je u zapadnim dijelovima Bosne i u Hrvatskoj sačuvana nešto veća slobodna teritorija. a od početka juna i 3. da Crvena armija obrazuje. njemačka armija je potiskivala 8. Sandžaka. spoje na Bliskom istoku. Beograd. jednom divizijom iz Spanije. Hitale su ka Staljingradu i Kavkazu i žestoko nastojale da se probiju u Moskvu i Lenjingrad. 1974. britansku armiju u sjevernoj Africi. ali su sačuvali živu silu. Vrhovni štab je uspio. među n j i m a i predsjednik britanske vlade Vinston Čerčil 1 američki general Dvajt Ajzenhauer smatrali su da ona ne može izdržati ni do k r a j a jula.III OD ZELENGORE DO OSNIVANJA PRVE PROLETERSKE DIVIZIJE Odluka Vrhovnog komandanta 0 maršu brigada u zapadnu Bosnu Sredina 1942. Ofanziva je prošla i kroz Sloveniju. . sandžačke. Neki ugledni saveznički državnici i vojni komandanti. a bila je u toku i na Kozari. proleterske brigade. str. Sve je zavisilo od toga da li će Crvena armija uspjeti da zadrži zahuktalu njemačku mašinu i sprječiti ostvarenje tog paklenog plana. Prijetila je velika opasnost da se njemačke trupe. prevod. Drugi svetski rat. a sa njima je bio i jedan ojačani puk Nezavisne Države Hrvatske. partzanske snage su potisnute iz istočne Bosne. koje su takođe uspješno nadirale ka Indokini. u susret japanskim trupama. Hrvatsku i Slavoniju. počele su dugo pripremanu i bučno reklamiranu proljećnu ofanzivu. a da bi se. 1 I u našoj zemlji je situacija bila teška.

veliki dio Hrvatskog primorja. Pokupsko — s. 414. Vranovina — s. a nijesu bili voljni da podržavaju četnike u akcijama izvan svoje I okupacione zone. Plješevica — Jadovnik — Šator — Cincar — Malo van — Ljubuša — Prenj — Lisac — Bjelašnica — Troglav. knj. Bugojna. nabacujući ih na planinske masive Maglića. Beograd 1965. Trepće — s. Koncentracijska prostorija se nalazila na demarkacionoj liniji između Njemačke i Italije. na lijevoj obali Sutjeske. fusnota. a hercegovački na Čemernu. osim Paga. ili demdlitarizovana zona protezala se između I zone i linije: Zdihovo — Hum (k. Italijanska okupaciona teritorija u NDH podijeljena je u 3 zone: 1 zona. * Demarkaciona linija između njemačke i italijanske okupacione zone u NDH protezala se grebenom planine Plješevice — Kravarske gorice — s. Glamoča. 408. 1502) — s. Prozora i Konjica. 1590) — s. Livna. i 5. Bosanska Bojna — Ljubina — s. 19. Trnovo (k. da izazovu rasulo u nekim partizanskim odredima i da preostale partizanske snage. Duvna i Gacka. n a t j e r a j u na povlačenje sa te teritorije. Na osnovu toga sporazuma Italijani su bili obavezni da povuku svoje trupe iz II i dijela II okupacione zone. Ljuša — s." Italijanska komanda za Sloveniju i Dalmaciju. crnogorsku brigadu i Hercegovački odred i da sve snage koncentriše na uskom prostoru na tromeđi Crne Gore. 3. nanesu znatne gubitke partizanskim jedinicama. Brača i Hvara. Volujka i Lebršnika. Stručići — Radaljica (k. Bjelašnica — pl. uz pomoć Italijana. četnička ofanziva je naglo splasnula. Nevesinja i Bileće. Bosanskog Grahova. a do 10.iz Crne Gore i Hercegovine 2 i od n j i h formira 4. a kasnije eventualno i iz Imotskog. godine. str. 5 ' Nijemci su uspjeli da istisnu glavne partizanske jedinice iz istočne Bosne na jug i očekivali razvoj događaja u italijanskoj okupacionoj zoni radi eventualne intervencije. str. Miška Glava — Strnova — Razbojnik (k. odnosno da se do 1. Leković. Cemernioa — s. Kopčići — Suhe Jele — Vukovići — pl. Hercegovine i Bosne. Između Italije i NDH vođeni su pregovori da Italijani napuste III i II okupacionu zonu. Ofanziva proleterskih brigada u leto 1942. i 188. Četnici iz Crne Gore i Hercegovine uspjeli su da. jula povuku iz Jastrebarskog. 863) — Plitvički Leskovac — pl. Jahorina — Goražde — Rudo. t. 186. juna 1942. * Zagrebački sporazum sklopljen je između vlade NDH i italijanske Više komande oružanih snaga Slovenija — Dalmacija. V. Vojnoistorijski institut. počela je da povlači dio svojih snaga iz tih zona pa su snage NDH bile preokupirane brigom kako da posjednu garnizone koje su napuštali Italijani. III zona je obuhvatala tenitoriju između demilitarizavane zone i demarkacàone linije. Neočekivano se ta grupacija sa Vrhovnim štabom NOPO i DVJ našla na toj teritoriji u povoljnom položaju. Kozica — s. Bihaća. d. jula iz Drvara. obuhvatala je dio Gorskog Kotara. III. Stolca.4 2 Izvještaji komandanta Glavnog štaba za Crnu Goru. Dalmaciju i Boku Kotorsku. Pošto su se Italijani zabavili svojim poslovima oko povlačenja iz III i II okupacione zone. sa obje proleterske brigade. Zbornik. još dok su trajali pregovori. 1080) — s. Crnogorski četnici su jednostavno stali na rijeci Pivi. Gustovana — s. 4 Sporazum vlade NDH i italijanske Više komande oružanih snaga Slo- . str. 10. 3 M. sva jadranska ostrva. II zona. ili anektirana zona.

ali ne i dovoljno jaka. kako i ne bi kada je očekivao da će neprijateljska ofanziva dostići kulminaciju i da će biti još dosta teških iskušenja. u južnu Hercegovinu. On je bio prijatno iznenađen obrtom situacije. tamo ponovo našla na udaru jačih neprijateljskih snaga. trebalo je odgovoriti na nešto daleko važnije. k o j e su bile u zamahu uspješne borbe protiv partizanskih snaga. sa 4000 do 5000 boraca. koji izazivaju okupatora i nanose narodu nepotrebne žrtve. Postojale su mogućnosti proboja raznim pravcima: u istočnu Bosnu. u Crnu Goru. Ni politički četnici nijesu bili razbijeni. objektivno procijeniti koji pravac vodi na teritoriju sa koje se. koji su predstavljali snažnu vojničku grupaciju. Njemu je bilo jasno da se na toj teritoriji ne može ostati. T a j k r a j je bio naseljen proustaški raspoloženim življem. Međutim. To se nije smjelo dogo- . koji su partizani rastjerali prilikom uništavanja ustaškog uporišta u Borču. u n j i m a je kriza ustanka bila uzela široke razmjere. što bi je. a stanovništvo zaplašeno četničkim i okupatorskim terorom. da će opet biti oslobođene teritorije. uz uzdržanost naroda. grupa proleterskih brigada. Zbog toga je bila velika vjerovatnoća da bi se relativno jaka. Uvjeren sam da kada mi krenemo sa jedno 4 do 5 p r o leterskih brigada u jednom pravcu. Osim toga. No sada je došlo vrijeme da se mora donijeti dalekosežnija odluka. političkoj i opštoj situaciji na jugoslovenskom ratištu koja odgovara tim uslovima. No nijedan od tih prodora nije davao izglede na velike i t r a j n i j e uspjehe. poslije prodora. Svuda su tamo koncentrisane jake neprijateljske jedinice. . j e r su nastupali sa parolama o »spašavanju naroda« od komunističkih avanturista. Vrhovni štab je poslije napuštanja Foče i boravka na Zabljaku tražio mogućnost za predah i izlaz iz neprekidnih borbi na više pravaca. Isto tako nije bilo teško izabrati pravac kojim je to najlakše učiniti. organizuje i odmori jedinice. j e r nije bilo hrane. može najviše doprinijeti daljem razvoju oružane borbe i bržem porastu Narodnooslobodilačke vojske.Vrhovnom štabu nijesu mogle biti poznate te okolnosti. Vrhovni štab maksimalno je iskoristio neočekivanu priliku da s r e di. U toj teškoj situaciji bila je povoljna okolnost što je na Zelengori imao uz sebe pet brigada i Hercegovački odred. ugrozilo da bude čak i razbijena. odnosno koja je to teritorija u trenutnoj vojnoj. ka Srbiji. . Vrhovni k o m a n dant je pisao tih dana: » .« 5 Pitanje je bilo: kuda krenuti sa tolikim prikupljenim snagama? Realno je ocijenjeno da se one mogu probiti bilo u kom pravcu. niti se mogla nabaviti u bližoj okolini. četnici su znatno ojačali i uspostavili svoju vlast. umjesto toga — ona je prestala. a i trenutnom vojnom snagom koju su iskazivali. Sa te teritorije nije imao ni uslove za rukovođenje narodnooslobodilačkom borbom u drugim krajevima zemlje. Sela su bila ekonomski iscrpljena. neće biti te sile koja bi nas zaustavila.

Pripreme jedinica za veliki m a r š bile su temeljite. što bi. sa oko 600 ranjenih i bolesnih i dosta velikim zbjegom. da se komore smanje i da brigade prihvate iz bolnice svoje lakše ranjenike. kasnije vrlo teško moglo nadoknaditi. izbjeći neželjene sudare sa jačim snagama. djelimično je saopštio odluku o daljem pravcu k r e t a n j a u govoru koji je toga dana održao novoformiranoj 4. . razumljivo je da je na tom pravcu očekivao pojavu Nijemaca. 6. navedeno djelo. s tim da dalje postupaju prema razvoju događaja. krajevi kroz koje je vodio nijesu stradali u dotadašnjim borbama. Sjećanje na dane oslobodilačkog Komunist. crnogorska brigada i Hercegovački odred privremeno ostanu sa teškim ranjenicima i zbjegom na Zelengori. izdao zapovijest za marš. Italijana i ustaško-domobranskih snaga. koje je nosilo neke neizvjesnosti. ukoliko bi došlo do jačih borbi. Pošto Vrhovnom štabu nijesu bila poznata njemačko-italijanska dogovaranja oko demarkacione linije ni Zagrebački sporazum. str. Svakako i t a j pravac je imao svoje »naličje«. a da 5. Vrhovni štab je naredio da se ljudstvo pripremi za dugi marš. jer bi se teški gubici tih jedinica. prema Bosanskoj krajini. uz smjelo i energično prodiranje bilo dovoljno za uspjeh. Josip Broz Tito. uključujući i više konsultacija u Vrhovnom štabu sa komandantima brigada. siječe dvije komunikacije (Foča — Kalinovik — Nevesinje i Saraj e v o — Mostar). vodio je na zapad. Vrhovni komandant. Očigledno je Vrhovni štab smatrao da na izabranom pravcu prodora može lakše manevrisati. Jedini pravac koji je obećavao uspjeh. juna. Na n j e m u je neprijatelj ispoljavao najslabija dejstva. obećavali bolju ishranu izgladnelom ljudstvu i. A zatim relativno je uzak te bi se. planinsko zemljište je pružalo mogućnosti bezbjednijeg k r e t a n j a i boljeg manevrisanja. uništiti m a n j a neprijateljska uporišta. poslije uspješnog prodora grupa proleterskih brigada bi se našla na domaku partizanskih snaga i slobodne teritorije u zapadnoj Bosni. proleterske brigade mogle lakše naći u okruženju. lako naoružane. Provedene su i druge obimne vojne i političke pripreme jedinica. 23. spremnih da nastave revolucionarnu borbu u svim krajevima zemlje. što je bilo najvažnije. 6 svestrano je razmatran nastali položaj Vrhovnog štaba i pet proleterskih brigada. iako siromašni. da se i jedinice i pojedinci rasterete svih suvišnih stvari. rata i revolucije. pa su. Leković. Na sjednici CK K P J . 7 Vrhovni štab je odlučio da na marš krene sa četiri brigade. juna. što neprijatelju pruža mogućnosti brze koncentracije snaga. održanoj 19. vrlo pokretne.diti. 6 M. crnogorskoj brigadi. IV 1961. Josip Broz Tito. Najprije. na dan godišnjice napada Njemačke na Sovjetski Savez. sastavljenih od prekaljenih boraca. Na n j o j je i odlučeno da se izvrši pohod na zapad. Vrhovni komandant je 22.

Đevojačko vrelo. Konjic I : 100.000. godine. tekućeg meseca oko kote 1227 i jugoistočno od ove kote. Pokret naših snaga otpočeće 24. P r e dolaska glavnine na naznačeni prostor potrebno je ranije uputiti pojedine čete da rasteraju četničke zasede na tom pravcu i obezbede izbijanje i razmeštaj glavnine. Leva kolona: I i III brigada. gde da nam sve brigade upute kurire pošto oni budu upoznati s mestima štabova brigada. Veza sa štabom kod kote 1137.ZAPOVEST* Sekcija Gacko. južno od I brigade na prostoriji oko kote 1151. V. a odavde pravcem koji je naznačen za desnu kolonu. bar u mesu. Premilovo Brdo. Blagovremeno putovođu pronaći. Izgleda da bi bio najbolji pravac kretanja: Zamršten. kota 1001. Pravac k r e t a n j a do navedene prostorije izviđati. 9) Stanovnicima zagorske opštine uputiti 22. juna 1942. Bez njegovog znanja ne sme se od h r a n e ništa dobavljati. tekućeg meseca priloženi letak. 2) III brigada prikupiće se pozadi. tekućeg meseca i to: Desna kolona: II brigada. Vlaholje (kota 1086) Premilovo Brdo. . Svaki pokret vojnika ka obližnjim selima — z a b r a n j u j e se. Mjehovina. 8) P r e polaska na marš nastojati da se obezbijedi hrana. Vrhovina. Božanovići. 6) Na mestima prenoćišta odnosno predaništa. Sarajevo. 10) Sa navedene prostorije pokreti će otpočeti u 20 časova 24. Obezbeđujuće delove isturiti na Veliki Rat.). Štabovi brigada postaraće se da dobiju nešto srebrnog i zlatnog novca za kupovinu hrane. kao i na Kaćuni Sumi oko kote 1405. mogu se ložiti vatre samo za k u v a n j e jela. Mosorovići. . pravcem Đurovo Brdo. . u čijoj će blizini biti predanak . Podkraj. štab. Vihovac. Konjske Vode. pravcem kota 1120. 5) I i II brigada uspostaviće patrolnu vezu preko kote 1090. Ošlji Do. za dva dana. IV brigada. birajući zaklonjena mesta. kota 1124. U tom cilju NAREĐUJEM 1) I brigada prikupiće se pred m r a k 23. Videž. selo Jelašca. Gođenovići. 7) Dobavku h r a n e iz zagorskih sela regulisaće drug Čiča Janko (Moša Pijade — M.

od njegove kuće pa do usjeva. knj. 189. 2. u m j e r i u kojoj je to bilo određeno. 3. i to jedino kupovinom. d. borci su razumjeli da nema ništa od njihove velike želje da se ide ka Srbiji. kad je došlo vrijeme požurile ka koncentracijskoj prostoriji. Sada su i Crnogorci.) vojnika. Kalinovičku posadu sačinjavaju oko 300 ustaških i hrvatskih (misli se na domobrane — M. f. Jedino su se nosioci puškomitraljeza češće mijenjali nego što je bilo uobičajeno. 11) Kod dnevnih pokreta paziti na osmatranje iz vazduha. Bilo im je jasno da je tako nešto odloženo za duže vrijeme. Klecala su koljena izgladnjelih boraca. k. Po prelazu kolona odeljenje će se sviti na začelje. odlazili dalje od svog rodnog k r a j a . 10 Brigade su. • Izvještaj štaba 1. A nosili su ih i komandiri i komesari. Štabovi i komande su proučavali zadatke 9 i sa n j i m a upoznavali borce. Tako im je i to postalo zajedničko. da se borci m o r a j u pravilno odnositi prema imovini seljaka. d. zbog konspiracije. Jedinice treba da se kamufliraju. str. 8 Pokret sa Zelengore Pripreme za pokret uspješno su obavljene. žuljali su im ramena puškomitraljezi i torbe sa municijom. P r e d a h i odmor na Zelengori dobro su došli za sređivanje jedinica. A-VII. Kada se doznalo za pravac. od naroda mogu nabaviti samo za to određeni ljudi. a zatim i sklanjaju na pojavu aviona. 12) Pri prolasku pored Kalinovika zadržati potpunu t a j nost. . Ali se i pjesma čula. proleterske brigade. II. Zbornik. 4. j e r tada je to bilo đavolski teško. Jači su priskakali u pomoć fizički sla8 Zapovijest Vrhovnog komandanta. I poslednji dan na Zelengori iskorišćen je za pripreme za marš. kao i na Vranjoj Glavi. t. Partijska organizacija i politički komesari neumorno su objašnjavali kako se treba odnositi prema narodu u krajevima kroz koje će se prolaziti. 52. i uopšte o radu i držanju proletera. A to je bilo djelimično.. Naglašavano je ono vječito. 1138. pa se kretati po m a n j i m grupama (bataljoni). Pokret se očekivao sa velikim interesovanjem i nestrpljenjem. V. 395—399. kao i njihovi drugovi iz Srbije prije pola godine. Vrhovni štab je naredio da sve što je borcima potrebno. . 15) Pri prelasku puta kod Kalinovika obezbediti se manjim bočnim zasedama udaljenim od mesta do 500 metara. .Starešinskom kadru saopštavati samo jednodnevne m a r ševe. Neprijateljski osmatrači sa automatskim oružjem verovatno se nalaze na koti 1187. j e r se išlo u sasvim suprotnom pravcu.

juna. njemačke divizije da pokrenu svoje jedinice p r e ma Kalinoviku. otvorila je vatru sa velike daljine. i 6. P r i j e prelaska ceste 1. prvi put poslije više od mjesec dana m a r ševa. 11 Svakako. i ostala duboko u sjećanju boraca. pravcem njihovog kretanja. j e r tada je bilo teže nositi puškomitraljez pola sata nego u drugoj. proleterske brigade povjerio je t a j zadatak 1. kolona je bila duga i marš je trajao 10 časova. borbi i gladi. to je bilo dobro zapažanje i korisno iskustvo. 12 Neprijatelj je bio iznenađen pojavom tako jakih partizanskih snaga. kazne. još preko teritorije koju kontroliše neprijatelj. a poslije prelaska ceste 2. brigadu. Borci su se već bili zaželjeli borbe. da prihvati 2. komandant 6. bataljon na Premilovom brdu f ispadima četnika i artiljerijskom vatrom. Četnici su panično. bilo je teško birati puteve i pravce kretanja. brzinom i energičnošću dejstva. omogućilo je da se borci nahrane. bataljoni su krenuli na Jelašac sa svih strana. Ipak četnici ne bi bili ono što jesu kada bi pristali na neki razuman sporazum. brigada. Komandant 1. Plijen u oružju i drugom bio je neznatan. bataljon 4. ali na planinskom zemljištu. Ali naređenje da se kazne četničke starješine oduzimanjem h r a n e i stoke. Ta mala pomoć bila je neobično velika. bataljonu.bijima i smjenjivali ih poslije kratkog vremena. domobranskog zbora u Sarajevu predlagao je komandantu 718. Brigada nije imala gubitaka. neće ni one njih. brigade. 3. Međutim. prilici i čitav dan. bataljon je postavljen južno od Kalinovika. bataljonu. Poslata su pisma četnicima u kojima im je rečeno da ne napadaju partizanske kolone. Komandant 3. proleterske brigade. nešto poslije ponoći. b a t a ljon u Ošljem dolu. Neprijatelj je cio dan 26. koji je potjerao oko 3 000 grla stoke i nešto namirnica za bolnicu i 5. da obezbijedi vezu i prelazak 6. ili smanjiti kolonu ili odrediti njenim delovima razne puteve«. a i to je bila prva prilika poslije Gata da četnici ponovo počnu da plaćaju za svoje zločine. 1. i 3. Vrhovni štab je uradio sve što se moglo uraditi da kolone bezbjedno pređu preko prve komunikacije. Sve ono što je ostalo kao rezerva upućeno je u Vrbnicu bolnici i 5. prešla je cestu bez sukoba sa neprijateljem. bez borbe. juna uznemiravao 2. Vrhovni komandant je tada naredio da se četnici razjure i. Kod sela Jelašca dočekali su iz zasjede kolonu 1. brigadi. 25. Stab brigade zato je sugerirao Vrhovnom štabu da: »ovoliki marševi sa ovolikom kolonom izgledaju veoma neekonomični i da bi trebalo ili skratiti etape. pobjegli ka Kalinoviku ili se posakrivali po šumama. Zauzvrat. proleterska brigada je ostavila 6. Brigade su 25/26. Na znak za napad. naravno. Zasjeda je bila loše postavljena. juna prešle cestu Ulog—Kalinovik—Trnovo. Južna kolna. italijanskog korpusa iz Mostara je .

sa jednim brdskim topom. Djelovi 3. Tako je praktično izostalo reagovanje neprijatelja na pojavu kolona proleterskih brigada. Realno je bilo pretpostaviti da do sličnih sukoba može doći i u drugim selima. ali malim snagama. Iz rejona Trnova neprijatelj je mogao da je osmatra kako prolazi. Beograd 1975. fond NDH. Brigada je izbila 27. d. Zbog svega toga moralo se zanoćiti. nešto dobježalih četnika. Vjetar je duvao velikom brzinom. Umjesto predviđenim pravcem između planina Visočice i Treskavice on upućuje sve jedinice jednom stazom preko Treskavice. Tu ju je zahvatilo veliko nevrijeme. II. t. Oni su strahovali. fond 155. puka. VIZ. 78. 71. f. na nadmorskoj visini od oko 2 000 m. mijenja marš-rutu. oko 300 vojnika. d. 4. f. 13 Čarka sa četnicima kod Jelašca povećala je neizvjesnost u daljem k r e t a n j u kolona. domobranskog zbora. Kiša nošena vjetrom stalno je zasipala borce. Izvještaj žandarmerijske stanice — Jeleč. 14 Izvještaj načelnika Vrhovnog štaba. 10. 2. uznemiravaju kolonu brigada i prepadima joj nanose gubitke. ustaše i žandarmerija u Foči. Četvrta proleterska brigada. na gotovo golom terenu. kroz koja kolone treba da prođu. 421. a uz to gusta magla i noć onemogućavale su pokret. Leković. koji su dobro poznavali teren. koje je tamo imao. 11. A-VII fond italijanske dokumentacije k. i 19. nije mogao ništa drugo da preduzme sem da poveća opreznost i da razmišlja o tome kako da se spasava ako bude napadnut. 407. samo djelimično pokrivenom zakržljalom smrekom. Janković. str. čete 7. i 28. U Kalinoviku je bilo samo oko 120 domobrana iz 7. pošto su Italijani bili napustili tu zonu. najjače Gvozno polje. Zasipala je nezaš!» M. 3. očekujući napad na Kalinovik. 16. knj. k. B. NDH. k. četnici nijesu imali snaga da napadnu partizane. d. f. A-VII. sa 26 žandarma i 10 Italijana. NDH. . k. da se jedinice nigdje duže ne zadržavaju i da se što m a n j e zamaraju. d. Izveštaj komandira žandarmerijske stanice u Kalinoviku. 5. Zbog toga Vrhovni štab već poslije prvog dana marša preispituje svoju odluku o maršruti i dosledan svom stavu da se na maršu izbjegavaju čarke. fond 195. 14 Kolona se kretala dosta sporo. ali je zato bila bezbjednija. Zbornik. d. navedeno djelo. juna na vrhove Treskavice. f. 14. 6. str. Jedino su italijanski avioni neprekidno izviđali i bombardovali. A-VII. Dnevni izvještaj komandanta 3. A-VII. 146. alarmirani su tek kad je kolona prošla.obavijestio svoju pretpostavljenu Komandu za Sloveniju i Dalmaciju o pojavi jakih partizanskih grupa kod Kalinovika i. i stalno tražili pomoć. nudi pomoć domobranima u bombarderskoj avijaciji. 48—51. a kiša bila ledena. To je povećavalo opasnost da m a n j e grupe četnika ili ustaške milicije. domobranskog zbora iz Sarajeva i oko 180 četnika iz Uloga stigli su u Kalinovik tek kada su sve kolone već bile prešle cestu. s obzirom na to da je u n j i m a bilo četnika ili muslimanske milicije. str.

Iz sela su pobjegli čak i žene i djeca. Od vas tražimo da se prema našim partizanskim vojnim jedinicama odnosite prijateljski i bratski. 1. Naročito je bilo u izobilju mlečnih proizvoda. iz šume se vratilo n a j prije nekoliko staraca.tićene borce sa svih strana. Jedinice su dobro nahranjene. pa su borci bili pobacali šinjele. brigade je uputio takvu poruku po čobanima. Ne želeći nepotrebne čarke Vrhovni štab je naredio komandantima brigada da upute zahtjev miliciji da pusti partizane da mirno prođu. Mi nemamo nikakvih neprijateljskih namera prema vašem stanovništvu a isto tako ne mislimo da diramo u vaša sela. 9. Zbijali su se jedan uz drugoga pa se zajedno ogrtali onim što su imali. Ta noć je ostala u sjećanju proletera kao jedna od najtežih ratnih noći. str. Paško Romac. Brigade su se zadržale u selima između Treskavice i Bjelašnice kratko vrijeme kako je i bilo predviđeno. f. Štab 1. 1. jednim šatorskim krilom i po nekoliko boraca. na Vidovdan. Pismo štaba 1. bar od v j e t r a . Nevrijeme je možda izgledalo i strašnije nego što je bilo j e r je »udarilo« na borce omršavjele uslijed dugog gladovanja. 12. Ipak niko nije stradao. j e r su ta sela bila bogatija nego se pretpostavljalo. Tek kada su se uvjerili da im partizani ne čine nikakve neprilike. Hladnoća je probijala do kosti. ali je ostalo: »Smrzosmo se usred leta. str. »Prva proleterska«. grančicama smreke. Borbe. Da bi se ovde izbegao svaki nesporazum i prolevanje bratske krvi pozivamo vas da još u toku ove noći pošaljete vašu delegaciju na Trokulsko Vrelo kod vaših katuna gde ćemo se o svemu bratski sporazumeti. ali i da ne predstavljaju neku snagu. Anegdote. 1985. jer vam je sigurno poznato da partizani nisu nikada nikome nažao učinili ko nije otvoreno istupao protiv njih. Bilo je seljaka koji * Pismo štaba 1. 165. Sa bratskim pozdravom za štab partizanskog odreda — komandant Koča Popović1« 15 18 Dnevnik Koče Popovića. k. bataljonu grupa boraca je iskoristila kožu zaklanog vola da se ogrnu. Znalo se da u selima između Treskavice i Bjelašnice ima žandarma i muslimanske milicije. kao pod br. Bilo je ljeto i prije toga je brigada bila skoro čitav mjesec dana na toplom hercegovačkom kamenjaru. 146. . Ipak su uspjeli da nalože vatre i da ih slabačke održavaju. U 3. Stenografske bjeleške. fond NDH. knj. proleterske brigade. Neki su pokušavali da se zaštite. proleterske brigade A-VII. d.* Zandarmi i milicija malo su pripucali i onda se raspršili. A-VII. Braćo Muslimani i Srbi! Silom prilika prolazi kroz ovaj vaš kraj jedan partizanski odred. U isto vreme saopštirte vašim seljacima i porodicama da se ne trebaju ničega bojali. da će u nama naći svoje prijatelje koji neće nikoga dirati i uznemiravati. k. već da prođemo mirno bez svakog sukoba sa vama. a zatim žene i djeca.« 15 Kolona proleterskih brigada oprezno se spuštala niz strme strane Treskavice. 370. ali predstavnici seoske vlasti nijesu došli na pregovore.

ali ga je zabrinjavalo to što nije mogao procijeniti njihove namjere. 20. da se svi pravilno odnose prema narodu i da se i na druge načine intenzivno agitaciono i politički radi na terenu kojim se prolazi. ostavila je snažan utisak na borce. t. k. . S obzirom na to da je p u t južne kolone bio duži i vodio kroz sela puna muslimanske milicije. juna situaciju i odlučio da sa brigadama pređe komunikacije (cestu i prugu) Saraj e v o — Konjic i izbije na planinu Bitovnju. k o j i će na licu mesta suditi svima onima koji učine takva. brigade.« 1 9 Ta naredba. sa brigadama podijeljenim u dvije kolone. knj. a južna kolona. što takođe govori o njegovoj potpunoj zbunjenosti. i 4. Uz to. sastavljena od 1. Sjeverna kolona. Ništa nije oduzeto seljacima bez pristanka i bez nadoknade. Hrana je prikupljana organizovano. ». Vrhovni štab je izdao naredbu o osniv a n j u vojnog suda sa čime su upoznate sve jedinice. na ovom maršu su direktno brinuli da se borci i jedinice ponašaju besprekorno. I sam Vrhovni komandant je jednom intervenisao da se ona dosledno sprovodi i izgrdio je konjovoce koji su u selu Lukavcu pustili konje da pasu pšenicu. Ono malo snaga što je prikupio uputio je da brane Trnovo. pored ranije preduzetih m j e r a u tom pogledu. Planirao je da se pruga pređe na širokom frontu. 198. d. Doznao je i da se one neće duže zadržavati na tom terenu. kako bi obje kolone u isto vrijeme izvršile predviđene zadatke. 1. d. ona je krenula dan ranije da bi u određeno vrijeme izbila u određene rejone.. 18. 71. dobro naoružane. ali su i dalje ostali nepovjerljivi. 17 Napad na prugu Sarajevo — Konjic U selu Presjenici Vrhovni štab je razmotrio 30. 411. d. 18 Najviše partijsko i vojno rukovodstvo. i» Naređenje Vrhovnog komandanta. i k. f. a kazne će se primenjivati prema težini prekršaja bilo isključivanjem iz naše Narodnooslobodilačke vojske ili streljanjem. brigada. Vrhovni štab je tada p r e šao u sastav južne kolone. 65. str. i 3. Pojava partizanskih snaga između Treskavice. navedeno djelo. Sve je to toliko zbunilo neprijatelja tako da nije preduzimao ni ono što je mogao sa snagama sa kojima je raspolagao. nastupala je preko planine Igmana. f. Tada je on sigurno znao da se radi o 3—4 brigade. Leković. 4. . 2. str. Bili su iznenađeni takvim postupkom. A-VII. za našu vojsku nedostojna dela. 17 M. Igmana i Bjelašnice prilično je uznemirila neprijateljski garnizon u Sarajevu. neprijatelja je zabrinula i činjenica da se jaka grupa partizana pojavila baš na teritoriji koju su Italijani napustili na osnovu Zagrebačkog sporazuma i koja još nije bila »organizovana« za odbranu. 2. 59—61. preko jugozapadnih padina planine Bjelašnice. CK K P J i Vrhovni štab.su imali nekoliko stotina ovaca. Zbornik. II. fond NDH.

brigadi da k a s a r n u blokira i obezbijedi prolaz kolone. Kada je s j e v e r n a kolona izbila na Igman povjerovao je da će pokušati da se probije u istočnu Bosnu. jedinice obavezno prebace ka Bitovnji. a Italijani svoju. Uplašena milicija. Vrhovni k o m a n d a n t je naredio da se t a j zadatak izvrši brzo i da se u toku noći. vjerovatno. Tome . unište instalacije i objekte na n j o j . magacine i druge. P r u g u S a r a j e v o — Konjic n e p r i j a t e l j je obezbjeđivao veoma malim snagama. U kasarni na Ivan-sedlu bilo je 8 ž a n d a r m a . proleterske brigade n a p a d n u prugu kod Raštelice. Ne znajući da u ž a n d a r m e r i j s k o j stanici na Ivan-sedlu ima samo 8 šandarma. Na dijelu p r u g e S a r a j e v o — Konjic bilo je samo 31 žandarm. p u k u da organizuje odgovarajuću odbranu. koja je pobjegla ispred proletera. Zato su. 2 0 Osnovna ideja Vrhovnog k o m a n d a n t a bila je da dva b a t a l j o n a 1. koja je nastupala grebenom Ivan-sedla p r e m a Bitovnji. u p r e d j e l e g d j e su bili povoljni uslovi za dalji razvoj b o r b e i uspješnije n a p a d e na n e p r i j a t e l j a .J u ž n a kolona lako je razgonila seosku miliciju i izbila blizu pruge S a r a j e v o — Konjic. a od R a m e ka Mostaru djelovi italijanske divizije »Murđe«. sa 3. Žandarmerijske stanice su se osjećale bespomoćne pred kolonama. Vrhovni k o m a n d a n t j o j je 2. n j e m a č k e divizije naredio je 738. Pošto je v j e š t o i spretno izvukao partizanske snage iz Crne Gore i Hercegovine i reorganizovao ih. i to slabo. suprotno od pravca k o j i m su se kretale proleterske brigade. sada je nastojao da ih dovede. T a j puk je o d m a h organizovao borbenu g r u p u i uputio je p r e m a Trnovu. obezbjeđujući u isto v r i j e m e kolonu Vrhovnog štaba. javljala je o velikim partizanskim snagama u n a s t u p a n j u i širila paniku. a tri b a t a l j o n a na Brđane. jula izdao zapovijest za n a p a d i prelaz pruge. što je proleterima pružilo priliku da na pruzi S a r a j e v o — Konjic rade šta hoće. 20 feldžandarma i nekoliko milicionara. brižno ispitujući t e r e n i s t a n j e kod n e p r i j a t e l j a radi iznalaženja n a j p o v o l j nijih mogućnosti da kolone p r o đ u sa što m a n j e dodira sa n e p r i j a t e l j e m ili čak bez borbe. naredio je 3. N e p r i j a t e l j u nikako n i j e polazilo za r u k o m da procijeni n a m j e r e g r u p e proleterskih brigada. a n a j d a l j e do 3 časa u j u t r o . Stab 718. U Pazariću je bilo 18 žandarma koji su obezbjeđivali p r u g u do tunela. odnosno i jedni i drugi su bili u iščekivanju na čiju će stranu g r u n u t i ta j a k a partizanska grupa. pa i oni razbacani duž p r u g e i d r u m a . Nijemci brinuli svoju brigu. I o v d j e je dosledno ostvarivao j e d n o od osnovnih pravila partizanskog načina r a t o v a n j a : da prihvati borbu samo onda kad n j e m u odgovara. zgrade. koje su se u s t r i j e m i l e p r e m a n j i m a i tražile h i t n u pomoć. likvidiraju n e p r i jateljske posade. Grupa proleterskih brigada k r e t a l a se duž same demarkacione linije između italijanske i n j e m a č k e okupacione teritorije u t o m dijelu naše zemlje. Od S a r a j e v a do R a m e u o b e z b j e đ e n j u su bile isključivo jedinice NDH. brigadom. poruše prugu. sa što m a n j e gubitaka. Vrhovni štab je čitav ovaj m a r š vodio oprezno.

Sjeverna kolona je napala železničke stanice Hadžiće. brigade. naročito noću. dok su se bombaši Marko Stanišić. i iz n j e davali otpor. Hajrudin Mehinagić i Spiro Lagator popeli na stijene odakle su uspjeli da ubace bombe u pećinu. dobro uplašila njemačkog oficira. brigade. 10 u Raštelici. Leković. d. i L. 21 Grupa brigada je vrlo brzo izbila na prugu.se odazvao jedino komandant željezničkog ustaškog bataljona. Ispalio je tri granate. Prva proleterska. U trenutku kada je 6. a 2. oružanih snaga NDH na dan 26. 1. 10 na mostu kod Sunja i 11 u b u n k e r u kod nadvožnjaka blizu Podorašca. 12. Pazarić i Tarčin. Puškomitraljezac Boško Dedejić »zakivao« im je ulaz u pećinu. Glavni zadatak je imao 6. f. bataljon napao bunker i železničku stanicu. Zatim su i oni upali u pećinu i natjerali milicionere da se predaju. fond. teško pristupačnu. 11. k. 26 i k. 206. 13. str. 22 Stenografske bjeleške. Nije ga pogodio. Na desnom krilu 1. knj. juna 1942. 1990. 2 2 I tri bataljona na lijevom krilu 1. 12 u Tarčinu. Koča Popović odmah je naredio da se privuče brigadni top 65 mm. Prikupio je 68 ustaša i rano 3. i to samo na železničku stanicu u Raštelici. 1/2. sam je nišanio i gađao oklopni voz. M. naišao je od Tarčina njemački oklopni voz. Vladimir Dedijer. Komandant 1. Dnevnik. d. navedeno djelo. 1. D. 162. str. k. jer ni one nijesu uspjele da do tada poruše prugu. Poslije odlaska oklopnog voza zauzimanje bunkera i stanice bilo je praktično riješeno. i 4. str. 76—82. Pešić. knj. Prva proleterska. bataljon naišao na otpor muslimanske milicije u Džepima. d. u kojoj je bilo 10 ustaša. f. koji je pokupio 11 ustaša i žandarma i pobjegao ka Tarčinu. . Reflektori iz oklopnog voza pretraživali su okolinu i mlaz njihove svjetlosti pratili su rafali iz mitraljeza i pokoja granata iz topčića. Tatar i M. komandanta voza. A-VII. Zastao je u stanici i ozbiljno zaprijetio da onemogući izvršenje zadatka desne kolone 1. NDH. 8 žandarma i 3 milicionara. 2. i 2. brigade napadali su 6. 596. izgleda. jula uputio ih vozom ka Konjicu. A-VII. 1. svi uređaji polomljeni i pruga porušena na nekoliko mjesta. bataljon. Vjerovatno su pretpostavljali da im tu niko ništa ne može. Matić. koji je imao 16 granata. proleterske uspješno su prišli pruzi. jer nije imao nikakvih sredstava da poruši prugu. Samo je 1. Drugi bataljon nije uspio da spriječi ni dolazak ni bjekstvo oklopnog voza. f. Uz put ih je rasporedio: 25 u Hadžićima. str. Ali im je 1. oko 22 časa. i obezbjeđivao kolonu od Tarčina. ali je treća granata eksplodirala sasvim blizu voza i. proleterske. južna sve stanice od Raštelice do Konjica. bataljon. Preostali žandarmi su bili prinuđeni da se predaju. 379. je napadao dijelom snaga sa sjeverne strane. bataljon doskočio. Ustaše su se branili iz bunkera pored stanice. Taj voz je prošao i kroz raspored 2. Bataljon je zatim izbio na prugu kod Zivašnice gdje Raspored. Artiljerac sa fronta u Spaniji. Povukli su se u jednu pećinu. Zeleznička stanica je spaljena.

str. u stanicu je ušao putnički voz u kojemu je bilo oko 150 domobrana. Oko 5 časova bataljoni su krenuli prema Bitovnji. da se u punoj brzini sudare negdje u njegovoj sredini. pa je naredio 1. 96—98. na kojemu takođe nije bilo neprijateljskih snaga. 2. d. Bataljoni su porušili prugu. 2. 3. 3 u s t a š e i 4 Italijana. Napad brigada na železničku prugu je bio višestruko značajan. f. Ranjena su dva borca. 54. M. d. jer čim je 4. Ipak je nije dobro organizovao. veći broj vagona. A-VII. bataljona 7. Dedijer. Jedan n j e n bataljon zauzeo je žandarmerijsku stanicu na Ivan-sedlu. A-VII. str. 4. k. popalili stanice i železničke kompozicije i uništili postrojenja. Rudarska četa. 10. Bataljoni su se vratili. Leković. i 98—100. 26. U Bradini nije bilo neprijatelja. k.nije bilo neprijatelja. Blizu stanice je bio bunker. Domobranski oficir je odmah organizovao odbranu stanice sa onim naoružanim domobranima. sa Vrhovnim štabom. bili određeni da idu na Istočni front. 12. 1 i 42. d. Među zarobljenima je bilo i 15 avijatičara. Voz je ostao u stanici. bataljona. sve stanične zgrade i sva postrojenja. 13. 56. u Podorašac. d. Prvi bataljon je porušio i most na Živašnici. a 1. Uništene su zupčane lokomotive. polomili još neke instalacije. fond NDH. te da nema razloga da se žuri sa prelazom i ostave neporušeni mnogi objekti na njoj i most Lukač. Najprije. puka domobrana. Tako su jedinice južne kolone. 161—162. Njega je neprijatelj uspio da popravi tek poslije dva mjeseca. navedeno djelo. f. f. ka mostu Lukač. Mihailović. kretala se duž grebena Ivan-sedla. 170. koji su poslije završetka letačke obuke u Mostaru. Dnevnik. Romac. 206. P. Lijevo krilo bataljona prepucavalo se sa djelovima 1. 1986. Četvrti bataljon je napadao na železničku stanicu Brđane. . i 3. 87—91. porušili skretnice i prugu. Jedino tunel nijesu mogli uništiti. ostali su se uglavnom vraćali sa odsustva. bataljon neopaženo podišao stanici i iznenada je napao. Železničke šine su polomljene ili iskrivljene na dužini od nekoliko stotina metara. sa jednim oficirom. Borbe. 1. Dok je bataljon prilazio pruzi. Izvještaji domobranskih jedinica. i 5 žandarma u selu. ta odbrana je ispalila nekoliko metaka i predala se. sa 11 ustaša. Treći bataljon je napadao na železničku stanicu Podorašac. koji su se razbježali poslije prvih plotuna. koji su obezbjeđivali Konjic. f. Samo je oko 40 domobrana iz 13 puka imalo puške. str. str. a trojica su ranjena. Srušen je i veliki most Lukač dug 52.2® Vrhovni štab je rano toga dana procijenio da neprijatelj nema jakih snaga na pruzi. bataljon da nastave sa uništavanjem objekata. proleterskoj da vrati 1. osim što su pustili dvije lokomotive iz suprotnih pravaca. to je p r i m j e r n a uspješna akcija partizanskog n a 23 Stenografske bjeleške. okretnica za lokomotive. sa Vrhovnim štabom. Treća sandžačka brigada. V. Poginuo je jedan borac 4. Zarobljeno je oko 120 domobrana i 3 Italijana. veoma lako prešle prugu.5 metra. k. jer je bilo naređeno iz Sarajeva da se svi vozovi zaustave u stanici u kojoj se zateknu u 22 časa. k.

stanične zgrade koje dogorevaju.. Zbog prevelike opreznosti pruga je brzo napuštena. 1. da utvrde šta je sa njom. f. 2. pošto nije raspolagao svojim snagama. Najugroženijim su se osjećali ustaše i domobrani. i to u toku noći. mada su bataljoni ostali nešto više vremena nego im je bilo naređeno. vrlo malo se znalo o neprijatelju i n j e govim snagama. Jedinice nijesu bile pripremljene da brzo onesposobe prugu (iskidaju šine ili je zapriječe k a m e n j e m i drugim) pa je neprijateljev oklopni voz prolazio od stanice do stanice. Bombe su bacili nasumice. iako za to nije bilo razloga. a partizana nigdje. puka iz Sarajeva ka Hadžićima i Pazariću. gdje su dva bataljona napadala na beznačajne neprijateljeve snage. i onemogućeno prevoženje za neprijatelja dragocjene ruda boksita. uvjerio se koliko je bio u zabludi kada je smatrao da su partizanske jedinice uništene ili bar onesposobljene za veće akcije. Komandant 718. d. navedeno djelo. i nedostaci. 106—108. Na primjer. ali samo avijacijom.čina ratovanja kojom je iznenađenom neprijatelju nanijeta ogromna šteta. Prekinuta mu je najvažnija saobraćajnica koja spaja Hercegovinu i dio Dalmacije sa ostalom teritorijom NDH. k. Mogli su da vide samo haos: ispresijecane kolosjeke. Postalo mu je jasno da su one još uvijek jake i da su dobro naoružane. str. Izvanredno je iskorišćen nedovoljno posjednut međuprostor. Leković. Zatim bilo je nepotrebnog gomilanja jedinica. i 4. proleterske brigade. . A-VII. Pustoš oko pruge. koju su Italijani napustili. razumljivo. f.4 Oslobođenje Konjica Napad na prugu Sarajevo — Konjic silno je uznemirio Nijemce. brigade ka dolini Bosne. Pored pretrpljenih gubitaka i ogromne materijalne štete. 9a. III zona. rasporedu i organizaciji odbrane. Taj uspjeh je silno ojačao samopouzd a n j e jedinica a i poboljšao njihovu opremljenost. 38 i k. Bio je to dobar p r i m j e r kako treba pravilno odabrati cilj. molio je 2 < Izvještaj štaba 1. sastavu. rasporediti snage i energično dejstvovati. oružane snage NDH. Italijane i Pavelićevu NDH. Komandant 3. Nijemci iz Sarajeva i Italijani iz Mostara odmah su intervenisali. Za neprijatelja je to bio pravi šok. M. njemačke divizije prvi je pribrano reagovao i uputio m a n j i dio 738. U ovom velikom borbenom zahvatu ispoljili su se. 3. d. kao na p r i m j e r u Raštelici. a glavne snage orijentisao da spriječe eventualno nastupanje 2. domobranskog zbora. i neoštećen se vratio u Sarajevo. porušene objekte. 22. Prvo su izviđali prugu. Komandant italijanske divizije »Murđe« poslao je iz Mostara jednu četu pješadije i vod minobacača kao pojačanje garnizona u Jablanici i Rami. a snage NDH nijesu stigle da posjednu.

d. 129. f. 26 Naređenje Vrhovnog komandanta. 3 i k. k. 60 žandarma i 42 vojnika iz Zelezničkog bataljona. 27 Izvještaji komandanta 7. Pored ostalog naoružanja posada je raspolagala sa 7 mitraljeza i 4 minobacača. da bi tamo sadejstvovala sjevernoj koloni. 9. 3. Zbornik. i dalje nastavio da ostvaruje plan marša. d. f. i da tamo u n j o j ne smiju dejstvovati bez odobrenja više komande. 7. a kada je i ta noć prošla. 71. str. navedeno djelo. A-VII. 2. navedeno djelo. 7. 386. K. i 7. d. Leković. Vrhovni štab je na osnovu izvještaja štaba 1. navodeći kao razlog da je to III zona. domobranske divizije iz Mostara. komandant 1. 5. Vrhovni komandant je usvojio prijedlog štaba 1. Izvještaj 6. f. d. No Italijani su ostali ravnodušni prema t r a ž e n j u komandanta 6. Izvještaj 718. koju su napustili prema sporazumu. f. pešadijskog puka. puka. broj vojnika i naoružanje. str. proleterske i drugih obavještenja da neprijatelj ne reaguje ni od Sarajeva ni od Mostara. 12. 115—118. Treća brigada i 4. uništili vojni objekti u Konjicu. došlo bi se do municije. k. bataljona 7. 144.25) Vrhovni štab je. brigade nastavili su marš prema Prozoru prema ranijem planu. a bio bi to i izvanredan politički uspjeh koji bi pojačao uticaj NOP-a u cijelom tom k r a j u . ponadao se da će mu stići pomoć u toku 7. fond NDH. 26 ) Posadu Konjica sačinjavali su 380 domobrana 1. A-VII. str. Leković. str. knj. 5. 1. d. 1 i k. fond italijanske dokumentacije. 2. da se dobro obezbjedi od Mostara. bataljona 7. u Konjic je pobjegla i brojna milicija iz susjednih sela. fond NDH. Stalno je tražio pomoć. uz upozorenje da se poveže sa Konjičkim partizanskim odredom. jula krene ka Prozoru i cesti Prozor—Gornji Vakuf. f. Može se pretpostaviti da je ona više slabila odbranu nego što ju je pojačavala. Komandant garnizona. grad se mogao žestoko braniti. Time bi se neprijatelju zadao još snažniji udarac. f. 27 i 29. 2. njemačke divizije. Osim toga. d. Leković.. 27 ) 25 M. opreme i namirnica. navedeno djelo. puka domobrana. . Komandant garnizona je očekivao napad u toku noći između 6. jer je širila paniku pričama o »ogromnim kolonama partizana«. f. 101—114. istoga dana poslije podne. A-VII. ocijenio da postoji realna mogućnost da se oslobodi Konjic. 18. Južnoj koloni je dao zadatak da 5. Tako je garnizon u Konjicu ostao sam. bojeći se dolaska partizana. 20. k. t. d. fond njemačke dokumentacije. 56. Izvještaji domobranskih jedinica. 119—121. II. A-VII. 35. i uputstvo da poruši sve vojne objekte. proleterske i naredio brigadi da napadne Konjic. proleterske. d. Uzimajući u obzir te dobro uređene položaje.Nijemce i Italijane da intervenišu. iako je vratio na prugu bataljone 1. samo sa snagama koje su se u n j e m u zatekle. 36. jula. koja su takođe bila uređena za odbranu. Međutim. k. rasporedio je snage u utvrđene objekte u gradu i na okolnim brdima Repovcu i Pomolu. A. 15» M. ali je nije dobio. a naročito specijalne instalacije za železnički saobraćaj. M. bataljon 1. jula. k. 90 ustaša.

U toku 7. kreće ka Konjicu jedna kolona Italijana. Početak napada 2. bataljona na Pomol trebalo je da posluži drugim jedinicama za opšti napad. iako sa malo municije i pokojom ručnom bombom. bataljon. te noći do napada nije došlo. 6. razjurili m a n j a neprijateljska obezbjeđenja i iskidali železničke šine na više mjesta. Pretpostavljao je da 2. U prvom naletu je naišao na snažnu vatru neprijatelja. bataljon i Konjički partizanski odred izbili su na prugu Konjic—Rama. k. Time je garnizon u Konjicu bio potpuno odsiječen od susjednih garnizona. 2001. bataljona. a onda naredio četama da krenu u napad. Tek poslije dva sata borbe bombaši su na lijevom krilu uspjeli da probiju odbranu. 1. pa je odlučio da se napad odgodi. a zatim da upadne u grad. 2. . koji je već nekoliko dana očekivao t a j napad.Stab prve proleterske počeo je odmah da priprema bataljone za napad na Konjic. bataljon. bataljon desno od njega. brigadi. odmah je uputio kurire 1. j e r se odustalo od napada. bataljona je čekao još oko pola časa poslije ugovorenog vremena za početak napada. Kuriri su n a j p r i j e stigli u 6. Ipak. f. preko Zlatara. bataljon je izvršio juriš na Repovicu. k. bataljon. Borci su. Stab brigade nije uspio da prikupi sve bataljone. poneseni i poslednjim uspjesima. preko Jablanice i Rame. Treći bataljon je napadao sa istoka. koji su izbili u određeno vrijeme na polazne položaje i čekali da 2. d. Dosledan zamisli da se izbjegavaju sudari sa j a čim snagama neprijatelja u toku marša. 1. 1985. jula u dva časa. na desnom krilu. 6. na brdo Pomol koje je bilo ključ odbrane Konjica. bili su previše udaljeni izvršavajući ranije dobijene zadatke. bataljon nije mogao pregaziti Neretvu i da će ostali bataljoni poći u napad kad čuju i vide da je to uradio 1. i tom prilikom se dogodilo nešto nepredviđeno. toliko da bi plašili i zamarali branioce. U toku 7. f. 1990. 1. prvo je morao da pregazi Neretvu i napada uz n j e n u lijevu obalu. bataljon. Stab 1. a 2. U stvari. otkuda su branioci očekivali pomoć. Zbog toga su sastanci partijskih i skojevskih organizacija imali »vojnički« karakter. oduševljeno primili naređenje za t a j napad. sa naređenjem da odustane od napada. A-VII. Drugi bataljon je poslije podne pregazio Neretvu. i 2. jula 6. Za napad su određeni 3. Vrhovni štab je dobio obavještenje da se od Mostara. trebalo je da zauzme Repovicu. 6. bataljona i prenijeli mu naređenje da se vrati. bataljon je trebalo da napada sa mostarskog pravca. 2. na lijevom krilu brigade. 2 i k. preko rijeke dozvali komandanta 2. koji je trebalo da počne 8. jula štab brigade je detaljno pripremio napad na Konjic. f. d. 2. 1. Taj uspjeh je uzdrmao cijelu od2« Stenografske bjeleške. bataljon je napadao uz desnu obalu Neretve. d. i 2. i 3. Oko dva i po časa 1. 28 ) Ali naređenje nije blagovremeno stiglo do štaba brigade i do 1. bataljon počne napad. govorilo se samo o tome kako napadati i šta u kojoj prilici raditi. U toku noći su mala odjeljenja pripucavala na Konjic. Međutim.

Komandant 6. Većina neprijateljskih snaga iskoristila je to što se nije pojavio 2. bataljona. U Konjicu je bila železnička ložionica i u n j o j 24 lokomotive sa zupčanicima. na neprijateljske rovove. preko grebena planine P r e n j a . i samo 6 ustaša. Oslobođenjem Konjica dovršena je i inače sjajna akcija proleterskih brigada na pruzi Sarajevo—Konjic. sa istočne strane je ugrozila bok i pozadinu neprijatelja na Pomolu. kroz šume Zlatara. likvidirao uz put dva m a n j a uporišta i izbio pred kasarnu u kojoj je bilo nekoliko domobrana. i 3. da sadejstvuju 1. koji su pušteni da idu kući. bataljona je p r e gazila rijeku južno od grada. obavještavajući o toj odluci Vrhovni štab. u pravom smislu te riječi. i 3. bataljona. Štab brigade je ocijenio situaciju kao povoljnu za nastavljanje napada na grad i naredio 3. predali. bataljona da će i ostali bataljoni krenuti u napad kad čuju borbu kod susjeda. se gotovo bez borbe. pokazala se tačna. Domobrani su pobjegli sa Zlatara čim je počela borba. štabu brigade je stiglo naređenje Vrhovnog komandanta o obustavljanju napada i upućivanju bataljona ka Prozoru.b r a n u na Repovici. Procjena štaba 1. bataljona. opkoliti i žive pohvatati. Dok su 1. Stab bataljona je postupio prema n a r e đ e n j u i odustao od napada. Bataljon je brzo nastavio ka gradu. 29 ) Neprijatelj je prikupljao dijelove koji su bježali sa desne obale Nertve i jakom mitraljeskom i minobacačkom vatrom spriječavao dalji prodor 1. Oko 9 časova jedna četa 3. ako tim bataljonima bude trebalo pomoći. Borci 1. Ceta domobrana u rovovima na Pomolu nije mogla da štiti mitraljeskom vatrom ustaše koji su bježali sa Repovice. Miladin Ivanović tvrdio je štabu brigade da je netačan podatak o n a s t u p a n j u 1 000 italijanskih vojnika od Mostara. branioci su se prepali da će ih partizani jdsjeći od grada. Neprijatelju je nanijeta ogramna šteta. na leđima su mu prešli most i ušli u grad. prema ranijem naređenju. Prva brigada je zaplijenila 3 mitraljeza. pode- . bataljon prema Pomolu. i 6. bataljon uspješno vodili borbu za grad. U isto vrijeme je stigao u štab brigade i komandant 6. bataljonu da pregaze Neretvu. Treći bataljon odmah se uputio. bataljonu u oslobađanju Konjica. Zbog toga je bataljon samoinicijativno požurio ka Konjicu da se nađe bliže. Oni su. bataljona. i pobjegli su stazom prema Visu. i znatne količine opreme i namirnica. Demoliran je najvažniji železnički čvor na pruzi Sarajevo—Mostar. koja je pregazila Neretvu. Pojava partizanskih snaga i sa tih strana izazvala je paniku kod neprijatelja. ali kad je čuo borbu na Konjicu pretpostavio je da 1. jedan puškomitraljez i oko 50 000 metaka. Zahvatila ih je panika i nastalo je bježanje. bataljon nijesu dobili to n a r e đ e n j e i da se mogu naći u teškoj situaciji. Uskoro je grad bio oslobođen. jer njegov bataljon dolazi iz tog pravca. j e r ovi nijesu uspjeli da zapale plastove sijena kao ugovoreni znak za povlačenje pošto se nijesu mogli odlijepiti od gonioca. Zarobljeno je 30 domobrana. I jedna četa 6. To je bio veliki uspjeh. bataljona su jurili niz stranu ne dozvoljavajući neprijatelju da se odlijepi i.

Njihovo oduševljenje zaista je bilo veliko. 10. Dobro je organizovano i rušenje objekata i evakuacija plijena. prihvatili presudu. Eto. t. batljona. Stenografske bjeleške. Rušenja su počela još u toku borbe. 28.sene za vuču uz Ivan-planinu. f. Stab brigade je dobro rukovodio cijelom akcijom. kad je poslije 30 godina pričao o tom slučaju. 30 ) Oslobođenje Konjica imalo je i veliki politički značaj. 1. bataljona. 2/1. k. Kolona i vidici. Govorio je politički komesar 1. Konjički partizanski odred imao je stalne veze sa stanovništvom grada. a ostale samo oštećene. Napad na Konjic je bio prva borba 1. str. bataljona Pera Ćetkovića da počne napad i komandanta 3. Dvije lokomotive su uništene. 57. Ovoga puta bataljoni se nijesu žurili da napuste grad. proleterske Filip Kljajić —Fića. ali disciplinovano. ocenjujući da se zadatak može izvršiti. str. desilo se u Konjicu i nešto što je pomutilo radost pobjede borcima 1. 701. 143. . d. knj. Ipak su bili uznemireni i tužni. R. brigade za veće i jače branjeno naseljeno mjesto. str. Zapaljeni su svi vojni objekti. i 19. B. kao i obično kad se uspije. Borci i rukovodioci su pokazali veliku hrabrost i snalažljivost. nije mogao da sakrije suze. Vojvodić. članak Rodaci. proleterske brigade. str. inicijativa komandanta 1. Borci 1. Politički komesar čete u kojoj su bili strijeljani borci. str. G. bataljona. Izvještaji predstavnika Vrhovnog štaba.31) s« Izvještaj štaba 1. A-VII. 24. 23. i to im bio jedini prekršaj. Drugi bataljon je mogao samo da zažali što je daleko odmakao i nije mogao pomoći svojim drugovima. ratni sud ih je osudio na smrt! Na strijeljanju su klicali Komunističkoj partiji i narodnooslobodilačkoj borbi. Na dan oslobođenja u gradu je održan miting na kojemu je prisustvovao veliki broj građana. U samom gradu bilo je mnogo pristalica narodnooslobodilačkog pokreta. d. knj. k. bataljona su teška srca. Oslobođenjem Konjica ojačala je vatrena moć jedinica. 5. ne toliko zbog zaplijenjenog naoružanja koliko brojem zaplijenjene municije i jačanjem borbenog morala. Takođe treba istaći drugarsku brigu i budnost 6. Priznali su to. kao pod br. Kragujevački bataljon. a da se ne poremte osnovne zamisli Vrhovnog štaba. članak Prva proleterska. Dva njegova borca. 389. R. narodni heroj Đoko Vukićević. svojevoljno su uzeli iz jedne privatne radionice jedan kačket i jedan sako. dva omladinca. Neđeljković. Moj bataljon. nalagala ju je opšta situacija i težnja da se što sigurnije ostvari glavni cilj. A-VII. Oslobodilački rat. 701. f. svjesni da su ciljevi revolucije i zadaci Partije iznad svega. 1. Jovanović. bataljona R a j a Nedeljkovića koji je brzo i energično dejstvovao kad je počela borba kod 1. proleterske brigade. Na žalost. II. 2/1. kojemu pripada najveća zasluga za oslbođenje Konjica. 18. Vešović. »i Izvještaj štaba 1. Opreznost Vrhovnog štaba bila je razumljiva. d. str. 58. Iako su bili dobri omladinci i h r a b r i borci. Za pohvalu je. 272. knj. pokazalo se da proleteri nijesu dovoljno stručni za t a j posao. Zbornik. i ispoljio p r i m j e r n u inicijativu i veliku odgovornost.

navedeno djelo. brigade napadali su sa juga i istoka. Izvještaj 3. 421. 1. pa su i od Italijana tražili da tamo upute jednu novu armiju. jula još i 3. do 12. Nijemci su bili okupirani borbama na Istočnom frontu. 34 ) Naređenje Vrhovnog komandanta. 28. brigadi i 4. U Prozoru se tako prikupilo oko 450 vojnika. i iz Zenice jedna polučeta i sa Ivan-planine 1. ustaškog bataljona. domobranskog zbora. nije raspolagao snagama da zaustavi njihov prodor. Početkom jula u Prozoru je bilo svega desetak žandarma. Dalmaciji i Sloveniji. . k. 1. Italijani su bili povukli svoje jedinice iz III i II okupacione zone. 134. str. f. prema otporu. navedeno djelo.Oslobođenje Prozora Prelaskom preko komunikacija Sarajevo—Mostar izvršen je n a j važniji dio planiranog marša grupe proleterskih brigada na zapad. fond NDH. II. 36. d. U z i majući u obzir sve te elemente Vrhovni štab je naredio 2. i k. str. Oni su svakodnevno dobijali izvještaje o približavanju jakih partizanskih snaga i neprekidno su tražili pomoć. i 4. fond NDH. fond italijanske dokumentacije. 1. Leković. brigade da oslobode Prozor. Sve je spalo na snage NDH. četa 17. bez 1. t. Komandant 3. 3. 122—126. M. A-VII. brigadi da nastupaju u pravcu Gornjeg Vakufa. k. Zbornik. zbunjen i trenutno slab. domobranskog zbora iz Sarajeva. 32 ) Vrhovni štab je bio u povoljnijoj situaciji. Vrhovni štab je odmah uočio da mu nastala situacija pruža nove mogućnosti za akciju. d. 12. 26. 32 M. puka. 88 M. A-VII. brigadu je uputio ka Prozoru. d. str. Uskoro je stigla jedna četa 20. čete. f. k. Domobranska dokumenta. Četvrti bataljon je napadao pravcem Gornji Vakuf—Prozor i trebalo je da prekine vezu između ta dva grada. kroz čije operativno područje je prolazila grupa proleterskih brigada. d. 7. 7. 2. 56. Od 10. 33 ) Vrhovni štab je dao zadatak 3. 71. procijenio da je neprijatelj u cjelini iznenađen. To je doprinijelo da izostane njihova aktivnost. d. d. Dva bataljona 3. f. Glavni štabovi domobranske i ustaške vojske pokušali su da pronađu bar neku jedinicu koju bi mogli izdvojiti za dejstvo u ugroženom p o d ručju. jer su oni bili jedina snaga koja je mogla nešto učiniti protiv jake grupe proleterskih brigada. A-VII. 5. 2. bataljon 15. Italijanska dokumenta. jula iz Sarajeva je n a j p r i j e upućen jedan bataljon crne legije i jedna ustaška četa. f. 55. ustaškog bataljona i vod mitraljeske čete 9. 2. Iako mu nijesu bila poznata razmimoilaženja između Italijana i NDH on je. i 3B. 71. tako da je grad bio gotovo opkoljen. 2. fond NDH. k. 204. A-VII. d. k. Leković. i. a 1. domobranski zbor nije imao snaga ni da posjedne napuštene garnizone. ka Bosanskoj krajini. i 3. a 3. a 11. i 9. pješadijskog puka domobrana. knj. navedeno djelo. Leković. 141—148. jačini neprijateljskih snaga i brzini njihovog reagovanja. str. Tih dana Vrhovni štab je dobio i obavještenja o uspješnom razvoju ustanka u Bosanskoj krajini. bataljonu 1. f.

četa 17. pod zaštitom mitraljeske vatre. Zbornik. čete 4. Prva četa se povukla na Krmsku glavu. jula.U vrijeme priprema napada 4. umjesto da izbije na polazne položaje za napad. f. bataljon je nastupio u pravcu Makljena. Tako je bataljon. k. . jer. brigade obuhvatili su grad sa juga i jugoistoka. Prema planu 4. Ustaše su izvršili juriš i primorali je na povlačenje. »šteta bi bilo da nam pobegnu i odnesu oružje«. Vod 4. bataljona našao se između ustaša te čete i onih koji su branili grad. studentkinja tehnike. prva žena politički komesar u 1. Neprijateljska avijacija bila je veoma aktivna i stalno izviđala i bombardovala okolna sela. Nanijela je brigadi znatne gubitke. do sela Majdana. . U trenutku kada se vod 3. bataljona. a četiri bataljona 3. II. 2/1. neustrašivi borac i izvanredan drug. iz koje je neprijatelj dejstvovao jakom mitraljeskom i minobacačkom vatrom. bio prinuđen na odstupanje. Kada je topčić »pito« pogodio »5 izvještaj štaba 4. Prvi neuspjeh u napadu na Prozor iznenadio je Vrhovni štab. Proleteri su morali da zauzimaju rov po rov. a 4. sandžačke brigade nijesu uspjele da zauzmu polazne položaje za napad na grad. 5. bataljon rastjerao grupu ustaša sa Makljena. 36 Naređenje Vrhovnog komandanta. 36 ) On ni ovom prilikom nije bio upoznat da je u grad stigla crna legija i da je garnizon dvostruko jači nego se pretpostavljalo. knj. On je bio obaviješten da u gradu ima 150—200 ustaša. 35 ) Ni jedinice 3. 13. 56. Naročito je bila jaka odbrana Kule. d. politički komesar 1. čim je Vrhovni komandant obaviješten 0 jačini otpora neprijatelja. bataljon n a j p r i j e r a s t j e r a j u neprijateljske grupe sa okolnih brda a onda. d. 25. brigade zauzeo Kozje stijene i tako stvorio mogućnost za upad u Prozor. Međutim. . Tada su sve jedinice krenule u napad na grad. sandžačka i 4. u zoru napadnu i na varošicu. Odbranu u samom Prozoru je organizovala crna legija a druge snage su isturene na okolne visove. t. rovova i nekih utvrđenih kuća. 701. gdje je pokušala da zaustavi nastupanje crne legije. ustaškog bataljona crne legije. sa tri časa zakašnjenja. A-VII. čete približavao serpentinima na putu ka Makljenu iznenada je izbila od Gornjeg Vakufa 3. Tom prilikom je smrtno ranjena Olga Jovičić. orijentišući se ka Prozoru. predratni član Partije. I rudarska četa se povukla pod jakim pritiskom ustaša. 37 ) Napad na Prozor počeo je u 8 časova. Vještim manevrom i prebacivanjem. koji su dominirali Prozorom. Neprijatelj se uporno branio iz bunkera. proleteri su se ipak izvukli bez gubitaka. Stab bataljona je procijenio da je odbrana Prozora jača nego se očekivalo i predložio je Vrhovnom komandantu da tamo pošalje još snaga. Proglašena je za narodnog heroja. 151. domobrana i milicije i smatrao je da to neće biti težak zadatak za tri proleterska bataljona. Peti bataljon je posjeo položaje na Makljenu. odlučio je da se napad odloži za 24 časa 1 da cijela 3. proleterskoj brigadi. bataljon 1. bataljon je napadao na Kozje stijene i Debelo brdo. str. Najprije je 5. bataljona.

vod ustaške čete 17. Tvrdi zidovi trospratnog samostana. U napadu na Sćit učestvovali su 1. proleterske južno od Prozora u sela Paroši. k. 163—165. Oslobodilački rat. To im je bio prvi vatreni okršaj. Bezmalo sva okolna sela su katoličke vjeroispovijesti pa bi paljenje crkve i samostana vjerovatno negativno politički djelovalo. zvonik crkve i položaj samostana na uzvišici koja je dominirala okolinom. pružali su idealne uslove za organizaciju odbrane. Poslije toga odmora brigada je izbila zapadno od Prozora u sela Podbor. knj. Prema jačini vatre bilo je očigledno da se oni neće predati do poslednjeg metka. Vrhovni komandant je dozvolio da se brigada odmori j e dan dan poslije zamornih marševa i borbi. a onda se organizovano povukli u pravcu Gmića. 3 su zarobljena. Dedijer. nastalo je kolebanje. Oni su u zoru u snažnom naletu upali u rovove. članci Prva proleterska. a 4 žandarma. Borba za oslobođenje Šćita Još dok su trajale borbe za Prozor Vrhovni štab je prebacio glavninu 1. Lj. Ipak. Tako je Prozor oslobođen. da ih očisti od ustaške milicije i pripremi se za nastupanje prema Ravnom gdje je trebalo da se sretne sa partizanima iz Bosanske krajine. knj. i 3. Drugi je bio u rezervi. d. 14 ustaša. str. brigade. Na tom terenu brigada je bila u isto vrijeme i lijeva pobočnica cijele grupe brigada. M. bataljona — 27 vojnika. 6. naročito među ustašama 3. Na zvonik crkve branioci su postavili puškomitraljez iz kojega su mogli tući svaku tačku na zemljištu oko samostana. Varga i B. Stab brigade je bio u dilemi šta da radi. Dnevnik. 39 ) Na molbu komandanta 1. ali su tek poslije petočasovne borbe uspjeli da istjeraju neprijatelja. jula. neki su uspjeli da se provuku između jedinica i pobjegnu. bataljona. 1. Skrobučanu i Donju Višnjevicu. Kopčiće i Šćit. u kojoj su bili sami mladići. . V. bataljon. Na ivicama sela kopani su rovovi. 193—199. Nekoliko ustaša i žandarma je ubijeno. sa malim prozorima. ss Stenografske bjeleške. 9. Jakšić. 1. navedeno djelo. gotovo još djeca. Oko podne ustaše su pobjegle iz rovova i bunkera u centar grada. Naselja oko Sćita uglavnom su bila proustaški raspoložena. Milović.neprijateljev minobacač. Zajedno su organizovali odbranu. 2. čete 20. 38 ) Oslobođenje Prozora mnogo je značilo za 3. str. Tome su najviše doprinijeli tri fratra. f. 274. M. Leković. U Sćitu je bilo 16 žandarma. Njima i fratrima stigao je u pomoć. brigadu kojoj je to prvi veći uspjeh od kada je stalno sa 1. A-VII. 2001. 4 milicionera i tri f r a t r a su se zabarikadirali u samostanu. Dugalić. S. sa gvardijanom samostana. brigadom. Miloševdć. V. str. 2.

Očekivali su osvetu. pomagao u žetvi. A-VII. . Od osam mina pet su pogodile cilj: Vatrom iz minobacača prvo je zapaljena konjušnica.odlučio je da se zabarikadirani neprijatelj gađa iz minobacača. str. Ustaše su i tu vatru ugasili i uporno bombama spriječavali prilaze zgradi. 701. Plamen je zahvatio i dio zgrade samostana. 165. f. spriječavaju dalje bratoubilačko klanje i da organizuju žetvu pšenice na velikom manastirskom imanju. . f. f. Uhvaćeni su samo gvardijan. Držanje i rad proleterskih jedinica urodio je plodom. 1. Dnevnik. i 3. bataljona ubacila u samostan zapaljene flaše sa benzinom. M. učestvovao na priredbama. Narod je sticao sve više povjerenja u partizane. Sela su sa neizvjesnošću očekivala dolazak »strašnih proletera«. da su sa propovedaonice sipali smrt iz puškomitraljeza. Dvojica ustaša. ali ustaše su uspjele da ga ugase. 27 i 28. 2. 2. 2. a ostali su se povukli u zgradu samostana i nastavili otpor. Fratri. Leković. 40 ) Na oslobođenoj teritoriji oko Prozora ostali su 2. zborovima i igrankama. . d. Pro vukli su se na spoju između 1. d. ubijeni su u t o r n j u crkve. Dobili su zadatak da u politički i vjerski zatrovanoj sredini obj a š n j a v a j u ciljeve partizanske borbe. k. Neki seljaci su odmah. V. Umjesto osvete dočekali su proletersku visoku političku svijest i — širokogrudost.Mora se priznati da su ovi banditi imali dosta odmjeren takt prema seljačkom dijelu naroda i da su ga uspjeli uglav40 Izvještaji štaba 1. bataljon. a muslimansko selo Kopčići je uglavnom prijateljski dočekalo partizane. Uspješno su objašnjavali seljacima zbog čega je zapaljena crkva. d. i k. navedeno djelo. 40. str. Brigada je pretrpjela velike gubitke — 7 mrtvih i 10 ranjenih. U izvještaju velikog župana Plive i Rame piše. 1985. Vešović. 200—202. ustaše i žandarmi iskoristili su pomrčinu i grmljavinu i uspjeli da se izvuku iz samostana. da su bili najzatrovaniji inspiratori borbe protiv partizana. predali oružje. str. Stenografske bjeleške. bataljona i pobjegli. i 6. Iz nekih od tih sela prijavili su se i prvi dobrovoljci u partizane. 1990. R. sa puškomitraljezom. sarađivao sa njima. Dedijer. i k. Sa n j e se vatra prenijela na crkvu. A-VII. i rečeno im je da su f r a t r i crkvu pretvorili u bunker. Strah ih je bilo i zbog toga što je iz n j i h bilo dosta koji su ubijali i palili susjedna srpska sela Ravno i Vukovsko. na poziv štaba brigade. 3. proleterske brigade. sa puškom. U toj borbi protiv male grupe fanatika izgubila je dva puta više nego u borbama na pruzi Sarajevo—Mostar i za oslobođenje Konjica i Prozora. k. još jedan f r a t a r i jedan žandarm. 2/1 d. Zatim je grupa boraca 3. Kolona i vidici. na primjer. U toku noći pala je jaka kiša i vidljivost se veoma smanjila. f. i ovo: ». I rado je prodavao svoje proizvode. 2. jer drugog riješenja nije bilo. 141—142. 41 ) I neprijatelj je priznavo da su partizani dobro postupali sa narodom i da imaju uspjeha.

proleterske u pomoć 4. f. fond NDH. II. k. 3. f. a gradsko stanovništvo mahom za sebe i svoju ideologiju dobiti.« 42 ) Oslobođena Prozorska kotlina dobrodošla je grupi proleterskih brigada da malo predahne i kao baza za dalje nastupanje i za vezu sa Hercegovinom i Crnom Gorom. f. 56. i 4. Izveštaj načelnika Vrhovnog štaba. U n j e m u je bilo pet ustaških četa 10. Kao pod br. 232—239. Leković. t. d. i 17. bataljona. 154. 4 « Naređenje Vrhovnog komandanta. Neprijatelj je bio dovukao jaka pojačanja u ugroženo Bugojno. iskopao je rovove i na nekim pravcima postavio bodljikavu žicu. Četvrti bataljon je izgubio jednog borca a trojica su ranjeni. Zbornik. knj. brigadi da oslobode Bugojno. brigadi. Pored pješadijskog naoružanja raspolagali su jednim topom i jednini oklopnim automobilom. d. d. brigada malo šta su o tome znali. 56. 71. Činio je to smišljeno i znalački. str. d. A-VII. jula da organizuju novi napad na Bugojno. da presijeku komunikacije od Donjeg Vakufa ili da zauzmu ili blokiraju to « Izvještaj Velike župe Plive i Rame. dobro organizovanu v a t r u i bili primorani da odstupe. 44 Izvještaji domobranskih jedinica. 7. str. t. str. 43 . 11. 44 ) Slabo organizovani napad na jaku odbranu Bugojna nije uspio. tri čete 1. jula. 41. 1986. koja je dominirala poljem i odbranom grada sa juga. 7.nom neutralisati. brigade i oštro im je zamjerio zbog toga. f. 92. Napad na Bugojno Sredinom jula Vrhovni komandant je naredio 2. knj. a Rudarska četa je zauzela centralu. 43 ) Naravno 2. A-VII. i k. Leković. k. Bataljoni su naišli na snažnu. 4. 31. 45 ) Vrhovni komandant je bio veoma nezadovoljan neuspjehom 2. A-VII. 2. navedeno djelo. fond NDH. 50. 46 ) Tim brigadama je naredio 17. 9. 30. proleterske napadao je sa dvije čete na Goricu. Zbornik. knj. i 4. t. k. d. bataljona 15. k. Napad je izvršen između 16. Jedinice su se povukle na polazne položaje. M. enrgično je zaveo red hapseći paničare i neke izbjeglice iz Prozora. knj. i 4. bataljon 1. d. navedeno djelo. Bogata prispjela žetva na velikom samostanskom i m a n j u omogućila je dobru ishranu iznurenih jedinica i ranjenika. 5. Neprijatelj se u ž u r bano utvrđivao. Odbranom grada komandovao je komandant operativne zone 3. II. f. d. 202—210. Oslobodilački rat. i 10. « Stenografske bjeleške. Na pravcu Gorice glavnina bataljona je dočekana iz zasjede i primorana da odstupi. 1. IV. M. d. puka domobrana i nešto milicionera i žandarma—ukupno oko 900 vojnika. str. 6. i Zbornik. Četvrti bataljon 1. 268. 5. fond NDH. 195. domobranskog zbora. On je uputio 4. 2. A-VII. 9. i 20.

48 ) Treba reći i to da je neprijatelj pravovremeno uvidio opasnost koja mu prijeti i doveo jake snage. ili preko Vrbasa. U zoru 22. Zbornik. II. 38. i 4. koji je takođe napadao preko Vrbasa. pa je u toku dana potisnuo te bataljone sa komunikacije i iz Donjeg Vakufa prebacio u Bugojno još jedan bataljon crne legije. Neprijatelj je bio svjestan te opasnosti. jula insistirao da se napad. 107. t. knj. jula uveče pristigle. Leković. brigade. II. koji je bio pripremljen za jedan dan. i preko polja upao u prve kuće. stir. bataljon 1. jula napad je obustavljen. Uspio je da razbije nekoliko neprijateljskih grupa i izbije u centar kod crkve. jednu četu 5. nije imao uspjeha. nadasve. 107. brigada nijesu ušle u grad. brigade su prešli preko rijeke Vrbas i kod Kopčića porušili prugu. knj. 5. ne prvi put. d. Zbornik. bataljonom 1. Jedna desetina tog bataljona bila je odsiječena i ostala u gradu. « Naređenje Vrhovnog komandanta. str. Sa tim snagama garnizon u Bugojnu je bio blizu dvostruko jači nego prilikom prvog napada na njega. str. d. kada 2. 276. izgubivši tri borca. knj. Prema planu napada glavni udar je trebalo nanijeti sa sjeverozapada. 90—93. nije bilo dobro organizovano ni sadejstvo između bataljona a. proleterske je bez teškoća prešao preko mosta na Vrbasu kod Čaušlija. Oslobodilački rat. smatrajući da je za uništenje neprijatelja u Bugojnu dovoljno osam bataljona.mjesto. Izvještaj načelnika Vrhovnog štaba. 5. « Naređenje Vrhovnog komandanta. 5. Brigade su odmah počele sa pripremama za drugi napad na Bugojno. i 19. bataljon 1. 109. 47 ) Napad je počeo u određeno vrijeme. brigade. odlučujuće je uticalo da se doživi neuspjeh. i 3. 5. Noću između 18. brigade dočekani su jakom vatrom i nijesu mogli prodrijeti u grad. gdje je dočekan jakom vatrom i primoran da se vrati preko rijeke. knj. da je umješno organizovao odbranu i da se uporno branio. dospio do prvih kuća. II. Primjedbe predstavnika Vrhovnog štaba. Bataljon je pregazio Vrbas. II. preko Gornjeg Vakufa. ustaškog bataljona i jedna oklopna kola. proleterske su 17. Vrhovni komandant je 20. 39. str. Bataljoni 2. ali je. Ni 3. navedeno djelo. Za t a j napad Vrhovni komandant je pojačao svoje snage još sa 1. M. d. zbog toga što su podcijenjene neprijateljske snage. bataljon 1. 38. izvede. Neobaviješten o dolasku novih neprijateljskih snaga u Bugojno. jako utvrđenih rejona. Napad nije uspio jer su brigade oklijevale. kod Bugojna. str. presjekli cestu Donji Vakuf—Bugojno i zauzeli položaje sa kojih je trebalo da spriječe dolazak pojačanja neprijatelju u Bugojno iz Donjeg Vakufa. P o m a n j k a n j e obavještajnih i drugih podataka. knj. jula 1. Janković. proleterska brigada. B. t. 265—272. bio primoran da se povuče. Zbornik. d. t. Prvi i 3. gdje su se nalazile ostale snage određene za napad. t. brigade i 4. u jednoj šupi. Prvi bataljon 1. i 4. bataljon 4. odnosno što podaci o n j i m a nijesu bili ni približno tačni. a ne preko Gorice i Gradine. . gdje je pritajena provela dan i u toku slijedeće noći se izvukla. 1. 4. Zbornik. 40. str.

i 4. Nagomilane neprijateljske snage u dolini Vrbasa predstavljale su ozbiljnu opasnost. Ipak štab brigade nije poticijenio neprijatelja i u napad je poslao tri bataljona. Drugi i 3. Komandant garnizona je tražio pomoć iz Livna i Posušja. proleterske brigade. k. i 3. brigadi ili da ide na izvršenje predviđenog zadatka. Neprijatelj u Duvnu bio je zadovoljan što je u toku dana »uspio« da odbije napad partizana. pitao je Vrhovni štab. jula. a 3. čuvali borce i čekali da padne noć. Zbog toga nije čekao noć između 27. crnogorsku brigadu ka Gornjem Vakufu. u sadejstvu sa krajiškim jedinicama. 2/1. Bataljoni su prilegli. odakle su dočekani jakom vatrom. i 28 jula kada je bilo predviđeno da izvrši napad. što je i ulivalo malo nade snagama u Duvnu. . Stvoreni su povoljni uslovi za nova ofanzivna dejstva. 49 ) Prema dobijenim naređenjima 1. za širi politički rad i za stvaranje nove slobodne teritorije. Prva proleterska i 3. 30 milicionera i 7 žandarma.Oslobođenje Duvna Oslobođenje Prozora i Scita označilo je s p a j a n j e grupe proleterskih brigada sa krajiškim partizanima. Sa sjevera i zapada su napadali 2. f. 41. A-VII. Štab 1. Prva proleterska je žurila prema Duvnu. iako je dobio zadatak da nastupa prema Duvnu. brigada zadržale na položajima prema Kupresu. Bugojnu i Rami. i 3. Još kada je primijetio partizanske 4» Izvještaj štaba 1. ali neuspjeh kod Bugojna znatno je pogoršao uslove za njihovo dejstvo. d. proleterske je ocijenio da je posada u Duvnu malobrojna i da je može lako uništiti. bataljon ispred sela Blažuja. a koji su. nego je to učinio 25. brigada su krenule ka Šujici i Duvnu. bataljon su u nastupanju odbacili m a n j e neprijateljske snage iz Mokronoga i Eminova Sela i izbili pred grad — 2. za čvršću vezu sa partizanskim odredima u Hrvatskoj i Sloveniji. Komandant garnizona u Livnu mu je obećao da će poslati pomoć. 50 ) Među njima su bili i 11 ustaša koji su pobjegli iz Šćita. uplašeni. da bi s te strane iznenadio neprijatelja. na komunikaciji Kupres—Šujica. Time je praktično završen pohod brigada prema Bosanskoj krajini. proleterske brigade. Treća brigada je lako oslobodila Šujicu i ostala na položajima u Donjem Malovanu. da li da se vrati i pomogne 4. a i da bi mu onemogućio bježanje prema Posušju. nadajući se obećanoj pomoći iz Livna. ispred Gradine. kad je u Vukovskom doznao da neprijatelj potiskuje 4. Preko mještanskih jedinica dobila je podatke o neprijatelju i skicu odbrane grada. U Duvnu je bilo oko 70 domobrana. preko polja. bataljon sa istoka. dok su se 2. 40 ustaša. 701. No pomoć nije stizala. bataljon. paničarski djelovali na posadu. prepucavali se gotovo cio dan sa neprijateljem. sandžačka su poslije oslobođenja Sćita bile spremne da prodiru dalje. a 6. Štab 1.

f. komandant garnizona je uvidio da će uskoro biti obuhvaćeni kao u kliještima. knj. k. . Vukovsko i neka sela oko Duvna oduševljeno dočekali brigadu. d. Mnoga ustaška zlodjela nametala su obavezu da se intenzivno i bez prekida radi na tom terenu. i k. pa je. Stanovnici popaljenih sela nijesu u proleterskim brigadama vidjeli samo svoju zaštitu.. iz sela Sarajlija duž ivice Duvanjskog polja prema putu za Posušje. nego su doživjeli da vide pozitivne promjene u držan j u stanovništva u dotadašnjim proustaškim selima. U Konjicu: . proleterska se ponovo našla u situaciji sličnoj onoj oko Foče i u istočnoj Bosni: da spriječava bratoubilačko uništavanje. U toku noći očistili su od ustaške milicije sva sela oko Duvanjskog polja. čim je počelo da se smrkava.. 1.. . 2. Oslobodilački rat. 1. 180. Izvještaj 9. uništene domove i jame pune leševa. proleterske nijesu na vrijeme primijetili povlačenje neprijatelja sa položaja i napali su u prazno. a zatim su upućeni da gone neprijatelja. si Izvještaj štaba 1. 7. str.« 52 Politički rad brigade u narodu bio je nerazdvojni dio cjelokupne njene aktivnosti. d. k. u Ravnom i Vukovskom: . Stenografske bjeleške. k. 56. f. 3. klanja. 2. Razumljivo je što su Ravno. na maršu ka Prozoru i u nekim selima oko Šćita: . u nekim selima oko Duvna: . pješadijskog puka domobrana. i 9. 51 Mada brigada nije uspjela da uništi neprijatelja.. 701. na putu Livno—Duvno. 2. Ta sela su pretrpjela strašni ustaški teror. f. d. pljačke i paljenja. A-VII. . uvijek su iznošena i zapažanja o tome kako narod dočekuje partizanske jedinice. bataljon) prema Stipančićima. cijela akcija je izvedena smjelo. d. 1985. ali su ipak primili naše borce«. Bataljoni 1. M. 4. 2/1. i k. u selu Prisoju: . . . Zbornik. IV.. A-VII. 2. 140. str. 3tr. Pored podataka o marševima i borbama.»narod nas je dobro primio«. 8. izvukao ljudstvo i pobjegao prema Prisoju i Posušju. taktički je bila dobro zamišljena i. 1990. 291—297. što je n a j važnije. Duvno je oslobođeno bez gubitaka. što je uveliko bio rezultat pojave i političkog rada proleterskih jedinica. brigade to je priznao slijedećim riječima: ». f.»narod nas je dočekao sa oduševljenjem«. d. knj. navedeno djelo. . t. 30.kolone preko Kovač-planine (bio je to naš 4. Preživjelo stanovništvo je stalno strahovalo od ustaškog garnizona u Kupresu i od nekih proustaških sela. d. . Poslije ulaska u grad bataljoni su priredili manifestacije.»takođe smo oduševljeno dočekani od naroda«. Nailazeći na popaljena sela. ubijanja. Leković. pa je i t a j rad u n j e n i m izvještajima redovno pominjan.Za pohvalu je vaša brzina kojom ste ovoga puta dej- stvovali. » n a r o d nas je sa simpatijama dočekao«.. i. Vrhovni komandant je bio zadovoljan i u naređenju štabu 1. da razbija vješto raspirivanu m r ž n j u među ljudima raznih nacionalnosti ili v j e r a i da se bori za ideje bratstva i zajedničke borbe protiv zajedničkog neprijatelja.»seljaci su bili proustaški raspoloženi. A-VII. 377—392. f. 277. fond NDH. proleterske brigade.

sa vodom oklopnih kola. naredio. Iz Bugojna je ka Šujici 25. jula krenuo bataljon crne legije. Na toj slobodnoj t e ritoriji ostali su dva jaka neprijateljeva uporišta. j e r su se partizanske jednice bile povukle sa tog terena. operativne zone i prema Kupresu 2.Borbe oko Šujice i Duvna Pad Duvna je zaplašio i ustaško domobranske posade u Posušju i Livnu. proleterska nije nastavila gonjenje prema Posušju. ustaški garnizoni u Kupresu i Livnu. na osnovu izvještaja izbjeglica »procijenio je« da je Duvno napadalo preko 3000 partizana. iz pravca Bosanskog Grahova jedinice 4. Poslije pada Šujice i Duvna neprijatelj u Livnu našao se odsiječen. operativne zone Hrvatske i partizanske odrede u Bosanskoj k r a j i n i i time znatno pojačao grupu proleterskih brigada. dijela snaga koje su se nalazile u dolini Vrbasa. dva bataljona 4. kao pod br. Ali 1. osim u avijaciji. od tog napada se odustalo j e r su se od Kupresa iznenada pojavile jake neprijateljske snage. jula. u čije operativno područje je spadalo i Livno. j e r je za tako nešto morala da traži odobrenje od Italijana. 51. krajiški partizanski odred napadnu Livno noću 30. P r o t j e r i v a n j e m ustaša i domobrana iz Sujice i Duvna proširena je teritorija koju su 1. za izviđanje i bombardovanje. sandžačke brigade kod Donjeg Malovana. nije mu mogla uputiti pomoć. Šesta divizija domobrana. proleterska i 3. A oni nijesu bili voljni da odobre slanje takve pomoći. On je odmah poslije uspostavljanja veze sa štabom 4. i mnogobrojne izbjeglice iz sela oko Duvanjskog polja. operativne zone i 5. koji su pobjegli iz Duvna. kojoj se komanda nalazila u Mostaru. Međutim. krajiški odred. Paniku su povećavali ustaše i domobrani. 64) Napad je iz pravca Posušja obezbjeđivala 1. jula. da 3. T a j bataljon je sa Izvještaj 9. sandžačka brigada. Ukoliko bi se u tome uspjelo lakše bi se mogla braniti slobodna teritorija. puka domobrana u Livnu. zbora domobrana. . Na toj teritoriji Vrhovni komandant je stavio pod svoju neposrednu komandu i jedinice 4. čak i od glavnog štaba u Zagrebu. Livnu je pomoć obećao jedino komandant 3. operativne zone na planini Cincaru i sa komandama k r a jiških jedinica. na planini Dinari. Manji otpor su mu pružili dijelovi 3. brigada oslobodile i povezale sa slobodnom teritorij om u zapadnoj Bosni i Dalmaciji. 53 ) U Posušju je vladala panika i uznemireni domobrani više su se spremali da bježe nego da se bore kada se pojave p a r tizani. ne nailazeći na otpor. proleterska brigada. j e r je već imala naređenje da se priprema za napad na Livno. Komandant garnizona u Livnu uporno je tražio pomoć. i 3. pješadijskog puka. koja je dio snaga orijentisala prema Prologu. 26. Bilo ih je neophodno likvidirati. Komandant 9. i stvorili bi se povoljni uslovi za nastupanje prema dolini Vrbasa.

58 Isto. d. 5 6 š t a b 1. Zato je štab brigade i bio vrlo oprezan. 55 ) Jedan kamion ustaša. i 6. sa vodom oklopnih kola. krajiški odred bili su vrlo aktivni i napadali su neprijatelja na pravcu Zloselo-Kupres i pokušavali da presijeku cestu Bugojno-Kupres kod Velikih i Malih vrata.28. 5« Izvještaj štaba 1. k. 57 ) Brigada nije odmah napala dosta male snage u Duvnu jer nije imala sredstva za borbu protiv oklopnih automobila. A-VII. knj. sandžačka. d. 71. proleterske brigade. 49. d. IV. 2. i 6. f. poslije tog neugodnog iznenađenja. krenuo je iz Šujice ka Duvnu. A-VII. proleterske brigade. f. A-VII. 2. t. . Druga proleterska brigada i 3. proleterska je stalno tukla neprijateljske snage koje su se kretale između Šujice i Duvna. Izvještaj oružničkog krila Sarajevo. Jedna njegova kolona je pošla iz Livna ka Borovoj glavi. f. k. Nijesu očekivali neprijatelja sa te strane. čuvao je borce. Vrhovnom komandantu je napisao: » . 3. brzo je usmjerio jedinice p r e m a Duvnu. krajiški partizanski odred. 49. proleterske brigade.« 58 Neprijatelj je i dalje bio veoma aktivan. 56. Zbornik. Glavna pažnja je poklonjena uništen j u neprijateljske kolone koja je prodrla u Duvno. 3. Goneći poljem stado ovaca ušli su u grad i uspjeli da oštete jedan oklopni automobil. proleterska brigada i 3. Nju je dočekao bataljon »Vojin Zirojević« i prisilio da se vrati u grad. proleterske bili su potpuno iznenađeni. k. d. Komandant Livna je procijenio da su partizanske snage oko Livna jake i da nema dovoljno snaga da se sam probija ka nekom od susjednih garnizona. ali su naišli na oklopne automobile i vratili se. Zato se orijentisao na organizaciju odbrane očekujući da će u međuvremenu snage spolja uspjeti da razbiju obruč oko grada. 57 Izvještaj štaba 1. u susret snagama koje su nastupale od Kup resa prema Duvnu. d. a 1. 11. Još u toku noći upućeni su dijelovi 4. bataljona poslužilo se lukavstvom. bataljona 1. 317. Prodor ustaških snaga iz Kupresa ka Duvnu uticao je na Vrhovni štab da promijeni pripremljeni plan za napad na Livno i da ga odloži na neodređeno vrijeme. 7 6. I dijelovi 4. i k. čak ni flaše sa benzinom. . Ipak su se bataljoni na vrijeme sklonili sa ceste i uspjeli da izbjegnu vatru oklopnih automobila. 13. bataljona da izvide jačinu neprijatelja u Duvnu. Jedno odjeljenje 6. Pošto nemamo odgovarajuća oružja ne možemo da povedemo uspešnu borbu protiv 6 tenkova koji krstare između Duvna i sela Blaižuja. Svega dva borca su lakše ranjeni. d. 59 ) Treća sandžačka brigada sprečavala je nadiranje snaga iz Kupresa ka Sujici. 1986. iako je u selu bilo samo 17 ustaša. fond NDH. A-VII. f. jula stigao u Šujicu. Dijelovi 4. Stenografske bjeleške. bataljona ušli su u Blažuj. j e r je tamo bila 3. f. a prema Kupresu i 2. 137 . str. Neprijatelj je ipak postigao uspjeh na duvanjskom pravcu S obzirom na to da je komandant garnizona u Livnu stalno tražio ss Izvještaj domobranskih jedinica. 2. 3. k. 3.

a sa sjevera 1. proleterske brigade. Pad Kupresa bi potpuno poremetio sve njihove planove u borbi protiv proleterskih brigada. Zato je štab odlučio da napad pripremi za iduću noć. brigadom i Vrhovnim štabom. Brzi pad Borove glave doveo je glavninu 1. komandanti ustaških i domobranskih jedinica iz Bugojna riješili su da deblokiraju Livno. 52. Sa juga je trebalo da n a p a d a j u tri bataljona 1. Prvi bataljon 1. 00 U toku priprema za proboj štab 1. jula preko Borove glave u Livno. 61 Vrhovni štab je ocijenio da je neophodno uništiti neprijateljske snage na Borovoj glavi. proleterska je snažno napadala prema Zloselu i Kupresu. k. ocijenili su da i Kupres može pasti i da bi tada njihove snage oko Šujice ostale odsiječene i opkoljene. Vrhovni komandant se složio sa tom odlukom. On je čitav dan i sam trpio jaku artiljerijsku vatru i avionska bombardovanja. Drugi bataljon 1. f. sandžačke. I neprijatelj je pažljivo analizirao svoj položaj. U to vrijeme 2. proleterske brigade u vrlo nepovoljan položaj. doture garnizonu municiju i namirnice i svojim dolaskom ojačaju borbeni moral njegovoj posadi. Štab brigade nije imao dovoljno podataka za iole sigurniju procjenu njegovih snaga i n a m j e r a pa je odlučio da se u toku noći probije preko komunikacije Šujica — Livno i na planini Cincaru poveže sa 3. što je znatno doprinijelo slabljenju aktivnosti neprijateljskih snaga prema Livnu i Duvnu. a naročito u sadejstvu sa snagama u Šujici. Bilo je rizično zadržati se na tom prostoru oivičenom cestama sa kojih je neprijatelj svakog trenutka mogao preduzeti napad. proleterske je dobio naređenje Vrhovnog komandanta da napadne neprijatelja u Duvnu. A-VII. Partizanski bataljon »Vojin Zirojević« nije mogao da ga zaustavi. Nepotpuni bataljon crne legije. Komandanti njegovih snaga u rejonu Borove glave i Šujice. prodro je 29. Bataljoni 3. brigade trebalo je da napadaju Šujicu i položaje na okolnim visovima Suhovrhu i Borku. proleterske nalazio se na planini Ivoviku i nije stigao da pomogne bataljonu »Vojin Zirojević«. sa »« Izvještaj štaba 1. Nijesu to učinili jer im je bilo daleko važnije da sigurno obezbijede Vrhovni štab. takođe nijesu napali tu ustašku kolonu koja je nastupala ka Borovoj glavi. praćen oklopnim automobilima i uz podršku artiljerije i avijacije. proleterske.pomoć. Naređenje je primljeno kasno jer su jedinice već nastupale ka cesti Š u j i c a — L i v n o i nije ih bilo moguće vratiti i u toku noći napasti Duvno. koji su bili blizu Suhovrha. 2/1. proleterske i 4. Našla se na malom prostoru između cesta Duvno — Kola — Livno i Duvno — Sujica — Livno. bataljon i bataljon »Vojin Zirojević«. Zbog toga su donijeli odluku o povlačenju sa Borove glave prema Šujici. obaviješteni o jakom napadu partizana na Zloselo i Kupres. . sa čijih su dominantnih položaja mogle ometati sve trenutne planove proleterskih jedinica. bataljon 3. d. 701. koji se nalazio na planini Cincaru. Borce je iznurivala i strahovita žeđ na bezvodnim i golim brdima Ivovika.

Bombe su često sijevale. Trajala je gotovo cijelo prije podne. Jake snage na Suhovrhu i Borku bile su u stvari obezbjeđenje neprijateljskih snaga u Sujici. Manje iskusna jedinica testo da bi. bataljon 3. brigade i bez teškoća povlačio svoje snage ka Kupresu. 1. Jedinice 3. Stijović. Neprijatelj se pokazao dovoljno vješt. koje su se organizovano povlačile ka Kupresu. četa su pomogle 3. pošto na Borovoj glavi nije bilo neprijatelja. knj. Brzo je zalegao i na vatru odgovorio vatrom. brigade je. proleterske pripremili su se za napad u toku noći na Borovu glavu. proleterske brigade. bataljonu. str. 453. a onda otvorio žestoku vatru sa više strana i krenuo na juriš. Razvila se teška borba. Mrtve nije mogao iznijeti i tek sjutradan su sahranjeni. R. 199—200. Bataljon je imao 7 mrtvih i 5 ranjenih. koji je inače imao zadatak da napadne neprijatelja na Suhovrhu. Ustaše su bili došli do poginulih boraca.namjerom da povuku i snage iz Sujice i ojačaju garnizon u Kupresu. t. brigade. sandžačke brigade. Zbog toga se bataljon slobodnije kretao. zbacio ga sa kose. dok se nisu odlijepile od neprijatelja. Nijesu bili u borbenom kontaktu sa neprijateljem. Treća brigada nije te noći napala na Sujicu i okolne visove. 78. bataljon i tom prilikom pokazao svoju borbenu sposobnost i hladnokrvnost. d. izbjegla opkoljavanje i potpuno uništenje. Borci su i bombama zaustavljali razjarene ustaše crne legije. IV. brigade pokušale su da mu spriječe izvlačenje iz Sujice. Kako je paljenje vatri bio ugovoreni znak o dostignutim položajima. a vatra iz automatskih oružja nije prestajala. čim je primijetio u kakvom se položaju našao 1. i 3. izboli ih noževima i bacili niz stijene. koji su žurili da što prije unište proletere. B. str. str. avgusta neprijatelj se povukao u Kupres. te nije mogao stići da pomogne 1. bataljon je napao neprijatelja u rejonu Borka. četi. U noći između 1. a onda su sve tri čete naizmjenično štitile jedna drugu. tako zatečena i iznenađena. Jovanović. na bliskom odstojanju. ali nijesu ni očekivali da će se on povući sa tako povoljnih položaja za odbranu. bataljon. 119—124. knj. Vešović. Prva i 2. bataljon da mu pomogne. kad su se ustaše povukli. ali u tome nijesu uspjele. na kojem su se vidjele vatre. Neprijatelj ga je primijetio i pustio da nešto dublje uđe u njegov raspored. str. brigade. da se izvuče. ka Suhovrhu. 181. Zbornik. štab bataljona je pretpostavljao da se tamo nalazi 4. ali je u protivnapadu i on bio zbačen sa nje. Moj bataljon. četa. Kolona i vidici. odmah uputio 4. 6. Iako stalno tučen mitraljeskom i minobacačkom vatrom. M. svakom od njih ispalili još po koji metak u čelo. Ujutro 1. 62 Stab 1. članak »Prva proleterska«. i 2. bataljon 1. Ali je 1. Bataljoni 1. uz poklike »Hvatajmo ih žive«. iskoristio je neaktivnost 1. . koja je prva napala i našla se u najtežem položaju. Poslednja je ostala 1. uputio se. avgusta 1. koji se do tada nalazio na obezbjeđenju Vrhovnog štaba i pod komandom 3. Samo je izdvojio vod «2 Izvještaj 3.

f. osim avijacijom. «5 Izvještaj štaba 1. 05 63 M. d. dobro se obezbjeđivao. To mu je i omogućilo da izvuče svoje jedinice iz neugodne situacije u kojoj su se našle u rejonu Šujice. puka domobrana i još 70 njegovih domobrana koji su pobjegli iz Glamoča. A-VII. Leković. nijesu ni održavale stalni borbeni kontakt sa neprijateljem i sa zakašnjenjem su napale. dobijene iz grada. kada se on već izvukao. f. ta njegova kolona nije izvršila osnovni zadatak. vješto manevrisao. f. k. A-VII. sa velikom količinom municije. Samo je za kratko vrijeme odložila pad Livna. 1. Ivanović. o utvrđenim rejonima i objektima. Tako 1. 1. Garnizon u Livnu je prepušten sam sebi da se kako zna i može suprotstavi proleterskim jedinicama. d. knj. 434. Bataljon je snažnim jurišem skršio odbranu neprijatelja i natjerao ga na povlačenje ka Posušju. napao je na Duvno.ustaša 20. k. 5. k. 04 Napad na Livno Odstupanjem jake ustaške grupe prema Kupresu i ponovnim oslobođenjem Šujice i Duvna stvorili su se povoljniji uslovi za pripremu ranije odgođenog napada na Livno. pa čak i o planu vatre za objekte koji su štitili prilaze duž cesta. sa kombinovanom četom od pionirskog i topovskog voda. artiljerije i avijacije. 4. Dok su glavnine 1. U Livnu i njegovoj okolini bilo je mnogo aktivista i simpatizera NOP-a. dobro organizovao sadejstvo pješadije. bataljon 1. 8. str. koje je branila četa ustaša iz odbrambenog zdruga Jasenovac. ustaškog bataljona i vod domobrana — svega 170 vojnika. brigade vodile borbu oko Šujice. milicija i žandarmi — ukupno oko 950 vojnika. navedeno djelo. 6. Brigade nijesu sinhronizovano dejstvovale. jačini i rasporedu neprijateljskih jedinica u garnizonu. četa ustaša 20. M. sa oko 20 puškomitraljeza i mitraljeza i 2 teška minobacača. brigada nijesu uspjele da unište kolonu koja se bila udaljila od svojih garnizona u Kupresu i Bugojnu. i 9. proleterske brigade. str. U Livnu su bile tri čete 13. Nasuprot tome. «•» Izvještaj štaba 1. d. proleterske brigade. članak »Prva proleterska«. i 3. Neuspjeh ustaške grupe pokazao je da Nezavisna Država Hrvatska nema snaga za ofanzivna dejstva na tom terenu. Bataljon »Vojin Zirojević« su i sačinjavali borci sa tog terena. fond NDH. A-VII. bataljona. U Duvnu je oslobodio iz ustaškog zatvora 30 zatvorenika. brigade. i 3. divizije domobrana. o sastavu. 324—361. koji su bili osuđeni na smrt. da Nijemci neće da intervenišu preko demarkacione linije i da Italijani nijesu voljni da vode ma kakvu akciju u napuštenoj III okupacionoj zoni. Bojna relacija 6. 42. neprijatelj se uporno i organizovano borio. 10. bataljona i vod domobrana i uputio ih da pojačaju garnizon u Duvnu. 2. 56. 03 Ipak. vod 20. Vrhovni štab je imao detaljne podatke. . 1.

izgrađeno više bunkera. proleterske brigade. samopouzdanju i riješenosti da grad oslobodi. To nije bio naročito povoljan odnos snaga za napadača. Dato je uputstvo da se ti objekti. iskopani su bili i rovovi. Zapovijest za napad na Livno izdao je 4. opreme i municije. samostan sa zvonikom crkve. ako ne budu zauzeti u prvom naletu. i 3. Najbolje je bila utvrđena kuća doktora Mitrovića. Predviđeno je da svi bataljoni napadnu toga dana u isto vrijeme. avgusta načelnik Vrhovnog štaba. tri bataljona 3. u grad. brigada je trebalo da napada sa istoka i juga. brigada sa sjevera. Za napad na Livno određeno je 10 bataljona. sa oko 1800 boraca: četiri bataljona 1. i 5. U trenutku kada su bataljoni bili spremni za napad. jer nije stigao 5. Prema zapovijesti. I u raspolaganju detaljnim podacima o svemu što je mnogo uticalo na ishod borbe za grad. sandžačke. pokolebao se načelnik Vrhovnog štaba.30 časova. preko Bašajkovca. Napadač je imao prednost u inicijativi. a i izvršio je mnogo detaljnije pripreme. krajiški odred sa zapada. četiri kasarne. majstori za tu vrstu posla. Komanda garnizona je bila pripremila odbranu do poslednjeg metka. 60 Bataljoni 1. krajiški odred. zgrade žandarmerijske stanice. hrabrosti. potpuno odsječena. u 20. nije očekivala pomoć ni sa koje strane.Vrhovni štab je odredio mnogo jače snage za napad na Livno nego kada je planirao prvi napad. sa nekoliko jako utvrđenih objekata koje su još Italijani. fabriku cementa. brigade posjeli su polazne položaje za napad na tri do pet kilometara od grada. duž ceste Glamoč — Livno. Smatrao je da bez njega nema dovoljno snaga i da napad treba odložiti. Stab 1. stočne stanice. 3. rasadnik i nekoliko zgrada u samom gradu. utanačeno je sadejstvo i obezbijeđeno da garnizon bude potpuno opkoljen. proleterske. koji je bio izvršio izviđanje sa komandantima bataljona na brdu Velika orlovača. uništi neprijateljske snage i dođe do veće količine oružja. Njega je Vrhovni komandant odredio i da rukovodi napadom. Grad je bio djelimično opasan bodljikavom žicom. Na pravcima napada bataljona 1. blokiraju m a n j i m snagama. proleterske bilo je nekoliko izrazito jakih odbrambenih objekata. 5. Komandanti brigada izvršili su izviđanje sa štabovima bataljona. uredili za svoju odbranu: kulu na Bašajkovcu. krajiški odred i bataljon »Vojin Zirojević«. pogotovu što se radilo o napadu na vrlo utvrđen grad. u neposrednoj . O tome je izvijestio i Vrhovnog komandanta. 1. Komandantima jedinica je naređeno da obavezno izvrše izviđanje pravaca napada i objekata na njima i da se bataljonske rezerve kreću tako da onemoguće neprijatelju da se probije iz grada i izvuče naoružanje. a ostale da nastave da energično prodiru dalje.

. V.* Učinio je to jer nije želio da se ponovi strahovanje kao ono oko Konjica. proleterske napadao je pravcem Klanac — Kula — Tabija — kasarne. kod koje se nalazio načelnik Vrhovnog štaba. brigade. Jedino je jedan kompletan vod pridat 4. dodijeljeni su bataljonima kao vodiči. proleterske. preko čistine i kroz bodljikavu žicu. Bataljoni su dobili izričite zadatke za međusobnu vezu i sadejstvo. Jedinice 3. . politički i ekonomski značaj oslobođenja Livna. Energičan stav štaba 1. na utvrđenu kuću doktora Mitrovića. tako da je napadao duž ceste Glamoč — Livno. Stanko I zamjenik komandanta. brzo je reagovao na stav načelnika Vrhovnog štaba i otvoreno izrazio neslaganje sa odlukom o odlaganju napada. bataljonu 1. M. duž ceste. Za štab brigade Koča. Neprijatelj je primijetio približavanje partizanskih snaga Livnu. Takav stav prema načelniku Vrhovnog štaba razlikuje se od opšteg stava svih komandi prema Vrhovnom štabu. bataljon od sela Brine.. spreman da pred Vrhovnim komandantom obrazloži i brani svoj stav. nespojiv je sa načelima komandovanja i sa subordinacijom u vojsci. brigade. 3) Ne razumemo da si sada mogao da se poljuljaš. Fića. Bataljon * Odgovor štaba 1. štab 1.: » 2) Apsolutno smo protiv odlaganja — svi mi iz štaba. bataljon pravcem samostan — cementara — centar grada. U dogovoru sa štabom 3. Ali. B. . . brigade svjesno je primio tu veliku odgovornost. proleterske brigade . bataljon napadao je duž ceste Sinj — Livno na stočnu stanicu. podijeljene bombe i municija. 3. Samo odlučno i bez zebnje. Tito — prim.: »I ja sam protiv o d l a g a n j a .) biti vrlo ljut. ka crkvi i školi u centru grada. Bio je uputio jednu četu prema 4. Bar da si odlučno rekao »ne« . n j i h oko 150. Održani su i kratki partijski sastanci na kojima je objašn j e n vojni. Izvršeno je izviđanje.. koji je bio u bataljonima napisao je sličan odgovor. pravcem kojim je trebalo da napada 5. Mi smo svi odlučno za napad. brigade doveo je do toga da načelnik Vrhovnog štaba preispita svoju odluku i prihvati sugestiju štaba brigade da se ne upućuju jače snage preko Bašajkovca. . 2.blizini grada. 5) Ubeđeni smo da će Stari (vrhovni komandant J. Danilo Lekić.« 07 . žandarmerijsku stanicu i dalje ka centru grada. krajiški odred. bataljonu 1. zamutiš ćelu stvar. . Zadaci drugih jedinica ostali su nepromijenjeni: 1. Prva proleterska se dobro pripremila za napad. pogotovo u ratu. . brigade napadale su pravcem Bašajkovac — Veis Kula — kasarne i sa zapada. bataljon 1. kolebanje kao ono kod Bugojna i odugovlačenje kao ono kod Duvna. Borci bataljona »Vojin Zirojević«. utanačeni zadaci svake jedinice. . jedan n j e n bataljon je pomjeren udesno. 4..

Ubrzo se čitav bataljon sručio u centar neprijateljeve odbrane. U vrijeme predviđeno za napad sve jedinice su pošle sa polaznih položaja. Jaka vatra iz automatskog oružja i stalno osvjetljavanje terena raketama primorale su bataljone da opreznije nastupaju. tu malo zastali i izvršili poslednje pripreme. likvidirao nekoliko bunkera. Stigao je blizu bunkera i bodljikave žice. Kretao se u skokovima. Kad se našao oči u oči sa proleterima pokušao je da upotrijebi oružje. bataljonom 1. školu u kojoj je bio magacin municije. Cak je »objašnjavao« i kako . Na desnom krilu 3. neprekidno je izviđala i bombardovala pojedine položaje oko grada. Bataljoni su se bez smetnji približili ivicama grada. brigade zaustavljeni su jakom vatrom: 5. U nekoliko skokova bataljon je izbio ispred rovova i bodljikave žice. preskočili su je penjući se uz stubove. I bataljoni 3. Tačno u 22. Borci su morali da oprezno puze. tu malo zastao i krenuo preko čistine ka gradu. Uhvaćeni bojnik — m a j o r Križanec. komandant garnizona otkrio je čitav plan odbrane grada. Avioni su doturili opkoljenom garnizonu municiju. naoružana mašinkom i sa bombom u ruci. bataljon 1. Neprijatelj je pred noć povukao sva isturena odjel j e n j a i patrole. bataljon je zaustavljen vatrom iz mitraljeza sa t o r n j a samostanske crkve. čete. Jedna patrola 3. na lijevom krilu. napadajući ih iz pozadine.je pokušao da ne otkriva svoje položaje. Uspjehom u centru grada 2. Prvi bataljon je trpio jaku vatru iz bunkera sa Klanac Kule i Tabije. Streljački stroj je bio toliko blizu da ga je neprijateljska vatra prebacivala. izgleda. brigade. Pokušaj grupe bombaša da ućutkaju mitraljeska gnijezda nije uspio. uhvatio ga za ruku i to mu onemogućio. bilo sve što su mu mogli pomoći. sa komandirom voda Milanom Raspopovićem. a onda pomagali onima koji su pristizali da je i oni brže preskoče. I 3. Snažni. bataljona nije ni ranjen. Nijedan borac 2. ali je bio primoran da otvori vatru i odbaci je ka Livnu. I neprijateljeva avijacija je bila aktivna. bataljon pred kasarnama. a onda je i on primoran da zalegne. Četvrti bataljon je uspio da se neopaženo približi bunkerima. i zatim izbio u centar grada. U početku nije postignut očekivani uspjeh. bataljon je poremetio cijelu neprijateljevu odbranu. ali je tom prilikom zabunom došlo do međusobnog puškaranja. a i minobacača.30 časova počeli su napad. Jedino je 2. hitri momci. čete. koristeći trenutke kada se ugase rakete. isključivo se orijentisao na neposrednu odbranu grada. likvidirao posadu jednog betonskog bunkera. srela je komandanta garnizona. proleterske brigade izvršio zadatak. bataljon je pokušao da uhvati vezu sa 4. Vodnik Raspopović je skočio. 1. prvi koji su stigli do žice. ali i toliko daleko da ne može izvršiti juriš na bunkere. osim što je vod 1. praktično bez borbe. Išlo je to kao na takmičenju. Drugi bataljon je brzo zauzeo crkvu. iz bunkera i utvrđene fabrike cementa. To je. bataljon pred Veis Kulom. Neprijatelj je bio potpuno iznenađen. Znao je da je upad partizana u centar grada poremetio cjelokupnu odbranu. koji je pošao da obiđe odb r a n u i da je hrabri. začudo nebranjenih.

sa vodovima. neviđen primjer. I vode. Privukli su dosta municije i bombi. da ga izvijeste o odluci. proleterske zauzeo je Klanac Kulu i napadao Tabiju. Nijedna druga jedinica nije prodrla u grad. treća je na svom pravcu prodrla kroz odbranu i sa leđa napala bunkere i manastir Goricu. Pred zoru se bataljon okupio na uglu parkića kod škole nezadovoljan što treba da napusti gotovo zauzeti grad. brigade je postupio isto tako. sa komesarom 1. A onda je neprijatelj počeo naglo da popušta. koji je bombama n a j p r i j e zauzeo samostan. da se bore. i teško ponovljiv. raskrsnice. Vjerovatno su to bili. Donijeta je odluka da se ostane u gradu. Približavala se i zora.se koja otporna tačka može zauzeti. proleterske nije propustio da do k r a j a iskoristi uspjeh 2. I štab 3. koji je ostao u selu Brine poslani su kuriri. komandira mitraljeskog odjeljenja. a neki su i obavještenjima pomogli bataljonu. jer se pretpostavljalo da treba izdržati i cio dugi letnji dan. tog j u t r a najsrećniji ljudi na svijetu. U j u t a r n j i m časovima ponovo se razbuktala borba na svim stranama. Borci su tada prislonili jedno stablo uz zgradu samostana. Tražili su samo da svi bataljoni i dalje vrše pritisak na neprijatelja kako ne bi mogao izdvojiti veće snage protiv njih. a zatim prodro u grad i prvi . ili ostati na zauzetim položajima u gradu. što je mnogo lakše bez hrane nego bez vode. i zarobljenici. posjele školu. Stabu bataljona. da u zatvoru ima mnogo zatvorenika. desetinama ili grupama boraca. da se bataljoni povuku. U isto vrijeme 1. Naredio je ostalim bataljonima da pojačaju napad. Bataljon je iz centra grada spriječavao svaki pokušaj djelova neprijateljeve odbrane da uspostave međusobnu vezu i da se snabdijevaju municijom. tako je učinjeno. bataljonu. Cete su. Druga grupa boraca. Prilikom zauzimanja samostana. N e m a n j a Marković. U zoru je i 4. Kako je odlučeno. Ipak je »kritična tačka« napada na Livno bila pređena. bataljon nastavio snažan napad. da se bataljon utvrdi u postojećim objektima pogodnim za odbranu i da odatle pomaže ostalim bataljonima kada nastave napad. ali bez planiranog uspjeha. Mnogi su se odmah prihvatili pušaka. U jeku borbe borci su raspravljali da li će se bataljon povući kako je naređeno. čete Vuksanom Ljumovićem. obaviještena od građana. bataljona. Zauzeo je nekoliko bunkera. uskočili kroz prozor i bombama likvidirali njegovu posadu. koji je bio u zvoniku crkve — i tako je uklon j e n a najopasnija vatrena tačka. brigade na juriš je zauzeo Veis Kulu i nastavio da sa njenih strmih stijena gađa neprijateljska uporišta. hotel i nekoliko većih kuća. bataljon 1. A bilo je naređeno. pogodio je iz puške domobranskog podoficira. Stab 1. Napad svih drugih bataljona t r a j a o je i dalje. Onda je počela »konferencija«! Rijedak. To je znatno pomoglo 3. Dok su dvije čete napadale Tabiju. a i lično je naređivao potčinjenima da se predaju. Peti bataljon 3. a onda fabriku cementa i bunkere kod mosta. ako se grad ne zauzme do zore. prodrla je u zatvor i oslobodila n j i h oko 40. bivši prvak Jugoslavije u streljaštvu.

nanoseći ogromnu štetu. Pošto se uporište nije moglo likvidirati bombama primaknut je top »pito«. Grupa u kući Mitrovića zaista je bila ostavljena sama sebi i u beznadežnom položaju. 4. Kratko vrijeme prije toga zaglušujuću grmljavu iz svih oruđa nadjačao je glas komandanta 1. Oko podne 1. više puškomitraljeza. Pera Četkovića. bataljona i isto toliko domobrana. Italijani. preko susjednih kuća. Njena terasa na spratu bila je ograđena vrećama pijeska i poslužila je neprijatelju kao platforma za minobacač. otjeran jakom vatrom branilaca. bataljon »Držite se Crnogorci. pomoć nije mogla stići ni sa koje strane. a onda su se borci. koji se već nekoliko časova sam borio u n j e m u . ispod krova. Uskoro su i 1. U kući je bilo 8 Nijemaca. bataljona u grad bilo je veliko ohrabrenje za 2. brigade slomili otpor neprijatelja i izbili pred utvrđenu kuću doktora Mitrovića. domobranskog korpusa u dolini Vrbasa i kod Kupresa brinule su svoju brigu: kako da se odbrane od 2. Branioci iz kuće Mitrovića su ugovorenim znacima tražili pomoć. Na prozorima i na tavanu. crnogorske i krajiških jedinica. bataljon 3. avgusta bila je uglavnom riješena borba za Livno. Sinja i Grahova. ali je poslije nekoliko ispaljenih granata. avgusta . oko 120 ustaša iz 20. i 4. Nijemci su zaveli red među preplašenim ustašama i domobranima. bataljon iz grada napao uporišta na stočnoj stanici i likvidirao ih. stižemo vam u pomoć«. brigade želio je da se što prije slomi otpor branilaca u kući Mitrovića.* koji je hrabrio 2. Stab 1. koje nijesu naškodile tvrdim zidovima zgrade. a snage 3.uhvatio vezu sa 2. jer je iz n j e grad neprekidno zasipan minama iz minobacača. građena od tvrdog materijala. Tek tada su uspjeli da slome njihov otpor. žandarmi i milicionari u žandarmerijskoj stanici. nalazila se na obali potoka. nijesu bili voljni ni spremni da intervenišu u III zoni. bataljon 1. bataljonom. Nekoliko pokušaja da se posada bombama likvidira nijesu uspjeli. Jedna mina je 6. Preko dana grad je nadlijetao avion. inženjera i tehničara rudnika u Tušini. Uporno su se branili ustaše. proleterske. proleterske primorao je i domobrane u kasarni da se predaju. prebacili na krov stanice. jednim minobacačem i velikom količinom municije. operativne zone Hrvatske presjekle su sve puteve od Aržana. Kuća doktora Mitrovića. takođe su bile postavljene vreće s pijeskom i napravljene puškarnice. Oko n j e je bila čistina. Jedino je još pružan otpor iz kuće doktora Mitrovića. Kroz grad su pronijeli vijest da u podrumu kuće ima 6 000 kg eksploziva i p r e t n j u da će ga upaliti ako budu primorani na predaju. Potom je 4. kao i ranije. koji se prethodnog dana spuštao u Livno. koju su po sporazumu prepustili snagama NDH. bataljona. sa dva mitraljeza. bataljon. Jedinice 4. Međutim. To je onemogućavalo bombašima da joj priđu. U 10 časova 5. Prodor 4.

Napad na Livno. .

U sredini Božina Petrović (sa naočarima) jedan od najhrabrijih boraca. . bataljona avgusta 1942. proleterske brigade septembra 1942 Prateći vod 2.iirurška ekipa 1.

Dnevni izveštaj 3. i 12. Leković. 104. str. Šćepanović. 2. Stenografske bjeleške. Poginula su dva. Kolona i vidici. d. str. 12. bataljona iza jednog zida — ograde ispred bolnice. 125—130. 162—173. Nijemci i ustaše su brzo reagovali minobacačkom vatrom. Dnevnik. f. već pokolebanih prvim žrtvama od granate partizanskog topa. t. 461—487. 87. V. f. Vuksainović i 2. Vučković. str. f. 10 puškomitraljeza. koji je u Livno stigao sa zakašnjenjem. 1. Uvidjeli su da n e m a j u izlaza i predali se. J. iznenada pretrpio velike gubitke. Oko 9 časova 7. d. 58. 3. 155. 64—70. 1985. JakSić. a Nijemci su nešto kasnije zamijenjeni za 49 pripadnika NOP-a. operativne zone Hrvatske. 49. naredio 5. 67. 307. str. 183. Vrhovni štab je. 89. 82. 60. str. Urednici »Borbe«. knj. Izvještaj štaba 1. Domobrani su pušteni kućama. a ranjeno 10 boraca. II. proleterske brigade. R. Jovanović. knj. 159. R. 141. proleterske brigade o držanju načelnika Vrhovnog štaba. 5. str. da će »Borba« ponovo izlaziti. Zbornik. Krajišnici su imali samo 10 granata i poslali su samo jedan top. f. 1. 215. 47. 3. Maslovarić. bataljona. Dedijer. 3. k. Moj bataljon. d. 3 500 kg eksploziva. 73. str. 214. str. 68 68 Naređenje Vrhovnog komandanta. kad je počela borba. J. 250 ustaša i 7 Nijemaca. Probijena je r u p a u ogradi i kroz n j u uperena cijev topa na kuću. A-VII. 209. 3A. Božović. Vujošević. 6. 258. Ovde Prva proleterska. 71. str. Božović. 230. str. d. 2. Mihailović. V. str. 186—198. ali je zid probila samo jedna. J. To je značilo. k. A-VII. str. domobranskog zbora. knj. Kuću je pogodilo 5 granata. i knj. na oko 70 m daleko od kuće Mitrovića. D. Od te granate poginulo je 20 ustaša i jedan Nijemac. Str. namirnica. 2. k. V. 30. M. 74. 2 mitraljeza. 10 kamiona i drugo. Vešović. veliki broj pušaka i preko 100 000 metaka. 362—399. 263. divizije domobrana. str. Bojna relacija 6. Saban. Pismo štaba 1. Plijen je bio veliki: 2 minobacača. M. f. mnogo opreme. 2. Rudarska četa. d. Tako je 2. Zarobljena je gotovo cijela posada — oko 400 domobrana. 278. k r a jiškom odredu da iz Drvara uzme sa sobom 2 topa 76 mm. ustaše su strijeljani. Jedna mina je ranila tri člana posade topa. B. k. . i 105. str. avgusta uveče. 1. Zbornik. Ali je to bio i poslednji trzaj branilaca. 84. kao pod 64. lista KPJ. Oslobodilački rat. str. A-VII. str. str. Izvještaj 4. 218. V. Noću je top postavljen u borbenom rasporedu 2. Uspjeli su da pobjegnu samo oni dijelovi jedinica koji su bili u objektima na periferiji grada.pala među borce 2. 11. 54. pripremajući napad na Livno. str. str. t. Treća proleterska brigada. 2ivković. najviše su se obradovali vijesti da je zaplijenjena i jedna štamparija. Pejković. d. M. str. 71. a nijesu se. J. 3. d. tek 6. Popović. P. članci »Prva proleterska«. stir. Proleterska četa. 6. str. povukli u grad. d. avgusta Livno je potpuno oslobođeno. 1. za uništavanje otpornih tačaka. str. str. 3A. 255—266. koji su se nalazili u zatvorima ili logorima neprijatelja. čete 2. 125. A-VII. 1986. Vidović. 286. knj. 13. sa preko 100 mina. navedeno djelo. i k. bataljon. koji je smjelo upao u grad bez gubitaka.

2. Boljeg demantija ustaških samohvalisanja i okupatorskih izvještaja o uništenju partizanskih jedinica u zapadnoj Bosni nije moglo biti. što je r a n j e nim i bolesnim ubrzalo izliječenje i povratak u svoje borbene jedinice. . d. Borci iz Dalmacije i Bosanske krajine. 4. t. rastao je u n j e m u borbeni duh. ™ Obavještenje Vrhovnog komandanta. . . Stvorena je. Sadejstvo jedinica bilo je mnogo bolje nego ikada ranije. Pad Livna je veoma pogodio i Nijemce.« 09 Vrhovni komandant je bio zadovoljan uspjehom 1. dobri putevi su omogućili da oslobođena teritorija dobije oblike ekonomske cjeline. 5. 87. Snaga koju su u toj borbi ispoljile proleterske brigade uvjerila je i neprijatelja i skeptike. kompaktna slobodna teritorija u dijelu zapadne Bosne i u Dalmaciji. I partizanski odredi u krajevima oko Livna su ojačali. Poslije završenih borbi štab 1. O tome je on napisao 7. k. Mnoge jedinice su kasnije koristile to prvo veliko iskustvo proleterskih brigada u zauzimanju jako utvrđenih naseljenih mjesta. kao m u n j e su prodirali u varoš bez obzira na isprepletenu bodljikavu žicu i utvrđenja. politički i ekonomski značaj. mašine i uređaje. II.« 7 0 Napad na Livno pokazao je kako se odlučnim dejstvima. 258. brigade su se sjajno borili . «9 Izvještaj štaba 1. a i prijatelje u to da narodnooslobodilački pokret neprekidno raste i postaje sve moćniji. brigade napisao je Vrhovnom komandantu: » . bataljon. proleterske brigade. avgusta obavještenje delegatu Vrhovnog štaba Sretenu Zujoviću sledeće: » . d.Oslobođenje Livna je najveći dotadašnji uspjeh proleterskih brigada. bataljon »Starac Vujadin« i 5. Svi bataljoni 1. str. . prije svega. knj. 42. Vijest o padu Livna brzo se pronijela cijelom NDH. automobile. . Izgubili su stručnjake »Hanza Lajhmetal«. Livanjsko i Duvanjsko polje su donijeli bogatu žetvu. Jedinice angažovane u borbama za Livno mogle su da se upotrijebe na drugim pravcima za proširivanje slobodne teritorije. Došli su do izražaja heroizam boraca. i 4. I bolnice su se mogle bolje organizovati. . sa više gradova povezanih dobrim komunikacijama. mogu zauzeti i jako utvrđena naseljena mjesta. krajiški odred. i oni će to znati upotrijebiti. dosta su bogati i stokom. 3. proleterske brigade. Oslobođenje Livna imalo je k r u p a n vojni. Oslobođenje Livna »bilo je praznik« za ustaničku Bosansku k r a j i n u i Dalmaciju. sa lakoćom su očistili sela u Livanjskom polju od ustaške milicije. mijenjalo se raspoloženje naroda. umješnost i inicijativa štabova i komandi. koncentrisati. Predlažemo za pohvalu naš 1. uredno snabdijevati. . dobro zamišljenim i planiranim. Zbornik. f. Sve je palo u ruke partizana. gorivo i eksploziv. A-VII. I u ekonomskom pogledu oslobođenje Livna je takođe mnogo značilo. 1. koji su nenadmašivom hrabrošću i vojničkom sposobnošću zauzeli grad Livno. bataljoni su se p r i m j e r n o pomagali.

isticanje potrebe bratstva među našim narodima. s tim što bi se za to učinio odgovornim štab neke brigade. a kod boraca i građana. 4. pojavila se takva partizanska sila koja je u stanju da zauzme i jako utvrđeno Livno. Život je tekao prema utvrđenom redu: svakog dana rad na vojnom usavršavanju. Vjerovatno su se pitali šta li će tek biti od n j i h kada im proleteri dođu u pohode. Vrhovni štab je 14. partijski sastanci. pjesma. kada su spremali nove izdajničke poduhvate. i to brzo i pažljivo. Brigada se tako ponovo našla u situaciji da tješi ucvjeljene. proleterske dobili su nekoliko dana odmora. u kojoj Nijemci nijesu mogli da intervenišu. očekujući i tamo napade partizana. . odnosno prema njihovim porodicama. koja je samo dva mjeseca ranije uporno tražila da se oni povuku iz III okupacione zone. i 6. politički rad. a ne samo njenih političkih komesara.Nijemce je najviše pogodila ozbiljna p r i j e t n j a da će biti obustavljena proizvodnja boksita. avgusta uputio tri bataljona 1. brigade je skrenuo pažnju Vrhovnom štabu na to. Za četnike u zapadnoj Bosni pad Livna bio je ravan udaru groma. objašnjavanje ciljeva naše borbe i njene perspektive. javljala se i želja za osvetom prema ustašama. koji su ovdje počinili svakojaka nedjela. poslije uspjeha u centralnoj Bosni i teškog stradanja naroda Krajine na Kozari. U vrijeme kada se njihova organizacija počela naglo širiti. Osim toga. a zatim da se vrate u rejon Livna. naročito. u r a z u m l j u j e podivljale i podiže mostove povjerenja među stanovništvom zavađenim vjerski i nacionalno.) da pomognu dalmatinskim partizanima da razbiju ustaške i domobranske jedinice na terenu oko Biokova i da. Zbog toga je u Livnu i okolini bilo potrebno politički djelovati. smatrajući da je to neophodno. da zajedno r a t u j u . Tih su dana napustili i Vaganj i koncentrisali se u veće garnizone duž morske obale. zadataka proleterskih brigada. raskrinkavanje ustaša i četnika i. svako veče priredbe. Mještanske jedinice su zaostajale u pogledu discipline i reda za proleterskim jedinicama. Italijani su takođe bili pogođeni padom Livna. 71 Time je ispunjena i želja biokovskih partizana. ukoliko se ukaže prilika. a Italijani nijesu htjeli ni da čuju o pomaganju snagama NDH. veselje. Stab 1. bili su zadaci svih boraca brigade. koji su uporno molili da brigada dođe na njihov teren. oslobode Posušje. Poslije oslobođenja Livna bataljoni 1. sve se to dešavalo u italijanskoj okupacionoj zoni. proleterske (2. Prodor Prve proleterske brigade u Dalmaciju U oslobođenom Livnu nije bila određena nijedna jedinica da se stara o redu u gradu i okolini. Svakodnevni politički rad na terenu.

Štab brigade je istoga dana naredio bataljonima da u toku noći krenu. bataljon Srednjodalmatinskog odreda. bataljon. Četvrti bataljon je nastupao lijevo od njega. 26. Vujošević. ali je ona uspjela da se izvuče bez gubitaka. i 6. Cete su izbile u Studence. d. Ustaše su uglavnom bili sa te teritorije. pošao je preko Bukove gore prema Aržanu. bataljona u selu Vinice.7® Takođe bez otpora izbili su na liniju Vir — Vučipolje 4. . Od bataljona »Josip Jurčević« već je bio dobio obavještenje da u Aržanu ima od 25 do 30 žandarma i milicionara. Pratili su ih i tenkovi. Izbijanje 1. Drugi bataljon. 72 Kratki okršaj kod Studenaca bio je i prva borba sa Italijanima poslije one kod Gata u Hercegovini. italijanskog puka poslao. Jedna od n j i h iznenadila je 1. u Studencima oko 50. četu 2. Ustaše su pobjegle i iz Studenog Vrela i put za Posušje bio je otvoren. J. bataljona. čim je 2. ne nailazeći na otpor. 1. Zadvarju i Sestanovcu. 78 Isto kao pod br. f. 2. sa 90 boraca partizanskog bataljona »Vojin Zirojević«. preko Roškog polja. 72. d. čisteći uz put sela od milicije. Prošao je kroz sva sela duž ceste Trilj — Aržano. 701. Zbog toga je bilo planirano da 6. 12. f. u selima je bilo samo po nekoliko milicionara. Ispred n j i h nije bilo neprijatelja sve do Posušja. četa ustaške odbrambene brigade « Izvještaj štaba 2. proleterske brigade izbio u Studence. Kad je pala noć vratili su se u svoje garnizone. Slijedećeg dana bataljoni su nastavili dalje. ka Viru i cesti Duvno — Posušje na koju je trebalo da izbije južno od Studenog Vrela i tu presiječe odstupnicu ustašama koji su držali položaje kod Mesihovine. i 13. po jednu ojačanu četu iz Imotskog i Šestanovaca u pravcu Studenaca. Njihovi garnizoni u Imotskom gdje se nalazio 3. 270—280. a ne samo rastjerati. pojurile ih i ustaše su pobjegli iz Mesihovine prije nego im je 4. domobranske divizije je bilo jasno da slabe snage u Posušju. Imotskog i Lovreća uznemirilo je Italijane. Proleterska četa. produžio duž ceste ka Zadvarju. izbio na brdo Petrinovaču i porušio i zapriječio cestu na više mjesta. bataljona sukobile su se sa ustaškim. Zandarmi iz Aržana i Vinice pobjegli su poslije prvih ispaljenih metaka. Drugi bataljon je ušao u Studence. puka divizije »Bergamo«. pohvatati ili uništiti. njena četa domobrana. bataljon krene duž ceste Duvno — Posušje dan kasnije. bataljon presjekao odstupnicu. Žandarmi i milicionari su ranije pobjegli. bataljon 26. u kojima je bio bataljon crnih košulja osjetili su se ugroženim. Njih je trebalo. bataljon 1. fond italijanske dokumentacije. Međutim. da bi napao ustaše kod Mesihovine tek kad im bude prekinuta odstupnica. str. proleterske brigade nastupao je i 2. Uporedo sa bataljonima 1. A-VII. Italijani su mitraljirali okolinu i tukli minama iz bacača. k. Zbog toga je komandant 26. na raskrsnicu puteva Imotski — Lovreč. A-VII. patrole 6. istog dana kada su partizani ušli u Aržano i Vinicu. 388. u Posušju oko 200 ustaša. Komandi 6. u Imotskom oko 400 Italijana. k. proleterske u područje Posušja. po mogućnosti.

čete je bio predvidio i tu mogućnost i u tom pravcu blagovremeno uputio jedan vod. Lijevim krilom su pokušali. sa vodom pratećih oruđa. vatra mu nije bila dovoljno efikasna ali je zbunjivala ustaše. avgusta oslobođeno Posušje. čete: 3 poginula i tri ranjena borca. Iz Sarajeva je 13. a imao je i veliki broj ranjenih. upućena je u Posušje. Ali. Borba se vodila bombama i noževima. Mnogo je mrtvih ustaša ostalo na cesti i oko kuća. Narodni heroj. oko 300 ustaša. On je 17. bataljona zapucali na ustaše kod prvih kuća. četa 6. Na Klenku je do nogu potučen. umjesto da se brani.iz Jasenovca i još nešto ustaša. Poslije su se ustaše pribrali i izvršili protivnapad. krenula duž puta Posušje — Duvno. nastupala je u pravcu Vira. bataljona. Komandir 2. četu na Klenku. Ustaše je zbunio t a j smjeli udar partizana. ali nije htio da izostane iz borbe. najviše onih u crnim košuljama. divizije. dobro se branili. Ispred Klenka odbacila je patrolu 6. imao je visoku temperaturu. Male snage da zaustave oko pet puta jačeg neprijatelja. divizije 17. bataljonu. avgusta ušao u Lovreč i približio se moru. Jedna njegova četa. pa je tražila pomoć. nijesu u stanju da zaustave partizanske bataljone. kao i pod 64. ostavio je na Klenku. Drugi bataljon Srednjodalma* Siniša Nikolajević. bataljona. bataljona na cestu Posušje — Imotski. da obuhvate i napadnu sa leđa 2. Gubici 2. smjelo jurišali. I 2. topovskim vodom brigade i vodom bataljona »Vojin Zirojević«. Bio je na drugoj strani duboke jaruge. i izbijanjem djelova 4. Neprijatelj nije znao sa koje ga strane tuku. Vješto su manevrisali. ustaške brigade. Vrijedi navesti da su komandant i politički komesar 6. uplašena onim što se dogodilo na Klenku. idući duž ceste. oko 180 ustaša. prilično daleko. napustila je grad čim su borci 6. Oko 60 mrtvih. dobro se obezbjeđivali. domobranima i milicijom — ukupno oko 400 vojnika. poginuo kao načelnik štaba 17. bataljona i krenula dalje. četa 6. Tako je 16. prema 4. Samo tako su i mogli razbiti toliko brojno jačeg neprijatelja. Bio je bolestan. godine. Komanda čete i komandiri vodova tim više su pokazali kako su savladali vještinu ratovanja. bataljon je nastavio da napreduje. zajedno sa tamošnjim ustašama. bataljona kojom je komandovao Siniša Nikolajević. avgusta stigao u Imotski bataljon 1. U lijevi bok neprijatelja je tukao mitraljez 4. da se upoznaju sa novim zadacima i da su stigli pri k r a j u borbe. pa je u gomilama počeo da bježi ka Posušju. 74 Bojna relacija 6. 7 4 Ustaška četa je čim je stigla u Posušje. 75 U toj borbi je poginuo i hrabri puškomitraljezac Milorad Zivković. koji su im u prvom naletu nanijeli velike gubitke. jula 1943. Poslije borbe na Klenku 6. bataljon je nastupao ka Posušju. bataljona u vrijeme borbe kod Klenka bili u štabu brigade.* prva je napala neprijatelja. Posada u Posušju. Pred n j o m se na Klenku našla samo 2. . a druga. koji je sačekao ustaše na bliskom odstojanju.

navedeno djelo. koji je planirao ofanzivu na partizane na Biokovu. I očišćena je relativno lako. bataljon. 7 7 Italijani su pošli u napad iz Imotskog i Zadvarja. U toku noći njihovi dijelovi su izvršili prepad na Imotski i natjerali Italijane da se čitavu noć »brane« vatrom iz topova. A-VII. f. To je bio novi. Po čitav dan su izviđali avionima i bombardovali sela i terene gdje su mislili da mogu biti položaji partizana. željeli su da to pokažu i pred svojim drugovima proleterima. Italijanski tenkovi su prodrli u Posušje. minobacača i mitraljeza. Njene vođe plašili su se da je ugrožen i Mostar. str. Bataljoni 1. teški udarac NDH. tražio je dozvolu od komandanta 2. 76 M. k. Četvrti i 6. bataljona kod Grabovice. Lovreča i Imotskog. dozvolili su. suprotno svom ranijem stavu. Ali su i očekivali da će se neprijatelj pokrenuti iz jakih okolnih garnizona. milicija i ustaše. ojačani vodom tenkova i artiljerijom i podržani avijacijom pošli su 20. a onda su naišli na 6. Borba je bila žestoka. 76 Komandant 18. armije da prethodno suzbije napredovanje partizana sa sjevera. operativne zone Hrvatske bili su zadovoljni postignutim uspjesima. Odlični borci. našla se prekrivena partizanskim jedinicama. ali su i politički djelovali j e r su ovi krajevi tada prvi put oslobođeni. puka divizije »Bergamo«. Na pravcu prema Posušju Italijani su potisli djelove 4. Drugi bataljon je odbio prve napade kolone koja je nastupala prema Studencima (1. fond NDH. a zatim vrate u rejon Livna. da u III zonu uđe bataljon od oko 600 ustaša radi zajedničke borbe protiv partizana i vraćanja izgubljenih garnizona. . primijetivši pred noć povlačenje tenkova iz Posušja. bataljon 26. krenuli su za njima i gonili ih do blizu Imotskog. bliže ostalim proleterskim brigadama. ali su se odmah vratili. 414. 1. bataljona. 3. proleterske brigade i štab 4. Leković. Dva bataljona 26. Štab 1. plašeći se da ne budu odsiječeni. italijanskog puka i bataljon crnih košulja). d. bataljon i 2. Uspjeh 1. brigade potpuno su izvršili svoj zadatak i trebalo je da se na tom terenu zadrže još samo dva-tri dana. da im krče put.tinskog odreda i biokovski bataljon »Josip Jurčević« takođe su pomagali proleterima u r a s t j e r i v a n j u žandarma i milicije i vršili su pritisak na Provo i Zagvozd. četu 4. Citava teritorija oko Posušja. avgusta ka Posušju i prema Studencima. Osjećali su se i sami ugroženi. iako se smatrala jakim ustaškim uporištem. Energično su čistili sela od žandarma i milicije. Italijani su se morali odlučiti za tu akciju. koja je dala dosta ustaša. italijanskog korpusa. Za dalmatinske partizane to su bili dani slavlja. Ispred Italijana išli su žandarmi. 57. j e r su i Nijemci na njih vršili pritisak da obezbijede nesmetan rad rudnika boksita u rejonu Širokog Brijega. brigade i dalmatinskih partizana zabrinuo je Italijane.

t. Zbornik. II. procijenio je da vjerovatno namjerava da prodre ka Livnu. d. Borbe. odmah povukao 4. knj. Aktivno braneći pravac prema Livnu. gdje i kako treba napadati neprijatelja. štab je donio odluku da bataljon. pohvalio Vrhovni komandant. pa je. M. bataljonu. d. navedeno djelo. 1. 1986. A kako je neprijatelj ispoljio najjače dejstvo prema Aržanu. Vujošević. i k. 3A. 78 U borbama koje je vodila na toj teritoriji naročito se istakla 3. Stab 2. 78 Naređenje načelnika Vrhovnog štaba. 190—207. u svojoj Naredbi. Bataljoni su ponovo oslobodili cijelu teritoriju do blizu Imotskog. koji su uz n j u dobili novu snagu. nije znao za to. bataljona Radovan Vukanović i još jedan borac. f. str. Zadovoljan zauzimanjem Aržana i Posušja i potiskivanjem partizanskih jedinica sa te teritorije. prema naređenju Vrhovnog štaba. bataljon nije mogao da izdrži nove napade Italijana. 116. d. Mihailović. čuvanje jedinica od velikih gubitaka. proleterske u Dalmaciju karakterističan je p r i m j e r načina dejstva brigade: brzo nastupanje. hercegovačkoj brigadi i bataljonima dalmatinskih partizanskih odreda. naravno. 105. str. Vješto su organizovali i borbu sa neprijateljevim tenkovima. Rudarska četa.Na pravcu ka Studencima 2. Italijani su ušli u Aržano. četa 2. 278—280. Leković. 329. Prodor tri bataljona 1. ali nije ni pasivno čekao dolazak druga dva bataljona. bataljon i uputio ih u pomoć 2. k. A-VII. Ali komandant italijanske divizije »Bergamo« nije to planirao. str. brigada je predala 10. 419—425. f. 2. samoinicijativa starješina i boraca. bataljona. d. bataljonom Srednjodalmatinskog odreda napadne Italijane kod Aržana. bataljonom Srednjodalmatinskog odreda. J. Morali su to sada da čine pod borbom. Napad je uslijedio baš u vrijeme kada su Italijani počeli da se povlače. vješto manevrisali jedinicama i izbjegavali udare neprijatelja kada su bili i odbrani. Poslije četvoročasovne borbe. Svoje položaje u Dalmaciji 1. f. d. 701. P. smatrao je da je postignut postavljeni cilj i naredio je svojim jedinicama da se odmah vrate i otpočnu ranije planiranu operaciju čišćenja Biokova. 12. i 13. koju je. 2. pošto nije dobio traženo pojačanje. Stenografske bjeleške. A-VII. i Naređenje Vrhovnog komandanta. Romac. Stab brigade nije htio da se upušta u frontalne borbe sa Italijanima i izloži jedinice jakoj neprijateljskoj vatri i avionskom bombardovanju na golom dalmatinskom k a m e n j a r u . da zajedno zatvore pravac prema Livnu. sir. Proleterska četa. 112. štitila ih je artiljerija. Toga dana ranjeni su komandant 2. 337. i 6. str. 29. 19. k. . Izvještaji štaba brigade. 3. energično dejstvo. koje je podržavala artiljerija i avijacija i pod borbom se povlačio. str. vratila kod Livna. 5. zajedno sa 2. bataljona. a onda se. ispravno procjenjivali kada prijeći u protivnapade. kada su tenkovi savladali zapreke na cesti. Brigada je odlično uskladila dejstva sa partizanskim bataljonima »Josip Jurčević« i 2. 11. Stab brigade i štabovi bataljona dobro su procjenjivali kada. avijacija i tenkovi.

kome su se kasnije pridružile i SAD. bataljon vodili borbe u Dalmaciji. a kad zasvira »kukunješće« nije se znalo ko bolje »veze nogama«.Boravak u okolini Livna Dok su 2. Članovi štaba brigade bili su gotovo svakodnevno sa borcima. po j u n a š t v u poznatih članova P a r t i j e . 4. Pjevalo se. Završila se rezultatom 1 : 1 . 4. kao i uvijek. 1. Na partijskim konferencijama bataljona izabrano je po 15 delegata — komandanata. uglavnom. Nastojeći da se u n u t a r koalicije ne izaziva ni posredno podozrenje Sovjetski Savez. Davali su i priredbe u okolnim selima. da bi spriječili eventualni pokušaj ustaša iz Kupresa da prodru p r e m a Livnu i Duvnu. U to v r i j e m e na Istočnom f r o n t u se odvijala velika n j e m a č k a ofanziva p r e m a Staljingradu. bio škola teorijskog ratovanja na političkom i vojnom polju. i 3. U tom periodu intenzivno se radilo i na p r i p r e m i prve p a r tijske konferencije brigade. a ne proleterskim. i 6. Uzgred budi . 1. na k r a j u Kupreškog polja. da se one. Odmor je. Optimističkoj procjeni situacije doprinosio je i britansko-sovjetski sporazum od 26. m a j a . sekretara bataljonskih biroa. bez obzira na to što je t r e n u t n o bila u defanzivi. igrala kola. čiji je sastav pretežno od radnika. bataljon odigrali i f u d b a l s k u utakmicu. Obje strane su ga navijački optuživale da je »namjestio« rezultat. Jednoga su dana. i 6. bataljoni su naizmjenično bili domaćini. 7 9 K r a j e m avgusta vratili su se iz Dalmacije 2. brigada. prihvatio sugestiju Kominterne i odgovorio: » . CK K P J je. navodno u duhu oslobodilačke borbe. . Proleterske će ostati samo 1. zovu samo udarne. Drugarske večeri bile su svakodnevne. Održavanje partijske konferencije bilo je potrebno da bi se sagledala opšta vojna i politička situacija i da bi se odredili konk r e t n i zadaci organizacija. bataljon i odmarali nekoliko dana u okolini Livna. Snage Antihitlerovske koalicije narastale su. Srbijanci su naučili crnogorsko kolo i skakali »kao pravi sokolovi«. Samo oni koji su bili ubijeđeni u snagu socijalizma vjerovali su tada da će Crvena armija slomiti n j e m a č k u ofanzivu. Komandant brigade je sudio. Njihove drugarske večeri bile su onaj vedriji dio njihovog ratnog d r u garstva i velikog međusobnog p o v j e r e n j a . U svim ćelijama je detaljno pretresan dotadašnji rad. Cesto su i zajedno bili na časovima nastave i razvijali živu diskusiju. Oni su se i inače nazivali »rođacima«. Mi se slažemo sa v a m a da brigade treba nazvati samo udarnim. . i 3. Bataljoni su imali dosta vremena za vojnu i političku nastavu i k u l t u r no-zabavni rad. sekretara četnih partijskih ćelija i drugih. odnosno Kominterna intervenisala je i tražila da se brigadama oduzme naziv »proleterska«. i to je bio jedan od bitnih elemenata pobjede nad fašizmom. kod Donjeg Malovana. su bili u okolini Sujice i Donjeg Malovana. političkih komesara bataljona. i 2.

veoma značajnih. U tom periodu poginulo je 140 boraca koji nijesu bili članovi Partije. To je. . bez sumnje bilo veliko sektašenje. o sadržaju rada ćelija o teorijskom uzdizanju komunista. Za kritiku i samokritiku je rečeno da je bila jedno od n a j moćnijih oružja u vaspitavanju cjelokupnog sastava brigade. u Partiju je primljeno oko 250 boraca. proleterske imao podjednake šanse da bude primljen u Partiju ili da pogine. srela se sa novim partizanskim jedinicama. koliko je bilo proteklo od osnivanja brigade. proizlazi da je broj primljenih u Partiju gotovo jednak broju poginulih. međusobnim odnosima. Partijska konferencija je dala snažan podstrek radu partijske organizacije brigade. radu i borbi brigade postala i stvarna rukovodeća snaga u njoj.. ali i to da je u njoj bilo. Osim delegata i rukovodilaca konferenciji su prisustvovali predstavnici CK KPJ i predstavnici susjednih proleterskih brigada. političkom obrazovanju. osposobljav a n j u mladih. avgusta u Livnu. Konferencija je održana noću 27/28. ali da se u tome ipak sporo napredovalo. Za osam mjeseci. Okolnost da se tih dana brigada uglavnom. Stvorena je velika slobodna teritorija u zapadnoj Bosni i Hrvatskoj. P r i j e m novih članova u Partiju ocijenjen je kao jedan od n a j većih problema. uopšte. odnosno da je borac 1. o kritici i samokritici i daljem razvoju i usavršavanju partijske organizacije kao rukovodeće snage u jedinicama. te da t a j rad valja intenzivirati. i ne treba da se formalistički p r i m j e n j u j u u novim uslovima. Ako se uzme u obzir to da je poginulo još oko100 boraca koji su bili članovi Partije. Zaključak je. Prilikom osnivanja brigade blizu 40 posto sastava brigade bili su članovi Partije. Bilo je potrebno. Istaknuto je da je partijska organizacija uložila dosta truda u ideološko uzdizanje članstva. a u samokritici — »ispovijedanja«.«80 Na domaćem ratištu snage NOP-a su bile u ofanzivi. u kritici — cjepidlačenja. kadrovskoj politici.rečeno naziv »proleterska« tražili su sami borci i komandiri . Sve je to iziskivalo da se utvrde smjernice za dalju aktivnost. Rečeno je da su primjenjivani kriterijumi iz doba najstrože ilegalnosti i da oni ne mogu. takođe. razvijanju moralnog lika borca i. ujednačiti kriterijume o p r i m a n j u boraca u Partiju. brinući o izvršavanju zadataka. Ponovljeno je uputstvo CK K P J da se na jedan praktični održavaju dva teorijska sastanka i da se pomogne onim drugovima koji t e ž e savladavaju teoriju. rečeno je. Partija u brigadi je. Došla je na novu teritoriju i u drukčiju sredinu od onih u kojima je do tada ratovala. o životu. . ne smije se sektašiti u prijemu boraca u Partiju. Partijska konferencija je upozorila na prestroge k r i t e r i j u m e za prijem novih članova u Partiju. Sama brigada je u toku jula i avgusta izvela nekoliko izvanrednih akcija.

koje su bile stalna opasnost oslobođenom Livnu i Duvnu.golom aerodromu. d. Plamen je naglo buknuo te se i grupa koja ga je zapalila našla u teškom položaju: blizu neprijatelja. Uspjeli su da pretrče polje bez gubitaka. 1. ali su poslije višečasovne borbe morali da se povuku. u Donjem Malovanu. 2ivanović. k. Četvrti bataljon je bio u Rilićima. A-VII. 1. proletersku brigadu prema Kupresu. Načelnik štaba brigade napravio je plan za takav napad. koja je štitila povlačenje svoje desetine. osvijetljenom velikom plamenom buktinjom. . a 6. u koju se avion pretvorio. sa tri poginula i 10 ranjenih boraca. Povlačili su se trčeći praćeni vatrom automatskih oruđa i minobacača. Sreća je bila što ih neprijatelj nije gonio oklopnim kolima. proleterske. Prema n j e m u trebalo je da Kupres napadnu četiri bataljona 1. septembra sletio je jedan avion NDH na aerodrom blizu Kupresa i tu zanoćio. artiljerije i avijacije. omogućila je da zaključci brzo dopru do svakog borca. Borci su se brzo i vješto prebacivali. 83 Dočekali su ih 4. str. U bataljonu se rodila ideja da unište neprijateljev avion. kod Livna. 81 Do toga napada ipak nije došlo. članak »Prva proleterska«. Morao je privremeno da obustavi nastupanje jedinica ka Mrkonjić Gradu i Bosanskom Grahovu i jače blokira ustaško-domobranske snage u Kupresu. štiteći se vatrom. Neprijatelj nije očekivao takvu drskost. na sasvim . 519. S tim zadatkom je i uputio 1. Borci su posuli avion benzinom i zapalili ga. Nove borbe sa ustašama iz Kupresa Neuspjeli pokušaj 2. 2/2. oko 3 000 vojnika. krenule su 7. si Plan napada na Kupres. Grupa boraca Rudarske čete pošla je preko polja prema avionu. knj. ali bez obezbjeđenja. odnosno da se u duhu njenih zaključaka odrede zadaci svake ćelije i svakog pojedinca.udmarala u okolini Livna. proleterska mogla da oslobodi Kupres. f. brigade da se Kupres ne može zauzeti bez teškog naoružanja i sredstava za borbu sa oklopnim vozilima. oklopnih •automobila. 82 Neprijateljske snage u Kupresu bile su vrlo jake. Dvije jake kolone ustaša i milicije. septembra prema Rilićima i Zanoglini. Neki članovi Vrhovnog štaba bili su mišljenja da bi 1. na Suhovrhu. Pravac Kupres — Bujica zatvarao je 4. Desetina se izvukla i vatrom odbranila Katicu koju su ustaše pokušale da uhvate živu. U toj borbi se istakla Draginja Katić — Katica. 4. Poslije podne 4. 82 2. uz podršku tenkova. ostavljenom u neposrednoj blizini grada. 36. bataljon 1. blizu Kupresa. crnogorske i krajiških jedinica da oslobode Kupres donio je Vrhovnom štabu dosta problema. 2. proleterske i Vukovska partizanska četa. kao rezerva. 701. i 3. Vrhovni komandant je usvojio mišljenje štaba 1. I često su pravile ispade prema Vukovskom i Rilićima. bataljon brigade kod •sela Rilića i Zanogline. proleterske i sedam bataljona drugih brigada.

f. d. Ustaše su želeli da zauzmu i Livno. 1099 boraca — 1027 muškaraca i 72 žene. Vrhovni komandant je naredio 4. str. po spisku. k.« 87 U to vrijeme brigada je imala 827 pušaka. a iznad sela Rilića 4.Na pomenutom sastanku (sastanak štaba brigade — M. 1986. 3. M.) je. bataljon. konstatovano i brzo smanjivanje. itd. 640. 1. 14. »topljenje« naših bataljona — veliki broj izbačenih iz stroja. 84 Slijedećeg dana ustaške kolone su nastavile da nadiru ka Sujici. . 13 mitraljeza. top. k. Štab brigade je bio veoma zabrinut zbog toga i 12. Dolazak prve grupe Dalmatinaca u brigadu K r a j e m avgusta 1942. 3 laka i 4 teška minobacača. B. A-VII. 63 puškomitraljeza. Korać. dakle. 85 M. Još u odluci o njenom osnivanju Vrhovni komandant je predvidio da se ona popunjava borcima iz raznih k r a j e v a i raznih nacionalnosti. pojedini bataljoni po 100 do 150 boraca. kod Donjeg Malovana. 2. d. Vrhovnom štabu i ranije je bilo poznato to stanje brigade. štitila pravac prema Livnu.Komandant brigade oštro je ukorio komandanta 4 bataljona što je dozvolio da dođe do takve borbe.. knj. V. bolesnih. godine brigada je imala. Rudarska četa. iz koje su sjutradan krenuli ka Duvnu gdje su se povezali sa snagama iz Imotskog. . Sada se za to ukazala povoljna prilika. 3. pušku i jedan pt. str. uglavnom u bolnici. Bogavac. potrebno je izvršiti hitnu popunu bataljona. sa Biokova. kao problem koji traži najhitnije rešenje. 2ivanović i M. 108. 701. na Suhovrhu. operativnoj zoni Hrvatske da pošalje u 1. Belojević. avgusta je. Leković. Podržavani tenkovima i artiljerijom ustaše su uspjeli da ih odbace i uđu u Sujicu. se Izvještaj štaba 1. K r a j e m avgusta došlo je njih 197 iz bataljona »Josip Jurčević«. i dosta municije. bataljona i Vukovska partizanska četa. 642—644. koncentrisanih zapadno od ceste Kupres — Sujica — Duvno. 513—523. a sami se nijesu usudili da to pokušaju. osim za minobacače. M. pored ostalog. Ako se. Na k r a j u Kupreškog polja. navedeno djelo. str. napisao Vrhovnom komandantu: ». želi sačuvati udarna snaga brigade kao brigada. 2. Na licu mesta bilo ih je 946. proleterske brigade. 88 Brigada se smanjila iako je imala jednu značajnu popunu iz istočne Bosne i Crne Gore. — čete broje po 35 do 40 boraca. navedeno djelo. članci »Prva proleterska«. jednu pt. 8 5 Prva proleterska brigada je glavninom svojih snaga. odsutno 153. str. A-VII. f. sa n j i m a su vodili borbu jedna četa 3. ali ih Italijani nijesu podržali. Leković. 4. Mihailović. Bili 84 Stenografske bjeleške. proletersku brigadu 300 boraca — Dalmatinaca.

str. Filip Kljajić Fića. zahvaljujući Italijanima. političke komesare i komandante. Mnogi drugovi izrasli u njenoj ratnoj školi. Nenadić. II. koja je osnovana kod Livna. Dalmatinci su naišli na topao. U n j e m u je bilo dosta italijanske opreme i municije. Prvi ih je pozdravio toplom dobrodošlicom politički komesar brigade. koji su bili veoma aktivni. 109. Gotovo kompletan štab 1. knj. U 1. U vrijeme boravka na području Livna došla je i prva praktična potvrda činjenice da je 1. prošli kroz mnoge borbe. bataljona upućen je da bude — štab 1. d. Zbornik. proleterskoj su se osjećali kao da su u svojoj staroj jedinici. 8» Naređenje Vrhovnog štaba. proleterska i 4. proleterske brigade bio je susret drugova ratnika. septembra. proleterske brigade. 1. koje je trebalo da stignu do 20. dosta dobro organizovani i. što je za brigadu mnogo značilo. krajiška brigada. t. čije se brojno stanje bilo smanjilo gotovo na polovinu onog predviđenog Statutom proleterskih brigada — do 300 boraca. U n j e m u je bio jedan ojačani bataljon 151. članci »Prva proleterska«. dobro utvrđen.su to iskusni ratnici. 88 Dalmatinci su ojačali bataljone. Za komandanta »štaba operativnih trupa« Vrhovni štab je odredio komandanta 1. Medu Krajišnicima Sredinom septembra Vrhovni štab je odlučio da se oslobodi Bosansko Grahovo. 488. Za napad na Grahovo određene su: 1. bataljon 88 J. Samo je 4. str. ugrožavao je. Grad i okolina bili su jako uporište četničke Dinarske divizije. 42. P r v a proleterska je prebačena kamionima od Livna do Rora i 17. 80 Taj neprijateljev garnizon je svojim položajem zadirao u veliku oslobođenu teritoriju u Bosanskoj krajini. Likvidacijom garnizona u Grahovu razbilo bi se opasno četničko žarište u tom dijelu Bosne i četnicima zadao težak politički udarac. drugarski prijem. proleterska — škola kadrova. Susret Dalmatinaca sa borcima 1. P r i j e napada na Bosansko Grahovo bilo je neophodno očistiti njegovu okolinu od četnika. snage angažovane oko njega bile bi oslobođene za dejstva na drugim pravcima. dalma tinske brigade. ostavljajući mu da sam izabere vrijeme napada. veoma potrebne naraslim partizanskim jedinicama u Dalmaciji i Bosanskoj krajini. dijelovi Srednjodalmatinskog odreda i jedna ili dvije hrvatske brigade. upućeni su u druge jedinice za komandire. italijanskog puka divizije »Sasari«. 6. septembra se grupisala prema Bosanskom Grahovu. dobro naoružani. knj. . I praksa je potvrdila da je toliko brojno stanje bataljona najpogodnije za njihovo samostalno dejstvo i za bolji manevar u različitim situacijama. a nijesu bili mali ni ekonomski razlozi. a onda su uslijedili susreti u bataljonima. Božović i A.

bataljon 10. bile su ranije upućene na druge zadatke. J e r 4. . Iščekivanje ličkih brigada produžilo se gotovo dvije nedjelje i to vrijeme je iskorišćeno za gonjenje četnika i za vojni i politički rad. da je obuhvati sa istoka i sjeveroistoka. A-VII. proleterske. Četnici su vješto izbjegavali da se sudare sa 1. stariji — svi su se trudili da dočekaju proletere kao najdraže goste. A-VII. divizije i 2. Dočekivana je ona i ranije lijepo. 2 minobacača. Štab 1. 2/1. i 6. jer su dovoljno znali o n j o j i jednostavno su »nestajali«. a bez n j i h bi se teško uspjelo. izgleda nam prilično jalov posao. krajiška i tih dana formirana 2. kako je pisao štab 1. 90 Štab brigade je odmah uputio 1. Tim prodorom su onemogućili sakupljanje bogate ljetine iz sela u blizini Ključa. da su bataljoni 1. . V. da obuhvati planinu sa zapada i jugozapada. Pokazalo se. f. 2B. d.upućen u Mlinište da obezbeđuje Vrhovni štab. 37. U međuvremenu su jedna četa Nijemaca iz 714. proleterske: » . 31. Jedino još nijesu bile stigle ličke jedinice. narod došao da vidi top proletera i da su »o Naređenje Vrhovnog štaba. proleterskom. U isto vrijeme su postavljene zasjede i zatvoreni svi putevi prema Grahovu. pisao je Vrhovnom komandantu da je u Tičevu. bataljon pravcem Veliko Tičevo — Peulje — Grkovci. d.) bez tačnih podataka na ćelom prostoru Staretina — Šator. kao i 4. septembra. oduševljen takvim dočekom. bataljonom one na Srnetici. zbog čega je Vrhovni štab i naredio 1. Narod: omladina. Boravak 1. Ni ta akcija nije uspjela. gdje je proban jedan protivkolski top. izvještaj štaba 1. Tu ocjenu je temeljio na tačnim podacima kojima je raspolagao: da u garnizonu ima oko 600 do 700 Italijana. sa radošću. dalmatinska brigada nijesu imale iskustva u borbama kakve su se očekivale. Poslije teških borbi na Kozari proleterske brigade došle su Krajišnicima kao garancija sigurne pobjede. a sa 1. Štab operativnih trupa je tada tražio neku drugu jaču brigadu (»na primjer 3. «i Izvještaj štaba 1. d. proleterskoj da ponovo oslobodi t a j grad. u Crnoj Gori. Četnici su bili u svim selima oko Grahova. sa 4 topa 75 mm.« 91 Komandant štaba operativnih trupa za napad na Grahovo izvijestio je Vrhovni štab 19. bataljonom i jednim bataljonom 4. 3 mitraljeza. djeca. puka domobrana prodrli iz Banjaluke u Ključ. proleterske brigade. 701. a četnici neće sedeti na jednom mestu. Cak je izvršeno i jedno bojno gađanje. 4. sandžačku«) da ih zamijeni. na Romaniji. sa 4 topa. 3. 92 Ličke brigade nijesu stigle. Ali s u s r e t ' s a Krajinom prevazišao je sve te ranije susrete i sva očekivanja. . f. Brigada je n a j p r i j e pokušala da sa 3. k. 17. k. u Hercegovini. k. proleterske brigade. crnogorske brigade uništi četnike u rejonu Crnog Vrha. a u Strmici oko 200 Italijana. proleterske brigade u selima oko Grahova i marš prema Ključu za n j u je bio rijedak doživljaj. f. bataljon preko Grkovaca i Međugorja. Vrhovni štab je naredio da se četnici unište i na planini Šatoru i Staretini. proleterske na položajima oko Grahova. jer je prostor veliki. A-VII. i 4. Juriti ih (četnike — M. krajiška brigada i dalmatinski partizani. 3.

Grad je bio djelimično spaljen. Proletere. goli. te večeri je nadigrala razdragana omladina Krajine. srbijanske. Drugi bataljon napao je bunkere na Sklopu. Neprijatelj se vjerovatno nadao da će se 93 Izvještaj operativnog štaba za Bosansku krajinu. Stab brigade je odlučio da se slijedeće noći. a sa ostalih je ispred n j i h bila čistina. Velika masa naroda je dočekala proletere. sa puta u borbu. knj. Prvo se oglasila partizanska haubica. sa istim snagama. narod je srdačno ispratio proletere. visokoj stijeni. Neprijatelj se uporno branio. peškirima i košuljama. Drugi napad na grad bio je dobro organizovan. d. Sa priredbe na put. . ali borci. 7. pošla su četiri bataljona 1. A kad su komandanti naredili pokret. Na Sklopu. Bunkeri su tako postavljeni da mogu jedan drugoga štititi vatrom. Stab brigade je ocijenio da ima dovoljno snaga za to. djevojke i žene su po starinskom običaju rasplele kose »da se vojsci putevi ne zamrse«. mlade momke i djevojke. Zbog toga je neprijatelj najjače organizovao odbranu na uzvišenjima iznad grada. Streljački stroj podišao je bunkerima. Poginuo je i politički komesar 1. jer je trebalo sakupiti bogatu ljetinu. brigade izbacili su neprijatelja iz rovova i prvih kuća. Strčali su goli zidovi i dimnjaci pilane. A bilo je neophodno zauzeti Ključ. bez odmora. 106. Ni ostali bataljoni nijesu imali uspjeha. a trebalo je pokušati da se neprijatelj nečim iznenadi. puka domobrana. 93 Napad je ponovljen između 5. i 6. U napadu prve noći otkrivena su neprijateljska vatrena uporišta. Dva bataljona uopšte nijesu ni stigli. krajiški partizanski odred. Njegovi drugovi nijesu ga mogli izvući. Napad je podržavala partizanska haubica sa položaja kod raskrsnice blizu Vojića. Bataljoni 1. ushićeni dočekom u Krajini i ispraćajem iz Drvara kao da to nijesu primjećivali. Pjevalo se i igralo bez prestanka. t. str. Noću 3. zalutali su u šumi. Ključ je u dubokoj jaruzi. u kojem se branio bataljon 10. Još se osjećao zadah paljevine. Odjekivale su pjesme krajiške. Išao je sa bombašima. Zbornik. Uveče je zakazana priredba. brigade i 6. a poslije je bila igranka. IV. čete. Pokret od Drvara do Oštrelja i dalje do Bravskog u otvorenim vagonima šumske železnice nije bio udoban u toj dugoj oktobarskoj noći. Borba je bila oštra. oktobra u napad na Ključ. Napadalo se dosta nesinhronizovano. samo da nešto treba promijeniti u načinu napada i njihovom pregrupisavanju. U Ključu je zaista ključalo.ga djevojke prekrile maramama. ponovo napadne Ključ. na 30 m od bunkera. Drugi bataljon je izgubio tri borca. i ne mnogo uporno. Miloš Božović. a zatim su bataljoni krenuli u napad. bila su ozidana dva bunkera. oktobra. Njih nije bilo moguće napasti ni sa istočne ni sa južne strane. od kojih jedan na sprat. Neprijatelj je u njegovoj torbici našao bjeležnicu iz koje se vidjelo da su ubili političkog komesara. crnogorske i dalmatinske. koje su spremile za svadbene poklone. brisani prostor. Na maršu prema Ključu brigada je prošla kroz Drvar. Likovali su. 205.

bataljon iz Majkića i Hadžića. pa da onda izvrše juriš. bataljon su odmah sa Sklopa nastavili da gone n e p r i jatelja ka Vrhpolju. Sa novih položaja oni su i dalje primoravali Nijemce da se ne u d a l j u j u od ceste. 107. Bataljoni su čekali zoru. prema Sklopu i Tomašević-gradu upućeni su 1. potisli 1. Operativni štab za Bosansku krajinu planirao je da oslobodi Sitnicu. Nijemci su tada. Sve je bilo gotovo za kratko vrijeme. Susret Prve proleterske i Prve poljoprivredne brigade Prvi i 2. 64 Prema neprijateljevom izvještaju tu je poginuo komandant domobranskog bataljona i jedan komandir čete a nestalo je oko 300 domobrana. Dio neprijateljskih snaga uspio je da pobjegne ispod stijena prema Vrhpolju. bataljon. Nijemci su stalno prolazili cestom Ključ — Sanski Most. koji je gotovo mjesec dana proveo na Mliništu. Neprijatelj se »branio« iz svih oružja i sva tri puta bio ubijeđen da je odbio napad.95 Ali te je planove poremetila 714. podržani tenkovima. Treći i 6. i 6.partizani odmoriti bar jednu noć. krajiška brigada. Naređeno im je da iz zaklona pripucavaju na bunkere. u obezbjeđenju Vrhovnog štaba. takođe stalno uznemiravala i nanosila im gubitke. knj. da se neprijatelj opusti. bataljon. Vrhpolje i Sanski Most. sa položaja južno od ceste. str. Čak je i dovikivao: »Vidjećemo koliko ste komesara ostavili ispod bunkera«. a Krajišnici sa jugoistoka. silovit. jačim snagama. U isto vrijeme su 3. Izvještaj operativnog štaba za Bosansku krajinu. njemačka divizija čiji su dijelovi. Napad je bio brz. Prva proleterska brigada je tada dobila zadatak da spriječi prodor Nijemaca iz Ključa prema Petrovcu i time omogući berbu kukuruza u okolnim selima. I bez gubitaka. sa pravca od Mrkonjić-Grada. upali u grad. Zbornik. 2. Na lijevo krilo. Uporedo sa njima to je činila i 3. a zatim da se pritaje. Varka je uspjela. U međuvremenu je stigao i 4. d. pokošeni su oni koji su bili izišli iz bunkera. Brigada ih je. ponovo prodrli iz Banjaluke u Ključ. a zatim nastavili ka Sanskom Mostu. Čađavicu. bataljon prešli su na desnu obalu Sane da razbiju četnike u okolnim selima. . uz podršku artiljerije i tenkova. t. IV. i da to ponove još dva puta u toku noći. a bombaši su brzo pretrčali brisani prostor do bunkera. bataljon. i 3. i 2. Puškomitraljezi proletera su vatrom »zatvarali« puškarnice na bunkerima. 206. kao i poslije prvog prepada. 7. da vojnici iziđu iz bunkera »da potraže poginule komesare«.

tenk od 32 tone. Tenk je počeo da manevriše. Djelovi 2. bataljona sačekala je tigra kod jedne prepreke i zasula ga bombama.« Ponovo oko Bosanskog Grahova U toku oktobra Nijemci i Italijani su uspjeli ponovo da zauzmu Sitnicu. Stijović. da traži povoljniji položaj za otvaranje vatre na napadače i pri tome prešao ivicu puta i sletio u jarugu. proleteri im spriječavaju da »skreću s puta« i povremeno se vodi borba. Cestom je jurio tigar. proleterske brigade. Za vrijeme odmora i pred noć dolinom se oglašavala muzika 4. Proleteri su sačekali neprijatelja na bliskom odstojanju i zasuli ga jakom vatrom. neobičan ratni sastanak radnih brigada i 1. U sakupljanju ljetine omladina i borci su se takmičili u radu. U partiju je primljen poslije smrti. a omladina i dio proleterskih i krajiških jedinica tu odmah u neposrednoj blizini fronta. Jajce. U jednom kamionu se nalazio komplet hirurških instrumenata za bolnicu 714. Dva njemačka kamiona su se 12. Završio je parolom: »Sve za front. proleterske brigade. Prozor i Livno. njemačke divizije. Nijemci su vrlo brzo reagovali. Božovića.97 Rekao im je kakvim je putevima prošla 1. 96 Nijemci su se 14. Načelnik saniteta Vrhovnog štaba. Mrkonjić-Grad. 1. omete »o Oslobodilački rat. Njemačke kolone prolaze cestom. Vrhovni štab je ostavio m a n j e snage prema tim gradovima i prenio dejstva ka Bosanskom Grahovu i Bihaću. u namjeri da zbuni neprijatelja. ubiraju i odvoze ljetinu ka bazama i bolnicama. M. Pjevalo se uz rad. Radne brigade i borci su neometani sakupljali i prevozili ljetinu. proleterskoj brigadi što je brižno sačuvala svaki instrument i sav materijal. bataljona. proleterska. sve za pobedu. bataljona. jedan od n a j h r a b r i j i h boraca 2. a pratila ga je pješadija. Vjerovatno su pogriješili pravac na raskrsnici. toplo je pozdravio omladinu i održao govor 1. Grupa boraca 2. dr Gojko Nikoliš. i predala ih bolnici. Neobičan i vrijedan plijen kojemu su se najviše obradovali partizanski lekari. oktobra uputila cestom prema Petrovcu. koja su nosila bogatu ljetinu. Guberinića. bataljona su ih dočekali i posade brzo likvidirali. Sanitetski materijal je odmah dostavljen bolnici. kako se borila. zahvalio je 1. knj. Filip Kljajić Fića. neobjavljeni dnevnik. Pomenuo je i drugove koji su pali oko Ključa. tih je dana bilo neobično.U selima kod Ključa. oktobra povukli iz Ključa. Artiljerija je žestoko tukla položaje brigade. I njemačka pješadija je primorana da odstupi. Borci su priskočili i zapalili ga. bez odmora. Bajića i druge. Politički komesar 1. Radili su i danju i noću. 97 . Bila je to izvanredna slika zajedništva vojske i naroda. Petrovića. Kod tenka je poginuo Božina Petrović. 284. str. radnoj brigadi.

zamjenik komandanta brigade sa grupom boraca .Danilo Lekić (IL košulji) u Livnu avgusta 1942.

Grupa boraca 6. bataljona u Liv-nu 1942. .

Vrhovni komandant Tito sa zastavom Prve proleterske brigade .

komandant brigade predaje zastavu Voji Radiću.Danilo zastave. Lekić. prvom nosiocu .

i 27. i 2. A-VII. Ćak je i na zvoniku crkve bio postavljen mitraljez. d. članak »Prva proleterska«. str. Prva proleterska je dobila i zadatak da očisti od četnika teritoriju između Grahova i Strmice i da zasjedama spriječi eventualni pokušaj Italijana da iz Knina prodru u Grahovo. knj. Izvještaj štaba 3. 2. Na Gradinu. 98 Za napad na neprijatelja u Bosanskom Grahovu i njegovoj okolini određene su 1. 11. Položaje oko grada držali su četnici. proleterska sa istočne i južne. ali ni to nije pomoglo. 101 Italijanska dokumentacija. koje su imale ukupno 39 granata. XIII. U gradu je bilo između 600 i 700 Italijana iz 151. »9 Naređenje vrhovnog komandanta. Grupa boraca koju je vodio Zića Trninić uspjela je da se približi velikom bunkeru i da ga zaspe svežnjevima bombi. najjaču tačku u neprijateljevoj odbrani napadao je 6. Podišao je bunkerima toliko da ga je v a t r a iz n j i h prebacivala. str. Zbornik. k. 285. 267. knj. Prva proleterska se vratila iz rejona Ključa preko Drvara. d. proleterska i 4. i 6. str. t. i 117. 113.njegove namjere. II. A-VII. t. str. ali se nijesu predavali. Katić. bataljon zadržao u rezervi. f. tako da Italijani nijesu mogli biti iznenađeni. bataljon. Borci su uspjeli da iskidaju bodljikavu žicu i bataljon je streljačkim strojem izbio na Gradinu. knj. 991. 294. razbije četnike u Kninskoj krajini i čvršće poveže slobodnu teritoriju Bosanske krajine. f. 1. 6. puka divizije »Sasari« i nekoliko stotina četnika. 701. 2. d. 6. 2. Resanovca i Peći na položaje za napad na Bosansko Grahovo. Stenografske bjeleške. str. t. iknj. nepodesno za topovski položaj. krajiška je obezbjeđivala napad iz pravca sela Luke. II. Like i Dalmacije. II. Kraljevčani su doveli top na 100 m daljine i kroz cijev nišanili u bunkere. Zbornik. zauzeo prve rovove i zidane bunkere. Napad na Bosansko Grahovo je počeo između 26. bataljona. 286. knj. str. . 28. a 1. k. d. 101 Osnovu neprijateljeve odbrane činili su betonski bunkeri i utvrđene kuće. str. M. 6. 3 minobacača i dosta automatskog oružja. uputio da čiste okolna sela od četnika i postave zasjede prema Strmici i Kninu. i«o Zapovijest načelnika Vrhovnog štaba. Stab 1. Podržavan je sa dvije haubice. d. Artiljerci su slabo gađali. a onda je bio prinuđen da zastane ispred betonskih bunkera. Italijani su ginuli. Četvrti bataljon je napadao duž ceste Drvar — Bosansko Grahovo. 1. t. 635. 118. 103. razjurio četnike na koje je naišao. a 4. i četiri brdska topa. 102 »s Oslobodilački rat. k. d. oktobra. 1986. 16. 796—818. brigade odredio je 4. zemljište je bilo suviše meko. sa 5 topova. 3. 832." Prema zapovijesti načelnika Vrhovnog štaba 100 ona je napadala sa zapadne i sjeverne strane. krajiška brigada. i 3. njiva. I grad i bunkeri bili su opasani bodljikavom žicom. U zoru su se bataljoni morali povući. knj. Zbornik. 1<>2 Izvještaj načelnika Vrhovnog štaba. Zbornik. 116. bataljon za neposredan napad na grad.

Zbornik. proleterskom. I oni su prodrli do prvih zgrada. 796. u Liku. uglavnom crnokošuljaši. gdje su naišli na jak otpor Italijana i morali se povući. N j e n prodor u Grahovo 3. četnici su bili napravili više zaklona. ali je nije sproveo j e r je po naređenju Vrhovnog štaba brigada pošla da oslobodi Ključ. a ostali su pobjegli. proleterske nijesu imali mnogo uspjeha. Najviše što su postigli bilo je to što su seljaci i ostali. preglednom i podesnom za organizaciju odbrane. brigade zadržali su se kratko vrijeme. Tada je štab 1. Prvi bataljon je nastupao kroz sela na desnom krilu. a nije bilo ni organizovano sadejstvo sa 2. los Italijanska dokumentacija. Nijesu uspjeli da unište četnike. t. pa je njihova kolona iz Knina prodrla preko Suhog polja. str. 116. Ubijena su 3 četnika. a dijelom i pozadi njega. na spoju između 3. proleterske brigade. odakle su zasuli streljački stroj 3. U Strmici su Italijani. Stevo Roglić je uhvatio jednu od tih bombi prije nego je eksplodirala i vratio je četnicima. bataljon nije mogao da spriječi sa položaja na kojima se nalazio. Snažnom artiljerijskom i minobacačkom vatrom Italijani su primorali 3. među kojima dva oficira i 59 ranjenih. bataIjona. Iz 4 topa neprekidno su tukli položaje bataljona. 2. 1. bataljon su razbili četnike u selima Stožište i na brdu Cigelj. d. gdje su postavljene zasjede. Bataljon se našao u teškoj situaciji jer su mu Italijani izbili na lijevi bok. bataljona i 2. Brigada je imala 7 poginulih i 25 r a n j e n i h boraca. prošla su kroz sela oko Grahova i sjurili se ka Strmici. zapalio je i protjerao četnike i Italijane iz okolnih bunkera. knj. pružili žestok otpor. ali m a n j e energično i sa još m a n j e uspjeha nego prethodne noći. čak i nekoliko pokrivenih bunkera. Italijani navode u izvještaju da su imali 16 mrtvih. Na toj teritoriji bataljoni 1. i 4. Četnici su bježali pred njima. ali je ipak nije mogao zauzeti. 2. Takvu akciju je bio planirao još u septembru. Na brežuljkastom terenu. Najjači otpor su pružili iz bunkera na brdu Cigelj. Neuspjeh u napadu na Bosansko Grahovo uveliko je ohrabrio četnike Kninske krajine. jer su ili bježali kod Italijana ili se sakrivali u planinama. 1 0 3 Drugi i 3. Tri bataljona brigade.Ni bataljoni 2. Slijedeće noći napad je ponovljen. Ostalo im je uporište u koje su mogli pobjeći i iz njega izvoditi akcije i djelovati na okolno stanovništvo. proleterske brigade odlučio da razbije četnike oko Grahova i prokrstari s brigadom područjem koje su kontrolisali. . Četvrti bataljon je uspio da prodre do centra Strmice. Drugi bataljon je zauzeo dio sela kod ciglane. Bataljoni su prešli prugu i rijeku Bistricu i izbili u rejon Plavna. Italijani su dobro procijenili. radi uticaja na narod toga kraja. XIII. ili su ih o tome obavijestili četnici. 104 Bataljoni su zatim postavili zasjede prema Kninu i Strmici. bataljon da se povuče.

t. 105 Cim je brigada stigla kod Petrovca saznala je da su formirane prve divizije i da će primiti ratnu zastavu. pisalo je u uputstvu CK KPJ. zajedno sa ostalim drugovima borcima. Danilo Lekić Spanac. čija se 25-godišnjica slavila.« Govor je Vrhovni komandant završio poklicima Crvenoj armiji. Pjevalo se. nijedna jedinica ne smeju ostati bez proslave oktobarske revolucije«. proleterske brigade.zatrovani četničkim idejama. knj. f. bili su uključeni u sav t a j rad i brzo su urastali u »duh« brigade. ali je • ipak brigadna zastava značila mnogo više. Bataljoni su još ranije primili svoje zastave. Najviše borbene. 148. a zatim o pređenom putu 1.« Na praznik 7. u Crnu Goru. 5. Svuda se čulo: »Živjeli proleteri. A sutra. Sa svih strana u njega su se slivale kolone djevojaka i dječaka koji još nijesu fizički stasali za brigade. Prijem zastave u Bosanskom Petrovcu Brigada se početkom novembra koncentrisala oko Petrovca. »Nijedno selo. k. kad dođe to vrijeme — ja vas uvjeravam. partizanske pjesme. Josip Broz Tito sa pratnjom. pored puta za Bihać. politički i kulturno-prosvetni rad bili su vrlo živi. 706a. d r u govi. A-VII. što su očekivali: » . 354—360. . . još uvijek jaki. Brigada se pripremala za t a j značajni i svečani trenutak. 3. okupator i domaći izdajnici. novembra iz niskih oblaka sipila je sitna kiša. Sovjetskom Savezu i našoj oslobodilačkoj borbi. str. pod n j i m a jurišali u mnogim borbama. A onda je svojim oprobanim ratnicima rekao ono što su intimno i najviše željeli da čuju. imali priliku da se u v j e r e kako partizani postupaju i s kakvim snagama raspolažu i da to uporede sa četničkom propagandom. II. Kao i uvijek vojnostručni. ističući značaj njenog osnivanja i njenih uspjeha za stvaranje narodnooslobodilačke vojske i razvoj NOB-a. prilikom predaje zastave Prvoj proleterskoj brigadi. i uspjesima Crvene armije.10® Grmljavina uzbu105 Izvještaj Centralnog komiteta KPJ. proleterske. ali već znaju što je to borba za slobodu. i kao priznanje i kao obaveza. Tih dana CK K P J skrenuo je pažnju jedinicama da organizuju proslavu dana oktobarske revolucije. Raport mu je predao novi komandant 1. Novi drugovi. Bataljoni su pristizali i postrojavali se na poljani kod Petrovca. i da je »pokazala svojim dosadašnjim bojevima da dostojno nosi svoj veliki naziv«. d. Vrhovni komandant je upozorio da pred brigadom stoje mnogi teški zadaci. 6. uplašeni od osvete. došli kao popuna brigadi. Zbornik. a onda joj govorio o značaju oktobarske revolucije. . nije daleko to vrijeme — vi ćete ponovo marširati u Srbiju. Petrovac je bio u prazničnom raspoloženju. d. los Govor vrhovnog komandanta Josipa Broza Tita. Vrhovni komandant je n a j p r i j e izvršio smotru brigade. da su neprijatelji. Oko 11 časova pojavio se vrhovni komandant.

oduzimala mu gradove i utvrđenja. marševa i slabe ishrane ublažavala je pjesma. uništavala uređaje. To je pozitivno uticalo na unutrašnji život brigade. igra i knjiga. znatno doprinijela suzbijanju četnika u zapadnoj Bosni. odstupanja i obilaženja. Proleteri su marširali ujednačeno i snažno. Poslije smotre i prijema zastave brigada je. I skromnost brigade. . sa članovima Vrhovnog štaba. 107 I partijska organizacija je postajala sve efikasnija. učenja i rašćenja. ili njeni dijelovi vodila oko 120 m a n j i h ili većih borbi. Međusobne odnose boraca i starješina krasilo je pravo drugarstvo. a najviše pobjede nad neprijateljem. Tako je te teške 1942. koji joj je. naoružanje i opremu. proleterske brigade. U Partiju je primljen veliki broj novih članova. sa vojnom muzikom na čelu. Od osnivanja brigada je prošla kroz mnoge k r a j e v e i svuda širila ideju bratstva i jedinstva naših naroda. ublaživala sukobe Srba i Hrvata oko Duvna i Livna. Brigada je kao cjelina. godine. proleterskoj brigadi. zasnivala se na svijesti i povjerenju. a onda se pjevalo i igralo do zore. dugogodišnjem članu Partije i do tada zamjeniku komandanta 3. u komandovanju i organizaciji sadejstva. otpozdravljao sa balkona jedne kuće u Petrovcu. ubila oko 2 000 neprijateljskih vojnika. godišnjica oktobarske revolucije proslavljena i maršem jedinica — jedino u Moskvi i Bosanskom Petrovcu. prošla paradnim korakom ispred svog Vrhovnog komandanta. Zatim je zastavu predao prvom b a r j a k t a r u . Narod je oduševljeno pozdravljao brigadu i n j e n u zastavu. Bio je to impozantan defile. Brigada je za to vrijeme prešla oko 5 000 km.đenih glasova odjeknula je Petrovačkim poljem kao pozdrav Vrhovnom komandantu. umom i proleterskom odlučnošću sve činiti da opravda povjerenje koje joj je ukazano. Uveče je bila priredba. Disciplina je bila uzorna. Voji Radiću. Sprečavala je bratoubilačke pokolje u istočnoj Bosni i orgijanje četnika u Hercegovini. Kroz njih je stekla dragocjena iskustva u stručnom osposobljavanju i usavršavanju kadrova. mnogo puta ga natjerala na povlačenje. primio je iz njegove ruke i obećao da će je brigada dostojno nositi i da će svim srcem. Komandant brigade. marševa. nastupanja. ne računajući u to sve one njene manevre prilikom borbi. u izvođenju različitih borbenih dejstava u uslovima partizanskog ratovanja. metalskom radniku iz Kragujevca. Prošlo je deset mjeseci od osnivanja 1. vidno uzbuđen. Teškoće borbi. Ćitav dan je Petrovac bio u prazničnom raspoloženju. Na svom borbenom putu za tih 10 mjeseci brigada je. onemogućavala izvršenje njegovih planova. mjeseci borbi. napora. prema procjeni. bataljona. Vrhovni komandant je predao zastavu 1. iskušenja.

prema vojničkom znanju. Bila je bolje naoružana. biti komandir voda ili čete. Prva proleterska brigada prije 10 mjeseci bila je jedina brigada naše Narodnooslobodilačke vojske. Iako brigada nije znatno brojčano porasla n j e n a udarna snaga bila je mnogo veća. hrabrosti. 108 . Na dan kada je iz r u k u Vrhovnog komandanta u Petrovcu primila svoju ratnu zastavu uz n j u je bilo još 30 proleterskih i udarnih brigada i 36 partizanskih odreda NOVJ.U brigadu je došlo oko 800 novih boraca. borci i komandni kadar postali su m a j stori u rukovanju oružjem i vođenju borbe. umješnosti i spretnosti u borbi. Gotovo svaki n j e n stari borac mogao je.

dok su svi ostali s nadom i zebnjom iščekivali odgovor na pitanje da li će Crvena armija izdržati. U Jugoslaviji je narodnooslobodilački pokret nezadrživo rastao.IV U SASTAVU PRVE PROLETERSKE DIVIZIJE Opšta situacija krajem 1942. pod jedinstvenom komandom. glavnim snagama oslobađa Bihać. naravno. obuhvatajući gotovo sve k r a j e v e zemlje. Novi zadaci tražili su dalje usavršavanje vojne organizacije. Samo je sovjetska Vrhovna komanda znala šta tih dana priprema njemačkim armijama. u Africi i na Pacifiku. Ni najveći optimisti nijesu još mogli sagledati k r a j rata. nužno se pretvarao u novi kvalitet. u zapadnoj Bosni. I do tada su brigade i odredi grupisani radi izvođenja većih operacija. čak i teškim. Veliku Kladušu. Narasli kvantitet u broju boraca i naoružanju. armija bila je u ofanzivi u sjevernoj Africi. izbile na Kavkaz i opasno prijetile da ostvare jedan od svojih najvažnijih ciljeva: da dođu do zakavkaske nafte. grupisanih u 31 brigadu i veći broj partizanskih odreda. Narodnooslobodilačka vojska već je bila narasla na oko 150 C00 boraca. Njemačke armije su vodile teške borbe za Staljingrad. Japanci su bili u punoj ofanzivi 11a Pacifiku i u Aziji. u tom trenutku. Na najznačajnijem dijelu jugoslovenskog ratišta. Vrhovni štab je uspješno organizovao odbranu tamo stvorene slobodne teritorije i njeno širenje. godine Bližio se k r a j 1942. saveznici su već postizali ohrabrujuće početne uspjehe. Ostavljajući m a n j e snage prema Banjaluci. J a j c u i Livnu. Na ostalim ratištima. u novu organizaciju (formaciju) jedinica. od- . Raspolagala je raznovrsnim naoružanjem. Oružana borba se sve više širila. skoro svim osim aviona. Nijemci nijesu izgledali tako zastrašujuće jaki kao prije godinu dana. Njegove oružane formacije — brigade i odredi — bile su u ofanzivi u većem dijelu zemlje. i uspješno izvodila i k r u p n i j e operacije. godine. godine najznačajnijih i teških sudara zaraćenih strana. Cazin. Slunj i presijeca neprijatelju operacijske pravce koji vode od Zagreba ka moru. dejstvovale su. Bosansku Krupu. Ipak. One su već bile ovladale bogatim Kubanom. Britanska 8. Širom Njemačke je pripremana proslava pada Staljingrada. Kompaktna slobodna teritorija tada je zahvatala prostor veći od 50 000 km 2 .

knj. Beograd. 1. t. banijske divizije. počev od štaba brigade do komandi četa. str. Ukupno su sve te snage brojile oko 580 000 vojnika. 377. knj. crnogorske brigade. četnici i drugi kolaboracionisti. Zbornik. bataljona Radovan Vukanović za komandanta 4. 3. bez izuzetka stasalim i izraslim u brigadi. brigade postavljen je Danilo Lekić Španac. Strugar. str. krupnije formacije. II. Praktično. 1969. 1 Oslobodilački rat. 2. postavljen je za komandanta 3. Uz njih. koji je bio neko vrijeme komandant 1. a onda uskoro još sedam udarnih. osnovano ukupno 9 divizija. borile su se protiv NOVJ još i jedinice Nezavisne Države Hrvatske. d. krajiška brigada. 320. tako da je do k r a j a 1942. Pored toga na Jadranu je bilo 109 naoružanih plovnih jedinica raznih vrsta. str. dalmatinske brigade. Nijemci. komandant 2. za zamjenika komandanta Miloj e Miloj ević. 1. U n j e n sastav su ušle: 1. sandžačka i 3. divizije. 5 bugarskih divizija. a ostale su ušle u sastav novoosnovanih korpusa ili su bile pod komandom Glavnog štaba. krajiške. P r i m j e r a radi — komandant 1. mađarske divizije i dva puka za osiguranje. a komandant 4. pa su i čete obavezno imale bolničare. Početkom novembra Vrhovni štab je formirao 1. jedan samostalni pješadijski puk i 5 policijskih pukova za osiguranje. U to vrijeme je na teritoriji Jugoslavije bilo 7 njemačkih divizija. jedinice operativno-strategijskog karaktera — divizije i korpuse. Uz štab brigade osnovan je pionirski vod i vod topova. hrvatske i slovenačke brigade. 4 Oko 20 drugova iz brigade otišlo je tada u dalmatinske. novembra 1942. str. 3 Istovremeno je došlo i do velikih promjena u komandnom sastavu brigade. dijelovi 3. a u bataljonima radni vodovi. i sa njima. t.nosno njeno usaglašavanje sa osnovnim strategijskim ciljevima NOR-a. bataljona Pavle Jakšić za komandanta 7. 20 italijanskih divizija i dijelovi još jedne. 1.'Naredbom Vrhovnog štaba. o bojnoj komori i da organizuju radionice za m a n j e opravke oružja i opreme. za političkog komesara Mijalko Todorović Plavi. 123. 131. da se staraju o ishrani bataljona. 1 Prve tri divizije Vrhovni štab je zadržao pod svojom neposrednom komandom. knj. Obaveštenje Vrhovnog komandanta. 6. 3 Naređenje Vrhovnog komandanta. Iz toga je rezultirala odluka Vrhovnog štaba o grupisanju jedinica u veće. u njenim četama i bataljonima. Jugoslavija 1941—1945. 197. Sanitet je tada znatno proširen. n j i h zajedno oko 300 000 vojnika. 2 V. osnovana je 1. proletersku diviziju. i štab brigade i štabovi bataljona i veliki broj komandi četa popunjen je novim starješinama. Italijani i njihovi saveznici već su bili načisto s tim da u Jugoslaviji postoji ratište za koje su prinuđeni da izdvajaju sve veće i veće snage. proleterska. tri samostalne i jedna inžinjerijska brigada. Zbornik. a za zamjenika političkog komesara Dušan Korac. obalske divizije. i 2. bataljona Pero Ćetković. II. . proleterska divizija. Za komandanta 1.

A-VII. divizije je na tom. a 3. Na putu ka centralnoj Bosni trebalo je da divizije n a j p r i j e likvidiraju neprijateljska uporišta: Sitnicu. prelaz rijeke. izviđanje. borbu noću. da dejstva usmjere ka centralnoj Bosni. politički raditi i mobilisati što više ljudi u NOVJ. iako mu je bilo poznato da je njena posada jaka i da će odbranu pojačati četnici koji će se tamo skloniti bježeći od brigada. divizijom je pošlo i nekoliko iskusnih političkih radnika. k. A radilo se od j u t r a do mraka. d. Od komunista se tražilo da intenzivno rade. proleterskoj i 3. borbu na planinskom zemljištu. organizaciju veza. sa narodom. kretanje. proleterske brigade. 706a. Mrkonjić-Grad i Jajce. napad. uz volju i spremnost za rad. f. 3. A-VII. k. napravio program vojnostručne obuke. stalno jačati partijsku disciplinu. gdje je trebalo razbiti četnike i stvoriti uporište na kojemu bi se divizije mogle duže zadržati. ukoliko budu suviše jaka. da ne gubi v r i j e m e oko njih. da se rad organizuje tako da svaki član Partije može dobiti zaduženje. kako se to onda govorilo. divizije da ta uporišta obiđe. 701. 3. P a r tijsko rukovodstvo brigade upozorilo je i na to da svaki partijski biro i svaki sekretar m o r a j u biti stalno na »nogama«. 6 Prve borbe u sastavu divizije — napad na Sitnicu Sredinom novembra Vrhovni štab je dao direktive 1. imati pred očima cijelu četu sa problemima.Stab brigade je. često i do kasno u noć. i to ne samo pri izvršenju krupnih zadataka. Vrhovni štab je upozorio štab 1. odbranu. koji je obuhvatio taktiku. mnogo su značila. 1. borbu u naseljenom mjestu. 7 Radi uspješnijeg političkog rada sa 1. proleterskoj je naredio da razbije četnike i napadne Sitnicu. Data su uputstva da se zbog povećanog broja članova K P J partijske organizacije ne identifikuju sa četnim konferencijama. zatim. angažovao sve tri brigade: 1.5 Sva ta uputstva. novim starješinama da sa uspjehom počnu obavljanje svoje nove dužnosti. Čađavicu. obezbjeđenje. f. krajiškoj da napadne Čađavicu. na osnovu uputstva Vrhovnog štaba i štaba divizije. Partijska rukovodstva su takođe napravila program rada. d. program za upoznavanje sa naoružanjem i izvođenjem nekih inženjerijskih radova (izrada zaklona. u k l a n j a n j e raznih prepreka i drugo).. Stab 1. indirektno braniti slobodnu teritoriju u Bosanskoj krajini. Takođe je trebalo pomoći mladim. uglavnom sa tog terena. udarnoj diviziji. 3. proleterske brigade. 6. « Pismo političkog komesara 1. . da se izbjegne šabloniziranje dnevnih redova. nego i u svakodnevnom radu i malim »akcijama«. u suštini usputnom zadatku. san5 Naređenje štaba 1. stanovanje. itd.

i jedan 8 Naređenje štaba 1. u isto je vrijeme obezbjeđivao napad na Sitnicu od eventualne intervencije sa leđa oko 300 četnika koji su pobjegli u pravcu Manjače. 3. Brigada je uz put do Sitnice očistila od četnika sela Popoviće. koji su bili povezani saobraćajnicama djelimično i punog profila. Samu posadu je sačinjavalo oko 900 domobrana: 2. Niz padine je bio izgrađen čitav sistem b u n kera i rovova. pravcem preko Korita — zapadno od k. Ali čim je prošla Ključ naišla je na teritoriju koja je bila jače zahvaćena četničkim uticajem. 8 Na pravcu nastupanja divizije nalazila se 4. 868 i Sitnici. na primjer. za aktivnosti prema Ključu i Mrkonjih-Gradu. i D. na pravcu napada 3. 4. Ti četnici su vrlo brzo shvatili ko su i kakve su proleterske brigade i šta mogu očekivati u direktnom sudaru sa njima. Cvor odbrane predstavljala je zidina nekadašnje džamije sa okolnim dubokim rovovima i pokrivenim bunkerima. dva voda 8. bataljon je u velikom luku. pa su se prema tome i ponašali. . pri održavanju veza umjesto jednog kurira šalje odjel j e n j e ili čitav vod. Na platou uzvišenja postavljene su četiri haubice. Takođe je morala da uloži veće napore i u političkom radu sa narodom. Štab brigade je usvojio sugestiju štaba divizije da glavne snage uputi sa sjevera i istoka. 753 ka k. odnosno blagovremeno otkriju nastupanje partizana. Zato ju je i jako utvrdio. kao i ranije. bataljon petrinjskog puka. novembra iz Petrovca. dubina odbrane na nekim pravcima iznosila je od jednog do dva kilometra. duž ceste. bataljon je napadao sa jugozapada. 9 Neprijatelj je smatrao Sitnicu važnim uporištem za obezbjeđenje Banjaluke. u rejonu G. Njihovo je bilo da spriječe iznenađenje. sjeverno od Sitnice. Do Ključa je prolazila poznatim terenom i narod je. k. Korita. U rezervi je zadržan 1. Jurišiće. bataljona. Prema zapovijesti štaba brigade 2. da bi spriječila intervenciju neprijatelja od Banjaluke prema Sitnici. 1. krajiška brigada. a i kao jak centar za okupljanje četnika. pravcem Crveni kamen — Vujatovići — Sitnica. bataljon je napadao sa sjevera desno od ceste Banjaluka — Sitnica. bataljon lijevo od puta. A-VII. Obezbjeđenja su im imala zadatak uglavnom da na vrij e m e obavijeste o pravcu k r e t a n j a brigade kako bi se glavnina četničkih jedinica blagovremeno izvukla ispod njenih udara. prešao na istok i napadao pravcem istočno od k. a njihovi položaji opasani bodljikavom žicom. Prva proleterska je pošla 16. 1. diviziona haubica.džačkoj Mrkonjić-Grad. 753 — Sitnica. bataljon. Ipak je brigada morala da se kreće oprezno. četa 10. 6. 3. d. pješadijskog puka. Ratkovu. Vlajiće i Bosančiće i zatim krenula ka Sitnici. proleterske divizije. 706a. f. Na spoljnim prilazima Sitnici bili su četnici. i 2. Taj pravac je obezbjeđivao najbrže izbijanje u centar neprijateljeve odbrane. Mjerena od zidina džamije. uz jača obezbjeđenja i da. u G. pozdravljao svoje proletere. jedan bataljon novih vojnika — regruta.

Sesti bataljon do tada nije imao gubitaka. 10 Nijemci su rukovodili odbranom. bataljon je bio iznenađen organizovanom odbranom na zadnjem nagibu. bataljon zapeo kod jakog uporišta. Osim toga. Teško je bilo naći dobre vodiče. ali je odbijen uz znatne gubitke. bataljon je ubacio u borbu i svoju rezervu — 2. a okolni bunkeri sprječavali su joj prilaz. a u pomoć mu je uputio i četiri puškomitraljeska odjeljenja. Komanda u Banjaluci smatrala je da je Sitnica tako dobro utvrđena da je partizani ne mogu zauzeti. naredio je bacačkom odjeljenju da džamiju zaspe minama. Bataljon je pokušao da jurišem zauzme bunkere i džamiju. Takođe je bilo i četnika koji su b j e žali kod domobrana. bez vlastitih gubitaka. Da ne bi dozvolio neprijatelju predah. Sa sjeverne strane je nastupao 2. među n j i m a i Miodrag Urošević. privukao se rovovima i bunkerima i jurišem razbio odbranu neprijatelja. bataljonu. novembra u 22 časa. Sa n j i m a je bio i četnički vojvoda U. Komandant 4. Bataljoni su pošli u napad oko 14 časova sa prilično udaljenih položaja. Bombaši su čistili bunker za bunkerom i ubrzo se bataljon našao ispred najutvrđenijeg uporišta. Cim je pao m r a k bilo je još teže. zidina džamije. Zanimljivo je da su seljaci na to upozoravali borce. To je bio signal ostalim bataljonima da napad počinje. Na tom pravcu neprijatelj je i po dubini imao najbolje organizovanu odbranu. Prvi je naišao na neprijateljske predstraže 3. Iz tog uporišta neprekidno je sipala ubitačna vatra. Tu je jakom vatrom primoran da prilegne. bataljonu. bataljona. čime je uporište znatno ojačano. odakle je neprijatelj vršio protivnapade. bataljon je trpio najjaču neprijateljsku vatru. ali se to nije uzimalo u obzir. Snijeg je bio napadao. a i dalje je padao. a i oni koji su ostali znali su da je Sitnica dobro utvrđena i plašili su se. I štab 6. U početku. od te vatre bataljoni nijesu imali gubitaka jer su bez oklijevanja duboko prodrli i podišli neprijateljskoj odbrani. naredio svojoj lijevokrilnoj četi da energičnim dejstvom pomogne 2. sadejstvujući 2. Tada je došlo do izražaja i sadejstvo ostalih bataljona.vod od 38 Nijemaca. praćena stalnom grmljavinom haubica. Ipak su bataljoni stigli blagovremeno tako da je napad počeo kada je i predviđeno — 19. Četvrti bataljon je izvanredno iskoristio uspjeh 3. U isto vrijeme i 6. bataljona je. i bilo je hladno. Drenović. čim je vidio da je 2. bataljon na svom pravcu likvidirao je nekoliko rovova i bunkera i izbio blizu centra odbrane. Poginulo je šest boraca. 3. a neprijatelju uzbuna za odbranu. komandir Omladinske čete. bataljon. Ipak. j e r su muškarci pobjegli sa četnicima. četu. ali je ta četa. Niski oblaci učinili su noć veoma tamnom i kroz šumu se sporo napredovalo. Baš toga dana iz Banjaluke je stigla i »presjelica« od oko 120 vojnika. izgubila 7 boraca među kojima i političkog kome- . Počela je neprekidna mitraljeska vatra. takođe samoinicijativno. proglašen za narodnog heroja i Dragan Simić. bataljona. Zarobio je oko sto domobrana. bataljon.

bataljona. 103.« u 11 Izveštaj štaba 1. . među kojima 16 Nijemaca. . napad se više nije mogao obustaviti a da posledice ne budu teže. za neustrašivost i marljivost saniteta . 6. str.. U tome su ih svesrdno pomagali i borci. IV. prirodno. Osjetivši pomoć 4. 200—203. Iz 2. bataljona. . brigade nijesu raspolagali dovoljno sigurnim podacima o neprijatelju i o organizaciji njegove odbrane u Sitnici. 13 Izvještaj političkog komesara 1. Po mom mišljenju u brigadi je ovo bila naša najveća i najteža a k c i j a . Miodraga Blagojevića i njegovog zamjenika. . II. a u Sanski Most oko 150 domobrana. . Miloša Mihailovića.sara čete. . j e r kako je već rečeno. Politički komesar brigade napisao je u izvještaju: » . Zbornik. među kojima i komandir voda Milan Raspopović. . Svi bataljoni su pokazali punu inicijativu. pohvaljujući ih što su pokazali . Neposredno zatim jurnuli su borci 2. Ćitav sastav kao da je bio zahvaćen takmičenjem. Proglašen je za narodnog heroja. str. 12 Stab 1. a saradn j a među bataljonima je u ovoj akciji došla do punog izražaja. Mitraljesci i puškomitraljesci vatrom su zatvorili puškarnice na neprijateljskim bunkerima i omogućili bombašima da im priđu i ubace bombe u njih. . za hrabro i mudro rukovođenje starešina. masovno. Ostali neprijateljski vojnici su se sjurili niz strmine i pobjegli. Junaštvo je bilo kao i uvijek. knj. . čudo od proleterskog heroizma i veštine. 3. gotovo cijeli starješinski kadar od komandira četa do štaba brigade bio je izmijenjen. želele da već na prvom koraku pokažu kako su dostojna zamjena svojim prethodnicima. k. . 2. k. . i 6. kao nikad do sad . . 11 Uspjeh brigade u m a n j e n je velikim gubicima. Akcija je od svih bataljona izvedena tačno po predviđenom planu. bataljon je koncentrisao svu svoju vatru na džamiju i okolne bunkere. « 1 3 Stab 1. . 174. za junaštvo boraca. proleterske brigade. d. Sitnica je zauzeta. Više od 100 domobrana pohvatale su krajiške jedinice. Možda i u tome treba tražiti neka objašn j e n j a toka borbe na Sitnici. zaplijenili haubice i primorali neprijatelja da se preda. f. uskočili u bunkere i u džamiju. 10 puškomitraljeza. proleterske brigade.. Nove starješine su. . 2. đ. is Naređenje Vrhovnog komandanta. zarobljeno je 6 Nijemaca. Zbornik. Poginula su 22 borca i 6 ranjeno. Vodile su je nove starješine. 701. proleterske brigade u sastavu divizije. tri mitraljeza. jedan teški minobacač i veće količine municije i razne vojničke opreme. A-VII. Zaplijenjene su četiri haubice sa 300 granata. U Banjaluku je stiglo oko 250. bataljona poginulo je 9 boraca.: » . Vrhovni štab je upozorio štab divizije da je pobjeda na Sitnici preskupo plaćena. divizije i štab 1. d. t. no kada je borba počela i neprijatelj pokazao svoju snagu. 426. 8. proleterske brigade uputio je bataljonima pismeni pozdrav. dva domobranska oficira i preko 350 domobrana. Borba na Sitnici je prva borba 1. t. Na bojištu je ostalo oko 60 mrtvih neprijateljskih vojnika.

analiziran je svaki postupak i svaki pojedinac. . Dan je iskorišćen za analizu borbe na Sitnici. divizije. novembra uputila ka Jajcu. koji je vaša brigada. . Pored grobova su stajali komandant i politički komesar 1. situacija nije dozvoljavala neki veći odmor jer je trebalo očistiti teren od četnika. a komande četa sa borcima. proleterske brigade na Sitnici prenijela je »Slobodna Jugoslavija«. 1/1. Bataljon se brzo pribrao i tenkovi su prinuđeni da se vrate. 706a. i k. Iz nje je odmah krenuo ka Sitnici njemački motorizovani odred. proleterske divizije. Imao je šta i da vidi: uništene bunkere. Čestitamo na velikom i značajnom uspjehu. A-VII. 16 Takođe je i neprijateljeva avijacija bila aktivna. Štab 1. novembra bila na teritoriji Trijebova. k. Štab divizije joj je to dozvolio. divizije. Dan odmora je brzo prošao i brigada se noću 23/24. koji je bio u Čađavici. koji je bio zadužen za evakuaciju plijena. štabovi bataljona sa svim komandama četa.Vijest o pobjedi 1. Pripremajući se za napad na t a j grad. Nijesu mogli da zadrže suze. I t a j dan brigada je dobila samo zato što 3. d. koji su se poslije pada Sitnice. f. sa najvećim junaštvom i samopregorom postigla. smrtno ranili zamjenika komandanta bataljona. Slava palim herojima. Oslobođenje Jajca i prodor u centralnu Bosnu Brigada je samo predahnula poslije teške borbe na Sitnici. f. . 706a. 2. To je bila masovna »teorijska razrada« načina vođenja borbe i n a j u v j e r l j i v i j a praktična nastava. mina ili granata. Proleteri su sahranili poginule drugove. d. čim je čuo za uspjeh na Sitnici odmah je otišao tamo. 1. divizija nije na vrijeme stigla na polazne položaje za napad. 1. Praktično. Štab brigade je to učinio sa štabovima bataljona. uz podršku avijacije. Iznenadili su 6. Štab brigade je dao bataljonima »cio jedan dan za odmor i pripremu za napad na Jajce«. uplašeni vrzmali po njemu. Tenkovi su uspjeli da prođu kroz zasjedu 4. Ljubomira Živkovića Španca i još četiri borca. Štab divizije je čestitao brigadi na pobjedi: » . bataljoni 15 Naređenje štaba 1. minama i bombama razrovano zemljište. ne bi li bar nešto spasio na Sitnici. Činilo se kao da nije bilo mjesta gdje nije pala bomba. Mnogi su pobjegli čak preko Vrbasa. krajiške brigade i dođu do Sitnice. Brigada je već 21. zvani grupa »Tomas«. Međutim. bataljon. kao i uvek. obavijestivši štab brigade da se ne mora pridržavati planiranih rokova. ali nije brigadi nanijela gubitke.« 1 5 Pad Sitnice je uznemirio i neprijatelja u Banjaluci. O tome se govorilo i na partijskim sastancima.

str. Prva proleterska je napadala na uskom pojasu od Vrbasa do Carevog Polja. Zbog toga je štab brigade poslao u napad samo 1. ovladale su jakim uporištem na Cusinama i zauzele Skelu. 350. 71. Na pravcima napada 1. obuhvatajući Carevo Polje. a 2. U vrijeme artiljerijske pripreme jedinice su nastupale na svim pravcima. bataljon su. zajedno su napravili plan napada na Jajce i izdali zapovijest za napad. ali ga je neprijatelj ubrzo povratio angažovanjem jačih snaga od Travnika i Donjeg Vakufa. Desno od 1. Zbog pojave jačih partizanskih snaga u Sitnici i Mrkonjić-Gradu neprijatelj je hitno ojačao odbranu J a j c a sa 9. str. 18 Jajce je bilo oslobođeno u septembru. novembra. pet oklopnih automobila i više automatskih oruđa i minobacača. žalio da partizani imaju toliko municije da je uopšte ne štede. divizije situacija se nije povoljno odvijala. d. Prudi i Cusine. 8. crnogorske i 10. Ispred u t v r đene zgrade banke kružili su oklopni automobili. i® Izvještaj 5. krajiška. oružničke pukovnije. U gradu je više tvrdih kuća organizovano za odbranu. Oslobodilački rat. proleterske i 3. t. str. Ukupno je Jajce branilo oko 800 vojnika. 132. pješadijskog puka domobrana i baterijom topova. knj. sandžačka je bila u rezervi kod Mrkonjić-Grada. 64. IV. divizije. 1. is Zapovijest štaba 1. 17. knj. i 6. t. Treći bataljon je bio postavljen na pravcu 1. domobranskog zbora. IV. u selu Vlasinje. njemačkog puka.su seljacima zabranili kretanje. 73 str. Oko bunkera i ispred rovova bile su prepreke od bodljikave žice. brigade napadala je 3. t.17 Prema naređenju Vrhovnog štaba na J a j c e su napadale 1. d. Bataljoni 3. knj. uz dosta velike gubitke. Koča Popović i Pero Ćetković. IV. Treća divizija je napadala sa juga. divizije. 8. bataljona. 236. i 4. Partizani su tukli iz protivkolaca i haubica toliko snažno da se komandant 3. t. Jedinice 3. i 3. a 3. dalmatinska brigada. Zbornik. ustaški bataljon i jača žandarmerijska posada. Neprijatelj je organizovao kružnu odbranu. i 11. Prema Skeli su napadali po jedan bataljon 5. proleterske brigade. Zapovijest štaba 3. jedna četa 738. 538. IV. Zbornik. Počeo je jakom artiljerijskom vatrom. Zbornik. Komandanti divizija. d. da bi se pokret izveo u što većoj tajnosti. divizija. krajiške brigade uspjeli su da ovladaju prvim rovovima na Carevom Polju. d. Četvrti bataljon 1. str. 8. divizije imale su više uspjeha i u toku noći. 126. sa četiri topa. Osposobljena je električna centrala. proleterske divizije. Zbornik. hercegovačke brigade 3. brigade prodro je do sela Z j a j e i tu je 17 Naređenje Štaba 1. zatvarali pravac od Crne Rijeke i bili u opštoj rezervi. četom 9. a na Cusine 1. u svom izvještaju Glavnom štabu. kao posada. knj. bataljon. 19 Prvi napad na grad počeo je u 20 časova 24. U gradu su tada ostavljene. . 8. 116. a onda su jakom vatrom iz bunkera primorani da stanu. Bataljoni 1. proradila je fabrika sode i karbida. Komandanti divizija su mnogo očekivali od podrške haubica. krajiške napadali su sa sjevera i istoka. knj.

a minobacači su. 1. minama zasipali bunkere i rovove. divizije naredio je svojim jedinicama da p r e đ u Plivu i da sa leđa n a p a d a j u uporišta iz kojih je neprijatelj jakom vatrom zaustavljao jedinice 1. Rano u j u t r o štabovi obje divizije su zaključili da se jedinice zadrže na dostignutim položajima. brigade je. što je znatno olakšavalo njihov položaj. poslije prvih uspjeha. krajiške brigade vidjeli su da je 3. Štab 3. J a j c e je oslobođeno. d. Nijemci su pružali veoma snažan otpor i primorali ustaše i domobrane da se i oni uporno bore. izgubio preko 300 2o Izvještaj štaba 1. Tamo su ih čekale zasjede jedinica 3. Komandant njemačke jedinice. divizija uspjela da zauzme Cusine. divizije. i zadržali su se na dostignutoj liniji. Drugi napad je počeo u 19 časova. bataljon. predane na njima i obnove napad čim padne mrak. Neprijatelja je odjednom uhvatila panika. koji su se uporno branili. Štab 1. Četvrti i 1. Tri puta je pokušavao da u jurišu slomi neprijateljevu odbranu. Poginulo ih je gotovo trećina. Sadejstvo bataljona 3. Protivkolci su dovedeni u streljački stroj. Do zore je u n j e m u potpuno uspostavljen red. Takođe je i 1. u zoru su odlučili da se povuku na polazne položaje. a očekivali su i pomoć iz Donjeg Vakufa od pukovske borbene grupe »Anaker« iz 718. divizije bilo je izvanredno. bataljon 1. Štab 1. Pod zaštitom vatre iz teških oruđa jedinice su energično napredovale. gdje je napadao 1. divizije. Na lijevom krilu. divizije i uništavale. uhapsio je dva ustaška oficira zbog slabe borbenosti i odstupanja prije naređenja. f. Međutim. krajiške. Pošto nijesu imali vezu sa desnim susjedom. koji su bili podišli neprijateljskim položajima. k. radi efikasnijeg blokiranja puškarnica na bunkerima i utvrđenim kućama. Neprijatelj je. proleterske i jedinica 3. 32. koji je komandovao i odbranom Jajca. odmorni 6. bataljon. ubacio u napad i 2. Videći to mnogi neprijateljski vojnici su pokušali da preplivaju rijeku. 3. proleterske brigade. k r a jiškom brigadom. A-VII. Mnogi Nijemci. niti su mogli da osmatraju i prate situaciju kod jedinica 3. divizije. bataljon. Nijemci su bili sigurni u dobro organizovanu odbranu. štab brigade je ubacio i 3. napad naših jedinica bio je snažniji nego što su oni očekivali. Nijemci su počeli da popuštaju. Na odsjeku napada 1. 701. ali nije uspio. Posada nije izdržala. Došao je do naselja Klimenta i tu bio zaustavljen jakom mitraljeskom vatrom. brigade. a umjesto 4.zaustavljen. 1. divizije je naredio da se haubice približe gradu i poslije pada mraka otvore snažnu vatru po tvrđavi i bunkerima. a u bunkerima su bili Nijemci. preko sela Prudi. 21 Prva brigada je napadala istim pravcem. Najveći broj ih se utopio u hladnom i nabujalom Vrbasu. trpjeli su jaku vatru. ustaše i domobrani vidjeli su jedini spas u bježanju preko mosta na Vrbasu. bataljon. umjesto bombaša. 20 Bataljoni 3. Takođe su i mitraljezi dovedeni u streljački stroj. . bataljon sporo napredovao uz Vrbas. brigade bili su i položaji baterije topova. prema njegovim podacima.

privukle protivkolac i primorale je na povlačenje. A-VII. 24 Izvještaj štaba 3. kao posadna jedinica. uglavnom je dato 3. k. str. A njeni tvrdi zidovi odolijevali su mitraljeskim rafalima i granatama topova. od kojih 80 Nijemaca. s<tr. u Bihaću je. 167—170. poslije kraćeg odmora. 22 Poginuli Nijemci su nađeni na pravcu napada 1. proleterske divizije. u ovoj borbi gotovo da nijesu zaostajali u borbenosti za starim borcima. divizije organizovale napad na neprijateljsku kolonu. U međuvremenu su snage 3. ojačani puk 718. Prvog dana. bataljona 1. k. str. proleterske brigade. f. novembra. Automatsko oružje. novembra. na kojima je analiziran napad na grad. IV. održano prvo zasijedanje AVNOJ-a. krajiškoj brigadi. dalmatinske. A-VII. 28. Zbornik. Ali je sa zadovoljstvom konstatovano da novi borci. 539—547. 1. t. Tenkovi su se iznenada pojavili ispred zgrade u kojoj je bio dio štaba 1. 24 Prva proleterska brigada se zadržala tri dana u Jajcu. f. 237. . 32. održane su četne konferencije i partijski sastanci. proleterske brigade. divizije. srećom. Kolona i vidici. 25 U vrijeme boravka 1. d. 6. koji je na tu dužnost došao iz 1. protivkolski top. Rukovodioci i borci su direktno zaključili da prvi napad nije bio dovoljno energičan i da nije bilo dobro organizovano sadejstvo sa drugim jedinicama. dalmatinske brigade. koje je zaplijenila 1. 701. Poslije priredbe. knj. Zajedno sa m a n j o m grupom boraca štab se upustio u borbu sa čelom neprijateljske kolone. sa zamjenikom komandanta bataljona Dimitrijem Vojvodićem-Zekom. Beograd 1970. 23 Izvještaj štaba 1. Blizu fabrike sode njeni dijelovi su se sukobili sa dijelovima 1. Pored ostalog. 2 3 Još dok se vodila borba za Jajce neprijatelj je pripremao snage za intervenciju ka njemu. 8. divizija. U Jajcu je bio intenzivan i kulturno-zabavni život. Borbeni put 3. revolucionarne vlasti u narodnooslobodilačkoj borbi i revoluciji. Politički rukovodioci brigade su na mnogim sastancima i skupovima objašnjavali borcima i građanima značaj osnivanja AVNOJ-a. R. kada je grad već bio oslobođen. pukovnije. Došlo je do oštre borbe. igralo se do duboko u noć. str. Dalmatinci i drugi. i nije dao Nijemcima da se približe zgradi.vojnika. Organizovane su priredbe za borce i stanovništvo. divizije. proleterske brigade. da bi se po vatrenoj moći približila 1. d. Imao je. d. zaplijenjeno je i 30 vagona soli. Opštem raspoloženju znatno su doprinijele i vijesti sa Istočnog fronta o početku ofanzive Crvene armije kod Staljingrada. donijete za potrebe fabrike. sanduk bombi. Zbornik. 197. 706a. R. Zaplijenjene su dvije haubice sa 300 granata. 92. stigla je na ivicu grada rano 26. Vešović. Taj značajni politički događaj otvorio je nove perspektive razvoju NOB-a. VIZ. po običaju. Njegova borbena grupa »Anaker«. proleterskoj. 1/2. uz podršku tenkova i oklopnog voza. 22 Bojna relacija 9. proleterske u Jajcu. IV. Vukanović. knj. d. 8. Izvještaj štaba 1. 30. kao nosioca nove. mnogo automatskog oružja i velike količine municije i razne opreme. t. divizije. Borba je trajala oko 4 časa.

decembra 1942. .Spasoje Dragović. politički komesar čete u 1. bataljonu čita vijesti.

.Grupa boraca 1. bataljona u Prnjavoru januara 1943.

706a. bez prtine. Nijesu pružili otpor ni u susjednim selima — Boraku. Put ju je vodio preko Gole planine u sela Brnjiće. bataljon je priješao Ugar i izbio u selo Mramor. Broj četnika se uzima približno. novembra krenula na marš. bataljon. sjeverno od Skender-Vakuf a . Šibovima i Svinjarima takođe je bilo po 30 do 50 domdo vojnika. 8. teško prohodnim i veoma podesnim za odbranu. Oko 150 četnika posjeli su kose na desnoj obali. među kojima je bio i poneki ustaša. 1. gdje je. proleterske. 1. 27 28 Naređenje štaba 1. mjereno vazdušnom linijom. a u Kotor-Varošu su imali i mitraljeze i teške minobacače. k. ali su ga visinska razlika od oko 800 m. četnici su pobjegli poslije žustrog napada 4. " Slijedećeg dana brigada je prešla Ugar. proleterske brigade uputio je 1. 26 Naređenje štaba 1. duboko usiječen kanjon sa vrlo strmim i visokim stranama. 11. A-VII. Bilo je potrebno mnogo strpljivog političkog rada da bi se suzbio uticaj četnika na tom terenu. 27 Cak su uzvikivali: »Ovuda nećete proći! Ovdje je kraljeva vojska. Naoružani su bili puškama i puškomitraljezima. Radićima i Javoranima. poruše cestu i prugu i spriječe eventualnu intervenciju od Banjaluke. proleterske divizije. 114. 29 Neposredno poslije oslobođenja Skender Vakufa. Vukoviće i Jejiće. Ispred rovova oko grada nije bilo bodljikave žice. Sokolini. Treća krajiška je nastupala lijevo od 1. postave zasjedu. 8. krajiškom u oslobođenju Kotor-Varoša. Iza njega je nastupao 1. . decembra četiri bataljona 1. kod okuke u selu Babići.« Kod sela Prisine 4. i 4. proleterske divizije. Viševici. Stab 1. Zbornik. proleterska je dobila zadatak da dijelom snaga sadejstvuje sa 3. d. ojačane pt topom i pionirskim vodom. 706a. spreman da po potrebi pojača njegov napad. da u dolni Vrbanje. f. učinili dužim više nego dvostruko. na lijevu obalu Ugra. d. bataljona. godine jedno od žarišta ustanka u tom kraju. i p e n j a n j e od uvala do vrhova po dubokom snijegu. knj. prema dobijenim obavještenjima. 28 Naređenje štaba 1. Prvog dana marševski cilj nije bio daleko. a drugim dijelom da zatvori pravac Banjaluka — Kotor-Varoš. oko 12 km. k. A-VII. ili povlačenje * Domdo vojsku sačinjavali su domobrani sa te teritorije. IV. ali su kasnije u n j e m u preovladali četnici. proleterske brigade. poslije više grješaka partizana. ni nagaznih mina. Grad je branio jedan bataljon domdo* vojske banjalučke brigade. d. Nije bilo potrebno. najčešće prema iskazu zarobljenika Ui kazivanjima seljaka. f. brigade opkolili su gradić sa svih strana i upali u njega. Skender Vakuf je bio 1941. Brigada je zatim mirno prešla Ugar i ustremila se na Skender Vakuf. U selima oko grada. t. To su uglavnom bili domobrani sa te teritorije. jer nema odgovarajućih dokumenata. smatrajući da im tu niko ništa ne može. trebalo da se koncentrišu četnici. 28 U zoru 2.Prodor Prve proleterske u centralnu Bosnu Brigada je u zoru 29. preko Lipovca. bataljon. ali četnici su se već bili povukli. 1.

bataljon su u naletu zauzeli Viševicu i Sokolinu. Razvila se oštra borba. Negdje pred zoru štabovi 2. Trebalo je stići na vrijeme i u 20 časova. napadao je 2. kasarne i uzvišenje na k r a j u grada. kao i znatne količine municije i opreme. Neprijatelj. nije izdržao i povukao se. 32 Prvi i 4. mještana. bataljon su napali na južni dio varošice. kod Lipovca. kao brigadna rezerva. proleterske brigade. krajiška brigada. Stab brigade je predložio štabu divizije da pohvali 2. a zatim napadnu na dio Kotor-Varoša na lijevoj obali Vrbanje. Neprijatelj je najjačom vatrom branio most. Desno. Privukli su protivkolac na samu obalu. da bi onemogućio prelaz napadaču sa lijeve obale. Onda su odlučili da oslobode grad samo sa dva bataljona. odstupio je prema Kotor-Varošu. krajiška najvjerovatnije i neće stići da izvrši napad. Sesti bataljon se kretao preko Hadrovaca. bataljon. . To su bataljoni iskoristili i hitro se prebacili preko mosta. t. duž pruge. str. ali je težište njegove odbrane bilo na n j e noj desnoj obali. Snijeg je bio napadao oko 25 cm. i 3. Zbornik. ostavljajući samo desetak mrtvih i 50 zarobljenih. Ipak su brzo razbijeni i bataljoni su izbili u dolinu Vrbanje. Četnici su se povlačili i tek kada su stigli blizu Nijemaca. koje je pružalo idealne uslove za odbranu. odakle je trebalo da napada 3. Bataljoni su bez zaustavljanja nastavili u tom pravcu. krajiškom. Noć je prolazila. a na glavnom pravcu napada nije se čula borba. Bataljoni su izgubili jednog borca. duž puta. 31 Drugi i 3. napasti varošicu. bataljon su takođe stalno bili u borbi. 253. a iz minobacača zasuli njegove rovove. 129. na desnoj obali. iako mnogobrojniji. u kojima je bilo oko 150 domobrana i ustaša. a 3. Teren od Sokoline do Kotor-Varoša je teško prohodan i ispresijecan dubokim jarugama sa strmim stranama. ali dosta organizovano. Napad na glavni dio grada. Neprijatelj je pružio vrlo slab otpor i. d. padali. a 5 je ranjeno. Borci su se klizali. da priskoči u pomoć lijevoj ili desnoj koloni. U 20 časova 2. U toku noći su porušili željezničku prugu i prekopali 3i Naređenje Štaba 1. bataljon za pokazanu samoinicijativu i uspješno izvršenje zadatka. lijevo. Neprijatelj se zbunio i svu vatru usmerio prema toj grupi. Bataljoni su vrlo brzo protjerali neprijatelja sa lijeve obale Vrbanje. U isto vrijeme je grupa od 50 dobrovoljaca iz oba bataljona pregazila V r b a n j u i napala neprijatelja sa leđa. Drugi i 3. bataljona su ocijenili da 3. U ta sela nikada do tada nijesu dolazili partizani.neprijateljskih dijelova iz Kotor-Varoša. bataljon su dobili zadatak da n a j p r i j e likvidiraju neprijateljsku posadu u Viševici i Sokolini. Drugi i treći bataljon su trpjeli jaku vatru sa desne obale i bili su primorani da zauzmu zaklone. Trajala je do 10 časova. knj. i 3. poslije kratkotrajnog okršaja. postavili sva automatska oruđa prema neprijateljskim uporištima. zajedno sa 3. i 3. pružili su jači otpor. krajiška brigada. žurili i — ipak stigli na vrijeme. Tamo je bilo više tvrdih kuća. 8. IV. crkva sa zvonikom. trebalo je da izvede 3.

Tamo su pristizali i dijelovi razbijenog domdo bataljona iz Kotor-Varoša. U isto vrijeme četnici su napali prema Lipovcu i time opasno ugrozili 1. vjerovatno preko radio-stanice obaviješten o situaciji u Kotor-Varošu i na cesti pored Vrbanje. Taj njemački vod. koji je bio u rezervi. Jedan tigar predvodio je još 6 tenkova. Sa tog pravca se pojavilo pet tenkova praćenih pješadijom. bataljona. i oko 18 časova se vratio i zanoćio u selu Svinjari. bataljona nijesu dozvolili posadama da otvaraju kupole. Prilikom prelaska bataljona preko rijeke napala ga je grupa od oko 30 domobrana iz sela Šibova. i 4. ako ništa drugo. Povela se neravnopravna borba između jednog malog protivkolca i proletera naoružanih puškomitraljezima i 7 njemačkih tenkova sa pješadijom. brigade okrenule cijev topa prema toj koloni. U toku 3. Uskoro su i Nijemci primorani na povlačenje. Nijemci su se izvjesno vrijeme branili. Puškomitraljesci 1. Najzad je neprijatelj odstupio ka Banjaluci. To je bila očigledna demonstracija snage.a zatim zauzeli položaje za odbranu prema Banjaluci i Kotor-Varošu. koji su bili na cesti u kotlini. Protivkolac je dejstvovao najbrže što je mogao. Povoljna je okolnost za 1. i 4. Mile Maslar i nišandžija Mihailo Pejović. Topovsko odjeljenje se spustilo na 50 m daleko od c e s t e i t u u jednom šljiviku postavilo protivkolac. ali ostala posada protivkolca nastavila je da se bori. Uskoro poslije povlačenja te kolone. bataljon. . vod iz Svinjara ponovo je pokušao da se probije ka Banjaluci i opet je vraćen ka školi. da napadne neprijatelja u školi. Bataljon je dijelom snaga razbio tu grupu. Tada su tobdžije 1. Položaj 1. ali kada su uvidjeli da napad jača i da se cestu. 3 3 Neprijatelj je brzo reagovao i iz Banjaluke. Pred noć 4. Tenkovi nijesu ni mogli da manevrišu na uskom prostoru i svu vatru su usmjerili na protivkolac. kad je čuo borbu kod Kotor-Varoša nije krenuo u pomoć napadnutom garnizonu nego ka Banjaluci. podržava vatrom borce 1. decembra u školi u Svinjarima našao se onaj vod Nijemaca sa tri tenka. bataljona postajao je sve teži. a glavninom napao Nijemce u školi. bataljon bila što obje grupe Nijemaca i četnici nijesu istovremeno napadali. sa n a m j e r o m da tu organizuje odbranu. poslao je u zoru ka njima jače snage iz Banjaluke. Njemački komandant u Banjaluci. bataljonu. Štab 1. a r a n j e n je i punilac. Bio je iznenađen kada je naišao na prekopanu cestu i zasjedu i kad je osjetio dejstvo protivkolca vratio se u školu u Svinjarima. uznemire partizanske jedinice. i 4. ali se nišanilo kroz cijev što je iziskivalo mali zastoj poslije svake ispaljene granate. Četvrti bataljon je brzo reagovao i dijelom snaga razbio četnike. sa tri m a n j a tenka. i 4. Poginuli su hrabri komandir topovskog odjeljenja. prošao je od Banjaluke ka Kotor-Varošu. To im je i omogućilo da tuku pojedinačno sve tri grupe. brigade naredio je 6. Neprijatelj je intenzivno koristio komunikaciju Banjaluka — — Kotor-Varoš. decembra jedan njemački vod. odakle je pošao. pokušaj da se. i 4.

njemačke divizije. gdje su je čekali tenkovi. a i zbog premorenosti. Istoga dana poslije oslobođenja Kotor-Varoša i borbe u Svinjarima bataljoni su krenuli ka Skatavici. pa je mogao da odvoji jače snage za intervenciju prema Kotor-Varošu. divizije. 610—620. bataljon. podržan artiljerijom i avijacijom. 8. i 3. 253. Zbornik. i 4. koji su bili u zaštitnici brigade. Predlog je usvojen. . k. dočekali su neprijatelja južno od sela. Tako se cijela brigada našla na teritoriji Bilići — Skatavica — Topići. j e r je već nekoliko dana vodila borbe i danju i noću. i to znatno. Njemački garnizon u Banjaluci dobio je tih dana traženu pomoć. 34 Izvještaj štabu 1. str. 36 Neprijatelj je 7. sa n a m j e r o m da već idućeg dana produže ka D. brigade je ocijenio da su neprijateljske snage veoma jake i predložio je štabu divizije da privremeno odustane od predviđenih zadataka. 8. Stab 1. 706a. t. Zbornik. Jače su se oslonili na njemačke jedinice. 1. bataljon su pregazili V r b a n j u i uputili se takođe ka Skatavici. Stab divizije je naredio 1. knj. preko Opsječkog i Skatavice. glavnom četničkom uporištu u centralnoj Bosni. Bojna relacija 2. Morala se povući da ne pretrpi veće gubitke. Pošto su još jednom razbili četnike kod Lipovca. 1. okupili su se u svojoj bazi. knj. d. 454—463. privremeno je odložen prodor u centralnu Bosnu dok se ne prikupe jače snage. Četnici. 34 Stab 1. proleterske divizije. decembra naredio je 1. a i na šumovite planine Uzlomac i Skatavicu. A-VII. uz obilnu podršku avijacije i četiri haubice sa položaja kod D. Celinca i Jošavke. 35 Naređenje štaba 1. isto tako. Stab 1. bataljonom 741. 3 5 Do te odluke štab divizije je došao na osnovu procjene da se odnos snaga na tom sektoru izmijenio u korist neprijatelja. str. lošu ishranu. No neprijatelj je bio uporan. decembra kod Skatavice razbili oko 500 četnika i otjerali ih prema Jošavki.neće moći održati. ali sada od D. brigadi da se odlijepi od neprijatelja. proleterske brigade. 215. f. 13. Njegovom nastupanju su se suprotstavili n a j p r i j e 1. divizije 4. bataljon. Idućeg dana neprijatelj je napadao od D. Prvi i 4. d. t. Pošto su mu propala dva pokušaja da prodre cestom ka Kotor-Varošu. koji su bježali poslije borbe na Sitnici. bataljon. brigadi da odmah nastavi marš ka centralnoj Bosni. Borba je trajala čitav dan. Brigada je imala 11 poginulih i 10 ranjenih. IV. brigade je nastojao da se zadrže posjednuti položaji. puka 714. i 4. ojačanim tenkovima i artiljerijom. Oni su 5. a zatim i 6. decembra ušao u Kotor-Varoš sa jakim snagama i idućeg dana produžio napad ka Hrvaćanima. U borbu su ubačeni 2. bataljon. Celinca. domobranskog zbora. jedan bataljon 714. d. neprijatelj je tamo krenuo sa 1. da bi poslužili za prodor ka Jošavki. IV. tako reći na vratima Banjaluke. Celinca. i sa oko 700 do 800 četnika. Bilo ih je oko 800. Snjegotini. po lošem vremenu i uz. zapalili su tenkove i kamione i povukli se ka Donjem Celincu. Četvrti bataljon je poslije dva sata borbe razbio četu Nijemaca i gonio je do Vrbanje.

Prvi napad je odbio 4. bataljon i 2. A-VII. poslije dužeg otpora. krajiška je orijentisana na sjeveroistok. 37 Predah je trajao 2—3 dana. 701. Jedinice su ovdje morale biti vrlo oprezne. krajiška brigada su dobile zadatak da razbiju jaku četničku grupu u rejonu Maslovara. Stab brigade je tražio od svih starješina da pokažu više samoinicijative i smjelosti u donošenju odluka i da se brzo prilagođavaju situaciji. pritoke Vrbanje. brigade iskoristio je da ukaže bataljonima na potrebu bolje organizacije veza i sadejstva u borbama. j e r su se samo takvim dejstvom mogli uništiti četnici. f. 38 Razbijanje četnika u centralnoj Bosni Krajiške jedinice su napale 11. Brigada je nastojala da se što prije odlijepi od neprijatelja i uputila se južno od Kruščice. 1. Bataljoni su onda napali na Maslovare i Hrvaćane. brigade je uputio u napad 3. 4. Štab divizije je odmah pokrenuo brigade prema Kotor-Varošu. bataljon za tu borbu. sandžačka brigada sama zauzela Kotor-Varoš. krajiškom. prema planini Uzlomac. Bataljoni su noću 11/12. nastavila je napad prema Hrvaćanima. A-VII. 11. proleterske brigade. gdje se nalazilo oko 800 četnika. k. j e r nijesu uspostavili vezu sa 3. 6. proleterske brigade. decembra jedna kolona od oko 400 Nijemaca i bataljona domobrana. bataljon je upućen u Siprage. Stab 1. decembra prešli preko železničkog mosta. radi vezivanja neprijateljskih snaga. bataljon. k r a jiška i štitila se sa pravca preko planine Uzlomac. i 4. d. a 3. To vrijeme štab 1. k. bataljon ali su se. morali povući prema Maslovarama. da bi malo predahnula. i 6. i 6. Stab brigade je pohvalio 1. kako je bilo predviđeno. na duži odmor i kao zaštita divizijske bolnice. ali nijesu u toku noći nastupali ka Kotor-Varošu. bataljon. sa jednim topom i minobacačem. 3. Borbe sa četnicima su zahtijevale i novu taktiku. bataljon je raspoređen na lijevoj obali Vrbanje da spriječi neprijatelju prodor ka Sipragama. 37 Izvještaj štaba 1. U selu Borci ostali su 2. brigade nalazila se 3. Prva divizija im je sadejstvovala na t a j način što je vršila pritisak na Banjaluku. kao rezervu. Uz put su 3. bataljon očistili od četnika okolinu Maslovara i tako omogućili bezbijedan prelaz i razmještaj bataljona na novoj teritoriji. i 4. d. f. s obzirom na to da su četnici vrebali iz šume. decembra na Sanski Most. 701. Zatim su se slijedećem napadu suprotstavili zajedno 1. Veći dio sela porušile su neprijateljeva artiljerija i avijacija. 3. uz podršku artiljerije i avijacije. 39 Prva i 3. . 38 Naređenje štaba 1. i 6.Rano u j u t r o 9. sandžačka je vršila pritisak na Kotor-Varoš. 1. 3. Desno od 1. U međuvremenu je 3. Prva proleterska je nastupala desnom obalom Vrbanje.

Zbornik. a 3. brigade čistila sela oko Maslovara pristigli su 1. Lipovca i Kotor-Varoša. t. d. bataljon su ih dočekali u zasjedi. Lijeva kolona je naišla n a j p r i j e na grupu od tridesetak četnika. i 4. da štiti lijevi bok divizije i bude u vezi sa 3. prema selu Opsječko. d. decembra 1. proleterske divizije. sandžačka je ostala na teritoriji Skender-Vakufa. glavnom četničkom uporištu. divizije je. Snjegotinu. IV. i 4. bataljon na lijevo krilo. sandžačkom brigadom. Proleteri su prvi primijetili Nijemce i 1. bataljon 741. 1. ocijenio da su se uslovi za nastavljanje prodora u centralnu Bosnu ponovo promijenili. 40 Stab 1. 2. A-VII. 43 ) Brigada je već u toku noći pročistila sve zaseoke Jašovke i izbila na liniju Opsječko — Crni vrh. Snjegotini. 337 stigao je 1. Zaplijenjen je jedan minobacač. proleterska brigada je nastupala u dvije kolone preko Uzlomca prema D. Stab 1. 9.30 predati mi raport. ali obje kolone su stigle poslije podne u D.Četnici su se blagovremeno povukli iz Maslovara i iz okolnih sela. . 701. njemačkog puka sa dva minobacača. a potom 40 Izvještaj štaba 1. 8. ugrožava komunikacije. krajiška. 72 str. Snjegotini. bio je otvoren. Potom su rastjerani četnici i put ka Jošavki. Snjegotini. Duboki snijeg je otežavao marš. proleterske divizije. f. preko Kovačevića ka D. Četnici nijesu očekivali tako brzo nastupanje proleterskih jedinica. 42 Desna kolona 1. Četnici su tačno procijenili n a m j e r e divizije — da prodre u Jošavku i Branešca. a zatim na veću zasjedu u šumi na Matrakovoj kosi. proleterske brigade. od Hrvaćana preko Uzlomca ka D. koje su se nalazile u Jošavki. decembar i naredio: »U 6. i zatražili su hitnu pomoć od Nijemaca. organizuje narodnooslobodilačku vlast i mobilise nove snage za NOB. Ostala četiri bataljona su se sručili na oko 20 zaseoka Jošavke i rekordno brzo razbili i gonili četnike. Četnici iz bataljona »Petar Mrkonjić« i Vrbanjska četa obezbjeđivali su njemački bataljon na kosama lijevo i desno cd ceste. brigade. Na terenu je ostalo 11 mrtvih Nijemaca. 41 Rano 13. f. d. knj. sve ostale snage. Naređenje štaba 1. 42 Naređenje štaba 1. k. proleterska ka Jošavki. 21. da je mogućno razbijanje četnika i da je divizija dovoljno jaka da vrši pritisak na važne okupatorske centre Teslić. Išla je da razbije glavne četničke snage. Iznenadnom vatrom iz automatskog oružja bataljoni su tukli Nijemce i natjerali ih na povlačenje. bataljon. k. P r n j a v o r i Banjaluku. A-VII. Snjegotini u isto vrijeme kada i 1. Rano u j u t r o 14. videći da su se Nijemci povukli. Četnici su brzo razbijeni. koji su pružili slab otpor iako ih je bio veliki broj. nastupala je 3. u blizini k. Komandant četnika iz Jošavke. 1. Tako se brigada našla na okupu kod Maslovara. bataljon. prema Srednjoj Snjegotini. da uništi neprijateljske posade u isturenim garnizonima. i 4. Rade Radić bio je zakazao skup za 15. decembra kod škole pored ceste. 706a. a trojica su zarobljeni. Njemačka kolona je krenula ka D. 175. gdje im je bila i baza. Dok je glavnina 1. nastupala je pravcem od Zilića. brigade uputio je 6. a lijeva. Na njenom desnom krilu.

A-VII. . proleterske brigade 3. koji su došli sa brigadom. krajiške brigade Nijemci su čak povukli svoju artiljeriju iz Celinca. 1. partijske. Pismo štaba 1. Široko se rasporedila i obezbijedila od eventualnog pokušaja četnika da ponovo zauzmu tu teritoriju: 6. koji su krenuli iz Celinca. a tri bataljona 3. Zbornik. krajiškoj brigadi. bataljon i prodre « Naređenje četničkog komandanta R. na najosetljivijem pravcu prema Banjaluci. 3. divizije uspjeli su zajedno da suzbiju napade neprijatelja. uglavnom porjeklom iz tog kraja. krajiške brigade za pomoć. Njemački bataljon 741. d. 8. decembra neprijatelj je uspio da potisne 3. samo da budu što dalje od Jošavke. sandžačke i 3. 2. bataljon u rejonu Kozja glava — Kantar. A-VII. političke. dalje razvijanje ofanzivnih dejstava i odmor i snabdijevanje jedinica. 389. 701. Neprijatelj nije mirovao. 116. IV. Međutim. i 3. stalno je nastojao da odbaci partizanske jedinice dalje od Banjaluke. iako već prorijeđen borbama. f. Stab 1. proleterske brigade. bataljon u selu Vijačani. sandžačke i dva 3. 204. 8. Radića. krajiške brigade potukli su Nijemce. proleterske brigade. ojačana sa pet tenkova. sandžačke i 1. u toku noći 22. 407. A-VII. IV. njemačkog puka. A-VII. " Izvještaj štaba 1. i 194. str. 2. 709. Bataljoni 1. bataljon posjeli su položaje na liniji Vukovići—Crni vrh. proleterske brigade. proleterske brigade. d. knj. i 3.ću izvršiti smotru. d.40) On je odmah uputio dva svoja bataljona prema Celincu. f. 202. a četnici i nešto Nijemaca i domobrana preko Crnog vrha. Zbornik. koja je poslužila kao dobra baza za politički rad. brigade. 7. U Jošavki se 1. Time je oslobođena nova teritorija. 1. 4« Naređenje štaba 1. d. brigada zadržala dva dana. f. 17. brigade uspješno su izvršili protivnapad na neprijateljske kolone i vratili ih na polazne položaje. fond četničke dokumentacije. k. k. 701. Dogovori o sadejstvu 1. a i bogato područje. 47 ) Plašeći se daljeg nastupanja bataljona 3. omogućili su da se jedinice odmore i nahrane. 20. Nekoliko političkih radnika. a 4. str. Zaplijenjeni magacini. brigade je ocijenio da je bataljone razvukao na širokom terenu Jošavke toliko da ne bi mogao uspješno zatvoriti sve pravce u slučaju napada jačih neprijateljskih snaga. t. uz njenu pomoć odmah su počeli da organizuju organe vlasti. 193. 17. na prostor između bataljona 3. Zbog toga se obratio štabu 3. 391. puka iz Donjeg Celinca.« 44 ) Umjesto pripreme za smotru četnici su bježali čitavu noć. Prva je ponovo razjurila četnike sa Crnog vrha. Poslije dva dana glavnina 1. uputila se od Klašnica prema Devetinama. d. proleterske očistili su od n j i h i sela Branešac i Hrvaćane. f. « izvjeStaj štaba 1. bataljona 741. omladinske i druge organizacije. Najvjerovatnije je neprijatelj želio da omogući partizanima da presijeku cestu Banjaluka — Prnjavor. str. Poslije rastjerivanja četnika u Jošavki bataljoni 1. 45 ) Veći dio stanovništva dobro je dočekao brigadu. k. i natjerali ih na povlačenje. knj. d. t. k. Zahvaljujući dobrom sadejstvu bataljoni sve tri brigade 1. Politički rad je živnuo.

VIG. u njemačkoj tvrđavi. bataljonu organizovane su i priredbe. ali i tuge zbog neuspjeha i. 50 ) I na kulturnom polju je dala znatan udio. gledati priredbu. A u Jugoslaviji se borilo. Jedan od najvećih uspjeha brigade je sprečavanje bratoubilačke borbe u mnogim krajevima kroz koje je prošla. Poslije godinu dana situacija je bila znatno izmijenjena. proleterska brigada. Đurašević. 3. . Brigada. k. 2. najdalekovidiji i najubjeđeniji u ispravnost stava da se treba boriti — vjerovali u pobjedu i revoluciju. a u 4. Ali. Njemačka 6. d. br. gdje se utvrdio i organizovao odbranu. Godišnjica osnivanja brigade Prošla je godina od svečanog trenutka kada je u Rudom osnovana 1. održane su makar i kratke svečanosti. i 3. 2. Na tim svečanostima evocirane su uspomene na pređeni put i pročitani čestitka i pozdrav štaba 1. Pošto 3. A-VII. i 6. 46 ) Uspjehe na bojnom polju pratili su i ne manji uspjesi u političkom radu.do crkve u Devetinama. učvršćivala v j e r u u pobjedu. brigada je bila jedina regularna vojna jedinica koja je u porobljenoj Evropi. Čitavog dana svi njeni bataljoni vodili su borbu sa četnicima. 3/1954. sada slavljenice. decembra. 48 ) Time je presiječena neprijatelju važna komunikacija Banjaluka — Prnjavor. Vrhovni komandant je pohvalio i njene dvije čete—3. U n j o j je brigada vodila preko 160 borbi. četu 2. Mnogo je značilo u danima teškog ratovanja vidjeti raspjevanu kolonu. 706a. Brigada se pripremala da proslavi prvu godišnjicu rođenja. Bilo je to u ono vrijeme kada su samo najsvjesniji. Za svoj rad i borbe brigada je više puta pohvaljena. zbog pobjeda i uspjeha. Ipak je na neki način obeležen dan osnivanja brigade. « N. razbili ih i izbili na cestu Banjaluka — Prnjavor. Doživjela je brigada mnogo radosti. proleterske divizije. najviše zbog izgubljenih drugova. Neprijatelj je n a t j e r a n da se povuče u Klašnice. razvijala je plamen ustanka. divizije. bataljona i Rudarsku četu 4. a takav je duh prenosila i na narod. ili slušati borbene stihove. odato joj je priznanje. bataljon. Nije mogla da se okupi i proveseli. energičnim napadom 1. i razvijanja bratstva i jedinstva među našim narodima. U njoj se u tom pogledu neprekidno radilo. vodila borbu za slobodu svoje zemlje. Njemačka i Italija su trpjele neuspjehe na Istočnom frontu i u Africi. Svuda gdje je bila prisutna brigada je doprinosila prosvjećivanju stanovništva. f. « Čestitka štaba 1. neprijatelj kao da je to znao. bataljona. umjesto jedne. nije je ostavio na miru. armija pod Staljingradom je bila odsječena i nalazila se pred uništenjem. Kada je osnovana. više od 30 proleterskih i udarnih brigada. bataljon idućeg dana nije uspio da ga odatle izbaci to su učinili zajedno. gdje je god došla. u toku 24/25. marševima prevalila više od 5 000 km prolazeći kroz mnoge krajeve zemlje i pod najrazličitijim uslovima i situacijama.

izbio gotovo neopažen u bok neprijatelju. samopregorom i upornošću izvršavati zadatke koji pred n j u budu postavljeni. Slobodno se može reći da je već tada svaki n j e n stari borac bio osposobljen da bude dobar starješina. 28. Nijemci su. od komande čete do štaba brigade. sa većom ubjeđenošću i sigurnošću nego prilikom osnivanja. Neprijatelj je ipak blagovremeno uočio 3. uz podršku dva tenka i dvije haubice). Dala je više od 50 rukovodilaca drugim partizanskim jedinicama. oko 350 vojnika (dvije čete 1. bataljon. zbog značaja koji je za njih imala komunikacija Banjaluka— P r n j a v o r ponovo. bataljona 741. f. 51 Ipak se procjena štaba divizije zasnivala na nedovoljno provjerenim podacima. a na sva rukovodeća mjesta. Njeno jednogodišnje ratno iskustvo to je ubjedljivo potvrđivalo. uputili prema Devetinama jaku kolonu. 1. U takvoj situaciji štab 1. bataljonu sa dvije čete. pa se brzo povukao. Drugi bataljon je nastupao duž rijeke Turjanice i pomagao je 6. divizije da zaključi da razbijeni četnici ne mogu uskoro organizovano dejstvovati i da su primorani da bježe u neprijateljske garnizone. n j e n i borci. puka. njemačke divizije napustili Banjaluku. Takođe i da oslabljeni garnizon u Banjaluci ne može preduzeti nikakve ozbiljnije ofanzivne akcije. decembra. U isto vrijeme to je bio zavjet živima da ih moraju osvetiti. navele su štab 1. nijesu ni ispoljavali neke veće ofanzivne namjere. Stab brigade je tamo uputio 3. sviješću. Na dan godišnjice osnivanja brigada je. Zaustavljao ih je 6. Svijest boraca brigade bila je na visokom nivou. Gubitak svakog borca brigada je preživljavala kao gubitak člana porodice. koji je zaprijetio da mu presiječe odstupnicu. Garnizoni u P r n j a v o r u i Teslicu. k. A-VII. 52 «i Naređenje štaba 1. oslobodi P r n j a v o r i uputi se na sjever. On je. mogla primiti nove obaveze i dati novi zavjet da će sa punom odgovornošću. bataljon postepeno odstupajući ka Markovom hrastu. bataljon. d. koristeći ispresijecano zemljište. proleterskoj brigadi da nastavi gonjenje četnika sjeverno od komunikacije Banjaluka — — Prnjavor. ka Savi.Na svom dugom borbenom putu brigada je izgubila više od 280 boraca. došli su drugi. preko sela Dragovića. . Nastavljanje ofanzivnih dcjstava u centralnoj Bosni Razbijanje četnika u centralnoj Bosni i podaci da su veći djelovi 714. Brigada je u prvoj godini opravdala i zamisao Vrhovnog komandanta o njoj kao školi kadrova. divizije je naredio 1. iako jaki. 29. 706a. izrasli u njoj. proleterske divizije.

na osnovu izvještaja štaba 1. pješadijskog puka — ukupno oko 1250 domobrana. 175. preko sela Popovića i Kulaša. 53 Stab divizije je. i 23. čim je primetila partizane koji su ka njoj nastupali.55 Za odbranu grada neprijatelj je organizovao dva pojasa. Osim toga 1. proleterske divizije. fabrike i nekoliko tvrdih zgrada. i 2. proleterske krenuli su 30. što je značilo da bi sama brigada teško zauzela grad. krajiške i tri iz 1. brigade. bataljon u Rašete. i 32. 9. Teslić su branila dva bataljona 4. Osim toga štab 1. veoma aktivni. ss Izvještaj 4. str. krajiškoj brigadi. f. a 2. . četa 1. krajiška brigada. Oko grada su se nalazile četničke grupe. četiri protivkolska topa. Bataljoni su ostavili komore. dobro naoružanih. decembra. divizije za napad na grad. brigade i 2. dva brdska topa. pred noć. Idućeg dana. proleterske. Cesto su napadali partizanske jedinice. Zadatak je povjeren 3. k. 383. 387—390. brigade. bataljon 1. 18. 2. A-VII. da u napadu na grad učestvuje i 3. Prvu su sačinjavali 6. inače. 5 4 Tri bataljona 1. brigade dobio je obavještenje da u P r n j a v o r u i okolnim selima ima preko 1 600 neprijateljskih vojnika. 1. Vratila se. bataljoni su nastavili marš ka Tesliću i stigli na položaje sa kojih će krenuti u napad: 4. 6. Treća sandžačka i 1. kod Draganića mlina. U odbrani grada učestvovalo je i oko 250 domdo vojnika i žandarma i jedan oklopni voz. diviziji je bilo potrebno da dođe do većeg plijena u naoružanju. Napad je izveden sa dvije grupe. prema Tesliću. brigade predložio štabu 1. proleterske brigade. 706a. pješadijskog puka domobrana i 22. sa četiri haubice. IV. divizije. Na tim položajima bataljoni su dobili naređenje štaba 1. Zato je odlučeno da se napadne Teslić. A-VII. dva topa »pito«. na dominantnim visovima oko grada. proleterske. 31. Sesti bataljon je pošao iz Devetina i morao je maršovati više od 40 km. Spoljni pojas odbrane činili su bunkeri. d. Naređenje štaba 1. Zbog toga je štab 1. Dejstva neprijatelja su ukazivala da se još nijesu stekli povoljni uslovi za oslobađanje Prnjavora. Grupa je napadala na grad sa sjeveroistoka i obezbjeđivala napad od Dervente i 53 Izveštaj štaba 1. d. koji su. bataljon 1. i 176. opasani žicom. pa čak i domobrane primoravali da se bore. k. osim konja sa municijom. u Osovicu. ne upuštajući se u borbu. 56 U napadu na grad učestvovalo je sedam bataljona — četiri iz 3. bataljon 3.Manja neprijateljska kolona krenula je idućeg dana od P r n j a vora prema Lišnji. brigade su ostavljeni da zatvaraju pravac od Banjaluke ka Prnjavoru. bili. knj. d. str. U u n u t r a š n j e m pojasu odbrane bile su pripremljene kasarna. i 3. 16 mitraljeza i 63 puškomitraljeza. da bi bili pokretljiviji. koje su bile aktivne i imale ulogu predstraža. 701. Trebalo je razbiti četnike na tom području. t. pod komandom štaba 1. odustao od napada na P r n j a v o r i usmjerio dejstva ka Tesliću. s tim da joj sadejstvuju tri batljona 1. brigade. oružničke pukovnije i ustaškog doglavnika. municiji i opremi. f. Zbornik.

tačno u 19 časova. krajiške. brigade. sam je ponovo . brigade i 4. Bataljon se morao povući i prikupio se na ivici grada. 3 do 4 km istočno od Teslića. Pošto se nijesu pojavili bataljoni 3. No čim je pristigao bataljon je izvršio napad i u prvom naletu likvidirao bunkere u naseljima Stenjaku i Paljićima i izbio do mosta u gradu. na naselje Stenjak. izbio je na položaje preko Debelog brda na Planje i Džemiloviće i tu organizovao odbranu sa pravca Tešnja. zaobilaznim putem i morala je preći Usoru. koji je odmah poslije prelaska rijeke skrenuo na istok i u visini Lepog brda organizovao položaje radi spriječavanja prodora neprijatelja iz pravca Doboja. Druga grupa. Streljački stroj se sjurio niz strme kose ka ivici grada. U napadu na Teslić najvažniju ulogu je odigrao 4. a nešto i zbog slabih vodiča. zaobilazeći bunkere. On je napadao sa zapadne strane duž ceste Kotor-Varoš — Teslić. u pravcu naselja Paljići. komandant neprijateljskog garnizona organizovao je protivnapad iz rejona crkve i fabrike. Zarobljena je bolničarka Milena Đokić. proleterske brigade. bez jedne čete. a za obezbjeđenja i rezervu četiri bataljona.Tešnja. Bataljon je brzo razoružao oko 150 domobrana i bez zadržavanja produžio ka gradu. bataljona 1. pod komandom štaba 3. Uz put je razbio četnike koji su branili most na Maloj Usori kod gornjeg Teslića. U 4. Drugi bataljon. odnosno na dio grada na lijevoj obali Usore. bataljona. krajiške brigade. Polazni položaji bili su dosta daleko. namjerno. Ocijenivši u međuvremenu da snage napadača nijesu velike. u naletu upao u prvu liniju neprijateljske odbrane. Prva grupa je prolazila preko ispresijecanog zemljišta. napadala je sa zapadne i jugozapadne strane. porušio prugu i cestu. bataljon 1.15 časova kada su sa druge strane izbili djelovi 4. ali se ubrzo predao. 1. Na čelu grupe je bio 2. Neprijatelj je pružio otpor. bataljon 3. a zatim. zajedno su savladali odbranu mosta. neprijatelj je povratio izgubljene artiljerijske i druge položaje. krajiške. Predviđeno je da napad počne u 19 časova 1. ali nije likvidirao posadu na železničkoj stanici Vrela. Četnici su držali dominantne položaje i mogli su se zbaciti samo napadom s leđa. Sesti batljon. Most nije bio branjen. bez jedne čete. Domobrani su bili iznenađeni i gotovo svi su se predali. što je učinila preko mosta kod Zarkovine. bataljon 1. napadao je sa sjeveroistoka. godine. brigade sa istoka. Vodnik Rudarske čete. i 3. Za direktan napad na grad određena su tri bataljona. Bataljon je zaplijenio i njegovu artiljeriju. koja je iz zarobljeništva stalno zvala bataljon u pomoć. nešto zbog teškog i blatnjavog terena i prelaska Usore. Pero Stupar. Bataljon je blagovremeno izbio na polazne položaje i tu pričekao bataljone 3. bataljon 3. a jedna njegova četa i jedna četa 2. mašinovođa iz Trepče. januara 1943. Poslije tri uzastopna juriša. plećata momčina koja je malo govorila. Sesti bataljon je zakasnio oko dva časa. da bi se postiglo iznenađenje. brigade. pregazio je sa vodom hladnu rijeku i sa leđa napao i razbio četnike i tako bataljonu otvorio put ka Tesliću.

bataljona vratili. artiljerac po struci. f. krajiške brigade. očistili granate i cijev topa i sačekali povratak voza. jedan brdski top. 12 mitraljeza. brigade. bataljon. ali je i ona likvidirana. Zamjenik komandanta bataljona. izvršili i zadatke 3. a prema borbi nije procijenio kakva je situacija u gradu. ali je on ipak uspio da se probije ka centru grada. kada su bataljoni 1. Milan Antončić. i 6. Ostali su neko vrijeme samo nekoliko bunkera iz kojih su usamljene posade domdo vojnika ili žandarma davali otpor. neprekidno sipajući vatru iz mitraljeza i topa. Voz se približavao. pobjegla je prema Tešnju. Posada voza je pokušala da pobjegne. brzo je sakupio nekoliko artiljeraca iz bataljona. Zaplijenjene su četiri haubice. Neki domobrani su se odmah predali. četiri protivkolska topa. Komandant 1. No žureći punilac nije primijetio da su granate blatnjave pa se prva zaglavila u cijevi topa. Kad je voz došao na daljinu od oko 50 m oni su. Kratko vrijeme poslije uništenja voza spojili su se 4. izrešetali lokomotivu i vagone i potpuno uništili voz. Upravo 57 Stenografske bjeleške. Pošto nije uspostavio vezu sa 4. koji su do tada iz haubica tukli neprijatelja. učestvovao je u uništavanju neprijateljske posade. Na njega je naišla grupa domobrana. 67 U trenutku kada je bataljon dovršavao uništavanje garnizona došao je neprijateljev oklopni voz. Bataljon je zarobio 270 domobrana i pet oficira sa pukovnikom Stjepanom Binderom. oko 1 500 pušaka. organizovao posade i otvaranje vatre iz zaplijenjenih haubica i topova. predvođena komandantom odbrane grada. oko 1 000 mina za bacače. koja je odstupala prema Tešnju. Tada su se tobdžije 4. u zoru se povukao na polazne položaje. krajiške brigade napadao je sa jugozapada i likvidirao nekoliko bunkera. Neprijatelj nije izdržao t a j napad bataljona i topovi su ponovo pali u ruke proletera. a jedna poveća grupa. nekoliko stotina hiljada metaka. divizije izvijestio je Vrhovnog komandanta: »Grad je zauzeo Kraljevački bataljon i zaslužuje svaku pohvalu. odmah su se prihvatili protivkolskog topa. bataljonom 1. I naša zarobljena bolničarka. Ali se ni oni nijesu dugo održali. komandantom garnizona. bataljon. I 2. k. . brzom paljbom.izvršio juriš. A-VII. veliki broj bombi i veće količine opreme. bataljona. 3. preko 1 000 artiljerijskih granata. Poslije nekoliko minuta opalila je prva granata — u kuću u kojoj je bila komanda grada. Borci su se blagovremeno sklonili iza kuća i napali voz svežnjevima bombi. ali je zaustavljen jakom vatrom. 18. dva topa »pito«. Grad je oslobođen. d. osam minobacača. Granate su pravile velike rupe u zidovima. koji je obezbjeđivao napad od Tešnja. Treći bataljon 3. 60 puškomitraljeza. 1986. Zaplijenjeno je i 15 vagona vojničke opreme i 10 vagona raznih namirnica. Ponovio se slučaj Kotor-Varoša. a zatim je otvorena vatra na kasarnu i fabriku. Artiljerci 4.« 58 Prilikom oslobođenja Teslića zarobljeno je 38 oficira i preko 1 000 domobrana.

onda su nas tukli sa tim našim topovima i bacačima. divizije je uveo jednu novinu u postupku sa zarobljenim domobranima. Neprijatelj je bio ošamućen porazom u Tesliću. eto. 383. isplatili tvorničke radnike i nikoga nisu maltretirali ili klali. Za evakuaciju su iskorišćeni svi domobrani.je plijen bio toliko veliki da nije sve ni izbrojano. . bataljon odmah zaveo red. . Doka Savićević. 175. divizije je odmah organizovao odbranu Teslića i evakuaciju plijena. no Izvještaj 4. d. str. Život se brzo normalizovao. razoružavani i. brigade radili su na evakuaciji plijena. a i počela je mobilizacija mladića. d. t. priznao i tako ljuti neprijatelj kao što je ustaški doglavnik. Zbornik. U gradu i okolini razvijan je intenzivan politički rad. da je skoro svaki treći partizan oboružan sa strojopuškom ili strojosamokresom i da skoro obične puške ne upotrebljavaju u borbi.« 60 Ustaški doglavnik iz Tešnja izvijestio je da je u napadu učestvovalo oko 1 500 partizana. . Opremljeni su vrlo dobro. Partizani su u Tesliću razdijelili narodu hranu. t. 59 Izvještaj štaba 1. Zbornik. Međutim. Evakuacijom je rukovodio zamjenik intendanta 1. nego samo automatsko oružje i teško oružje . . str. 59 Gubici brigade bili su relativno mali — jedan borac je poginuo a 10 ranjeno. . brigade određen je za posadnu jedinicu. Partizani su tako dobro naoružani. . knj. oružničke pukovnije. nego kada su osvojili naše topove i bacače.« 61 To je bio zaista veliki uspjeh koji je. Njihova promidžba je tako jaka i opasna da je teško naše domobrane skloniti na jednu uspješnu borbu protiv n j i h . brigade. a dva bataljona 3. Štab 1. a neobično su disciplinovani i ne smiju se n j i hove snage potcjenjivati. . puštani kući. IV. U gradu su postavljeni zvučnici tako da su građani mogli da slušaju vijesti »Slobodne Jugoslavije«. . koji . Komandant 4. 42. jer su partizani . Za odbranu iz pravca Dervente određeni su bataljoni iz prve grupe. poslije kraćeg saslušavanja. »niti su imali topova niti bacača. osim oficira koji su upućeni u Vrhovni štab. 9. Četvrti bataljon 1. To je sigurno imalo snažnog uticaja na držanje domobrana i oni su se većinom bez straha predavali. Stanovnici grada i okoline bili su zadovoljni držanjem partizana. . ovog puta je štab divizije postupio drugačije: svakoj brigadi je dodijelio po 400 domobrana — da se sa njima intenzivno politički radi i da se poslije izvjesnog vremena. žandarmerijskog puka u izvještaju Glavnom štabu domobranstva konstatuje da je poslije prvih napada na grad i upada partizana nastala čitava zbrka i strah. IV. 101—107. . Do tada su domobrani zarobljavani. »po ulasku u grad odmah munjevitom brzinom zauzeli sva nadleštva. Štab 1. . Tih dana se javilo nekoliko dobrovoljaca u partizane. U gradu je 4. što je još više obavezivalo jedinice da se zadrže na toj teritoriji. Za građane i vojsku data je priredba. knj. proleterske divizije. 9. . .

9. d. 9. 718. str. Prema naređenju štaba 1. bataljon. bataljon u visini sela Kaloševića i gonili do Jelaha. bataljon 1. j e r su znali da su tamo jake neprijateljske snage sa 6 tenkova. odnosno željezničke veze između ta dva grada. bataljon 3. »koja je od životne važnosti«. . jer je neprijatelj tamo bio veoma aktivan i ugrožavao je oslobođenu teritoriju i divizijsku bolnicu. 19. str. Prema koloni od Tešnja upućen je 2. 3. tri bataljona 1. koji se nalazio u Tesliću. t. brigade posjeli položaje za odbranu. os Naređenje štaba 1. uspjela je da potisne dvije čete 4. bataljona preko Usore. januara ušao u Teslić bez borbe. 65 Stab 1. Zbornik. IV. odmah su krenuli prema Kulašima. artiljerijskog puka i bataljon domobrana. prije nego su bataljoni 3. d. t.oni koji se pokažu najboljim mobilišu u jedinice. 63 Neprijatelj je nastupao u tri kolone: dvije od Doboja uz lijevu i desnu obalu Usore i treća od Tešnja. brigade. 9. proleterske divizije. 04 Bataljoni 1. ali kako nije blagovremeno stigao na odredište. proleterske divizije. knj. 14. 17. brigade je uputio 4. 62 Taj politički rad podrazumijevao je korektne. t. njemačke divizije iz Sarajeva bio je veoma pogođen gubljenjem Teslića. d. Te snage su podržavali oklopni voz. knj. str. str. važnog ekonomskog i političkog centra i značajnog uporišta u odbrani strategijskog pravca Brod — Sarajevo. 3. čak drugarske odnose boraca i rukovodilaca prema domobranima. IV. U međuvremenu su neprijateljsku kolonu na lijevoj obali Usore razbili 2. 17. proleterske suprotstavili su se koloni uz lijevu obalu i zaustavili je. artiljerija i avijacija. njemačke divizije iz Doboja — 738. u susret neprijateljskoj koloni ka selu Markotići. Treća krajiška brigada trebalo je da brani Teslić. IV. Glavne neprijateljske snage sačinjavala je borbena grupa »Sperling«. Zbornik. brigade. Na žalost uskoro je uslijedila njemačka ofanziva i to se naređenje nije moglo ostvariti. 64 Naređenje štaba 1. štab 1. 03 Zapovijest komandanta 718. Komandant 718. njemačke divizije. divizije je oštro kritikovao štab 1. Drugi i 6. a i za koncentraciju trupa za ofanzivno dejstvo protiv narodnooslobodilačke vojske. Zbornik. Bataljoni nijesu ni pokušali da uđu u Jelah. tenkova. d. krajiške brigade. bataljon ojačan sa dvije baterije 668. XII. knj. Neprijateljska kolona. Zbog toga je vrlo brzo organizovao jake snage u Doboju i Tešnju i uputio ih u napad na Teslić. poslije odbijanja napada neprijateljskih kolona od Doboja. Zbornik. 4. 40. brigade trebalo je da se vrate sa područja Teslića na teritoriju između Banjaluke i Prnjavora. divizije. Zbog toga je neprijatelj 6. i 6. isti način ishrane jednih i drugih i razne druge postupke pažnje prema zarobljenicima. knj. brigade stigle da posjednu te položaje. t. 6. proleterske divizije. koja je nadirala duž ceste Doboj — Teslić. 65 Izvještaj štaba 1. 40. odnosno onaj njegov dio koji je donio odluku da bataljoni napuste teren kod Teslića prije nego su jedinice 3.

Neprijatelj je dobro procijenio da se partizani nalaze na pogodnim položajima za odbranu pa je pokušao da ih taktički nadmudri. j a n u ara grupa ustaša. uz sadejstvo nešto domdo vojnika i četnika iz Jošavke. bataljon su je dočekali i uspjeli da je zaustave. d. bataljon. i 3. brigade su bili primorani da se povuku na povoljnije položaje na liniji Kozja glava — Kantar — Vijačani. k. proleterske. da bi skratio front. a 1. i 3. n j e mačkog puka. A-VII. a četnici su na ivicama sela kopali rovove. bataljon. Četnici su se žestoko branili. sandžačke. januara Nijemci su se iznenada i brzo povukli ka Banjaluci. i uz podršku t r i brdska topa i četiri tenka. Kolona od Prnjavora izbila je u Mraviće i ugrozila s leđa 1. 1. energično napredovao od Klašnica prema Devetinama i prema 3. Pobjegli su preko Devetina kod Nijemaca u Klašnice. sandžačke brigade su krenuli noću 4/5. koja je bila došla da pojača garnizon u Prnjavoru. napravila je ispad iz Prnjavora prema Lišnji. očekujući da ona bude napadnuta jačim snagama. preko Civčija. bataljon u rejon Vršana i Vijačana. da na njima spriječe dalje nastupanje neprijatelja i štite bolnicu i druge neboračke djelove brigade i divizije u rejonu Snjegotine. proleterske divizije. Poslije podne 4. bataljon je poslao samo jedan vod. Prema koloni koja je nastupala od Prnjavora 1. i 3. proleterske brigade su gotovo svakodnevno vodili borbu sa neprijateljem koji je nastupao od Banjaluke ka Devetinama i od Prnjavora. 0 6 Zbog toga je 3. brigade bio je upozoren da ti bataljoni mogu biti izloženi jakim napadima na širokom frontu. jer su očekivali pomoć od oko 1 500 četnika sa Ozrena i Trebave. uz podršku minobacača i dvije haubice. Međutim. nanoseći joj gubitke. A kada je neprijateljska kolona od Klašnica počela da dejstvuje. f. da bi onda drugom kolonom zašao napadaču sa leđa i uhvatio ga u klopku. napadali su bataljoni 3.U vrijeme borbe oko Teslića 1. 33. Podržavala ga je artiljerija sa položaja kod crkve u Devetinama. 67 «8 Naređenje štaba 1. 1. Treća sandžačka brigada primorana je da odstupi usled čega je ostao otkriven lijevi bok 3. u bok četnika. preko Crnog vrha. bataljon 1. Neprijatelj je mirovao samo na dan Nove godine. Bataljoni nijesu upali u tu neprijateljevu zamku. Stab 1. orijentisan prema Banjaluci. januara u napad. 706a. Već 2. bataljon 1. a zakazali su i veliki »narodni« zbor u Kokorima. . Cim je to primijećeno 1. Nijemci su se zadržali u crkvi. da izviđa i n a t j e r a neprijatelja da se razvije za borbu. Neprijatelj je prodro u Kokore. Treći bataljon je napao frontalno. i 3. bataljon 741. orijentisan prema Prnjavoru. Krenuo je n a j p r i j e kolonom od Prnjavora. brigade i dva bataljona 3. Četničke vođe su naredili seljacima da spreme bogatu trpezu za proslavu pravoslavnog Božića. podijeljen u dvije kolone. sandžačkoj brigadi. Bataljon 1. bio povučen duboko u rejon Markovog hrasta i Drenika. bataljona 1. a 1. U isto vrijeme je 1. neprijatelj je uporno napadao. školi i drugim zgradama. Od Kozje glave. Otpor četnika je brzo slomljen.

u koju su Nijemci bili utjerali svoje konje. prema pravoslavnim običajima. u Devetinama i Kokorima. krajiške brigade na Teslić. naveo je štab 1. 3. brigade da ispita zbog čega se to dogodilo. Štab brigade je time ispoljio svoju želju da svi bataljoni podjednako učestvuju u velikim . i pićem spremljenim za četnike i za očekivanu pomoć sa Ozrena. koja je otpočela već u drugoj polovini januara 1943. i na mjesečini. iako je nastupao sa jakim snagama. Tešanj i tako obezbijede napad 3.Goneći četnike 3. proleterskoj brigadi da ponovo uputi tri bataljona prema Tesliću. p r i j e t n j e i prisilno pripremljenih darova dočekali Božić s proleterima kao svojim božičnim gostima. divizije bio veoma nezadovoljan što je grad olako prepušten neprijatelju. jer u n u t r a nije bilo mjesta za sve. 6 8 Iznenadni odlazak Nijemaca iz Kokora. U to vrijeme 3. bilo je mnogo đubreta. ali umjesto četnika na n j e m u su govorili proleteri. Tako su seljaci umjesto straha. Sa toga terena oko 140 mladića i djevojaka popunili su 3. na osnovu telefonskog naređenja. a zatim. gdje su iz susjednih sela pristizale saonice natovarene raznim đakonijama. zajedno sa seljacima. Proleteri su. da zauzmu Jelah i. po mogućnosti. Štab 1. Mnogo seljaka je ostalo oko škole. Na osnovu dobijenih obavještenja. a u crkvi. Prvoj brigadi još je naređeno da. januara 1. na prugu Brod — Sarajevo. počistili školu i crkvu. održao službu božju (liturgiju). jedna od prvih informacija koju je Vrhovni štab dobio o koncentraciji neprijateljskih snaga za pripremanje nove. divizija je bila izbila sjeverno od Zenice. a 2. bataljon je n a j p r i j e upao u Kokore. ukoliko se uspješno završe borbe oko Teslića i Tešnja. Zakazani zbor u selu zaista je održan. divizije smatrao da su se stekli uslovi za ponovno oslobođenje Teslića. pečenjem i drugim jelima. i 6. Zbog toga je štab 1. Seljake vjernike to je mnogo obradovalo. a neprijatelj nije pokazivao veću aktivnost iz Banjaluke i Prnjavora. Brigadni svještenik je osvještao crkvu. vjerovatno. a 4. i 4. bataljon. su ostali na teritoriji između Banjaluke i Prnjavora: 2. kako su potvrdili zarobljeni četnici. Uveče je data priredba u školi. po dubokom snijegu. 69 To je. divizije. štab je procijenio da Nijemci koncentrišu snage u Banjaluci i o tome obavijestio štab 1. U školi je bio užasan nered. u Vijačanima. Štab divizije je odmah izvijestio Vrhovni štab. Naredio je 10. energično nastavi nastupanje prema Doboju i ugrozi komunikacije u dolini Bosne. brigade je uputio ka Tesliću 1. Zbog toga je i štab 1. Poslije priredbe igralo se u školi i oko nje. Ponovo borbe oko Teslića Oslobođenje Teslića mnogo je značilo za čitav taj kraj. bataljon. velike ofanzive.

Oko 40 neprijateljskih vojnika. Pošto su vozovi imali po dvije lokomotive uspjeli su da se vrate u Doboj. bili i najumorniji. Bataljoni su išli uporedo i već 14. Tada je od Doboja naišao oklopni voz. da neprijatelj ne bi primijetio njihov pokret. a 2. jer 3. . zakašnjenje je bilo preveliko i jedan neprijateljski oklopni voz je prošao ka Jelahu. Tek kada su bombaši ubacili bombe u njihove bunkere milicionari su se razbježali. da izbije na komunikacije D o b o j — T e s l i ć i spriječi eventualno nadiranje neprijatelja od Doboja prema Tesliću. Top je jednom granatom probio tenk koji je bio na platformi vagona. bataljon su. januara stigli u visinu sela Osivice i Radnja. Zapalili su zgradu željezničke stanice. Voz je jakom vatrom pomogao posadi u školi da se održi. povukli su se u školu i organizovali odbranu. Neprijatelj je odstupio. gdje je prešao rijeku i napao Jelah sa južne strane. Bataljoni su u prvom jurišu razbili neprijateljevu odbranu. Neprekidno je padao snijeg. bataljon napali su na Jelah. sa brisanim terenom okolo. Zatim je bataljon naišao na otpor u Sivši. i 4. obuhvatajući ga polukružno sa sjevera i sjeveroistoka. Borci su se oprezno kretali po toj klizavici. Protivkolci su uspjeli da granatama probuše lokomotivu i dva vagona. bataljon išli su prema Jelahu preko veoma teškog terena. sa dva oficira i četiri podoficira. Prvi je nastupao preko sela Vitkovaca i Piljužića i dalje cestom do blizu Jelaha. Šesti bataljon je nastupao preko Kaloševića. a stari snijeg je bio smrzao. i 6. Napad je počeo u ponoć. a prolazio je i veoma nepogodnim terenom i po lošem vremenu za marš. Sa bataljonima prema Tesliću upućena je i novoosnovana protivkolska četa. Jelah je branilo oko 250 vojnika domdo bataljona. Sa tog prostora krenuli su u sumrak. bataljon nije uspio da presiječe prugu. Umjesto n a j d a l j e do ponoći. Prvi. Bataljoni su nastojali da likvidiraju tu posadu sa što manje žrtava. Ipak. koji su pružili žilav otpor. a i vidljivost je bila slaba. da bi osvijetlili školu i sigurnije gađali u njene otvore. bataljon nije stigao blagovremeno da presiječe komunikacije Doboj—Teslić. uglavnom ustaški raspoloženih. pored toga. Prvi i 6. Bataljon je u Križu naišao na 30 do 40 utvrđenih milicionara.70 Treći bataljon je nastupao pravcem Vitkovci — Križ — O m a n j ska — Sivša — Trnovača. bataljonom i zauzeli povoljnije položaje za napad u toku slijedeće noći. januara i odmah počeo da ruši i zaprečava komunikacije. 3. zarobili 18 milicionara. bataljon je stigao na prugu tek u zoru 15.akcijama. Zbog toga što je morao stalno da borbom krči sebi put. Škola je bila od tvrdog materijala i na pogodnom mjestu za odbranu. a na drugi je otvorio vatru iz protivkolskog topa. Bataljoni su odstupili prema Piljužiću i Omanjskoj da bi se povezali sa 3. Pred m r a k su naišla još dva oklopna voza iz Doboja.

brigadi da jedan bataljon uputi na Teslić. Bataljoni su brzo 7i Obovještenje i izveštaj štaba 1. Lijeva kolona. Djelovi tešanjskog domdo bataljona nijesu sačekali n j i hov napad već su se povukli prema Tešnju. d. Njemu je bilo poznato da se u tim garnizonima nalaze relativno male neprijateljske snage: dva nepotpuna bataljona 1. brigade i dva bataljona 3. između cesta koje vode ka Jelahu i Tešanjki. proleterske divizije. 1. januara zauzela Teslić. brigade i dva bataljona 3. 296. odstupajući od Jelaha. d. 1. krajiške brigade. IV. proleterske divizije. .) niste izvršili ili ne možete da izdvojite jedan svoj bataljon. bataljon 1. ocjenivši da 3. 78 Bataljoni 1. 9. d. d. knj. pod komandom štaba 3. 1. da bi što prije. i 6. krajiške brigade. 296. 173. orijentisali su se više ka Doboju i praktično se udaljili od Teslića. krajiška brigada i 1. ojačani protivkolskim topom 1. proleterske brigade. brigade. t. str. f. brigade — 1. krajiška brigada nije između 14. t. pod komandom štaba 1. bataljon 1. onda neka t a j vaš bataljon smeni neki bataljon 3. Ako prvi deo vašeg zadatka (razbijanje posade u Jelahu — prim. — prvo su energično napali na Jelah. da sadejstvuje sa 3. brigadi. i 15. krajiške. 9. da u toku slijedeće noći obnove napade na Jelah i Teslić. V. . a 6. nazvana borbena grupa »Mifek«. brigade. Brigadama je naređeno da se ne zadržavaju oko likvidacije spoljnih utvrđenja nego da smjelo prodiru u grad i tamo dezorganizuju neprijateljevu odbranu. Izvještaji štaba 1. str. bataljon 1. goneći neprijatelja. brigade dobili su zadatak da prije napada na Teslić zauzmu Jelah i Tešanj. 74 Izvještaj štaba 1. Pošto 3. 6a. 73 Obavještenje štaba 1. f. str. . 707. A-VII. M. str. proleterske divizije. januara napadne na grad cijela 3. Zbornik. 47. 71 Zbog toga štab divizije ponovo n a r e đ u j e 1. pošto vaši borci i m a j u više iskustva u napadu na gradove. 173. U desnoj koloni su bili 6. i 6. krajiškom brigadom. brigade. A-VII. t. Napad je počeo u 4 časa. 71. knj. proleterska nije mogla izvršiti to naređenje. proleterske divizije. Naredio je 1. Njena dva bataljona. IV. str. napadala je duž ceste od Vrela ka Tesliću. 9. a vaš bataljon neka krene na Teslić. k. ušli u Tešanj. brigade. 71. 72 Naređenje štaba 1. pješadijskog puka domobrana i jedna ojačana četa Nijemaca. sa sjevera. krajiška brigada sama nije uspjela ni u drugom napadu na Teslić. brigada nema dovoljno iskustva u zauzimanju gradova. Bataljoni 1.Ni 3.« 72 Na žalost. je napadao sa zapada i jugozapada. divizije. napadala je sa južne strane. i 130. štab 1. d. knj. i 130. Zbornik. Neposredno pred gradom bataljoni su se razvili za napad: 1. k. Bataljoni su odmah krenuli da ih gone. 74 Teslić je trebalo napasti sa dvije kolone. ali bez obzira na to kako će se razvijati situacija oko Tešnja oba bataljona su morali biti na vrijeme na položajima sa kojih će poći u napad na Teslić. 73 odlučuje da 17. 1. i 3. 705. Nastupali su cestom. uz potrebna obezbjeđenja. 173. Zbornik. IV. 71. U naređenju je stajalo: » .

Međutim. 3. da bi blagovremeno zauzeli položaje za napad na grad. Domobrani su bježali ka centru grada. bataljon su krenuli iz rejona Teslića 19. jedinice su bile već zamorene. bataljon je upućen u Prnjavor. 48. 7 7 Po naređenju štaba 1. da obezbijedi pravac od Doboja. Sesti je upućen u desnu kolonu za napad prema Kaloševićima. sandžačkoj brigadi. Gotovo sve neprijateljske snage uspjele su da pobjegnu. Oslobođenje Prnjavora i prodor ka Savi Odlazak njemačkih jedinica k r a j e m decembra iz Banjaluke znatno je umanjio aktivnosti neprijatelja od Klašnica. Neprijateljske kolone su ušle u t a j grad 18. krajiška brigada je ostala na položaju prema Tesliću. Treći i 6. Dva bataljona su ipak bili mala snaga da zatvore sve pravce. 78 Treći bataljon je dočekao lijevu neprijateljsku kolonu i vodio je sa njom borbu čitavu noć. d. Zbornik. Neprijatelj je pobjegao i iz tvrđave. ali je nije mogao zaustaviti. bio stalno aktivan i razgonio četničke grupe koje su se povremeno pojavne Zapovijest komandanta 750. Stab divizije nije očekivao tako upornu odbranu relativno male posade u Tesliću. dva ojačana bataljona 750 puka 718. No. u lijevu kolonu ka južnom dijelu Teslića. Lijeva kolona je takođe zaustavljena jakom vatrom odbrane. a 1. knj. kao i prema 3. dok je 3. bataljon postavljen na liniji Jelah — Jovađije. t. uplašen i zamoren od neprekidnih napada. a i kretale su se po dubokom snijegu. Štab divizije je odustao od daljih napada na Teslić. Bataljoni nijesu imali vremena da iskoriste postignuti uspjeh. brigade vratili su se ka polaznim rejonima. njemačkog puka. bataljon. U napad na Teslić obje kolone su krenule na vrijeme. divizije 3. Desna kolona. Drugi bataljon je zatvarao pravac od Klašnica. U 6 časova bataljoni su ušli u grad. Bataljoni su upozoreni da budu vrlo oprezni. str. da koriste svaki trenutak da se odmore i da nose sa sobom što više municije. S obzirom na to da je neprijateljska desna kolona uz lijevu obalu Usore brzo napredovala. na koju su bataljoni odmah koncentrisali jaku mitraljesku i minobacačku vatru. n j e mačke divizije. koji su nastupali od Doboja uz obje obale Usore. bataljon nije uspio da se prebaci preko rijeke kod Jelaha i morao je odstupati obilaznim putem. Cijenio je da je neprijatelj slab. januara i stigli preko Kulaša na teritoriju prema Banjaluci. Zarobljeno je svega 23 domobrana. januara. južno od Teslića. 1. a bataljoni 1. u kojoj je bio 6. u tvrđavu. zauzela je bunkere na Stenjaku i Paljićima. jer su odmah krenuli ka Tesliću. .savladali spoljna utvrđenja. često i bez prtine. XII. ali dalje nije mogla. 3. 2. neprijatelj u Tesliću već je bio obaviješten radio-vezom da mu idu u pomoć dvije jake kolone Nijemaca.

Motajički odred je ponudio štabu 1. kombinovani duž ceste Banjaluka — P r n j a v o r i 2. Padao je snijeg. blizu Prnjavora. ocijenio je da su ta dva bataljona nedovoljna za napad na Prnjavotr. koji je imao zadatak da likvidira glavna uporišta neprijateljske odbrane u Prnjavoru. Vrhovni štab se nije složio aa tim sporazumom i odmah je intervenisao: »Ne odobravamo saradnju. i u vrijeme napada na Teslić štab 1. Četnike razoružati. ako se ukaže prilika. Motajičkog odreda. Odmah zatim stigao je i kombinovani bataljon. U takvoj situaciji dio štaba brigade izdvojio je po jednu četu iz 2. prodeterske brigade sporazum o zajedničkim akcijama. bataljonu da izvrše jači demonstrativni pritisak na garnizon u P r n j a v o r u i ometu ga u eventualnom pokušaju da interveniše prema Tesliću. Oba su imali već dosta iskustva u zauzimanju gradova i smjelo su nastupali ka gradu. Neki su r a dosno uzvikivali pri zarobljavanju »evo smjene«. proleterske brigade. . bataljon. bataljonom. Među zarobljenm domobranima bilo je i onih kojima se to dogodilo drugi ili treći put. Četvrti bataljon je napadao preko Cera. k. Drugi je nastupao preko Mačinog Brda i poslije dva časa povremenog puškaranja upao u grad. sa sjeverne strane. U jednom napadu razbio je četničke grupe u Devetinama ' Dragovićima i izbio u Lišnju. bataljonu neprijatelj iz P r n j a v o r a nije pokazivao nikakvu aktivnost. Vučjaku. Bataljoni su se ipak relativno brzo kretali. pješadijskog puka domobrana i četa legionara. ni njihov sporazum sa NDH. odmah čim razbijete ustaše. Dio štaba 1. proleterske brigade je to prihvatio i tako je došlo do njihovog učešća u napadu na Prnjavor. bivših vojnika Crvene armije. 701. neutralisati ili potući počesno. i 4.« 78 78 Tekst sporazuma. 8. A-VII. Domobrani su pobjegli u grad. preko Mačinog Brda. proleterske divizije ka pruzi Doboj — Maglaj. f. Jedino niko nije * Motajički četnički odred bio je zapravo grupa četnika koja mije priznavala komandu četničkih vođa iz centralne Bosne. f. bataljona i formirao kombinovani bataljon kako bi se napad na grad izveo sa tri strane.ali se nijesu ni borili protiv ustaša i domobrana. d 4. Poslije prodora proleterskih jedinica u centralnu Bosnu. Prema 4. i 4. predali bez borbe. Grad je imao organizovanu spoljnu odbranu na Ceru. koji je bio sa 2. zarobljenih Ukrajinaca. bataljonu. a u samom gradu uporišta su bila u zgradi sreskog načelstva i kod crkve. Domobrani su se. sredinom januara. Zarobljeno je 350 domobrana sa tri mitraljeza. Depeše Vrhovnog štaba. što je ukazivalo da na tom pravcu nema njegovih snaga za ofanzivno dejstvo. d. k. 79 ) Noć je bila toliko tamna da se ni »prst pred nosom nije vidio«. 2. koja je pridata 2. koji je branio jedan kompletan bataljon 1. Brigada više nije ni brojila zaplijenjene puške. d. 5. 3.ljivale. Četvrti bataljon je zauzeo Cer. da ga zauzmu. 6/1. Glogovcu i Mačinom Brdu. . U vrijeme nastupanja glavnine 1. uvidjevši da su opkoljeni sa svih strana.*) Bataljonima je dato u zadatak da vrše jak pritisak na garnizon i. U napadu je učestvovala i grupa carevogorskih četnika. 10 puškomitraljeza i veće količine municije. A-VII. brigade naredio je 2. Stab 1.

Milojević. 2. Carevogorska četnička četa. Taj grad je izgledao kao da je bio sav u iščekivanju partizana. f. Dio 2. d. Moravčić. A-VII. zajedno sa komandirom. k. Ona je. Pošto nije došlo do navedenog sporazuma sa četnicima veći dio njih stupio je u partizane. Uspjeh bez gubitaka. 19. i to za čitav bataljon.zarobljen iz legionarske čete. veliki plijen. proleterske brigade. proleterske divizije u centralnoj Bosni spriječila je nova neprijateljska ofanziva na oslobođenu teritoriju. bataljona. Tada su naišli dijelovi kombinovanog bataljona i razoružali četnike. gotovo svakog dana. Komandant 1. pobjegla prema Derventi. ali je uskoro sva pobjegla u četnike. K r a j e m januara dijelovi 1. pa se pred komandom mjesta stvorio red od dobrovoljaca. članci »Prva proleterska«. čim je čula prvi pucanj. i razoružali je. Osnovama je i Omladinska četa. knj. ali najveće je bilo — raspoloženje stanovništva. i 4. koja je bježala ka Derventi. a njegovi stanovnici su se radovali kao da je došlo konačno oslobođenje. Stenografske bjeleške. Kombinovani i 4. bataljona izbili su na Savu kod Kobaša. presreli su četu domobrana. Brigada je nastavila čišćenje terena od četnika i milicije. po običaju. U Palačkovcima se bila zadržala jedna grupa domobrana. d. dok su se ostali razbježali. 112 . Zakazana je priredba i. kao posadna jedinica odmah je organizovao komandu mjesta. k. 47. aplaudirali. Intenzivan politički i kulturno-prosvjetni rad je odmah počeo. Sve je bilo veliko u toj pobjedi. To je bio pravi miting na kojemu su politički radnici govorili. M. Intendant 4. U bogatim selima pored Save borci su se dobro hranili. 707. koja je pomagala 2. Motajički četnici. Drugi bataljon. D. koji je prije nekoliko dana bio pošao iz Prnjavora prema Derventi. 3. organizovao je čak da se pripremi kajgana za jedan ručak. Savo Burić naredio je da se ispale tri mine iz bacača kao pozdrav slavonskim partizanima. f. uzvikivali parole i pjevali. 1. 80 Izvještaj štaba 1. Domobrani su pobjegli ka Derventi čim su otkrili pojavu partizanskih snaga. Simcrvić i M. bataljona prokrstario je Motajicu i razbio četničke grupe. A-VII. Nastala je navala za prijavljivanje u partizane. koji su učestvovali u oslobođenju Prnjavora. Borbe za odbranu oslobođene teritorije u centralnoj Bosni Dalju ofanzivnu djelatnost 1. bataljon su odmah upućeni kamionima ka Derventi. bataljona. 80 U Smrtićima se desio zanimljiv slučaj. str. pjevalo se i igralo do zore. bataljonu u razoružavanju domobranskih grupa i milicionara u susjednim selima. Razoružane domobrane su postrojili i držali im »patriotski« govor. stanovnici grada. a u Bogosavcu i čitav bataljon. naročito omladina. 1986. Na zakazanu konferenciju došlo je toliko mnogo građana da se morala održati na otvorenom prostoru. bataljona. stupila je u partizane i uvrštena je kao četvrta četa 2. Umjesto demonstrativnog pritiska Prnjavor je oslobođen.

IV. 103. IV. prema naređenju Vrhovnog štaba. a sa dva. i 3. . ali je naša dužnost u trenutku kada jake neprijateljske snage n a v a l j u j u na oslobođenu teritoriju. i 4. Sesti i 2. 81 Stab divizije naredio je 1. bataljon su napadali na Klašnice — 6. 709. proleterska divizija koncentrisala prema Banjaluci: tri bataljona 1. Ukoliko mu to ne uspije trebalo je da oba bataljona na juriš zauzmu most. k. str. proleterskoj brigadi da spriječi prodor neprijatelja od Banjaluke prema Prnjavoru. Treba naročito voditi računa o tome da imamo naročite obaveze prema narodu koji nas je tako dočekao i da bi bio veliki politički gubitak ako bi se naš dolazak završio represalijama od strane neprijatelja prema stanovništvu« . i 109. d. istog dana naveče. str. naredio je 1. kojom je tekao intenzivan saobraćaj. Zbornik. d. 84 Zadatak je bio težak. f. 249. 116 str. . t. proleterske divizije. 1. Poginula su dva borca a trojica su ranjeni. 119. umorne zbog neprekidnih borbi i marševa. knj. po naređenju Vrhovnog štaba. preko Crnog vrha. naročito 1. bataljona. 7. Naređenje štaba 1. 83 Naređenje štaba 1. d. knj. 9. Zbornik. divizije. proleterske divizije. 82 Obavještenje štaba 1. 267. da pokuša da zauzme manastir i poruši most na Vrbasu. t. . IV. da uložimo najveće napore za rasterećenje onih si Naređenje štaba 1. neprijatelj je obezbjeđivao jakim snagama komunikaciju Banjaluka — Gradiška. Stab 1. a zatim da izvrši demonstrativni napad na Banjaluku. i Zbornik. ali da izbjegavaju uporne borbe. 9. 1. proleterske brigade je. knj. imao je zadatak da pokuša da se prebaci skelom preko Vrbasa. a onda i Klašnice. U naređenju štab divizije podvlači: » . Zbornik. 9. Treći bataljon je nastupao najkraćim putem. po mogućnosti. IV. knj. str. . d. proleterske brigade. bataljon. a onda da napadne Klašnice sa zapadne strane. 94. str. brigade na prostoriji Jošavka — Devetine — Dragovići orijentisani su prema Klašnicaraa/ 1. 219—222. A-VII. 274. pored ostalog. Poznato nam je da su mnoge jedinice. d. a nije se ni raspolagalo podacima o jačini neprijatelja. ali su na prilazima mostovima dočekani snažnom vatrom i primorani na odstupanje. zauzmu Klašnice. sandžačka na prostoriji Skatavice i Javorana. brigada. piše: » .Zbog n j e se. Bataljoni su uspjeli da zauzmu samo prve rovove u liniji obezbjeđenja. Međutim. proleterske divizije. krajiška brigada prema Tesliću. proleterskoj i 3. . t. Kremana i Trapista. orijentisana prema Čelincu. Svi bataljoni su bili široko razvučeni. 83 Stab 1. sandžačkoj brigadi da noću 26/27. Treba imati spremne jedinice u slučaju da neprijatelj nešto preduzme na pravcu Klašnice — Prnjavor. ojačan jednom četom 2. uputio jedinice da izvrše taj zadatak. t. 3. januara ponovo izvrše jači demonstrativni napad. U naređenju.82 Takođe je naredio i da se jednim bataljonom izvrši demonstrativni napad prema Banjaluci. 9. 239. bataljon su bili u P r n j a v o r u / .

gdje je za oko dva mjeseca vodila više od 45 m a n j i h ili većih borbi i postigla zapažene uspjehe. U partijskoj organizaciji brigade bilo je 560 članova Partije i oko 100 kanditata za članove partije. k. IV. Vrhovni štab je donio odluku o protivofanzivi. Prva proleterska divizija morala je napustiti centralnu Bosnu. ali bez vidnih rezultata. Štab divizije je naredio da se prije pokreta iz haubice ispale. Sastanci su bili kratki. 129. Mada su marševi i borbe bili gotovo neprekidni. d. Gotovo svi su imali veliko partijsko i borbeno iskustvo. 86 izvještaj političkog komesara 1. str. Zbornik. pored rada u jedinicama. Novi sekretari ćelija ulagali su mnogo napora da se dokažu na radu. t. i 4. A-VII. d. bataljon su uspješno razbijali poslednje ostatke četnika sjeverno od Prnjavora. 292—295. 87 Reorganizacija partijske organizacije u brigadi. rede samo jedan. Četvrti bataljon. kao odbrani od neprijateljske opšte ofanzive. održavana su bar dva sastanka. sve granate zaplijenjene u Tesliću. U tom periodu upućeni su i prvi rukovodioci na kuseve za komandni kadar koje je organizovao Vrhovni štab. 1. Postojale su i male bataljonske biblioteke. knj. što je doprinosilo njihovoj povećanoj aktivnosti. a onda da se haubice unište. 56. 85 Iako umorni. ali sadržajni. kako bi bile što uspješniji nosioci političkog i drštvenog života na terenu. Bez prestanka se radilo na « Naređenje štaba 1. gotovo. I na kulturno-prosvetnom planu se dosta radilo. najprije. ojačan četom 1. U bataljonima su izdavani četni listovi. . brigade su nastojali da izvrše zadatak. Izvršen je jak demonstrativni napad. Bilo je borcima lakše čim su znali o čemu se radi. U političkom radu. Izišao je i prvi broj brigadnog lista »Prva proleterska«. 707. proleterske divizije. bataljona. odnosno stvaranje ćelija u vodovima dalo je snažan impuls radu partijskih organizacija. uspio je dva puta da vrati jednu kolonu crne legije. f. kako je uputstvom predviđeno.jedinica naše vojske koje podnose pritisak neprijateljske ofanzive«. mogla se analizirati neka akcija. Trebalo je. vojnostručni i politički rad tekli su bez zastoja. u što kraćem roku ovladati zaplijenjenim naoružanjem i nove borce osposobiti za borbu. u toku dana i noći. 8 6 K r a j e m januara situacija se iz osnova promijenila. Neprijatelj se branio sa utvrđenih položaja. Svaki član P a r tije je dobio po neko konkretno zaduženje. 9. uz podršku jake vatre iz teških oruđa. 1. što je dalo novu perspektivu stručnom obrazovanju i u s m j e r a v a j u cjelokupne vojno-stručne obuke. koja je nastupala od Dervente prema Prnjavoru. bataljoni 1. Nedjeljno. pripremiti diskusija ili proučiti neki materijal. Svaki bataljon je imao svoj hor i ekipu za priredbe. Vodovi su. trebalo je stalno pomagati organizovanje vlasti na terenu i aktiviranje političkih organizacija. jer se nijesu mogle dalje vući. U vrijeme dok su tri bataljona stalno uznemiravali garnizon u Banjaluci. proleterske brigade. uvijek bili na okupu i za vrijeme svakog počinka mogao se održati kraći sastanak.

proleterske divizije. naročito u rejonu Jošavke stvoreni su izvanredni uslovi za politički rad na terenu. d. k. 8 8 Na terenu centralne Bosne. . osnovani su narodnooslobodilački odbori. brigade se nosio mišlju da obnovi 5. 707. Takođe. Samo sa teritorije P r n j a v o r a i šire okoline u 1. Narod je dobro dočekao proleterske jedinice i veliki broj dobrovoljaca stupio je u NOVJ.učenju nepismenih. f. brigadu je stupilo oko 700 boraca. Osnovane su partijske organizacije i Okružni komitet za Prnjavor. koji su dobro funkcionisali. u okolini P r n j a v o r a osnovan je i partizanski odred. uz pomoć jedinica 1. A-VII. proleterske brigade. Štab 1. 56. 1. bataljon. 89 ss Izvještaj štaba 1. Razbijanjem četnika.

na njemačkoj okupacionoj teritoriji. Njihova udarna moć bila je sve veća. Taj zadatak 1 Izveštaj 2. jer je iz NDH nijesu mogli dobiti ni planiranu radnu snagu za njemačku industriju ni jedinice za Istočni front. nastala je u novembru 1942. general-pukovnika Lera i načelnika italijanske Vrhovne komande. d. u dosta izmijenjenoj opštoj strategijskoj situaciji. na kojem su se dogovorili o razbijanju snaga NOVJ u NDH. i početkom 1943. a ne početak svoje katastrofe. knj. br. godine. Partizani su osvajali gradove. neprekidno su uništavali živu silu okupatora i kvislinga i ogroman plijen prelazio je u njihove ruke. 2/1951. V. Partizanska slobodna teritorija se iz dana u dan širila i postajala država u državi NDH. To je još bio period kada su njemačke armije bile u ofanzivi i kada su očekivale pad Staljingrada. 2 . u izvještaju Vrhovnoj komandi.« 1 Ideja o uništenju »partizanske države« u zapadnoj Bosni i Hrvatskoj. italijanske armije. pojavili su se na domak Zagreba i ugrožavali komunikacije Beograd — Zagreb. Komandant italijanske 2. Na vojnom i političkom planu njemački saveznik NDH je bila sve bezvrednija.OD CENTRALNE BOSNE DO LIMA Početak neprijateljske ofanzive na oslobođenu teritoriju u zapadnoj Bosni Prodor grupe proleterskih brigada u zapadnu Bosnu i snažan razvoj ustanka u Bosanskoj krajini i Hrvatskoj iz temelja su potresli Nezavisnu Državu Hrvatsku. Potreba Sile osovine da unište partizanske snage koje operišu blizu obala Jadrana uvećana je bojaznošću od mogućnosti otvaranja drugog fronta na Balkanu. Međutim. ni važne sirovine — boksit. generala Cavaliere. godine u Hitlerovom Glavnom štabu. godine održan je u Rimu sastanak n j e mačkog komandanta za jugoistok. 124. r u d u gvožđa i druge. Uznemirenost je dospjela i u samu n j e m a čku Vrhovnu komandu. V. Komandant njemačkih snaga u NDH zaključio je u svom naređenju: »Sada je k r a j n j i trenutak da uništimo pobunu ako ne želimo opasnost da budemo napadnuti s leđa u slučaju iskrcavanja angloa m e r i č k i h saveznika na Balkanu. piše: »U najvećem dijelu NDH ustanici mogu da rade što hoće. VIG. armije. do ostvarivanja te ideje došlo je tek k r a j e m 1942. Zbornik. 8.« 2 Početkom januara 1943. 42. Bile su sve ugroženije i glavne komunikacije koje su išle preko nje. t. Kljaković. str.

3 Detaljan plan operacija napravljen je 9. knj. Zbornik. 5 italijanskih i 4 NDH. str. d. divizije: 24 500 Italijana — iz divizije »Lombardi«. na sastanku u Zagrebu. da sumnjive upotrijebe kao taoce za odmazdu i da muškarce iznad 15 godina. Osnovna ideja operacije Vajs I bila je da se obuhvati teritorija od Kupe do Neretve i brzim dejstvom njemačke 7. u Dalmaciji. Naređenje 2. d. Vrhovni štab je doznao da neprijatelj priprema ofanzivu na slobodnu teritoriju. SS »Princ Eugen« njemačka divizija osnovana je marta 1942. da strijeljaju svakog uhvaćenog sa oružjem. k. Zapovijest komandanta njemačkih trupa u NDH. odlučio da brani oslobođenu teritoriju manevarskom * 7. i 14. od kojih 135 000 Nijemaca. 70. Divizija je imala 13. 521—525. za samo dva dana. 5a A-VII. IV. d. pa se. i 16. 9. kod Prozora. 1. ali ne i njegove cjelovite namjere. 4 U vrijeme početka ofanzive neprijatelj je imao na teritoriji Jugoslavije preko 750 000 vojnika. Krajem 1942. knj. str. Kapitulirala je 10.* 714. 213.®3 Folksdojčeii iz NDH bili su u 718. na sremskom frontu i u završnim operacijama sve do kraja rata. Mrkonjić-Grada. 1. Svi vojnici su završili vojnu obuku i specijalizirali se za borbu protiv partizana. 25 000 Mađara. zauzme slobodna teritorija do Petrovca. str. Zbornik. t. SS »Princ Eugen«. t. 5 Od tih snaga neprijatelj je za ofanzivu upotrijebio oko 80 000 vojnika: 35 000 Nijemaca iz 6 divizija — 7. zatim u istočnoj Bosni. Turbeta. knj. knj. i 15. Kroz 7. januara. 3 Naređenje italijanske vrhovne komande. koje ne strijeljaju. 369. na Vranići. 211. a zatim istovremenim i koncentričnim nastupanjem ostalih jedinica. 1. 527—537. maja kod Celja.je trebalo izvršiti u tri etape. 7. nazvane Vajs (Weiss) I. SS diviziju je prošlo preko 21 000 vojnika. izviđački odred (jači od bataljona) i 7. italijanske armije. 72. IV i V ofanziva. Zbornik. i 3. godine prebačena je preko Zagreba i Karlovca i bila glavna njemačka snaga u njemačkoj ofanzivi na slobodnu teritoriju u zapadnoj Bosni. Divizija je najprije dejstvovala u Srbiji kao policijska jedinica. k. 10. Hercegovome i Bosne. pošalju u koncentracione logore. 1968. »RE« i »Sasari« oko 5 000 ustaša i domobrana — 2. 6 Neprijatelj je sve jedinice dobro pripremio i opremio za zimsko ratovanje i dao im zadatke da »pročešljaju« teren. -artiljerijski puk. i djelimično iz 187. Fabijan. uz podršku avijacije i oklopnih jedinica. Beograd. na Bašarinac-polju. godine od pripadnika njemačke manjine. f. str. u drvarskoj operaciji. t. d. 717. SS i 717. u durmitorskoj operaciji. 10. 9. u Sandžaku. dok to ne utvrdi. s T. Starješinski kadar sačinjavali su Nijemci i završili su odgovarajuće vojne škole. f. Jajoa. 290 000 Italijana. Operaciju je podržavalo 12 avio-eskadrila: 3 njemačke. IV. II i III. Prva proleterska brigada vodila je prve borbe protiv te divizije u bioi na Sutjesci. 181 000 vojnika NDH i znatan broj četnika. d. ponovo na Vranići. f. 4 Oslobodilački rat. 509—513. oko Travnika. njemačkoj posadnoj diviziji. fond njemačke dokumentacije. 2. k. IV. 9. unište glavne snage Narodnooslobodilačke vojske. str. koja je živjela u Banatu — od folksdojčera. . d. 718. pješadijski puk. domobransku brigadu i 4 (četiri) ustaška bataljona i oko 12 500 četnika iz Crne Gore. 362. 1. 2. divizije. 210. kod Užica.

Prozoru. Sve se to moralo izvoditi u vrijeme kada je bijesnila tzv. Bjelašnice. Travnika i Donjeg Vakufa. Uz to sa glavnom kolonom bilo je oko 4 000 ranjenika i bolesnika. koji su usporavali kretanje i uslovljavali da se kolona kreće komunikacijama kroz navedene gradove. koja bi poslužila kao siguran oslonac za prodor u Srbiju (u Toplicu i Jablanicu)« 7 Predviđene snage za protivofanzivu nalazile su se van teritorije na koju je bilo usmjereno dejstvo neprijatelja prema planu Vajs I: 1. jer su tamo četnici imali organizovanu svoju vlast i jedinice. * Protivofanziva prema Srbiji je jedan od najdalekosežnijih strategijskih planova u toku NOR-a. Andrijevici. . a na drugim dijelovima fronta da neprijatelju zadaje udarce i eventualno proširuje slobodnu teritoriju na tim pravcima. Peći i drugim mjestima. Sinjajevine. Taru i Lim. Konjicu. Kalinoviku. usred zime. pod nepovoljnim vremenskim uslovima. Jablanici. odnosno šest posto bilo drugarica. dolini Bosne i Banjaluci. Rami. zatim da prodre kroz sjevernu Hercegovinu do Drine. januara da se hitno prebaci na teritorju Jajce — Turbe — Donji Vakuf. odbijajući intervencije iz jakih Okolnih garnizona. Sve tri divizije tada su bile van teritorije koju je zahvatio plan neprijateljske ofanzive. i uništiti neprijatelja u Livnu. proleterska u rejonu Bosanskog Grahova. a glavnim snagama (1. divizije je odmah naredio brigadama da se pripreme i krenu na dugi marš. Treskavice. Cakora. P r n j a v o r a i Teslića i ofanzivno dejstvovala prema Savi. Osim toga Vrhovni štab nije mogao računati na pomoć i saradnju partizanskih jedinioa sa tog terena. Štab 1. četvrta neprijateljska ofanziva. Trebalo je sa snagama od oko 10 000 boraca. grupisao te snage i usmjerio ih na proboj ka Srbiji. a poslije toga preko Crne Gore i Sandžaka do Lima. i 3. Vraniće.borbom protiv onih neprijateljskih snaga koje napadaju. preći branjene rijeke Neretvu. s tim da n a j p r i j e razbije neprijateljske snage u dolini Neretve. Bitovnje. 2. neprijateljeva n a m j e r a postala jasna. 2. Durmitora. divizija na prostoru između Jajca. Kolašinu. proleterska brigada je imala 1717 boraca od kojih 94. Prvoj diviziji naredio je 27. Kada je. divizija i neke druge jedinice) pređe u protivofanzivu u pravcu sjeverne Hercegovine i Crne Gore. Drinu. godine 1. Vrhovni štab je. Foči. u duhu svoje zamisli. Bataljoni su imali u prosjeku blizu 300 boraca. Vrhovni štab je donio definitivnu odluku da dijelom snaga brani slobodnu teritoriju i usporava neprijatelj evo nadiranje. Te snage su imale zadatak da stvore novu slobodnu teritoriju »u prvom redu u Crnoj Gori i Sandžaku. Duvna i Imotskog dejstvovala je prema Drežnici i Jablanici i 3. savladati uzastopne planinske masive Raduše. 9 Marš brigade iz centralne Bosne do Ivan-sedla K r a j e m januara 1943. proleterska divizija je bila na prostoru između Banjaluke. Cajniču. poslije sedam dana borbi.

IV. 10. dao joj svoje sinove. Brigada se sakupila u Jošavci. knj. ali je Vrhovni štab naredio da se marš odmah nastavi. 15 teških mitraljeza. i Zbornik. Za grad je sjutrašnjica bila veoma neizvjesna. koji ostaje na ovom terenu. da ga štiti. Snijeg je bio dubok i vlažan. Na jednom dijelu marša nije bilo prtine. a eto došao je čas kada su proleteri morali otići. ali i da bude tu. 1 2 Lako se odvojila od neprijatelja. 12 Naređenje štaba 1. 1. f. k. januara. proletersku. 327—329. 707. a zatim pela do 850 m. a u bataljonima umjesto pratećih vodova prateće čete. Municije je imala oko 500 metaka na puškomitraljez. jer je vodio od Donje Snjegotine preko planine Uzlomca ka Maslovarima i Sipragama.). . što im je pomagalo da lakše savladaju snijeg i zimu. 65 mina na bacač i 335 granata na top. U tom gradu su veselje i radost trajali 15 dana. naoružanjem i snabdevenošču municijom i stečenim borbenim iskustvom brigada je imala veliku udarnu moć. brigada se nekoliko puta spuštala na nadmorsku visinu od oko 240 m. 18 Poslije prvog dijela marša i novih naređenja za ubrzavanje pokreta. Snjegotinama i Vijačanima i krenula u toku noći. Najteži je ipak bio rastanak u Prnjavoru. ostavi na visoravni između Sipraga i Ugra. Bilo je predviđeno da se brigada odmori u Sipragama bar jedan dan. d. Narod je zavolio 1. 7. ili bar blizu. Mnogo se teže bilo rastati sa narodom. želio joj mnogo uspjeha. 9. u Naređenje štaba 1. 16. To je bio i težak marš. f. štab 1. d. Sa takvom popunjenošću. proleterske brigade. knj. k. Imala je 1 350 pušaka. 47. 2 protivkolska topa. str. 11 Brigada je krenula na marš noću 30. A-VII. Umjesto voda topova organizovana je protivkolska četa. i« Izvještaj štaba 1. IV. Povećanje brojnog stanja i naoružanja uticalo je i na promjenu organizacije brigade. a nova se teška pravila. d. t. Za njeno obezbjeđenje ostavljen je 3. proleterske brigade. divizije je zaključio da bi dalje nošenje teških ranjenika znatno usporilo pokret i dovelo u pitanje izvršenje glavnog zadatka. d. 1. 6 minobacača.Brigada je bila dobro naoružana. 1 top »pito« i preko 250 pištolja. 1 250 na svaki teški mitraljez. da tu tuče neprijatelja. A-VII. proleterske brigade. kojega je do tada stalno napadala. da mu bude utočište. Na isprijesecanom zemljištu od Jošavke do Sipraga. Zbornik. t. 40 mašinki. Zbog toga je odlučio da bolnicu. 145. 15. 10 Borci su bili dobro odjeveni i obuveni. V. 92 puškomitraljeza. bataljon. Njegov je zadatak bio: »a) neposredna zaštita bolnice — jednom četom b) saradnja sa meštanskim bataljonom (Prnjavorski bataljon — M. sa jakom zaštitom i potrebnim sanitetskim osobljem i materijalom. str. 709.

709. borcima je bilo najteže to što su uslovi za smješt a j i odmor poslije marša bili više nego loši. f. održano je 8. knj. noseći veliki broj puškomitraljeza i municiju. d. zaleđenim i klizavim putem. 50. brigada je nastavila marš 6. str. k. To je bilo teško izdržati ali zahvaljujući upornosti saniteta i disciplini boraca 1.) — bilo neposredno. uglavnom mladi. IV. 34. t. jer je u tom k r a j u uvijek bilo pjegavog tifusa. d. knj. proleterske divizije. d. 31. februara vojnopolitičko savjetovanje kojem su prisustvovali komandanti 1. Ipak. i izbila na prostor Vidrička — Skakavci. Setića i Gradine. str. po dubokom snijegu i strmim. ispresijecanog dubokim jarugama. Male. S obzirom na to da je Vrhovni štab ponovo požurivao pokret 1. 15 Tako je brigada za devet dana marša prešla oko 220 km preko planinskog zemljišta. priješla komunikaciju Travnik — Donji Vakuf zapadno od Komara. f. str. knj. 1. d. f. 14a. Oni se još nijesu bili privikli na teškoće. brigadom (3. 10. 350. str. bataljon prema Bugojnu. Naređenja štaba 1. str. d. da politički rad sa novim borcima nije bio dovoljan i da se nije obratila odgovarajuća pažnja svakom pojedincu. IV. 709. a 4. 64. 10. 36. d. i k. str. 55.« 14 Brigada je nastavila marš i 2. jer su u n j u dolazili samo dobrovoljci. 36. 30. proleterske brigade. Naređenje štaba 1. V. IV. Marš je bio izuzetno težak. a. 1. 2. februara preko Čardaka i Gračanice i 7. Zbornik. udaljavali su se od svojih kuća i išli u neizvjesnost.c) održavanje veze sa 2. Tu su brigade sačekale nova naređenja. 7. 1. Gostilja. puni entuzijazma i borbenosti. Poslije dolaska u rejon gornjeg toka Vrbasa 1. k. kao rezerva. 158. d. <t. proletersku nije ni tada zahvatila epidemija pjegavog tifusa. d) evakuacija ranjenika u najpovoljnijem pravcu u slučaju nužde. 36. U Duvnu. Zbornik. str. bataljon je bio u selu Bistrici. 3. sem toga. sandžačka koja je upućena u pomoć Centralnoj bolnici — M. februara prešla kanjon Ugra i stigla u Meljine. 15 Izvještaji i naređenja štaba 1. Komunistima i starim borcima je teško pao takav postupak nekih novih boraca. divizije. 63. 16. Zatim je nastavila marš preko sela Vitovlja. A-VII. Zbornik. proleterska brigada je orijentisala 2. str. i 37. Treća krajiška brigada zauzela je položaje na lijevoj obali Vrbasa. 17. 58. 21. bilo preko najbliže krajiške jedinice. Ali dezerterstvo je opominjalo jedinice da nešto nije bilo u redu. sa visinskom razlikom od 550 do 1200 m. d. . Možda su se u nekim trenucima osjetili i usamljenim. 2. t. Napori tog dugog i neprekidnog marša vrlo su teško pali novim borcima. To je bila pojava sa kojom se brigada prvi put srela. u Vrhovnom štabu. 15. proleterske brigade. zagušljive sobe trebalo je n a j p r i j e vrelom vodom oprati. i d. tek mnogi su se vratili svojim kućama. i 6. Cesto su umorni borci čekali napolju dok se voda zagrije i sobe operu. a bijela uš može da uništi više boraca nego tenk. i 14 Naređenje štaba 1. nijesu imali dovoljno snage. 9. februara stigla u Šarajviliće. proleterske divizije. prema Travniku.

za sređivanje stanja u jedinicama i potrebu da se više pažnje pokloni obavještajnoj službi. II. prikupila podatke o neprijatelju u Bradini. Na n j e m u su saslušani izvještaji štabova bataljona. To vrijeme je iskorišćeno za mali predah i sređivanje. U zaključcima je naglašena važnost priprema za predstojeće akcije. 17 Brigada se zadržala nekoliko dana na obezbjeđenju prema Bugojnu i Travniku. Brigada se vrlo brzo prikupila i krenula ka Ivan-sedlu. str.kova Kula — Ivan-sedlo. 37. Stab 1. str. d. Od Bojske. Naročito je naglašeno. . proleterskoj brigadi. 9. njemačke armije kod Staljingrada i dalje napredovanje Crvene armije. ali je to nekako došlo sa malim zakašnjenjem. kao i uništenje 6. presiječe komunikacije i obezbijedi lijevi bok glavnih snaga. d. Zbornik. gdje je zastala. u kojoj je bio 2.« 46 i« Naređenje Vrhovnog komandanta. februara izbila u Repovce. da treba pomoći novim borcima da što lakše izdrže napore. 40. On je 14. 18 Napad na komunikacije Sarajevo — Konjic Sredinom februara Vrhovni štab je nastojao da ubrza ostvarivanje svog plana ofanzive. opravdano su podgrij avali t a j optimizam. i 3. 23 — napomena 5. Treća NOU osnovnim pravcem: Gornji Vakuf — Prozor — Rama — Ostrožac — Konjic.* Vrhovni komandant je tada saopštio svoju definitivnu odluku o protivofanzivi i zadacima pojedinih grupacija. proleterske brigade. divizije je t a j zadatak povjerio 1. bataljon. 69. godine u Duvnu. Marš-rutu upravno sijeku jaruge i strme padine planina Vraniće. Bilo je jasno da brigadu očekuju teški zadaci. ali se na sve to gledalo sa velikim optimizmom i sigurnošću u uspjeh. poslednji marš. t. k. 708. do Ivan-sedla ima oko 45 km vazdušne linije. knj. stanje u jedinicama i dr. analizirane sve aktivnosti brigade u centralnoj Bosni. februara 1943. tako da je praktično bila gotovo dvostruko duža. diviziji da jednom brigadom 16. II. februara naredio 1. 8. Zbornik. februara je održano savjetovanje sa štabovima bataljona i komandama samostalnih jedinica. ali i pored velike žurbe nije tamo mogla stići u određeno vrijeme. Uspjesi NOVJ širom zemlje. Prva proleterska divizija je dobila zadatak da izbije u rejon Ivan-sedla. U štabu brigade. knj. A-VII. 17 Naređenje Vrhovnog komandanta. Vrhovni komandant je upoznao komande Prve i Druge proleterske i Treće NOU divizije sa planom za protivofanzivu i dao ima određene zadatke: — Druga proleterska ima da nastupa osnovnim pravcem Livno — Duvno — Imotski — Posušje — Drežnica. 1. — Prva proleterska — osnovnim pravcem: Gornji Vakuf — Sola. d. t. Brigada je pred zoru 17. «a Izvještaj štaba 1. sanitetu i intendanturi. f. koje su nastupale prema sjevernoj Hercegovini. Zeca i Bitovnje. 8. održanom 8. 2.3 divizije. Ivan* »Na savetovanju. februara naveče presiječe komunikacije na Ivan-sedlu. koja se tada nalazila rasturena na širokom frontu prema Bugojnu.

U Bradini Italijani su izgradili »blokhaus«. Noć. Borci su uskakali u rovove neposredno poslije eksplozije bombi. Bili su ubij edeni da im partizani tu ništa ne mogu. 80 000 metaka i veća količina namirnica. IV. Ustaška bojna (bataljon). 59. u pomoć napadnutim dijelovima na Bradini. Okolo su bili iskopani duboki rovovi i povezani saobraćaj nicama sa kasarnom. februara. Zaplijenjen je jedan teški mitraljez. proleterske brigade. . 1 9 Neprijatelj je relativno jakim snagama čuvao komunikacije Sarajevo — Konjic. 2 0 Na posadu u Bradini napadao je 4. da bi mogla samostalno voditi dugu borbu. ojačani o d j e l j e n j e m topova. smanjili su budnost neprijatelja. sa kojim je uporedo nastupala pješadija.-sedlu i Raštelici i pripremila se za napad između 17. 19 Izvještaj štaba 1. Streljački stroj bataljona približio se na 30 m do bunkera. da bi držali Italijane pod stalnom vatrom. d. str. Na Ivan-sedlo su napadali 1. Na Ivan-sedlu je bilo oko 400. Iznenađenje je bilo potpuno. Top je iz streljačkog stroja gađao bunkere. k. 2 ° Isto. Rovovi i bunkeri su zasuti jakom mitraljeskom vatrom. 12. što nije lako učiniti u toku borbe. Italijani su se u takvim u t v r đ e n j i m a izvanredno vješto i uporno b r a nili. Bombaši su pokušali da ubace bombe kroz puškarnice. 27. i 2. bunker od armiranog betona sa puškarnicama za kružnu odbranu. magla i u b j e đ e n j e da su partizani daleko. tri su ranjena. prije nego su tamo izbili 1. bataljon. što im je olakšalo da neprimijećeni iznenadno zaspu bombama rovove a onda je usljedio silovit juriš. bataljon. koja se spremila za dugot r a j n u samostalnu borbu. Stara žandarmerijska kasarna na Ivan-sedlu bila je utvrđena za odbranu. Oko »blokhausa« bila su još 4 betonska bunkera i svi su bili povezani rovovima. bataljona. bataljon. Vojnici su stanovali u »blokhausu« i bili uvijek spremni za borbu. Bunkeri su bili zaštićeni bodljikavom žicom. Sa tim ustašama je pobjegla i četa iz Raštelice. Zbornik. nadala se u bjekstvo ostavivši 23 m r t v a i svu opremu. a u Raštelici oko 100 vojnika iz ustaškog železničkog batljona. bataljon. Tu kolonu napao je 6. i 2. Bradinu je branilo 80 Italijana i 20 žandarma. koji je bio u rezervi i na obezbjeđenju. Bataljoni su u toj borbi prvi put koristili bijele mantile za izviđače i bombaše. 2 1 U toku dana Italijani su poslali iz Konjica oklopni voz. Sve željezničke stanice do Konjica branili su dijelovi italijanske divizije »Murđe«. i 18. ostavljajući samo predstražu nedaleko od bunkera. Bataljoni su izgubili dva borca. J a k a italijanska vatra prebacivala je streljački stroj bataljona. ali su se granate odbijale od njegovih tvrdih zidova. Pred zoru se glavnina bataljona povukla na oko 500 m od rovova u bolje zaklone. bataljon su je sustopice gonili i nijesu joj dozvolili da se zaustavi ni u Raštelici. zbunjena. Posada je bila dobro snabdjevena municijom i hranom. Prvi i 2. razbio je i natjerao u bjekstvo prema Konjicu. t. Po dubokom snijegu bataljoni su nečujno prilazili rovovima. ojačan protivkolskim topom i o d j e l j e n j e m minobacača 6.

brigade počeo je 19. Međutim. ali da se što prije vrati na položaje prema Tarčinu.se što bolje obezbijedio lijevi bok Glavne operativne grupe. P r o t j e r a n e su sve neprijateljske snage sa desne obale Neretve. 2. članak »Prva proleterska«. G.Goneći ih zauzeo je most Lukač i železničku stanicu Brđane i nanio neprijatelju teške gubitke. U zapovijesti za napad štab brigade nije ispustio iz vida osnovni zadatak pa n a r e đ u j e 1. d. Brigada je i ovom prilikom izvršila zadatak na najbolji mogući način. str. 707. Sve jedinice pokazale su se veličanstveno. d. Likvidirana su neprijateljska uporišta: Raštelica. kako za vrijeme ovog istorijskog marša. knj. j e r je smatrao da su za napad na Konjic dovoljna dva bataljona. februara uveče i u početku se uspešno razvijao. bataljonu da učestvuje u napadu. Komandant brigade. tako i u borbama. Ipak. Zaplenjeno je 9 mitraljeza i znatne količine municije. a 67 je zarobljeno. Četvrti bataljon je izgubio dva borca.. 10. s obzirom na pretpostavku da će napadati i cijela 5.« 22 Stab brigade je bio oduševljen uspjesima. proleterske brigade. koja je trebalo da napadne na grad. Napad 4. Poginulo ih je 13. i 6. oružničke pukovnije. koje su odmah zarobile oko 80 Italijana. milicija i nešto četnika. 16. . 728—729. Vojvodić. . IV. Danilo Lekić izvijestio je komandanta divizije: »Druže komandante. Bradina. Četvrti bataljon je odmah iskoristio uspjeh 6. To je omogućilo bombašima da zapale kuću koja se nalazila između bunkera. kako bi . t. brigada nije pojavljivala i sa n j o m nije bila uopšte uspostavljena veza. 1. str. A-VII. Možda je i odgovornost za izvršenje osnovnog zadatka dijelom uticala na to. Lukač i Brđani. I zarobljeni Italijani su uvideli da 22 Izvještaj štaba 1. 133. bataljona 1. brigada. i 6. knj. štab brigade je promijenio prvobitnu odluku i 1. Izvještaj 5. k. 362. izvršili smo vaše naređenje. Ivan-sedlo. i 2. f. jedan bataljon Italijana. opreme i hrane. brzo su procijenili da ih napadaju male snage i samo sa jedne strane i koncentrisali su v a t r u iz svih oruđa na dvije čete 4. Brz i lak uspjeh ohrabrio je bataljone iako se 5. Posada Konjica. Zbornik. Italijani su istakli bijelu zastavu. štab brigade je smatrao da postignuti uspjeh treba proširiti. crnogorske brigade u blizinu Konjica. štab brigade je odlučio da sa tri bataljona napadne Konjic. bataljona i zasuo vatrom iz svih oruđa neprijateljske bunkere. Bataljoni su odmah počeli zaprečavanje i uređivanje položaja za odbranu. a četvorica su lakše ranjeni. bataljona. Bataljoni su se ponadali potpunom uspjehu i prebacili po jednu četu na lijevu obalu Neretve. bataljon ostavio prema Tarčinu. 23 U isto vrijeme štab brigade je dobio obavještenje o dolasku 5. Pošto neprijatelj nije ispoljavao nikakvu aktivnost iz Sarajeva. što je još više povećalo njegovu uvjerenost u u s p j e h planiranog napada.

5. stigao je 20. 798. žandarmerijskog puka u Travniku obavijestila je Ministarstvo u n u t r a š n j i h poslova NDH da su se jake grupe partizana pojavile u rejonu J a j c a i da nastupaju sjeveroistočno od Prozora. i 21. str. 10. 27 Nijemci su vrlo brzo prikupili g r u p u »Anaker«* za napad u pravcu Konjica. Borci su uspjeli da priđu tako blizu rovovima na k. 7. Drugi bataljon nije uspio da prodre ka željezničkoj stanici. knj. d. A-VII. Uskoro je postignuta saglasnost da njemačke trupe 20. Jedno odjeljenje je zarobljeno i tako je štab 1. 706. Prvi bataljon je uspio da dođe u neposrednu blizinu naselja i presiječe komunikacije za Pazarić. To je praktično značilo. Neprijatelj je još prije izbijanja 1. Neprekidno avio-izviđanje i bombardovanje Ivan-sedla i okoline nagovještavalo je predstojeći napad. i 357. jedan ustaški bataljon i dvije baterije brdskih topova. dva bataljona 7. t. IV. komanda 5. pješadijski puk domobrana d artiljerija. Ta inicijativa je oštro kritikovana od Vrhovnog komandanta. 25 Uskoro su događaji to i potvrdili. 479—480. Zbornik. 654—658. t. 28 To je podsjetilo komandanta n j e m a č k i h snaga u NDH da bi mogli biti ugroženi rudnici boksita kod Mostara. proleterske brigade. 716. Bataljoni su se morali povući izgubivši jednog borca i 14 ranjenih. da se dozvoli n j e mačkim snagama da pređu demarkacionu liniju. str. str. knj. jer su bataljoni bili rasuti po položajima. februara krenuti u napad prema Ivan-sedlu. bataljon sa sjeverozapada i zapada. a 2. liniju koja razdvaja njemačku i italijansku okupacionu zonu. brigade n i j e prepuštao inicijativu neprijatelju i naredio je 1. brigade na Ivan-sedlo znao da se partizanske jedinice prebacuju iz centralne Bosne ka dolini Neretve. 10. Lekić. Njemačka Vrhovna komanda je vrlo brzo reagovala i smatrala je da su stvoreni uslovi za zajedničko dejstvo njemačkih i italijanskih snaga. oružničke pukovnije i oružničkog krila. j e r nije obezbijeđeno izvršenje osnovnog zadatka i jedinice su se nepotrebno zamorile. 7. Pored ostalih. da ih * Grupa »Anaker« imala je u svom saistavu dva bataljona 750. pješadijskog puka domobrana. str. 216. brigade dobio tačna obavještenja da se neprijatelj iz Sarajeva prebacuje u Tarčin i da će 21. Dio te grupe. 2. 429—430. glavnoj otpornoj tački odbrane.su ih zarobile male snage te su počeli da bježe. 175. njemačke divizije. i 2. knj. uključujući r i j e ku Lepenicu. Od bombardovanja je poginulo 5 i kontuzovano 11 boraca. str. f. i 244. 28 Izvještaj 5. Stab 1. k. d. Zbornik. Napad je počeo tek oko ponoći. t j . 27 Obavještenje i dnevni izvještaj njemačkog štaba za vezu. d. članak »Prva proleterska«. IV. 28 24 Izvještaj štaba 1. pješadijskog puka 718. februara napadnu Tarčin. februara u Tarčin i odmah uputio izviđačka odjeljenja prema Raštelici. Prvi bataljon je napadao sa istoka. bataljonu da između 20. D. 25 . 2 4 Napad na Konjic izvršen je sa malo snaga i bez dovoljno podataka o neprijatelju. februara u podne mogu prijeći tu liniju. Osim toga valovito zemljište i snijeg usporavali su kretanje. 331. uključujući i cestu Pazarić — —Tarčin.

str. 124. Neprijatelj se uporno branio. Neprijatelj je osjetio da proleterske jedinice raspolažu velikim brojem automatskog oružja i sa dosta municije i da smjelo dejstvuju. 525. IV. koji je tada stigao od Konjica. 5/1. IV. Izvještaj italijanskog oficira za vezu. minobacači i avijacija. Izvještaj njemačkog štaba za vezu. pod borbom. Napad Nijemaca su podržavali artiljerija. pa se nije izlagao nepotrebnim gubicima i nije pokušao da odbaci snage 1. pješadijskog puka domobrana. 10. a druga lijevo od n j e pravcem selo Dutanovići — Vjenac — Mali Ivan. bataljona. Kako su bataljoni 1. Ta kolona. povlače. To je bila prava vatrena oluja. brigade i raketama pokazivali artiljeriji i avionima otkrivene ciljeve. proleterske brigade. d. Među poginulima je i vodnik Spiro Vujović iz 1. str. knj. a onda su ga kosili vatrom iz automatskog oružja i natjerali na povlačenje. sandžačke brigade i u toku dana da stigne u Konjic i znatno ojača odbranu grada. Zbornik. brigade držali dominantne položaje prema Ivan-sedlu neprijatelj je uputio jake pomoćne kolone prema Vihoru i selu Pobratime sa n a m j e r o m da ih potisne i obezbijedi prolaz svojih kolona komunikaoijom za Konjic. februara. Neprijatelj je dobro organizovao sadejstvo. f. 1. IV. Nastupanju kolona prethodila je jaka artiljerijska priprema i bombardovanje iz aviona. Svuda se čula komanda na njemačkom jeziku. 244. 12 ih je ranjeno. Artiljerija sa položaja kod željezničke stanice kartečom je tukla na sve strane. Blizina aerodroma u Raj lovcu omogućavala je neprijatelju da stalno drži neku eskadrilu iznad glava boraca 1. Stab brigade je -ocijenio da su 1. Neprijatelj je tog dana upotrebio 39 aviona za podršku napada grupe »Anaker«. Kolonu duž ceste su podžavali tenkovi. Izviđački avioni su stalno nadletali položaje i pravce povlačenja bataljona 1. avijacije i tenkova pješadija je napredovala. 7. Grupa »Anaker« krenula je u napad 21. t. t. . bataljon.je neprijatelj prebacivao bombama. i 273. bataljon u teškoj situaciji i naredio im da se. 261. knj. f. izgubivši 4 borca. Bataljoni 1. brigade sa položaja. i Zbornik. k. 272. Bataljoni su se u zoru morali povući. Zbornik. On se orijentisao na neprekidno 2» Izvještaji štaba 1. 5. ne dozvoljavajući mu ni mrtve da odnese. str. d. 506. Poslije tog neuspjeha neprijatelj je prenio težište nastupanja na lijevu kolonu. A-VII. d. uspjela je da potisne dijelove 3. 10. neprekidno mitraljirajući ispred sebe. proleterske. pravcem Mali Ivan — Brđani. Pored bombardovanja avioni su i stalno mitraljirali položaje brigade. To su ipak bile male snage da zaustave nekoliko puta jačeg neprijatelja. Brigada se povukla na položaje na liniji Vihor — Pobratime — Jasen — Zukiói. d. U isto vrijeme uputio im je u pomoć 4. Iz oba bataljona r a n j e n je samo jedan borac. Uz punu podršku artiljerije. i 2. 527—529. 10. t. 706a. str. knj. k. brigade pustili su neprijateljski stroj da priđe na 100 do 150m. d. njemačkog puka i jedan bataljon 7. koji je proglašen za narodnog heroja. 2 9 Vrlo rano sledećeg dana neprijatelj je počeo prodor od Ivan-sedla ka Bradini. Jedna kolona se kretala duž ceste Tarčin — Raštelica. 701. jedan bataljon 738.

Četvrti bataljon se smjelo probio kroz neprijateljeve rovove. 19. iz rezerve divizije. Nijemci su u panici bježali niz planinu. bataljona. i 23. Toga dana izbačeno je iz stroja šest puškomitraljezaca 1. tako da borci nijesu imali gdje da se odmore i sklone od hladnoće. Zbornik. sručili su se na 4. i 279. Nijemci su sjedeli oko vatre i drijemali. IV. Treća sandžačka brigada napadala je na komunikaciju sa istočne strane od sela Dragočaj do Tarčina. proleterska sa zapadne od Ivan-sedla do Tarčina. Ali uspjeh 4. a glavne snage je rasporedio dublje i rastresitije. To je uglavnom bila posada artiljerijskih oruđa i komora grupe »Anaker«. 10. Nastala je borba na život i smrt. Ćim bi se neki puškomitraljez oglasio odmah je na njega usmjeravana jaka vatra. bataljon je blokirao Bradinu sa zapadne strane. bataljon trebalo je da napada u pravcu Raštelice. knj. t. A-VII. knj. Bataljon ju je iznenadio bombama i vatrom automatskog oružja. f. Treća divizija se pripremala za napad na Konjic između 22. pošto ih niko nije napadao. Neprijateljska avijacija je do temelja porušila sela Repovac i Trešnjevicu. a jedinice 1. Gubici bi bili znatno veći da veoma dubok snijeg nije umanjivao efikasnost neprijateljske artiljerije i minobacača. proleterske. koji je poslije 20 dana u obezbeđenju bolnice stigao u sastav brigade. sandžačkoj brigadi. a 1. divizije izdao je zapovijest za napad 1. IV.dejstvo artiljerijom. Napad je trebalo izvršiti u toku noći. 31 Prva brigada je napadala sa četiri bataljona. Četvrti bata30 Izvještaj štaba 1. 6. Treći. Đura Dimitrijević. divizije trebalo je da razbiju neprijatelja na Ivan-sedlu i duž komunikacija Bradina — Raštelica — Tarčin. . Izvještaj italijanskog oficira za vezu. a naročito oni sa Malog Ivana. brigade. 10. str. 530. bataljonu. t. 274. I pored preduzetih m j e r a brigada je imala tih dana velike gubitke — šest poginulih i 14 ranjenih. Gak su i »štuke« pikirale na pojedina puškomitraljeska odeljenja. str. proglašen je za narodnog heroja. Nijemci sa drugih položaja. Stab 1. Stab brigade je uputio dva bataljona 5. bataljonu je naredio da izvrši jači pritisak na Bradinu. februara. 326—340. bataljona odjednom se pretvorio u borbu za goli opstanak. Bataljon je bio opkoljen sa svih strana. 707. od kojih su četvrica poginuli. proleterske brigade. teškim minobacačima i avijacijom. Izvještaj štaba 1. 173. 539. 1. priješao cestu između Ivan-sedla i Bradine i na samom Ivan-sedlu izbio iza leđa neprijatelju na samo 30 m od logora. Zbornik. Da bi se umanjili gubici od neprijateljske vatre štab brigade je naredio da se na položaj isture samo m a n j a odjeljenja. Naročito žestoko je tukao otkrivene puškomitraljeze i mitraljeze. Poginuli puškomitraljezac 3. 30 Prodor neprijateljske kolone u Konjic ipak nije poremetio osnovni plan Glavne operativne grupe. u pomoć 4. i 4. bataljon dobili su zadatak da razbiju neprijatelja na Ivan-sedlu. a 1. 1. d. d. str. d. bataljon. Oko vatre su ostavili mnogo mrtvih. proleterskoj i 3. proleterske divizije. k. Drugi bataljon je bio u rezervi.

da bi svojim borcima omogućila da predahnu.« 33 To je trajalo sve do 28. i bolničarka Milena Knežević. f. Uprkos gubitaka bataljoni su uporno držali položaje. 706a. divizijom. Tu su pored ostalih. t. f. Ipak. uz gubitkeod 3 m r t v a i 12 r a n j e n i h boraca. Komandant 718. Sjutradan je umro. str. Nijesu ni spavali nekoliko noći. promrzli. brigade. Napad na Ivan-sedlo i komunikacije. knj. Vučković. Tog dana je na Ivan-sedlo kamionima prevezena iz Sarajeva rezerva 718. umješnosti i snagu udara. izgladnjeli. 290. Proglašen je za narodnog heroja. 707. Svaku su noć čak vršili demonstrativne napade i istjerivali neprijatelja sa p r e d n j i h položaja. brigade ka Konjicu. N a j jači pritisak brigada je izvršila između 25. istim pravcem kojim je i došao. februara. uz podršku četiri tenka. Neprijatelj je 23. crnogorske brigade došli su u pomoć u pravom trenutku. 5/1. d. brigade i samih bataljona u toku borbe. poznati junak. sadejstvujući sa 3. nije uspio uglavnom zbog jake neprijateljeve odbrane ali i zbog slabog sadejstva 1. Brigada je sa uspjehom izvršila prvi zadatak. njemačke divizije. N a j v j e r o j a t n i j e 82 Izvještaj štaba 1. godine u b r a j a j u se u najteže koje je brigada do tada vodila. njemačke divizije gotovo u svakom dnevnom izvještaju ponavlja: »Borba je vođena prsa u prsa. . Prva brigada ih je isturila na položaje prema neprijatelju. koja je napadala Konjic. između 22. I sam neprijatelj je bio iznenađen upornošću jedinica 1. mlada učiteljica iz Teslića. i 23. zamjenik političkog komesara rudarske čete. ispoljavajući visoke kvalitete borbenosti. kojoj je to bila prva borba. izdržljivosti. i k. Među ranjenima bio je i Nikola Bubalo. d. i 3. poginuli. članak »Prva proleterska«. a onda su morali da se povuku i odu u sastav svoje jedinice da bi učestvovali u napadu na Konjic. februara. Bataljoni 5. Borci su bili premoreni. februara pokušao da prodre ka Repovcu ali je zaustavljen jakom vatrom. njemačke divizije. Njegovi drugovi su htjeli da ga iznesu po svaku cijenu i tom prilikom pale su nove žrtve. i 26. Stupila je u borbu poslije dugog marša iz centralne Bosne. A trebalo je savladati mnoge prepreke. as Izvještaj 718. Zbornik. 2. str. k. IV. 19. 32 Dva bataljona 5. 7. kada je brigada povučena na nove položaje. brigade ostali su na položajima do pred noć. 10. jedna njegova kolona. 149. 34 Desetodnevne borbe na Ivan-sedlu u februaru 1943. kretati se po dubokom snijegu i kroz šumu. a izravno poslije dvodnevnog marša bez odmora od Gornjeg Vakufa. 556—558. uspjela je da se probije kroz položaje 3. hrabri puškomitraljezac Milutin Kekerović. Brigada je svakodnevno trpjela gubitke od nadmoćnijeg neprijatelja. knj. koga je neprekidno podržavala avijacija. februara. Šesti bataljon je »maršovao« cijelu noć i tek u zoru je stigao na položaje za napad. koji je poslije smrti primljen u partiju. d. A-VII.ljon je ipak uspio da se probije. proleterske brigade. To je bilo isuviše kasno. M. 1.

Deset dana neprekidnih dnevnih i noćnih borbi iscrpjeli su bataljone do k r a j n j i h granica. To je bio nastavak neprijateljske ofanzive prema planu Vajs II. knj. pa se ona. koja je preuzela komandu nad ostalim jedinicama i odmah krenula u napad ka Prozoru. ss Naređenje štaba 1. divizije. bez te brigade. brigadu u rejonu Ivan-sedla. knj. j e r je neprijatelj tu akciju ranije pripremio. ostavljena je u dolini Neretve radi obezbeđenja od Konjica. 312—314. Pošto se odustalo od napada na Konjic nije bilo potrebno i dalje zadržavati 1. aktivnost i budnost. divizija i jedna brigada 3. Sedma banijska divizija. Broj dezertera se povećao. Divizija se povukla prema Ostrošcu. d. 3. 10. U jedinicama su preduzimane sve m j e r e da se poveća borbeni moral. II. u planini na visini od 1 200 m. i 3. ili bolje pripremila položaje za odbranu. i tako obezbijedi odgovarajuća pozadina jedinicama za proboj preko Neretve u sjevernu Hercegovinu. Postojala je velika opasnost da neprijatelj probije front i izbije u rejon Sćita i u dolinu Rame i ugrozi bolnicu sa oko 4 000 ranjenih i bolesnih. str. borci su naglo malaksavali. 170. 38 Vrhovni komandant je naredio da protivudar izvrše 1. divizije ostao je otkriven a položaji 1.brigada ne bi postigla značajniji uspjeh ni da je ofanzivno dejstvovala prema Sarajevu. razbije i odbaci natrag opasna neprijateljska grupacija. . Protivudar ka Gornjem Vakufu i Bugojnu Treća divizija nije uspjela da zauzme Konjic. t. sandžačke brigade postali su suviše istureni. analizirane akcije i razmatrane pojave dezerterstva. Neprijateljeva avijacija je porušila okolna sela i borci su se odmarali u kolibama izvan sela ili u šumi. dalmatinska brigada usporavale su nastupanje neprijatelja ka Gorn j e m Vakufu. održanom 28. krajiška brigada i 1. d. odlučeno je da se izvrši protivudar ko Gornjem Vakufu. divizije desni bok 1. I u takvoj situaciji održavani su partijski sastanci. t. Zbornik. proleterske divizije. 3« Napomena br. divizije. Vrhovni štab joj je naredio da odustane od daljih napada. P o m j e r a n j e m 3. po naređenju štaba 1. 7: Zbornik. U toj veoma teškoj situaciji na sastanku Politbiroa CK K P J i Vrhovnog štaba. f e b r u a ra. povukla u rejon sela Stojkovići — Gobelovina —Trešnjevica — Bulatovići. 35 K r a j e m februara situacija se znatno pogoršala na pravcu Gornji Vakuf — Prozor. N a j m a n j e izdržljivi novi borci iz centralne Bosne to su najteže podnosili. Sekretari ćelija u vodovima oštro su upozoravani na veću aktivnost i pod tim teškim uslovima. i 7. Bez pravog odmora i uz vrlo slabu ishranu. njemačka divizija. 2. na dubokom snijegu. kao i mnoge jedinice i neboračke dijelove nagomilane u Prozorskoj kotlini. 94. koja je nastupala na tom pravcu. str. U Bugojno je stigla 717. 8. 165. IV. Treća divizija.

190. Potpuno je sprovedeno naređenje Vrhovnog komandanta da se borcima objasni nužnost velikih napora. II. proleterske divizije. * S obzirom da je nagib zemljišta bio znatno iznad 10 posto. Zbornik. knj. a naročito ona u kojoj se našla bolnica. novembra 1942. Ivan-sedlu i Konjicu. . petnaestak dana ranije. za marš dug 12 km po karti trebalo je bar toliko sati da se prijeđe taj dio puta.roz Tito. Poslije nekoliko časova.« 40 U svim jedinicama održani su kratki partijski sastanci i objašnjena je situacija. 9. IV. proleterskoj brigadi da forsiranim maršem produži put preko Solakove Kule na Uzdol. t. žurila u napad na Ivan-sedlo. Beograd. Vjerovatno je Vrhovni štab. sa teritorije označene prvim naređenjem. 8. str. Na takav zaključak upućuje i Poziv Izvršnog vijeća AVNOJ-a. štab divizije joj je izdao novo naređenje: da usiljenim maršem. poslije kratkog odmora stigne na teritoriju Ljubinci — Kalakušić — Blace. Borci su to shvatili. u kojemu se kaže. Prema tome. Tih dana u jedinicama 1. jer je tim putem. u kojemu stoji da je to poslednja ofanziva. . na teritoriju Bulatovići — Trešnjevica obezbeđujući se prema Bitovnji. 4. nagovijestio je odlazak u Srbiju.* Stab brigade je u zapovijesti za taj marš napisao i ovo: »Po naređenju Vrhovnog štaba naša brigada na gornju prostoriju mora stići najkasnije 2. .« 41 37 Naređenje štaba 1. knj.« 38 Brigadi je bila poznata ta teška marš-ruta. pored ostalog: . poslije uništenja njemačke 6. februara. str. Treća sandžačka brigada. 7. Vrhovni komandant Josip B. a pošto je to bio noćni marš. Na njih je veoma ohrabrujuće djelovalo što Nijemci trpe poraze na Istočnom i drugim savezničkim frontovima. d. 11. ovog mjeseca pred mrak. d. knj. 1972. str. . IV. i 2. Vidović. brigade pominjani su Harkov. 39 2. 168.* Izuzetan napor učinila je brigada da stigne u određeno vrijeme i na određenu teritoriju. 1.Prva proleterska brigada stigla je 28. Staljingrad ili Krivi Rog koliko i Gornji Vakuf ili Bugojno. pretpostavljao da je došlo to vrijeme. Brigada je 1. Ova ofanziva predstavlja poslednji skok pred padom. . proleterske brigade. Zbornik. bez obzira na avijaciju i zamor. VIZ. Stalno se išlo uzbrdo i nizbrdo i kolona se sporo kretala. str. t. na svakih 300—500 metara penjanja ili spuštanja treba dodati jedan sat hoda više. »Vodi se poslednja velika bitka. Zbornik. do 6 časova. t. Do boraca je dopro i Poziv Izvršnog odbora AVNOJ-a za sveopštu borbu. 11. 36 Naređenje Vrhovnog komandanta. armije pod Staljingrađom. 104. onda je duže trajao za još jednu trećinu. u svom govoru 1. Vrhovnom komandantu je bilo poznato da je brigada bila umorna i iscrpljena i zbog toga u naređenju upozorava: »Objasnite vašim borcima neophodnu nužnost da izdrže ovaj veliki napor koji se od njih traži. 49 Naređenje štaba 1. m a r t a dobila naređenje da izbije u rejon sela Šip i Sćipe. 37 Istog dana Vrhovni komandant Tito lično je naredio 1. Još ova ofanziva — i onda više nijedna! . d. 39 * CK KPJ i Vrhovni štab stalno su imali na umu povratak u Srbiju i da će se tamo voditi glavna vojno-politička bitka za konačno oslobođenje zemlje. proleterskoj brigadi 7. do sela Ljubine.

« 42 Prva proleterska brigada nastupala je pravcem Mačkare — Sed l o — Berač — Skarino brdo — Seoci — pored sela Ždrimce — Vrsi — Bistrica. str. koja je prodirala od Gornjeg Vakufa ka Prozoru. IV. Prva proleterska brigada izbila je u rejon sela Mačkare. banijske brigade. i smjelo nastavila duž lijevog boka neprijatelja. t. brigadom 7. bez jedne brigade. divizije i dva bataljona 3. krajiška b r i g a d a . . ka Bugojnu ili Travniku. predviđen za taj dan u 15 časova sa ciljem da se njemačkou s t a š k a grupa. stalno uz neprijateljske rovove. bočnim dijelom aktivno pomogne nastupanje 3. razbije. 23—25. 43 Brigada se ipak sporo prikupila za predviđeni napad. krajiške brigade. marta zapovijest za protivudar. sandžačke brigade i onemogući neprijatelju da se izvuče preko Sarajvilića. obuhvati manevrom sa juga i sjevera. a 3. u sredini 2. 11. snažna volja i velika borbena sposobnost da se izdrži čitavu noć na maršu. Protivudar je izveden iz tri pravca: desno je napadala 1. po potrebi. U toku cijelog marša brigada je mogla samo po vatri da prati borbu drugih jedinica. Bila je potrebna zaista visoka svijest. Treća sandžačka brigada nastupala je pravcem Zastinje — Seferovići — Dobrošin — Gornji Vakuf.Vrhovni komandant je izdao u 4 časa 3. Treba uložiti sve snage i svestrano zalaganje u sadašnjem radu. krajške brigade. bez 3. Prva brigada je prošla kroz borbeni raspored 1. a potom goni niz dolinu Vrbasa. U noći 3. Zadatak brigade bio je da obuhvatom olakša i. Toga dana je neprijateljeva avijacija stalno bombardovala n j e n u kolonu i primorala je da se sklanja tako da su tek oko 17 časova jedinice izbile na predviđene položaje. Stab 1. d. Stab divizije je u naređenju naglasio: »Pred nas se postavljaju zadaci koji se moraju izvršiti brže i odlučnije no ikada. bez dva bataljona. proleterska divzija. proleterske divizije. i lijevo. Krećući se ka cilju brigada je likvidirala m a n j e neprijateljske dijelove. proleterska divizija. sa 7. Napad su podržavale 4 haubice. 8. knj. koja je držala položaje prema neprijatelju. opštim pravcem preko sela Seferovići — Dobrošin — Ždrimce — Vrsi — K r u p a n j — Sarajvilić. divizije najvjerovatnije je bio upoznat sa namjerom Vrhovnog komandanta i prije dobijene zapovijesti. i jedan bataljon 16. marta naredio je brigadama da posjednu položaje u neposrednoj blizini neprijatelja i da budu u gotovosti da spriječe njegove eventualne pokušaje da dalje prodire. Zbornik. 3. napadali su pravcem Oglavak — Tihomišlje i Planinica — Gračanica. Vrsi. 11. Bistrica i Ričice i do zore glavninom izbila u rejon od sela Vrsi do Ričice. pravcem Vilića Guvno — — Kobila — Podovi — Pidriš. dalmatinske brigade. neposredno pored njegovih položaja kod Gornjeg Vakufa. banijska brigada. sandžačka u rejon Mejnika. na koje je naišla u selima Ždrimce. 42 Naređenje štaba 1.

11. t. Neprijateljeva avijacija žestoko je bombardovala selo Vrsi i položaje 1. 140. knj. t. bataljona. 12. IV. brigadi uputio jače snage iz Gornjeg Vakufa i Bugojna. m a r t a čitava 1. Stab 717. t. str. kod sela Bistrice. sandžačka nije dovoljno energično napadala na svom pravcu. Božović. 59—86. Zbornik. t. u toku marša se desilo da su štab brigade i 4. k. IV. Zbornik. d. Izvještaj 6. i 676. Božović. knj. 11. Zbornik. d. d. 182.« 47 Italijani su imali znatno veće gubitke. A-VII. Neprijateljje mogao da koncentriše jače snage prema 1. 305—312. P r e m a vlastitom priznanju Nijemci su u ofanzivi imali velike gubitke: »Okruglo 650 oficira. Toga dana je imala 57 borbenih letova. »Prva proleterska«. izgubili vezu sa ostalim dijelovima kolone. J. " Izvještaji komandanta njemačkih trupa u NDH. podoficira i vojnika potvrdilo je smrću vjernost svojoj zakletvi. str. 48 44 Izvještaj 717.« 44 On je odmah reagovao i prema 1. Najteže je stradala omladinska četa 3. IV. i 3. Zbornik. 27. Izvještaj štaba 1. Kad je uspostavljena veza sa štabom brigade bataljoni su napali neprijatelja duž komunikacije Gornji Vakuf — Gračanica i u toku noći odbacila ga ka Vrbasu. U toku 5. Bataljoni su imali znatne gubitke. artiljerijom i avijacijom. d. bataljona prodrli su do same rijeke. str. str. t. knj. d. Zbornik. 12. knj. knj knj 658. koji je jakim bočnim osiguranjem obezbjeđivao odstupnicu prema Bugojnu. Pod jakim pritiskom neprijatelja oni su se pod borbom povukli prema planinskim kosama. f. str. pa su bataljoni samoinicijativno dejstvovali. 5. 11. brigade. 392. Đurašević. Teška borba t r a j a l a je čitav dan. 45 i upotrijebila je i zapaljive bombe. Oslobodilački rat. 46 Uspjehom u protivudaru uglavnom je završena neprijateljska ofanziva na oslobođenu teritoriju. 11. proleterske divizije. članci. prema Gornjem Vakufu. njemačke divizije pisao je u izvještaju: »U toku noći neprijatelj je sa nepoznatim snagama otpočeo marš u pravcu Travnika izbjegavajući Gornji Vakuf. bataljon. Poginuli su komandir čete i još dva borca. 350—354. IV. d. nastojeći da izbjegnu velike gubitke. Možda je brigada mogla i bolje iskoristiti svoj uspešan prodor u neprijateljevu pozadinu. Zbornik.Pojava brigade duboko u njegovoj pozadini. silno je uznemirila neprijatelja. L. « Izvještaj njemačkog štaba za vezu. IV. knj. 312. t. 1. 594—600. podržane tenkovima. knj. d str. Izvještaj štaba 1. N. IV. 182. 4 « Stenografske bjeleške. 165. str. pješadijske divizije. njemačke divizije. proleterska vodila je teške borbe sa neprijateljem. Vatra je gorjela do duboko u noć. 1985. u bok i iza leđa. 2. 2. Međutim. . proleterske brigade. 331. brigadi pošto 3. Dijelovi 2.

a toga dana nije je bilo. Njena kolona je naišla na Vrhovni štab i na mnoge poznanike koji su uz njega išli. Cim su stigli u Jablanicu. bez 1. Brigada je krenula rano 7. proleterskom brigadom radi daljeg nastupanja. Najveći dio marš-ute vodio je cestom. da umornim i gladnim drugovima spreme nešto za jelo. Oni pokretni. Gotovo svuda zemlja je bila izrovana granatama i minama. umorni borci su ušli u poluporušene građevine. Cesta više zamara. Nešto krupno se moralo dogoditi što je Nijemce tako umirilo. ostala je u zaštitnici Glavne operativne grupe. pored Gornjeg Vakufa i preko Prozora ka Jablanici. brigada je upućena prema Jablanici. proletersku brigadu prema Neretvi k Ostrošcu. borac 2. Borci su bili strahovito umorni. U dolini Rame brigada je doživjela još jedan srdačan susret. Borci su radije išli običnim. Naknadnim usmenim naređenjem Vrhovnog komandanta 1. brigade. Maršovalo se danju. slikovito je odgovorio komandantu divizije kada ga je upitao da li je umoran: »Druže komandante. železničku stanicu i druge. Radni vodovi su poveli svoju bitku. divizije pismeno je zatražio 8. Ali su im ipak odavali priznanje. izražavajući im zahvalnost za pomoć koju su im pružili u posljednjem trenutku. 60 km.Prelazak Neretve i borbe sa četnicima Brigada pod komandom Druge proleterske divizije Vrhovni komandant je 6. legli i zaspali. bataljona. i 10. Kasno u noć kolona je stigla u Jablanicu. da smo tenkovi morali bi nam već gusenice menjati. pri vrhu Makljena snijeg je bio crn od silnih eksplozija. često se m a n j e odmarajući od drugih. S obzirom na to da je brigada bila stalno u pokretu njeni borci u radnim vodovima morali su izvršavati svoj zadatak u vrijeme kratkih zastanaka jedinica. Prilikom prolaska pored Prozora brigada je vidjela velike grupe ranjenika sklonjenih u šljivicima i šumarcima. neravnim putem nego cestom. 49 Prva divizija. svi u zavojima. Ipak. m a r t a iz rejona Ričice i Bistrice. Proleteri su odpozdravljali na te najsrdačnije pozdrave na svijetu. m a r t a uputio 1. Opet vrlo dug marš. m a r t a da se divizija ojača 1. Stab 2. Tri prethodna dana njemačka avijacija je stalno nadlijetala i tukla položaje. neki se nijesu ni tada odmorili. Te noći u Jablanici borci su u polusnu pojeli mršavu večeru gunđajući na »kuvare« što su ih budili. To je ukazivalo na težinu borbe koja je vođena na tom terenu. Vaso Piper. stajali su pored puta i pozdravljali drugove proletere. Kao i svi drugi oni su dali svoj doprinos njenim pobjedama i uspjesima. kako je na . Bila bi velika nepravda ne odati im priznanje za to.« U toku marša brigada je n a j p r i j e prošla preko bojišta blizu Gornjeg Vakufa.

Zbornik. Tih dana bilo je samo m a n j i h čarki sa četničkim dijelovima. 296. knj. 12. d. dep. Brigada je prešla Neretvu 8.« 54 Za t a j poduhvat četnici su koncentrisali na lijevoj obali Neretve oko 12 500 vojnika. naravno zajedno sa Italijanskim. 1. 293. knj. Zbornik. 172. sa oko 1 900 četnika. pravcem Breza — Ćosići — Majdan — Bijela — Medeškovići — Borci. dijelom. d. »Prva proleterska«. crnogorskom i 2. i 2. Komandant 2. m a r t a prije podne 52 i uputila se uz strme strane kamenitog P r e n j a . radi obezbjeđenja od Konjica. 146. 55 u okolini Glavatićeva Kolašinska. 54 Izvještaj četničke Vrhovne komande. si Naređenje zamjenika načelnika Vrhovnog štaba. i 57. 17. proleterske divizije. Brigada je dalje nastavila marš. 56 lijevo od njih 1. Zatim je nastavila marš preko Krstača i Dobrigošća. 2. dalmatinskom. sa oko 700 četnika. A-VII. se Depeše četničke komande. 59. da će biti pod komandom 2. durmitorska i Pljevaljska brigada. knj. str. Ona je smatrala da je došlo vrijeme za konačan obračun i u zapovijesti povodom toga stoji: »Momenat je da komunisti budu do nogu potučeni. a kasnije i 2. 78. 731. 11. t. IV. Crne Gore. 51 Tako se 1. Beranska i Bijelopoljska brigada. Bojić. k. 8. str. t. A-VII. proleterska našla u društvu sa starom poznanicom. njemačkim i snagama NDH u vrijeme neprijateljske ofanzive. 53 Izvještaj štaba 1. d. članak. 280. 99. Ignjatović. 50 Vrhovni štab je 11. proleterskoj brigadi. razradila je plan za uništenje partizanskih snaga. k.sastanku rečeno prilikom donošenja odluke za prodor preko Neretve. A-VII. knj. Zbornik. Andrijevička. bataljon. 53 Na Javorku i Bunaru brigada je isturila n a j p r i j e 3. proleterske divizije. Italijani su to i dalje činili iako su Nijemci tražili da se četnici razoružaju. Sandžaka i. Zetski odred i Nikšićka brigada. str. M. proleterske brigade. t. 1. prema naređenju štaba 2. 52 R. 55 Izvještaj Isturenog dijela vrhovne komande. II. 57 i. 9. prema Mostaru. . 8. Četnici su bili na ovim položajima: kod Konjica Mileševski korpus. d. opremili i redovno snabdijevali municijom i hranom. f. proleterskom brigadom i n j e n i m divizijskim saborcima — 4. divizije Peko Dapčević. 43. Na Pakleni i Medeškovićima ostavljeni su 4. 276—286. radi obezbjeđenja od neprijatelja iz doline Neretve ili njegovog pokušaja da je ugrozi preko planine P r e n j a . smatrao je t a j pravac važnim za obezbjeđenje čitave operacije. str. str. i 6. f. fond četničke dokumentacije. Depeša Vrhovnom komandantu. kao potencijalni neprijatelji u slučaju da dođe do iskrcavanja saveznika na Balkanu. sa oko so Izvještaj štaba 2. IV. 1534. d. sa oko 5 500 četnika. str. 2. fond četničke dokumentacije. Na lijevoj obali Neretve bile su koncentrisane glavne snage četnika iz Hercegovine. bataljon. Zapisi o mojoj četi. iz istočne Bosne. k. d. f. k. marta i pismeno naredio 1. A-VII. 27. Vrhovna četnička komanda još u decembru 1942. 2. 17. divizije. koje su Italijani naoružali.

svog vrhovnog komandanta. f. 58 Sve te četničke jedinice stigle su i posjele navedene položaje prije k r a j a f e b r u a r a te su. 59 Sarajevska grupa četnika bila je na padinama Bjelašnice i Ivan-planine. f. prema tome. 289. i 12. «i Zapovijest komandanta 1. m a j o r Branko Ostojić. 68 Isto. koji je. d. f. 61 Jedinice 2. d. i k. A-VII. A-VII. k. proleterska i 4. 1. fond četničke do- . Osećam svoju krivicu i krivicu potčinjenih mi komandanata za nepotrebno pale žrtve kod Jablanice i nepovoljan obrt situacije. Izvela ga je Konjička četnička grupa od oko 4 000 četnika. Osim navedenih jedinica. k. i 2. d. 6 2 Poraz četnika na Neretvi poljuljao je čitav sistem njihove odbrane. 41. A-VII. k. m a r t a 2. ako se ukaže potreba. d. ali nije to »jedini« uzrok njihovog poraza nego i snaga i odlučnost partizanske grupacije koja je nadirala tim pravcima. T a j prvi mostobran brzo su proširile 2. imale dovoljno vremena da dobro upoznaju teren i organizuju odbranu. 1. d. m a r t a na liniji Paklena — Bijela i razbile je. Jedan jaki četnički odred. sa Depeše četničke komande. 27. f. a podržavala ih je italijanska avijacija sa aerodroma u Mostaru. 2. oko 2 800 ljudi. a i njihovog komandovanja. za borbu protiv jakih partizanskih snaga. niz lijevu obalu Neretve. i pokazao svu nesposobnost četnika. fond četničke dokumentacije. Imala je zadatak da »po cenu najvećih žrtava« presiječe mostobran. 133. trebalo da se prebaci preko Cajniča. a potom ostalima. f. k. 33. proleterska divizija potpuno je razbila 1. kolone. dalmatinska brigada razbila je četnike kod mosta na Neretvi. 1. 1. Sami četnici priznaju da su u ovim borbama imali 550 mrtvih i ranjenih. Goražda i Foče i stupi u dejstvo. 299.« 83 Dobro je Ostojić ocijenio svoje snage. bio je prebačen iz Hercegovine u rejon Knina pripravan da učestvuje u »gonjenju i uništavanju partizanskih snaga«. 202. 8 (dep. 60 Četnicima je bio pridat jedan bataljon Italijana. neposlušnosti i nemarnosti komandnog elementa došlo je do prodora komunista kod Jablanice i razbacanosti snaga na južnom frontu. potpuno dotukle kod Boračkog jezera. izvjestio je Dražu Mihajlovića. U prvom naletu 2. Ja vas molim da odredite specijalni vojni sud koji će izreći presudu meni. i 7. a onda je. 134.2 200 četnika. 19. proleterske divizije dočekale su Konjičku četničku grupu između 11. fond četničke dokumentacije. ovako: »Jedino zbog nesposobnosti. idućeg dana. A-VII. Noću između 6. četnici su za ovu akciju pripremili i Limsko-sandžački odred. četničke kumentacije. en Depeše četničke komande. crnogorska brigada. durmitorsku četničku brigadu. Poslije izvršenja zadatka t a j odred trebalo je da se vrati na lijevu obalu Neretve u sastav glavnih snaga. 1374). fond četničke dokumentacije. Četnici su odmah pripremili napad na mostobran. 58 Izvještaj četničke komande. Komandant isturenog dijela Vrhovne četničke komande.

1. divizije iz iskaza zarobljenih četnika dobio je dovoljno podataka o jačini četničkih snaga. Kamionima je prebacivala Zetski odred i Nikšićku brigadu sa svog lijevog krila. Zrobljeno je 17 četnika i više ubijeno. k. . Zbornik. 672)— Čičevo — L i p e t a — — Velika okuka (k. 5. 6 5 Štab 2. knj. ostala začuđujuće neobjektivna u procjeni jačine partizanskih snaga. Izgleda nevjerojatno. a lijevo takođe ostaci brigade razbijenih na Neretvi. 64 Četnička komanda je. Iza takve procjene došla je i odluka o pripremi napada za uništenje te partizanske »grupe«. bataljon da obezbjedi desni bok kolone.Četnička komanda je bila potpuno iznenađena prelaskom partizana preko Neretve. Prvi bataljon je izgubio dva borca. a još više kada je razbijena i potučena Konjička grupa. 67 Stab 1. dalmatinske brigade. fond četničke dokumentacije. proleterske divizije. Bataljon je već bio dobio obaviještenje od zarobljenika da se u selu nalaze jake neprijateljske snage i blagovremeno se razvio za borbu. 6. 11. Glavne četničke snage. Prva brigada je dobila zadatak da očisti teren ispred sebe od četnika. baš na te snage. iz rejona Mostara. Kombinovani korpus. bataljon 2. 1. 70. Ukupno je bilo više od 3 500 četnika. 66 Međutim. Prvi bataljon se odvojio od kolone u Bukovici i odmah naišao na m a n j e četničke zasjede. Na čelu se kretala 1. str. Oko ponoći 1. brigadu iz 3. 134. dalmatinska brigada. posjele su položaje na liniji: Kom (k. 66 Zapovijest štaba 2. proleterske brigade kretao se. t. f. brigade uputio je 1. d. sa pravca od Čičeva. Borba je bila žestoka. f. divizije. a sa dva bataljona je nastupao prema Glavatićevu. Glavna kolona. koje su se pripremale za napad na tom pravcu. 65 Izvještaj četničke komande. koje su brzo rastjerane. 815) — P e r i n kuk (k. bataljon je naišao. To su bile predstraže glavnih četničkih snaga. u selu Čičevo. IV. divizije procijenio je da se četnici grupišu na Lipeti i Banjem dolu pa je tamo uputio 4. štab 2. 118—121. 1. pravcima Čičevo — Borci i Lišaj — — Ražište rano u j u t r o 15. da razbiju četnike. 134. i pored toga što su njene jedinice pretrpjele teške udarce u prva dva sudara sa partizanima. 1456). a 4 su ranjena. već dva puta potučene. ali ta procjena je bila da partizani raspolažu sa oko 500 boraca. kretala se pravcem Borci — Bukovice — Glavatićevo. d. fond četničke dokumentacije. A-VII. Iskakali su kroz prozore kuća u kojima su se odmarali i bježali u šume planine Lipete. marta. neposredno uz obalu Neretve. A-VII. 1. Desno su bili ostaci razbijene Konjičke grupe. koje nisu bile male. u rejon Čičevo — Lipeta — Lišaj. na osnovu podataka. ali je smatrao da. crnogorsku i pristiglu 10. proleterska brigada. kao rezerva. Četnici su iznenađeni. proleterska i 2. 64 izvještaj četničke komande. d. Na te dvije nedaće ipak je vrlo brzo reagovala. Iza 1. k. Glavni napad trebalo je da izvrši Kombinovani korpus. više ne predstavljaju veliku opasnost i s jedinicama u koloni kreće preko Glavatićeva ka cesti Kalinovik — Nevesinje.

začudo. 206. hercegovačke brigade u lijevi bok neprijatelja. prema izvještaju štaba brigade. Pokazalo se da je neprijatelj mnogo jači nego što se pretpostavljalo i da su potrebne mnogo veće snage da bi ga razbile. kod kojega se čula borba. dalmatinske brigade u pomoć 1. Stab brigade uputio je rezervu. 6 8 Tek kada je svanulo četnici su shvatili da su ih potisle male snage. Tako su se na kosama iznad Oičeva sudarili proleteri i četnici rodom iz istog kraja. pa se srećno povukla. Moj bataljon. j e r je natjerao četnike da odustanu od planiranog napada i da otkriju svoje položaje. divizije i štab 1. pa su se prikupili i izvršili protivnapad. Njegova 3. marta. Stab 2. a sa drugom je podilazio uz same stijene. izgubivši 4 borca od kojih dvojicu svojih najboljih puškomitraljezaca. Sa jednom četom napadao je na Lipetu. nalazile su se snage već spremne za protivnapad. str. Radovana Popovića i Dragutina Lutovca. kao i udar 10. Bilo je slučajeva da se borac popeo na rame svoga druga da bi mogao zasuti bombama neprijateljske položaje. Pomogle su joj u tome ostale čete. Bataljon je. četa morala se povući niz stijene. Bataljon se povukao na kose sjeveroistočno od Cičeva. Neprijatelja. Po svemu sudeći neprijatelj je smatrao da je Glavatičevo u njegovoj dubokoj pozadini i kad je 88 B. počevši od Ražišta do Lipete i Tjemena. Jovanović. . četa nije mogla da nosi zaplijenjene mitraljeze i dva je bacila niz stijene. Ta četa se naporno pentrala uz stijene da bi dospjela do neprijateljskih položaja. Neprijatelj se ni tada nije pojavio. koja je obilazila preko Presjeke. bataljonu da pregazi rijeku i napadne Glavatićevo sa desne obale Neretve. brigade očekivali su jače neprijateljske snage u samom selu. bataljona probijala se uz Neretvu. s puno povjerenja u 1. Nije naišla na neprijatelja sve do Glavatićeva. preko Presjeke. 3. Ta četa 1. Naravno. Iako se morao povući bataljon je odigrao značajnu ulogu. četa. Pred samu zoru. Bataljon je pokušao da pređe rijeku. bataljon 2. Na kosama iznad Oičeva. Neprijatelj je ostavio na položajima tri teška mitraljeza. bataljona toliko se bila popela uz stijene da su je četničke bombe prebacivale. On se smjelo upuštio u borbu sa gotovo deset puta jačim protivnikom. Glavninu tih neprijateljskih snaga sačinjavale su Andrijevička i Kolašinska četnička brigada. to ovdje nije zbunilo. jedan minobacač i 18 mrtvih. Odvratio je kišom bombi. To nije uplašilo 1. koji je u zoru stigao do Glavatićeva. prilikom osnivanja brigade. sačinjavali su uglavnom borci baš iz tih krajeva. da će obezbijediti n j e n desni bok. bataljon.Okršaj u Cičevu pokazao je da je to samo uvod u teške borbe sa jakim neprijateljem. »prikazao maksimum požrtvovanja i hrabrosti i zaslužio je svaku pohvalu«. pod vrlo teškim okolnostima. 6 " Kolona 3. bataljon. bataljonu da zajedno održe položaje u toku 15. i 2. Zbog toga je naređeno 2. ali je nije mogao pregaziti i nastavio je pokret za 3. bataljonom. Prvi bataljon se našao u teškoj situaciji. Treću četu 1. izvršila je juriš na glavne neprijateljske snage na Lipeti i natjerala ih na povlačenje. proleterske brigade.

Omladinska četa. predala se. Treći bataljon je nastojao da brzo raščisti situaciju. Stab 2. 70 I četinci su se takođe pripremali za napad. Bataljon je onda zapalio zgradu i mala grupa oficira iz štaba. prethodica 3. Poginuo je. bataljona. hercegovačkom brigadom. i to im je bila poslednja presuda koju su donijeli. Nikšićku brigadu. 4. bio je nesmotren i pokušao je da uđe u zgradu. odjeljenje za agitaciju i propagandu omladinskog četničkog komiteta i nekoliko omladinaca. Iako su doživljavali iznenađenje za iznenađenjem i trpjeli sve teže udarce. napadala je pravcem Glavatičevo — Krupac — Biskup — Borovi d o — K r u š e v l j a n i . naišla na stražara iz četničke omladinske čete koji je mirno pitao: ko je tamo? »Omladinci«. proleterske divizije i četnička komanda . proleterska brigada bez 4. proleterska brigada. Treći bataljon je zarobio »omladinski komitet« i nastavio prema zgradi gde je bio štab i ostali četnici. Članovi četničkog ratnog suda pružili su otpor. napadala je sa dvije kolone: prvom pravcem Glavatičevo — Međe — Tjeme. Zgrada u kojoj su bili štab i članovi suda bila je od tvrdog materijala. još uvijek su se nadali uspjehu u konačnom ishodu. bataljon je prešao Neretvu i razbio neprijateljske snage na desnoj obali. da su to najbolje četničke jedinice iz Crne Gore i Hercegovine i da žele da spriječe prodor partizanskih snaga u sjevernu Hercegovinu i Crnu Goru. Četnička komanda je prikupila raspoložive snage i pripremila novi napad. 498 — Devojački kuk. Odbijanje napada 1. koja je napadala pravcem Kula — Ražište. vidjeći da joj nema spasa. Proglašen je za narodnog heroja. To su uglavnom bili sandžački četnici iz Konjičke grupe i muslimanska milicija. sudije i agitatori. 1. Zarobljenici su predati štabu 2. Stab 2. sa n a m j e r o m da na dominantnim visovima iznad Glavatićeva spriječe dalji prodor partizana. U selu nije bilo jakih četničkih snaga: štab Kalinovičke brigade. napadala je pravcem Biskup — Krstač — Ravno brdo i prema Devojačkom kuku. bataljona. a desna kolona. i 6. divizije. Poslije izbijanja proleterskih brigada u rejon Glavatićeva četnici su na t a j pravac uputili svoju rezervu. divizije odmah je napravio plan za uništenje te jake četničke grupacije. Ponovila se situacija od 14. divizije uvidio je da su četnici veoma jaki. sa zadatkom da uništi neprijatelja u rejonu Kvanje — Tjeme i sadejstvuje sa 10. Istog dana kada i štab 2. odgovorila je prethodnica i bez otpora zarobila stražara. 2. i na vrlo pogodnom položaju za odbranu. srednja kolona. Lijeva kolona. Razbježali su se. a drugom pravcem Glavatičevo — k. četnički ratni sud. divizije. marta. crnogorska brigada. Komandir Dragoljub Božović-Zuća. Borbe kod Cičeva i Glavatićeva su pokazale da četnici imaju jake snage na tom sektoru. 2. na sprat. bataljon likvidirao neprijatelja u Glavatičevu. angažovanjem svojih snaga i u sadejstvu sa nekim jedincama 3. Kad je 3. bataljona 1. brigade ohrabrilo je četnike i samohvalisali su se da su dobro procijenili da partizana nema mnogo i da nijesu jaki.

preskočio je preko jedne kamene ograde i u poslednjem trenutku uspio da se spase zarobljavanja. bataljona. f. bataljon zauzeli su kose iznad Česima. a onda su jedinice 3. 1. ostalo je preko 100 mrtvih četnika. fond četničke dokumentacije. i 2. gdje je napadala 10. 134. d. U selu Ćesimu komandant četničkog Glavnog štaba. Uz strme stijene Devojačkog kuka 2. d. hercegovačka brigada. Šteta što je jedna duboka jaruga spriječila da se čitava ta masa. U 1. f. 71 Četnički komandanti su planirali napad u zoru. i k. Onda je odjednom nastalo bježanje četnika. Kratko vrijeme poslije tog uspjeha 1.30 časova 17. Sa odstojanja od oko 600 m bataljoni su otvorili vatru na neprijatelja iz 4 mitraljeza i 28 puškomitraljeza. Bataljoni su imali samo jednog lakše ranjenog borca. j e r su nastupali kozjim stazama. 1211. Oba bataljona su u rekordno vrijeme izbili na određene položaje. proleterske odmah su se usmjerili prema četnicima koji su bili ispred 10. pokrivenoj debelim snijegom. na odvojenim pravcima. Na goloj strani. 4. Prizor je bio stravičan. bez ikakvog reda. na koji je napadala 4. proleterskom. Padali su kao snoplje. Stab 1. Nišandžije su bili Italijini. zarobi ili uništi. Bataljoni su se rasteretili nepotrebne opreme. A-VII. da bi se lakše kretali. i 2. Drugi bataljon je blizu Zaborana naišao na sedam već postavljenih minobacača za podržavanje planiranog napada. 11. Prvi i 2.je izdala zapovijest za napad. kako i ne bi kada su vatrom tučeni iz vlastite pozadine. Prvoj proleterskoj brigadi bilo je posebno drago što je tako sjajno izvršila zadatak u sastavu 2. bataljon da napadaju kao posebne kolone. 5. a i besputicom. od blizu 2000 četnika. U isto vrijeme 10. k. Prvi i 2. marta oba bataljona su u isto vrijeme napali neprijatelja u bok i sa leđa u rejonu Kvanj — Tjeme — Ivanovo brdo. h e r cegovačku brigadu. proleterske odredio je 1. divizije tekao je prema planu. i 2. . Brigade su energično prodirale na svojim pravcima. bataljon se provukao ispred samih neprijatljevih rovova na Krstaču i izbio na k. Svi su zarobljeni. divizije nastavile da ih gone prema Nevesinju. Četnici su opet bili iznenađeni. proleterske divizije i u sadejstvu sa 2. brigada je pojačala napad. bataljon 1. brigade. Morali su da bježe preko strana planine Ruževače. bataljona počela je borba u rejonu Krstača. što ih je izložilo ubitačnoj vatri puškomitraljezaca i mitraljezaca 1. 71 Zapovijest četničke komande. Bajo Stanišić. Sve je išlo kao da je dobro sinhronizovano iako bataljoni nijesu imali međusobne veze u toku napada. Zarobljeno ih je 51. U zoru su bataljoni primijetili u rejonu Lipete veliku masu četnika koja se ustremila na 10. ali i po snijegu. i u rejonu Lipete. gdje se branio Pješivački bataljon Nikšićke brigade od oko 400 ljudi. Napad 2. 72 Bataljoni su gonili četnike do Zimlja. a i proleteri su napali tog istog dana nekoliko časova ranije (u jedan čas poslije ponoći). iako je okolo bio led i snijeg. Čitavih 15 minuta četnici nijesu mogli ni da shvate šta se to dešava. crnogorska. Borci su ulagali toliko mnogo napora da je svaki bio okupan znojem. 302a.

nastojali su i dalje da po svaku cijenu spriječe njihov prodor. hercegovačka. f. 1. mada je n j e n štab smatrao da se brigada našla u teškoj situaciji. u 17 časova. k. 9. gubljenja jedinica iz r u k u . Izvještaj 6. divizija. V. Četnici su potpuno razbijeni u rejonu Glavatićeva. 6. ali oni nijesu stigli da učestvuju u ovim borbama. str.« 74 Kod Glavatićeva četnici su pretrpjeli pravi poraz koji je. proleterske brigade dobio je obavještenje da su četnici iz Pive prolazeći kroz Ulog. 479. za koje su partizani bili glavni neprijatelji. poslije r a nije dobijenih udaraca. Kod naših dolazi do uzbune. 76 Četnički komandanti su očekivali dolazak Limsko-sandžačkog odreda i u isto vrijeme tražili pomoć od Italijana i Nijemaca. sav iznuren. Kada su ovi delovi došli iza leđa i otvorili jaku vatru onda je izvršen silovit napad sa fronta. k. Oni su ostali dosljedni svojoj politici: »Nikakvi razlozi ne mogu nas odvratiti da sarađujemo sa svim elementima koji se bore protiv komunista. proleterska brigada hitno se vratila u Glavatičevo i Lađanice. već su ranije bile desetkovane i demoralisane. 31. sarajevska. . Moj bataljon. nastavila marš u pravcu Kalinovika. a naročito ne noću. 'i Izvještaj četničke komande. i 2. str.) položaja. A-VII. 239. 73 Evo kako su četnici izvjestili svog vrhovnog komandanta. t. straha. durmitorska. Bajo. fond četničke dokumentacije. 11. Borbe oko Čičeva. . proleterske divizije. čije posedanje nije bilo dobro izvršeno. f.« 77 Čim je gonjenje razbijenih četnika preuzela 10. puka divizije »Murđe«. pa i ako su bile tako teške 73 B. 210. IV. Italijani su im bili pripremili kao pomoć dva bataljona 55. A-VII. 706a. o borbama 17. Dražu Mihajlovića. nijesu bile predviđene. znatno umanjio njihovu snagu. sa baterijom brdskih topova i četom tenkova. 48. javno rekli da neće pucati na partizane i otišli kući. 11. Obavještajni centar 1. Fočanska i 2. 18. 75 Ali četničke komande. po marš-ruti koja je predviđena u zapovijesti štaba 2. Tek kasnije oni su učestvovali u borbama koje je na tom pravcu vodila 3. f. 1.4. knj. Čula se samo mitraljeska vatra i eksplozije bombi. Zbornik. marta: »U prvi m r a k prebacile su se m a n j e grupe sa mitraljezima i bombama između neposrednih prostora u pozadinu Bajovog (Bajo Stanišić — M. Borba je trajala celu noć. uverava da ga napalo n a j m a n j e 1 500 odlično naoružanih komunista i da su uspeli usljed jakog iznenađenja i jakog dejstva iz pozadine. Tu se odmorila jednu noć. divizije uputio prema Glavatičevu ne znajući ni snage ni n a m j e r e neprijatelja. 162. Jovanović. A-VII. italijanskog korpusa. j e r ju je štab 2. Neke četničke brigade. 1. d. fond četničke dokumentacije. d. ™ Izvještaj centra 1. 7 « Naređenje Draže Mihailovića. . hercegovačkom brigadom. Glavatićeva i na Devojačkom kuku. marta. d. crnogorskom i 10. divizije od 14. k. a idućeg dana. d.

četnički vrhovni komandant i ministar vojske u izbegličkoj jugoslovenskoj vladi. marta.ispalo je kao nešto uzgredno. proleterskoj brigadi. Bataljoni 1. Najzad je prebačen u 70 italijanskih kamiona do Ćajniča. d. brojio 2 314 četnika. IV. brigade požurili su da posjednu položaje na kosi Prisoje. izvodio obuku i primao platu u italijanskim lirama. proleterska u Bojiće. 10. a 1. m a r t a 2. da su slabiji uslovi za smještaj i odmor boraca i. k. . prema itali— janskim dokumentima. proleterska nastupa pravcem Bjelimići — Vrhovina — Kuta. prikupi obavještenja o neprijatelju u gradu i prekine saobraćaj između Kalinovika i Uloga. pravcem Bjelimići — Polje — Boj ići — Grajsalići. Taj četnički odred nastupio je pravcem Kalinovik — Odžaci — Glavatičevo. A-VII. Brigada je između 18. i brigada je nastavila marš za izvršenje glavnog zadatka. da što prije izbije u rejon Kalinovika. a računao je da se i na tom dijelu marša može sresti sa jačim četničkim snagama pa je odlučio da 1. t. d. 1. 168. italijanskog korpusa. '8 Izvještaj četničke komande. gdje je stigao 18. fond četničke dokumentacije. d. 46. 7 8 Odred je. U zoru 20. 80 Na mitingu u Kalinovaku četnici su svom v r h ovnom komandatu dali svečano obećanje da će tući i dotući komuniste. Dio tog odreda živio je kasarnskim životom u Kolašinu. 237. 23. k. što je n a j važnije. 11. i 19. Odred je dosto dugo odlagao polazak prema Neretvi zbog neprečišćenih odnosa u četničkoj komandi. Neprijatelj je takođe 231. kretala samo noću. dalmatinska brigada stigla je u selo Hotovlje. koji je vodio preko visokih padina Treskavice i izbijao direktno na Kalinovik. pa je odustao od te odluke i uputio brigadu za 2. Stab 1. 81 Vrhovna četnička komanda mnogo je očekivala od njega: da odbrani rejon Kalinovika . f. A-VII. Na teritoriji Kalinovika tada je bilo 5 840 četnika. Od prvog sudara sa jedinicama Glavne operativne grupe. 1345 i na Kovačevoj glavi. koji se nalazio na lijevoj obali rijeke Zavale. knj. da neposredno r u kovodi »uništenjem komunista«. k. dalmatinska brigada. 79 Sa odredom je došao u Kalinovik i Draža Mihailović. a odatle se pješice uputio za Kalinovik. 79 izvještaj 6. Kolona se. sa glavninom na Oštrikovcu i Glošću.koji je vrlo podesan za prebacivanje snaga iz Crne Gore i Hercegovine u Bosnu. dalmatinskom. četnička Vrhovna komanda planirala je da za nove borbe dovede kao pojačanje Limsko-sandžački četnički odred. Sa 1. zbog tajnosti. fond četničke dokumentacije. 80 izvještaj četničke komande. Zbornik. mještani su ga obavijestili da je t a j put neprohodan i da na n j e m u ima mnogo snežnih nanosa. marta nastavila marš pravcem Glavatičevo— Bjelimići — Dindol — Polje — Boj ići. Brigade su primijetile k r e t a n j e neprijatelja. Međutim. f. da se duga kolona sporije razvija za borbu. proleterskom maršovala je i 2. ravno u susret 1. brigade ocijenio je da se teže kretati u jednoj koloni. i da spriječi prodor partizana ka Crnoj Gori tukući proleterske brigade.

preko 2 500. brigade i iz pokreta se bacio na četnike. t. Zaprijetila je opasnost da četnici nabace bataljone 2. grupisao jače snage na lijevi bok 1. Na grebenu jedne kose sudarili su se četnici i proleteri. 59. Automatsko oružje je neprekidno sipalo sa obje strane. Sva tri bataljona 1. Četnici su zaustavili juriš proletera i odmah uzvratili protivnapadom. Proleteri su ih dočekali. Najprije je došlo do jakog sudara na desnom krilu. . Mašinkom je kosio neprijatelja. proleterske divizije. Siljevac i Ćestaljevo. koja je nastupala na tom pravcu. d. Četnici su brzo prenijeli težište napada na ljevo krilo 2. Takođe je jakim snagama posjeo visove na Treskavici na liniji Glikovac — Orlov kuk. brigade uputio je na lijevo krilo Omladinsku četu 3. dalmatinske brigade u jarugu i da tu zateknu i dijelove 1. proleterske. Zbornik. 1334 i 1403. Ipak je svaki njihov novi napad bio nešto slabiji od prethodnog. Stab 1. knj. bataljon nije mogao da izdrži juriš četnika koji je podržavala italijanska artiljerija.primijetio kolonu 1. proleterske brigade i tukao je jakom vatrom prijeteći da je obuhvati i nanese joj teške gubitke. Razvila se borba prsa u prsa. Proleteri su imali 7 mrtvih i 8 ranjenih. Neprijatelj je zatvorio pravac prema Kalinoviku. Bilo ih je mnogo. Četničke elitne jedinice nijesu izdržale napad proletera. Došlo je tako do neočekivane borbe. Poginuo je i hrabri zamjenik komandanta Vojo Grujić. U tom trenutku pristigao je 2. Zbornik. 11. mitraljesci i strijelci. d. brigade izvršili novi juriš i zbacili neprijatelja sa svih važnih položaja na k. To je bio žestok sudar. Tu su ubijena 42 četnika. Prva proleterska i 2. Upravo su položaje na tom pravcu posjeli četnici. 82 Proglašen je za narodnog heroja. i to na cijelom frontu. U pomoć 2. U streljačkom stroju bio je i zamjenik komandanta 2. 1403. Druga dalmatinska je odbila njihov prvi juriš. proleterske brigade. a odmah zatim i 3. 1447. 12. Tada su bataljoni 1. IV. bataljon. Te položaje bataljoni 82 Izvještaj štaba 1. Njegovo desno krilo brzo je napredovalo i jakim snagama izašlo na položaje na k. Četnici su u toku dana i noći šest puta jurišali. bataljona Vojo Grujić. dalmatinske brigade. t. U istom redu bili su bombaši. i povukao se. Obavještenje štaba 2. knj. bataljonu prvo je stigao 1. bataljona. Ona je odigrala presudnu ulogu spriječivši četnike da obuhvate lijevo krilo brigade. nanoseći im velike gubitke. str. Četnički komandant sa Oštrikovca toliko je vikao da su proleteri čuli sve n j e gove komande. Njen 4. 27. brigade i takođe žurio da što prije zauzme povoljnije položaje za borbu. Tada je štab 1. Zacrnila se kosa od mrtvih i ranjenih. proleterske izvršili su juriš na crnogorske četnike. a veliki broj je ranjen. Nijesu uspjeli ni za stopu da pomjere proletere. bataljon 1. Četnici su vrlo rano pošli u napad na cijelom sektoru. i u početku se nijesu osvrtali na gubitke. proleterske brigade uvidio koliko je pogriješio kada je olako odustao od marša preko Vrhovine. dalmatinska našle su se u teškom položaju. Bombaši su bacili bombe. IV.

divizije da odmori jedinice. t. IV. dalmatinskom. m a r t a u Kalinovik bez borbe. bez hrane i sna. 59. Sudar 1. str.nijesu mogli dugo zadržati. brigade. d. proleterske brigade. 2. 12. brigade je. Stab 2. kao pojačanje jedinicama na ovom sektoru. koje je Vrhovni štab uputio u sastav brigade. koji su bili zadržani radi obezbjeđenja prema Konjicu. U isto vrijeme je 2. . marta. brigade nije imao vezu sa 2. 214. Stab brigade je u izvještaju posebno istakao da: sa Stenografske bjeteške. Prijetila je opasnost da izbiju u Bjelimiće i otuda napadnu brigadu s leđa. Četnici su se još 21. 88 U toku noći četnici su nastupali u pravcu Vrhovine. 27. U takvoj situaciji štab brigade je odlučio da bataljone povuče na desnu obalu potoka Vrhovine i zauzme pogodnije položaje radi spriječavanja eventualnog prodora četnika u pravcu Bjelimića. Zbornik. proleterske ušli su 23. proleterske brigade sa elitnim četničkim jedinicama jedan je od najžešćih sudara sa četnicima uopšte. A-VII. u stalnoj borbi. 1985. Zbornik. i još jednu brigadu. proleterske. vode teške borbe sa neprijateljem. 12. i 6. zatražio je od Vrhovnog štaba da pošalje dva bataljona 1. jer su nešto niži od položaja na kojima se neprijatelj nalazio i posve otkriveni. Jovanović. istočno od Kalinovika. proleterske u Jelašca ubrzalo je njihovo povlačenje tako da su u noći između 22. d. marta izbili su u Ulog. u v j e rili da nema ništa od razbijanja proleterskih jedinica i donijeli su odluku o povlačenju. marta pobjegli u pravcu Foče. IV. i 23. d. prema vatri. poslije strašnog sudara sa 1. štab 2. i to poslije prethodne noći provedene na maršu. k. t. u pozadinu četnika. knj. str. proleterskom i 2. str. vrlo energično prodro sa brigadom i izbio u Jelašca. 4. Moj bataljon. 27. sa n a m j e r o m da na Drini organizuju odbranu. bataljon 1. proleterske brigade. samoinicijativno. sačeka pojačanje i onda razbije četnike u Kalinoviku i okolini. 86 Izbijanje 2. 1. Znajući da su brigade veoma umorne. f. dalmatinska brigada. 5. procijenio da lijeva kolona. 85 U međuvremenu se situacija razvijala povoljno na pravcu desne kolone. Stab 1. koja se bila povukla poslije prvog sudara. razbili dvije hercegovačke četničke brigade i ovladali komunikacijom Kalinovik — Nevesinje. 59. kod Uloga. Druga proleterska brigada i 4. divizije uvidio je da su četničke snage mnogo jače nego se očekivalo. 84 Izvještaj štaba 1. Dva bataljona 1. Izvještaj štaba 1. proleterska brigada zauzela Obalj. B. Nije im pošao direktno u pomoć nego je. Bataljoni su bili više od 24 sata na snijegu. proleterska i 2. dalmatinskom brigadom i velikih gubitaka koje su pretrpjeli. knj. uveče 21. 84 U toku ove borbe kod Kalinovika. Vrhovni štab je odmah uputio t r a žene snage i naredio štabu 2.

Njihove brigade su razbijene ili desetkovane. d. pobjegli su svojim kućama i uz put bili najbolji propagatori o snazi jedinica NOVJ. U isto vrijeme Draža Mihailović je naredio da iz Srbije dođu tri četničke leteće brigade. mnogi četnici uvidjevši u kakvoj su zabludi. k n j . Oni su uvek bili jači. str. Četničko komandovanje se pokazalo nedoraslo. napadale iznenada i ne bi bile vezane za određenu teritoriju. jer naši spoljnji položaji bili su nepovezani tako da su se komunisti mogli provući kuda su želeli. Umjesto toga četnici su. 12. .« 8 " Slabosti četničkog komandovanja slikovito prikazuje i pismo komandanta Drinskog četničkog korpusa: »Sto je ovako stanje krivi smo svi. i to u dogovoru sa Italijanima. 55. poput lješinara. kao glavne snage kontrarevolucije. na primjer. IV. d. Po izvještajima komandanata crveni su svi po pet puta oživjeli. str. jer se stalno lažemo izvještajima o nekim nevjerovatnim borbama sa ogromnim uspjesima i najkrvavijim gubicima crvenih. i sami pišu u izvještajima: »Komunisti su se uvek postavljali u centralni položaj i mogli uspešno da dejstvuju po u n u t r a š n j i m pravcima i to su dobro koristili. . . t. iako su imali napretek starog oficirskog kadra. 1. od kojega se više nikada nijesu oporavili. proleterske brigade. A-VII. Naši podaci o komunistima bili su uvek netačni. autoritet starješina bio je vrlo slab.»Borba na sektoru Kalinovika spada među najteže borbe koje je naša brigada imala do sada. 165. 88 Izvještaj četničke komande. 12. pretrpjeli svoj najveći vojnički i politički poraz. iz bivše jugoslovenske vojske. f. osjećajući se bijedno pred Italijanima. t. 299. 27. zadati im poslednji. f. U n j e m u je bilo velikih međusobnih zađevica i nepovjerenja. 134. D. »» Izvještaj komandanta Drinskog četničkog odreda. 8» Pismo delegata Vrhovne komande četnika. 299. italijanskog korpusa. 4. Evo šta. nadajući se da će poslije operacija »Vajs« I i II sačekati razbijene partizane u Bosni i. jačine do 400 četnika. 59. d. knj. koje bi bile pokretne. fond četničke dokumentacije. Zbornik. IV. A-VII. 28. k. većina trupa je kurvanjski pobjegla sa bojnoga polja ispred neprijatelja brojno slabijeg . a vođenje operacija bezmalo laičko. . uništavajući udarac. Zbornik. . fond četničke dokumentacije. 88 Delegat Vrhovne četničke komande kod 6.« 87 Četnici su se grupisali na obali Neretve.« 90 Vrhovna četnička komanda je poslije prvog sudara kod Kalinovika uvidjela da je bitka izgubljena i izdala je naređenje za povlačenje na obalu Drine. Jevđević. U isto vrijeme izvršila je i reorganizaciju svojih jedinica i stvorila »leteće brigade«. k. piše svojoj komandi: »Po treći put u kratkom roku mi smo osramotili naše zastave i našu vojnu slavu . d." 1 87 Izvještaj štaba 1. osramotili se pred Talijanima i Hrvatima za sva vremena.

za vrijeme k r e t a n j a kroz pročetnički raspoložene k r a j e v e i prema mogućim napadima neprijatelja uopšte. brigada se odmorila tri dana. i odmah je dao uputstva 9 3 kako da se ojača disciplina. j e r za posl j e d n j i h 50 dana brigada je prešla više od 800 km. itd. do linije Srbotina — Gradac. vodila skoro neprekidne borbe. uglavnom u bolnici. odnosa prema imovini i si. časovima vojne obuke. bilo više od 200. od kojih je van stroja. 305. Borci su se vrlo slabo hranili i vrlo malo spavali. Vrhovni štab je upozorio sve jedinice da štede municiju i uveo »norme«. snijegu i mrazu. Analizirani su marševi i držanje boraca na maršu i u borbama. koji su se mjesecima pripremali baš za te borbe. u kojima se troši mnogo više municije nego što se zaplijeni. 11. 159. imajući u vidu da među n j i m a ima mnogo zavedenih i prisilno mobilisanih. Brigada je krenula rano 26. marš-ruta je vodila preko relativno pošumljenog terena. Za poslednja dva mjeseca brojno stanje brigade smanjeno je na 1 496 boraca. t. u selima Vlaholje.Prelazak preko Drine kod Ustikoline Kod Kalinovika. Brigada je maršovala n a j p r i j e u dvije kolone. Stab brigade je uočio da se p o j a v l j u j u m a n j i problemi u pogledu discipline. Upozorio je i na to da prema zarobljenim četnicima treba postupati uvijek pravilno. Odatle je nastavila marš prema Usti92 Pregled brojnog stanja 1. najčešće po vrlo nepogodnom planinskom terenu. . IV. podigne odgovornost pojedinaca. Oko 30 boraca dobilo je pjegavi tifus. razvijao se društveni život u četama. j e r neprijateljeva avijacija nije bila tako često u vazduhu kao u vrijeme borbi na Neretvi. osim gubitaka u borbi. a bilo je i bojazni da bi četnici mogli noću postavljati zasjede. Predah od tri dana dobro je došao brigadi da sva ta pitanja razmotri na partijskim sastancima.92 U isto v r i j e m e u brigadu je stupilo samo oko 50 novih boraca i to uglavnom zarobljenih ili prebjeglih četnika. preduzimane su razne higijenske mere. Italijanima. Borci su u borbama trošili mnogo municije. Krbljine i Sivolji. budnosti. ustašama i četnicima. Veliki broj boraca koji su popunili n j e n e jedinice u centralnoj Bosni napustio je brigadu. P r e d a h je došao u pravo vrijeme. kako da se na časovima vojne nastave više ukazuje na vezu i sadejstvo jedinica u toku borbe i pokreta. Brigada se trudila da otkloni uočene nedostatke i da što spremnije pođe u susret novim zadacima. Maršovala je danju. pojača budnost na prenoćištu. knj. uticalo je i dezerterstvo i gubici od pjegavog tifusa. često po kiši. Zbornik. Brigada se tukla sa Nijemcima. odnosno odredio daljine do kojih se može otvarati vatra iz pojedinih oružja. d. marta. str. od kojih je 8 umrlo. proleterske brigade. . S obzirom na to da su predstojale borbe sa četnicima. Na smanjenje brojnog stanja. sastancima omladine i četnim konferencijama.

knj. Stab brigade je usporio nastupanje desnog krila. bataljon i potisnuo neprijatelja sa Kreminskog brda. Kasno poslije podne 28. IV. 48. 1. 1. f. pored železničke pruge i na kosi pored Kolunske rijeke. k. 94 Ispred 1. i orijentisao se prema Jabuci i Previli. d. Zbornik. Cak su izvršili i izvjesna pregrupisavanja. 227. i 132. 06 Izvještaj štaba 1. knj. Moj bataljon. Četnici su panično i u gomilama bježali ka Ustikolini. 97 Doveli su je do sredine rijeke. ali je metak pogodio žicu na kojoj se kretala koturača koja se na tom mjestu i zaglavila. 413. štab brigade je organizovao prelazak preko rijeke. divizije. 2. bataljon razbio neprijatelja na njegovim slijedećim položajima. puškomitraljezi. bataljon izbio niz Kolunsku rijeku. Zapisi o mojoj četi. preplivali su rijeku i pokušali da prevezu skelu na lijevu obalu. proleterske brigade. marta počeli da se veoma brzo povlače na nove položaje. Zbornik. A-VII. pod čiju je komandu vraćena 1. kako je to u zapovijesti bilo naglašeno. 96 Odmah poslije izbijanja u Ustikolinu. proleterske brigade. članak. N a j p r i j e je 6. 144. pređe Drinu. 1. zatim je 4. među kojima i politički komesar bataljona Krsto Bajić. 11. str. brigade bilo je oko 1 500 sandžačkih četnika i dijelovi Drinskog četničkog korpusa. 233. 244. IV. 287. obezbjeđujući desno krilo brigade od Foče. S. jer se. na brdu Kota. d. f. 128. pod zaštitom te vatre. fond četničke dokumentacije. d. 59. kad god su i gdje god su pokušali da organizuju odbranu tamo pojavljivala nova kolona 1. procijenio je da su snage 1. 95 Ali su. proleterska brigada. str. brigade nedovoljne da orga»4 Naređenje štaba 1. Skela je stala i tako je propao pokušaj forsiranja Drine iz pokreta. m a r t a brigada je izbila u Ustikolinu. bataljona. Jovanović. str. . os Oslobodilački rat. B. potisnuo neprijatelja do linije Slađenovići — G. knj. onda se razvio 2. Bojić. str. Plivači-dobrovoljci 1. Naređenje Vrhovne komande četnika. str. to je ipak bilo suviše kasno. 220. knj. Trebalo je da 1. IV. postavljeni su mitraljezi. bataljon koji je bio u prethodnici. Četnici su osjetili da su partizanske jedinice zastale kod Kalinovika. 11. d.kolini u jednoj koloni. d. minobacači i protivtenkovski topovi i iz n j i h su snažnom vatrom tučeni neprijateljski položaji na desnoj obali. pa su se ponadali da će ih zaustaviti na pogodnim položajima ispred Drine. knj. 98 Izvještaj štaba 1. U Ustikolini. Kremin. 98 Moralo se pristupiti sistematskim pripremama za prelaz rijeke. Stab 1. 12. proleterske. između 28. str. No. A-VII. umjesto toga. bataljon. j e r nije bilo vremena za obuhvate i presijecanje odstupnice četnicima. »Prva proleterska«. već poslije prvog sudara 26. 07 Naređenje štaba 1. i 29. Zbornik. str. Četnici su t a j zastoj iskoristili i uspjeli da se prebace preko Drine. t. 707. k. radi eventualnog protivnapada u pravcu Kalinovika. t. 2. proleterske brigade. M. Burič. plašeći se da ne upadne u zasjedu. 34. Onda je 3. proleterske brigade. 27. 198. str. marta. t.

d. posjeli Krčino brdo i rovove koje je još 1915. k n j . 12. naredio da se odbrana organizuje na samoj rijeci i po dubini i da se na t i m položajima pruži odsudna odbrana. fond četničke dokumentacije. 172. 11. sa bataljonom »Intra« i baterijom topova. koji su takođe želeli da zaustave partizane na Drini. 2. da bi se 1. proleterske brigade. a Italijani su. 376. 102 Bataljon »Intra« 3. 212. IV. Zbornik. sa divizionom brdskih topova i velikim brojem minobacača i mitraljeza. Štab divizije sugerisao je štabu 1. i 156. los Naređenje štaba 1. fond četničke dokumentacije. 1. U isto vrijeme naredio je 3. 38. too Naređenje D. t. 445. 104 Tako se preko Drine. . Četnici su iskopali duboke rovove duž obale rijeke.nizuju prelazak rijeke i da se obezbeđuju sa pravca od Jabuke. IV. ojačan artiljerijom. 09 Desno i lijevo od n j i h nalazile su se ostale četničke snage. k. d. Desnu obalu Drine u rejonu predviđenom za prelazak 1.«101 Zbog značaja odbrane na Drini i Pivi četnici su tražili pomoć od Italijana. 12. 4. 11. našlo više od 2 000 Italijana. jačine oko 4 500 ljudi. 6. stigao je 1. i 6. f. aprila stigla je i glavnina tog puka u rejon Ifsar — Kapak. Lično je Draža Mihailović. d. italijanskog korpusa. 6. 53. str. t. 155. koji je k r a j e m marta prebačen iz Nove Varoši u Pljevlja. Mihailovića. proleterske brigade da dobro izvidi obalu i tek tada izabere najpogodnije mjesto za prijelaz. Ukupno je na tom sektoru bilo oko 1 660 četnika. i°2 Izvještaj 6. Italijani su kamionima tamo hitno prebacili svoje snage iz Pljevalja. str. 100 On je napisao u naređenju: »Naši položaji su takvi da se lako mogu braniti protiv duplo jačeg neprijatelja«. k. A-VII. str. i°s Izvještaji 6. t. str. f. Mihailovića. 18. str. 161. 103 a 10. IV. na desnu obalu boljševici ne smeju preči dok je i jedan vaš vojnik živ. ispred 1. Italijani su te stare rovove podesili prema svom naoružanju i potrebama. italijanskog korpusa. d. d. Zbornik. proleterska mogla jače angažovati u prelasku rijeke. 419. knj. krajiškoj brigadi. t. proleterske brigade branili su četnici Drinskog korpusa i sandžački četnici. 105 Štab brigade je zaista detaljno ispitao cijelu obalu 106 i ostao pri 99 Izvještaj štaba Drinskog korpusa. alpskog puka divizije »Taurinense«. aprila i zauzeo položaje na Krčinom brdu. knj. 165. proleterske divizije. 593. a zatim je komandantima naredio: »Zapamtite. italijanskog korpusa. d. IV. vrhovni četnički komandant. d. koja se nalazila u rejonu Kalinovika. i k. 311. knj. da odmah krene ka Ustikolini. i 197. krajišku brigadu. A-VII. str. 4. 294. 104 izvještaj 6. godine iskopala crnogorska vojska da bi spriječila prelaz austrijske vojske preko Drine. Zbornik. fond četničke dokumentacije. Zbornik. d. k. 3. 20. Četnička komanda je htjela da po svaku cijenu spriječi prelazak partizana preko Drine. Goražda i Foče pa je tamo hitno uputio 7. 296. aprila te snage je ojačao bataljon »Exille«. loi Naređenja D. f. f. A-VII.

294. domobranskog zbora. IV. 109 Foča. II. bataljona predložio je da se naprave splavovi od balvana.ranijoj zamisli da rijeku jedinice pređu na pravcu Ustikolina — — Cvilin. t. IV. Četnici su preko dana u rovovima na obali imali samo predstraže i osmatrače. greda i dasaka. t. 602. 148. divizija južno. U duhu direktive Vrhovnog štaba. 1. knj. Građa za splavove uzeta je sa krovova. nije nađen nijedan čamac. t. proleterske divizije. d. . sa mostom na Drini. proleterskoj brigadi da pređe Drinu noću 7. knj. IV. Izvještaj 6. sjeverno i južno od Foče. 22. str. 11. 109 Naređenje štaba 1. Drina je bila nadošla od kiša. 12. uspjeh kod Ustikoline pružio bi veće mogućnosti za njegovo proširivanje i brže izbijanje na pravac Čajniče — Ifsar — Foča. važna raskrsnica puteva. Ali oštećena skela kod Ustikoline davala je neke nade da će se moći popraviti. aprila. Ukoliko bi se uspješno izvršio prelazak preko rijeke kod tr. Zbornik. 282. grupa i pojedinaca. Italijanska avijacija je otkrila da partizani p r i p r e m a j u splavove. italijanskog korpusa. Neprijatelj je bio vrlo aktivan. Vrhovni štab je požurivao prelaz preko Drine još dok su se jedinice prikupljale. a glavninom da se okrenu prema Foči i likvidiraju italijanski garnizon u t o m gradu. Bio je rodom baš iz sela Cvilina. tavana i podova napuštenih kuća. t. 844 mogao bi se organizovati pogodan uži mostobran. podrumi i štale ne bi li se našla ma kakva skrivena sredstva za prevoženje preko rijeke. Stab 6. sve kuće u Ustikolini bile su napuštene. u isto v r i j e m e pređu Drinu. Za veliko čudo u tom selu na obali rijeke. Za spajanje greda korišćeni su stari ekseri. 9. d. Stab brigade tada nije znao da je neprijatelj na desnoj obali Drine baš na tom pravcu grupisao glavne snage. str. 110 Naglašeno je da komandni kadar. Cjelokupnim radom rukovodio je pionirski vod. Cijela brigada je angažovana u pripremama za prelazak Drine. knj. 108 kao i direktivu da razbiju četničke jedinice na desnoj obali Drine. knj. Zbornik. a u prvi sumrak dolazile su iz Cvilina jače snage i posjedale sve položaje na samoj obali rijeke. divizija sjeverno od Foče. N a j p r i j e su pretresene sve kuće. imala je veliki značaj za dalji prodor Glavne operativne grupe. štab 1. Detaljno su razmotrene sve mogućnosti i data uputstva o radu jedinica. Brza i plahovita nije se mogla pregaziti. d. Dva dana prije toga štab brigade okupio je sve štabove bataljona i komandu protivtenkovske čete na sastanku u Odžacima. ostave potrebna obezbjeđenja prema četnicima. 107 Njihova artiljerija i minobacači noću su tukli mjesta najvjerovatnijeg prelaza partizana preko rijeke. Radilo se vrlo sporo jer je u čitavoj brigadi bio samo jedan čovjek koji je nešto znao o splavovima. sve do komandanta bata107 Izvještaj 3. 11. žice i klamfe. Zbornik. Uostalom. a 2. 193. 12. d. 412. Zatim. Svi bataljoni su se odmah dali na posao. za koju je vezan svakodnevni život ljudi. str. Nikakvih plovnih sredstava nije bilo. Dao je uputstva o načinu prelaza preko rijeke i insistirao da obje kolone. Zbornik. divizije naredio je 1. str. los Uputstvo Vrhovnog komandanta.

111 na 'is 114 44. 114 Sve okolnosti su bile takve da je 1. ili da. 49. 9.ljona. pobjegne iz Foče. bataljona. Nije to bilo n a d m e t a n j e ili želja za slavom. i 4. knj. 707. 2. 111 Neprijatelj je tukao jakom vatrom iz rovova na obali. Na položajima su postavljena dva protivkolska topa. 115 Borci su. Bilo je jasno da se Drina ne može preći prije nego se likvidira posada na samoj obali. Prva teškoća pojavila se u izboru dobrovoljaca. Uz mnogo napora i ubjeđivanja izabrano je 60 dobrovoljaca. kako i kada treba da uradi. aprila ponovo je okupio komandni kadar. uz velike napore. radi podrške. htio je po svaku cijenu da bude dobrovoljac. aprila. čak. A-VII. Južna grupa je prešla rijeku 6. 48. Naređenje Vrhovnog komandanta. oružje je prokontrolisano i oprema pritegnuta. Trebalo je obaviti poslednji dogovor. Rano 8. t. treba da budu i prvi dobrovoljci. na primjer. 1. Vrhovni štab je ponovo tražio da se ubrza prijelaz preko Drine. posade su se izmiješale. Izvještaj štaba 1. i 28. 15 mitraljeza. str. članak. Komandant brigade Danilo Lekić i politički komesar Mijalko Todorović održali su sastanak sa dobrovoljcima. Oko ponoći odustalo se od daljeg pokušaja prelaza. Sastanku je prisustvovao i komandant divizije Koča Popović. d. ako ocijeni da je slab. Sve je bilo spremno. f. Zbornik. da se iz svakog bataljona odaberu dobrovoljci koji će prvi prijeći Drinu i omogućiti prebacivanje ostalih snaga. da budu d bombaši. P r e nošenje splavova do obale bilo je veoma teško i sporo. a na drugom su četnici pobili cijelu posadu. da ije zbaci u Drinu. proleterske brigade. II. šta. »Prva proleterska«. d. a trebalo ga je presresti i uništiti. Kritika je bila loštra. Prva dva spiava otisnula su se od obale i jedan se prevrnuo. . Prvi pokušaj prelaska izvršen je uveče 7. Na brzinu su održani partijski sastanci. 2. bude naoružan i da u slučaju potrebe starješine mogu da se prihvate puškomitraljeza ili. Na obali su koncentrisana sva oruđa i automatska oružja. 198. aprila i bila je usamljena. 112 Stab brigade bio je vrlo nezadovoljan neuspjehom. Komandant 3. Nije bilo potrebe da ih neko ubjeđuje. diviziju. Komandiri i komesari su smatrali da oni. u prvi sumrak donijeli 34 napravljena spiava na samu obalu. bataljona. 7 teških i 7 lakih minobacača i 50 puškomitraljeza 1. kao najiskusniji. Moma Stanojlović. Komandantima bataljona teško je pala kritika. str. To je bio izraz svijesti i odgovornosti proletera čiji je osnovni motiv bila želja da se izvrši težak zadatak. proleterska morala te noći preći Drinu. da se prethodno onemogući četničkim snagama dolazak iz Cvilina i posjedanje rovova na obali. Ka pod 111. Donijeta je odluka da novi prelazak počne odmah poslije pada mraka. str. k. 113 Dobro su analizirani svi propusti napravljeni u prvom pokušaju. knj. komande četa su detaljno objasnile zadatak svakom pojedincu. Napravila se gužva. Gotovo svi su htjeli da to budu. ponoviti ko. Postojala je bojazan da neprijatelj koncentriše sve svoje snage na 2. Burić. S. 23.

trčeći preko polja. 116 Prvi dobrovoljci uništili su četničke predstraže i stigli na obalu prije četnika iz Cvilina i Jošanice. A-VII. 707. f. Tada su pristigle i druge grupe dobrovoljaca i svi su krenuli u juriš ka Cvilinu. Na desnu obalu Drine na četnike i Italijane ispaljeno je u prvim minutima desetine hiljada metaka. »Prva proleterska«. Drinu su prekrili splavovi. bataljona a zatim i ostali. Vrijeme je radunato u sekundima. Uskoro su stigli komandanti 1. Grupa. a od vatre mitraljeza i puškomitraljeza osvetljavana je n j e n a lijeva obala. IV. str. d. 48. Lj. n a t j e r a n a na povlačenje. 48. 118 č i m je počeo prelazak Italijani su otvorili jaku vatru. Tada su već počeli da pristižu dobrovoljci sa prvih splavova. Zbornik. * V. Splavari. bataljona. knj. 2. radi obezbjeđenja krila. Poslije nepunog časa borbe zauzet je Cvilin. R. i 2. Četnici su bili zbunjeni i njihova glavnina je poslije kratke ali oštre borbe. A-VII. čete 1. maja na Zlatnom boru. bataljona i sa grupom dobrovoljaca krenuli uz Krčino brdo. uglavnom borci iz Dalmacije. Lijevo i desno ostavljeni su po jedno puškomitralješko o d j e l j e n j e i bombaši. Mrdović. Za njima. 1. proleterske brigade. komandir voda 3. Moj bataljon. kao da se zora približava. da zauzmu položaje na obali. Jovanović. f. f. str. Neke je voda zanijela i više od 200 m nizvodno od mjesta prijelaza. proleterske brigade. i" Izvještaj štaba 1. knj. 707. Svi su bili potpuno mokri. neki splavovi su se i rasturili pa su borci. 48. Četnici koji su krenuli ka obali prilegli su. 125. j e r su splavovi pod teretom tonuli. 48. Ječala je dolina Drine. t. To je bilo znatno pojačanje onima koji su već prešli rijeku splavovima. proleterske brigade. 220—234. članak. B. Vatra sa lijeve obale to im je onemogućavala. . Mine i granate padale su neprekidno po lijevoj obali Drine. Kadijevdć je poginuo 24. članak. J e d n a mina je pogodila skelu. otisnula se g r u p a koju je vodio Janko Ćirović. U Cvilinu se grupa proletera brzo sredila d postavila obezbjeđenje uskog mostobrana. već ranije određena za opravku skele. 1. Izvještaj štaba 1. koji su pokušali. Iza Krčinog brda i na Kapku izgledalo je. us Izvještaj štaba 1.Tačno u 19 časova otisnuli su se preko rijeke u jednoj sandolini Vojo Kadijevlić. hrabri momak iz doline Neretve* i puškomitraljezac Ante Raštegorac. k. k. brzo je zamijenila koturače i dovela skelu na lijevu obalu. od s j a j a eksplozija. Zapraštale su bombe. na prvom splavu. 2. Za »tren oka« skelu je popunila pripremljena grupa dobrovoljaca iz 1. Bilo je nužno što prije osposobiti skelu. 1. A-VII. 707. ne Izvještaj štaba 1. i 2. d. j e r ih je voda odnijela daleko. knj. k. Pajović. U isto vrijeme zagrmjela je vatra iz svih oruđa na obali. str. računajući da tamo ima samo 150 do 200 Italijana. nijesu mogli vratiti splavove. d. preplivali rijeku. str. 60 mina i 10 topovskih granata. d. hvatajući se za balvane. i ponovo je onesposobila. »Prva proleterska«. proleterske divizije. 210. Oko 30 boraca prebačeno je na desnu obalu. 117 Na desnu obalu Drine prebacila se bila grupa od svega 36 dobrovoljaca. 12. 214.

Prvi juriš Italijani su odbili. 120 S. U tom kritičnom t r e n u t k u n j i h je. čete 2. Prema ugovorenom znaku. da je vatra sve slabija i da su Italijani u protivnapadu uspjeli da ih zaustave i vrate. Sa odjeljenjem bombaša uspio je da izbije u pozadinu neprijatelja. Oko 3 časa sakupilo se bilo blizu 100 boraca na desnoj obali Drine. bataljona. 111. Rovovi su bili prekriveni poginulim neprijateljskim vojnicima. četnici su natjerani na povlačenje. "» Isto. Trebalo se provući preko nekih jaruga. i sa n j i m a dočekao četnike. odnosno opravku skele. j e r je otkriven neprijateljev raspored. Sandolinom i nekim splavovima prebačeno je još oko 30 boraca 1. Protivnapad Italijana bio je snažan. Javio se dobrovoljac Milija Rašović. koje su bacane neštedimice. da pomogne drugovima. kad je o d j e l j e n j e izbilo u pozadinu. Na Krčinom brdu bilo je nekoliko puta više neprijateljskih snaga nego što je očekivano. čete 1. koji je trkom hitao tamo gde se čula borba. odlučnosti komandanta Burića i 13 boraca oko njega. pa su računali. Zahvaljujući tim bombama. i 2. bataljona koji su proglašeni za narodne heroje i još 7 proletera iz 1. Onda je komandant 1. Sa ivice rovova bacali su bombe daleko niz brdo i primorali proletere da se povuku. one iz dva zaplijenjena italijanska sanduka. članak — naveden pod br. bataljona. Puškomitraljesko odjeljenje. Spasoje Dragović. Proleteri su povlačeći se. i 2. Drugi je bio organizovaniji. To je bilo teško izvođljivo. s lijevog boka.Ka neprijatelj evim položajima na Krčinom brdu uputilo se oko 60 boraca. nije moglo da zaustavi toliku masu četnika. Burić. Četnici su vidjeli da je proletera malo. Praštale su samo bombe. . 120 Grupa boraca ponovo je napala na Krčino brdo. među kojima je bio i komandant italijanskog bataljona »Intra«. ugrabili samo dva sanduka bombi. bataljona. Oko pola noći proleteri su izbili pred italijanske rovove na Krčinom brdu. i 2. Poginuli su Milija Rašović. bataljona procijenili su da je neprijateljeve rovove moguće zauzeti. politički komesar 2. Pošli su na juriš. Italijani su u izvještaju javili da se prebacilo 1 500 partizana. Krčino brdo je zauzeto u 4 časa. Dočekani su snažnom vatrom iz automatskog oružja i bombama. a naprijed zavjesa od vatre i čelika. Pozadi je bila Drina. Drugog izlaza i nije bilo. okupio grupu boraca. komandir voda 2. 119 Preko Drine sandolinom je svakih 10 minuta prebacivan po jedan borac. ali su ih protivnapadom povratili. izvršen je juriš i Italijani su savladani. da je došao čas da bace proletere u Drinu. desno ispod samih rovova. Italijani su istjerani iz rovova na njihovom lijevom krilu. i naravno. napala brigada sandžačkih četnika. 121 Komandant 1. koje je bilo postavljeno da štiti lijevi bok. Grupa nije mogla čekati pojačanje. bataljona. Savo Burić. ali samo napadom s leđa.

zasipana susnježicom i neprijateljskom vatrom. 1203. 121 Prva proleterska. d. Neprijatelj je ostavio mnogo mrtvih i ranjenih i veliku količinu opreme. 123 Poslije pada mraka stigla je i 3. Treći bataljon se probio na desnom krilu neprijatelja i napao ga s leđa. IV. U 4 časa 10. uporna da izvrši zadatak do kraja. 49. Italijani su sve m a n j e i sve nepreciznije gađali mjesto prelaza. Oslobodilački rat. 123 izvještaj 6. Tu su bili položaji artiljerije i minobacača. Rovovi na Kapku odmah su pretvoreni u jake položaje za odbranu mostobrana. italijanskog korpusa. 6/1956. 125 Izvještaj 6. Vukotić. Položaji na Kapku su u isto vrijeme mogli da posluže i kao osnova za dalje uspjehe. str. Izvještaj štaba 1. t. 112. aprila odbijeno nekoliko uzastopnih juriša partizana. i sa svih strana. III. peti put po redu. proleterske nastavili su da gone neprijatelja prema Kapku. 126 Odmah poslije zauzimanja Kapka komandant 1. bez odmora i bez hrane. još jednom je svim svojim snagama. na k. bataljon. 124 Obavještenje štaba 1. Neprijatelj se uporno branio. Zogović. Zbornik. U toku dana i noći 9. 122 Zauzimanjem Krčinog brda obezbijeđen je prelaz preko rijeke. Predlažemo da se rad ovih jedinica istakne. IV. Međutim. 128. 96. bataljona moglo je rešiti ovaj težak zadatak. brigade prešla Drinu i mogla biti ugrožena. divizije. 413—418. izvršila juriš na Kapak. proleterske brigade četiri puta su bez uspjeha napadali na Kapak. Tri godine 1. Najprije 3. knj. Pozabavili su se vlastitom odbranom. aprila bataljoni 1. a zatim 4. 122 Isto kao pod br. krajiška brigada. . 445. Komandant bataljona »Fenestelle«. divizije izvijestio je Vrhovni štab: »Samo k r a j n j e zalaganje i veliko junaštvo dobrovoljačke grupe i boraca 1. jer je već bila dobila zadatak da uhvati vezu sa 2. t. kao pod 112. knj. Zbornik. R. d. Komanda 6. brigada. i 2. 1. 125 Zauzimanje Kapka obezbijedilo je nesmetani prelazak preko Drine. str. Zbornik. divizijom. knj. Kolona i vidici. t. 5. i 6. str. Vešović. ali ne i siguran mostobran. 312. i 10. d. brigadi. 12. str. VIG br. str. kao pod 117-1. Dijelovi 1. bio se izgubio u šumi i javio se svojoj komandi kroz 4 dana. knj. koja je dan prije 1. proleterske divizije. 145. Svaki put su zauzimali prve rovove a zatim ih morali napustiti.« 127 Brigada je vodila borbu 30 časova bez prekida. ona nije mogla pomoći 1. a ojačali su ih i dijelovi razbijenog bataljona sa Krčinog brda. 126 Izvještaj štaba brigade. Neprijatelj je na Kapku bio brojniji i jače utvrđen nego na Krčinom brdu. koji je branio Kapak. 239—247. str. italijanskog korpusa. aprila Kapak je bio u rukama upornih proletera. 12. 212. Jedinice su se ubrzano prebacivale. Do podne je prebačena čitava 1. R. italijanskog armijskog korpusa izvještavala je da je u toku 9.U 5 časova opravljena je skela. proleterske divizije. J.

Bilo je jasno da sama 1. d. štab 1. krajiška brigada. jer su oni bili i najumorniji. zamorena i prorijeđena i sa nedovoljno municije. II. Sesti i 4. 12. Sa sjevera je Goli v r h obuhvatio 3. Stab 1. divizije i dozvolio da 1. 52. 129 Vrhovni komandant je usvojio predlog štaba 1. 130 Mada je štab 1. divizije 11. 128 Zbog toga je štab 1. proleterska zaustavi na dostignutoj liniji i predahne do dobijanja saglasnosti za angažovanje i drugih jedinica. str. t. str. Zbornik. Hunki. i 3. kojima je eksplozija mnogo jača nego ubojitost. minobacača. bataljon. koja se tada prebacivala preko Drine. i 2. jer bi oklijevanje koristilo neprijatelju za sređivanje i uspostavljanje narušenog sistema odbrane. 76. proleterskoj i 3. Raskršću. 3. Međutim. a ne prema Foči. kad je dobio saglasnost Vrhovnog štaba za nastupanje divizije prema Ćajniču. brigade procijenio je da su za napad na Goli v r h dovoljna tri bataljona i odredio je 4. aprila u 7. a da se preko Drine prebaci i 7. . krajiške brigade nije uspio da presiječe Italijanima pravac i2« Izvještaj štaba 1. proleterske.Poslije izbijanja jedinica 1. promijenio je odluku i u 12. 54. proleterska brigada. a stvaraju i veliki odblesak. t. aprila. Stab divizije naredio je da se i. a 1. saslušanja zarobljenika i izviđanja. divizija glavne snage usmjeri prema Ćajniču. bataljon je zakasnio. kako se pretpostavljalo u Vrhovnom štabu. proleterske divizije. alpskog puka. bataljon počeli su napad u određeno vrijeme.30 naredio 1.30 naredio 1. bataljon je zadržao kao rezervu u selu Crnetiće. knj. divizije utvrdio je da su glavne neprijateljske snage na vododjelnici — Golom vrhu. Ifsaru i dalje prema Ćajniču. 12 » Isto. d. Njoj su se pridružili i dijelovali bataljoni »Intra« i »Fenestelle« koji su razbijeni na Krčinom brdu i Kapku. divizije morao je tako postupiti. jer ni 2. bataljon 3. ne može sama likvidirati jake neprijateljske snage ispred sebe. zbog neprecizno ugovorenog znaka za početak napada. Treća krajiška brigada imala je zadatak da udari u lijevi bok neprijatelja. bataljon. Hunki i Raskršću bila je glavnina 3. 9. sa juga 4. i 6. 138. i presiječe mu odstupnicu prema Ćajniču. brigade na Kapak. i 6. pravac Han-Soho. Italijani su se branili velikim brojem mitraljeza. 130 Naređenje Vrhovnog komandanta. krajiška brigada angažuje prema Ifsaru. proleterskoj brigadi da predahne na dostignutoj liniji. Na položajima na Golom vrhu. IV. bez obzira na umor 1. bila je u rezervi divizije. Italijani su koncentrisali svu vatru na 4. Stab 1. divizije predložio Vrhovnom štabu da se 3. artiljerijom i ofanzivnim bombama. Zato je i izgledalo kao da je cio Goli v r h u plamenu. Zbornik. krajiškoj brigadi da razbiju neprijatelja na Golom vrhu i Raskršću. bataljon. 131 Sedma krajiška brigada. bataljon napali su pravcem Kapak — Goli vrh. j e r ju je utrošila u ogromnim količinama. knj. 6. Napad je počeo u 21 čas 11.

145. ali samo da se povuku. naoružanje i komoru. i 4. 1. Treći bataljon je. brigade s leđa. 133 Kada je uspostavljena veza između dvije brigade. bataljon nastavili su gonjenje neprijatelja. na daljini od 50—150 m od rovova i da budu spremni za ponovni napad čim počnu dejstva 3. d. svuda rasuti sanduci. 48. 1 700 ćebadi. 5. brigade odmah su prešli u napad. Četvrti i 6. ali su iz n j i h protivnapadom izbačeni. 314. pa je nastalo b j e ž a n j e Italijana bez ikakvog reda. bataljon 3. bataljon i dio 3. t. sve dok se ne ispolji dejstvo 3. 13 " 132 izvještaj štaba 1. 5. A-VII. str. 1985. 7. uz podršku artiljerije. 146. Italijani su ostavili svu opremu. bataljon 3. 12. obje su nastavile gonjenje. sve do Ifsara. str. t. oko 30 mula i mnoštvo drugog materijala i opreme. 466. III. d. Štab brigade naredio je bataljonima da se povuku do prvih zaklona. Bataljoni su uspjeli da zauzmu prve rovove. bačene puške. ubijeni konji. krajiške brigade. proleterske brigade. 134 Na bojnom polju ostavio je preko 150 mrtvih i ranjenih. 1 3 5 7 brdskih topova. Svako se spasavao kako je umio i mogao. Neprijatelj koji se već spremao za povlačenje. Jedna radio-stanica davala je znake da radi i time dopunjavala sliku totalnog poraza neprijatelja. str. ubrzo stigao i počeo napad. a 3. krajiške brigade. italijanskog korpusa. bataljona izvršili su snažan pritisak na svom pravcu napada. čim je 3. d. živi sa tovarom ili bez njega. zbacila ga i tako otvorila prolaz snagama sa Golog vrha. 2 teška minobacača.Han-Soha — Hunka. t. Zbornik. knj. 224. 135 izvještaj 6. aprila 2. . italijanskog korpusa. f. 707. Pri povlačenju iz grada zapalio je magacine i objekte pogodne za odbranu. bataljona hitno su napravile dubok obuhvat neprijateljskog desnog krila i izbile u rejon Raskršća. prepriječio put goniocima. topovi zaglavljeni u blatu. Dvije čete 3. koja je zastala poslije povlačenja sa Raskršća. Zbornik. dijelove 4. knj. Bilo je rizično tako malim snagama nastupati dalje. A-VII. III. knj. Bataljoni 1. 132 Rano u j u t r o 12. bio je iznenađen pojavom dijelova partizanskih snaga u rejonu Raskršća. Na Golom v r h u i Ifsaru — stravična slika razbijene vojske. 312. oprema i drugo. Ali se neprijatelj već povlačio i iz Cajniča prema Pljevljima. d. alpskog puka i bataljon »Exille«. a i bataljon »Exille« je organizovanom zaštitnicom. krajiška brigada zametnula borbu. k. krajiške presjekao je neprijateljske snage na sektoru Raskršće — Hunka. Zahvatila ga je panika od straha da će biti odsječeni i zarobljeni. Puna 3 časa vodila se žestoka borba. Šesti bataljon ostavljen je da sakupi ogromni materijal. Stenografske bjeleške. puškomitraljezi i mitraljezi. IV. Tada je i neprijatelj ubacio svoju rezervu. Zbornik. 8 radio-stanica. gdje su se zaustavili. 134 izvještaj 6. k. 2. Ona je napala 2. 133 izvještaj 6. italijanskog korpusa. d. ipak. f. 27 000 metaka. Mrtvi i ranjeni su ležali na putu i oko njega.

162. 254. mnogo puškomitraljeza i izobiljem municije. t. Kalinovika. za hrabrost i čvrstinu u bojevima kod Glavatićeva. junaštvo kojim se ponosi sva naša vojska. Preko Drine brigada je prešla za relativno kratko vrijeme. proleterske brigade pri prelasku Drine. krajiška brigada. d. krajiška na teritoriji Boljanići — Brvenica. proleterskoj brigadi sa njenim komandantom Danilom Lekićem na čelu: »U ime Vrhovnog štaba izražavam priznanje i zahvalnost borcima. 1. u luku od Paljike. . u dnevnoj zapovijesti od aprila. Štab 1. 1 800 litara ulja. obezbjeđujući oslobođenu teritoriju od Goražda. 138 Dnevna zapovijest Vrhovnog komandanta. i 3. na samoj rijeci i po dubini. preko Potkozare do Trebeškog brda. Osim toga. a i da se malo odmori. Raskršću i Ifsaru i oslobođenjem Čajniča završena je borba za prelazak Drine. i to na odsjeku koji je branilo preko 5 000 neprijateljskih vojnika (četiri puta više nego što je 1. t. bataljon. str. sa jednim topom. 3. divizije. 1. To je prvi pravi predah poslije dva i po mjeseca od polaska iz centralne Bosne. proleterske brigade za sjajno izvršene zadaće. brigada imala boraca). 79 je ranjeno. U tim borbama vi ste pokazali takav heroizam. 3. a 7. U tim borbama poginulo je 29 njenih boraca. Tu su doznali da je neprijatelj napustio Čaj niče i da je u grad ušla 3.« 138 »Slobodna Jugoslavija« je obavijestila svijet o herojskom podvigu 1. brigade uputio je ka Čajniču 2. Prva brigada bila je na položajima Goražde — Cajniče. i 2. izrazio priznanje i zahvalnost 1. str. knj. 137 Razbijanjem neprijatelja na Golom vrhu. proleterska divizija orijentisana je na obezbjeđenje prema Goraždu i Pljevljima. Zbornik. koristeći dosta primitivna priručna sredstva. sandžačke u rejonu Maoča. 12. 5 000 kg makarona.Bataljoni su nastavili gonjenje i u selu Miljeno presjekli cestu Goražde — Cajniče. komandirima i političkim komesarima 1. Odmor u Sandžaku i borbe kod Goražda Poslije prelaska Drine 1. U č a j n i č u je zaplijenjeno 8 000 kg brašna. 3 vagona soli i druge namirnice. Vrhovni komandant je. naročito za izgladnjele u bolnicama. prilikom prebacivanja preko rijeke Drine i u borbi sa Italijanima na sektoru Drina — — Čajniče. 12 teških minobacača. neprijatelj je imao dobro uređene položaje za odbranu na izvanredno pogodnom zemljištu. Prva proleterska brigada izvršila je jedan od najtežih zadataka koje je do tada imala. knj. 69. Zbornik. proleterske divizije. Treći bataljon bio je u 137 Izvještaj štaba 1. 16 mitraljeza. krajiška je upućena u sastav 2. To je bio plijen kakav se samo mogao poželjeti. Drugi bataljon je ostao u gradu kao posadna jedinica. II. bataljon. IV. 139 Brigada je rasporedila 6. sa 8 topova.

Metaljci i Kovač-planini radi obezbjeđenja od Pljevalja i za vezu sa 3. 4. kod Kalinovika je iznenađena. 193. »Naređenja se ne smiju samo formalno čitati — pogledati. Predah je iskorišćen za intenzivan vojno-stručni i politički rad. 12. Početak proljeća i više vedrih dana povećavalo je i opasnost od napada iz vazduha. trebalo je osposobiti druge da ih zamijene. S obzirom na to da je poginulo nekoliko izvrsnih puškomitraljezaca. Naređenje prenositi potčinjenima sa potpunom savjesnošću — dugom — znalački. 294. uništavale otkrivene četničke grupice i pojedince i prihvatale sa terena nove borce. Ona se m o r a j u proučavati. "i Izvještaj 6. knj. 412. Popunjena su mjesta poginulih rukovodilaca i jedinice su organizaciono sređene. »Svaki borac u jedinici mora znati da r u k u j e svakim oruđem koje jedinica ima. str. Zbornik. 140 Naređenje štaba 1. Unositi sebe u naređenje. studirati. 142 Politički rad je bio intenzivan. 4. t. A-VII. brigadom. On je izričito naredio štabu brigade da ljude određene za tu službu ne angažuje ni na kakvim drugim poslovima i da im se pomogne u radu. str. Italijani su. IV. i 7. Zbornik. italijanskog korpusa.« Stab brigade je još jednom ukazao bataljonima kako treba shvatati naređenja. d. ali ne i u promjeni naređenja. Izvještaj 3. Dezerterstvo većeg broja »Prnjavoraca« svakako je bio ukor političkom radu uopšte. d. sadržina određenog zadatka. d. Naređenja su srž. Ona ništa nije znala o koncentraciji Italijana na desnoj obali Drine. proleterske brigade. f. k. na p r i m j e r . Time su stvoreni uslovi za bolje sadejstvo jedinica u borbi. Stab brigade ponovo je upozorio sve jedinice da organizuju i uvježbavaju odjeljenja za borbu protiv neprijateljskih aviona i da se na maršu i logorovanju obavezno organizuje protivavionska odbrana. bataljon imao je ulogu »slobodne jedinice« i njegove su patrole krstarile po selima. 4. cijeniti gdje treba inicijativa — inicijativa u načinu izvršenja naređenja. doznali 5. Iz dokumentacije se vidi da je neprijatelj imao mnogo puta više podataka o brigadi nego ona o n j e m u . aprila da se gradi oko 100 splavova kod Ustikoline za prelazak Drine. 12. 141 Brigada je imala slabu obavještajnu službu. . t. to je sastavni dio naše borbe. ulažući sve snage ne samo na njihovom izvršavanju već i na njihovom produbl j a v a n j u i daljem razvijanju. Naređeno je da se svi borci u bataljonima osposobe za rukovanje automatskim oružjem . .« 1 4 0 Stab brigade takođe je upozoravao jedinice i na veću budnost. knj. 294. . Brigada je prvi put dobila radio-stanicu i osnovano je odjeljenje za vezu. a Tarčin je napala ne znajući da je neprijatelj tu doveo velike snage. IV. domobranskog zbora. Stab divizije ukazao je brigadi na potrebu razvijanja obavještajne službe. Sa primljenih pedesetak četnika trebalo je ozbiljno politički raditi. 707.

Jajca i Prozora i u završnim operacijama od Ruševa do Zagreba. knj. Dijelovi 369. Gotovo je neshvatljivo kako su četnici uspjeli da ubijede narod da partizani prave zvjerstva i da ga toliko zaplaše. Vladao je strah od četnika. Na Balinovcu i Miljevini kroz položaje te divizije 1. 1. Onda je štab 1. počev od komandira četa. 143 * Postavljalo se ozbiljno pitanje popune jedinica sa tog terena i priprema za nove napore i prodor u Srbiju. puka 369. k.Stanovništvo sa teritorije na kojoj se brigada nalazila nekada je bilo za partizane.«147 Vrhovni štab je. f. 707.* Neprijatelj je * Prezdravljeni borci u mnogo slučajeva nijesu se vraćali u brigadu. 51. 145 Isto kao pod 140.9 mm. U početku. Teško je bilo ponovo pridobiti narod. 146 Naređenje štaba 1. zvane »Vražja divizija«. f. legionarske divizije. da bi jedinice zaplijenile municiju 7. Poslije toga 1. ali se mnogo izmijenilo. Prije toga. 5. I poziv mladićima da stupaju u partizane nije dao željene rezultate. gdje je potučen. f. Divizija je bila opremljena i naoružana kao čisto njemačka jedinica. pukovnika Srama. i film NAV-N-T 895/564 — 6583. k. izdato u Njemačkoj. . Sav starješinski kadar. sredinom 1941. proleterske divizije. svaki predah štabovi bataljona i komande jedinice m o r a j u koristiti za aktivni vojno-politički rad dajući ljudstvu mogućnost odmora i dobre ishrane. d. str. A-VII. Štab brigade nastojao je da odmor i ishrana boraca budu što b o l j i . k. ofanzivne planove prema istoku. fond njemačke dokumentacije. brigada vodila je više borbi protiv te divizije — u istočnoj Bosni. vjerovatno. koja je silno utrošena u bici na Drini. koji su završili odgovarajuće vojne škole. d. 344. 710. da tim ili drugim povodom ne dođe do sukoba sa djelovima njemačke vojske. Vojnici te divizije bili su dobro uvježbani i hvalili su se da će uništiti komuniste. Početkom aprila u Goražde je stigao 2. 4a. 159. . a negdje i komandira vodova sačinjavali su Nijemci. 53. bataljon 369. proleterske brigade. bio je osnovan 369. . 8. A-VII. Divizija je nekoliko puta popunjavana tako da je kroz n j u prošlo više od 20 000 vojnika. 12. A-VII. proleterske divizije. legionarska divizija. proleterske brigade aprila 1943. 26. proleterska je probila obruč na Zelengori.« 145 Brigada se odmarala nedelju dana. prevod u Vojnoistarijskom institutu — neobjavljen. Divizija je kapitulirala na granici Austrije 12. 144 * 369. »U principu. t. f. 13. Tih dana brigada je bila spala na svega 1 135 boraca u jedinicama i 330 u rashodu. Svi su završili šestomjesečnu vojnu obuku u njemačkim kasarnama. godine u Delershajmu kod Beča. i47a iz knjige »Hrvatske jedinice u njemačkoj sili«. maja. 18/1. i 370. divizije tražio od Vrhovnog štaba dozvolu za napad na Goražde. osnovana je krajem 1942. kod Travnika. U sastavu divizije bili su 369. U prvom sudaru pretrpjeli su velike gubitke. divizija je imala oko 12 hiljada vojnika. artiljerijski puk. i" Naređenje štaba 1. nego su ih druge jedinice rado primale za komandire ili političke komesare. 16. pješadijski puk i 369. puk koji je učestvovao u borbama na Istočnom frontu. Tada je imala 160 oficira i 2 856 vojnika. A-VII. Zbornik. 14 "* 143 Brojno stanje 1. Vojnici su bilii dobrovoljci iz NDH. imao u vidu druge. nazvana »Vražja«. Vrhovni štab to n i j e odobrio. kod Goražda. legionarske divizije prvi put su se sukobili sa jedinicama 1. IV. d. d. 144 izvještaj štaba 1. 148 Prije prelaza Drine brigadi je bilo izričito naređeno: »Treba dobro paziti. d. proleterske brigade. k.

napao desno krilo brigade. odnosno na kose iznad sela. str. Vijest o kazanima brzo se širila. Nijemcima je dobrodošla molba načelnika italijanskog generalštaba da pomognu Italijanima u deblokaciji Foče i za sadejstvo većih razmjera protiv partizana. Jake neprijateljske snage u Goraždu nijesu mirovale. i Zbornik. 149 Nekoliko dana neprijatelj je mirovao. zajedno sa 6. divizije. 322. Silno su se. poslije usiljenog marša. Zaplijenjen je jedan laki bacač sa 75 mina. f. Prvi bataljon ju je dočekao na bliskom odstojanju i primorao je da se vrati natrag. 26. Onda je iznenada. i« Izvještaj štaba 1. Rano. obradovali kada su u protivnapadu. pa su borci. 456. a bilo je to kod Prozora. samoinicijativno se uputio u pravcu neprijatelja. IV. str. knj. među kojima je bio i jedan oficir. pokušala je da se probije cestom prema Potkozari. bataljon vodi borbu. Zbornik. Sala i smijeh bili su sastavni dio života u brigadi. Neprijatelj je ostavio 21 mrtvog. čak i noću. k. A-VII. Bez kazana su jednom prilikom ostali i borci 4. 12. gađao iz topova položaje bataljona 1. 20. aprila neprijatelj je iz Goražda došao u Zupčiće. 50. 450 i odbacio u selo. proleterske brigade. 12. bataljona. pronašli kazane. Dočekao ih je 2. ali na kratko. 220. ubio puškomitraljesca. ostali bez ručka. Iznenadio je obezbjeđenje 6. U zoru 22. d. aprila jedna ojačana četa 369. 12 000 metaka. udario mu u bok i. IV. bataljon na k. 148. bataljona. Vraćen je poslije dvočasovne borbe. bataljonom. 1. ali nijedan borac nije ranjen. t. Ćim je 1. Bilo je mnogo šala na račun — kazana. bataljon čuo da 6. 148 Obavještajna služba brigade nije bila u stanju da protumači cilj koncentracije neprijateljskih snaga u Goraždu. Slijedećeg dana neprijatelj je. bataljon. a onda energično napao glavninu bataljona. aprila pred zoru. d. Slično je bilo kada je početkom m a r t a avionska bomba uništila kazane 3. 6. bataljona. natjerao ga na povlačenje. 7 topova i 2 tenka. 30 mina za teški bacač i mnogo razne opreme. gdje se nastavila oštra borba. 707. Kuvarima je prebacivano da ih je »bog kaznio« što nijesu pripremili bolji ručak. t. uz podršku artiljerije. 150 Neprijatelj je svakodnevno. . kažu. na Trebeškom brdu. d. To se desilo na pravoslavni Uskrs. knj. Jednog dana granata je pogodila k u h i n j u 1. jedan »šarac«. Oštećena su 4 kazana. Legionari su se branili iz kuća i voćnjaka. Bataljon je imao samo jednog ranjenog borca. takođe u zoru. Ručak je zakasnio. brigade oko Goražda. Bataljon se našao u nezavidnom položaju ali je prihvatio borbu. krenuo sa dvije kolone prema Gradini. U selu su ostala 32 ubijena vojnika. ali nijesu izdržali juriš bataljona. koje su im prethodnog dana ustaše zaplijenile. bataljona.doveo u Goražde oko 2 500 vojnika. 148 Obavještenje načelnika italijanskog Generalštaba.

radi bržeg nastupanja. sa nadom da je to poslednji m a j koji će slavati u ratu. 1 5 1 Međutim. m a j u i svim antifašističkim borcima. Znali su borci brigade da dugi marš opet donosi neko »izbijanje« na čelo kolone. Marš-ruta brigade vodila je sjeverno od Pljevalja. bataljona izbila je u Mataruge. Do 18 časova kolona 1. 4. Da bi pomogao 3. proletersku brigadu na položajima kod Goražda smijenila je 6. Brigada je žurila da izbije u Ravnu Rijeku. 12. sandžačkoj brigadi štab brigade je odmah promijenio plan. 145. gdje je bio k r a j n j i cilj tog marša. proleterske divizije. Kičeva. u toku noći seljaci su obavijestili štab brigade da su četnici potisli 3. Italijni su iz Pljevalja primijetili kolonu brigade. Drugi i 3. i 3. i 6. 149. Prva proleterska se praktično bila našla na boku i u pozadini četnika. za vrijeme kratkih odmora. jer se četnici lako razbijaju ali i brzo p r i k u p l j a j u poslije toga. sandžačke brigade o napadu četnika. t. IV. IV. pravcem Ćajniče — Kovač-planina — — J a b u k a — Sahovići — Ravna Rijeka. Prva je krenula na istok. i 153. Jedino su žalili što na maršu m o r a j u proslaviti 1. pogotovo na svom terenu. za koji su se spremali i omladini u selima obećavali priredbu. Prvi. Zbornik. 1509) i Grnčareva ka Sahovićima. proleterske brigade. d. Trebalo im je presjeći odstupnicu ka Prijepolju. str. str. sandžačku brigadu sa Kovrena i da nadiru prema Biskovu. Lise (trg. a i da bi brigada razbila četničke grupe na što širem prostoru. Poslije 151 Naređenje štaba 1. upozorio brigadu da razbije četnike na svom pravcu ali da bude oprezna. Proslave su ipak održane. Pretpostavljalo se da će Italijani pobjeći iz Pljevalja. a kolona 2. Brigada se do zore prebacila preko ceste Pljevlja — Prijepolje kod Jabuke i nastavila marš u dvije kolone. t. bataljona na Kamenu Goru. 4. maj. knj. Otpjevana je Internacionala uz nekoliko recitacija i tako upućen pozdrav 1. ali na maršu. 12. Štab brigade je bio izdao zapovijest da se marš nastavi u tri kolone.Razbijanje četnika u Sandžaku K r a j e m aprila 1. 329. bataljon nastupali su pravcem Kozice—Kovren da bi što prije izbili na Sljeme i sa leđa napali četnike. i 6. str. Štab sandžačke brigade je tražio da 1. Iako već umorna od prethodnog marša brigada je odmah krenula u napad. knj. U toku marša brigada je dobila obavještenje od štaba 3. proleterska napada baš pravcima kojima je nastupala. 152 Međutim. Zbog toga je zasjeda brigade uzalud čekala kod Mihajlovice. Štab divizije je. po ranije utvrđenom planu. d. gađali je iz artiljerije i obustavili k r e t a n j e svojih m a n j i h jedinica cestom Pljevlja — Prijepolje. istočnobosanska brigada. u naređenju za pokret. 320. da bi presjekli odstupnicu četnicima ka Bijelom Polju. da ne bi upale u zasjedu. gdje poznaju sve puteve i prolaze. Obavještajna služba je opet podbacila. Naređenje štaba 1. . 324. Graba. bataljon su nastupali preko Crnog vrha. Zbornik.

m a j a brigada je izbila na predviđenu liniju u blizini Bijelog Polja: Oklade — Cerovo — Pale — Zari — Cer — Lepenac — Prošćenje. proleterske sa položaja prema Goraždu do blizu Bijelog Polja. knj. brigade ugledale su kolonu od oko 1 200 četnika. da saček a j u partizane. Glavnina četnika se zaustavila na padinama planine Kovrena. Potpuno iznenađeni četnici su panično bježali. 37. Lijeva kolona je sporije napredovala. Ta kolona je naišla i na oko 200 pripadnika muslimanske milicije. Gradine. Vidović. veoma pogodnim za odbranu. Prva proleterska je opet promijenila nam j e r a v a m pravac k r e t a n j a i požurila da sadejstvuje 3. pa su brigade udarile u prazno. Bježeći ispred dvije proleterske brigade četnici su se najzad zadržali na položajima Gradac — Burenj — Cer — Zari — Pale. Ipak. njihovi saveznici. brigadi da dobije u vremenu i da njene jedinice dođu na domet efikasne vatre. Z. Prvi i 6. 13. 155 Treća sandžačka brigada ponovo je izvijestila da se četnici koncetrišu u rejonu Barica. Bataljoni su se tada vrlo brzo rasporedili i otvorili snažnu vatru po četnicima. brigada je morala ići i besputicama. zbog ispresijecanog zemljišta. Mislili su da će se zadržati na tim položajima. Bataljoni su nastavili gonjenje i gotovo trčećim korakom ušli u Sahoviće. među kojima i elitna četa »Gorskog štaba«. t. ali je i ona u toku noći izbila u Sahoviće (danas Tomaševo). 154 Desna kolona je nastavila da goni četnike koji više nijesu p r u žali otpor. d. ali pošto su još bili ošamućeni od udarca na prvim položajima nijesu smjeli ni na tim položajima. Tek kad je izbila u selo Babajiće. Tukli su iz više automatskih oruđa i jednog teškog minobacača. Zbornik. To je omogućilo 1. bataljon razvili su se za borbu i vrlo brzo razbili i tu grupu četnika. 99. Obilazeći Pljevlja sa sjevera. 153 Lijeva kolona je takođe brzo razbila četnike na svom pravcu nastupanja. sandžačkoj brigadi. 218. str. P r e m a vatri se moglo zaključiti da to nijesu oni četnici koji su prije podne razbijeni. Pred zoru 7. koja se dosta komotno kretala kosama Biovog groba. Cerina i Majdanice. Treća brigada brzo je napala i razbila tu grupu četnika. da se njoj predaju. Četnici su na vrijeme primijetili da im se brigada opet p o j a v l j u j e s leđa. Upućeni su 3. i brzo su se izgubili. U kratkom. str. dug oko 180 km t r a j a o je 7 dana. Čak su poslali jednu desetinu da uspostavi vezu. četnici su otvorili jaku vatru sa položaja na Borovoj glavi i Kosovu (k.3 časa marša kolone 1. sandžačkoj brigadi. je to donijelo 158 Naređenje štaba 1. Bataljoni su ih sustopice gonili. Predstavnici milicije ponudili su predaju. ali žestokom sudaru primorani su na povlačenje i sa njih. Treća sandžačka brigada. 1151). Četnici nijesu očekivali partizane sa sjevera i kad su ugledali kolonu koja otuda nastupa smatrali su da su to Italijani. IV. Marš 1. proleterske brigade. To su bile druge četničke snage. . U toj borbi ubijeno je 18 četnika i 50 zarobljeno.

sandžačkom brigadom. 1. bataljonu.uspjeh. Takođe su joj predati i zarobljeni muslimanski milicionari. Vidović. u Mioču. Bataljoni 1. Polazeći od naređenja Vrhovnog štaba. str. 218. Na desno krilo. orijentisan prema Bijelom Polju. Naročito je 3. 2. u Orahovici. partijske i druge organizacije. Marš je bio toliko naporan da je na p u t u uginulo 18 konja iz brigadne i bataljonskih komora. Brigada je izgubila jednog borca a jedan je lakše ranjen. Srbijanci su gledali preko Lima i samo čekali naređen j e da ga u skoku savladaju i približe se svojoj Srbiji. pojavila kao oslobodilac teritorije sa koje potiče. Bjelopoljske i Cajničke brigade. To joj je silno podiglo ugled i stvorilo povljne uslove za uspješan politički rad. Uništenje italijanske kolone na cesti Prijepolje — Bijelo Polje Kod Bijelog Polja brigada je ugledala Lim. 4. 1. u sjevernom dijelu Orahovice. 156 Poslije prvog sudara sa četnicima to više nije bio marš nego j u r e n j e četnika i t r č a n j e sve do Šahovića. sandžačkoj brigadi. preko Burenja. mobilisala nove borce i objašnjavala narodu političku situaciju. kao opšta rezerva. Zarobljeni četnici su većinom bili prisilno mobilisani. u Vašojeviće. Treća sandžačka brigada nalazila se u rejonu J a b u k e i politički je radila na terenu. Pojavila se u pravom t r e n u t k u i. krajiška i ona je upućena da zauzme most na Limu u Ribarevinama i prekine komunikaciju Bijelo Polje—Berane. U tim borbama ubijeno je oko 40 četnika. 157 Bijelo Polje se našlo u kliještima 1. i 6. zarobljeno je više od 120. Treća sandžačka brigada. štab 1. proleterske brigade raspoređeni su ovako: 3. . bataljona sa velikim uzbuđenjem očekivala da dođe u svoj kraj. u rejonu Oklade — Pape. Predati su 3. izbila je 3. divizije odredio je nove zadatke brigadama. u sadejstvu sa 3. da presiječe komunikaciju Bijelo Polje — Prijepolje. četa 1. Slično je bilo i sa Crnogorcima. vrši pritisak na grad i sa jednim bataljonom presiječe komunikaciju Bijelo Polje — Prijepolje. Treća sandžačka brigada se. proleterska da blokira Bijelo Polje sa sjevera. u četničku tvrđavu u Crnoj Gori. osnivala narodnooslobodilačke odbore. da svojim dolaskom potpuno demantuje četničku propagandu o uništenju partizana. uz pomoć 1. proleterske. veoma lako razbila jaku grupaciju od oko 2 300 četnika Drinskog i Romanijskog korpusa. dva jurišna bataljona iz Vašojevića i Golijanske brigade iz Srbije. To je izazvalo mnoge asocijacije. proleterske divizije. bataljon u Uništu. 158 156 2. kao rezerva 2.

Sa borcima bataljona uskočio je među Italijane. Položaji nijesu bili utvrđeni. 159 159 Izvještaj komandanta njemačkih trupa u NDH. a ostali su se kretali cestom uz klanac pored Lima. na obezbjeđenje od Brodareva. 160 izvještaj 6. bataljona odmah presjekla cestu kod Bara. iskočili iz kamiona i zauzeli položaje. četu u pravcu Bara. Borci i komandno osoblje bataljona zaslužuju svaku pohvalu. Puškomitraljezac 2. t. a zarobljeno 70. obazrivo se kretala. bataljona pojavilo samo 5 kamiona. Uzbuđen pojavom kamiona nije mogao da ih mirno posmatra kako prolaze ispred n j e ga. U trenutku kada je bataljon nastupao preko Vukotičkog brda. Italijani su bili na visokim stijenama strme i teško pristupačne strane. Pred k r a j dana su uspjeli da ih o t j e r a j u i sa drugih dominantnih položaja i da ih odbace ka rijeci. 171. m a j a izbili na položaje. maja. 161 U jurišu na j e d n u grupu Italijana učestvovao je i komandant brigade Danilo Lekić. kamioni svejedno nijesu mogli natrag jer je 3. bataljon su mu pristigli u pomoć kada je već sve bilo gotovo. i ovoga puta kao i do sada pokazao jednim od najboljih naših bataljona. koji su se odmah predali. Italijani su brzo reagovali na prve pucnje. str. Kolonu je pratila ojačana četa. knj.« 162 Borba sa italijanskom kolonom završena je pred mrak. 185. četa 2. ka Radovom kršu (k. 5. tako da se ispred 2. 161 izvještaj 6. a glavninu je spustio na cestu prema selu Metanac. italijanskog korpusa. 358. ali su zbog teže pristupačnosti i preglednosti terena ispred n j i h bili vrlo pogodni za odbranu. To je bila kolona Italijana koja je prebacivala vojnu opremu iz Prijepolja u Berane. 160 Italijanska kolona — 18 kamiona. kao obezbjeđenje. italijanskog korpusa. str. Borci 2. t. Tu je bilo 17 Italijana. III. pojavila se od Brodareva kolona italijanskih automobila. 365. U svom izvještaju o toj borbi štab brigade piše i ovo: »II bataljon se. Zbornik. Zbornik. Većinom su se sakrili u škra* Prema italijanskim i njemačkim dokumentima akcija je izvedena 10. Drugi bataljon je odmah uništio posadu prvih pet kamiona. IV. čete rano je otvorio vatru. 890). Zbornik. smjelo i uporno vodio tu borbu. III. bataljona bombama su istjerali Italijane sa njih. knj. Gotovo polovina. od borca do komandanta. Na obali Lima Italijani su se branili iz nekih pećina i škrapa. 13.Bataljoni su rano 11. Ubijen je veliki broj neprijateljskih vojnika. uspjela je da se spase. Odstoj a n j e između kamiona bilo je veće od 50 m. 169. cjelokupan. .* Drugi bataljon je poslao 3. t. knj. No. d. Bataljon je vješto. oko 200. 5. . d. . d. a onda navalio na neprijatelja na Milovom kršu. Njihova četa za obezbjeđenje brzo je zauzela dominantne položaje Dobrakovo. Prvi i 6. Gornje Selo— Milov krš i otvorila snažnu vatru iz mitraljeza i minobacača. str. 437—439.

235. 2. Bataljon je stigao pred noć do blizu Bara.« 165 Brigade su se snabdijevale oružjem. sandžačkoj brigadi dali 74 mine. 163 Komanda italijanske divizije »Taurinense« n a j p r i j e je hitno uputila bataljon »Exille« iz Prijepolja da pomogne napadnutoj koloni. Belojević. IV. oprema i sve do poslednje sitnice. 163 izvještaj štaba 1. knj. a onda se u toku noći izvukli i pobjegli. str. proleterske brigade na italijansku kolonu na desnoj obali Lima. 164 Za vrijeme napada 1. Vjerovatno su se uplašili da će. bataljon i primorali ih na povlačenje. t. Veoma je zanimljiv dio izveštaja štaba 1. Te bataljone dočekali su 1. jedan teški bacač sa 100 mina. u slučaju ako otvore vatru. molimo vas da zaplij e n j e n u municiju za teške bacače ne dodjeljujete drugome. municijom i opremom od neprijatelja. Uskoro mu je pristigao u pomoć i bataljon »Aosta«. bataljon i primorao ga da se vrati. ojačan artiljerijom. na stijenama iznad desne obale bila je jedna brigada četnika. brigade štabu divizije u kojem se govori o podjeli plijena: »S obzirom da smo 3. a možda je u pitanju bila »demarkaciona linija«. .pama. I divizija »Venezia« takođe je uputila. Molimo vas da uzmete u obzir da naši 6. Neočekivana akcija na putu Prijepolje — Bijelo Polje. da to nije bio »njihov teren«. krajiškoj 12. A. Isto je i sa puškomitraljezima. »Prva proleterska«. članak. bez obzira na to ko ga je zaplijenio. potpuno je uspjela. Četnici su posmatrali šta rade partizani i uopšte nijesu reagovali iako nijesu bili udaljeni više od 300 m. municija. izvedena po svim pravilima partizanskog načina ratovanja. 142. Plijen je bio znatan: 10 puškomitraljeza. knj. s obzirom da smo u toku jučerašnje i današnje borbe utrošili mnogo bacačke municije. bataljon iz Bijelog Polja. bataljon ne raspolažu uopšte municijom kalibra 7. i 6. A bilo je zlatno pravilo ponašanja da je zaplijenjeno oružje. 57. sanitetski materijal i mnogo vojničke opreme. i 2. Njega je napao 4. Tako je moglo biti samo u vojsci izuzetnih moralnih kvaliteta u kojoj je borbena solidarnost jedinica neprikosnoveni način ponašanja. partizani preći na desnu obalu Lima. 13. proleterske brigade. kao pomoć napadnutoj koloni. oko 150 000 metaka. što je m a n j e vjerovatno. a kamioni su zapaljeni.9 mm ida to nadoknađujemo italijanskim puškomitraljezima. d. Sve je to u toku noći evakuisano ka Orahovici. str. a 3. zajedničko dobro i da se dodjeljuje onome kome je najpotrebnije. Zbornik.

U Srbiji je narodnooslobodilački pokret ojačao. U Hrvatskoj je 1. proleterska » V. korpus povratio sve teritorije koje je neprijatelj zauzeo u ofanzivi početkom 1943. kvislinških i četničkih jedinica. Strugar. Njihove jedinice ozbiljno su ugrožavale prugu Trst—Ljubljana—Zidani Most — Beč. Nikšića i Foče. 2. U Crnoj Gori. . 3. a znatno narasle partizanske snage u Sloveniji ugrožavale su vitalne komunikacije Zagreb — Beograd. Opšta situacija pred bitku na Sutjesci Početkom m a j a 1943. uprkos strašnom teroru i ogromnom broju okupatorovih. partizani su izvodili akcije u neposrednoj blizini Zagreba. U Sloveniji su formirane nove partizanske brigade. 7. proleterska divizija rasporedila se prema Kolašinu. divizija od Nikšića do Gacka. Beograd. divizija prema Pljevljima. dva bataljona i nekoliko borbenih grupa. 154—157. Ustanak se dobro razvijao i bili su pripremljeni uslovi za osnivanje pet partizanskih odreda. borbe su oživjele. Početkom m a j a osnovan je i 2.BITKA NA SUTJESCI 1. komande područja i komande mjesta. Osnovana su četiri partizanska odreda. a pet bataljona popunilo je jedinice Glavne operativne grupe. Čitava Bosna je bila obuhvaćena borbom. a novoformirana Drinska operativna grupa (2. Partizani su izvodili akcije na željezničkim prugama. godine Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije vodila je sve zamašnije operacije. godine. i raznim vojnim objektima. Italijani su bili prinuđeni da dovedu pojačanja da bi spriječili prodor partizanskih jedinica na zapad preko Soče. 1 Glavna operativna grupa bila je k r a j e m aprila i početkom m a j a koncentrisana u Crnoj Gori na dijelu između Pljevalja. Prva proleterska divizija bila je orijentisana prema Bijelom Polju i štitila je lijevo krilo grupe od Prijepolja i Pljevalja. Naročito je bio snažan pokret u južnoj Srbiji. Bijelog Polja. poslije dolaska Glavne operativne grupe sa Vrhovnim štabom. Jugoslavija 1941—1945. str. Na njenoj teritoriji osnovano je pet divizija NOVJ. korpus. Kolašina. 1969. U n j o j su djejstvovali šest partizanskih odreda. U Makedoniji je početkom marta formiran novi Centralni komitet KP za Makedoniju.

a kasnije i Berane. bio izložen udarima saveznika. 4 Oslobođenjem te teritorije bila bi stvorena povoljna operacijska osnova * »Kominterna. istočnobosanska i 1. . ali su jedva uspjeli da zaustave brzo nadiranje Crvene armije na liniji Lenjingrad — Orel — Kursk. stvorena objedinjavanjem komunističkih i drugih partija. Stab je ocijenio situaciju u Jugoslaviji kao vrlo povoljnu. a 2. knj. Mateševo i Andrijevicu i izbije na Čakor. održano je 8. Poslije staljingradske bitke njemačke trupe su izbačene iz velikog dijela Ukrajine i odbačene stotine kilometara na zapad. proleterska divizija zauzme Bijelo Polje. Glavnina Glavne operativne grupe bila je spremna za prodor preko Lima. 4. Na istočnom frontu i u sjevernoj Africi Nijemci i Italijani doživljavali su nove poraze. snage sila osovine su konstatno opadale. prema Foči i Goraždu.* To je bio rezultat n j e n e ocjene »da bi rešavanje zadataka radničkog pokreta u svakoj pojedinoj zemlji pomoću snaga bilo kojeg centra naišlo na nepremostive teškoće«. 588. U takvoj opštoj vojnoj i političkoj situaciji na velikim svjetskim ratištima. bez dva bataljona.brigada. U sjevernoj Africi njemačko-italijanska armija je 12. 3 Bio je to potez koji je tada prvenstveno doprinosio učvršćenju antihitlerovske koalicije. od Gibraltara do Egejskog mora. Zavajita i Šćepan-Polja. a na savjetovanju je utvrđen i plan daljeg nastupanja Glavne operativne grupe. proleterska divizija Bioče. Strategijska inicijativa je nepovratno prešla na stranu Crvene armije. 6. m a j a u Kruševu savjetovanje u Vrhovnom štabu. jednog od osnovnih elemanata pobjede nad fašizmom. koji su mogli da biraju gdje da ih nanose na tom frontu širokom 2 000 km. Zapadni saveznici su ocijenili raspuštanje Kominterne kao izraziti gest Sovjetskog Saveza za boljom saradnjom sa njima. Vojna enciklopedija. Prevlast saveznika u vazduhu i razorna bombardovanja njihove avijacije učinila su da Nijemci počinju osjećati neposredne strahote rata i u vlastitoj zemlji. uspostavljanju diktature proletarijata i međunarodne sovjetske republike radi potpunog odstranjenja klasa i za ostvarenje socijalizma — prvog stadijuma komunističkog društva« — (Iz Statuta Kominterne). a zatim da obje divizije oslobode Mojkovac i Kolašin. Hitler se nadao da će u ljetnoj k a m p a n j i Nijemci postići veći uspjeh. Odlučeno je da 1. u borbi protiv fašizma. Centralna bolnica je bila u rejonu Čelebića. Iz teksta zvaničnog saopštenja o raspuštanju Kominterne. uključujući i jugoslovensko. Tada je cijeli desni bok fašističkih sila. 2 2 3 Kominterna. Komunistička ili Treća internacionala. međunarodna organizacija radničke klase. str. majevička brigada) bila je u zaštitnici. organizacija i grupa radi pripreme zajedničkih akcija proletera raznih zemalja koje teže jedinstvenom cilju — obaranju kapitalizma. Nasuprot narastanju snaga antihitlerovske koalicije. a i da bi. svaka partija mogla da d j e l u j e »u okviru sopstvene države«. I izdanje. Sredinom m a j a raspuštena je Kominterna. m a j a prinuđena da kapitulira.

sa Vrhovnim štabom. gdje je imala velike gubitke. i 4. odmorena i popunjena. legionarska divizija »Tigar«. general Liters. 7. 60. 5 Za tu operaciju angažovane su: 1. proleterska brigada borila se sa tom divizijom kod Travnika i sa njenim manjim dijelovima u završnim operacijama. što bi opasno ugrozilo njemačko krilo fronta na jugoistoku. Komandant njemačkih trupa u Hrvatskoj. prema Nikšiću. f. puk 104. 6/1. i četiri italijanske divizije. njemački komandant za jugoistok predložio je Vrhovnoj komandi da izmijeni plan »Svare«. 369. 724. poznate u nas kao bitka na Sutjesci. f. divizija. u dolini Neretve.za prodor u Srbiju. Poslije toga 1. da je nabaci na planinske masive u predjelu oko donjeg toka Pive i Tare i tu uništi. brže nego ijedna druga ranije preduzimana ofanziva. U toku te borbe njemački komandant jugoistoka fon Lehr razradio je i plan »Svare« (Schwarz). 118. str. fond njemačke dokumentacije. tako da osnovni cilj operacije bude uništenje Glavne operativne grupe. proleterskom brigadom kod Bijelog Polja na početku bitke na Sutjesci. i time zadati težak udarac Narodnooslobodilačkoj vojsci Jugoslavije. 70. koja je potčinjena komandi 118. Za ope* Prva brdska njemačka divizija osnovana je 1936. »Venezia« i »Ferara«. legionarska divizija. 3. sa A-VI I. dva puka bugarske vojske i tri italijanske divizije — »Taurinenze«. godine. Zapovijest komandanta njemačkih trupa u NDH. d. k. 265. . iza leđa. Međutim. lovačka divizija. Došla je u Jugoslaviju aprila 1944. nanoseći joj glavni udar sa istoka. Glavna operativna grupa izbila je u sjevernu Crnu Goru i Sandžak lomeći i uništavajući pred sobom četnike i italijanske jedinice poput valjka i prijetila da svom snagom uskoro udari na vitalne komunikacije pravcem Beograd — Sofija i Beograd — Solun. U rezervi su bile 117. 1. Imala je 18 000 vojnika. Zbornik. bez obzira na to što su im sadjejstvovali u borbama protiv NOVJ. Osnovna operativna ideja njemačkog komandovanja bila je da sa kružne operacijske osnovice Foča — Goražde — Pljevlja — Prijepolje — Bijelo Polje — Kolašin — Podgorica — Nikšić — Gacko — Kalinovik steže i stješnjava Glavnu operativnu grupu. knj. godine. kojemu je povjereno rukovođenje operacijama. knj. XII. 178 — napomena 3. t. Zbornik. Pripremljena je za relativno kratko vrijeme. 3a. pješadijski i artiljerijski puk. u Sarajevu. Njena prva borba u Jugoslaviji je sudar sa 1. Djejstva tih divizija štitila bi Drinska operativna grupa. u slučaju otvaranja drugog fronta na Balkanu. Sačinjavali su je 98. II. 347. brdska divizija* koja je preko Bugarske došla sa Istočnog fronta. SS divizija »Princ Eugen«. d. 9. i 3. lovačka brigada NDH. koji je predviđao razoružanje četnika u Hercegovini. ocjenjujući ih kao potencijalne neprijatelje. njemačka divizija. njemačke divizije. Ratovala je na Istočnom frontu i stigla do Kavkaza. m a j a zapovijest o pripremi i izvođenju te operacije. i 99. t. str. kad je Glavna operativna grupa izbila na Lim. 7. i k. a razoružanje četnika da se izvede uzgredno. izdao je 6. d. 373. d. prema Foči. Za vrijeme bitke na Neretvi njemački komandanti su očekivali da će uništiti Glavnu operativnu grupu. Crnoj Gori i Sandžaku. lovačke divizije. 2. Vraćena je. 5 " 5 Obavještenje Vrhovnog komandanta.

raciju je angažovano 12 avio-eskadrila, sa aerodroma u Sarajevu
i Mostaru. 8 Ranije njemačke posadne divizije reorganizovane su
u lovačke jedinice, popunjene mlađim oficirima i vojnicima i dobro
opremljene. Sve neprijateljske jedinice bile su opremljene i u v j e žbane za borbu na planinskom zemljištu.
Njemačko komandovanje imalo je još jednu veliku prednost:
tačno je znalo raspored jedinica glavne operativne grupe i njihove
namjere. 7 Iz italijanskih izvještaja vidi se da su u toku borbe znali
i za kretanje pojedinih brigada Glavne operativne grupe. 8 Komandant njemačkih trupa u Hrvatskoj znao je, na primjer, da se 12.
m a j a štab 1. divizije nalazio 6 km južno od Sahovića, a štab 2.
divizije 5 km sjeveroistočno od Savnika." Poslije rata je utvrđeno
da su Nijemci otkrili šifru radio-saobraćaja Vrhovnog štaba i to
obilato koristili.
Za razliku od neprijatelja, Vrhovni štab, a samim tim i Glavna
operativna grupa nijesu znali da neprijatelj priprema ofanzivu.
Obavještajna služba bila je veoma slaba. Dobijeno je samo nekoliko podataka o tome da dolaze njemačke jedinice u Prijepolje,
Berane, Sjenicu, Bijelo Polje i Kolašin. Vrhovnom štabu bilo je
poznato da su Foču deblokirale njemačke jedinice, iako je to italijanska okupaciona teritorija. Ali sva ta obavještenja nijesu bila
dovoljna da se zaključi da se radi o novoj velikoj neprijateljskoj
ofanzivi.
Prva proleterska brigada, poslije uspješno izvršene akcije na
cesti Prijepolje — Bijelo Polje, zadržala se dva dana između Bijelog Polja i Brodareva. 10 Brigada se dobro snabdjela puškomitraIjezima, puščanom i minobacačkom municijom, odijelom, vešom i
obućom. Na toj teritoriji ukazale su se velike mogućnosti za mobilizaciju novih boraca. Stanovništvo je bilo ushićeno silinom udara
proleterskih brigada, njihovom jačinom i naoružanjem.
Brigada se užurbano pripremala ze predstojeći, najavljeni prodor u Srbiju. U stroju je 15. m a j a imala 1 230 boraca, od kojih 85
drugarica, a u bolnicama 311 boraca, što znači više nego na dan
osnivanja, a bila je i bolje naoružana, iskusnija i uvježbanija. Masovna hrabrost je u n j o j uobičajena pojava. Nije bilo potrebe da se
diskutuje o povećanju borbenosti. Brigada je bila dostigla visoki
nivo političke svijesti i borbene spremnosti. Svaki n j e n stari borac
već je mogao biti i dobar starješina.
Brigada je imala 84 puškomitraljeza, 24 mašinke i 15 mitraljeza, sa većom količinom municije, 7 lakih minobacača, svaki
« Oslobodilački rat, knj. 1, str. 430—431.
Izvještaj komandanta njemačkih trupa u NDH, Zbornik, t. IV, knj. 13,
d. 179, str. 421. i navedena zapovijest pod 5.
7 Oslobodilački rat, knj. 1, str. 432.
8 Izvještaj italijanskog obavještajnog oficira, Zbornik, t. IV, knj. 14,
d. 116, str. 269.
» Izvještaj komandanta njemačkih trupa u NDH, Zbornik, t. IV, knj. 13,
d. 185, str. 437.

sa po 135 mina, 6 teških bacača sa po 91 minom, 2 protivkolska
topa sa po 77 granata, i mali »pito« sa 64 granate. Po brojnom
stanju, naoružanju i opremi brigada je činila više od 40 posto snage 1. proleterske divizije. 11

Sudar 1. proleterske i njemačke
1. brdske divizije kod Bijelog Polja
Stab 1. divizije naredio je 1. brigadi da posjedne položaje zapadno
i jugozapadno od Bijelog Polja, kako bi pomogla 3. krajiškoj brigadi da već idućeg dana pređe Ravnu Rijeku i razbije četnike
prema Mojkovcu. Noću između 14. i 15. m a j a brigada je izbila na
položaje i zatvorila pravac Bijelo Polje — Sahovići: na desnom krilu
2. bataljonom na području Zari — Pale, prema Slijepač-Mostu, 4.
bataljonom u Cerovu, 6. bataljonom u rejonu Modri do — Oklade
i 3. bataljonom na području Gornjeg Sela, radi kontrole ceste Bijelo
Polje — Brodarevo. Prvi bataljon bio je u selu Pape, u rezervi.
Stab 1. brigade, koji je bio u rejonu Lijeske, naredio je bataljonima:
»Pokret izvršiti odmah kako bi se mogli suprostaviti neprijatelju čiji se pokret iz Bjelog Polja i Mojkovca očekuje. . .
ovih dana neprijatelj vrši koncentraciju u Bjelom Polju i
Mojkovcu. ..«
Ipak je brigada nešto doznala o Njemcima čije su se jedinice koncentrisale u italijanskoj okupacionoj zoni.12
U 4 časa 15. m a j a borbene grupe njemačke 1. brdske divizije
počele su napad sa položaja duž ceste Gostun — Bijelo Polje — Slijepač-Most. 13 Na brigade 1. proleterske divizije napali su ojačani
99. puk, odnosno pukovska borbena grupa »Remold« i dva bataljona
italjanske divizije »Venezija«. 14 Neprijateljske kolone snažno su
podržavali dva diviziona artiljerije, a uskoro se pojavila i avijacija.
Borba se vodila bez prestanka. Najsnažniji udar trpjelo je ljevo krilo
3. brigade, koje je bilo u pokretu radi izvršavanja novih zadataka, i
desno krilo 1. brigade, n a j p r i j e 2, a kasnije 4. i 1. bataljon. U toku
dana svi bataljoni su učestvovali u borbi. Neprijatelj je metodično
i energično nastupao i osvajao kotu po kotu. Borba se vodila na čitavom prostoru od ceste Bijelo Polje—Slijepač-Most do Sahovića. Bataljoni su se izmješali sa neprijateljem tako da je neko
vrijeme bilo teško ocjeniti ko drži koji položaj. Drugi bataljon se u
u Pregled, brojnog stanja i naoružanja 1. proleterske divizije, Zbornik,
t. IV, knj. 13, d. 74. i 75, str. 181. i 182.
is Izvještaj štaba 1. proleterske brigade, A-VII, k. 709, f. 2, d. 9.
Naređenje njemačkog komandanta za jugoistok, Zbornik, t. XII, knj.
3, d. 54, str. 238.
•a Izvještaj njemačkog štaba za vezu, Zbornik, t. IV, knj. 13, d. 204,
str. 471.
Izvještaj 6. iialijanskog korpusa, Zbornik, t. III, knj. 5, d. 177,
str. 367.
14
Zapovijest komandanta 1. brdske njemačke divizije, Zbornik, t. XII,
knj. 3, d. 64, str. 279. i 68, str. 298.

jednom trenutku našao iza leđa neprijatelju. Komandant 1. divizije upozorio je štabove 1. proleterske i 3. krajiške brigade da u
takvim složenim situacijama treba »doneti jasnu i prostu odluku«, 15
da bi je bataljoni lakše i brže izvršili.
Brojna i tehnička nadmoćnost njemačke divizije došla je do
izražaja, i do k r a j a dana njene kolone su prešle cestu Slijepač—
Most — Sahovići i dostigle liniju Rudine — Sokolovići — Obod.
P r e m a žestini borbe moglo se naslutiti da su to prve m u n j e koje
nagovještavaju dolazak oluje, odnosno početak nove ofanzive. Stab
1. proleterske divizije, iako je sudar bio silovit, pretpostavljao je da
neprijateljske snage nijesu suviše jake i naredio je 1. i 3. brigadi da
u toku noći odbace neprijatelja na polazne položaje i stvore uslove
za planirani prodor ka Limu. Napad su izvršili dijelovi 3. krajiške
brigade i 2. bataljon 1. proleterske. Nijemci su se uporno branili i
protivnapad nije uspeo.
Jedinice njemačke 1. brdske divizije, podržane artiljerijom i
avijacijom, zauzele su Sahoviće 16. m a j a i utvrđivale položaje na
dostignutoj liniji. U isto vrijeme izvršile su snažniji napad i na 2.
proletersku diviziju i potisle je. i c
Vrhovni štab je još uvijek smatrao da se ne radi o većim
neprijatelj e vim operacijama i naredio je 16. m a j a 1. i 2. proleterskoj
diviziji da izvrše planirani zadatak, tj. da 2. divizija oslobodi Kolašin,
a 1. divizija da ovlada komunikacijom Slijepač-Most—Ribarevina. 17 Razumljivo, to n a r e đ e n j e je ostalo neizvršeno, zato što je
neprijatelj bio neuporedivo jači nego se pretpostavljalo, a imao je i
inicijativu koju nije dozvolio da mu se oduzme. Toga dana su se
pojavili i neprijateljevi tenkovi cestom Kolašin — Maj kovač — Slijepač-Most. Prva brdska divizija upotrebila je sve rodove vojske,
dobro organizovala sadjejstvo, i poslije odbijanja protivnapada
nastavila da potiskuje 1. i 2. proletersku diviziju.
Na sektoru 1. proleterske divizije, na istočnim padinama planine
Burenj, razvila se 17. m a j a do tada rijetko viđena borba. Neprijateljeva avijacija n a j p r i j e je izviđala, zatim bombardovala položaje 1.
i 3. brigade, a potom, kada je krenula pješadija, bombardovala je i
mitraljirala sve prilazne puteve ka položajima. Neprijateljeve haubice sa položaja kod Slijepač-Mosta neprekidno su tukle položaje 1.
i 3. brigade. Tenkovi su se kretali cestom i sa isturenih mjesta
vatrom podržavali pješadiju. Poslije takve pripreme krenula je pješadija. Mitraljezi, puškomitraljezi i minobacači 1. proleterske oglasili
su se kao da su iz zemlje iznikli. Streljački stroj 1. brdske divizije
morao je n a j p r i j e da se zaustavi, prilegne , a onda i da ustukne.
Njemačka 1. brdska divizija, koja se hvalila da je pobola kukasti
krst na Elbrus, najviši v r h Kavkaza, osjetila je šta znači sudar sa 1.
proleterskim brigadom. Njen komandant napisao je u izvještaju:
15
Naređenje Štaba 1. proleterske divizije, Zbornik, t. IV, knj. 13, d. 73,
str. 179.
i« Izvještaj njemačke 1. brdske divizije, Zbornik, t. IV, knj. 13, d. 218,
str. 508; 219, str. 510. i Zbornik, t. XII, knj. 3, d. 67, str. 296.

»Neprijatelj se žilavo i ogorčeno brani.« 18 posmatrajući t a j strašni
sudar, komandant 1. bataljona, Savo Burić, koji je i u najtežim
trenucima bio poslovično hladnokrvan i volio da se našali, doviknuo
je komandantu 2. bataljona, Božu Božoviću: »Ovo ti je, Božo, planska vatra«, kao da to objašnjava na času nastave.
No, opet su nadvladali tehnika, brojnost i snaga. Prva brigada
se morala povući i prepustiti neprijatelju položaje B u r e n j — C e r i
druge. Poginulo je 16 boraca. Teško je r a n j e n u nogu proslavljeni
mitraljezac 2. bataljona, Bojo Prelević. Ni dok su mu r a n u previjali,
nije prestao da obasipa neprijatelja rafalima iz svoga mitraljeza.
Proglašen je za narodnog heroja.
Komandant 1. proleterske divizije već treći dan je posmatrao
kako njegova divizija vodi teške borbe. On je 17. m a j a u 9,15
časova poslao depešu Vrhovnom komandantu. . . »neprijateljska
akcija ima karakter ofanzive«. 19 To je prva direktna informacija
Vrhovnom štabu da se radi o novoj ofanzivi. Stab divizije u isto
vrijeme moli Vrhovni štab za dozvolu da odljepi jedinice divizije
od tako jakog neprijatelja, izbjegne silinu njegovih udaraca i mogućnost da nabaci snage divizije u kanjon rijeke Tare, kao i da omogući diviziji da zauzme povoljnije položaje za odbranu.
Vrhovni komandant je odobrio 1. i 2. proleterskoj diviziji da
se povuku i zauzmu povoljnije odbrambene položaje. Noću između
18. i 19. m a j a 1. divizija se odlijepila od neprijatelja — 3. krajiška
i 3. sandžačka brigada posjele su položaje u rejonu planane Kovač,
a 1. proleterska je upućena u sela Vrulje i Maoče, kao divizijska
rezerva.

Pokušaj proboja iz obruča prema Foči
Bilo je već jasno da se radi o novoj velikoj neprijateljskoj ofanzivi.
Pojava jakih njemačkih snaga, uz podršku avijacije i tenkova, i to
na italijanskoj okupacionoj teritoriji, svakako je upozoravala da se
radi o značajnim operacijama. A kada je 19. m a j a stiglo naređenje
Vrhovnog štaba:
»Odmah u toku noći krenite 1. brigadu pravcem Celebić — Zavajit — Bunovi, gdje će stupiti u vezu sa štabom Drinske grupe.
Izvršenju ovog naređenja pristupite odmah«, 20
komandantima i političkim komesarima nije bilo teško da borcima
objasne da je opet u pitanju teška situacija, i da 1. brigada mora
opet na dugi marš, da što prije stigne tamo gdje je očekuju nove
velike borbe. Štab brigade naredio je da se odmah krene pravcem
Potpeče—Kakmuži—Meljak—Popov Do—Celebić i da se u toku
i8 Zapovijest komandanta njemačke 1. brdske divizije, Zbornik, t. XII,
knj. 3, d. 70, str. 302.
i» Izvještaj štaba 1. proleterske divizije, A-VII, k. 706, f. 15, d. 1. —
depeša 24.
so Naređenje Vrhovnog štaba, Zbornik, t. II, knj. 9, d. 200, str. 273.

marša, dugog blizu 80 km, bataljoni odmore u šumama oko Meljaka
i Šljuke, ali samo toliko da se skuva nešto hrane. 2 1 Teško je bilo, a
teže se naslućivalo, ali su borci mogli sve lakše izdržati kaga su
znali šta se od n j i h traži. Borbeni moral raste sa spoznajom cilja
akcije.
Umjesto predaha poslije trodnevnih borbi sa njemačkom 1.
brdskom divizijom, brigada je odmah krenula na dugi marš, da
bude prethodnica tamo gdje se u tom trenutku nalazila zaštitnica
Glavne operativne grupe. Bataljoni su formirali odjeljenja i grupe
za borbu protiv neprijateljeve avijacije i maršovali d a n j u i noću.
Neprijateljska borbena grupa, ojačani 750. puk 118. njemačke
divizije i 13. puk 4. lovačke brigade NDH, sa dva puka artiljerije,
napala je sa fočanskog mostobrana Drinsku operativnu grupu. Sa
tih položaja u Vrhovni štab su dolazila zabrinjavajuća obavještenja
od komandanta 2. proleterske brigade, Ljubodraga Đurića. Neprijatelj je direktno prijetio da sa tog pravca ugrozi i Centralnu
bolnicu i sve snage Glavne operativne grupe. Vrhovni štab je uputio
1. proletersku brigadu da pomogne Drinskoj operativnoj grupi u
spriječavanju n a d i r a n j a neprijatelja ka Tari.
Celo kolone 1. proleterske brigade izbilo je ka tr. 1149, iznad
Čelebića, k r a j e m dana 21. maja. U t r e n u t k u kad se pojavila 1.
proleterska brigada, 13. pješadijski puk 4. lovačke brigade NDH
potiskivao je iz sela Borja 1. majevičku brigadu i već je bio zarobio
n j e n u komoru i dio bolnice. T a j puk je, prema naređenju komandanta 118. njemačke divizije, imao zadatak da do noći zauzme Celebić.
Prva proleterska je sa marša stupila u borbu. Nastala je prava
trka uz s t r m u stranu od Rijeke do Celebića. Trčali su proleteri,
pod punom ratnofn spremom, sa prijeđenih 80 km puta samo da
što prije stignu, pomognu Majevičkoj brigadi i oslobode zarobljene
ranjenike. Prvi bataljon napadao je frontalno prema Borju, 2. je
hitao lijevo, u obuhvat neprijateljevog boka, u pravcu Ilijine glave,
a 6. je izvršio desni obuhvat, u pravcu Ječmeništa. Štab brigade je
naredio da pristigli 1, 2. i 6. bataljon grupišu svoje minobacače i
koncentričnom vatrom t u k u neprijatelja. Ohrabreni, dijelovi 1.
majevičke i 6. istočnobosanske brigade jurišali su zajedno sa
proleterima.
U prvom sukobu u 19,30 časova neprijatelj je zaustavljen i vraćen
nešto unatrag. U Borju su oslobođene bolnica i komora. Neprijatelj
još nije bio pobio zarobljene borce i ranjenike. Bili su srećni. U m j e sto sigurne smrti, došli su drugovi, spasili ih. Ranjenici su pozdravjali borce sa : »Zdravo drugovi proleteri« i »2 i vela 1. proleterska«.
To je bila prekrasna drugarska zahvalnost i najljepša nagrada
borcima 1. proleterske za napore koje su učinili.
Žestoka borba razvila se u 21 čas, kada su izvršili obuhvate
2. i 6. bataljon. Komandant 13. puka domobrana u svom izvještaju
najslikovitije opisuje tu borbu:
»Partizani su gađali iz minobacača u s a l v a m a . . . neprijatelj je
izvršio jak vatreni napad iz svih svojih teških oruđa i prešao u

Bitka

na

Sutjesci.

protivnapad. Domobrani su bili obuzeti strahom i pohrlili izbezumljeni n a z a d . . . osobno sa puškom u ruci pokušao sam spriječiti panično bjekstvo i zaposjesti prihvatni položaj. Teškom
mukom uspjelo mi je silom zadržati 20 domobrana.« 22
Taj p u k 4. lovačke brigade bio je potpuno razbijen. Komandant puka
se žalio što vazduhoplovstvo nije otkrilo dolazak novih snaga ka
Celebiću. P u k nije uspio da se zadrži na prihvatnim položajima. Oko
ponoći štab 1. brigade ubacio je u borbu i 3. bataljon. Bataljoni
6. istočnobosanske i 1. majevičke brigade, poneseni energičnim
nastupanjem proletera, uporedo sa n j i m a kidisali su na neprijatelja. Razbijeni domobrani su bježali ka Trovrhu, gdje su se
zaustavili i organizovali odbranu. U pomoć im je pristigao i
jedan bataljon 7. puka 4. lovačke brigade. Artiljerijske baterije
domobrana približene su na 3 km od Trovrha i otvorile snažnu
vatru.
Treći i 6. bataljon i glavnina 1. majevičke i 6. istočnobosanske
brigade napali su neprijatelja na Trovrhu u zoru 22. m a j a . Oko
podne napad je obnovljen i neprijatelj je p r o t j e r a n sa Trovrha, uz
velike gubitke. Sesti bataljon i dijelovi 6. istočnobosanske brigade,
koji su napadali pravcem Kušlat—Vijenac—Trovrh, naišli su na
duboku jarugu potoka Čukavec i nijesu mogli goniti neprijatelja ka
Kumiću. Treći bataljon i dijelovi Majevičke brigade pokušali su gonjenje, ali nijesu za to imali snage. Treći bataljon je bio znatno prorijeđen, uslijed gubitaka i dosta velikog broja oboljelih od tifusa.
Prva majevička brigada takođe n i j e imala dovoljno snage za
gonjenje.
Neprijatelj se pribrao na Kumiću i uz snažnu podršku artiljerije izvršio je protivnapad. Pred noć je uspio da zbaci snage 3. i 6.
bataljona n a j p r i j e sa Trovrha, a zatim sa Vijenca. Toga dana u rejonu Trovrha neprijatelj je ispalio na ta dva bataljona 112 granata iz
brdskih topova i 19 granata iz haubica. Međutim, nije imao smjelosti da ih goni. Naprotiv, u toku noći povukao se na Trovrh i užurbano
organizovao odbranu. Partizanske snage su zanoćile u šumama
Korlata."
U međuvremenu, dok je 1. proleterska žurila prema Foči, V r h ovni štab je ocijenio da je neprijatelj izvršio okruženje Glavne operativne grupe. Vrhovni štab je smatrao da se u tako nastaloj situaciji
ne može sa jedinicama probiti prema Srbiji, zbog jakih neprijateljskih snaga na tom pravcu i neizvjesnosti koje bi Glavnu operativnu
grupu očekivale na tom terenu. Proboj na jug, u Crnu Goru ili ka
Albaniji, nije dolazio u obzir, j e r t a j pravac nije nudio ni vojničke,
ni političke, ni ekonomske uslove za dejstvo Glavne operativne grupe. Preostajala je jedina mogućnost da se proboj izvrši na sjever ili
na zapad. Vrhovni štab se odlučio za proboj preko Drine, južno od
Foče, jer je t a j pravac bio najkraći, na n j e m u je bila najjača kon22 Bojna relacija 13. pukovnije, Zbornik, t.
804—815.

IV, knj. 13, d. 313, str.

centraci]a partizanskih snaga, a poslije prelaska Drine otvarale su se
velike mogućnosti za manevar sa njima. 2 4
U duhu te zamisli Vrhovni štab je 21. m a j a naredio štabu 1.
proleterske divizije da n a j h i t n i j e krene ka Celebiću sa 3. krajiškom
brigadom i razbije neprijateljske snage koje n a s t u p a j u od Foče, odbije ih što dalje na sjever, forsira Drinu, organizuje mostobran na
njenoj lijevoj obali i, po mogućnosti, zauzme Foču. Za komandanta
Drinske operativne grupe određen je komandant 1. proleterske divizije Koča Popović. 25
Komandant Drinske operativne grupe odmah je organizovao
napad. Bataljone 2. proleterske brigade orijentisao je niz desnu obalu Drine i da brane prelaz kod Sćepan-Polja. Jednu kolonu: 3. i 6.
bataljona 1. proleterske brigade, 6. istočnobosansku i glavninu 1.
majevičke brigade, uputio je desno, prema Trovrhu, drugu kolonu:
1, 2. 4. bataljon 1. proleterske i dva bataljona 1. majevičke brigade,
lijevo, pravcem Pliješ — Gradina. Treća krajiška brigada, koja je
stigla tek 23. maja, upućena je između prve i druge kolone ka Zečijoj glavi.
Drinska operativna grupa nastojala je svim silama da probije
neprijateljevu odbranu. Desna kolona je četiri puta izbijala do pred
sam Trovrh, ali ga nije mogla zauzeti. J e d a n bataljon 6. istočnobosanske brigade zauzeo je 24. m a j a Bakić. Neprijatelj je dovukao haubice na položaje iza Trovrha, a brdske topove u prve linije odbrane.
Njemačka komanda je pridavala izuzetan značaj tom sektoru. Komandant njemačke 118. divizije izišao je na Trovrh i neposredno
komandovao odbranom. U v r i j e m e kada je 1. majevička zauzela Korče, 3. bataljon nastupao ka Trovrhu, a 6. bataljon i 6. istočnobosanska brigada zauzeli Vijenac, neprijatelju je stiglo pojačanje — Izviđački bataljon iz divizijske rezerve i, preko Čehotine, još jedan
bataljon 7. pješadijskog puka 4. lovačke brigade. Uz snažnu podršku
artiljerije i avijacije neprijatelj je primorao desnu kolonu na povlačenje. Na tu kolonu je ispaljeno 24. i 25. m a j a 1 575 artiljerijskih
granata. 26
Lijeva kolona je takođe izvršila snažan napad. Pred n j o m se
branila ojačana pukovska borbena grupa 118. njemačke divizije (dva
bataljona 750 puka), koju su podržavale artiljerija i avijacija. Lijeva
kolona je uspjela da potisne neprijatelja ka Gradini. Na pomolu je
bio uspjeh, ali se neprijatelj uporno branio. U borbi se pokazalo da
to nije bila stara 718. divizija, kojoj je samo p r o m i j e n j e n broj (sada
118), nego podmlađena, popunjena sa 6 000 novih vojnika, 27 sa sposobnim kadrom i opremljena i uvježbana za borbu na planinskom zemljištu. Nijemci su organizovali odbranu po dubini. Rovove su iskopali
24

V. Terzić, članak, Sutjeska, VIZ, Beograd, 1958, knj. 1, str. 3.
25 Naređenje Vrhovnog komandanta, Zbornik, t. II, knj. 9, d. 211, sto. 289.
2« Stenografske bjeleške, A-VII, k. 1985, f. 2, d. 8.
T. Parezanović, VIG br. 3/1953.
Bojna relacija 13. pukovnije domobrana, Zbornik, t. IV, knj. 13, d.
304, str. 761—768.

na ivicama šume, u šumi i na zadnjem nagibu brda. Na svim pravcima u šumi postavili su zasjede.

U lijevoj koloni napadali su 1, 2. i 4. bataljon 1. proleterske,
dva bataljona 2. proleterske i dva bataljona Majevičke brigade. Borba
se vodila bez prekida i bila je žestoka. Juriši i protivjuiriši su se smenjivali. Brigade su svim silama nastojale da se probiju p r e m a Foči.
Ali je i neprijatelj ocijenio da će mu propasti čitava ofanziva ako
brigade uspiju u tome. Dolazak 3. krajiške brigade znatno je pojačao
silinu udara lijeve kolone, ali je i neprijatelj takođe brzo reagovao.
Ubacivanjem rezerve p r e m a desnoj koloni i potiskivanje te kolone
ugrožavao je i desni bok lijeve kolone. Njegova artiljerija neprekidno
je dejstvovala. Komandant 118. njemačke divizije ubacio je poslednje
rezerve prema lijevoj koloni, alarmnu četu. Haubice iz rejona
Foče i brdski topovi i minobacači pojačali su vatru. Avioni su
bili stalno iznad glava proletera, sipali bombe i mitraljirali.
Borbe na Zlatnom boru i prema Gradini mogu se ubrojiti
u najteže borbe koje je 1. proleterska brigada vodila. Evo kako
je te borbe vidio jedan komandir čete 4. bataljona:
»Na Zlatnom boru bila se strašna borba, jedna od najtežih.
Njemački položaji bili su udaljeni od naših svega pedesetak
koraka. Jedni drugima smo hvatali bačene bombe i vraćali
ih nazad. Rasprskavale su se u vazduhu. Otimali smo se
za svaku bukvu. Smjenjivali su se juriši i protivjuriši«. 2 8
Brigada je imala znatne gubitke. Poginuli su: Zivan Maričić, komandant 4. bataljona,* Jovo Radulović, komandir 2. čete 1. bataljona,
Vujadin Zogović, komandir voda 1. bataljona, Rade Miličević, politički komesar rudarske čete 4. bataljona (sva četvorica su proglašeni za narodne heroje), zatim hrabri Vojo Kadijević, iz 1.
bataljona, koji je veslao u prvoj sandolini pri prelasku Drine,
komandir i politički komesar 1. čete 2. bataljona, Vlado Ljumović
i Petar Matović, Vaso Carapić, komandir voda 2. bataljona i
mnogi drugi. 29
U toku borbe sa Drinskom operativnom grupom njemački komandant je naredio 369. diviziji da pređe rijeku Ćehotinu i nastupa
u pravcu Čelebića, u pozadinu snaga koje n a p a d a j u ka Foči. Dijelovi
369. divizije 24. m a j a potisli su 3. dalmatinsku brigadu i priješli kod
sela Gradac na lijevu obalu Ćehotine. Komandant 1. divizije uvidio
je da je neprijatelj na pravcu napada Drinske operativne grupe veoma j a k dobro organizovan za odbranu. Obje kolone su imale znatne
gubitke, a naročito lijeva, koja je napadala na pravcu glavnog uda* Zivan Maričić je bio teško ranjen i poginuo je poslije nekoliko dana
u Centralnoj bolnici.
28

M. Simović, članak, »Prva proleterska«, knj. 2, str. 261.
« Oslobodilački rat, knj. 1, str. 435—443.
V. Terzić, Sutješka, knj. 1, str. 16—23.
M. Dugalić, Z. Mihailović, P. Bogunović, B. Sevo i M. Simović, članci,
»Prva proleterska«, knj. 2, str. 264—272.
Izvještaj komandanta njemačkih trupa u NDH, Zbornik, t. II, knj. 9,
— II deo, d. 14, str. 454.
Izvještaj njemačkog štaba za vezu, Zbornik, t. IV, knj. 13, d. 251,
str. 607. i 253, str. 610.
2

ra. Pojava dijelova 369. divizije ugrozila je bok i pozadinu Drinske
operativne grupe i zaprijetila da grupu odsiječe i napadne s leđa.
U takvoj situaciji komandant 1. divizije odustao je od daljeg napada
i 25. m a j a naredio jedinicama da se povuku i zauzmu položaje na
padinama planine Ljubišnje. P r e m a 369. diviziji, u pravcu Gradaca,
uputio je 3. krajišku brigadu. 30
Neprijatelj je sa Trovrha odmah zatim prešao u napad sa četiri
kolone. Zemljište mu je omogućavalo da se kreće u više napadnih
kolona. Nije napadao od Gradine, čak je povukao jedince sa n j e
i hitno ih prebacio preko Foče u dolinu Sutjeske. 3 1 Za snage Drinske
operativne grupe bila je povoljna okolnost što je 26. i 27. m a j a
stalno padala kiša. Niski oblaci i magla onemogućavali su neprijatelj evoj avijaciji da bude aktivnija, što bi 1. proleterskoj znatno
otežalo situaciju, j e r su gotovo svi n j e n i položaji bili na otkrivenim,
nepošumljenim uzvišenjima. Brigada je uspjela tri dana da usporava nastupanje neprijatelja.
Vrhovni komandant je bio veoma nezadovoljan zbog neuspjelog pokušaja proboja kod Foče. Oštro je zamjerio komandantu 1.
proleterske divizije zbog povlačenja i pozvao ga u Vrhovni štab u
Zabljak. 32
Probiti ise kod Foče bilo je teško, j e r su se na tom pravcu
nalazile jake neprijateljske snage — glavnina 118. njemačke divizije, 4. lovačka brigada NDH, artiljerijski puk i četa tenkova, kao
i 369. divizija na desnoj obali Ćehotine. Zatim, ispred Drinske operativne grupe nalazla se jaka prirodna prepreka, rijeka Drina, za
koju je 1. proleterska znala kako se teško prelazi, i utvrđeni garnizon u Foči, koji 2. divizija nije mogla zauzeti u toku duge opsade
u aprilu mjesecu, iako ga je branio samo italijanski bataljon
»Aosta«. Ukoliko bi neki dijelovi i uspjeli da p r e đ u Drinu, neprijateljeva artiljerija i avijacija bi mogle brzo uništiti mjesto prelaza.
Sem toga, prostor između Drine i Ćehotine prilično je uzak, nepodesan za manevar po frontu, kanalisan na dva otkrivena pravca
na koja bi, u slučaju proboja, bilo neminovno gr upisati snage
i izložiti ih dejstvu neprijateljske avijacije.
Vrhovni štab je naredio 1. proleterskoj diviziji da organizuje
odbranu mostobrana na Tari kod Uzlupa. Stab divizije n a r e đ u j e
28. maja, u 15,30 časova 1. proleterskoj brigadi da »po svaku cijenu
osigura prijelaz 6. istočnobosanskoj brigadi preko Tare«, a potom
da se i sama prebaci preko rijeke. Ukoliko ne uspije da se prebaci
kod Uzlupa, neka se povlači uzvodno uz Taru i pređe rijeku kod
Tepaea. 33 Situacija je bila kritična, ali brigada je, uprkos žestokih
napada neprijatelja, uspjela da do predviđenog vremena zadrži mo30
Izvještaj njemačkog
str. 645.
Naređenje štaba 1.
122, str. 282—284.
si Naređenje štaba 1.
122, str. 282—284.
32 Naređenje Vrhovnog

štaba za vezu, Zbornik, t. IV, knj. 13, d. 262,
proleterske divizije, Zbornik, t.

IV, knj.

13, d.

proleterske divizije, Zbornik, t. IV, knj.

13, d.

komandanta, Zbornik, t. II, knj. 9, d. 220, str. 301.

stobran i omogući prelaz svih jedinica preko Uzlupa na lijevu
obalu Tare, Treći bataljon je bio posljednja zaštitnica. Uspješno
je manevrisao i dočekao neprijatelja n a j p r i j e na Ilijinoj Glavi, tr.
1124, a zatim u selu Hoćevu, a na položajima na V. Ravni odbranom
bez uzmaka sačuvao je mostobran. 34 Jedino se 4. bataljon nije prebacio preko Tare kod Uzlupa. On je obezbjeđivao bok 3. dalmatinske
brigade i bolnicu i morao se povući uzvodno od Tare, pa je kod
Tepaca prešao na lijevu obalu.
Umorna, desetkovana i gladna brigada spustila se u kanjon
Tare, a zatim popela na obronke Pivske planine i ponovo se spustila
u kanjon Pive, kod Kruševa, gdje je prešla rijeku. Žičani most,
primitivno građen, sa slabo zategnutim žicama, klatio se i podrhtavao. Neprijateljeva artiljerija ga je stalno gađala i na kraju,
uništila. Posljednji dijelovi brigade prešli su rijeku gumenim čamcima. Brigada se zatim pela uz Vučevo. To je n a j s t r m i j a staza kojom
se kolona može kretati, strmina gotovo kao da se čovjek penje uz
merdevine. Kolona se sporo kretala. Slabiji su zaostajali. Počivalo
se na svakih 100 do 200 m. Kasno poslije podne čelo kolone izbilo
je na Vučevo. Baš u to vrijeme 1. majevička brigada povlačila se
pred dijelovima njemačkog 1. bataljona 738. puka 118. divizije,
koji su izbili na visoravan s namjerom da ovladaju platoom Vučeva.
U tom t r e n u t k u to je bio najvažniji položaj za obje strane. Od boraca
1. i 2. bataljona, koji su već bili izišli na plato Vučeva, organizovana
je jaka četa, da pomogne 1. majevičkoj i 6. istočnobosanskoj brigadi
u napadu na Nijemce. Neprijatelj je razbijen i n a t j e r a n u bjekstvo.
Mnogi neprijateljski vojnici skakali su niz strme stijene Vučeva,
nadajući se da će tamo naći spas. 35 Plato Vučeva bio je obezbijeđen
za koncentraciju partizanskih snaga za dejstva ka dolini Sutjeske.

Borbe u dolini Sutjeske
Poslije neuspjelog pokušaja proboja kod Foče, Vrhovni štab je
odlučio da se proboj izvrši preko Vučeva, Sutjeske i Zelengore.3®
Da bi se to ostvarilo prvo su grupisane jedinice 1. i 2. proleterske
divizije na Vučevu i ka dolini Sutjeske. Prva proleterska divizija,
sa 3. krajiškom brigadom, branila je prelaze preko Tare i Drine,
a sa 1. proleterskom brigadom sprječavala prodor neprijatelja na
liniji Mratinje — Trnovačko jezero — Suha, što je trebalo da omogući koncentraciju ostalih snaga.
Poslije izbijanja na plato Vučeva, 1. brigada je, prema dobijenom naređenju, uputila 2. bataljon u Mratinje, 3. ka Trnovačkom
34 Stenografske bjeleške, A-VII, k. 1985, f. 2, d. 8.
T. Parezanović, VIG br. 3/1953.
35 Izvod iz dnevnika komandanta 2. proleterske brigade, Zbornik, t. IV,
knj. 14, d. 108, str. 237—255.
P. Kosorić, članak, Sutjeska, knj. 1, str. 273.
Izvještaj komandanta 118. njemačke divizije, Zbornik, t. XII, knj. 3,
d. 92, str. 372.

zatvorili široke prostore i ostavljeno im je da samostalno d j e j s t v u j u u duhu opšteg zadatka. i kada je najteže. a nije nužno za borbu. mada se jedinice nijesu dugo zadržavale na n j e m u . četne i bataljonske konferencije. a neprijateljeva avijacija neprekidno je izviđala i bombardovala uočene ciljeve i položaje. gladni i umorni borci. gubicima i gladi. Ostavljeni su rezervni puškomitraljezi i mitraljezi. gdje je i ljeti hladno. Na Vučevu. Trebalo se samo dogovoriti i pripremiti svakog borca da bude spreman za najteže napore i iskušenja pri izvršavanju predstojećih zadataka. bataljona. koje im je pomoglo da se odbrane od njega. Sve jedinice Glavne operativne grupe vodile su teške bojeve na svim pravcima. na Suhu. Ta istina da se. Komandant 1. U svim jedinicama su održani kratki partijski sastanci. komandira i političkih komesara su popunjena. Stradale su i mnoge knjige. Najzad. ka Vučevu. zamotao »Kapital« i sakrio ga u rupu ispod jednog kamena. Još teže su se osjećali borci koji su ostavljali i sakrivali oružje. predložio . Ali je i tada bio ubjeđen da će se jedinice probiti i da će mu »Kapital« opet biti potreban. svega što i n a j m a n j e opterećuje borca. iz torbica je izbacivano doslovno sve. bačeni su prekobrojni okviri za puškomitraljeze. a onda posmatrao sve naokolo da bi pronašao »orijentire« prema kojima će ga kasnije pronaći. na Vučevu. sandžačke brigade. preko Mratinja. Ostavljali su oružje kojim su tukli neprijatelja. Postavljeni su i novi komandanti 1. Objašnjenja i razgovori bili su puni optimizma. a Moma Stanojlović za zamjenika komandanta 3. sa kojim su v j e r n o drugovali. u b j e đ e n j a i čvrste volje da se u s t r a j e i uspije.jezeru. na platou od preko 1 500 m nadmorske visine. naporima. a 4. Situacija je bila jasna. proleterske divizije. bataljonu borac Radomir Božović nosio je p r v u knjigu Marksovog »Kapitala« još od Kotor-Varoša. vrijeme je iskorišćeno za njihovo sređivanje poslije neprekidnih petnaestodnevnih borbi i marševa. Dugo se kolebao da li da je ostavi. Niko se n i j e smijao tom njegovom postupku. Lica su im bila tužna. I mnogi drugi su isto tako mislili. Svuda okolo čule su se borbe. a više o onome što predstoji. U 2. i 3. šalovi i slično. okruženi neprijateljskim snagama. Za razliku od ranije održavanih sličnih sastanaka m a n j e se govorilo o proteklim borbama. teško od knjige odvojiti među proleterima se uvijek potvrđivala. Sastavni dio priprema za dalje borbe bilo je i rasterećenje jedinice od svih suvišnih predmeta. Ipak su se tu. Bataljoni su raspoređeni. crnogorske. čak i rezervni veš. Mjesta poginulih komandanata. poslije sastanaka i konferencija uhvatili u kolo i zapjevali! Ta pjesma na Vučevu bila je veliko o h r a b r e n j e i za one u kojima je bilo makar i malo straha od neizvjesnosti. j e r je Savo Burić tih dana upućen za komandanta 5. Prvi bataljon je bio u rezervi na Mrkalj kolibama. kao na sahrani dragog prijatelja. Teško da su ikada u životu tako i toliko žalili za nečim dragim. Zatvorio je rupu pločom. na putu od Tepaca. kad je uvidio da to mora učiniti uzeo je iz torbe rezervnu košulju. poslije teških borbi oko Foče procjenjujući da je neprijatelj veoma jak i uporan. a 6.

f. j u n a na Borovno su napali dva bataljona 1. čiji je zadatak bio da razbiju neprijatelja u zahvatu od Popovog Mosta do Tjentišta i izvrše prodor prema Vrbnici. važno uzvišenje na putu Dragoš-sedlo — Popov Most. 451. Zbornik. Komandant 2. 381. 7. k. knj. Vrhovnom štabu se u već tako ozbiljnoj situaciji. d. II. 1. da tamo smijeni bataljon 2. 10. str. i 31. sjeverno od Čemerna. A-VII. t. proleterske divizije. Čitav prostor na Borovnu zasule su artiljerijske granate pa su 2. Međutim. 28. njemačke divizije. proleterske brigade u dolinu Sutjeske. u pomoć 2. Prema Sutjesci je uputio 2. Pokazalo se da snage upućene u dolinu Sutjeske nijesu dovoljne da razbiju n j e mačku odbranu i naprave prolaz ka Vrbnici. 9. 333. puka da posjedne položaje na n j e m u . Rano u j u t r o 3. istočnobosanska i 1. Oslobodilački rat. proleterske bio je zbacio 1. uz podršku artiljerije. j u n a Vrhovnom štabu da se što prije izvrši proboj iz okruženja preko Graba. 3. ponovo zauzeli. njemačke divizije. 1. i 4. str. knj. i 7. s tim da se grupe probijaju u dva suprotna pravca. 451. juna neprijatelja sa Borovna. XII. i 4. 1.je 1. proleterske brigade. . str. str. proleterske brigade i spriječi prodor neprijatelja niz dolinu Sutjeske. t. 38 Stab 1. 38 Naređenje i obavještenje Vrhovnog štaba. Ni te brigade nijesu uspjele da razbiju jaku odbranu dijelova 734. a 6. Važnost Borovna neprijatelj je dobro procijenio i odmah poslije izbijanja u dolinu Sutjeske poslao je jednu četu 2. Sa Prvom grupom je trebalo da se kreću pokretni ranjenici.31* Uz snažnu podršku artiljerije Nijemci su izvršili protivnapad. krajiška. sa jednom četom iz 2. proleterske: 2. i 2. Četvrti bataljon 2. sa istoka. U jurišu. pod zaštitom magle i kiše. a 4. juna u Mratinju savjetovanje na kome je donijeta odluka da se Glavna operativna grupa podijeli u dvije grupe: Prva: sastavljena od 1. Zbornik. bataljona 734. 2. str. majevička prema Popovom Mostu. istočnobosanskoj i 1. sa sjevera. V. Tada je Vrhovni štab hitno uputio glavninu 1. *o Oslobodilački rat. i 4. bataljon da zauzmu Borovno. 1. koje je zatvaralo prilaz Sutjesci kod Tjentišta." Vrhovni komandant nije usvojio t a j prijedlog pošto su dan ranije 4. majevičkoj brigadi. dalmatinska razbile neprijatelja na B u d n j u i time stvorile uslove da se snage grupišu na Vučevu i izvrši proboj preko Sutjeske ka Zelengori. Sutjeska. poslije neuspjelog pokušaja proboja. knj. hercegovačka i 2. puka 118. bataljon u rejon Suhe. članak. proleterske brigade bio je već uputio 6. divizije. 332. knj. i 738. bataljon bili prinuđeni da se povuku prema šumama na Mitrinu usovu i Dragoš-sedlu. d. njemačkog puka poslao je u pomoć jedinici na Borovnu dvije ojačane čete. Druga proleterska brigada napadala je tog dana na Košur. d. 93. i 250. crnogorska. nametalo kao imperativ da se što prije izvuku iz obruča snage Glavne operativne grupe i bolnica Vrhovni štab i CK K P J obržali su 3. juna bio je vrlo težak. bataljon razbili su Nijemce na Borovnu. 40 Opšti položaj svih snaga glavne operativne grupe već 3. 249. 706. proleterskoj. bataljona 734. Nijemci su ga. Knjiga depeša štaba 1. knj. Terzić. 6. 38 Izvještaj komandanta 118. str. 15. proleterske divizije. i Druga od 3.

proleterske napadali su na Borovno. Mrkalje i Popov Most. Terzić. Pod zaštitom m r a k a trebalo je podići neprijatelju. To je bila žestoka borba. proleterske. koje su međusobno povezane rovovima. brigade. Kultura. . Tri bataljona 1.a sve teške ranjenike trebalo je posakrivati na Pivskoj planini i Durmitoru. bataljon sa 668. proleterska i dijelovi 6. bataljon je bio na desnom krilu. naročito prilaze Borovnu i Košuru. Bataljoni 1. Dnevnik. istočnobosanske i 1. zasuti ga bombama i na juriš zauzeti njegove položaje. i 5. puka duž lijeve obale Sutjeske do njenog ušća u Drinu. artiljerijskim pukom i dva bataljona 750. 1. 4. bataljon 738. U dolini Sutjeske. Sutjeska. bataljon lijevim krilom. F. Odbranu je organizovao po sistemu otpornih tačaka. majevička na Popov Most. sastavljena od 1. prikupila se u dolini Sutjeske da bi se probila prema Vrbnici. majevičke brigade. Njemačka artiljerija je neprekidno tukla. kod Popovog Mosta 1. Slom IV i V ofanzive. četvrti bataljon je nastupao desno. članak. divizija. knj. j u n a razvila se teška borba u dolini Sutjeske. 7. knj. i 3. kišovitom j u t r u . Podjela na grupe izvršena je tako da su snage koje su već bile prešle Pivu otišle u P r v u grupu. Tri bataljona 1. Prva grupa je takođe dobila zadatak da se probija u dva pravca: Prva divizija. str. istočnobosanske napadali su na Košur. 1. 4. krajiške. Kladarin. 2. dostojna velikih protivnika. V. u novom sastavu. a 3. krajiška i 1. već poznatim pravcem. Poslije drugog zauzimanja Borovna neprijatelj je procijenio da je i partizanskim snagama do tog položaja posebno stalo. krajiške. proleterske. pa ga je užurbano utvrđivao za odbranu. 453. 463. 6. Drugi je obuhvatio Borovno sa sjeverne strane. 41 Noću između 4. »Šarce« je postavio na postolja i pričvrstio ih da bi noću mogli da d j e j s t v u j u bez nišanjenja. Zagreb 1956. a onda nastaviti energično ka Sutjesci i Popovom Mostu. 35. Beograd. uz samu rijeku. na Košuru. str. pravcem Suha — Gornje Bare — Konjske vode i dalje na zapad. a 3. Mitraljeska vatra i eksplozije bombi odjekivali su u prohladnom. Dedijer. se probio između Sutjeske i Borovna i napao neprijatelja iz pravca odakle se on tome nije nadao. a 2. 3. sa kojom je išao i Vrhovni štab. nalazio se 3. Drugi bataljon je napadao sa sjeveroistoka. j u n a 1. napadali su na Borovno. str. 3. trebalo je da se probija pravcem Košur — Vrbnica i dalje na sjever. 42 Prva proleterska divizija još u toku dana organizovala je napad svojih jedinica. presjekao telefonske linije koje su ga povezivale sa komandnim mjestom i snažno napao na glavne položaje. Sva automatska oruđa maskirao je i postavio tako da tuku cio prostor ispred rovova. obuhvatao je Borovno sa južne strane. puka držao je Borovno. Đ. bataljan 734. U isto vrijeme 2. 43 ) Prije zore 5. IV i V ofanziva. 1968. Trgo. Bataljoni su pošli u napad. V. Oslobodilački rat. proleterska divizija. puka. Na desnoj obali Sutjeske 2. a one sa desne obale rijeke u Drugu.

Prodor u pravcu Zelengore Drugi neuspješan pokušaj proboja preko Sutjeske zabrinuo je Stab 1. Poginuo je Serif Lojo. 3. Sutjeska. 93. Artiljerija Vrhovnog štaba i 1. Nijemci su se noću između 5. neprijatelj je izdržao u rovovima i zaklonima i žilavo se branio. proglašen za narodnog heroja. 44 Oslobodilački rat. i dalje išla pravcem k. »Prva proleterska«. diskutovali su i »o celishodnosti napada na Košur i potrebi m e n j a n j a pravca nastupanja 1. Božo Hadživuković. majevička brigada uspjele su da potisnu neprijatelja sa desne obale Sutjeske. knj. istočnobosanske. divizije sa položaja kod Dragoš-sedla tukle su Košur dosta neprecizno. divizije kasnije je razradio tu ideju i predložio Vrhovnom komandantu da se divizija probije između Košura i Ozrena do Zelengore. knj. poginulo je 8 boraca. zamjenik komandira voda Omladinske čete. 1. ako se tako mogla nazvati. imali su više srca. str. Na Borovnu su ostale gomile m r t vih Nijemaca i 7 »šaraca« na postoljima. proleterske divizije Koča Popović i Peko Dapčević. 2. njemačke divizije. odakle su osmatrali dolinu Sutjeske. Zbornik. str. miljenica 3. koji su napadali na Košur. 40 P r v a divizija nije uspjela da se probije preko Sutjeske. koja je pokazala pravo herojstvo. 1. 45 Izvještaj borbene grupe »Gertler« 118. plašeći se da idućeg dana ne budu uništeni. njihovog rodnog kraja. Treći bataljon je nastavio da ih goni ka Mrkalju. a onda razvije prodor na sjever. Trebalo je naći novo rješenje. Druga proleterska i dijelovi 6. T. i 6. Božović. Njemu je bilo jasno da na dotadašnji način. 47 Stab 1. 454. VIG br. 48 Vrhovni komandant je odobrio 1. Staza je prolazila kroz gustu šumu. članak. j u n a k mnogih bitaka. 4 4 Iz 2. t. Na Dragoš-sedlu. tu. knj. u toj teškoj borbi. 381. članak. ali je teško stradala i Omladinska četa. juna povukli sa desne obale Sutjeske. XII. bataljona. Parezanović. 676. 47 P. njemačke divizije koja se branila sa utvrđenih položaja. komandanti 1. d. žustrine i smjelosti i u pravoj borbi prsa u prsa uspjeli su da i s t j e r a j u Nijemce iz rovova i zauzmu Borovno. knj. proleterske divizije u cilju zaobilaska Košura«. a samo stotinak metara pri izlazu iz kanjona Sutjeske bila je otkrivena. Dapčević. . 81. Poginulo je ukupno 14 boraca Omladinske čete. komandir voda i drugi.iako već znatno prorijeđeni gubicima u dotadašnjim borbama. izvršili su nekoliko juriša. 1001 — Hrčava. presjecala Usovički potok. ali su svaki put odbijeni. 900—Krekovi— — Milinklade — k. koja je vodila od izlaska iz kanjona Sutjeske. sa prorjeđenim i premorenim brigadama ne može slomiti snažan otpor 118. 3/1953. Neprijatelj je na Košuru bio iskopao duboke rovove i povezao ih saobraćajnicama. 45 Treća krajiška i 1. proleterske divizije. ali nijesu mogle preći na lijevu obalu. str. ispod stijena gromade Lastve. frontalnim napadom. na domaku Foče. str. 40 Isto kao pod 35. i 2. diviziji da se probije stazom. bataljona. L.

P r e m a odluci štaba divizije brigada je maršovala zaobilaznom stazom Dragoš-sedlo — šuma Perućica — Suha. ispriječila se jedna bezimena uzvišica. njemačke divizije. f. Skidali su jednog po jednog kao na vježbalištu. Najzad. Naređenje štaba 1. 709. neprijatelj je nadmudren i iznenađen smjeflošću i odlučnošću partizanskog komandovanja. a 7. k. krajiška brigada i zamijenila 2. proleterskom divizijom prošle kolona Vrhovnog štaba. Nijemci su nastojali da se dolinom Sutjeske probiju i spoje sa jedinicama u rejonu Tjentišta i tako potpuno zatvore obruč oko Glavne operativne grupe. konopima. A-VII. bataljon 2. bataljon. kojom su. Borci su primijetili Nijemce. SS divizije niz dolinu Sutjeske. a onda im pokazali svoje streljačke sposobnosti. Zaustavile su ih zasjede 6. koja je štitila kolonu od mitraljeske vatre. još više ih utvrđivali i očekivali novi napad i tek 9. A kod Suhe je još uvijek bio očuvan trošni mostić. klinovima i drugim. iz šuma ispod Dragoš-sedla. bataljona. Onda su pokušali noću.Prva proleterska brigada krenula je na marš 6. sa strmim i po nekoliko stotina metara visokim stijenama. proleterske. Nijemci su 5. za 1. niti pokušali da presjeku tu životnu stazu. proleterske brigade i spriječi prodor dijelova 7. preko kojeg je brigada i prešla. verući se uz stijene. j u n a se sjetili da presjeku kolonu. 2. pokušala je. Nijemci su n a j p r i j e pokušali da prodru dolinom. proleterske divizije. a i Sutjeska je bila nadošla te teško savladiva. Međutim. odnosno do skretanja na stazu kroz šumu ka Krekovima. put niz Ravno borje bio je suviše strm i mogao je poslužiti samo u k r a j n j o j nuždi. da izbije iza leđa 6. juna. K a n j o n Sutjeske prema Suhi veoma je uzan. proletersku. bataljon svio u kolonu brigade. da smijeni 4. Nijemci su primijetili prolazak kolone i počeli da tuku stazu artiljerijom i minobacačima. Jedino se prvih dana Nijemci nijesu pokrenuli iz rovova na Košuru. 40 Prolaziti odabranom stazom bio je veliki rizik. Još 31. juna stigla je i 7. sve dok ga nije smijenio jedan bataljon 2. onda niz Sutjesku do izlaza iz kanjona. divizija sa oko 600 pokretnih ranjenika. Bataljon im je nanio velike gubitke. čudili se njihovoj upornosti. krčeći p u t bombama. Avioni su u talasima nadlijetali i obasipali šumu bombama. m a j a u rejon Suhe bio je upućen 6. Brigada se mogla spustiti niz Ravno borje i pregaziti Sutjesku. 21. grupa Nijemaca snabdjevena planinskom opremom. sve jedinice Prve grupe. kao i 7. proleterske i 6. Prema neprijatelju su držali obezbjeđenje dijelovi 2. 4. Kada se 6. j e r je bila udaljena m a n j e od 500 m od neprijateljevih rovova na Košuru. u izvještaju priznaje: »Mi smo organizovali kružnu odbranu. juna pokušali opet da se probiju niz Sutjesku. bataljona. Šesti bataljon je izvrsno izvršio t a j važan zadatak.« 50 Tu na tom uzanom prostoru. na najopasnijem mjestu. . juna. Pedantni Nijemci grčevito su držali posjednute položaje. d. Komandant 118. Tu. Bataljon je i tog dana održao svoje položaje. a trebalo je bezobzirno preći u napad. istočnobosanske brigade.

u n j e m u je bilo 8 boraca manje. Noć je provedena u šumi. gotovo isto toliko umorna i gladna. a noću se bez vodiča nije moglo kretati kroz gustu šumu. U početku su se mnogi nećkali. Proglašen je za narodnog heroja. i. j e r već 20 dana spavaju u šumi. proleterske brigade. i ta teška staza imala je neku malu »blagodet«. Odmor je bio neophodan. . Borci su čupali trave i jeli. . juna zastala je i malo se odmorila u dolini Hrčavi. Stari borci su očekivali da će. da obezbjeđuje lijevi bok kolone. Borcima je bilo žao koliba kao da su njihove. 14. Moglo se čuti: ovdje je bila naša koliba. Tada su svi jeli konjsko meso. No. 27. Put od Hrčave do Lučkih koliba dug je nepunih petnaestak kilometara. kad iziđu na Lučke kolibe. proleterske divizije. a 3. kopali kaćune i druge trave. Ratni vihor je opustošio i t a j krasni dio Zelengore. tražili su kisjelicu. Kolona se kretala veoma sporo. stojeći. i 8. Rano 8. kupili sir i kajmak. koji su i prije godinu dana tu jeli 51 Obavještenje štaba d. naslonjeni na pušku. a koje je trebalo zatvoriti i kraće ili duže držati i braniti. Od avionske bombe poginuo je komandant 6.iza 1. Prva brigada bila je prethodnica. Tačno prije godinu dana išla je tim putem. mada je 1. zelenog bukovog lišća. Nije se tome čuditi j e r je bilo mnogo pravaca kojima je neprijatelj napadao. osim 2. knj. mezgru. krajiška brigada na Boščiju glavu i Javorak. pored puta ili pri zastoju kolone. j e r se mnogo puta morala zaustaviti i rastresti prilikom naleta neprijateljevih aviona ili prilikom artiljerijskih bombardovanja. Sada su to bila samo zgarišta. imali nove komandante. Stari borci. 9. 1. Prošle godine tu je bilo nekoliko stotina koliba u koje su nekada dolazili Hercegovci i provodili ljeto. Tu stazu je 1. str. j e r je malo koja brigada tada djejstvovala kao cjelina. ali je visinska razlika više od 1 000 m. bukove kore. Ostali su kod Suhe. poneki su ljuštili bukovu koru tražeći ispod n j e sok priraštaja. j u n a čitava 1 . Tako se dogodilo da su pred odsudnu bitku za proboj svi bataljoni 1. samo što onda neprijatelj nije bio blizu. naložiti vatre i provesti noć pod krovom. Tog dana kolona se veoma sporo kretala. 51 U šumi preko Usovičkog potoka i Krekova u jednoj koloni našla se 7. To je bila povoljna okolnost. U noći između 7. j u n a brigada je krenula uz Katunište prema Lučkim kolibama. t. Noć je bila oblačna. do mile volje. Katunište je strma šumovita strana uz koju i pješačka staza ide u cik cak. Nije bilo nijedne čitave kolibe. jedva miljela uz brdo. bataljona Milan Sarac. Ipak je vatra naložena i u kazanima je uskoro krčkalo konjsko meso. bataljon nešto ranije tuda prošao kao prethodnica. ondje smo održavali sastanke. Oni koji nijesu htjeli da je jedu. braneći je od Nijemaca. ondje smo vatre ložili i pjevali.proleterska brigada. bataljona. IV. . proleterska brigada dobro upamtila. napasali stoku. ondje smo u toplom spavali. ili žvakali mlado bukovo lišće. ondje s m o . Većina je nosila dobar svežanj srijemuše. Uz cijelu stranu bilo je dosta trave srijemuše i drugih trava. toliko mračna da se ništa nije vidjelo. Zbornik.

1529 i organizovao je odbranu na dostignutim položajima. nazvanu »Fišer« (glavnina 370. Još se sunce nije pojavilo. divizije uputio je pukovsku borbenu grupu »Vertmiler« (dva ojačana bataljona 369. kao kod Muslimana sa svinjskim mesom. koji nijesu mogli zauzeti i tako otvoriti put preko Tjentišta. Duga kolona 1. Za m a n j e od jednog časa zapištale su sirene štuka. legionarske divizije. general Najdhold. U visini k. Ne jedu ga i kada ga prvi put p r o b a j u većini se gadi. tu grupu su dočekala dva bataljona 2. puka. a drugu borbenu grupu. sa četom tenkova) preko Kalinovika i Ošljeg dola ka Konjskim vodama. prolomila se Zelengora od silnih eksplozija bombi. a kasnije ga jedu kao i svako drugo meso. Proboj njemačkog obruča na Balinovcu Devetog juna osvanuo je vedar dan. Pilot je ugledao kolonu. puka) prema Vrbnici. ima nešto drugačiji »ukus«. lako su promijenili jelovnik. Borci su polegli u t r a v u i vatrom natjerali pilota da sa veće visine baca bombe i mitraljira. legionarska divizija iz rejona Čelebića na komunikaciju Foča — — Kalinovik. proleterske brigade. Njemački komandant je imao n a m j e r u da što prije izbije na Veliku Košutu i Lučke kolibe i da zatvori izlaz iz doline Hrčave. ali je tako rana pojava izviđačkog aviona nagovještavala tešku borbu dugog junskog dana. i odmah se ustremio na n j u . a doletio je izviđački avion. na grebenu. Odmah je naredio da se kamionima najhitnije prebaci 369. da je nemoguće prodrijeti preko k. komandant njemačkih snaga general Liters reagovao je sa n a m j e r o m da zatvori izlaz sa Zelengore. Bilo je jasno da će poslije izviđačkog aviona uskoro doletjeti bombarderi. cilj kakav je samo poželeti mogao. k. Niko u koloni nije pogođen. govorili su im. Nebo su parali neprijateljevi avioni kao uznemireni roj stršljena. Komandant 369. To je isto. 52 Borbena grupa »Vertmiler« krenula je 8. Razvila se teška borba. Onog trenutka kada je doznao da kolona partizana prolazi preko Sutjeske između Košura i Ozrena. brigade kretala se preko golih pašnjaka Lučkih koliba. i postavili se prema Vrbnici da bi onemogućili Nijemcima prodor ka Lučkim kolibama. zaključio je. poslije nekoliko neuspjelih pokušaja da prodre prema Velikoj Košuti. 1529. Objašnjavali su mlađima da to treba i oni da učine.konjsko meso. neki i povraćaju. Konjsko meso je kiselkasto. U zoru su bataljoni krenuli ka Vrbničkim kolibama i Starom Katunu. juna od Vrbniče ka Velikoj Košuti. ali tada nije bila prilika da se disku tu je o ukusima. 1441. Bataljoni su se našli tamo j e r su se poslije nekoliko juriša na Košur. Takođe je procijenio da je prostor između njegovih borbenih grupa nepokriven i da bi parti- . Komandant 369. kuda su prolazile snage Glavne operativne grupe koje su se probijale iz doline Hrčave.

ali kad je neprijatelj izbio na Bavan preorijentisao se glavninom prema njemu. 53 Stab 1. juna. 3. a 1. 1642. je bio u rejonu Crnog jezera. j u n a izbila je na Balinovac i odmah produžila na Bavan. U isto vrijeme general Najhold naredio je borbenoj grupi »Fišer« da zauzme Videž. ubacio bombu u rov i uništio neprijatelj evo mitraljesko gnijezdo. »Front« od 1. iz doline. Parezanović. bataljon. 1642. str. puka sa potrebnim pojačanjima i formirao centralnu pukovsku borbenu grupu »Hene«. d 15. članak. k. knj. Grupu je uputio da što prije posjedne položaje na Balinovcu i Bavanu. je obezbjeđivao desno krilo. 1642. 1. puka iz borbene grupe »Vertmiler« i najbliži. 152. 9. str. Novović. proleterske brigade odmah je uputio dva bataljona prema neprijatelju na Bavanu: 2. B. I 4. prema k. bataljon je poslije izbijanja na Bavan. legionarske divizije. da ih čvrsto drži i onemogući prodor partizanima na sjever. u toj borbi rukom je uhvatio za cijev njemačkog »šarca«. je napadao sa juga. 6. Oko 18 časova bataljoni 1. str. Grupa »Hene« je razbijena. vodila se teška borba. 2. knj. 1488. . 8. U j u t a r n j i m časovima 9. General Najdhold je dobro ocijenio da je Bavan ključni položaj na tom dijelu fronta. Sutjeska. Sutjeska. knj. 4. 1. 1. članak. knj. knj. str. k. ali i da nema vremena da iz Miljevine šalje pojačanje.zani mogli proći na sjever baš tim pravcem. V. direktno na k. Puškomitraljezac Slavoljub Petrović-Zavrzan. koji je vodio borbu sa 2. Sutjeska. Drugi bataljon je bio u teškoj situaciji. bataljona pohitala mu je u pomoć i udarila u desni bok neprijatelja. 40. str. članak. brigade ovladali su Bavanom. 1865. Neprijateljeva avijacija je stalno tukla njegove položaje. bataljon je bio upućen prema Videžu. a neprijatelj je bio u šumama Bavana. 54 53 64 M. izbili na dominantne položaje i preuzeli neprijatelju inicijativu. 132. Tako je došlo do žestokog sudara 1. prije pristizanja dijelova 1. bataljonu. je n a j p r i j e bio orijentisan prema Ljubinom grobu. proleterske brigade. bataljonom. i 4. Da ne bi gubio u vremenu izdvojio je 3. Napadao je preko golog terena. j e r je to daleko oko 8 časova brzog hoda. Popović. bataljon 370. Toga dana samo njemački avioni imali su 96 poleta. 1642. bataljon 369. 2. i to uglavnom iznad Zelengore. Poslije podne. bataljona sa borbenom grupom »Hene« 369. To je bio veliki uspjeh. uhvati vezu sa borbenom grupom »Hene« i čvrsto stegne obruč oko partizana. a onda glavninom priskočio u pomoć 2. Novoosnovana borbena grupa »Hene« pohitala je da izvrši zadatak. Četvrti bataljon se pentrao uz strme stijene i u borbi prsa u prsa uspio da zauzme k. samoinicijativno jurišao na neprijatelja. Sutjeska. 305. Barjaktarević. »Prva proleterska«. Terzić. 1. i 41. VIG 3/1953. glavnina 1. Raško Popović. j e r su bataljoni sa čistine. Izviđački avioni su napadali čak i pojedine borce. članak. Nekoliko minuta kasnije i sam je poginuo. članak. Rad. 3. 64. T. Videći u kakvoj se situaciji nalazi 2. juna 1973. Povukla se kroz guste šume Bavana. M. Leković. Nijemci su izbili poslije podne na k.

331. sa tenkovima. str. Orlovac i Kozje strane. 10. Pred noć je 2. a borbenoj grupi »Hene« da ponovo zauzme Bavan. knj. da spriječi eventualni brzi silazak te uočene kolone. Štab 1. i javljali svojim susjedima dokle su stigli. juna dva izvještaja od štaba 1. s Nijemcima na njima. u šumama Balinovca i dalje.56 Najavio je i dolazak pojačanja. knj. 58 Stab brigade je ocijenio da postoji opasnost ako brigada ostane na tim položajima i idućeg dana mogla bi biti uništena. brigade. 3. kako izbijaju u pravcu Konjskih voda. so Izvještaj 369. d. 361. bataljon 738. tačno po horizontu. d. 1642« i naredio borbenoj grupi »Fišer« da 10. Pošto nije imao vezu sa Vrhovnim štabom. legionarske divizije. Nijemci su stalno ispaljivali rakete. a okolni položaji su bili kao predodređeni da se sa n j i h unište opkoljene partizanske jedinice. proleterske divizije primio je u toku borbi 9. nego je. On je znao da je teren oko Lučkih i Vrbničkih koliba otvoren. t. str. njemačke divizije izbio preko Zelengore na Kozje strane i Orlovac. str. Stab 1. Njegovo je n a r e đ e n j e bilo da: »nijedan čovek sposoban za vojnu službu ne sme živ da napusti obruč. izgledali su kao do neba visoke ograde sa bezbroj oštrih šiljaka. brigade i. d. bez šume. divizije 59 i saopšio mu svoju odluku da u toku noći jedinice 1. i t. sa prijedlogom da se odmah ide u proboj. Zbornik. On je poslao depešu: »Ogorčeni smo zbog napuštanja k. Prijetili su da se kroz sat-dva. pošto toga dana nije radila radio-stanica Vrhovnog štaba. 9 — II deo. proletersku brigadu s leđa. knj.« 57 Stab 1. sa jednim bataljonom Videž. Zbornik. komandanta 1. 57 Naređenje komandanta njemačkih trupa u NDH.Na Bavanu su se borci 1. t. juna napadne »u j u t a r n j e m mraku« — u rasvit. str.30 časova izvijestio je o tome štab 2. proleterske brigade u kojima je situacija ocijenjena kao vrlo kritična. . preko Ljubina groba. 14. Komandant 1. IV. 91. 58 Usmena izjava Danila Lekića. XII. 55 Nijemci su išli samom ivicom grebena. i to da će lično doći na Balinovac. General Liters je došao tih dana u Miljevinu. knj. Komandant 369. puka 118. t. bataljona ka Ljubinom grobu. Zbornik. 147. Na sjeveru. 1642. proleterske brigade mogli uvjeriti kakva im je opasnost prijetila. IV. na licu mjesta rukovodi uništavanjem partizana. II. da neposredno. u 16. 148. sruče ka Vrbničkim katunima i napadnu 1. 329. Još u toku dana primijećene su jake neprijateljske kolone. očekivane su takođe jake neprijateljske snage. 457. proleterske brigade odmah je uputio jednu četu 1. proleterske 14. d. nije ni čekao na njegovu saglasnost. k. divizije složio se sa procjenom štaba 1. 55 Izvještaj njemačkog štaba za vezu. proleterske divizije izvrše proboj. legionarske divizije teško je primio gubitak Bavana. divizije time je preuzeo svu odgovornost na sebe.

bataljona. Sutjeska. IV. d. t. krajišku brigadu sa Boščije glave i Javorka«. 1. 43 — napomena 27. Prvo je poslao patrolu da vrati dio 1. 14. f. 29. . 14. Zbornik. članak. proleterske divizije da što prije izvrši proboj kako ne bi dao vremena neprijatjelju da se sredi. Štab 1. knj. i 4. od komandanta do kurira. 23. 12.« 62 Odmah poslije izbijanja na Bavan 1. a vjerovatno i Bavan. koji su ranije bili puškomitraljesci. 11. 706a. smatrali smo da treba odlučiti brzo i odluku sprovesti odmah. jednom riječju da se po svaku cijenu mora probiti obruč. kao da sebe provjerava. t. Kasnije se ispostavilo da je komandant 1. proleterska divizija izvršila proboj bez saglasnosti i nagovijestio smjenjivanje komandanta 1. i 6. naredio da se rasture vatre koje su borci već bili naložili i počeli da peku konjsko meso. str. . mi smo vam u toku dana javili da mislimo doneti ovakvu odluku i tražili smo hitne direktive. d. knj. 32. majevičkoj brigadi da se pridruže u prodoru ostalih jedinica 1. proleterske divizije. * U Vrhovnom štabu se najprije smatralo da sa probojem treba pričekati bar još jedan dan. divizije poslao izvještaj po kuriru. Komandant brigade je objasnio situaciju i iznio zadatak brigade. Zbornik. str. nije bilo radio-veze sa Vrhovnim štabom. Naređenje štaba 1. 8. Naredio je da komandiri. proleterske divizije. bo Obavještenje štaba 1. «• Naređenje Vrhovnog štaba. Terzić. Pitao je. proleterske divizije pravilno procijenio situaciju i da je proboj izvršen u jedino mogućem momentu. politički komesari i vodnici. te je komandant 1.na osnovu procjene situacije. krajiškom izvršimo prodor ka s e v e r u . Naredio je. t. Toga dana. 10. jačim snagama koje su već bile na maršu i do 10 časova trebalo je da stignu na te položaje. 10. 61 (Ipak nije došlo do smjenjivanja). jer će . . koliko ima članova partije u bataljonima. ljutio se što je 1. k. 13.* Uspjeh 1 . d. proleterske divizije. dejstvovao odmah. Vrhovni komandant kome nijesu bile poznate te okolnosti. tako da Nijemci. 3. d. koji su bili otkrili radio-šifru Vrhovnog štaba. II. 45. proleterska brigada pripremala se za novi juriš. divizije da obezbijedi lijevi bok svojih jedinica na pravcu Kozje strane—Ljubin grob. str. i A-VII. bataljon bili su u rejonu Donje Luke. knj. pošto veza sa vama nemamo. Zbornik. knj. V. da se juriša bez obzira na prepreke i gubitke. str. 6. . 20. 706a. proleterske divizije. A-VII. Da se sačekalo još jedan dan neprijatelj bi posjeo Balinovac. smatramo da našim zadržavanjem ovde ne stvaramo povoljnu s i t u a c i j u . 9. . bataljona koji je bio uputio prema Ljubinom grobu. nijesu ništa znali o pripremama za proboj. str. 5. IV. f. Komandant brigade Danilo Lekić došao je kod 1. 62 Izvještaj štaba 1. 3. »ne čekajući smenu povući svoju 3. budu u streljačkom stroju. r u k u j u puškomitraljezima i da svi. juna. krajiškoj. ali u duhu ranije donijetih zaključaka o pravcu proboja. . 2. U 23 časa štab 1. Tu je počeo sa organizacijom pripreme za proboj. k. divizije. proleterskom i 3. istočnobosanskoj i 1. divizije upozorio je Štab 2. Međutim.proleterske brigade na Bavanu još više je podstakao štab 1. 60 U isto vrijeme je molio da se omogući 7. divizije poslao je izvještaj Vrhovnom štabu: »Resili smo da sa 1. . d.

Pravac »sjever« vodio je besputicom. napunjeni šaržeri. Sve je to sakriveno. Gubici su veliki i brigada je bila osjetno prorijeđena. jer se nije znalo koje je položaje neprijatelj posjeo. To je bio novi težak trenutak. odlučno. Nije trebalo mnogo govoriti. Mnogi su ostavljeni živi.« Bilo je rečeno da se konji poubijaju. Ostavljalo se oružje plaćeno najskupljom cijenom. Ostavljeni su konji. a već se znalo da do sudara mora doći. naređeno je da se ostave teški i laki minobacači i municija za njih. Drug se držao za druga. Došlo je vrijeme odluke. kroz gustu šumu. možda i presudno. Padali su lišće i granje košeni . U zoru je uspostavljena veza sa 3. Komandant brigade rasporedio je bataljone. ispod drveća bogatih krošanja i danju je tamno. Luke i već su bili otkrili gdje se neprijatelj nalazi. Pomoćnici puškomitraljezaca čvrsto su se držali nišandžija. u n j e m u su bili svi. ali je teren ispresijecan dubokim jarugama i strmim stranama. neka pasu po toj širokoj planini. Oko 22 časa kolona je krenula.Održani su kratki sastanci komunista koji su se tu zadesili. krvlju proletera. Svi su bili raspoloženi za takvu vrstu borbe. Već gotovo mjesec dana vodili su borci brigade teške borbe. mitraljezi i oružje ranjenih. kazani i drugo. ali ozbiljnost situacije nije dozvoljavala da se i na to misli. a kolona još nije izbila pred Balinovac. i 6. Ali je bilo važno. bez zastanka i bez odmora. Sve je bilo brzo spremno. od komandanta brigade do kurira i kuvara. Zaciktali su njemački »šarci« i mašinke. Stroj je krenuo uz Balinovac. pritegnuta je obuća i utegnute torbice. Borci vole takve situacije u kojima nema i ne smije biti oklijevanja. Neka ih i vuci kolju ili neprijatelj uhvati. da se ne klate. Sve je bilo jasno. Neka žive. Niz strminu su sie borci klizali. bataljonom. brzo. Svaki borac se i sam pripremao za odlučujući juriš. a imali su malo snage da ih preskoče. i tako sve od čela do začelja. Oni su nešto ranije izbili u potok D. A kako je junaku žao ostaviti oružje ukazuju i stihovi pjesnika Njegoša. Prije polaska na juriš. snažno. ko će koga prije otkriti. Samo da borci to ne učine svojim vjernim saputnicima i sapatnicima. da se ne bi u mraku razdvojili i zagubili u šumi. Od Bavana do Balinovca nema ni dva kilometra vazdušne linije. Opšta orijentacija je bila da se prodire na sjever. Naređenje je malo ko izvršio. zakopano ili uništeno. ali bez mjesečine. Na svakom neobičnom mjestu drug je iščekivao druga. Nije se vidyelo ama baš ništa. A u gustoj šumi. Prošla je čitava noć. Cijela brigada se obrela u jednom streljačkom stroju. Oborena stabla bila su prave prepreke jer ih borci nijesu vidjeli. Noć je bila vedra. Njemački dresirani psi su ga brzo otkrili. i da se nastupa sve do sudara sa neprijateljem. bombe namještene tako da se brzo mogu upotrijebiti. Sve je teklo bez uzbuđenja. Prokontrolisano je oružje i municija. koji je kroz usta Vuka Mandušića lijepo prikazao raspoloženje borca kad se rastaje od voljenog oružja: »Za mi ga je ka jednoga sina Za mi ga je ka brata rodnoga.

. Danilo Lekić poslije proboja obruča na Zelengori. Koča Popović i komandant 1.Komandant 1. Filip Kljajić Fića proleterske brigade. juna 1943. proletrske divizije.

sa ubijenog bataljona poslije konja juna bitke na 1943.Borci kidaju Konferencija meso 3. na Sutjesci Zelengori .

Na n j e m u su bile dosta slabe snage 369. Tito. 477—480. i 15.. knj. komandant borbene grupe »Hene«. i t. divizije da je savladao žilav otpor partizana i izbio kroz šume Bavana na kotu 1642. a u vazduh su letjeli zemlja.« 63 Brigada je relativno lako osvojila Balinovac. V. Sve je to nadjačavao česti poklič »juriš proleteri«. II. trava. M. sa vašim snagama. Zbornik. Prva proleterska je probila obruč i na Balinovcu je zalepršala n j e n a crvena zastava.mitraljeskim rafalima po stroju proletera. Trgo. žurio ka Jeleču. oprema i oružje. 45. knj. kad komandant oko 10 časova stigne na Balinovac sa pojačanjem. Tu je smijenjen zbog neuspjeha na Balinovcu i Bavanu. d. Stenografske bjeleške. Juriš nije dugo trajao. 64 Izvještaj komandanta 369. On je odmah pokušao da se vrati i spriječi dalji prodor partizana. 1. d. 14. juna izvijestio depešom komandanta 369. 32. Zagrmjele su bombe i zaštektala automatska oružja. Dedijer. On je u 5. Munja je morala nekoga spržiti. gdje je bio štab 369. IV. knj. članak. 1. Onda su proleteri krenuli naprijed. t. proleterske divizije. juna. J. 3. knj. »Front«. 706. divizije. str. f. str. 1. B. knj. u zoru. Četvrti bataljon obezbjeđivao je lijevo krilo brigade. da u » j u t a r n j e m mraku«. 1985. A-VII. žurio je da izvrši naređenje komandanta 369. juna 1973. d. . 91. t. legionarske divizije. 343. str. k. . Za desetak minuta sve je bilo gotovo. 8. IV. proleterska ne presiječe odstupnicu. Kada je brigada stigla na blisko odstojanje otvorila je vatru. Više članaka u knjizi SUTJESKA I—V. 15. d. F.64 Baš u to vrijeme kada je komandant borbene grupe »Hene« glavnim snagama napadao na Bavan. d. str. IV i V ojanziva. 277. 1. zauzme Bavan. 460. 65 83 Knjiga depeša štaba 1. Brigada mu nije dozvolila da se ispriječi na dominantnim kosama Pliješu i Mrčin kolibama. 13. proleterska brigada izbila je na Balinovac. 14. uništavali protivnika vatrom. Dnevnik. 156. neki preko proplanka. Major Hene je. To mu nije uspjelo.30 časova 10. To su bili hitri skokovi neustrašivih ljudi. 8. To je bio juriš poput groma. od 1. proleterske divizije. korijenje i dijelovi ljudskih tijela. Peta ojanziva. Leković. A-VII. Sutjeska. divizije. kundakom. To nije bio običan juriš. i da mu radosno raportira. knj. XII. bojeći se da mu 1. Nije ni mogao dugo trajati. f. Zbornik. Popović. a u eter su se širili radio-signali upućeni Vrhovnom komandantu: »Prva proleterska je izvršila svoj zadatak. k. Major Hene (Höhne). nožem. t. str. da je izvršio zadatak i zatvorio obruč oko partizana. legionarske divizije. 361. K. neki kroz šumu. Oslobodilački rat. Do takvog juriša rijetko dolazi i teško se može ponoviti. str. 2. Zbornik. 1 — depeša od 10. br. Predlažemo da i vi. krenete u našem pravcu. Komandant borbene grupe »Hene« umjesto uspjeha i nagrade doživio je težak neuspjeh. Izvještaj štaba 1. str. Borci su skakali u neprijateljeve rovove.

brigadu. divizija probija za 1. divizije. proleterske. majevičku i 6. da se i 2. i sve snage je uputio za 1. 7. divizijom izvrši proboj na zapad prema Konjskim vodama. vrhovni komandant Josip Broz Tito. Riješen da iscrpe sve mogućnosti za prihvat Druge grupe sa bolnicom. Zbog toga je požurivao 1. 2. diviziju u * Međutim. . Stab 2. ka selu Jeleču. krajišku brigadu da širi n j e n uspjeh pravcem Otiš—Pliješ—Vis i Siljevac. zadržao na području Lučkih i Vrbničkih koliba. istočnobosansku koje je prikupio u toku noći. Na dan proboja 1. Borbena grupa »Fišer« 369. i 7. Centralna borbena grupa »Hene« u rejonu Balinovca razbijena je i bježala je ka Jeleču. oslanjajući se na 118. pružao je veoma povoljne uslove za to. proleterskom divizijom*. a komandant 369. Treća krajiška izbila je na Pliješ prije neprijatelja i napredovala ka Visu i Šiljevcu. proleterskom divizijom 10. zbog neizvjesne situacije kod 3. mi ćemo se pod mnogo nepovoljnijim uslovima morati ponovo probijati za Kočom. odlučujući udarac glavnini partizanskih snaga koje su izbile u rejon Lučkih i Vrbničkih koliba. . proleterske pomrsio je sve n a m j e r e njemačkih komandanata. proleterska divizija vodila je teške borbe. divizije procjenio je da ispred sebe ima jake neprijateljske snage. da se neće moći probiti na zapad i odmah je predložio Vrhovnom komandantu. Proboj 1. P r v a proleterska je produžila da goni neprijatelja preko Mrčin koliba i Jablanovog brda prema Rataju.Proboj i drugog neprijateljskog obruča kod Miljevine Cim je 1. naročito sa snagama koje su sa Kozjih strana i Orlovca nastupale prema Ljubinom grobu. Taj teren. proleterska brigada izvršila proboj na Balinovcu komandant 1. juna 1943. Lijeva borbena grupa» Vertmiler« uplašila se i povukla ka Vrbnici. krajišku. još uvijek se nije bio odlučio za brzi prodor svih jedinica Prve grupe. proleterska divizija. on -se sa 2. uprkois proboju neprijateljskog obruča koji je izvršila 1. To je onemogućilo neprijatelju da organizuje odbranu sve do Rataja. legionarske divizije iz rejona Ošlji do — K o n j s k e vode takođe je energično napredovala prema Videžu. Stab 1. divizije odmah je ubacio 3. divizije nije ispuštao zahvaćenu inicijativu i planirao je da se još istog dana pređe cesta Kalinovik—Foča. Komandant njemačkih t r u p a u bici na Sutjesci bio je u Miljevini. . divizije poželio je da osmatra taj završni čin i najavio je svoj dolazak na Balinovac.« 66 Desetog juna poslije podne Vrhovni komandant je odlučio da odustane od ranije donijete odluke da sa 2. i 3. Neprijatelj je bio iznenađen silovitošću udara i izvršenim probojem 1. 1. uglavnom nepošumljen. proleterske brigade. Utoliko neprijatnije i teže što se spremao da baš toga dana zada onaj najteži. divizijom: »Ako mi najkasnije sutra veče ne izvršimo marš za K o č o m . da šire postignuti uspjeh i izbiju na komunikaciju Kalinovik — Foča.

zaustavili i odbacili ka Rataju. proleterske divizije. 1001. t. sa n a m j e r o m da organizuje odbranu. 67 U isto vrijeme je naredio da se avio-dejstva koncentrišu ispred 369. Zbog toga je odmah intervenisao komandant njemačkih trupa.dolini Sutjeske. 14. vjerovatno. br. legionarske divizije. legionarskoj diviziji. a 1. puka 104. Dočekali su ih 2. da bi im spriječili otvaranje kupola i osmatranje. Kamionima je prebacio jedan bataljon 724. 68 U zoru 11. d. 9 — II deo. prema 1. produžili nastupanje i prešli rijeku pod vatrom. . gdje je bio 1. Treći bataljon je odmah to primijetio. Šiljevcu i prema Jeleču vodila je borbu 3. 69 Sa tih položaja je ispitivala mogućnost prelaska preko ceste. krajiška brigada. bio je poslao ka Ošljem dolu i svoju rezervu. On je. bataljon. knj. 336. Njemačka pješadija nije smjela da se odvoji od tenkova i da n a p r e d u j e i sve više se povlačila ka rijeci i cesti. 7 0 Drugi i 6. Međutim. II. bataljon je pojačao dejstvo na desnom krilu prema Donjem Budnju. Zbornik. Bataljoni su trpjeli jaku vatru. i 6. Neprijateljski 2. umjesto toga. na Visu. To su bili dijelovi tek prispjelog 2. bataljona 724. 67 Izvještaj njemačkog štaba za vezu. IV. U toku dana n j u je pojačala 7. str. 14. a za borbe tog dana od Balinovca do Miljevine stoji: »dejstvovalo se neprekidnim borbenim naletima«. bataljon još se nijesu bili povukli pa su. 55. Borba je bila oštra. knj. i 6. t. podržani artiljerijom. juna 1. str. Odmah poslije pada m r a k a 2. Pred zoru je ubačen u borbu 3. To su dolazila pojačanja 369. neprijatelj je intenzivno saobraćao. Za n j i m a su se prebacivale i ostale pridošle jedinice. Poslije podne neprijatelj je krenuo iz Rataja uz stranu Glavice. 151. proleterske. očekujući glavni prodor u pravcu zapada. bataljon. proleterske napali su neprijatelja na Rataju. i 6. t. procijenio da se neće moći održati na cesti poslije žestoke borbe u toku noći. bataljon 724. Zbornik. bataljon iz rezerve. Drugi i 6. d. krajiška brigada. Zbornik. a pošto nijesu imali drugih sredstava za borbu samo su ih s vremena na vrijeme obasipali mitraljeskom vatrom. proleterskoj brigadi. Neuporedivo su se upornije branili nego legionari. divizije. legionarske divizije. 11. lovačke divizije u rejon Jeleča. 68 Izvještaj njemačkog komandanta za jugoistok. IV. proleterska brigada izbila je na položaje koji su se protezali od sela Trebičina. k. do kose iznad Rataja. puka povlačio se prema Jeleču. U njemačkim izvještajima uvijek se navodi broj avio-letova. 458. Na lijevom krilu. Nijemci su se zbili oko stare kule. na cesti Kalinovik — Foča. 69 Izvještaj štaba 1. da bi zatvorio pravac kojim su nastupale jedinice 1. str. njemačkog puka. neprijateljska vatra bila je sve slabije a u zoru je i prestala. brzo prešao rijeku i ovladao položajima u selu Ocrkavlju. bataljona. 23. Desna borbena grupa »Fišer« iz rejona Ošlji do nije mogla pomoći grupi »Hene« zbog neprohodne duboke jaruge rijeke Govze. Ispred 1. bataljon su se pripremali da se povuku. bataljon 1. knj. Tenkovi su prešli Bistricu i uz p r a t n j u pješadije noću su se kretali ka položajima 2. Nijemci su žestoko navaljivali. Nijesu mogli prići tenkovima da ih zaspu bombama. Komandant 369.

juna na Sutjesku. divizije sa oko 1 200 ranjenih i bolesnih izbila je 13. bataljon. Njegovo lijevo krilo savilo se od Debelog brda ka cesti i udarilo u bok i pozadinu Nijemaca. morala postaviti obezbjeđenje na oba krila. Poslije prelaza rijeke takođe su odmah upućeni 1. Kada su mitraljesci 1. legionarske divizije kod Jeleča. toga dana je predstojala još jedna teška borba. neprijatelj je pokušao da ovlada cestom Foča — Kalinovik i spoji se sa snagama 369. Još 1. 6. krajiška brigada. Oba bataljona 1. Prvi bataljon je bio zauzeo položaj u visini D. dok ne pristignu i ostale snage 1. bataljon imali priliku da pokažu sve svoje visoke borbene kvalitete. a bataljon je uništio kamione. U isto vrijeme na neprijatelja u Jeleču snažno su napadale 3. Svjesni da na tim položajima moraju zadržati neprijatelja i obezbijediti slobodan prolaz kolonama 2. Najzad je pred noć neprijatelj slomljen i n a t j e r a n na povlačenje prema Foči. U toku noći neprijatelj je mirovao. kao rezerva. uz podršku tenkova i artiljerije i snažnog bombardovanja avijacije. bataljon. bataljon je preuzeo položaje kod Ocrkavlja od 3. ojačanog bataljona 724. jer je i Vrhovni štab toga dana definitivno odustao od pokušaja proboja na zapad. i 3. legionarske divizije. U prvim j u t a r n j i m časovima neprijatelj je sa tri tenka i 8 kamiona vojnika iz 724. Međutim. Obezbjeđenje je moralo biti što jače. puka 104. divizije. bataljona otvorili vatru na neprijatelja. divizije i veći dio Centralne bolnice. Prelazak preko Bistrice i ceste Foča — Kalinovik praktično je značio i definitivan proboj iz neprijateljskog obruča na Zelengori. bolnice i Vrhovnog štaba. pojavio se i 3. prešla je kod Tjentišta i tu naišla na jake neprijateljeve snage koje su je razbile. Prvi bataljon se maskirao na položajima i čekao da mu priđe blizu. lovačke njemačke divizije krenuo iz Foče u pomoć snagama 369. što je znatno olakšalo 1. Prva brigada je poslije proboja tog obruča. Njemački streljački stroj je brzo napredovao. i 3. bataljon nije ni predahnuo od tog okršaja a od Foče se ponovo pojavio neprijatelj. dalmatinske brigade da popune 1. Tri bataljona 1. Iz Foče ga je podržavao divizion haubica.* * Jedino nije stigla kolona 3. puka. Borba je trajala gotovo osam časova. Toga dana su 1. nastavili su nastupanje ka Jabuci. Tenkovi su se brzo vratili ka Foči. One su 10. brigade izvršili su po nekoliko juriša. divizije. . juna. čime bi spriječio prelazak partizanskih snaga preko Bistrice. Rano u zoru 13. proleterskoj da obezbijedi lijevi bok kolone. i 7. bataljona i obezbjeđivao lijevi bok kolone od neprijatelja koji se zadržao na serpentinama prema Jeleču i tukao most na rijeci.Odmah poslije prelaska Bistrice. Drugi i 4. bataljon da u visini sela Budanj i na Debelom brdu obezbijede desni bok kolone sa pravca od Foče. juna prešle Pivu i izbile na Vučevo. koji je baš tada pristigao sa obezbjeđenja kod Balinovca. i uputio se za 1. dalmatinske i 5. prema Teskavici. i 2. bataljon. proleterskom divizijom. U toj borbi učestvovalo je i oko 70 boraca koji su došli iz rasformirane 3. i 7. Budnja i otvorio je vatru na kamione. Oni su iskusnim proleterima pokazali da su srčani borci i da će njihov dolazak znatno ojačati brigadu. Glavnina 3. crnogorske brigade uspjeli su da zauzmu Tjentište i da se probiju za Prvom grupom.

. naročito 1. juna da neprijatelj . 2. k. str. Od Bijelog Polja prebačena je na fočanski pravac. str. 71 Razbijanjem obruča i prelaskom svih snaga Prve grupe preko komunikacije Foča — Kalinovik završena je velika njemačko-italijanska ofanziva na Glavnu operativnu grupu Vrhovnog štaba. Ali su i bataljoni. Vešović. Ona se prva sudarila sa neprijateljem koji je krenuo u ofanzivu i snažno se suprotstavila najjačoj njemačkoj diviziji. proleterska brigada bila je u centru zbivanja i na pravcu gde se odlučivala sudbina te bitke. . 2. Brigada je probojem na Balinovcu otvorila prolaz za sve jedinice Prve grupe i Vrhovni štab. knj. i 7. Poginulo je 11 boraca. IV. sve rečeno u depeši komandanta i političkog komesara 1. Od toga dana pa sve do k r a j a ofanzive 1. proleterske brigade. 73 Dnevni izvještaj njemačkog štaba. 1. f. nije uspio da postigne svoj osnovni cilj: da »uništi do poslednjeg vojnika« Vrhovni štab i Glavnu operativnu grupu. članak. 3/1953. Novović. »očevidno nije sposoban za krupnije ofanzivne operacije«. 305. .vodili su tešku borbu i primorali neprijatelja ne samo da odustane od svoje n a m j e r e već i da se u neredu vrati ka Foči. sa tog pravca u dolinu Sutjeske. proleterske brigade u bici na Sutjesci. upotrebi svih rodova vojske. 375. ali cjelovito. VIG br. knj. 394. Komandant 1. 72 Knjiga depeša štaba 1. juna. t. proleterske divizije Vrhovnom komandantu 16. jer je prema naređenju komandanta njemačkih trupa operacija »Schwarz« prestala 16. 2 — depeša 29.. To je bio uspjeh od presudnog značaja za ishod cijele bitke na Sutjesci.« 74 'i T. O djejstvima 1. brdskoj. ona je izvršila sve zadatke. sa 1. da poremeti njene planove u razvoju borbe u Crnoj Gori. Kolona i vidici. članak. 273. 171. 73 • • • Neprijatelj je uspio da spriječi prodor Glavne operativne grupe u Srbiju. »Prva proleterska«. Prva proleterka brigada bila je izbila na Lim i bila u prvim redovima snaga koje su nastupale ka Srbiji. jednostavno je. . koje su bile u okruženju. divizijom i dijelom bolnice uspio da se probije iz njemačkog obruča. 14. str. M. da joj nanese znatne gubitke u ljudstvu i materijalu. Parezanović. uz znatne gubitke. Vrhovni štab je znatnim dijelom snaga organizaciono očuvanim. imali znatne gubitke. divizije ocijenio je 15. 2. specijalnoj pripremi za ofanzivu i potpunom iznenađenju u početnom rasporedu na kružnoj operacionoj osnovici. Partizanske snage su iz bitke na Sutjesci izišle i kao moralni pobjednici dokazujući svoju sposobnost da se suprotstave svakom neprijatelju i pod najtežim uslovima. godine: »Predlažemo najvišu pohvalu 1. zatim ka Zelengori i najzad u proboj obruča na Balinovcu i Miljevini. Zbornik. proleterske divizije. 72 Ta ocjena je bila tačna. d. j u n a 1943. A-VII. R. ali uprkos nadmoćnosti od 6:1 u ljudstvu i znatnoj tehničkoj nadmoćnosti. d.

Poginula su 446 njena borca. 8 komandiri četa. u jurišu i proboju na Balinovcu 30. i u teškim borbama na Miljevini. Vučeva i Zelengore i savladala duboke kanjone Tare. knj. Za 27 dana borci brigade nijesu ušli u kuću. 5 zamjenici političkih komesara četa i 2 komandanti bataljona. u borbama prema Foči 44. Za to vrijeme brigada je bila u borbi. Stalni pokreti i borbe nijesu dozvoljavali da se pripremi ni ono malo hrane što se u početku imalo. 8 politički komesari četa. str. Kod Šahovića. napadala ili zaustavljala neprijatelja oko 270 časova. odnosno gotovo 30 posto sastava brigade. gdje su bili kao ranjenici ili bolesnici. ostalim jedinicama i bolnici. članak. 76 75 K. 26 bolničarke. Pa i pored toga našla je u sebi dovoljno snage da izdrži natčoječanske napore i u završnom uraganskom jurišu izvrši proboj neprijateljskog obruča. Sutješka. tako da je brigada već od prvih dana ofanzive gladovala. 23 komandiri vodova. u jurišima na Borovno i u dolini Sutjeske 57. u prvoj borbi. 23 desetara. izgubilo je život u Centralnoj bolnici. 4 omladinski rukovodioci. odnosno 40 procenata ukupnog vremena provela je u borbama. Popović. ali je bila svjesna toga da postignuta pobjeda nije samo njeno djelo nego »rezultat zalaganja. preko 200. . 59.U toku bitke na Sutjesci 1. Pivskih planina. 73 Svoj veliki uspjeh brigada je platila velikim brojem poginulih drugova i drugarica. 4 zamjenici komandira četa. 30 boraca. pri obezbjeđenju prolaza Vrhovnom štabu. Znoj i kiša mnogo puta su zajedno bili pratioci boraca. Pive i Sutjeske. u borbama na Zelengori 15. Prvoj proleterskoj brigadi bila je čast što joj je pripao zadartak da izvrši proboj na Balinovcu. 17 politički delegati vodova. Više od polovine poginulih. Osmorica su proglašeni za narodne heroje. napora i žrtava svih jedinica koje su učestvovale u bici na Sutjesci«. 1. poginulo je 16 drugova. Od ukupnog broja poginulih 326 su bili borci. ni stali pod krov da se odmore ili osuše od kiša koje su gotovo svakodnevno padale. proleterska brigada prešla je preko 400 kin po vrletima Ljubišnje.

OFANZIVA U ISTOČNU BOSNU,
PRODOR U DALMACIJU,
BORBE OKO TRAVNIKA

Prelaz preko pruge Višegrad — Sarajevo
Još nijesu ni bile završene borbe u rejonu Miljevine, a cijela 1. proleterska divizija već se gr upisala za ofanzivu u istočnu Bosnu. Posljednje dijelove 1. brigade, na obezbjeđenju prema Foči, smijenile
su snage 7. divizije 14. juna ujutro.
Štab 1. proleterske divizije, uzimajući u obzir opštu direktivu
Vrhovnog štaba o nastupanju njegove grupe poslije proboja, naredio
je brigadama da se grupišu na padinama planine Jahorine i pripreme
za prelazak komunikacija u dolini Prače noću između 17. i 18. juna
za djejstva u pravcu Romanije. 1 Međutim, pošto su 2. i 7. divizija
nastupale za 1. divizijom, t a j plan je promijenjen. Vrhovni štab je
15. i 16. juna naredio divizijama da se pripreme i pređu komunikacije i nastave sa ofanzivnim djejstvima u istočnoj Bosni. Time je
Vrhovni štab definitivno odustao od ranije predviđenog prodora sa
2. divizijom na zapad. 2
P r e m a naređenjima Vrhovnog štaba komunikacije u dolini Prače
trebalo je prijeći na širokom f r o n t u od Mesića do železničke stanice
Stambolčić. Prelaz na tako širokom frontu isključivao je mogućnost koncentričnog djejstva neprijatelja, a u isto vrijeme porušiće
se pruga, cesta i razni objekti na više mjesta. Osim toga, na prelazak
komunikacija na širokom frontu upućivalo je i iskustvo sa prelaska
komunikacije u rejonu Miljevine. Ona je pređena na vrlo uzanom
prostoru, ali je prelaženje trajalo dan duže nego je bilo predviđeno,
pa je neprijateljeva avijacija nanijela kolonama znatne gubitke.*
Stab 1. proleterske divizije smatrao je da je odsjek za prelazak
njegovih brigada pomjeren isuviše udesno i molio je Vrhovni štab
da mu dozvoli da glavnim snagama — 1, 3. i 7. brigadom — prijeđe
komunikacije zapadno od Renovice. Stab divizije je imao u vidu da
je teren između Mesića i Renovice teško prohodan i da bi mu trebalo
* Komandant 1. proleterske divizije predložio je Vrhovnom š t a b u . . .
»prelaz druma treba izvršiti na širem prostoru... da bi se svela na najmanju
meru efikasnost neprijateljske avijacije.. ,«3
1

Naređenje štaba 1. proleterske divizije, Zbornik, t. IV, knj. 14, d.
38, str. 77.
* Naređenje Vrhovnog štaba, Zbornik, t. II, knj. 9, d. 278, str. 379.

mnogo vremena da izvrši pregrupisavanje i pomjeranje brigada.
Vrhovni štab je odobrio da 1. divizija glavnim snagama pređe p r u gu na sektoru Kaljani — Pavlovac, ali s tim da se odmah poslije
prelaska orijentiše više na sjeveroistok, ostavljajući dovoljno prostora 2. i 7. diviziji za ofanzivna djejstva na sjever. 4
U toku 15. juna 1. proleterska brigada prikupljala se u rejonu
Kocelja i Hladnog brda, u šumama istočnog dijela Jahorine. Bataljoni su krenuli u toku noći, da bi prije zore izbili u šume Kocelje,
kod k. 1675. P u t je vodio uz strmu, golu stranu te je postojala opasnost od avijacije ukoliko prije zore ne stignu do vrha. Dogodilo se
tada nešto neobično. Već na prvom zastanku, čim je pala komanda
za odmor, svi su borci, a i komandanti legli pored puta i — zaspali.
Svjesni da je najteže prošlo svi su se nekako opustili. Iznemoglost
i opuštanje djelovali su udruženo. Sunce se bilo visoko podiglo kada
je kolona ponovo krenula uz brdo.
Opuštanje poslije teških borbi, napora, gladi i velike neizvjesnosti počelo je da dolazi do izražaja već odmah poslije proboja na
Balinovcu. Gladni i do krajnosti iscrpljeni borci, čim im se ukazala
mogućnost da nešto pojedu, nijesu propuštali takvu priliku, makar
i »liniju prekršili«. Politički komesar divizije, Filip Kljajić, blagovremeno je uočio mogućnost takvog opuštanja, slabljenja discipline
i pojave nepravilnih postupaka prema imovini seljaka, pa je još
14. juna zakazao konferenciju sa politodjelima, političkim komesarima i sekretarima partijskih organizacija u šumi Jahorine, na Hladnom brdu,
»da bi pretresli probleme i moral brigade očuvali na nivou
morala Sutjeske«. 5
U šumama Jahorine, u rejonu Hladnog brda, 1. brigadi više nije prijetila direktna opasnost od neprijatelja, osim od njegove avijacije.
Štabovi, komande i partijska rukovodstva odmah su se dali na
posao, da r j e š a v a j u probleme. Stab brigade je 14. juna naredio
da se jedinice organizaciono srede, da se popune upražnjena mjesta
komandira odjeljenja, vodova, četa i političkih rukovodilaca, da
se očisti i raspodijeli oružje, municija i oprema. 6 Protivkolska
četa preformirana je u četu pratećih oružja, koja je raspolagala
samo sa dva minobacača i jednim mitraljezom. 7
Na sastancima partijskih organizacija i SKOJ-a n a j p r i j e je odata
pošta poginulima, a onda je ukazano na osnovne zadatke, na potrebu
pomoći onima koje su teški napori uzdrmali, zatim na potrebu da se
objasne protekli događaji i upoznaju svi s najnovijom situacijom i
predstojećim zadacima. Trebalo je, praktično, dovesti bataljone u
»normalno« ratno stanje, pripremiti ih za izvršavanje borbenih i
političkih zadataka. To je podrazumijevalo m j e r e za sprječavanje
samovoljnog udaljavanja iz jedinica, čuvanje discipline, zavođenje
4

Oslobodilački rat, knj. 1, str. 468.
5 Pismo političkog komesara 1. proleterske divizije, A-VII, k. 706a,
f. 10, d. 1.
« Naređenje štaba 1. proleterske brigade, A-VII, k. 709, f. 2, d. 24.

pune odgovornosti svakog pojedinca za izvršavanje zadataka, razvijanje budnosti prema neprijatelju, kao i intenzivan politički, kulturni i vojnostručni rad. 8
Možda bi se moglo postaviti pitanje zbog čega se toliko ukazivalo na probleme borcima, koji su pokazali čudo od junaštva, izdržali sve napore i izvršili svako naređenje. Ipak kada su juriši završeni i zadaci izvršeni, razumljivo je da su borci razmišljali i t r a žili objašnjenja kako je do svega toga što se desilo došlo, jedinice
su bile suviše prorijeđene; gotovo svakog trećeg druga nije bilo.
Brigada je više od mjesec dana vodila teške borbe. Ni pod krov
borci nijesu ulazili, a kamoli odijelo skidali radi odmora. Nije se
imalo vremena ni »oči oprati«, brijati se, ili šišati. Zato je na prvom
odmoru u šumama Jahorine zaista nastalo pravo »čistilište« od
prljavštine i vašaka, a zatim se čistilo i pripremalo oružje, krpljena
je odjeća i obuća, brijalo se i šišalo. Naravno, t a j veliki posao nije
bio zamoran, u prirodi je čovjeka da ga promjena posla odmara. Štabovi, komande i odgovarajući intendantski organi uložili su maksimum napora da se borci nahrane. Stab brigade naredio je da se pripremi hrana za tri dana.
Noću između 16. i 17. juna 1. proleterska brigada prebacila se
iz šuma Hladnog brda u rejon Butkovići — Bare. Bataljonima je
naređeno, da spriječe kretanje seljaka i onemoguće djelovanje neprijateljeve obavještajne službe. Četvrti bataljon, koji je izviđao cestu Renovica — G. Bare, u zasjedi je dočekao njemački kamion pun
namirnica, brašna i konzervi. To je bio lijep plijen, jer brašno je
bilo postalo »mislena imenica«.
Komandant njemačkih trupa pažljivo je pratio kretanje Glavne
operativne grupe poslije proboja kod Miljevine. Njegova je procjena
bila da se oko 4 000 partizana probilo na tom pravcu. Kad mu nije
uspjelo da ih uništi u dolini Sutjeske i na Miljevini, pripremio im
je novu barijeru na komunikacijama u dolini Prače. N a j p r i j e je prebacio 369. puk 369. legonarske divizije u Podgrad, a izviđački bataljon te divizije u Praču. Zatim je 18. juna uputio jednu borbenu
grupu (dva ojačana bataljona 738. puka i izviđački bataljon 118.
divizije) iz doline Sutjeske prema Ustikolini i Goraždu. Borbena
grupa 369. divizije ojačana je tenkovima iz 202. bataljona. U Palama,
Bistrici, Podgrabu, Prači, Renovici, Barama i Orahovici nalazio se
jedan bataljon 1. ustaške brigade i jedan bataljon 9. domobranskog
puka. Na prugu su upućena i dva ustaško-domobranska oklopna
voza i jedan njemački. 9
Komandant njemačkih trupa nije mnogo žurio sa prebacivanjem
jedinica. P r e m a njegovom mišljenju operacija »Svare« završena je
15. juna te je smatrao da ima dovoljno vremena da posjedne, jakim
snagama, dolinu Prače.
Stab 1. divizije naredio je prigadama da pređu komunikacije
noću 17. juna. Majevička i 6. istočno bosanska brigada, koje su bile
u posebnoj koloni, prešle su preko pruge istočno od Mesića, 3. kra« Isto

jiška kod Renovice, lijevo od nje 1. proleterska, štab divizije i divizijska bolnica, a na lijevom krilu 7. krajiška brigada. 10
Brigade su izbile na komunikacije čim je pala noć i naišle na
slabog neprijatelja. Brzo je razbijen 2. bataljon 9. domobranskog
puka i jedinice su u kolonama prelazile preko ceste i pruge. Uz put
je trebalo porušiti prugu, ali to je bilo teško, jer jedinice uopšte nijesu imale eksploziva i alata.
Neprijatelj je brzo reagovao na pojavu kolona kod Renovice
i iz Prače je uputio ustaško-domobranski oklopni voz i sedam tenkova. Pošto ni pruga ni cesta nijesu bile porušene, oklopni voz i tenkovi presjekli su kolonu 1. proleterske brigade. Oklopni voz i tenkovi bili su bez p r a t n j e pješadije i zato su se po m r a k u vrlo oprezno
kretali. U međuvremenu lijevo krilo brigade uspjelo je da djelimično
ošteti prugu i oklopni voz našao se odsječen. Pristigao mu je u pomoć njemački oklopni voz sa grupom radnika, opravili su prugu i
oba voza su se povukla prema Prači. 11 Poslije kraćeg zastoja brigada
je prešla prugu i cestu. Poginula su tri borca i komandir čete Milutin
Tanasijević, iz 6. bataljona. 12
Lijeva kolona, 2. i 7. divizija i Vrhovni štab, poslije borbe uspjela
je da pređe komunikacije u dolini Prače. Time je dobijena široka
osnovica za dalja ofanzivna djejstva.
Na komunikacije u dolini Prače stigao je samo dio snaga koje
je odredio komandant njemačkih trupa — i to iz 369. legionarske
divizije. Vodili su borbu sa 2. proleterskom divizijom koja ih je
razbila. Ta njemačka legionarska divizija nastavila je da strada, poslije Bavana, Balinovca i Miljevine, sada na Prači. Nijemci su bili
više nego ogorčeni što su partizani ovom prilikom bez teškoća prošli. Komandant njemačkog puka »Branderburg«, ljut zbog tog neuspjeha, smatrao je da se partizani mogu uništiti jedino angažovanjem
»čistih njemačkih« snaga, aludirajući na poraze 369. legionarske divizije. A komandant 3. domobranskog zbora iz Sarajeva prigovorio
je Nijemcima, navodno lično zapovjedniku njemačkih snaga u Ö r vatskoj kako je trebalo goniti uznemirenog, gladnog i prepolovljenog
neprijatelja, uz to i bez municije i teškog naoružanja, ali koji je ipak
bio toliko jak da nanese dosta zla hrvatskim snagama u istočnoj
Bosni. 13
L j u t i jedni na druge, Nijemci i snage NDH, ostali su u dolini
Prače, a brigade Glavne operativne grupe nastupale su, u više kolona, kroz istočnu Bosnu. Pet brigada 1. proleterske divizije našlo
se 20. juna sjeverno i istočno od Rogatice, a snage 2. i 7. divizije na
Romaniji. Prva proleterska brigada koncentrisala se u rejonu Ra-

io Naređenje štaba 1. proleterske brigade, Zbornik, t. IV, knj. 14, d.
44, str. 93.
» Bojna relacija satnije oklopnih vozova, Zbornik, t. IV, knj. 14, d.
251, str. 556—560. i A-VII, fond NDH, k. 57, f. 9, d. 9.
12
B. Božović, članak, »Prva proleterska,« knj. 2, str. 399.
M. Bojić, Zapisi o mojoj četi, str. 312—324.

ketnica — Vjeternik — Sokolovići, 14 3. krajiška desno od nje, kod
sela Zakomo, a 7. krajiška prema Sokolcu.
U istočnoj Bosni tada su se nalazile relativno slabe neprijateljske snage, i to uglavnom jedinice NDH — 1. ustaška brigada i 15.
pješadijski puk domobrana. Komandant 3. domobranskog zbora iz Sar a j e v a obustavio je ofanzivu na partizanske odrede u istočnoj Bosni
i naredio da se ustaške i domobranske snage koncentrišu u velikim
gradovima i pripreme za odbranu. Kako nije imao rezerve da pomogne ugroženim garnizonima tražio je pomoć ali »pomoći niotkuda,
a pomoć traže svi i svuda«. 15 Videći šta ga je snašlo, u isto vrijeme
kritikuje Nijemce:
»Učinjena je krupna strategijska pogriješka što za nacrtno
pregrupisanje njemačkih četa prema sjeveru i istoku nijesu korišćeni pravci gonjenja prema sjeveru, protiv već rastrojenog
neprijatelja i time se stvorilo opravdano u v j e r e n j e da su p a r tizani uspjeli razbiti njemački obruč.« 16
Ustaško-domobranske snage bile su grupisane: u Vlasenici 3. ustaški batalojn, 3. četa 22. bataljona i 15. pješadijski puk, bez jednog
bataljona, u Han-Pijesku 28. ustaški bataljon, u Srebrenici, Drinjači
i Bratuncu 29. ustaški bataljon, u Rogatici 24. bataljon. Ustaška milicija je povučena iz m a n j i h mjesta i koncentrisana u navedenim
gradovima. 17
I četničke snage u istočnoj Bosni bile su veoma slabe: oko 30
četnika u rejonu Sočića, oko 200, sa četiri puškomitraljeza, u planini
Devetak, 30 do 40 u rejonu Zepa, i još nekoliko m a n j i h grupa koje
su se skrivale. 18 Cim su doznali da dolaze proleterske brigade uklonili su se, da izbjegnu sudar sa njima.
Snage i raspored neprijatelja u istočnoj Bosni bili su idealni za
ofanzivna djejstva brigada 1. proletrske divizije. Usamljeni bataljoni
ustaša bili su slabi da pruže jači otpor brigadama. Osim toga, uspješnoj ofanzivi brigada znatno je pomoglo i postojanje partizanskih
odreda u Birču i na Majevici, kao i dvije vojvođanske brigade, koje
su se nalazile sjeverno od Vlasenice. Moral tih jedinica bio je na
visini, jer su uspješno prebrodili ustaško-domobransku ofanzivu protiv njih, a sada su im došle u pomoć proleterske divizije, sa kojima
i dvije istočnobosanske brigade — 6. i Majevička.
Prva proleterska brigada zadržala se tri dana u Sokolovićima i
na južnim padinama planine Devetak. Tu je dovršeno sređivanje
jedinica, započeto na Jahorini. Štab brigade je upozorio bataljone:
»Na ovom sektoru zadržaćemo se dva do tri dana i to vrijeme sva naša vojno-politička rukovodstva m o r a j u iskoristiti za
puno sređivanje jedinica. Treba odmah regulisati dobru ishranu
ljudstva isključivo organizovanim putem.« 10
Obavještenje štaba 1. proleterske brigade, Zbornik, t. IV, knj.
d. 52, str. 109.
15
Isto kao pod 13.
« Izvještaj 3. domobranskog zbora, Z b o r n i k , I V . knj. 14, d. 241, str.
i' Izvještaj 369. legionarske divizije, Zbornik, t. IV, knj. 14, d. 179, str.
is Izvještaj obavještajnog centra 1. proleterske divizije, A-VII, k.
f. 6, d. 8.

14,
252.
390.
706,

Razbijanje ustaških bataljona
i oslobođenje Han-Pjeska i Vlasenice
Odmor brigade nije smio biti dug. Neprijateljske snage su bile slabe
i razbacane po garnizonima pa im se nije smjelo dozvoliti da se koncentrišu i organizuju jači otpor. Uostalom, uspjeh je i najbolji lijek
za dobijene rane, a one kao što je rečeno nijesu bile male.
Brigada je krenula u ofanzivu. Prešla je Devetak i obrela se
na teritoriji Krama, Džimrija, Brestovca, a slijedećeg dana i u Mekotama, Kusači i Crnoj Rijeci. 20 Brigadi je bilo osnovno da s jedinicama pređe teren koji su do tada kontrolisali četnici i ustaše,
eventualno da uz put razbije ustaške i četničke jedinice, zatim da
politički d j e l u j e i da se približi ustaškom garnizonu u Han-Pijesku.
U n a s t u p a n j u brigada je bila oprezna da je ne bi iznenadile, iz šuma
planine Devetak četničke ili ustaške grupe. Desno i lijevo od n j e
nastupale su 3. i 7. krajiška brigada.
Poslije podne 24. juna 6. bataljon je došao u dodir sa 28. ustaškim bataljonom kod Han-Pijeska. Čim su se patrole sukobile bataljon je požurio. Za njim je nastupao 4. bataljon, kao neposredna
rezerva. Ustaše su se povukle u grad i pripremale za odbranu. Tada
su na n j i h ispaljene dvije mine iz minobacača, toliko ih je svega
1. brigada imala! Jedna je pogodila uzvišicu, centar ustaške odbrane,
ali su ustaše i dalje iz bunkera jakom vatrom štitile prilaze gradu.
Tada je 6. bataljon uputio jače odjeljenje da obiđe bunkere i napadne
ih s leđa. Čim su ustaše primijetile da ih partizani n a p a d a j u i sa te
strane povukli su se kroz gustu borovu šumu prema Vlasenici. Han-Pijesak je oslobođen ranije nego je planirano, prije nego su pristigli ostali bataljoni. Brigada je došla do znatnog plijena: nekoliko
malih bacača, veće količine drugog oružja i municije i punih magacina brašna, makarona, marmelade i zejtina. 21
U vrijeme dok je 1. proletrska oslobađala Han-Pijesak trebalo
je da 1. i 2. vojvođanska brigada oslobode Vlasenicu. Pošto to nijesu
učinile Vrhovni štab je naredio 1. diviziji da izbije u rejon Vlasenice, Srebrenice i na Drinu, i da ispita mogućnost prebacivanja većih
snaga preko Drine. 22 No, događaji koji su uslijedili pokazali su da je
pohod u Srbiju još uvijek samo — velika želja. Stab 1. divizije odlučio je da n a j p r i j e oslobodi Vlasenicu. 23 Prva proleterska brigada
napadala je sa juga, a 1. i 2. vojvođanska, prema naređenju Vrhovnog štaba, 24 trebalo je da n a p a d a j u sa sjevera i da obezbijede
pravac od Zvornika.
20 Naređenje štaba 1. proletesrke brigade, A-VII, k. 709, f. 2, d. 30.
M. Mitrović Rade, članak, »Prva Proleterska,« knj. 2, str. 405.
Naređenje Vrhovnog štaba, Zbornik, t. II, knj. 9, d. 291, str. 411.
i 292, str. 412.
Direktiva zamjenika načelnika Vrhovnog štaba, Zbornik, t. II, knj.
9, d. 294, str. 414.
23 Naređenje delegata Vrhovnog štaba i komandanta 1. proleterske
divizije, Zbornik, t. IV, knj. 14, d. 78, str. 170.
21
22

Vlasenicu je branilo oko 2 000 dobro naoružanih ustaša i domobrana — 3. ustaški bataljon i dijelovi 28. bataljona, koji su stigli iz
Han-Pijeska, 15. pješadijski p u k domobrana, bez jednog bataljona,
i bataljon milicije. Naoružani su bili jednim brdskim topom, sa 4 teška bacača mina i velikim brojem mitraljeza i puškomitraljeza."
Grad je bio pripremljen za odbranu. Na uzvišenjima Kiku i Orlovači neprijatelj je napravio bunkere.
Prva proleterska brigada imala je zadatak da sa 4. i 6. bataljonom zauzme jako uporište Orlovaču, a sa 1. i 3. bataljonom Kik i da
potom prodre u grad i spoji se sa vojvođanskim bragadama. Drugi
bataljon je bio u rezervi. Najteži zadatak imali su 1. i 3. bataljon,
jer je Kik goli brijeg vrlo strmih i teško pristupačnih strana.
Na vrhu brda i na kosama bilo je nekoliko bunkera i rovova.
Vatrena moć brigade bila je slabija nego ikada. Nije imala topova, ni municije za minobacače. Morala se zato vratiti na davnoprošlu praksu i osloniti na svoje bombaše, koji su hrabrog srca,
brzo i vješto podilazili bunkerima i bombama rješavali bitku.
Dobro su iskorišćeni i laki bacači zaplijenjeni u Han-Pijesku.
Ustaše i domobrani su se uporno branili. Njihov 15. puk
bio je poznat po borbenosti i bio je pohvaljivan za uspješnu
borbu protiv partizana. Municije su imali dosta i znali su da
će im je, ako im nestane, avioni doturiti, koliko god im treba.
Minobacači i top zasipali su minama i granatama teren na kojem
su pretpostavljali da se nalaze partizani. Zora se približavala
i ustaše i domobrani su očekivali spas. Smatrali su da će borba
pred zoru prestati. Vojvođanske brigade nijesu napadale što je
povećalo njihovu nadu.
Bataljoni 1. brigade počeli su napad sa zakašnjenjem. Vodiči su
bili neprijateljski raspoloženi, pobjegli su i ostavili bataljone da se
orijentišu prema neprijateljskoj vatri. Do zore oni su zauzeli nekoliko
bunkera. U zoru je ubačen u borbu i 2. bataljon. On se u t r k u sjurio
niz stranu, i između Orlovače i Kika jurišao prema crkvi i centru
grada. U isto vrijeme su svi bataljoni izvršili nov snažan pritisak.
Nastala je paklena vatra. Ustaše i domobrani 15. puka bili su iznenađeni. Umjesto očekivanog prekida borbe partizanski napad je pojačan! Ustaše i domobrani trpjeli su velike gubitke. Poginulo je 15
njihovih oficira i mnogo vojnika. Rasulo u njihovoj odbrani došlo
je iznenada. Spašavao se kako je ko mogao, uglavnom bježeći
prema Zvorniku. Prva i 2. vojvođanska brigada dočekivale su
ih i takođe im nanosile gubitke. Mnogi su zarobljeni, a među njima
i komandant garnizona u Vlasenici.
O borbi za oslobođenje Vlasenice najbolje govore neprijateljevi
izvještaji. Komandant 3. domobranskog zbora izvještava:
»Dne 26. ovog mjeseca neprijatelj je sa snagama navodno
oko 10 000 partizana (stvarno je napadala samo 1. brigada sa
oko 1 000 boraca — M. V.), sa sviju strana napao V l a s e n i c u . . .
oružje i streljivo u Vlasenici izgleda sve je palo neprijatelju u

ruke.« 86 »Od 3. i 28. razbijene ustaške bojne iz Vlasenice do sada
stiglo u Zvornik 440 ustaša, a sudbina ostalih nepoznata.« 27 »Druga bojna ove pukovnije (bataljon 15. puka — M. V.) sudjelovala
je u odbrani Vlasenice, kojom prilikom je zarobljeno odnosno
nestalo 9 časnika i 230 domobrana, među kojima i sam zapovjednik pukovnije.« 28
Najkompletniji je, ipak, izvještaj zapovjednika žandarmerijskog
voda iz Vlasenice. U n j e m u stoji:
»U ovoj borbi poginulo je 15 domobranskih i ustaških časnika, a ustaše i domobrani što poginulih, a što zarobljenih svakako više od polovine brojčanog stanja.« 29
U Vlasenici je brigada zaplijenila znatne količine oružja i municije,
u t r e n u t k u kada joj je i bilo najpotrebnije da pojača svoju vatrenu
moć. Takođe je bogat bio plijen opreme i namirnica. Majstorstvo
brigade u vođenju napada i sadjejstvo među bataljonima došlo je
do punog izražaja. Brigada je izgubila 4 borca. 30
Pored Han-Pijeska i Vlasenice u to vrijeme su oslobođeni i
Olovo, K l a d a n j i Srebrenica. Njih su oslobodile druge jedinice Glavne operativne grupe. Tako je stvorena relativno velika slobodna teritorija u istočnoj Bosni. Svega 15 dana prije oslobođenja Vlasenice
vodile su se najteže borbe u bici na Sutjesci. Sada se proleteri sasvim dobro osjećaju u gradu! Mladim ljudima brzo se vratila snaga.
Pjesma, igra, priredbe, sve je to odmah došlo na dnevni red. P r e d njačili su omladinci 3. bataljona, koji su prvi organizovali drugarsko veče. A 2. bataljon, koji je određen da bude posadna jedinica,
čak je organizovao i fudbalsku utakmicu.
Na oslobođenoj teritoriji 1. brigada srela se sa starim poznanicima, partizanima sa Romanije i iz Birčanskog odreda. Veliko zadovoljstvo joj je pričinio i susret sa vojvođanskim brigadama. Njihovi
borci su se divili brigadi: oslobodila je Vlasenicu, što oni nijesu bili
uspjeli.
U oslobođenoj Vlasenici i intendanti su dočekali svoj dan. N a j zad i za n j i h nije bilo problema oko snabdijevanja jedinica. Zaboravili su riječi »nema ništa«. Borci su tražili da im se ne kuva mnogo
mesa. Željeli su hljeba, mnogo hljeba, ili nešto drugo, ali samo da
i to bude od brašna. U 3. bataljonu su napravili »brdo« palačinki
i debelo ih filovali marmeladom. Drugi bataljon je zamolio jednu
bulu da napravi urmašice. Tepsija za tepsijom urmašica je nestajala. Ne treba se čuditi — glad na Zelengori bila je stravična.

2
« Izvještaj 3. domobranskog zbora, A-VII, fond NDH, k. 79, f. 1/6,
d. 3. i Zbornik, t. IV, knj. 14, d. 243, star. 529.
27 Izvještaj 3. domobranskog zbora, Zbornik, t. IV, knj. 14, d. 245, str. 540.
28 Bojna relacija 3. domobranskog zbora, Zbornik, t. IV, knj. 14, d. 250,
str. 551.
2» Izvještaj oružanog voda, Zbornik, t. IV. knj. 14, d. 252, str. 561.
30
M. Mitrović Rade, S. Lazić, Lj. Veselinović, Đ. Vojvodić, J. Popović,
članci, »Prva proleterska«, knj. 2. str. 405—430.
R. Vešović, Kolona i vidici, str. 281.

Oslobođenje Zvornika
Istog dana kad je Vlasenica oslobođena štab 1. divizije, pod čiju
komandu su stavljene 1. i 2. vojvođanska brigada, u duhu naređenja
Vrhovnog štaba uputio je glavne snage prema Zvorniku. 31 Bataljoni
1. brigade su 28. juna ušli u Drinjaču i iz n j e istjerali neke dijelove
ustaških bataljona koji su tu dobježali iz Vlasenice, žandarme i dijelove 29. ustaškog bataljona. Glavnina brigade, 1, 4. i 6. bataljon
izbila je na teritoriju Novo Selo — Snagovo — Glumine, a 2. vojvođanska u rejon Glumine — Križevci — Kamenice. Drugi i 3. bataljon
1. brigade, koji su ostavljeni kao posada u Vlasenici, bili su istovremeno orijentisani i prema Pločama, kao eventualna rezerva 3. krajiškoj i 6. istočnobosanskoj brigadi, koje su imale zadatak da spriječe prodor neprijatelja od Sokolca prema Han-Pijesku. Druga vojvođanska brigada stavljena je pod komandu 1. proleterske brigade,
a 1. vojvođanska je ostala kao rezerva u Kamenicama.
Zadatak grupe brigada bio je da pripreme napad na Zvornik.
Zamjenik komandanta 1. brigade Miloje Milojević htio je da napadne
Zvornik sa prispjelim bataljonima, ali to nije dozvolio komandant
divizije. 32
Prva proleterska i dvije vojvođanske brigade sužavale su obruč
oko Zvornika, protjerale sve predstraže i patrole iz okolnih sela i
natjerale ustaše u sam grad.
Garnizon u Zvorniku bio je veoma jak. Grad je branilo oko
3 000 vojnika, iz nekoliko jedinica: 21. ustaški bataljon, koji se, kompletan, odranije nalazio u Zvorniku, 33 29. ustaški bataljon, koji je
povučen iz Srebrenice da bi ojačao odbranu grada, i jedna četa domdo
vojnika. U grad su stigli i dijelovi 3. i 28. ustaškog bataljona i 15.
puka domobrana koji su uspjeli da pobjegnu iz Vlasenice i Drinjače. 34
Dobjegli dijelovi potučenih jedinica bili su jako uplašeni. Ustaše
su, sem toga dobjegle bez oružja i uniformi. Bježeći pred goniocima
bacali su ih uz put da bi se, ako budu zarobljeni, predstavili kao
domobrani. Njih je trebalo n a j p r i j e obući i obuti, a zatim naoružati
i organizovati za borbu.
Zvornik je bio veoma utvrđen. Okolna brda Mlađevac, Gaj i
Zmajevac načičkana su bunkerima i uzorana rovovima. Glavni oslonac odbrane bila je Kula, stara tvrđava iz 14. vijeka, koja je mnogo
puta odolijevala napadima Turaka i Austrijanaca. Ustaše su smatrale
da će Kula i ovoga puta odoleti, bez obzira na jačinu snaga koje su
napadale.
U gradu je bilo nekoliko hiljada izbjeglica iz susjednih sela. 55
To su seljaci koji su se još plašili partizana, a njihov strah je uvećan
si Naređenje štaba 1. proleterske divizije, A-VII, k. 706, f. 5, d. 27.
sa Stenografske bjeleške, A-VII, k. 1985, f. 2, d. 8.
33 Izvještaj obavještajnog centra 1. proleterske divizije, A-VII, k. 706, f.
5, d. 10.
si Izvještaj ustaškog stožera U sore, Zbornik, t. IV knj. 15 d. 262, str. 530.

velikom pogibijom ustaša i domobrana u Vlasenici. Strahu se pridružilo čuđenje odakle sada tako jake snage, a do juče im je govoreno da su proleteri uništeni. Svakako je to doprinijelo slabljenju
morala branilaca grada.
Komandant zvorničkog garnizona ipak se pribojavao, iako je
imao dosta jake snage u gradu. Tražio je pomoć u motorizaciji, oklopnim kolima i tenkovima, da bi mogao lakše manevrisati po gradu
i intervenisati na najugroženijim mjestima. 3 6 Komandant 369. legionarske divizije uputio mu je u pomoć bataljon 370. puka i dvije
čete 3. bataljona tuzlanske oblasti, sa tri tenka. Pomoć je krenula
iz Caparda, ali nije stigla daleko. U visini k. 528, u Gluminama dočekali su je 4. bataljon 1. proleterske i dijelovi 1. vojvođanske brigade i primorali da se vrati. 37
Garnizon je raspolagao sa više minobacača i velikim brojem
automatskog oružja. Blizina Caparda, gdje su se nalazile jake
snage, mogućnost dobijanja pomoći iz Bijeljine i eventualna pomoć
nedićevaca i Nijemaca s desne obale Drine, bile su jedine nade
branilaca Zvornika.
Zapovijest za napad na Zvornik izdao je štab 1. proleterske divizije. Grad je napala 1. proleterska brigada i po jedan bataljon
iz 1. i 2. vojvođanske brigade. Ostali bataljoni vojvođanskih brigada
određene su za obezbjeđenje prema Capardima i Bijeljini. Za napad
na grad raspolagalo se sa 6 minobacača i jednim brdskim topom
60 mm, sa 4 teška mitraljeza i preko 100 puškomitraljeza, i sa dosta
ručnih bombi i municije iz Han-Pijeska i Vlasenice.
Napad na Zvornik 1. proleterska brigada počela je 4. jula u 21
čas, na dan kada je, dvije godine ranije, CK K P J donio odluku o
dizanju ustanka naroda Jugoslavije. Na utvrđeni Mlađevac napadali
su 2. i 3. bataljon, na Gaj, Kulu Grad i Zvornik 4. i 6. bataljon, duž
puta Caparde — Zvornik napadao je bataljon 1. vojvođanske brigade,
a sa sjevera, preko brda Zmajevca, 1. bataljon 1. proleterske i jedan
bataljon 2. vojvođanske brigade. Prvi bataljon je, koristeći šumu, po
danu prešao cestu Caparde — Zvornik kod Lisine i blagovremeno
stigao na polazni položaj. 38
Svi bataljoni su napad počeli na vrijeme. Kako su ustaše bile
daleko isturile predstraže, streljački stroj je morao obazrivo da nastupa. Prava borba je počela tek oko 22 časa. Pošto nije postignuto
iznenađenje moralo se pribjeći snazi, vještini i lukavstvu. Ono malo
minobacača, što je brigada imala, postavljeno je na položaje još u
toku dana, kada su i uzeli elemente za gađanje. Puškomitraljesci su
štitili bombaše koji su podilazili rovovima.
Na Mlađevcu je i slučaj pomogao partizanima. Dok su bombaši
podilazili rovovima, kao rukom spuštena pala je mina minobacača
u neprijateljsko mitraljesko odjeljenje. Odmah zatim u rovove su
36 izvještaj ustaškog stožera — kao pod 34.
37
Lj. Pajović, članak, »Prva proleterska«, knj. 2, str. 239.
Izveštaj ustaškog stožera, Zbornik, t. IV, knj, 15, d. 262, str. 530.

Smotra

6.

bataljona

avgusta

1943.

na

Petrovom

polju

Grupa boraca na
Petrovom
polju

oclmoru

na

.Grupa boraca 3. bataljona na zaplijenjenom tenku Dunja protiv Vlahović vakciniše borce tifusci avgusta 1943.

Treći bataljon je direktno išao ka mostu na Drini. Plijen je bio ogroman. Zvornik se ukazao kao na dlanu. Kula Grad i Zmajevac. S vremena na vrijeme oglasio bi se i jedini partizanski top. Oko 11 časova nastala je velika pometnja u odbrani grada. bataljona. tako da je više od 50 automatskih oružja tuklo most iz neposredne blizine. još živi. Oslobođenje Zvornika predstavljalo je izvanredan uspjeh. Ustaše su nagrnule u grad. i 6. 1. Treći bataljon. tek toliko da pojača psihološki pritisak na neprijatelja. Mitraljesci i puškomitraljesci mijenjali su cijevi. da bi otuda nastavile odbranu. Kad su zauzeti Mlađevac. ustaška brigada. Neprijatelj nije očekivao napad s te strane pa je bio iznenađen. Uplašili su se i u panici napustili rovove. Pomagali su im i puškomitraljesci 1. i 3. bataljon. Grupa za grupom ustaša ipak je pokušala da pređe most i slika užasa se ponavljala. bataljon takođe su izbacili neprijatelja iz rovova i snažno napadali Kulu Grad. bataljon 1. Pritisak je jačao sa svih strana. domobrana i izbjeglica pohrlila je ka mostu. Neki su. brigada po zlu čuvene crne legije. I tvrđava je pala zahvaljujući preciznosti nišandžija i hrabrosti bombaša. ali i karakterističnu situaciju — da ustaše traže spas u Srbiji! Neorganizovana r u l j a ustaša. Ustaše su gubile uporišta jedno za drugim. ne bi li se plivanjem spasili. Došao je onaj najteži trenutak koji se može desiti tučenoj vojsci. na kosi iznad rijeke. Puškomitraljesci su »zakivali« otvore na kućama iz kojih su se ustaše branile. proleterske brigade. stigli su Nijemci iz 104. poslao poneku granatu. u zagrljaj nedićevaca. Počelo je bezglavo bježanje da bi se iznijela glava ispred ubitačne vatre. To je neponovljiva slika. bataljona. i 3. Brigada je nadoknadila znatan dio izgubljenog naoružanja na Zelengori. skakali u Drinu. ali ni organizovanog odstupanja. Sjeverna kolona. kao da je prethodno »pročitao« n a m j e r u neprijatelja. proleterske i jedan bataljon 2. koja je stalno jačala. Četvrti i 6. koji se uopšte nijesu zaustavili poslije likvidacije uporišta na Mlađevcu. usijane od dugih rafala. U n j e m u je do nogu potučena 1. srušeni su. vojvođanske brigade. Njima su pristigli u pomoć 2. ali je sve to bilo uzaludno. Oko podne Zvornik je oslobođen i na tvrđavi su zalepršale crvene zastave 1. koja je . Mnogo mrtvih u trenu bilo je premnogo i za ustaše. i mnogo automatskog oružja. jer je to bio veliki i jak neprijateljski garnizon. Jedini pravac koji je obećavao kakav takav spas branioci su vidjeli u tome da pređu preko Drine. I nedićevci su pomagali ustašama. Odmah je organizovana evakuacija plijena. koji je prvi izbio nadomak mosta. Na desnu obalu Drine.doletjele i bombe bombaša 2. Oni koji su se zadesili na mostu padali su kao pokošeni. U zoru su svi bataljoni bili na dobrom p u t u da izvrše zadatak. postavio je sva svoja automatska oružja tako da ga tuku. Sa tih položaja mogla se uspješno tući svaka tačka u gradu. bombama su istjerali neprijatelja iz Zmajevca i natjerali ga u grad. Nije više bilo organizovane odbrane. i most naravno. A svi vojni objekti u gradu. divizije sa protivkolskim topovima. Samo je rat mogao režirati tako smiješnu. Sada je opet imala topove i minobacače kao ranije.

knj. a oba su dotučena kod Drinjače. Na dan osnivanja 1. Zbornik. 507. kako piše u neprijateljevim izvještajima. Metak je imao samo toliko snage da uđe u grudni koš. 530 i 268. str. Ali ih je poginulo mnogo. d. Pajović. »Prva proleterska«. Dnevnik. 511. A. ni jedna druga jedinica ni borac ne smeju se zadržati u gradu. str. Lj. proleterske brigade Filip Kljajić Fića još uvijek je nosio zavoj. Matić. članak. str. 239—263. 3 9 Oslobođenje Zvornika nije značilo i prestanak borbe oko njega. odnosno »više od polovine brojčanog stanja«. Koliko je neprijateljskih vojnika poginulo u Zvorniku nikada nije ustanovljeno. . Zajedno sa jedinicama pošao je i da se skloni iz grada. bataljona. S. koji je ostao da kao posadna jedinica obezbjeđuje Zvornik prema Drini i da organizuje izvlačenje plijena. Kolona i vidici. N. str. 262. 2. 15. divizije očekivao je to i blagovremeno je naredio: »Po likvidaciji Z v o r n i k a . Nikada se više 1. knj. str. Roglić. 277. 185. Po svom običaju. str. . str. drugi je više nego prepolovljen u Vlasenici. Grad je bio sav u plamenu i ruševinama. Četa je izgubila dva borca i jedva je izbjegla teže gubitke. ustaška brigada nije mogla oporaviti od tih udara. »Kragujevački bataljon«. 284—285. Prvi je tada izgovorio riječi o brigadi. našao se tamo gde su se vodile borbe. Na k r a j u samog grada. 473. R. R.« 40 Bataljoni su na vrijeme napustili grad. . 2. prvi joj je komandovao: »Brigada mirno!« Od njega su proleteri prvi put čuli naredbu Vrhovnog komandanta 3» Oslobodilački rat. Nijemci i nedićevci stalno su otvarali v a t r u sa desne obale Drine. t. gde je trebalo pomoći da se zavede red. Neprijateljevi dokumenti. 390. sem 3. više stotina. Vešović. Štab 1. ubijala i pustošila gdje je god stigla. knj. Vučetić. Zapisi iz NOR-a. IV. 1. divizije Filip Kljajić Fića. članci. prekine aortu i smrtno rani političkog komesara 1. na rani koju je zadobio u Srbiji. J e d a n protivkolac uporno je gađao kuću u kojoj je bila jedna četa 3. proleterske divizije. Jedan bataljon razbijen je kod Han-Pijeska. Dedijer. V. Pogibija Filipa Kljajića Fiće Još dok je borba t r a j a l a u Zvornik je došao politički komesar 1. Neposredno poslije oslobođenja Zvornika Nijemci su poslali 3 eskadrile da ga bombarduju. str. jer ih je mnogo odnijela plahovita Drina. str.palila. da se pomogne drugovima u r j e š a v a n j u složenih zadataka. u trenutku kada mu je trebalo još samo koji korak pa da zađe u mrtvi ugao dolutao je metak sa desne obale Drine. bataljona. Milanović i R. 546. U Zvorniku su do nogu potučena još dva bataljona i ostaci prethodno tučenih. Colaković. Vuksanović. knj. M.

tamo gdje se veseli. da živi u uspomeni i legendi. da se Fića nije pojavio da sa svojim proleterima podijeli radost pobjede ili teret napora. jednostavno. političke i partijske uloge u jednom oslobodilačkom i revolucionarnom ratu. proleterska je bila u rezervi: sa dva bataljona orijentisana prema Bijeljini. Vijest o pogibiji Filipa Kljajića Fiće. od Romanije i Igmana. Umio je Fića i da oštro ukori. . i na partijskim sastancima. On je. U svakoj situaciji ubjedljivo je djelovao. i kod ranjenika. Oni nijesu prestajali da prigovaraju Nijemcima da su napravili veliki propust što iznemogle partizane nijesu gonili do uništenja. i da drugarski savjetuje. Proleteri su ga neizmjerno voljeli. 1. i na maršu. Njegova neiscrpna energija i volja zračile su u svakom postupku. Borbe kod Zvornika i Caparda U istočnoj Bosni 1.o osnivanju Prve proleterske. Znao se naći i tamo gdje se bije ljuti boj. proleterskoj diviziji: »Mi žalimo druga Fića zajedno sa svim borcima naše divizije.« Nestao je ratnik i drug. Vodio je brigu o svemu. a 2. vojvođanska divizija i za njenog komandanta postavljen je komandant 1. smije i pjeva. Nestao. ili da zajednički t u g u j u za izgubljenim drugovima. u stroju u Rudom. Svuda sa svojim proleterima. Nema veće bitke ili pobjede. proleterske divizije uputili su telegram saoučešća 1. i te kako je uznemiravalo zapomaganje ustaško-domobranskih komandanata u istočnoj Bosni koji su u sudarima sa jedinicama Glavne operativne grupe trpjeli poraz za porazom. sa dva prema Capardima i sa 3. među svojim drugovima i budućim generacijama. prema Bijeljini. Tako su ga žalili i drugovi iz drugih jedinica. Komandanta njemačkih t r u p a u NDH. politički komesar koji je bio najpotpunije oličenje te zahvalne i odgovorne vojničke. Hercegovini i Crnoj Gori sve do Zvornika. u Bosni. Poslije oslobođenja Zvornika 1. Litersa. bataljonom u Zvorniku. Liters donio je odluku da se pripremi operacija za uništavanje partizanskih snaga u istočnoj Bosni. Komandant i politički komesar 2. vojvođanska brigada obezbjeđivala je pravac prema Capardima. K r a j e m juna general R. Žalost je bila velika i opšta. Fića je zapjevao Internacionalu sa svojim proleterima i od tada se nijesu razdvajali. nego jednostavno — naš Fića. Tu. i tamo gdje se raspravlja o teoriji marksizma. bio srastao sa proleterima koji ga i nijesu zvali komesarom. prvog političkog komesara prve jedinice proletera duboko je ožalostila sve njegove drugove. inače veoma nezadovoljnog neuspjehom na Sutjesci. generala R. U to vrijeme osnovana je 16. i da pohvali zaslužne. proleterska divizija bila je stalno u ofanzivi. proleterske brigade Danilo Lekić. U brigadi je Fića bio neumoran. da nadživi i sebe i vrijeme kao p r i m j e r budućim pokoljenjima.

171. brigade odredio je 1. na lijevom krilu. inače ne bi ni izdali zapovijest za napad na njih. sa 2. IV. knj. ispaliće tri rakete što će značiti za ostale bataljone da odmah izvrše napad. 34. jurišnim bataljonom i tenkovima) stigla je u Tuzlu 3. ali se uskoro našao u situaciji da sprečava brzi prodor neprijateljskih kolona prema Zvorniku. Komandant 1. 41 Sa juga je napadala glavnina 7. 268. vojvođanske brigade. 15. 42 Izvještaj njemačkog štaba za vezu. 63. izdato bez poznavanja stvarne situacije kod neprijatelja. a dio snaga. komandant 369. bataljon. a 6. 2. jedan od najtežih u koji je ikada u toku rata dospjela. procijenio je neprijateljske snage na oko 3 000 ljudi (to je bila tačna procjena — M. Komandant 1. On je. str. bataljon je u rejonu Planine izviđao na svom pravcu napada i održavao vezu. Savo Mašković. da nastupa uz jaku podršku artiljerije i tenkova. 546. 2. pokušao da izbije na položaje za napad. 15. SS »Princ Eugen« divizije. jula. proletersku brigadu u vrlo težak položaj. IV. jurišnim bataljonom domobrana iz Slavonskog Broda i Tuzlanskom brigadom domobrana. divizije nijesu imali podataka o pokretu jakih neprijateljskih snaga prema Capardima. a imade izgleda da se brzim djejstvom za njim likvidiraju Caparde za vreme dana. puk 369. Četvrti bataljon bio je južno od ceste i kretao se ka polaznim položajima za napad. t. legionarske divizije. knj. prema naređenju. sa 1. knj. Prvi bataljon je vodio teške borbe kod Glumina.Sa sjevera je napadala 369. Avijacija je pratila nastupanje tih snaga i izviđala i mitraljirala položaje na kojima su se nalazili partizani. brigade svojim energičnim djejstvom povući sa sobom i vojvođanske brigade te da će zajednički uspjeti da likvidiraju neprijatelja u Capardima. zbornog područja. Zbornik. V. Glavnina sjeverne grupe (ojačani 370. d. 4 3 Za napad na Caparde štab 1. d. bataljonom. jer je neprijatelj preduhitrio bataljone 1. str. bataljona. IV. legionarske divizije uputio je glavninu svojih snaga duž ceste prema Zvorniku. Zbornik. 42 Štabovi 1. Predviđeni napad na Caparde nije izvršen. i 16. Prvom bataljonu je rečeno da: »Ukoliko uspe da potisne neprijatelja i primeti da neprijatelj odstupa. 15. divizije na Zvornik. bez osnovnih podataka o njegovoj jačini i rasporedu. jula.). 43 Obavještenje komandanta 1. legionarska divizija. Poslije prvih avionskih i nasilnih izviđanja duž ceste Caparde — Zvornik i prvog potiskivanja dijelova 1. Napad je trebalo da počne noću 6. 367.« 44 Naređenje za napad na Caparde. divizije smatrao je da će bataljoni 1. brigade i prije n j i h izbio na položaje koji su im bili određeni da sa n j i h krenu u napad. t. str. t. . Zbornik. u obuhvat preko Križevića. je ostavio u rezervi. Jurišni bataljon prebačen je kamionima u Caparde neposredno pred napad 1. d. proleterske divizije. koncentrisana u Tuzli. i da mu se teško može su41 Bojna relacija 2. i 4. sa pridodatim joj 2. dovelo je 1. sa lijevog krila.

Bataljonu je zaprijetilo potpuno uništenje. odmah je naredio da se postave m a n j a odjeljenja prema neprijateljskim kolonama. energično nastupajući prema Zvorniku. Poginuo je tu i Radovan Gardašević. Jovanović. Nijemci sa * Tri dana prije toga. i još danju. Poginulo je 8. divizije pošle su u širok obuhvat svojim lijevim krilom i izbile preko Križevića u bok i pozadinu 2. na vrlo uskom prostoru. a kada je nadomak sebe ugledala Nijemce aktivirala je bombu i sa njome u zagrljaju umrla smrću junaka. Moj bataljon. Tamo će bataljon biti izložen ubitačnoj vatri neprijatelja ukoliko na vrijeme ne izbije na kose sjeverno od ceste. Kolona i vidici. 45 Dok se kod 1. P r o bijati se kroz neprijateljsku kolonu. divizije. među kojima i Vasilije Matković. Bolničarka Milena Ivanović pokušala je da izvuče ranjenog komesara. No drugog prihvatljivijeg izlaza u toj situaciji nije ni bilo. vatrom su štitili dijelove koji su za n j i m a odstupali i zaštitnicu. ali je štab 2. Stab 2. B. Prvi dijelovi. neravnopravnu borbu. a glavnini da se najvećom brzinom izvlači preko ceste Caparde — Zvornik. Danilo Lekić je postavljen za komandanta 16.* Bataljon je ostao na položajima i prihvatio tešku. Njemu je kasno stiglo naređenje za povlačenje iz grada. Vešović. zahvaljujući izvanrednoj snalažljivosti i energičnom djejstvu komandanta bataljona i vještom manevrisanju zaštitnih odjeljenja. čete. da ih vatrom iz puškomitraljeza nat j e r a j u da zastanu. bataljona borba rasplamsavala snage 370. koji su izbili preko ceste. Nijemci su brzo ocijenili da pred sobom n e m a j u jake snage i energično su napadali. a na spoju bataljona nadirala je jaka neprijateljska kolona. daroviti i hrabri politički komesar čete.protstaviti sa 150 boraca. 46 a Četvrti i 6. puka 369. Bataljon se našao gotovo u okruženju. Prvo su se oglasili mitraljezi i puškomitraljezi. a onda pokuša uz s t r m u stranu ka Maričićima. str. nije dozvolio da se bataljon povuče. boraca. Prvi bataljon je već bio napustio položaje i probijao se preko ceste Caparde — Zvornik. Municija se nije štedjela ni sa jedne ni sa druge strane. bio je veliki rizik. bataljona. pored političkog komesara čete. na kose Maričića. Vršilac dužnosti komandanta brigade. J e r voditi borbu u okruženju na vrlo nepovoljnom terenu značilo bi sigurnu pogibiju. 268. bataljonu i na vrijeme su odstupili. Oko 12 časova štab bataljona donio je odluku da se probije na jug kroz neprijateljsku desnu kolonu jer se na položajima nije mogao više održati. a bili su upotrebljavani i kundaci i noževi. a onda bombe. 45 R. Miloje Milojević. . politički komesar 1. uz velike gubitke od 12 mrtvih i 14 teško ranjenih boraca. bataljon nijesu ništa mogli pomoći 1. str. Treći bataljon je umalo stradao u Zvorniku. Bataljon se izvukao iz vrlo teškog položaja. bataljona smatrao da jedino tako može spasiti bar dio bataljona. 291. Ostala je jedina mogućnost da se pređe cesta Caparde — Zvornik prije nailaska tenkova. Bataljon je uspio da se izvuče. Božo Božović. Komandant bataljona. bataljona odmah je shvatio da se bataljon iznenada našao u kritičnoj situaciji.

Probijajući se kroz šumu i kukuruze izbjegli su uništenje i uspjeli da se povežu sa vojvođanskim jedinicama. Partijska organizacija je otvoreno postavila to pitanje i zamjenik političkog komesara brigade i politodjel upoznati su s raspoloženjem komunista u bataljonima i njihovim prilično teškim primjedbama na račun vršioca dužnosti komandanta brigade. 47 P r v a proleterska brigada upućena je na područje Kozjak — Drinjača — Drina. Jedino nije mogao blagovremeno povući 2. osnovna karakteristika djejstva brigade. l j u t n j a i prigovori poslije neuspjeha u borbi sa kolonom ojačane 369. brigada nije zadržala ni odmorila. gdje je bila bolnica. Prvi put od osnivanja brigade raspravljalo se i o komandovanju brigadom. ovom prilikom je potpuno izostalo. nije ni organizovano. bataljona i prebacivali se preko Drine.). prema Rogatici. Detaljno je raspravljano o držanju. Naravno. da udari u bok i pozadinu jedinica 369. legionarske divizije na pravcu Caparde — Zvornik. Brigadi je naređeneo da izbije na cestu Caparde — Sekovići. Četrnaest boraca čete bilo je odsječeno. Bataljon je povlačio jedinice iz grada. Tamo se 1. kad je prelazila cestu. borbi i rezultatima svakog komuniste. proleterska brigada u ovom protivnapadu neprijatelja imala pet puta više žrtava nego prilikom napada i oslobođenja jako utvrđenog i dobro branjenog Zvornika. p r e sjekla je kolona neprijateljevih tenkova. jula da se izvuče iz daljih teških borbi oko Zvornika. legionarske divizije. četu. 3 do 4 kilometra sjeverno od Zvornika. Bataljoni su se borili svaki za sebe i većina ih se našla u teškoj situaciji. V. kao nikada do tada (a ni poslije toga —M. Tek poslije 2 mjeseca uspjeli su da dođu u sastav bataljona! Bataljon se izvukao uz velike gubitke: 9 poginulih i 16 ranjenih. legio46 Iz referata Koče Popovića na partijskoj (Sjećanje učesnika). konferenciji u Bugojnu . Marš brigade iz istočne u centralnu Bosnu Vrhovni štab je naredio 1. neuspjeh u kojem su pretrpljeni veliki gubici a brigada je gotovo razbijena. koje su napredovale prema Zvorniku uputile su jedan dio i prema Sekovićima. Borce i rukovodioce ogorčilo je što su poslije velikog uspjeha doživjeli neuspjeh do kojega nije moralo doći. bilo je žestokih kritika. Snažnom vatrom su zasipali grad i položaje 3. veće od toga su bili neraspoloženje. Tako je 1. diviziji 11. Tu četu. Sadjejstvo bataljona. Neprijateljske snage. krajiška južno od nje. u selu Karakaji. 46 Partijska organizacija je imala mnogo posla. a 3. koja je bila na obezbjeđenju prema Bijeljini. a neka samostalna inicijativa bataljona u tom pogledu nije ni bila moguća zbog rasturenosti. koja je naišla od Caparda. Koliko god je uspjeh u Zvorniku veselio brigadu.desne obale Drine sinhronizovano su djejstvovali sa napadom 369.

t. 49 U takvoj situaciji Vrhovni štab je naredio jedinicama da izbjegavaju borbe. Neprijatelj joj je ugrozio lijevi bok i pozadinu pa se morala vratiti. 50 Radi lakšeg kretanja jedinice su se. 5 1 Prva proleterska brigada se između 18. 71. Zbornik. rasteretile komora i suvišnog materijala. ipak. 200. divizije. Jedino su bile obavezne da obezbijede što više namirnica i stoke. SS divizije izbili su čak na planinu Javor. jula depešom naredio: »Zorom 22. koje su nastupale od Sokolca i Han-Pijeska. stigla motorizovanim jedinicama do Milića. čekajući povoljan trenutak da se prebaci na Romaniju ili na Jahorinu. XII. uporno je nastojao da nanese odlučujući udar Glavnoj operativnoj grupi i uništi je u istočnoj Bosni. ukoliko za to budu povoljne prilike ili joj neprijatelj ne dozvoli na drugu stranu. 40 str. Treća krajiška brigada uspjela je da pređe Praču u pravcu J a h o rine. jer 3. Čitava 1. koje su nastupale cestom Caparde — Sekovići. 48 Brigada nije stigla da izvrši t a j zadatak. IV. str. Poslije zauzimanja Zvornika. Dolazilo je u obzir i prebacivanje preko Drine. 411. i 19. 197. d. 15. jula budite sa 1. Zbornik. Zbornik. knj. 48. 3. i 7. krajiška je izbila u Sokoloviće. 3. 15. proleterske brigade. Vrhovni štab je 21. kao da je htio da nadoknadi propušteno. knj. d. divizija ponovo se našla u nezavidnoj situaciji. IV. kao i dosta puta ranije. SS divizija je. i 103. so Naređenje štaba 1. divizije. 66. s juga. ali je. 160. 129. t. jula probila na jug i u tri kolone izbila u sela Mislovo. II. da se ne bi ponovo gladovalo. 79 — depeše. osvojila nekoliko neprijateljskih garnizona i zablistala uspjehom. 52 Naređenje štaba 1. prema Sekovićima i Vlasenici. divizija. str. . d. d. proleterske brigade. legionarske divizije. 54 Brigada je dobila zadatak da obezbjeđuje Vrhovni štab na tom maršu. str. str. proleterskom brigadom na prostoru selo Babine — Knežine. proleterske divizije. a 7. ojačana 369. zajedno sa drugim jedinicama 1. a 7. P r v a proleterska brigada iznenada se pojavila u istočnoj Bosni. 83. t. d. str. podijeljena u više kolona. Zbornik.narske divizije. 136—138. Prva divizija morala se pomjeriti ka jugu. Neprijatelj. krajiška <8 Izvještaj 369. Prvoj brigadi prijetilo je okruženje. 361. Zbornik. t. d. IV. knj. i 2. budno prateći situaciju. Mandre i Zepu. t. 91. 15. napadala je na jug. knj. si Naređenje štaba 1. krajiška nije uspjela da zadrži kolone 7. t. 10. od Sokolca preko Han-Pijeska i Vlasenice. morala da je naglo napusti. ali je po svaku cijenu nastojala da izbjegne jači sudar sa neprijateljem. str. knj. Dijelovi 7. 15. knj. IV.« 53 Naređenje je izdato u duhu zamisli Vrhovnog komandanta o polasku u centralnu Bosnu. Izvještaj njemačkog štaba za vezu. čak i slabije kontakte sa neprijateljem i da se izvuku sa tog terena. SS divizije. 53 Naređenje komandanta: Zbornik. a glavnina 1. 52 Divizija se uspješno izvukla iz teške situacije.

15. artiljerija i bolnica sačinjavale su zasebnu manevarsku g r u pu. d. Svakako je najznačajnije bilo to da Crvena armija napreduje. t. Kolona je prolazila uglavnom nenaseljenim predjelima. južno od Olova. po kosama i planinama i uglavnom. da je italijanski diktator Musolini zbačen. II. ponešto se važno saznavalo o događajima u svijetu. proleterske divizije. diviziju uputio u centralnu Bosnu. kroz takvu brigada do tada nije prolazila. između 29. Selo Vijake je. 75 i 47. jula pred zoru. * Vrhovni štab je bio odlučio. dva dana kasnije nego što je naređeno. . 240. i 31. a trebalo je oprezno maršovati. do sela Podborja i između 30. diviziju prema Hercegovini i Crnoj Gori. 10. što je nagovještavalo približavanje opšteg sloma fašizma. str. knj. kroz šumu. naročito pri prelasku ceste Sokolac — Han-Pijesak. ali je od toga odustao i 1. između 28. 258—261. str. da formira jednu operativnu grupu za djejstva u istočnoj Bosni. proleterske divizije. i 7. Dobijene su vijesti da Crvena armija nastupa zapadno od Orela. a 2. 15. str. IV. koje su mogle obavijestiti Nijemce o pravcu k r e t a n j a kolone. 57 Tamo su borci vidjeli članove Vrhovnog štaba. Zbornik. I na tom napornom maršu. 78. SS divizije živo saobraćale i dobro je obezbjeđivale. bataljona. Predveče je brigada nastavila marš prema selu Vladojevići. Marš je odmah nastavljen. knj. 58 Pa i u tom bespuću neprijateljeva avijacija stalno je tražila kolonu. 57 Naređenje štaba 1. U noć 25. Zbornik. Uspjela je da je pronađe u šumama blizu sela Vijake i da je bombarduje. jula stiglo se do obronaka planine Zvijezde. Suma je bila neobično gusta. bilo proustaški raspoloženo i najvjerovatnije je da je neko iz njega obavijestio neprijatelja o prolasku partizana. 44. a zatim preko Trnova i pruge Sarajevo — Mostar ka Sćitu i Gornjem Vakufu. istina. Ostalo je nerazjašnjeno da li je neprijatelj otkrio kolonu ili je nasumice bacao bombe na širokom prostoru. između 26. d. Marš-ruta je vodila preko padina planine Devetak.* Prva proleterska brigada nalazila se oko 80 km daleko od Babina i Knežine i morala je preći komunikaciju Rogatica — Sokolac — Han-Pijesak. kojom su jedinice 7. i 30. do Draškovca. ali je najviše radosti u tom trenutku ipak izazvao pad Musolinija. do sela Bijele Vode. knj. 6 5 Druga divizija je upućena prema Crnoj Gori i Hercegovini. t. radi čuvanja tajnosti pokreta i onemogućavanja neprijatelja u osmat r a n j u iz vazduha. i 29. divizija m a r šovala je u koloni Vrhovnog štaba. Maršovalo se uglavnom noću. d. t. jula. IV. 5« Obavještenje Vrhovnog komandanta. Brigada je na odredište stigla 24. Poginula su dva borca iz 2. 135.brigada. 18. da su saveznici zauzeli Kataniju. Za 10 dana brigada je prešla više od 300 km. Zbornik.56 55 Naređenje štaba 1. u stalnom pokretu kroz bespuće. Bilo je mnogo šala na njegov račun ali je suštinski zaključak bio mnogo ozbiljniji: jedan od začetnika drugog svjetskog rata dočekao je neslavan kraj. i 27. str. 127. do planine Greben. koja se prebacila preko Prače na Jahorinu. Na tom terenu bilo je nekoliko četničkih grupa. a 7.

da opkole selo i pohvataju četnike. obezbjeđivali prugu i cestu. Međutim. I plijena je bilo dosta. ceste i pruge. pred n j i m a se nije razgovaralo. a otpuštani su tek kad kolona krene ka novom odredištu. ali nije uspio. Četnici su. bataljon nijesu blagovremeno stigli da presijeku prugu. uhvatio 19 četnika. i to dok se nalazio na maršu u p r a t n j i Vrhovnog štaba! U napadu na prugu cijela lijeva kolona zakasnila je dva časa. Lijeva kolona brigade zakasnila je dva časa. jula za prelazak preko rijeke Bosne. Poslije prvih plotuna žandarmi su se razbježali. i to na prostoru od Vranduka do Nemile. brigade uvijek su samoinicijativno priskakali jedan drugome u pomoć. bunkerima i žandarmerijskom stanicom. Desna kolona je u određeno vrijeme napala na neprijatelja u Nemili. nikome nije dozvoljavano da napusti selo sve do prolaska kolone. Za to vrijeme iz Zenice je došao do Nemile oklopni voz. na primjer. da poruši prugu i instalacije i obezbjedi prelazak rijeke na gazu kod sela Višegrada. naročito od Zvornika do ove akcije na rijeci Bosni. i 2. Ali su. i 4. Mala naselja u šumi blokirana su. iako nije smetao prelaženju. Jake prethodnice i pobočnice obezbjeđivale su sigurnost k r e t a n j a kolone Vrhovnog štaba. bataljon mnogo zakasnio. 50 Stab brigade izdao je zapovijest 31. Sesti bataljon je neposredno obezbjeđivao kolonu Vrhovnog štaba. a lijeva kolona. Bataljoni 1. bataljon kod Bijelih Voda zakasnio šest sati. 1. upućena od saveznika. bataljon. Desna kolona. U toku marša brigada je strogo vodila računa o bezbjednosti.' porušili prugu i propuste i tako obezbjedili koloni Vrhovnog štaba da pregazi rijeku i pređe prugu. među n j i m a i komandanta odreda Goluba Mitrovića. bataljon. tada je značilo mnogo. Ali to malo dobijene hrane. To je moglo da ot- . a sada se desilo. U zoru 31. jer je 3. na nešto udaljenim položajima. gdje se branio samo jedan vod žandarma. ali je odmah pobjegao natrag. Potvrđivalo je. Naročito se pazilo na sve seljake na koje je kolona naišla. Njihov štab je bio u Bijelim Vodama. Kada su i oni pristigli brzo su i lako rastjerali posade.Dobro raspoloženje izazvala je i prispjela pošiljka hrane. Na vodiče se strogo pazilo. Borci su naučili da gladuju. Stab brigade uputio je 3. Jedino su dali jači otpor iz bunkera kod mosta na Nemili. kao lijevu kolonu. 3. Četvrti bataljon je stigao na vrijeme. U pustoj planini malo je čega bilo za ishranu. veći broj četnika uspio je da pobjegne. u posljednje vrijeme takvi slučajevi učestali. Treći i 4. dobila je zadatak da ovlada mostovima na Bosni i Nemili. Prvi bataljon je želio i t a j bunker da likvidira. bataljon. jula brigada je izbila nadomak rijeke Bosne. da likvidira neprijatelja u Vranduku. i 4. da je 3. prema sporazumu sa snagama NDH. 00 I ranije su se dešavali propusti u izvršavanju zadataka. iako je nije bilo ni »za zub«. da su zapadni saveznici najzad uvidjeli ko se bori u Jugoslaviji. da poruši prugu i mostove i obezbjedi desni bok kolone Vrhovnog štaba.

kolona više nije izbjegavala naselja.krije neprijatelju n a m j e r e cijele kolone. Vrhovni komandant je odao priznanje 1. od komandira i komesara četa i njihovih zamjenika i sekretara SKOJ-a do štaba brigade. a bilo se i podalje od glavnih pravaca neprijateljeve aktivnosti. i trajalo je do dva časa poslije ponoći. Najprije. gdje je stigla 4. nastavila je marš preko sela Serića ka Petrovom Polju. sa 1. Iz rejona Nemile i Vranduka kolona Vrhovnog štaba. Seljaci su se mnogo interesovali o »situaciji«. Radosno su pozdravili dolazak proleterskih jedinica. brigada prevalila je put do Petrovog Polja. umjesto pohvala prenosili su se glasovi koji su osporavali značaj proboja neprijateljskih obruča na Balinovcu i Miljevini. ali prvi avgustovski dani bili su topli a bilo je i dosta sijena za prostirku tako da je to bio relativno udoban smještaj za rad i odmor jedinica. o bombardovanju Njemačke. seljaci vole da im se kaže jednostavno. Stab 1. štaviše. sela su bila veća i bogatija i prijateljski su primala partizane. Našlo se krompira. 61 Ta pohvala je izostala. boranije i druge zeleni da se skuva za jelo. avgusta. Savjetovanje je počelo uveče. divizije bio je predložio Vrhovnom štabu da pohvali 1. Seljaci su zapodijevali razgovore sa svakim borcem. avgusta 1943. ko napreduje. o padu Katanije. Logorovalo se van naselja. On je pozvao na savjetovanje. Savjetovanju su prisustvovali članovi Vrhovnog štaba. Glavno im je — stanje na frontovima. divizije Koča Popović i drugi. 5. U selima na lijevoj obali Bosne stanje je bilo znatno drugačije. Na Petrovom Polju U laganom maršu 1. sav rukovodeći kadar brigade. Nešto nije bilo u redu i to se moralo raspraviti na prvom zastanku. Tu je uspostavljena veza i sa krajiškim jedinicama. Svi su sa zadovoljstvom slušali o snažnom napredovanju Crvene armije. da se odmori i da radi na svom usavršavanju. a razne političke igre n j i h nijesu tada mnogo interesovale. o velikim uspjesima i sigurnoj pobjedi. sa već slobodnom teritorijom. Cak. Istina. sa osnovnim zadatkom da obezbjeđuje Vrhovni štab. Brigada je razmještena oko Petrovog Polja. Vrhovni komandant je vrlo opširno govorio o opštoj političkoj situaciji. Seljaci su dovršavali kosidbu i skupljali sijeno. u šumi. komandant 1. Osjećali su da se dešavaju krupni događaji i na konferencije su dolazili u velikom broju. Brigada je mogla malo da predahne. o stanju na frontovima u svijetu i u pojedinim krajevima u našoj zemlji. u 19 časova. jer su znali da su oni upućeni u zbivanja u svijetu i u nas. na sjevernim padinama Vlašića. Ali su proleteri znali da stvari m o r a j u doći na svoje mjesto. a posebno su ih radovale vi- . proletersku brigadu za djejstva u bici na Sutjesci. brigadi na poseban način. proleterskom brigadom.

63 Raspolagala je sa 57 puškomitraljeza. Brigada nije imala novih boraca. Bilo je odgovora koji su uzbuđivali i radovali slušaoce. Dnevnik. M. U svim bataljonima izvršena je smotra naoružanja i opreme. 346. dalmatinske brigade. Analizirana je i borba protiv neprijateljevih tenkova. drugarske večeri. 2 62 V. dobro su upamtili ono što je na n j e m u rečeno. sigurnosti u pobjedu i vjere u bliski k r a j rata. o jačanju odreda i brigada u Srbiji. Zapisi o mojoj četi. Posljedn j i put je popunjena. pred proboj kod Miljevine. . Sve to je davalo savjetovanju naročiti karakter. M. Dedijer. »Prva proleterska«. o uspjesima u Bosni i Hrvatskoj. knj. Članovi Vrhovnog štaba sedjeli su oko velike vatre i razgovarali sa svojim proleterima. njegovom čišćenju i podmazivanju. n j i h oko 100. istorije ili književnosti. Odmah poslije povratka u čete i bataljone nastalo je nedogovoreno ali uporno takmičenje. igre oko vatre ili neko predavanje iz geografije. ujednačiti i poboljšati. A bilo je i smijeha i radosti zbog uspjeha. Takođe je upozorio da je neprijatelj još jak. Razrađivana je taktika borbe sa tako drskim i upornim protivnikom. Bilo je to neobično savjetovanje. Ali trebalo je mnogo toga dopuniti. povoljne situacije na frontovima. Bilo je ono jedino savjetovanje takve vrste održano u narodnooslobodilačkom ratu. a najviše o stanju NOP-a u pojedinim k r a j e vima naše zemlje. Pljuštala su pitanja sa svih strana. jer se kod Renovice i Caparda pokazalo da brigada nije za to osposobljena. Uočeno je bilo da je neprijatelj pripremljen i opremljen za borbu na planinskom zemljištu. Naročito se brinulo o ispravnosti oružja. 520. da se zaključci i utisci sa savjetovanja što prije prenesu na jedinice. Početkom avgusta brigada je imala 1 230 boraca od kojih 191 van stroja. i bili su nepokolebljivo spremni da učine sve što je u njihovoj moći za dalje uspjehe brigade. To su već bili iskusni borci. da daje žilav otpor. Bojić. divizije i da se borio sa velikom upornošću. Vojnostručna obuka izvođena je svakodnevno. Svi prisutni rukovodioci. 62 Savjetovanje kod Vrhovnog komandanta imalo je neprocenjivi značaj za brigadu. Zatim je naglasio značaj političkog rada u jedinicama i pripreme svih boraca za političku agitaciju. str. str. na svakog borca u brigadi. 2. da će biti još teških borbi i da naše jedinice m o r a j u biti spremne i jake da bi mu zadale završni udar. Brigadi je bilo jasno da mora mnogo učiniti da bi vratila svoju ubojnu moć poslije p r e t r p l j e n i h gubitaka u bici na Sutjesci i oko Zvornika. Stijovdć. Bio je to drugarski razgovor boraca proletera sa svojim Vrhovnim komandantom. o talasu ustanka u Makedoniji. članak.jesti o osnivanju brigada i divizija u Sloveniji. gdje će brigada vjerovatno ići. a dio noći korišćen je za zabave. da su njegove jedinice većinom sačinjavali Nijemci i legionari 369. Za brigadu je to značilo mnogo više od svake naredbe o pohvali. Na bataljonskim i četnim sastancima do detalja su analizirane prethodne borbe i naglašavano koja iskustva valja koristiti u slijedećim borbama. 17 »šaraca«. borcima iz 3. 488. od ranog jutra do kraja dana. Radilo se neprekidno. str.

Za partijski i politički rad nikad nije bilo dosta vremena. A-VII. jer je odudaralo od dotadašnjeg partizanskog načina ophođenja. 2. samo polovina njenog naoružanja s kojim je dočekala bitku na Sutjesci. 16. proleterske divizije. Štabovi bataljona i komande četa i vodova imali su dosta posla oko usvajanja tih uputstava. Veliki gubici kod Caparda izazvali su negodovanje. Tih dana saveznički avioni spustili su nešto hrane. Intendanti su bili aktivni. uvježbavani su bataljonski horovi i pripremani za nastupanje u većim mjestima. Seljaci su se takođe radovali što saveznici pomažu partizane. prvi zamjenik političkog komesara 1. IV. Za političkog komesara brigade. kapetani ili majori. pripreme za marš. t. a naročito u borbi kod Caparda. Svaki bataljon je pripremao priredbe i drugarske večeri. . 07 64 Naoružanje 1. str. knj. d. koji je pokazao komandantske sposobnosti u svim borbama bataljona. Mada je bilo najlakše naučiti uputstvo o oslovljavanju i raportiranju. I kulturno-prosvjetni rad u brigadi je oživio. pošiljke su predstavljale pomoć za naoružavanje i ishranu boraca. Sada je nastao period da se »na miru« sve sagleda i ocijeni. bataljona. iako je u međuvremenu zaplijenila veće količine oružja u Vlasenici i Zvorniku. Partijski rukovodilac brigade Dušan Korać i politodjel bili su upoznati sa raspoloženjem komunista i predložili su da se za komandanta brigade postavi Božo Božović. pa su ih i sami zbog toga pomagali. maršovanje. i 3. k. saopštene su prve naredbe o proizvođenju oficira i podoficira. kada je izvanrednom umješnošću izvukao bataljon iz vrlo teške situacije. opreme i municije na Petrovo Polje. a i seljaci su bili darežljiviji nego ikada. 65 Uputstvo štaba 1. naročito u 1. f. proleterske brigade. 65 Uputstvo je obuhvatilo red u logoru. 66 Prijedlog je usvojen. dotadašnji komandant 2. koji je 10 mjeseci bio zamjenik komesara 1. Uvođenje činova bio je samo jedan od onih formalnih elemenata koji je potvrđivao dalje narastanje i jačanje NOVJ. U avgustu 1943. dalmatinske brigade. raportiranje i smotre. d. 101—106. bataljona. 708. postavljen je Vlado Šćekić. bezmalo. ono je najteže usvajano. koji je određen za političkog komesara 1. bataljonu. Savjetovanje kod Vrhovnog komandanta dalo je nov impuls i sadržaj političkom radu. Kroz rad. Gotovo svaki dan poslije podne održano je neko predavanje. umjesto Mijalka Todorovića. divizije. Na sastancima biroa i komiteta analizirana je situacija nastala poslije odlaska komandanta brigade Danila Lekića za komandanta 16. Zbornik.teška minobacača i 29 mašinki. jer zemlja je nosila dobar rod. a i bili su potpuno sigurni na čijoj je strani pobjeda. divizije. ophođenje. Štab divizije uputio je tih dana jedinicama uputstvo o u n u t r a šnjem redu i disciplini. 1. 66 Usmena izjava Dušana Korača. Na Petrovom Polju i hrana je poboljšana. 64 To je bila. igru i pjesmu lakše su zaboravljane prošle teškoće. Dotadašnji komandiri i komandanti postali su poručnici. 36. Iako još relativno male.

za Siprage. a šljive. ali nijesu svi imali snage da izdrže napore kakvi se zahtijevaju od boraca u proleterskim brigadama. Mnogo je m a n j e ljudi otišlo u četnike i niko nije bježao od partizana. Bilo je veselo. knj. neka recitacija i skeč. 68 U isto vrijeme na četnike je sa sjeverne strane. i u kolu i van njega. Dosta je naroda dolazilo na te priredbe. kruške i jabuke savijale su se pod težinom plodova. Svaki bataljon je organizovao drugarske večeri sa priredbom. ali i ponosni što su imali sina koji se hrabro borio u 1. 70 da se u rejonu J a j c e — Bugojno — Travnik spoji sa ostalim snagama divizije. kozaračka brigada. Zbornik. djevojke su se grabile da igraju do boraca. Zbornik. prema datim uputstvima. Brigada je 21. kozaračke brigade. . Svi oni koji su uspjeli da se vrate. Očigledno. proleterske brigade. Ponovo je nastalo »redovno stanje« u brigadi — dugi marševi i borbe. napadala i 5. bez 1. 120. 20. 66 Brigada se na ovom terenu zadržala 12 dana. zaplelo se kolo. bataljona. to su bili omladinci odani narodnooslobodilačkoj borbi. Njihove porodice dočekale su proletere s tugom za njima. avgusta krenula iz centralne Bosne. t. knj. Brigada je zauzela borbeni raspored. povrća takođe. konfiskovali imovinu onih četnika koji su vršili zločine. godine. Tada je sa brigadom pošao veliki broj boraca sa tog terena. d. «9 Izvještaj 5. mnogi su poginuli i kao borci brigade. preko Lađevaca. 55. Godina je bila izvanredno rodna. Brigada je već jednom bila na toj teritoriji. prešli planinu Uzlomac i Snjegotinu i izbili u Jošavku. IV. a intendanti su. i januaru 1943. Bataljoni su pošli preko Sipraga. ali četnici su se blagovremeno povukli. Stabu brigade bilo je 68 Izvještaj štaba 1. Program je bio dosta skroman: hor. pšenice i kukuruza bilo je u izobilju. koji su poslije prvih plotuna bježali. uz dobru ishranu.Odmor na Petrovom Polju nije dugo trajao. On je poslao 1. preko planine Uzlomac i Maslovara. t. da ponovo razbije četnike u Jošavki i da obezbijedi sakupljanje i prijenos ljetine iz bogatih sela centralne Bosne. To je bio uglavnom odmor. proletersku. IV. ali dobar dio se kasnije samovoljno vratio kući. No. u decembru 1942. Vrhovni komandant je to nagovijestio i na savjetovanju. 43. 16. pristupili su nekoj partizanskoj jedinici i nastavili da se bore. str. d. str. Uz put je brigada nailazila na m a n j e grupe četnika. Narod u ovom k r a j u bio je raspoloženiji nego prije 7 mjeseci. Brigada opet kreće prema Turbetu i Travniku i Odmor i gonjenje četnika po centralnoj Bosni brzo su završeni. osobito omladine. Jedinice su se pažljivo odnosile prema imovini seljaka. 16. Poslije priredbe dolazio je najinteresantniji dio — igranka. U Jošavci je bilo koncentrisano 600—700 četnika. proleterskoj brigadi.

bataljona. sa zadatkom da likvidira bunker koji se nalazio kilometar daleko od grada. str. brigada 5. 73 U Turbetu je bilo još oko 200 domobrana iz Zagrebačke domobranske pukovnije iz Travnika. '3 Izvještaj komandanta njemačkih trupa u NDH. 16. str. Brigada je maršovala uglavnom noću. str. IV. IV. pravcem Varošluk — Bačvice. 509. proleterske divizije. t. sa jakim ganizonom. Noću 24. ta sela su više puta pljačkana od neprijatelja. a sa ostalima da upadne u Turbe. Zbornik. Iako siromašna. divizije Bugojno. 72 i da je stvorena tako velika slobodna teritorija da se gotovo duž cijele naše zemlje može ići i samo po njoj. da ne bi opterećivali seljake na toj teritoriji. Ostao je neoslobođen Travnik. 202. knj. IV. utvrđene su bile kasarne i željeznička stanica i uporišta opasana sa dva reda bodljikave žice. Ipak je sada bilo neuporedivo lakše. 16. t. 71. knj. visoravan Korićana i iz pokreta napadne neprijatelja u Turbetu. 74 Izvještaj 3. legionarske divizije da posjedne Turbe i na t a j način je pojačao spoljnu odbranu grada. knj. napadne Turbe. imalo je nekoliko bunkera. divizije i 4. Dobro joj je ostao u sjećanju po p u t u koji se stalno penjao i spuštao. da bi izbio u selo Piriće i sa tog pravca napao na Gradinu.. Zbornik. d. d. k. osmatrale i nastojale da budu što dalje od proleterskih jedinica. 92. t. 267. IV. P r e m a zapovijesti štaba 1. t. d. bataljona 369. avgusta naredio 1. knj. i 26. Tu se malo odmorila i u 18 časova krenula prema Turbetu. a 3. a hranila su i partizanske jedinice koje su mnogo puta tuda prolazile. U toku marša stigle su vijesti da su krajiške jedinice oslobodile J a j c e i Donji Vakuf. bataljon je bio u rezervi i kretao se iza 2. Sesti bataljon je napadao sa sjevera i sjeveroistoka. 1769. brigade 75 4. 16. borci su odmorniji. diviziji da 1. zbornog područja. Vrhovni štab je 24. 74 Turbe je bilo jako utvrđeno. Zbornik. proleterska brigada između 25. krajiška brigada 1. 'i Naređenje štaba 1. Drugi bataljon je napadao duž ceste J a j c e — Turbe. str. Neprijatelj je iz Travnika uputio dio 1. . avgusta ona je krenula preko Zlovarića. Dukata i Gostilja. Četničke grupice su prelazile s brda na brdo. d. 71 Brigada se tada nalazila kod Sipraga i trebalo je dosta vremena da savlada padine Vlašića. Zbornik. 16. 72 Izvještaj štaba 1. 422. Uz put je bilo dosta šume i neprijatelju je bilo teško da izviđanjem iz vazduha otkrije mjesta odmora. Garnizon iz Travnika bio je spreman da interveniše jakim snagama i pomogne odbrani Turbeta. Ukoliko ne zauzme bunker trebalo je da ga dijelom snaga blokira. Vidovišta. a 3. proleterske divizije. Velike Vode. 198. Istim putem kojim je prošla k r a j e m januara. toplo je i mogli su se odmoriti na svakom mjestu. 160.poznato da su sela južnije od Sipraga prilično siromašna i zato je intendantima naređeno da obezbjede namirnice za više dana. bataljon je obilazio T u r b e sa juga. a dijelom snaga trebalo je da presiječe prugu kod sela Turića.

Drugi bataljon je imao protivtenkovsku pušku. ni bombaši nijesu uspjeli da razbiju odbranu iz bunkera. Zapisi o mojoj četi. Neprijatelj je bio uporan. bataljonu naređeno je da f o r m i r a j u grupe za uništenje oklopnog voza. u Đelilovce. 208. divizije. legionarske divizije žestoko borili. bataljon. kasarni i željezničkoj stanici. i 4. Stab 1. septembra da se ponovi napad na Turbe. da 76 M. pripremio nekoliko recitacija i dva skeča. Stab brigade je promijenio taktiku. Ali ni neprijateljska pješadija. koju su saveznici spustili na Petrovom Polju. Brigada nije imala oruđa za uništavanje bunkera i nije očekivala takav otpor neprijatelja. Domobrani su se zatim vratili u Turbe i sada su se. Tih dana došao je na položaje kod Turbeta i 1. pod komandom. 2. 4. 7 7 Za novi štab brigade to nije bila ohrabrujuća borba. On je bio pogrešno obaviješten da se u Turbetu nalazi oko 100 vojnika. Cim su stigli u Karaulu dali su priredbu sa igrankom. u Bijelo Bučje. 523. bataljonu. 352. da bi spriječili neprijatelju prodor iz Turbeta ka Jajcu. oružničke pukovnije. a oko 100 se predalo. domobrana slabe borbene vrijednosti. bataljonu. Pobjeglo je oko 240 domobrana. d. uz podršku tenkova. 6 minobacača i oklopni voz. i 6. Prvi bataljon je nastojao da svežnjevima bombi zaustavi tenkove i mitraljeskom vatrom odvoji pješadiju od njih. Izvještaj 5. Borci su se radovali što će im se uskoro pružiti prilika da pokažu koliko su naučili za vrijeme boravka na Petrovom Polju. Sesti bataljon je protivtenkovskom puškom oštetio 3 tenka. Pretrpjela je velike žrtve. bataljon je bio u Trebeuši. Bataljon je tamo najduže ostao i već mu je bio dosadio »mirnodopski život«. Prvom i 2. vrlo drsko je napadao prema 1. i sa njom su gađali bunkere. Pred zoru neprijatelju je iz Travnika stiglo pojačanje sa tenkovima i bataljoni su se morali povući. knj. Bojić. tučena mitraljeskom vatrom. a 12 ih je ranjeno. Naredio je bataljonima da napadnu Turbe. brigade naredio je 1. str. nije mogla naprijed pa su se tenkovi morali vratiti. Zbornik t. str. Bataljon je na Petrovom Polju dobro uvježbao hor. Imao je 16 automatskih oruđa. Bataljon se morao povući. obišli prepreke i krenuli uz brdo. Bataljon 369. Ni ona. kod Varošluka. i to im je poslužilo kao iskustvo da unaprijed i m a j u pripremljeni program za priredbe. ali da bunkere likvidiraju napadajući ih s leđa. 76 Bataljoni su se povukli na polazne položaje: 6. Organizatori priredbe bili su zadovoljni. Neprijatelj se ogorčeno branio. bez borbe. . Bataljoni su posjeli te položaje. a 4. 16. 3. Neprijatelj nije dozvolio bataljonima da se mirno pripremaju za slijedeći napad.Napad je počeo u određeno vrijeme. bataljona 369. oko 22 časa. U međuvremenu je dobio obavještenje o jačini i rasporedu neprijatelja u bunkerima. tenkovi su skrenuli sa ceste. IV. a još više pod prijetnjom dijelova 1. kao rezerva 2. P r i j e 6 dana Krajišnici su bili oslobodili Turbe. Bataljoni su gotovo kružno obuhvatili Turbe. izgubila 8 boraca.

T a j hrabri mladić. bio je teško r a n j e n u stomak. Međutim. Poginuo je i 23-godišnji komandir voda 6. si Izvještaj njemačkog štaba za vezu. 4. Zbornik. 1985. prikupio je neku čudnu snagu. mitraljeska vatra i bombe nijesu bili dovoljni da se slomi otpor iz zidanih bunkera. 79 Šesti bataljon je izbio ispred zgrade Šumske uprave i kod željezničke stanice. Bio je svjestan da umire. 1. so Stenografske bjeleške. str. Drugi napad na Turbe bio je mnogo bolje organizovan. d. a oklopni voz je bio glavni elemenat odbrane. Bojić. k. knj. Neprijatelj je bio mnogo jači nego što se pretpostavljalo. t. Zbornik. Bataljon 369. Obično su domobrani poslije razoružavanja i saslušanja 78 Naređenje Štaba 1. 157. bataljon upali su u Turbe. 7 8 Bataljoni su oprezno prilazili gradiću. željezničke stanice i drugih zgrada neprijatelj je vatrom štitio prilaz vozu. koja im je zaprijetila smrću ukoliko se povuku. 512. »Prva proleterska«. Iako su neprijatelja bili dobro pritijesnili bataljoni su se morali povući prije zore. IV. 375. Dijelovi 3. legionarske divizije branio se izvanredno uporno. i jakom vatrom podržavao branioce. Četvrti bataljon je presjekao prugu i cestu i sigurno obezbjeđivao ostale bataljone od intervencije iz Travnika. kad svane. sa koliko su bataljoni raspolagali. Preko Vilenice krenula je jedna kolona neprijatelja iz Travnika u pomoć Turbetu. f. A-VII. tuče unakrsnom vatrom iz bunkera i nanese im velike gubitke. a voz je stizao da podrži odbranu drugih uporišta. Bataljoni su se povukli uz veće gubitke. 81 Ponovilo se isto što i u prvom napadu. 13. Sa položaja iz okoline Travnika neprijateljeva artiljerija tukla je prilaze Turbetu. Iz bunkera. d. koju je osvjetljavao reflektorima. Negdje pri kraju. 17. 2. i 4. d. je likvidirao posadu jednog bunkera. bataljona Mladen Mitrić. . k n j 17. str. IV. jer su bili pod komandom bataljona 369. Zarobljeno je šest domobrana. Ipak ih je neprijatelj opazio. Drugi je zauzeo kasarnu. legionarske divizije. knj. 2.sa dvije čete onesposobi komunikacije za saobraćaj i spriječi dolazak pojačanja iz Travnika. Nikolić. Izolovani bunkeri su se uporno branili. Oklopni voz se lagano kretao duž pruge. 354. bataljona dočekali su je i odbacili natrag. a ostale blokirao. 79 D. Bio je znatno jači nego se pretpostavljalo. pogledao drugove okolo sebe i sa osmijehom na licu pitao: »Drugovi. članak. M. Prvi i 2. Oni nijesu smjeli da popuste. Drugovi su ga prenijeli u zaklon i previli. Zapisi o mojoj četi. iz zgrade Šumske uprave i željezničke stanice sipala je neprekidna vatra. umirem li komunistički?« Neprijatelj je takođe imao mnogo gubitaka. utvrđenih zgrada i oklopnog voza. t. jer je očekivao napad. Oko 200 domobrana iz Zagrebačke konjičke pukovnije branilo se na život i smrt. koji je neko vrijeme nosio bataljonsku zastavu. jer je postojala opasnost da ih neprijatelj. 80 Tako ni drugi napad na Turbe nije uspio. crijeva su mu bila iskidana. str. dvije protivtenkovske puške. 9. Neprijatelj se i dalje uporno branio. str. proleterske brigade.

bataliona na obali mora kod Splita 1943.Grupa boraca 2. . bataljona u jesen 1943. Grupa boraca 3.

proleterske prevoze se u zaplijenjenim kamionima .Borci 1.

i to velika! Prvi bataljon je u Bugojnu iskočio iz voza i pridružio se masi koja je klicala i veselila se. Radovan Zogović — »Nastala je nova era. f. 126. Pjesma se orila cijelim putem. d. 1985. 17. . Bataljonima je saopšteno da će se tu zadržati 5 do 6 dana. divizije naredio je da brigada preko Donjeg Vakufa i Bugojna krene prema Prozoru. Stab 1. « Stenografske bjeleške. i 6. t. poslije kapitulacije Italije Neuspeo napad 1. da procijene koliko im je opala udarna moć tamo gdje se ishod borbe rješava tehnikom. Stab brigade je predvidio da bataljoni naizmjenično budu na obezbjeđenju prema Prozoru i na odmoru. bataljon. 708. a i da još više požele da im se pruži prilika da se dobro naoružaju. 1. 5.84 Borci se nijesu mogli uzdržati da u tom veselju ne ispale i pokoji metak u nebo. k. 9. Tek što je brigada posjela nove položaje — kapitulirala je Italija. Te domobrane je štab brigade predao Vojnom sudu. i 4. Stab 1. Ali ako i nije bio k r a j rata. za razliku od ranijih marševa nije se nijednom čulo »lakše čelo«. jer i neprijatelj nije bio aktivan. i 4. 57. brigade na Turbe upućivao je na potrebu bolje opreme. . dovoljno da dobro analiziraju neuspjeh u napadu na Turbe. SS divizije sa 8 tenkova. 84 Isto kao pod 79. str. Bili su rezerva 2. Bilo je mnogo šale na račun »kolone«. Zbornik. u bici 82 Presuda vojnog suda. 83 Naređenje štaba 1. . brigade isturio je prema Prozoru. knj. k. »pokret« i si.puštani kućama. jer su do kraja ostali vjerni okupatoru. povećanja brojnog stanja brigade i na bolju obuku. sada su m a n j e ili više svi bili ubijeđeni ko će izgubiti rat. Pala je fašistička Italija. Takva prilika se ubrzo ukazala.« 85 O kapitulaciji Italije brzo su obaviješteni 2. naoružanja. I u Gornjem V a k u f u 3. U tim trenucima niko nije pomišljao da to nije k r a j rata. f. i 4. na onim mjestima koja su prije 6 do 7 mjeseci. Brigada je morala biti jača nego što je tada bila. IV. 8 2 Ponovo u Dalmaciji . proleterske brigade. Osovina je pukla. bataljon rafalima su pozdravili kapitulaciju Italije. Velikoj masi naroda i boraca u Gornjem V a k u f u govorio je član politodjela divizije. Zaorila se pjesma u šumama Makljena. d. 2. bataljonu. Nijesu preduzimali nikakve ofanzivne akcije. 88 Na tim položajima bataljoni su se odmarali. bataljon a ostali su se grupisali oko Gornjeg Vakufa. Izbačena je iz kolosjeka jedna od sila koja je pripremila ovaj rat. U Prozoru su bili m a n j i dijelovi 7. Od Donjeg do Gornjeg Vakufa bataljoni su prebacivani željeznicom. gdje su intenzivno radili vojno i politički. koji su bili na položajima prema Prozoru. 2. na padinama Makljena. A-VII. »zaostala komora«. Radost. grlili se i ljubili. d. A-VII. Ljudi su izišli na ulice.

str. 196. d. 114. a onda je i on kamionima prebačen do Trilja. SS diviziju kod Mostara. . 297. brigadu da ih očekuju teške borbe sa njemačkim jedinicama. Štab divizije izričito je naredio da se m a r š u j e samo noću. U to vrijeme na teritoriji Jugoslavije bilo je oko 15 italijanskih divizija i veći broj samostalnih jedinica. 88 koje je prije toga oslobodila 3. 1.na Neretvi. Svi kamioni. 89 Stab divizije upozorio je 1. i 85. Jedinice NOV u svim krajevima koje je Italija bila okupirala bile su spremne da razoružaju italijanske jedinice i da im spriječe odlazak u Italiju. Ali se u isto vrijeme trebalo boriti i onemogućiti Nijemce i ustaše da ih oni razoružaju. t. I vlasti Nezavisne Države Hrvatske pripremale su se da preuzmu italijansku okupacionu zonu. Zbornik. knj. kada su u nekos« Oslobodilački rat. U toku marša borci su doznali da je oslobođen Split i razoružane mnoge italijanske jedinice. i da se komore smanje na n a j m a n j e moguću mjeru. d. kao i da onemogući Nijemcima i ustašama da se dokopaju italijanskog oružja i opreme. 10. Ali je sve to bilo sitnica prema osjećaju ponosa što se partizani voze slobodnom cestom u još okupiranoj Evropi. IV. Marš je nastavljen pred noć u pravcu Aržana. diviziju uputi u Dalmaciju. a onda dalje prema Splitu. zbog potpuno golog terena. Njemačka je odmah poslije u k l a n j a n j a Musolinija preduzela m j e r e da nastavi rat i bez Italije. 8 0 P r v a brigada je ostala na položajima kod Prozora još pet dana. ss Naređenja štaba 1. i naredila im da hitno intervenišu i razoružaju italijanske divizije. i 3. lovačku diviziju u rejonu Gračac — Bihać i 7. Zbornik. str. septembra uputila preko Ravnog i Mokronoga i u toku noći stigla kod Duvna. t. Kapitulaciju Italije očekivali su i njeni saveznici. Narod je toplo srijetao borce 1. proletersku posebno da se obezbijedi sa pravca od Imotskog. proleterske brigade. proleterske brigade. vozili su kroz oblak prašine. da pomogne dalmatinskim partizanima u razoružavanju italijanskih jedinica. septembra odlučio da 1. To je bilo prvi put da je brigada dobila m u niciju od drugih jedinica. 87 Brigada se 14. U Eminovom selu kod Duvna 1. prema Splitu. 87 Naređenje Vrhovnog štaba. knj. 185. Mnogi ljudi su se prisjećali njenog boravka na toj teritoriji prije godinu dana. II. str. 17. Treći bataljon je n a j p r i j e obezbjeđivao pravac od Imotskog. jer ih je bilo teško d a n j u maskirati od neprijateljevog izviđanja iz vazduha. Od Aržana bataljoni su prebacivani kamionima prema Trilju. dok se procijeni situacija i odluči gdje i koje snage treba uputiti. knj. a 1. sem čelnog. 136. Susret sa narodom Dalmacije bio je veličanstven. Italijani neprekidno zasipali artiljerijskim granatama i avio-bombama. krajiške brigade. koje su imale silnu ratnu opremu. proleterska brigada dobila je 40 000 metaka i 70 mina za bacače od 3. krajiška brigada. str. Vrhovni štab je 15. Imala je pripremljenu g r u p u divizija. mnogo naoružanja i municije i bogato snadbjevene magacine. 531—539. 79.

divizije uputio je 1. proletersku i zauvijek ostali na nekom od njenih razbojišta. njihove šale i dosjetke iskričave su i pune duha. A-VII. V. proleterske divizije. To je bila radost. 92 Neprijatelj je uputio preko Imotskog jaku motorizovanu kolonu prema Splitu. »a Naređenje štaba 1. Sve te snage određene su da što prije ovlad a j u srednjodalmatinskom obalom i spriječe eventualno iskrcavanje savezničkih snaga na Balkanu. 287. 5. Seljaci su nudili. Četvrti bataljon bio je upućen još u toku napada 1. Nije zabilježeno da je neki borac iz brigade preskočio zidinu da nabere grožđa. SS divizije sa 12 tenkova probio se 16. 1. knj. str. Susret sa narodom Dalmacije predstavljao je izuzetan doživljaj. str. žene i djeca uzimali korpe. da se proleteri njime malo osvježe. ako se nijesu kod njih zadržavale. koji su opkolili neprijatelja u Klisu i Sinju. onda su ljudi. d. klicale proleterskim brigadama i. k. k. Poslije pristizanja jedinica u Dalmaciju. seljaci su ubacivali korpe grožđa u kamione. 90 Tih dana osnovan je i tenkovski bataljon divizije. Iz Mostara je avionima prebačen u Sinj jedan bataljon 7. f. Šibenik i Split. Grupe seljaka dočekivale su kolonu kamiona. Za vrijeme vožnje kamionima. Iz mnogo mjesta bilo je boraca koji su otišli u 1. f. i 6. bataljon 1. poželjeli im srećan put. Imao je 8 tenkova i 2 oklopna automobila. A-VII. 547—550. Dolazak proletera pozdravljen je kao veliki praznik. Tih dana je na teritoriju Mostar — Imotski stigao i 92. punili ih grožđem i smokvama i donosili borcima. t. knj. . zaplijenjene od Italijana. bataljona da izbije na cestu između Sestanovaca i 98 Naređenje štaba »1< Naređenje štaba »2 Oslobodilački rat. Malo se ko znao tako veseliti kao Dalmatinci. neće uspjeti i vratio se u Imotski. njemački motorizovani puk iz Albanije. proleterske brigade. Zbornik. 93 Neprijatelj je vjerovatno ocijenio da tim pravcem.liko susreta potukli Italijane. a poslije nekoliko dana i još jedan. 2. proleterske brigade. 2. 3. Blagovremeno su im pristigli u pomoć 1. a 3. njihove pjesme pune topline zapljuskuju kao široki morski val. 9 1 Nijemci su nastojali da što prije povrate izgubljene velike garnizone Zadar. d. Jedan ojačani bataljon 7. SS divizije. u pomoć dalmatinskim partizanima. 19. Zreli grozdovi izazivali su da ih neko ubere. Takve trenutke su proleteri mnogo puta doživljeli prolazeći kroz krajeve u kojima su nekada već bili. IV zone. 2. Njihove igre su žive. 705. proletersku brigadu da spriječi eventualni pokušaj neprijatelja da prodre iz Imotskog i Makarske prema Splitu. lovačka divizija. Kod Zadvarja kolona je naišla na otpor Omiške grupe partizanskih bataljona i Mosorskog bataljona. septembra do Zadvarja. d. i 6. 95. K r a j e m avgusta Dalmacija je puna grožđa. padinama Mosora. s n a m j e r o m da se probije u Split. 709. U mnogim selima zvonila su crkvena zvona. štab 1. 1. 1. sami govorili borcima da uđu u vinograde i naberu grožđa koliko hoće. A kada su vidjeli da se proleteri drže svojih principa. krajišku brigadu je poslao prema Sinju. Ali bilo je i suza. kada jedinice nijesu imale vremena da se zaustave u nekom selu. Ka Sinju je sa sjevera nastupala n j e mačka 114.

da je u Imotski stigla 7. ponovo odlučio da 1. Zbornik. On je. štab zone smatrao je da su te snage nedovoljne za likvidiranje jakog neprijateljskog garnizona u Sinju. k. 97 Prvi i 6. k. str. 287. k. proleterske divizije. a 4. 96. 707. 1. 94. proleterske brigade. f. orijentiše prema Imotskom. 3. tek što je krenula prema Sinju. No. k. f. d. bataljon izbio na cestu. 90 Brigada se odmah pripremila za izvršenje tog zadatka. 285 i 95. 19. bataljon užurbano su maršovali prema Šestanovcima i Grabovcu. Brigada je u vrijeme dok se pripremala za napad na Omiš dobila naređenje da odustane od toga i da hitno uputi tri bataljona prema Sinju. d. Treća krajiška brigada je već bila prema Sinju. brigade dobio obavještenje da je neprijateljska kolona krenula iz Imotskog prema Splitu i da je već stigla do linije Studenci — Lovreč. 3. »6 Naređenje štaba 1. proleterske divizije.10'O tome je obavijestio štab divizije. 3. . A-VII. str. i 6. bataljona. 11. 55. gde je trebalo da bude posadna jedinica. Tada je štab 1. Štab 4. 100 Izvještaj štaba 1. V. A-VII. u kojem je bilo oko 600 domobrana i 400 ustaša. operativne zone. f. Zbornik. po svaku cijenu. septembra stigli u blizinu Trilja. da bi spriječio prodor neprijateljske kolone iz Imotskog. t. str. operativne zone da bataljoni. 7. likvidira neprijatelj u Sinju i Klisu. 3. f. 8. krajiška divizija. Trebalo je uništiti i ustaški garnizon u Omišu. zone uvidio je da je ne84 Obavještenje i naređenje štaba IV zone. 101 Štab brigade je samoinicijativno donio odluku da odmah vrati bataljone ka liniji Aržano — Cista — Zadvarje. knj. bataljonom) pravcem Cista — Biorina — Caparište. divizije. Sa sjevera je pristigla 4. bataljon je kamionima upućen prema Splitu. Nijemci su se povukli prije nego je 4. 2.Zadvarja i presiječe neprijatelju odstupnicu. koji može poslužiti kao polazna baza za napad na Split. d. A-VII. d. bataljon izbili su 18. i 22. k. s obzirom na veliku udaljenost od Zad v a r j a do Sinja. i 6. Međutim. t. str. Štab 4. proleterskoj brigadi. i naređenje da se brigada. ne mogu stići da učestvuju u napadu na Sinj u predviđeno vrijeme. Prvi. knj. proleterske brigade. Ipak. Štab 4. proleterske brigade. 705. proleterske brigade. »a Izvještaj štaba 1. kao i glavne snage dalmatinskih jedinica." ali je u isto vrijeme izvjestila štab 4. proleterske brigade. 572. A-VII. 101 Izvještaj štaba 1. d. 709. Hrvatske. 95 Drugi bataljon bio je kod Lovreča. u Aržanu. t. Naređenje štaba 1. 1. f. dobila je obavještenje od štaba 1. V. u dogovoru sa štabom 1. koji je rukovodio borbama u srednjoj Dalmaciji. 98 Štab 4. 289. A-VII. d. 19. d. operativne zone odlučio je da n a j p r i j e treba uništiti neprijateljski garnizon u Sinju. a 3. 709. »s Naređenje štaba 1. pokušao je da njegove jedinice zauzmu Sinj i Klis i da spriječe prodor neprijatelja u Split. bez 3. 94 T a j zadatak bio je n a m i j e n j e n 1. 100 Bataljoni su noću između 21. SS divizija. divizije. d. •5 Naređenje štaba 1. 26. u Štrobeć. radi obezbjeđenja pravca od Imotskog. Brigada je odmah krenula (sa 1. V. septembra u Poljice i pripremili se za napad na Omiš. operativne zone nastojao je da se. 709. Zbornik. knj. 19. 170. proleterska brigada sa tri bataljona učestvuje u napadu na Sinj.

149. ipak nije primijelos Naređenje štaba IV zone. i 4. Prvo je stigao 2. koji je upućen u Split. 2 putnička automobila. 104 Izvještaj štaba 1. Zbornik. Treći bataljon nije očekivao neprijatelja. str. da bi spriječili prodor neprijatelja ka Aržanu i onemogućili mu da ovlada širokim prostorom oko ceste kojom kolona prodire. Drugi i 3. Sesti bataljon se takođe postavio sjeverno od ceste Cista — Trilj. SS divizije i 92. bataljon. i 6. Zadatak im je bio da spriječe neprijatelju saobraćaj cestom Imotski — Sinj. Četvrti bataljon. bataljon prema Aržanu. brigade. nastupala je 22. Poginuli borci su bili iz brigadnog saniteta. Mada je neprijatelj nastupao dosta oprezno. J e d n a njegova kolona: 6 kamiona. štab zone je naredio da se i 3. n j i h je neprijatelj iznenadio kod Ciste. bataljona. da napadnu neprijateljsku kolonu u desni bok i s leđa. pogođen je i oboren jedan neprijateljev izviđački avion. da bi izbjegla napad iz vazduha. Poslije prolaska neprijateljske kolone ka Sinju. Čuli su zvuk motora i pomislili da su to avioni. da prodru prema Trilju i spoje se sa snagama u Sinju. 124. u isto vrijeme tamo su pristigli i bataljoni 1. 19. proleterske brigade radi zadržavanja neprijateljske kolone koja je krenula iz Imotskog. i 4. koji je u niskom letu mitraljirao položaje bataljona. d. Uništeno mu je i 9 kamiona. išao istom cestom. glavnina 7. Ali kada su u Cistu pristigle glavne neprijateljske snage uspjele su da potisnu 2. Da bi pojačao odbranu. proleterske brigade u pravcu Splita i naredio je svim partizanskim odredima i bataljonima na sektoru Imotskog da se stave pod komandu štaba 1. proleterske brigade. Kod Lovreča se susrela sa 3. str.potrebno pokrenuo glavninu 1. motorizovani puk. Kolonu je pratila i podržavala avijacija. bataljon i povezao se sa dijelovima 4. 105 Neprijatelj je takođe imao velike gubitke. 465. 103 Neprijateljska kolona. bataljona. bataljon napali su neprijatelja s čela i uspjeli da ga razbiju i vrate prema Cisti. Drugi i 4. bataljon 1. 540. i napadao je neprijateljsku kolonu na tom dijelu ceste. Kada je njeno čelo ulazilo u Biorinu. . odmah vrati u sastav brigade. koji su nastojali da uspore kretanje neprijatelja. Ali se poslije nekoliko minuta pojavila prethodnica neprijateljske kolone. septembra prema Lovreču. 19. bataljonom koji je. njegove snage se nijesu pojavljivale dva dana na tom pravcu. U tim borbama brigada je imala 11 poginulih i 8 r a n j e n i h boraca. koji je bio ostavljen na tom pravcu. septembra iz Imotskog p r e m a Sinju. knj. Tog dana. brigade. Zbornik. V. bataljon. bili su na položajima na južnoj strani ceste Imotski — Trilj (Provo — Lovreč). septembra veoma teške borbe i uspjeli su da onemoguće neprijatelju prodor u pravcu Aržana. Cijela kolona se brzo uklonila lijevo i desno od ceste. Ta dva bataljona vodili su 23. knj. 4 oklopna automobila. kao i pristigle dijelove 1. knj. vatrom iz automatskog oružja. t. 104 Stab brigade uputio je tada 1. sa 18 tenkova. a zatim i glavnina. nije uspio da spriječi prodor te jake neprijateljske kolone. koji su se vraćali od Sinja. u rejonu Strižirepa. 2 motocikla. 1. uputila se 25. iz suprotnog pravca. Oslobodilački rat. sa bataljonima Omiške grupe partizana. 401-^103. t. d. str. V.

bataljon i sa n j o m vodio borbe nekoliko dana. bataljon blizu Bukove Gore. i 6. d. str. koja je bila na začelju kolone bataljona. Prva proleterska brigada došla je u Dalmaciju da pomogne dalmatinskim partizanima da razoružaju što više italijanskih jedinica too Izvještaj štaba 1. bataljon kod Aržana. a 4 kamiona bila su natovarena sanitetskim materijalom. krenula je iz Imotskog prema Lovreču a druga. 19. Jedinice je povukao preko Cetine ka Dinari i dalje prema Livanjskom polju. 1. sa 18 tenkova i velikim brojem topova. 1/1. a onda jakim snagama krenula ka Splitu. odlučio je da napusti Split. jedan vukao haubicu od 105 mm. članak. 2. a 1. 707. bataljon je bio prema Karlovom Hanu. 1985. Oklopnim automobilima blagovremeno je zakrčen put. k. opkoljena sa svih strana. kako bi imao povezane snage u garnizonima na obali Jadrana. septembra ušle u napušteni Split. Zbornik. f. Na padinama Mosora dočekao ju je 3. Borci su haubici dali ime »Omladinka«. i to u prvom redu sa Mostarom. f. . los izvještaj štaba 1. Citava kolona je potpuno uništena. Rović. proleterske brigade. ali ga je dočekao 2. knj. Bataljon je pretpostavljao da će uskoro naići i druga neprijateljska kolona. t. A-VII. 3. Drugog dana neprijatelj je pokušao da prodre od Trilja u pravcu Ciste. Imotski — Split i njegov eventualan pokušaj da prodre u pravcu Karlovog Hana. »Kragujevački bataljon«. Po naređenju štaba divizije napustila je te položaje i krenula prema Duvnu. 4. brzo je polio sva vozila benzinom i zapalio ih. i na k r a j u se našla kao u klopci. K r a j e m septembra jedna jaka neprijateljska kolona od oko 1 500 vojnika. jačine od oko 6 000 ljudi. 9. ojačala je garnizon u Sinju. str. knj. 532. Stenografske bjeleške. bez borbenog iskustva. u rezervi. na liniji Lovreč — Studenci — Aržano — Bukova Gora da sa nijih onemogući neprijateljev saobraćaj cestom. videći da je neprijatelj koncentrisao jake snage u Sinju. bataljon i natjerao da se vrati u Trilj. Neprijateljska kolona se gomilala. 108 Brigada nije sačekala te kolone. Borba je bila kratka i oštra. J e d a n kamion je vozio benzin u buradima. Neprijatelju je cesta Imotski — Split bila od velike važnosti. bataljon koji je bio lijevo i desno od ceste. operativne zone. V. 550. 108 U isto vrijeme jedna kolona je krenula iz Splita. a da Split brane uglavnom novoformirane dalmatinske jedinice. Štab 4. knj. 3 »šarca« i veće količine municije i opreme. n a j p r i j e se snašla Omladinska četa. razbio je i vratio natrag. od Imotskog.tio da prolazi kroz 3. S. d. str. On je takođe uporno nastojao da garnizon u Splitu poveže sa garnizonima u unutrašnjosti. 106 Neprijateljska kolona iz Imotskog postigla je osnovni cilj. 107 Prva proleterska brigada ostala je još nekoliko dana na položajima prema Imotskom. d. 8. Drugi bataljon je obezbjeđivao pravac od Trilja. A-VII. 107 Oslobodilački rat. proleterske brigade. Razumljivo je što je tu komunikaciju branio jakim snagama. 222. Zaplijenjeni su haubica. 170. Tu kolonu dočekao je 4. k. Neprijateljske kolone su 27. Zaustavila je neprijateljsku prethodnicu. Manja kolona ustaša iz Duvna pokušala je da prodre ka Aržanu. zaustavljalo se vozilo do vozila. 2. iz Ljubuškog.

tako da je tada brojila 1 760 boraca. operativne zone odustao od odbrane Splita. k. Bataljon je imao 350 boraca. 111 Naoružanje 1. 112 Brojno stanje 1. 710. 110 U vrijeme borbi u Dalmaciji brigada je bila dobro snabdjevena oružjem. 10. 3. 113 Povratak brigade u Bosnu i borbe oko Travnika Cim je štab 4. 9. A-VII. Tako se desilo da jedinica najjače udarne moći ne stigne u napad na Sinj. Vratio je njemačku kolonu natrag. zatim oko 60 iz Splitskog odreda i oko 80 iz drugih dalmatinskih odreda. A-VII. 4 minobacača. od 350 Italijana. f. Početkom oktobra u sastav brigade ušao je i kompletan bataljon »Garibaldi«. municijom i opremom iz zaplijenjenih italijanskih magacina i u tom periodu imala je 1 146 pušaka. To je njegova prva veoma uspjela borba. operativne zone. proleterske brigade.i zahvate što više plijena prije dolaska njemačkih snaga. Svim tim operacijama rukovodio je štab 4. Za čitavo vrijeme. 710. proleterske brigade. početkom oktobra. 23 teška mitraljeza. N a j p r i j e je došlo oko 200 boraca sa Kozare. 111 U tom periodu brigada je i znatno popunjena. f. godine. Izgleda da je nastala situacija za njega bila isuviše složena. komunisti iz brigade. 8 mitraljeza breda i 18 puškomitraljeza. To je bio još jedan primjer internacionalističkog duha i uloge brigade. u sastav 1. jednim minobacačem 81 mm. on nije našao pravi zadatak za 1. 1. 11. Dva dana poslije osnivanja bataljon je vodio borbe sa njemačkom kolonom koja je nastupala prema Splitu. Rukovodstvo bataljona sačinjavali su italijanski oficiri i raspoređeni su na položaje prema činovima koje su imali. 12 dana. uz komandanta i komandire. veće količine puščane i mitraljeske municije i nekoliko mina za bacače i granata za topove. naoružanih sa 1 topom 65 mm. d. niti je bila na položajima sa kojih je mogla da tuče neprijateljsku kolonu koja je nastupala od Imotskog. U Dalmaciji je mnogo pojedinaca dobrovoljno došlo u brigadu. k. uz znatne gubitke (15 poginulih) uspjela da zaplijeni samo 13 mitraljeza. f. d. brigadu i vrtio ju je u krugu Aržano — Trilj — Kosatnica. Bataljon »Garibaldi« ušao je. 4 protivtenkovske puške i 2 protivavionska topa. septembra 1943. proleterske brigade. 72 puškomitraljeza. Zbog svega toga rezultati brigade u Dalmaciji nijesu odgovarali n j e n i m mogućnostima. uglavnom od karabinjera i dijela divizije »Bergamo«. A-VII. 112 Bataljon »Garibaldi« osnovan je 13. 32 mašinke. proleterske brigade. Za sve je imala dovoljno municije. Kasnije je organizovan i naoružan kao i ostali bataljoni. k. U teškim borbama k r a j e m septembra brigada je. i politički rukovodioci. 4. U isto vrijeme postavljeni su. 4. . Prva proleterska brigada dobila je zadatak da »o Izvještaj štaba 1. 22 laka mitraljeza. 706. d. 2 minobacača. jednim mitraljezom 20 mm. divizija je vraćena u Bosnu.

krajiška Livno. t. krajiška brigada.) i pukovnik Schmithuber (komandant 14. Nepogođeni su bacili oružje da bi lakše bježali. Sujice i Kupresa i koncentrasala kod Bugojna. Sistem odbrane je nekoliko puta provjeravan prilikom demonstrativnih napada jedinica 10. t. Brigada se postepeno prebacivala preko Duvna.« I dalje: »Pad Livna i Duvna toliko je odjeknuo u ovim krajevima. koje su obezbjeđivale pravac od Lašve. da nije ispaljen ni jedan naboj. a na nekim pravcima postavljene su i protivpješadijske mine. d. brigade odstupili su prema Posušju. Narod na ovaj način gubi v j e r u u svoju vojsku i svoju u p r a v u . 183. 179. nakon što je naša posada oba ova mjesta napustila . raspoređenih u krugu tako da su mu zatvarali sve prilaze. SS divizije — M. 10. us Izvještaj političkog komesara 10. krajiška brigada oslobodila Kupres. 40 feldžandarma i oko 500 ustaša dobjeglih iz Kupresa. kada je na n j i h osuta vatra iz tenkova. . knj. str. str. puka 7. U Duvnu su bile dvije čete 5. misleći da su njemački. tvrdi se da nije u gradu pružen nikakav otpor. 375. Iz izvještaja Velike župe Mostar vidi se koliko su se ustaše bili uplašili. Zbornik. t. 63. IV. divizijom i uz podršku tenkova. divizije i 3. Brzo su se uvjerili u zabunu. zajedno sa 4. t. a desno 3. 18. Bunkeri su na pojedinim uporištima. str. Zloglasne kupreške ustaše postrojene su dočekale tenkove. brigade porušila je sve bunkere i veće zgrade od tvrdog materijala.oslobodi Duvno. i 9. oktobra izbila je blizu Travnika. ne Naređenje Vrhovnog komandanta. brigade. Ustaše iz Livna pobjegli su u Duvno. krajiške brigade. jedna četa 369. U garnizonu je bilo 7 topova. ustaške brigade. . . 4 tenka. Već 13. 375. te da je celokupna posada napustila Livno i Duvno. 18. Vrhovni komandant odlučio je da se oslobodi Travnik. na Vilenici. i" Objašnjenje pod br. II. 115 Tehnička četa 1. Zbornik. Zbornik. 116 snažan ekonomski i politički centar. prema Turbetu i Dolcu bili povezani rovovima. krajiška. . knj. prema Vilenici. 460.) zgražali su se kako je moguće da je naša posada bez borbe napustila Livno i u bijegu napustila Livno i Duvno i povukla se do Posušja. knj. d. . Prilazi bunkerima bili su ograđeni bodljikavom žicom. 24. II. legionarske divizije. d. »Partizani su zauzeli Livno i Duvno. a 3. zagrebačke konjičke pukovnije. Njemački general Oberkamp (komandant 7. Lijevo je bila 7.117 U gradu je izgrađeno 28 bunkera. Pored toga njegovim zauzimanjem snage NOVJ dobile bi solidnu bazu za napad na prugu Slavonski Brod — Sarajevo i stvorili bi se povoljni uslovi za mobilizaciju novih boraca sa vrlo širokog područja. Znalo se da će se voj»« Izvještaj velike župe Mostar. V. IV. koji je duboko zalazio u slobodnu teritoriju i iz kojega su stalno ugrožavani okolni oslobođeni gradovi. 179. 2: Zbornik. a kada su osjetili dolazak 1. Travnik su branili dva ojačana bataljona domobrana 6.« 114 U međuvremenu je 10. 10. čuveno ustaško gnijezdo. str. veći broj minobacača i mitraljeza i jedan oklopni voz. da ustaše više nikada Kupres ne mogu pretvoriti u svoje uporište. d. knj. V. divizije — M.

str. Dva bataljona 3. divizije i kupreške ustaše boriti do poslednjeg. uz podršku 2 tenka. knj. krajiška brigada. Zbornik. i 6. Tenkove upotrebljavati za proširenje prodora koji su već stvoreni dejstvom teških oruđa i udarnih grupa. uz desnu obalu Lašve. bataljon iz Bugojna. N a j p r i j e su stigli 2. sa 2 tenka. Tenkovi su napadali duž cesta od Rostova i T u r b e t a . 157—160. oslanjajući se krilima na rijeku Lašvu. Prva proleterska brigada. brigada i Travnički odred 10. Bataljon je zauzeo bunkere i nastupao je ka centru grada. bataljon napadali su na pravcu glavnog udara. 64. IV. "8 Naređenje štaba 1. d. Zbornik. legionarske divizije. f. 58. Bataljon je dočekan iz grada jakom vatrom i morao je prileći. proleterske divizije. koje su se probile od Zenice. brigada 1. proleterske brigade. . odnosno uništavanje neprijatelja u odstupanju. . brigada sa sjeveroistoka. t. t. 142. IV. nanoseći glavni udar preko Vilenice. Napadu na Travnik prethodila je jaka artiljerijska priprema. ojačana sa 4 topa i uz podršku 2 tenka. 7. ' Stab divizije je u naređenju naglasio: »Vrhovni komandant drug Tito je naredio da se ovom akcijom ima likvidirati neprijateljev garnizon i zauzeti grad Travnik. napadala je sa zapada.«•20 us Zapovijest štaba 1. i 3. po razbijanju neprijatelja u potrebite ih i za gonjenje i razbijanje. knj. 1985. kao i pridošlih tenkova. iz Duvna i Kupresa. 18. 18. 64. nijesu imali vremena da izvrše ni najpotrebnija izviđanja i sa marša su prešli u napad. komandu nad njima preuzeli su dijelovi 369. ove breše stvarati upotrebom artiljerije i grupnim koncentričnim dejstvom bacača. Treći bataljon. str. U napadu su učestvovale 1. oslanjajući se lijevim krilom na rijeku Lašvu. Zbornik. 12< Isto 122 Stenografske bjeleške. minobacača i protivtenkovskih topova. 370. i oni su naišli na neočekivano jaku vatru. . 157—160. t. knj.nici 369. preko Vilenice. oktobra u 20 časova. »Tenkove ne isturati i upućivati za pravljenje prodora (breša). 123 M. divizije. brigada prema Han-Kompaniji. Stab 1. Zapisi o mojoj četi. str. 18. zauzimali su polazne položaje. •20 Zapovijest štaba 1. stigli su neposredno pred napad. ali poslije prvog neuspjeha kod Turbeta. bataljon. 1 1 8 Bataljoni 1. 123 Drugi i 4. 3. 12. Sedam topova je gađalo bunkere i prepreke i krčilo put tenkovima i pješadiji. A-VII. d. tako da se i t a j puk morao boriti. dok su vojnici 6. Bojić. napadao je u pravcu fabrike šibica. brigade obezbjeđivali su napad od Zenice. zagrebačkog puka bili slabijeg borbenog morala. Treći i 6. str. d. 1 .4 * Iz Uputstva za upotrebu tenkova: . napadala je grad s juga. IV. d. divizije i 7. Sesti bataljon je u jurišu zauzeo spoljne rovove. a bataljon »Garibaldi« i 9. i 4. k. proleterske divizije. 118 a 3. 2. Ni bataljoni 7. 1 Bataljon je zaustavljen jakom vatrom artiljerije. a bunkere je obišao s namjerom da ih likvidira napadom s leđa. krajiške brigade takođe nijesu mogli da slome spoljni pojas odbrane i pretrpjeli su velike gubitke od nagaznih mina. odmah poslije pristizanja. sjeverno od komunikacije Turbe — Travnik. brigade.«121 Bataljoni su napali u određeno vrijeme. U toku napada primijetio je da u grad pristižu nove neprijateljske snage. i 9. divizije izdao je zapovijest za napad na Travnik 15.

127 Naređenje 1. 18. 271. knj. str. sa 3 bataljona na pravcu Komar — Skakavci. 128 Izvještaj štaba 1. 7. oktobra poslije podne. štab 1. IV. t. 1 ' 1 i" Izvještaj 7. Cim je počeo napad neprijatelj je ugasio svijetlo u gradu. proleterska je bila u rezervi: »na pravcu Turbe — Donji Vakuf. knj. 1. 127 Vrhovni štab je naredio da se čvrsto zatvore pravci koji su iz Travnika vodili ka oslobođenim gradovima u dolini Vrbasa. T a j predah iskorišćen je za vojnostručni. a i nije imala snage da uništi utvrđenja u spoljnoj odbrani. Artiljerija je gađala neprecizno. knj. i 212. str. knj. 129 Prema naređenju štaba divizije. proleterske divizije. i 6. IV. 18. jer ga je vatrom upozorila da se priprema napad te je izostalo iznenađenje. proleterske divizije. Praktično je više koristila neprijatelju. 250. neprijatelju je k r a j e m dana i u toku noći stiglo znatno pojačanje iz 369. 128 jer je u to vrijeme pripremano Drugo zasjedanje AVNOJ-a u Jajcu. proleterska brigada rasporedila je 2. Brigada je provela sedam dana bez dodira sa neprijateljem. i 17. Zbornik. Zbornik. 4. 87. t. Osim toga. Zbornik. d. oktobra i bataljoni su morali da vode žestoke borbe da bi ga zaustavili. Zbornik. 130 1. Svim bataljonima je naređeno da budu spremni da spriječe svaki neprijateljev pokušaj da prodre ka slobodnoj teritoriji. d. a pala je i gusta magla. d. d. 108. 18. II. prema Donjem Vakufu. bataljon u selo Oborci. str. krajiška brigada dejstvovala je na komunikaciji Travnik — Lašva. t. Koliki je značaj pridavao sigurnoj odbrani te teritorije vidi se i po tome što je sam neposredno odredio raspored brigada: 7. d. d. 706a. 12» Naređenje Vrhovnog štaba. i 83. 128 Zbog dolaska pojačanja garnizonu. is» Naređenje štaba 1. Neprijatelj je iz Travnika pokušao prodor 16. bataljon u rejonu Komar — Skakavci. . A-VII. 3. IV. a 1. 126 Izvještaj štaba 1. 219. tako da se nije moglo osmatrati ni djejstvo artiljerije ni susjednih jedinica. politički i kulturno-prosvjetni rad sa novim borcima sa Kozare i iz Dalmacije. 123 izvještaji oružničke postaje i redarstva u Travniku. 216. 187. Zbornik. f. str. 97. 125 Naša artiljerijska priprema nije dala željene rezultate. t. krajiška brigada zatvarala je pravac od Travnika ka Bugojnu i Donjem Vakufu. legionarske divizije preko Han-Kompanije. t.Pokazalo se da je garnizon veoma jak i dobro organizovan za odbranu. 10. Zbornik. Prva proleterska brigada zatvarala je pravac od Travnika prema jugu. proleterske divizije. jer 9. 385. knj. 18. 9. 27. knj. po odobrenju Vrhovnog štaba. k. krajiške brigade. Dolina Lašve ječala je od eksplozija i bilo se teško orijentisati gdje se vode borbe. proleterske divizije. i bataljon »Garibaldi« u Donji Vakuf. bataljon je upućen u Jajce. str. jednim u J a j c u i »Garibaldijem« oko Donjeg Vakufa«. 18. brigada i bataljon »Garibaldi« nijesu uspjeli da zaustave te jake snage. IV. t. divizije je 16. odustao od daljeg napada na Travnik i rasporedio je jedinice na položaje za blokiranje grada. IV. d. 82. 198.

krajiškoj brigadi. t. Zbornik. omogućio je opšte sređivanje jedinica. k. za novembar 1943. Prepadi ili nasilna izviđanja različitog intenziteta izvođeni su svake noći. zagrebačke konjičke pukovnije u bojnoj relaciji. 132 Na osnovu tog naređenja 1. d. 137 Naređenje štaba 1. bosanski korpus postigao značajan uspjeh kod Vareša pa je neprijatelj bio primoran da povuče iz Travnika dio snaga radi pomoći sarajevskom garnizonu. pukovnije. »Garibaldi« u Bugojno. knj. Neki dijelovi Omladinske čete uspjeli su čak da upadnu i u sam grad. IV. d. str. 40. t. 335—336. i 4. brigade. d. 133 Treći bataljon je upotrebio jače snage pravcem Pulac — Bojna — Pirota. i 6. . koji je bio u Jajcu. Svi bataljoni 1. oktobra izvršila prepad na Travnik sa po jednom četom iz 2. 1985. 4. t. proleterske divizije. brigada je 25. bataljon. 709. IV. 135 Naređenje štaba 1. 18. godine. 24. bataljona. d. Ali je i štab 1. 140. knj. navodi podatak da je garnizon Travnik u toku novembra 26 puta napadan jakom mitraljeskom i artiljerijskom vatrom. 137 Prema Travniku su ostale jedinice 10. k. f. Brigada je tim prepadom sadjejstvovala 3.U to vrijeme je 3. novembra novi nešto jači demonstrativni napad na Travnik. bosanskom korpusu. 2. da bi neprijatelju onemogućili da izdvoji jače snage prema 3. •se Bojna relacija 6. da mu se nanose gubici i da mu se onemogući preduzimanje akcija prema dolini Vrbasa. takođe sa po jednom četom. 3. ali uz podršku artiljerije i minobacača. proleterske brigade. 328. str. U jedinicama i na terenu organizovana je 132 Naređenje štaba 1. 133. bataljon u rejon Gradine. 19. krajiška. proleterske brigade. 18. str. proleterske brigade. izvršili su 3. divizije. 2. t. divizije naredio svim jedinicama da pojačaju pritisak na Travnik. a 6. 3. 13 ' Čete su izbile ispred same glavne linije odbrane grada. sem 1. Prepad je trajao sve do zore. d. bataljon upućen je u J a j c e da zamijeni 1. 20. poboljšanje njihove bojne gotovosti i intenzivan vojnopolitički i kulturni rad. dok je bila u rezervi. 220. kada ju je smijenila 7.134 Djejstvovao je iz svih oruđa. Brigada je povučena u rezervu: 1. A-VII. Zbornik. 138 Brigada u vrijeme priprema za Drugo zasjedanje AVNOJ-a Raspored brigade. 3. IV. knj. d. Brigada je ostala na položajima prema Travniku do 7. Zbornik. 133 Naređenje štaba 1. 250—260. 11. pokazujući da je spreman za odbranu. novembra. 136. u Oborce. koja je u to vrijeme napadala na Han-Vilu. Komandant 6. Bataljoni su isprovocirali neprijatelja da se »brani« čitavu noć. knj. is« Stenografske bjeleške. str. IV. Zbornik. 13 " To je bila dobro proračunata taktika da se neprijatelj drži u stalnoj napetosti. A-VII. Mošunj i Div jak. f.

proslava dana oktobarske revolucije. Koče Popovića. o političkoj situaciji i narednim zadacima. IV. Na konferenciji je istaknuta naša saradnja sa svim oslobodilačkim pokretima u drugim zemljama. U svim bataljonima održane su partijske konferencije na kojima su prenijeti i konkretizovani zaključci sa divizijske partijske konferencije. 19. Zaključeno je. možemo otkloniti postojeće nedostatke pa da nam brigada bude još bolja«. Govoreno je i o uvođenju oficirskih i podoficirskih činova. knj. 20. proleterske brigade. Britanije i SAD. Na partijskim sastancima diskutovano je o spoljnoj i u n u t r a šnjoj situaciji. Mijalka Todorovića. Dušana Korača. To je bilo praktično sprovođenje zaključaka sa divizijske partijske konferencije održane početkom novembra u Bugojnu. 139 Osnovni materijal za proslavu bio je proglas CK K P J povodom toga dana. Drugovi Kardelj i Zujović sistematičnom analizom spoljne i unutrašnje situacije znatno su doprinijeli t r a j n o m u s m j e r a v a n j u daljeg rada partijskih organizacija. . Konferenciji u Bugojnu prisustvovalo je iz svakog bataljona po 15 članova Partije. o nužnosti teorijskog uzdizanja. Iscrpan referat političkog komesara divizije. 13» Uputstvo štaba 1. t. da se borbena gotovost mora podići na visinu opšteg ugleda brigade i da se novim borcima mora pružiti velika vojnička i politička pomoć. kao i referati komandanta divizije. a pojedinačno je razmatrano koji borac zaslužuje da bude primljen u P a r t i j u ili SKOJ. Ipak su delegati n a j b u r n i j e pozdravili saopštenja o narastanju snaga Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije i postojanju velike slobodne teritorije na kojoj život teče pod parolom: »Sve za front. U izlaganju o spoljnopolitičkoj situaciji nedvosmisleno su podvukli da je antihitlerovska koalicija Sovjetskog Saveza. Britanije i SAD bitan uslov pobjede nad fašizmom. Sreten Zujović Crni i Andrija Hebrang. i sekretara divizijskog komiteta. 62. zajedno sa narodom. sa priredbama. U programu je prva tačka bio referat 0 značaju oktobarske revolucije. 140 Sedmi novembar je proslavljen u svim jedinicama. Time su definitivno uklonjene sumnje u politiku V. Zbornik. str. postala je pokretač cjelokupnog rada u brigadi. sve za pobjedu. takođe. 1 još 19 istupanja ostalih učesnika konferencije dali su jasnu sliku trenutka i orijentaciju za dalji rad. o organizacionim pitanjima u partijskoj organizaciji. koja je rodila Sovjetski Savez i Crvenu armiju.« Divizijska partijska konferencija dala je snažan podsticaj partijskim organizacijama u brigadi za još veću aktivnost. V. U uputstvu o proslavi bilo je naglašeno da se ne prave lijeva zastranjivanja prema saveznicima. o jačanju ubojitosti brigada i bataljona. o autoritetu i držanju starješina i o odnosu boraca prema njima i o međusobnim odnosima uopšte. d. Misao izrečena na konferenciji da »kada znamo tako dobro da r a t u j e m o i da radimo. U mjestima u kojima nije bilo jedinica upućene su grupe koje su organizovale velike svečanosti. Pridavan joj je veliki značaj što se vidi i iz podatka da su joj u ime CK K P J prisustvovali Edvard Kardelj.

i Linija K P J u narodnooslobodilačkoj borbi. Hrvatska). 141 Zaključeno je i da se pokloni veća pažnja radu partijskih organizacija u samostalnim jedinicama brigade — tehničkoj četi. obično u prisustvu nekog člana politodjela. međunarodni značaj NOB-a. napravio je plan teorijskog rada. 0 oslobodilačkom ratu. . Bilo je mnogo slučajeva da su se po dva borca dogovorili da jedu iz jedne porcije. Sastanci su održavani često. da spriječe proIzvještaj sekretara biroa 2. razvoj NOVJ. značaj NOB-a za Jugoslaviju. Osim toga. ali i za bolji kvalitet rada. P a r t i j ska organizacija joj je pomagala da se učvrsti. politički i kulturni rad. 143 To je naišlo na izvanredno razumijevanje boraca 1. a onda na sastancima ćelija. bivšeg vođe Hrvatske seljačke stranke. Strategija i taktika. Za te teme pribavljen je i materijal. u sastavu 1. Mačeka. Brigada je u Hrvatskoj živjela pod mnogo povoljnijim uslovima. konja i dr. U novembru je u sastav 1. divizije ušla 13. U poluspaljenoj Bosni sve je bilo mnogo slabije. je posebno bila zanimljiva ona o Prvoj proleterskoj brigadi kao čuvaru i provodniku linije NOB-a.Partijski sekretari imali su mnogo posla. sa težištem da se objasni razvoj narodnooslobodilačke borbe u pojedinim krajevima Jugoslavije (Crna Gora. uloga V. U njima je pojačan i vojnostručni. us Izvještaj politodjela. f. Partijski rukovodilac brigade. proleterske brigade. uloga AVNOJ-a i narodnooslobodilačkih odbora. Hercegovina. uloga K P J u narodnooslobodilačkoj borbi. kao i uvijek bili spremni da sa drugovima dijele sve što su imali. K r a j e m novembra 13. Partijske organizacije su se uporno borile da se intenzivno radi. Arhiv CK SKJ. d. 1. Bosna. Ipak je najznačajnije bilo borbeno jedinstvo. brigada nije bila dobro opremljena za centralizovani način snabdijevanja. Oni su. u borbama oko Travnika. Stab divizije je preduzeo akciju da joj se pomogne — davanjem porcija. Planovi rada bili su preobimni. proleterske. 15. USAOJ-a i AFZ-a. a jednu da odvoje za drugove iz 13. Teorija proleterske revolucije. k. 142 Najavljen je i plan političkog rada. Nacionalno pitanje. za borce 1. Srbija. Seljačko pitanje. koji je predviđao teme: O Partiji — teorija Partije i organizaciona pitanja. bateriji i ambulanti. opreme za kuhinje. brigade. 708. Kada su njeni bataljoni uvedeni u borbu. A-VII. Bila je i tema o fašizmu. bataljona. proleterska je učestvovala. Ona je postigla sjajne uspjehe u borbama u Hrvatskoj i stizala je sve do nadomak samog Zagreba. Organizacija SKOJ-a u brigadi postajala je sve brojnija. kao da se želelo da se sve što prije savlada. itd. zajedno sa politodjelom. Hranila se relativno dobro a i uslovi smještaja su joj bili dobri. proleterska brigada »Rade Končar«. O fašizmu. i s m j e š t a j i ishrana. Teme su n a j p r i j e obrađivane na proširenom sastanku bataljonskog biroa. Među svim temama. O sovjetskoj vlasti — diktatura proletarijata 1 izgradnja socijalizma. 1943/365. što joj je bio i jedan od osnovnih zadataka. koju su uglavnom sačinjavali radnici iz Zagreba i borci Zumberačko-pokupskog odreda. bratstvo i jedinstvo naših naroda. divizije.

neočekivano. odlučno i uporno. pripremila veliki broj programa. Ljubiša Veselinović uvježbavao je g r u p u boraca »vežba s puškom«. Osim toga. Glumačka grupa je pripremila dramski program. moralo se dati nešto sadržajnije i kvalitetnije. i narod se lako oduševljavao. u želji da se poboljša kvalitet kulturno-prosvjetnog rada. bataljona. vodova. bataljona. Danonoćno je uvježbavao hor. borac 3. pogođen je u rame. održavala susrete. Hor je pjevao odlično. programi davani u selima najčešće su bili i prve priredbe takve vrste u njima. Pripreme tek što su počele. To je i najviše obradovalo borce 1. pred domaćinima. Iz svih bataljona su izbrani najbolji pjevači i članovi brigadnog hora i povučeni u Jajce. Zamišljeno je bilo da to bude maksimum onoga što brigada može pružiti na kulturnoprosvjetnom polju. puškomitraljesci. Hej Sloveni i nekoliko narodnih i borbenih pjesama. i. I kao što je svaka borba i druga akcija bila analizirana.tivnapad neprijatelja. Pripreman je novi napad na Travnik. građanima Jajca. pokazali su da se znaju boriti. iskočio u stranu i povukao se iza pozornice. 30. Komandant 3. Ali dati priredbu u Jajcu. zahtijevalo je mnogo više napora. Solista Nemanja Marković nije briljirao. Glavni akteri su kritikovani ako priredba nije uspjela isto kao što su drugi kritikovani za neuspjeh u nekoj borbi. Mnogo puta su intervenisali štab brigade i politodjel. Tih dana su kritikovani organizatori priredbe u Donjem Vakufu. bataljona. pred Vrhovnim komandantom i mnogo komandanata i političkih komesara. Jedan vježbač je malo zakasnio i u t r k u je uzeo pušku iz stražare. igranke i proslave. Pripremljene su Inter nacionala. veselja. umjesto svoje. a neki bataljoni su povukli svoje članove hora. pred jakom glumačkom ekipom. komad »Hadži Loja«. i stigao sa grupom na pozornicu. U J a j c u su ostali samo članovi hora iz 3. Kvalitet priredbe nije bio na visini ugleda 1. »Hadži Loja« je dobro izveden. komandiri odjeljenja. Ljubiša Veselinović nastavio je . »Vežba s p u škom« tekla je prema planu. bile su nešto novo. omladinac Đoko Vukašević. do tada neviđeno. proleterske brigade. Njima je pritekao u pomoć Oskar Danon. On je hladnokrvno zadržao svoju pušku u zdravoj ruci. Uvijek se nastojalo da sadržaj i kvalitet programa budu što bolji. ali se morao izvršiti. konačno. a članovi hora su bili bombaši. tako je i svaka priredba stavljana na dnevni red partijskih sastanaka ili četnih i bataljonskih konferencija. novembra. Prije priredbe sve puške su prokontrolisane i bile su prazne. od kojih su mnogi imali priliku da vide najveća ostvarenja poznatih pozorišnih kuća. što je na neki način upozoravalo da se u J a j c u ne smije podbaciti. pred publikom u kojoj je i mnogo visokoobrazovanih ljudi. čak i četa. Kada je u vježbi trebalo »opaliti« čuo se pucanj. održana je ta priredba. djejstvovali su energično. Vježbač. Za dvije godine postojanja bragada je organizovala mnoge priredbe. Sredinom novembra kulturno-prosvjetna ekipa brigade počela je da priprema program za svečano veće povodom Drugog zasijedanja AVNOJ-a. i 4. da bi se izvukle pouke. proleterske brigade. koja je bila pri Vrhovnom štabu. Težak je to bio zadatak. Prve noći poslije Drugog zasjedanja AVNOJ-a. pred vijećnicima AVNOJ-a.

legionarske divizije sa 4 tenka i 3 oklopna automobila. »do maksimuma zadojena našom srčanošću. U njenim stihovima prepoznavao se p u t brigade. puka 369. njeni zaleti preko razbojišta. Vešović. 145 Priredba je zaista uspjela. Uspio je da iznenadi dva bataljona 7. Bio je veoma jak i imao je snaga i da vrši ispade iz grada i poduzima akcije izviđanja. Zbornik. na liniji P o d k r a j — Đelilovac. pristigla mu je pomoć iz Travnika — bataljon 369. njen susret sa radnom brigadom u dolini Sanice. str. Skoro svakodnevno su. i« Bojna relacija 6. proleterski korpus. t. bataljon. 20. Nosilac svih tih ispada bili su dijelovi 369. 144 145 R. Kolona i vidici. besputicom. legionarske divizije. Kada je situacija neprijatelju već postajala vrlo kritična. Obje strane su nastojale da jedna drugu što više iznuruju. proleterska doživjela još jedan radostan trenutak: osnovan je 1.da odbrojava taktove. legionarske divizije i 6. 317. koji su se povukli južno od ceste Turbe — Komar. 147 U isto vrijeme jake neprijateljske snage krenule su iz * Pjesnik je poemu posvetio:» Prvog proleterskoj brigadi i njenim palim herojima«. Rasla je NOVJ. krajiške brigade. on se počeo povlačiti prema Turbetu. 144 Poema je tada prvi put recitovana. Beograd. str. Najuzbudljiviji dio priredbe bila je recitacija poeme pjesnika Radovana Zogovića »Pjesma o biografiji druga Tita«. puka 369. a i o b m a n j u j u u pogledu svojih konkretnih namjera. »to će se prva i prva susresti«. i to danju. batalojnu da napadne neprijatelja što je on i učinio u 5 časova 16. njeni juriši preko Neretve i Drine. R. brigade je samoinicijativno i vrlo brzo djejstvovao. zagrebačke konjičke pukovnije 146 upućivani u izviđanje i za uznemiravanje partizanskih jedinica. tragovi n j e ne borbe i djelatnosti. pukovnije. . d. N a j p r i j e je jedan bataljon 369. Napisana je u ritmu juriša proletera. novembra. Štab 1. po dubokom snijegu. knj. preduzele su energičan napad prema Komaru i izbile u Donju Trebeušu. zaustavljala je dah i mamila suze radosti«. legionarske divizije iz Zenice prešao preko Vlašića prema Travniku. 250—560. Cim su se neprijateljske snage spojile. Vježba je nastavljena bez zastoja. Pjesma o biografiji druga Tita. po nekoliko odjeljenja. kombinovanih od vojnika 369. IV. Gledaoci su vjerovali da je to sve bilo prema programu i snažnim aplauzom su pozdravili vježbače. rasla neprekidno! Ponovo borbe oko Travnika Neprijatelj se u Travniku uporno branio i održavao. preko skoro neprohodnog terena. 220.* Poema. U novembru je 1. Zogović. 1946. da bi udario u leđa partizanskim snagama koje su blokirale Travnik. Njemu je ubrzo stigao u pomoć i 2. Naredio je 1. Neprijatelj je pravio ispade uglavnom prema Jajcu.

d. 153 Naređenje štaba 1. Obavještajni centar 1. t. zagrebačka konjička pukovnija. Bataljon je bio na vrlo pogodnim položajima i čekao je neprijateljsku kolonu koja se kretala cestom. 150 Brigada je sa tih položaja trebalo da upućuje. proleterskog korpusa da pojača djejstva oko Travnika. obezbjedujući na t a j način lijevi bok kolone koja je napadala duž puta Travnik — Turbe — Komar. Neprijatelj je trpio vatru kao u kotlu. Bilo je to poslije 4 časa borbe. 1. Tu je. bataljon. a u J a j c e je. 450 kupreških milicionara-ustaša. 150 do 200 feldžandarma. Treći bataljon 1. . f. 154 izvještaj štaba 1. Kada je 6. proleterske brigade. izviđačke grupe u područje istočno od Travnika. Neprijatelj je odstupio. A-VII. 27. samoinicijativno. bataljona spriječila ga je u tome. 1 5 3 Brigada je tih dana izvršila tri jača demonstrativna napada na grad. postavljena i divizijska baterija brdskih topova i protivtenkovski top. 3. A-VII. 3. bataljon došao iz J a j c a upućen je u Gostilj. umjesto njega uputio 4. brigade. četa su ga jakom vatrom u leđa natjerale na povlačenje. 149 izvještaj štaba 1. bataljon 369. proleterske 151 Naređenje štaba 1. Odlično organizovana vatra 3. 151 No od toga se odustalo. 152 Bataljoni su stalno izviđali prema Travniku da bi blagovremeno otkrili pokrete neprijatelja. a štab korpusa je donio odluku da se napadne na Travnik. 709. k. a uz sve to očekivala se i nova neprijateljska ofanziva ka Jajcu. 154 K r a j e m novembra Vrhovni štab naredio je štabu 1. 19. u Ćosićima. krajiškoj brigadi. brigade izvijestio je da je uspjeh bio potpun zahvaljujući brzoj samoinicijativi i energičnom delovanju brigade. 709. 9. i 2. bataljon u Đelilovcu. d. f. pravo u Travnik. vrijeme povratka tih jedinica neizvjesno. Kada je neprijatelj krenuo da zbaci Omladinsku četu koja se nalazila na desnom krilu. uslovi prebacivanja preko planine teški. k. IV. uz jaka bočna osiguranja. 1. proleterske 150 Naređenje štaba 1. 149 Brigadi je naređeno da posjedne položaje duž ceste Turbe — Jajce: 3. da zatvara pravce preko Vlašića. f. 155 To je neprijatelj uradio jer je blagovremeno osjetio kretanje snaga 1. Brigada je imala 2 poginula i 11 r a n j e n i h boraca. proleterske brigade. 148 Stab 1. brigade. 29. bez zadržavanja. "a Isto 1985. f. brigade je tada. izbio na Komar odakle je pratio razvoj borbe kod Turbeta. k. proleterske 93. preko planine Vlašića. knj. proleterskog korpusa i nastojao je da ojača Stenografske bjeleške. 2. 1. na pogodne položaje. a tehnička četa brigade postavila je mine na cesti. k. u Krčevinama i bataljon »Garibaldi« u Selićima. 19. knj. jer je put isuviše dugačak. divizije. I divizijska artiljerija je uspješno tukla kolonu. Neprijateljske snage iz Busovače bile su povučene u Travnik radi pojačanja odbrane grada. t. d. Zbornik. str. 315. 43. divizije. d. Prva vozila iz kolone naišla su na nagazne mine. Zbornik.Travnika preko Vilenice ka 7. U isto vrijeme 3. 1. d. bataljon je otvorio vatru iz svih automatskih oružja i minobacača. divizije prikupio je podatke da se u Travniku nalazi oko 5 500 neprijateljskih vojnika: 6. d. 707. A-VII. A-VII. IV. ali je uporno nastojao da se probije ka prevoju Komara. 1.

tako da se ne može ponoviti ono što se dogodilo prilikom prvog napada. divizije. u Paklarevo. 158 Zapadnu kolonu sačinjavala su četiri bataljona 1. IV. t. smijenila jedinice 2. Štab 1. na osnovu usmenog naređenja štaba 1. str. 1. >5» Zapovijest štaba 1. 19. Kolona je napadala duž ceste Turbe — Travnik. Sa juga je napadala 3. korpusa. rano 29. 19. ojačana jednim protivtenkovskim topom. Štab korpusa je smatrao da je uspjeh siguran. Bataljoni su bili spremni. da su sva važnija uporišta opasana bodljikavom žicom i da su na nekim prilazima postavljene nagazne i protivpješadijske viseće mine. 156 U toku borbi. Neprijatelj je i u ranijim borbama pokazao da vješto koristi svoje rezerve za intervenciju na najugroženijim pravcima. proleterske brigade. ličke brigade. proleterske divizije. 156 Izvještaj glavnostoiernog ureda. d. Šesti bataljon je iz Mudrika usiljenim maršem došao u rejon Sečevo — Rumići. izviđanja i preko obavještajaca bilo je utvrđeno da je grad dobro organizovan za odbranu. bataljon je napadao pravcem Paklarevo — Ovčarevo — Jankovići — Baš Bunar i poslije prodora u grad trebalo je da napadne kasarne sa sjeverne strane. a u rezervi je bila tek prispjela 13. t. desno do linije Pulac — Vučje jame — Bojna. bataljon 2. str. i 10. 132. 611. 6. a zatim da napada na kasarne sa istočne strane. da su bunkeri izgrađeni od kamena i betona. sa zadatkom da likvidira neprijateljeva uporišta na tom pravcu. divizija sigurnije su obezbjedivale pravce od Zenice i Busovače. knj. bataljon je nastupao duž ceste Turbe — Travnik i poslije upada u grad. 166. IV. da neprijatelju u najkritičnijem momentu stigne pojačanje sa strane (tada iz Sarajeva). novembra. a lijevo se oslanjala na planinu Vlašić. 2. Štab 1. 157 To je bila prva borba u kojoj je učestvovao čitav 1. bataljon je napadao pravcem Bačvice — Miškića Brdo — Pirota i poslije likvidacije neprijateljevih uporišta trebalo je da napada na kasarne sa jugozapada. 2. Zbornik. knj. Napad su podržavale tri brdske baterije: 1. 416—422. da upadne u grad. proleterska brigada i jedan bataljon 2. ličke brigade. krajiška brigada. Komandiri su u toku dana izviđali pravce napada i od komandanta bataljona dobili konkretne zadatke. bez jednog bataljona. d. Glavni udar nanošen je pravcem Turbe — Travnik: 3. Prva proleterska brigada je. divizije. 3. sa tri protivtenkovska topa. lička. 159 To su im bili polazni položaji za napad. u Bačvice i 1. takođe je trebalo da napada na kasarne. divizije i 1. ličke brigade 6. str. a 6. 1. proleterske divizije izdao je zapovijest za napad na Travnik. a sa sjevera 4. 523. divizije naredio je da »jedinice m o r a j u odlučno napasti i u napadu istrajati do konačne likvidacije garnizona«.odbranu garnizona. bataljon je napadao pravcem Vučje jame — Zlokići — Bojna. pravcem Bukovica — Travnik. i 3. proleterska brigada i 2. knj. Zbornik. Na sam grad napadale su 1. i 6. i" Oslobodilački rat. . korpus. jer je garnizon u Travniku bio odsječen od ostalih neprijateljskih garnizona. bataljon je upućen u selo Pulac.

lfi0 Izvještaj štaba 1. Stab divizije je iz neposredne blizine pratio razvoj borbe. 37. Protivtenkovski topovi su dovoženi u neposrednu blizinu bunkera. knj. 20. knj. str. bataljoni su se povukli 500—700 m od prednje linije neprijateljeve odbrane. Odbrana mu je bila vrlo aktivna. t. Brigada je pretrpjela velike gubitke — 13 poginulih i 32 ran j e n a borca. Neprijatelj se uporno i žilavo branio. »«i Izvještaj 3. Zbornik. d. Brigada se u zoru povukla na polazne položaje. Tačno u vrijeme kada je otvarano Drugo zasjedanje AVNOJ-a i kada su sa tribine upućene prve pozdravne riječi vijećnicima. proleterske brigade. Utrošene su gotove sve raspoložive mine. oslobođenjem Travnika. 20.Održani su kratki partijski sastanci. Ona je sa marša. str. IV. bataljon uspio da zauzme tri bunkera. ali su se granate odbijale od kameno-betonskih zidova i bunkeri su ostajali kao netaknuti. 100 Napad na grad t r a j a o je cijele noći. Iz grada je stalno slao pojačanja na spoljnu liniju odbrane. Tako se nije ispunila želja proletera da zasjedanje AVNOJ-a proslave u oslobođenom Travniku. ovdje nijesu mogli savladati minska polja i žičane prepreke i prići bunkerima da ubace svoje bombe. krajiška brigada nije uspjela. divizije ocijenio je da »napad nije uspeo i u toku noći nisu bili stvoreni uslovi da se napad povoljno produži i u toku dana«. Braniocima je podijeljeno 120 odlikovanja. đ. krajiške proleterske brigade. IV. proleterske divizije. Ni t a j napad na Travnik nije uspio i pored upornih nastojanja bataljona da zadatak izvrše. Iz n j i h je neprekidno zasipala mitraljeska vatra. t. 19. U zoru. 103 Napad na Travnik pokazao je da je dobro organizovanu odbranu grada teško slomiti bez artiljerije većeg kalibra. Prvi bataljon je prodro između bunkera. Odlučno i požrtvovano jurišali su da zauzmu neprijateljske objekte i upadnu u grad. 10. Bombaši. 101 Na osnovu takve situacije štab 1. i bez teških minobacača. bez odmora krenula u napad. koji su osvojili mnoge bunkere. 35. . koji bi minama uklanjali žičane prepreke i neutralisali minska polja. 11. knj. oko 6 časova. d. i da t a j značajan politički čin u s t v a r a n j u nove Jugoslavije treba pozdraviti velikim vojničkim uspjehom. neutrališu minska polja i omoguće prilaz bunkerima. Njena dva bataljona naišla su na minska polja i imali su znatne gubitke. koja bi rušila bunkere. t. zagrmjeli su topovi i minobacači i počeo je napad na Travnik. IV. 162 Izvještaj štaba 1. Komunisti su se obavezali da će učiniti sve što mogu da bi izvršili t a j zadatak. 162 i odlučio je da obustavi napad na Travnik. 62. 20. Neprijatelj se organizovano i odlučno branio. Bataljoni su u talasima jurili naprijed. str. Komunisti i svi borci upoznati su da se toga dana održava Drugo zasjedanje AVNOJ-a. Zbornik. Neprijateljevi štabovi su puni hvale za upornost odbrane garnizona u Travniku. Zbornik. Bataljoni su pokušali da pomoću minobacača pokidaju žičanu ogradu. Ni 3. No jedino je 3. ali je jakim protivnapadom vraćen natrag. a ostali su zauzeli samo rovove ispred bunkera.

. Na tim položajima brigada je svakodnevno vodila borbu sa manjim neprijateljskim dijelovima. proleterska. a ukupno je preko 100 boraca izbačeno iz stroja. Ona nije uspjela u napadu na Travnik ali je izvršila osnovni zadatak: na svom pravcu nije dozvolila neprijatelju prodor ka dolini Vrbasa. Štab 1. u selo Paklarevo. bataljon u Varošluku kod Turbeta. bataljon je upućen u Mudrike i Šišavu da spriječi eventualni pokušaj neprijatelja da prodre preko planine Vlašić. 1. grupišući glavne snage na pravcu Travnik — Turbe. a 3. lijevo od ceste Donji Vakuf — Turbe — Travnik. proleterske brigade organizovao je odbranu po dubini. Neprijatelj je nastavljao s taktikom stalnog uznemiravanja jedinica koje su bile oko Travnika. Bataljon »Garibaldi« bio je u Đelilovcu. krajiška brigada desno od te ceste. u Podkraju. 1. proleterska divizija ostala je na položajima da svojim brigadama po svaku cijenu spriječi prodor neprijatelja u dolinu Vrbasa. kod sela Oborci. bataljona.Poslije neuspjelog napada na Travnik. 3. Izgubila je 42 borca. godine spadaju među najteže borbe koje je brigada vodila. bataljon je postavljen iza 6. 164 Prva proleterska brigada zatvarala je pravac od Travnika prema Jajcu. Borbe oko Travnika u oktobru. Brigada je u tim borbama pretrpjela i znatne gubitke. U rezervi je bila 13. Šesti bataljon je isturen u neposrednu blizinu Travnika. bataljonu. 2. kao rezerva 6. u rezervi brigade. novembru i početkom decembra 1943. i 1.

legionarska divizija i nekoliko samostalnih pukova). 1 Zbog toga je njemačka Vrhovna komanda odlučila. U tom periodu Crvena armija nastavila je da i dalje prodire na zapad. a u Italiji su zapadni saveznici pojačavali snage pripremajući novu ofanzivu. Sada je i opšta politička situacija bila daleko povoljnija za NOP. Držala je pod kontrolom ili ugrožavala gotovo sve vitalne komunikacije u zemlji i okupator je s velikim naporom održavao veze između svojih garnizona u većim gradovima. korpusu (sastava 14. predstojala je neposredna opasnost od savezničke invazije na Balkanu i prodora Crvene armije preko R u m u n i j e u Podunavlje. Kako to iskrcavanje nije očekivala u toku zime predvidjela je da za operacije protiv NOVJ upotrijebi divizije koje su bile namijenjene za sprječavanje eventualnog desanta Anglo-Amerikanaca na obale Jadranskog mora. Poslije završetka tih operacija trebalo je da oba korpusa svoja djejstva prenesu na srednju i zapadnu Bosnu i sjevernu Dalmaciju. a 15. nego ni one njene grupacije koje su mu zadavale n a j više glavobolje. TAJCA I MRKONJIĆ-GRADA KRAJEM 1943. knj. 371. pored ostalog. njemačka i 369. i 8. kozačke divizije) da d j e j s t v u j e u Dalmaciji. Prvo je njemačkom 5. 373. na Kordunu i na Baniji. n j e mačka divizija. godine razbije glavne snage NOVJ i tako osigura svoje zaleđe za slučaj iskrcavanja saveznika na Balkanskom poluostrvu.BORBE OKO TRAVNIKA. da u toka zime 1943—1944. 7. godine NOVJ bila je već narasla na oko 300 000 boraca. NOVJ je u to vrijeme bila dovoljno jaka i kontrolisala je toliko široku teritoriju da nepriatelj nije mogao nikako okružiti ne samo n j u u cjelini. GODINE Pokušaj Nijemaca da obezbijede zalede u slučaju iskrcavanja saveznika na obale Jadrana K r a j e m 1943. korpusu (sastava 1. brdska. 7. N j e mačka je zimski period pokušala da iskoristi za organizovanje odbrane »svoje Evrope«. 2. . str. legionarska divizija i dijelovi 69. i 264. I POČETKOM 1944. što je u nekim ranijim ofanzivama pokušavao. Pripreme za te operacije izvršene su u novembru a borbe su počele početkom decembra. Prema procjeni njemačkog vrhovnog komandovanja. dato u zadatak da uništi partizanske snage u istočnoj Bosni i Sandžaku. I izdanje. SS i 187. Vrhovni štab je pravovremeno procijenio neprijateljeve namjere. 1 Oslobodilački rat. Saveznici su sve više pomagali što je doprinijelo da oružane snage NOVJ lakše razbiju novu neprijateljsku ofanzivu.

uz podršku tenkova. Od Posušja prema Duvnu nastupali su dijelovi 118. proleterske divizije. »Neprijatelj treba na svakom koraku da trpi gubitke. neprijateljske kolone su 6. Uz podršku tenkova. 10. d. i 6. 155. da sve jedinice kombinuju pokret i manevar sa brzim i energičnim udarima po neprijateljskim komunikacijama. str. IV. Neprijatelj je više puta pokušavao. Oslobodilački rat. IV. kolonama. 20. njemačke divizije i dva bataljona 5. izdao direktive da krupne formacije ne budu na okupu. Most na rijeci Šujici. 20. str. 4 U toku 6. str. decembra ušle u Duvno i Livno. str. t. brigade na sektor Duvna."' Napad na grad počeo je u ponoć. brigade donio je odluku da sa prispjelim snagama odmah napadne neprijatelja u Duvnu. da se ne dozvoli neprijatelju da primora jedinice da se bore na uskim prostorima. . na vrijeme je porušen. prema Livnu. Lug i Mokronoge. U prvom naletu neprijatelj je potisnut sa položaja oko grada. 3. koji su bili veoma aktivni. Neprijatelj je 9. 26. Bataljoni 1. 47. knj. krajiške brigade na Borovu glavu. a prema Livnu dijelovi 114. korpusa NOVJ ka Dinari. divizije. knj. 3 Štab 1. pošto je već bio zauzeo Duvno i Livno. na Sarajlije.Vrhovni štab je prateći koncentraciju neprijateljskih snaga. 82. 6. likvidirao ih i upao u grad. Na tim položajima bataljoni su ostali tri dana. knj. decembra prebačeni su 1. bataljon je preko S r d j a n a obišao i napao grad s južne strane. više s n a m j e r o m da mu se nanesu gubici i uništi dio njegove motorizacije nego da se zauzme grad. ustaške brigade. pješadijskog puka domobrana. Zbornik. a tamo je privučen i protivtenkovski top. godine njemačke jedinice posjele su veći dio dalmatinske obale i potisle snage 8. koji se pokazao efikasnim. na svak<?m mestu treba da nailazi na prepreke i zasede i tako će njegova ofanzivna moć biti brzo okrnjena. Zatim su nastavile operacije prema Duvnu i Livnu. * Naređenje štaba 1. a 3. a dijelovi 3. 3 Izvještaj štaba 1. isturao svoje p r e d n j e dijelove prema Kupresu. Kuk. d. 2. Neprijatelj je. knj. Štab 1. 401. Prvi bataljon je napadao preko Gradine. t. izbjegavajući iscrpljujuće odbrambene borbe. posadama. uputio je 5. t. proletersku i 3. 20. Zbornik. i 264. decembra nešto energičnije pokušao da prodre prema Šujici. njemačke divizije i 15. IV. kod Mokronoga. koja je bila uglavnom na položajima prema Travniku. Njegova pješadija uspjela je da 2 Naređenje štaba 1. krajišku brigadu u pomoć dalmatinskim jedinicama. decembra 1. bataljon od Eminovog Sela. proleterskog korpusa. brigade ni jesu imali sredstava za borbu protiv tenkova i morali su se povući na položaje oko grada. da ih zbaci i prodre prema Šujici. Neprijatelj se branio iz tvrdih kuća i vatrom obezbjeđivao svoje tenkove. Zbornik. proleterske divizije. a zatim uništena. 115. bataljon 1. te snage su vrlo brzo napredovale. Prvi bataljon je iznenadio straže na Gradini. Brigade su prebacivane kamionima da bi što prije stigle. ali bez uspjeha. d. Gotovo bez borbe.« 2 U novembru 1943. da se ne p r i h v a t a j u iscrpljujuće frontalne borbe.

Bio « Naređenje štaba 1. 6 Polazeći od takve procjene. 20. — iskoristite sadašnju situaciju. 3. Iz tih četa trebalo je po jedan vod slati u borbe sa ostalim četama i praktično ih obučavati za partizanski način ratovanja. brigada je izvršila osnovni zadatak. I ostalo se u svemu ponovilo. proleterska brigada napala je sektor Eminovo Selo. usporila je prodor neprijatelja iz Dalmacije preko Duvna prema K u presu. divizije naredio je 1. Zajednički su uspjeli da vrate neprijatelja u Duvno. i 6. a 3. knj. istim pravcem kao i prije tri dana. bataljon. . brigadi: 7 » — Ispitajte neprijateljske snage. Tada je štab divizije dao i uputstvo kako da se angažuje bataljon »Garibaldi«. Bataljoni su uspjeli da razbiju neprijateljeva obezbjeđenja i da dođu do grada. proleterske divizije. krajiška brigada dejstvovala je prema Livnu. štab 1. u rezervi. obasipali jakom vatrom. nepovezan i neorganizovan na prostoriji Duvanjskog i Livanjskog polja. Prvi bataljon mu je iz Luga udario u desni bok. t. i 3. Međutim. Brigadi je sugerirano da po jedna četa »garibaldinaca« ide sa bataljonima koji su napadali neprijatelja. Na Duvno su napali 1. ali u Previli je. IV. — sa glavnim snagama ofanzivno djejstvovati u pravcu Duvna i Livna. raspored i namjere. Stab divizije nije imao dovoljno podataka o neprijatelju. Tenkovi su prelazili sa jednog k r a j a grada na drugi. Bataljoni su se morali povući. Drugi bataljon i bataljon »Garibaldi« ostavljeni su u selu Gluščevine. 36. T a j bataljon je bio uglavnom u rezervi jer je trebalo da savlada i organizacione i druge poteškoće. a imajući u vidu zadatak divizije da zatvori pravac ka Kupreškom i Ravanjskom polju i da ofanzivno d j e j s t v u j e na neprijatelja na sektoru Duvna i Livna. d.uđe u Mokronoge. 119. u kojoj neprijatelj sa manjim snagama stoji prilično isturen. U tom selu nije bilo neprijatelja. Zbornik. Četvrti bataljon je bio upućen ka Stipančićima. U borbama oko Duvna 1. Duvno. sa utvrđenih položaja. nije uspjela da ga razbije i izbaci iz Duvna. U gradu se neprijatelj uporno i energično branio. krajiške brigade. a pješadija ih je štitila iz tvrdih kuća. Blažuj. proleterske brigade angažovao je četiri bataljona za ponovni napad na Duvno. sa suprotne strane to su učinili dijelovi 3. — držati jake položaje za zatvaranje pravaca ka K u p reškom i Ravanjskom polju na planinskim masivima Cincara i Pakline planine. odbio napad bataljona. da se kroz m a n j e osposobi za veće borbe. a ocijenio je da »neprijatelj nema dovoljne snage ni dovoljno stabilnosti na sadašnjim isturenim pravcima«. Štab divizije je smatrao da bataljon treba uvoditi u akcije postepeno.« Na osnovu tog naređenja 1. str. posebno da se saživi sa novom sredinom. Podgaj obezbjeđujući se prema Stipančićima. a i da urede te položaje za odbranu za slučaj da neprijatelj pokuša prodor preko Šujice. Štab 1.

A-VII. Brigada se doista zamorila u višednevnim borbama oko Duvna.® Za vrijeme boravka u Bugojnu. 20. proleterske divizije. a između Kupresa i Bugojna. Nasuprot tome. u rejonu Donjeg Malovana organizovala je odbranu 3. str. na nekoliko uzastopnih položaja. Njemačka komanda je izvijestila da je savladala žilav otpor branilaca i da je od nagaznih mina izgubila više vozila. njemačke divizije iz Duvna i Livna uporno su nastojali da ostvare planirani prodor prema Kupresu. Izvještaj štaba 1. sanitetske prilike i urednost jedinica. pa nije imao vremena da spremi hranu za borce. divizije. štab 1. Treći bataljon se posljednji povlačio. u rezervi Vrhovnog komandanta. Po8 Izvještaj štaba 1. bataljon im je ustupio ručak. d. knj. i vojnički. bataljonima i pojedinim borcima. politički. nastavile ka Kupresu. 20. Neprijatelj je odista preduzeo široku ofanzivu. proleterske brigade. 107. ali. Položaje prema Duvnu preuzela je 2. lička brigada 6. IV. bataljon umorniji i gladniji. odakle su zajedno. 10 Pred ovim snagama. bataljon koji se spremao da ruča. Obje kolone su uspjele 12. str." Takmičenje je obuhvatilo: broj ubijenih i zarobljenih neprijateljskih vojnika. Zbornik. . Odbrana je bila organizovana po dubini. U tim borbama brigada je imala dva poginula i 17 ranjenih boraca. divizije. t. brigada. kurseve. listove. za prilike kakve su u ofanzivama malo i neobično. t. 8 Poslije odustajanja od daljih napada na Duvno 1. korpusa.je veoma jak i uz podšku tenkova sigurno je držao Duvno. 6. 1985. municiju i opremu. organizovao je u toku ove ofanzive takmičenje među brigadama. uništene neprijateljske tenkove. gde je bila rezerva Vrhovnog komandanta. A kada su se bataljoni povlačili dogodilo se i ovo. ali se prema dejstvu njegovih jedinica moglo ocijeniti da nema dovoljno snaga za brzo ostvarenje planiranih ciljeva. a sebi je spremio drugi. kulturni rad u jedinicama — konferencije. b igada je rušila i zapriječavala komunikacije od Kupresa ka Bugojnu. f. " Stenografske bjeleške. 2. Povučena je u rejon Bugojna. A brigada nije imala sredstava za borbu protiv tenkova. Ali se na njima nije zadržala. d. knj. lička brigada 6. da spriječi eventualni prodor neprijatelja u dolinu Vrbasa. 401—408. decembra da prodru do Šujice. i 114. U Kupresu je naišao na 6. IV. realno sagledavajući snagu neprijatelja i mogućnosti svojih jedinica. 115. Zbornik. 366—372. brigada je ostala na ranijim položajima da sa njih onemogući prodor neprijatelja ka Sujici. priredbe. Videći da je 3. uz podršku tenkova i artiljerije. k. zaplijenjeno naoružanje. na Kupreškim vratima bila je 2. ßorbc sa Nijemcima oko Š uji ce Dijelovi 118. d. 12.

1. Duvno. Stab 1. pošto prethodno prođe kroz šumu Zanogline. Istočna kolona. k. korpusa. pravcem Gluščevine — brdo Okić iznad Sujice — Sujica. 2. bataljon napadali su sa sjevera. a najbolji borci dobiće priznanje kao — junak 1. najbolji bataljon uzor-bataljon 1. Neprijatelj je znao da su partizani stigli preko popaljenih sela i da su i2 Direktiva divizijskog partijskog komiteta. f. decembra stigla je u rejon Brda — Kute — Vukovsko. Sjeverna grupa. A-VII. 12 Tih dana je i štab 8. proleterskog korpusa. 4. pod komandom štaba korpusa. krajiška brigada. koja je imala najkraći put. korpusa: da se neprijatelj razvukao na širokom frontu. decembra. divizije odlučio je da neprijatelja napadne sa dvije kolone. Prva brigada je napadala u desni bok neprijateljske kolone koja je od Sujice nastupala ka D. napadale su neprijatelja u rejonu Sujice. 3. na osnovu svega toga. korpusa. 14 Ideja je bila da obuhvatnim manevrom obje kolone. proleterska i 7. proleterske divizije. bataljon sa istočne strane. Sujica i drugi). 706a. Da bi učestvovala u tom napadu 1. Prvi i 6. proleterska brigada vraćena je iz Bugojna. 2. Tu je zaplijenila 3 kamiona sa municijom. Stab brigade je glavne snage uputio prema neprijatelju u Sujici. trebalo je da napadnu neprijateljsku kolonu koja je od Sujice izbijala prema D. iz rezerve Vrhovnog komandanta. Razvila se neravnopravna borba. pod zaštitom pješadije i uz podršku artiljerije. i 16. f. povoljan trenutak za napad na njegove pojedine dijelove. Bataljoni su bili primorani da se povuku. Oko 10 časova 16. i da je razbacan u više malih garnizona (Livno. . stigla je na polazne položaje tek u 20 časova i odmah pošla u napad. d. lička brigada. d. 3. » Naređenje štaba 1. Malovanu. 13 Zbog toga je planirao napad u pravcu Livna. Neprijatelj je bio udaljen 15—25 km. 705. procijenjujući neprijateljsku ofanzivu. Malovanu. A-VII. a ka Sujici je napadala 1. 1. došao do istih zaključaka kao i štab 1. 2. jer je za nepun dan trebalo da pređe gotovo 50 km preko planine po snijegu i jakoj hladnoći da bi stigla na vrijeme za napad 16. a zapadna. Sama je vodila borbu. divizije. Poslije teške borbe uspjela je da potisne neprijatelja sa spoljne linije odbrane i da se probije u Sujicu.bjednička brigada dobiće naziv uzor-brigada 1. bataljon je upućen pravcem Vukovsko — Ravno — Baljci — Sujica. bataljon je ostao u rejonu Bugojna. Neprijateljski tenkovi. Partijski komitet 1. k. bataljon »Garibaldi« bio je u rezervi i sa jednom četom trebalo je da zatvori pravac Duvno — Sujica. neprekidno su tukli iz mitraljeza i topova. korpusa. 37. bočnim i direktnim udarom. a 7. bataljon. krajiška brigada imala je zadatak da prodre između Duvna i Sujice prema Borovoj glavi i spriječi neprijatelju odstupnicu. divizije dao je uputstva o radu partijskih organizacija u toku te ofanzive. jer ostale snage nijesu bile stigle. sa po jednom brigadom iz obje kolone. proleterska divizija. krajiška i 2. unište glavninu neprijatelja. i 6. u sastav 1. Prva proleterska brigada prebacivala se noću između 15. 10. decembra u 17 časova. da su mu komunikacije vrlo osjetljive i da je. Tada su se pojavili neprijateljski tenkovi i onemogućili da se kamioni unište.

divizije organizovano su se i uporno branili. Pred zoru je štab bataljona uvidio da bataljon ne može sam slomiti otpor neprijatelja i naredio je da se jedinice povuku na položaje nedaleko od Sujice. krajiške brigade. obezbijedili saobraćaj cestama od Duvna i Livna. t. 20. Dijelovi 118. Do neuspjeha je došlo i zbog vrlo teških vremenskih uslova. To joj je omogućilo da iznenadi i 2. divizije je. knj. decembra ponovo organizuje napad na neprijatelja od Sujice do Donjeg Mais Izvještaj štaba 1. 20. Bili su disciplinovani i oprezni. 2. d. brigade uporno je ostajao pri tome da se i pored svih navedenih okolnosti neprijatelj u rejonu Sujice može savladati ako se napad dobro organizuje. Hljeb je bio otrovan. proleterske brigade zakasnili su od 3 do 7 časova i pojedinačno su napadali. str. 366—372. 107. v j e t a r je prosto brisao borce sa položaja. Stab 1. Zbog toga je u 9 časova predložio štabu 1. Borci 6. 16 Bataljoni 1. ličke i 3. Tek poslije pola noći pristigao je i 2. Prvi napad na Sujicu nije uspio. prikupi na položajima iznad sela i tu zaustavi neprijatelja. Zbornik. tenkove su držali u rezervi i brzo ih upućivali na ugrožene pravce. a 7. Snage su rasporedili po dubini. bataljon. 19 Stab 1. na osnovu tog predloga. poslije neurednog povlačenja. Od velike hladnoće mnoga automatska oruđa nijesu mogla da djejstvuju. Velika hladnoća na golom terenu oko Sujice usporavala je nastupanje bataljona. još topao hljeb. i' Izvještaj štaba 7. divizije da se napad obnovi istog dana naveče. . krenuo je iz Duvna u pomoć snagama u Sujici. uz podršku tenkova i artiljerije sa položaja duž ceste. divizije. koji su odstupali poslije neuspjelog napada na Sujicu. i 18. Dali su mački parče hljeba. brigade.sigurno umorni i gladni. postavili artiljeriju pored tih cesta da može podržavati snage na svim pravcima. koja se u neredu povukla. Nep r i j a t e l j je iz kamenih kuća. Ipak je mišljenje štaba 1. 663 i 8 Isto kao pod 15. IV. bataljon koji je bio u Baljcima. donio odluku da između 17. krajiška brigada dobila je naređenje za napad tako kasno da je krenula prema neprijatelju čak 7 časova poslije vremena određenog za početak napada. krajiške brigade i činjenice da neprijatelj nije uspio da nastavi prodor. lička brigada naišla je prilikom nastupanja na minirane kuće i pretrpjela znatne gubitke još prije početka napada. Bataljon je ipak uspio da se. procjene stanja na pravcu 2. Rano idućeg dana jedan bataljon 118. Uginula je. davao veoma snažan otpor. pa je minirao mnoge kuće i ostavio zatrovanu hranu. Zbornik. i« Isto. str. proleterske brigade bilo da je slaba organizacija napada bila osnovni razlog što neprijatelj nije savladan. knj. proleterske brigade. Tako su izbjegli nesreću. IV. 1 8 Neprijatelj nije ispuštao inicijativu. bataljona naišli su u jednoj kući na svež. a kasnije ga protivnapadom odbaci. napao na Suciju sa jugoistočne strane i pod borbom dospio do prvih kuća. 15 Četvrti bataljon nije ni stigao da učestvuje u napadu. 17 tako da se srela sa bataljonima 1. 188. d. t. Ta njegova kolona iznenadila je četu bataljona »Garibaldi«.

ali je p r i m j e r vrlo poučan u pogledu uvažavanja mišljenja potčinjenih komandanata u procjeni snage i spremnosti vlastite jedinice da u određenom trenutku izvrši (ili ne izvrši) zadatak. i 6. t. Od hladnoće je dobilo promrzotine 12 boraca. divizije odmah je izdao naknadno naređenje da se odustane od napada. 23 Isto kao pod 15. t. Tada su ponovo stigli neprijateljevi tenkovi i bataljoni su se morali povući. jer neprijatelj tim pravcima interveniše bez smetnje. 51. k. ako pokuša da prodre ka Kupresu duž ceste preko Donjeg Malovana. Nigdje blizu nije bilo kuća i borci su bili ili na položajima ili u kolibama u kojima je bilo hladno kao i napolju. brigade bio je u vezi sa štabovima bataljona. 88. ponovo pošli u napad.« 20 Preko dana štab 1.lovana. bataljon »za primernu odlučnost i junaštvo pokazano u borbama na sektoru Sujice«. U tom smislu štab divizije izdao je i potrebne zapovijesti. korpusa. 21 Tako nešto se rijetko dešava. str. Vuksan Đukić. proleterske brigade. Stab 1. d. Milan Munjas. 707. Zbornik. Uspjeli su da potisnu neprijatelja do kuća u gradu i ceste prema Duvnu. jer je već izdao zapovijest za napad. proleterske divizije. bataljon 1. Oni su ga izvijestili da je ljudstvo premoreno poslije dugog marša i neprekidnih. 298. iako umorni i poslije gubitaka od prošle noći. skoro dvadesetočasovnih borbi pod vrlo nepovoljnim vremenskim uslovima. proleterska brigada raspoređena je u rejon Zanoglina — Marićeve košare — Brda — Kuti — Vukovsko da odatle spriječava prodor neprijatelja ka Kupresu i da d j e j s t v u j e u bok njegove kolone. Bataljoni su. 21 Naređenje štaba 1. bataljona. divizije uz ovu napomenu: »Naše je mišljenje da je izlišan svaki napad na Sujicu prije nego bi se prekinule veze Sujica — Livno i Sujica — Duvno. d. Stab brigade je ponovo razmotrio svoj prijedlog 0 napadu i u 16 časova zamolio je štab divizije da se od njega odustane »jer dio naših jedinica nije sposoban te noći da izvrši napad«. 22 Naređenje štaba 1. knj. proleterska brigada izgubila je 17 boraca. Među poginulima su komandir 3. Stab divizije našao se u teškoj situaciji. i komandir 3. Stab 1. istim pravcem kao 1 prethodne noći. Kako je u toku dana štab 1. . str. korpusa pohvalio je 1. S obzirom na to da je spriječavanje prodora neprijatelja u pravcu Kupresa bio osnovni za2 » Izvještaj štaba 1. proleterskog korpusa.24 Poslije obustavljanja napada na Sujicu 1. 22 To naređenje nije na vrijeme dobila sjeverna grupa — 1. Baš tada je došao komandant 1.proleterske brigade i naredio da se obustavi napad. i 6. IV. f. 23 U borbama oko Sujice 1. knj. a ranjeno je 44. brigade zapazio da se odvija veoma živ saobraćaj od Duvna i Livna ka Sujici. čete 6. Dva dana kasnije brigada je zatvorila i pravac od Mokronoga ka Ravnom. Zbornik. Obojica su proglašeni za narodne heroje. 90. d. čete 1. A-VII. IV. 20. 1. izvijestio je o tome štab 1. jer je duvao jak vjetar. bataljona. 20. 303. brigade. On je uvažio procjenu komandanta 1 .

Za te dvije godine mnogo puta je jurišala na neprijatelja. One su prošle. 49. Na tom borbenom p u t u poginulo je 1 180 njenih boraca a oko 2 000 ih je bilo izvan stroja. proleterskog korpusa. uništavala mu živu silu. Ipak je brojno stanje brigade rijetko kad bilo m a n j e od onog koje je imala na dan osnivanja. bataljon 1. slaviti pobjedu. 2. d. lička brigada. proleterska brigada privremeno stavljena pod njenu komandu. i gdje nema nikakvih objekata u koje bi se ljudi sklonili od nevremena. uslijed ranjavanja. a kolonu koja je nastupala prema Ravnom dočekao je 4. Međutim. i sve to u žestokoj decembarskoj zimi. Za n j u su. Za dvije godine 1. divizije. plijenila naoružanje i opremu i kidala komunikacije. kao uostalom i za cijelu NOVJ. oružje i municiju a i mnogo drugog za rat p o t r e b n o j »spremali« u Berlinu. da se odmori. i ljeti hladno. sigurni da će. Borci brigade bili su optimistički raspoloženi. Crne Gore i Hercegovine. A-VII. Jer je tu. duže ili kraće. N j u su popunjavali mladići i djevojke iz svih krajeva kroz koje je prolazila. to je i 1. bataljon i dalje su ostali na položajima prema Sujici. na Kupreškim vratima. Drugi bataljon i bataljon »Garibaldi« posjeli su sama Kupreška vatra. Vodila je preko 320 borbi ili okršaja. a k r a j rata se tek nazirao. Rimu i NDH. 705. Proslava dvogodišnjice osnivanja brigade Prošle su dvije godine od dana kada je u Rudom postrojenim borcima saopšteno da pripadaju 1. u borbama u Dalmaciji i sada u borbi za spriječavanje novog pokušaja neprijatelja da zada teške udarce NOVJ. bilo je izuzetno teško. proleterskoj brigadi. 25 Naređenje štaba 1. f. a 6. na kraju. u bici na Neretvi i Sutjesci. Protiv kolone koja je nastupala ka Malovanu borila se 2. Brigada je za dvije godine maršovanja prešla oko 12 000 km. Prvi i 4. bolesti ili iznemoglosti.-'6 Držati položaje na Kupreškim vratima gdje je n a j m a n j a nadmorska visina iznad 1 400 m. proleterska brigada prošla je dug i značajan put. . bataljon je zadržan u Alajbegovom Selu. neprijatelj je prema Kupresu upotrijebio veoma jake snage i zaprijetio da prodre ka Bugojnu. brigade i primorao je da se zaustavi u Paklini planini. Bila je u centru velikih zbivanja: neprijateljskih ofanziva na slobodnu teritoriju istočne Bosne. Vjerovatno niko u tom stroju tada nije mislio da će rat t r a j a t i još pune dvije godine. Prva proleterska brigada je sa tri bataljona držala položaje na Kupreškim vratima i zatvorila pravac prema Bugojnu. 25 Neprijatelj je i dalje nastojao da prodre ka Kupresu.datak 6. k. ali da bude u pripravnosti i da se brzo priključi bataljonu »Garibaldi«. od neprijatelja se »do zuba« naoružala i postigla veliku ubojnu moć.

str. IV i V ofanziva — Igman. proleterske brigade. 176. gdje gotovo nijedna kuća nije ostala čitava poslije nekoliko uzastopnih paljenja i uništavanja od krvoločnih kupreških ustaša. i pored toga proslavljen. Jedinice su bile u kolibama. u borbama i učenjem. Kragujevački. IV. k. Bez obzira na velike promjene ljudstva. jer je ona ponos čitave naše vojske i našeg naroda. d. krajiške proleterske brigade. Neretva. d. zajedno sa dijelovima 3. Zbornik. Postalo je ponos biti borac 1. štab 1. o njenom borbenom putu. na besprijekornoj disciplini. Lijepo je bilo čuti Dalmatince. U svakoj četi se toga dana govorilo o brigadi. 21. štab 1. u n j o j je snažno čuvan duh 1. i 118.« 30 Brojno stanje 1. naravno one koje nijesu bile na položajima prema neprijatelju. Zelengora — to je vaša stvarna istorija. 20. 6. a ponegdje i manje priredbe. proleterske. o njenom političkom radu u narodu. Kraljevački ili Beogradski bataljon. Milonja Stijović. na izvanrednom drugarstvu među borcima. koji se temeljio na visokoj političkoj svijesti. IV.« Stab 1. na povjerenju između boraca i starješina. k. 6. str. ona iz vremena osnivanja brigade.« 20 CK K P J u pozdravu. U pozdravu 3. 80. Brigada je proslavila drugu godišnjicu formiranja u veoma teškim uslovima. d. navodi: »Mi smo uvereni da će 1. uz male svečanosti. 28 Izvještaj 3. proleterska divizija ponosimo se vama — II. decembra. knj. i 13. f.Na dvogodišnjicu osnivanja brigada je na spisku imala 1 960 boraca 27 organizovanih u 6 bataljona (pet iz Rudog i »Garibaldi« bataljon).^ Toga dana. onaj kojim je zakoračila pod svojom proleterskom zastavom. proleterske brigade. 6. krajiške brigade bile su i riječi: »Dragi drugovi — braćo po borbi i imenu — mi smo ponosni što se u sastavu 1. u provizorno pokrivenim kućama. 6. 259. njemačke divizije na prostoru oko Kupresa. Sav rukovodeći kadar brigade uzdizao se u n j o j od boraca. 20. f. o njenim popunama i njenim kadrovskim mogućnostima. u zemunicama sa zbjegovima. proleterske divizije borimo zajedno sa vama. divizije čestitao joj je proslavu riječima: »Mi i čitava naša 1. III. t. neobjavljeni dnevnik. u svim jedinicama pročitane su čestitke koje su brigadi uputili 3. . nastavili da sa njom žive i da je čuvaju. Treskavica. brigada i u buduće pronositi svoju slavu širom naše napaćene domovine. knj. Veća proslava održana je u Bugojnu. brigada. divizije. A-VII. Zbornik. na čvrstom u v j e r e n j u u pobjedu ideja za koje su se borili. Saživjeli su se sa svojim bataljonom. 2» Izvještaj političkog komesara 1. 713A. proleterske brigade. u borbama sa dijelovima 114. 713a. izražavajući puno povjerenje. A-VII. Bosance ili Hercegovce kad kažu: ovdje Crnogorski. Ali je dan osnivanja brigade. uključili se u njegovu tradiciju. 558. Bataljoni su zadržali svoja osnovna obeležja. d. t. krajiške brigade. proleterske brigade. velikoj borbenosti i spremnosti da se izvrši svaki zadatak. korpusa i CK KPJ. Izvještaj političkog komesara 1.

brigade položaje oko Čestitka CK SKJ. tako posjela položaje da može voditi aktivnu odbranu radi spriječavanja prodora neprijatelja prema Donjem i Gornjem Vakufu. 6. kao i ranije. decembra. Glavne snage su mu bile. f. krajišku brigadu. Više su voljeli tu borbu. t. proleterske divizije. a zatim produžila prema Travniku. bataljon bio odvojen od njih. 32 Neprijatelj je u Travniku i dalje držao jake snage. 20. na p r i m j e r — rječito govore kakve zimske studeni u n j i m a stežu. I nazivi nekih mjesta u ovom kraju. januara 1942. preko Kicelja. nego ovu sa ćudima surove prirode. artiljerija i minobacači zasipali su povremeno okolne položaje. Zbornik. gdje je bio zaštita divizijskoj bolnici. u Golešu. . Hladnoću na tom terenu borci su upoređivali sa onom na Igmanu. kao brigadna rezerva. IV. k.« 31 U kolibama. 15 — 20 teških minobacača i divizion topova. oko 2 000 ljudi. koje im je narodna mudrost dala — Pometenik. Zato nije bilo ništa čudno što su borci bili zadovoljni što idu prema Travniku. d. 34 Brigada je poslije podužeg marša od Kupresa preko Bugojna. Kurozeb i Smetovača. u Đakovićima. Brigada se n a j p r i j e okupila u rejonu Bugojna. 278. i bili joj vičniji. bataljon 369. str. Bojna relacija 6. 1. 127. na najosjetljivijem pravcu Travnik — Turbe. 33 Izvještaj štaba 1. Ponovo oko Travnika Na položajima od Sujice do Kupresa brigada je ostala do 24. 11. 433. 22. a 4. Arhiv CK SKJ. t. šest-sedam tenkova. puka 369. 1943/408. 2. i Zbornik. — Reći iz Rudog oživotvorene su našom nemilosrdnom i nepokolebivom borbom. 35 Desno od 1. t. — Svuda gde je najteže možeš da računaš na nas. 161. legionarske divizije i 6. II. zatvarao je pravac od Travnika. u Turićima i Glumcima. on je iz Bugojna prebačen vozom u Jajce. da brani pravac prema Gornjem Vakufu. Paklina planina. da smijeni 3. str. str. knj. bataljon »Garibaldi« u selu P u lac. 592—595. nadstrešnicama i zemunicama orila se toga dana pjesma proletera. Zelivodić. IV. odakle je maršovao do Korićana. 709. 32 Naređenje štaba 1. zagrebačke konjičke pukovnije. Zbornik. Ispade su vršili uglavnom dijelovi 369. 3 3 Bile su i stalno aktivne. zagrebačka ustaško-domobranska konjička pukovnija. proleterske brigade. iako su znali da ih tamo ček a j u teške borbe. knj. Samo je 2. br. Njihovi m a n j i dijelovi svakodnevno su vršili ispade i nasilna izviđanja. d. 8. A-VII. Bataljoni su bili raspoređeni: 3.Na svoj drugi rodendan brigada je uputila Vrhovnom komandantu novi zavjet: da će istrajati u teškoj borbi do oslobođenja: » — Nije bilo prepreka koje nismo slomili pod proleterskom zastavom koju smo dobili. Prema naređenju štaba divizije. divizije. d. knj. godine. 3. u Margetićima i Kasapovićima.

SS divizije. Dalmaciji i srednjem dijelu Hrvatske. brdska divizija. kao i partizani. d a n j u i noću. 3. sa n a m j e r o m da od Gostilja preko Karaule i komunikacija Bugojno — Jajce i dalje preko J a n j a izbije u Glamočko i Livanjsko polje i tamo se spoji sa 114. koristeći se iznenađenjem. štab njemačke 2. puka 7. krajiške brigade. a lijevo 13. pištoljima. a dva su zadržana u rezervi. Među njima je bio veći broj koji je govorio srpskohrvatski.36) . Početkom januara 1944. a glavnina je bila nešto dalje. bez 3. godine front oko Travnika bio je relativno stabilan. Brigada je bila organizovala odbranu po dubini. Tri bataljona su isturena prema Travniku. Pravcem Tešanj — Skender-Vakuf nastupala je njegova 1. Takvo stanje je. te ih je onda usmjerio na dalja dejstva na centralnu i. naoružanih sa 6 »šaraca«.* K r a j e m decembra 1943. puk 7. brigadu. divizije i 6. I jedna i druga strana izvodile su m a n j e akcije. za 2—3 minuta napraviti pustoš i onda se izgubiti. odgovaralo 1. pripravna da po potrebi brzo i snažno djejstvuje. napadaju. Bataljoni u prvoj liniji isturali su m a n j e dijelove u neposrednu blizinu odbrane Travnika i stalno je uznemiravali. Snagama 1. tromblonima. divizije. legionarska divizija. proleterskoj diviziji. nijedna nije mogla da preduzme veću akciju raspoloživim snagama. brdske i 7. Bugojno. Njihov osnovni način borbe bio je iznenadni napad. i početkom januara 1944. K u pres i Livno. 37 Prva proleterska divizija. krajiška je učestvovala u napadu na Banjaluku. SS njemačke divizije. proleterske divizije i dijelove 5. na zapadnu Bosnu. proleterskog i 5. njemačke divizije sadejstvovale su dvije motorizovane kolone iz Banjaluke i snage iz rejona Livna. zagrebačke konjičke pukovnije. istočnoj Bosni. oklopne armije. Iz Travnika i iz doline Neretve prema Prozoru nastupala je 369. a i da bi se borci udobnije smjestili i zaštitili od velikih mrazeva. korpusa i ponovo zauzeo oslobođene gradove Donji Vakuf. Svi su savladali specijalnu obuku. proleterska brigada u Paklaveru i Đelilovcu. štabova i bolnica i unošenje zabune. Partizani su te grupe zvali »trupovi«. ocijenio je da su planiranim dejstvima uspješno ostvareni postavljeni ciljevi u Sandžaku. i 7. da bi u sadejstvu sa 1. 369. jer je u to vrijeme imala samo 1. i 13. Jedinice su upozorene da je neprijatelj organizovao »trupove« koji iznenada. mašinkama. radi obezbjeđenja zaleđa u slučaju savezničkog iskrcavanja na obalu J a drana. Početkom januara neprijatelj je krenuo sa linije Doboj — Zepče. Odijelo su imali raznoliko.Travnika držao je Travnički odred. gdje su se nalazile jedinice 1. brdskom divizijom isprijesecao snage 1. koji je rukovodio zimskom ofanzivom za razbijanje glavnine NOVJ. da bi se izbjegla artiljerijska i minobacačka vatra. korpusa. divizijom. u izvjesnom smislu. dijelom. * Da bi se što efikasnije borio protiv jedinica NOVJ. Snage 13. Jedinice su bile rastresito raspoređene. našla se na glavnom pravcu prodora 1. Od Zenice preko Travnika pravcem Bugojno — Kupres — Livno nastupao je 13. neprijatelj je pri svim svojim većim jedinicama formirao »grupe za uništavanje bandita 'Badden iornichtungs truppe'«. Njihov zadatak je bio uništavanje manjih jedinica. Trupovi su obićno brojili oko 40 fizički jakih vojnika.

a 1. 713. U to vrijeme bio je obaviješten i da je 92. preko Paklareva. »uglavnom pravoslavci«. 38 Glavna neprijateljska kolona nastupala je iz Travnika. Zbornik. angažovani oko njegove proslave. Cete su u toku noći izvršile protivnapad. preko Vilenice. brigade. str. d. 40 Poslije te borbe komandant 7. mogle povući na planinske terene između Vlašića. Neprijatelj je izabrao baš t a j dan. jer je vjerovatno pretpostavljao da će postići iznenađenje s obzirom na to da je toga dana pravoslavni Božić te da je mogućno da su partizani. Ostavila je preko 150 mrtvih. brigade bili su međusobno i sa štabovima brigada povezani telefonskim linijama i brzo se obavještavali i dogovarali. na položaje 1. Zahvaljujući tome i snalažljivosti i odlučnosti štabova. proleterske brigade. južno od ceste Travnik — Turbe. nastupao je 2. Stab 1. u stvari. Takođe je i 6. Divizijsku bolnicu evakuisao je na vrijeme iz Korićana i uputio preko 38 39 Naređenje štaba 1. . Imajući u vidu direktivu Vrhovnog štaba da izbjegava udar jakih neprijateljskih snaga. bataljon 13. Bataljoni 1. puka 7. koja je energično nastupala prema Turbetu i uspjela da potisne bataljone 13. A-VII. energičnim djejstvom u tome spriječe. odbacile neprijatelja i ponovo ovladale ranijim položajima. puka 7. 1. bataljonu da izvrši jači prepad na Travnik. SS divizije. divizije rokirao je jedinice ka sjeverozapadu kako bi se lako. 41 Neprijateljska kolona upućena preko Vlašića nije ni stigla da pomogne glavnoj koloni. neočekivano. bataljonu da napadne njegovu glavnu kolonu u lijevi bok. u slučaju jačeg neprijateljevog napada. ka položajima 13. preko Vlašića. u slučaju pokušaja da prodre prema Jajcu. brigade tačno je ocijenio n a m j e r e neprijatelja pa je naredio 6. u teškoj situaciji. IV. 3 " Neprijateljska kolona koja se kretala ka Zlokićima uspjela je da potisne dvije čete 4. a dvije m a n j e kolone. 174. proleterske brigade. Obje te kolone bile su. bataljona 13. knj. divizije ocijenio je da je ovaj jaki neprijateljev ispad iz Travnika uvod u teže borbe. Neprijatelj nije postigao iznenađenje. 22. Operativni dnevnik 2. Protivnapad je izvršila i 13. SS divizije. 645—658. bataljon u protivnapadu uspio da vrati kolonu koja je nastupala južno od ceste Travnik — Turbe. f. štab 1. tim više što su bili i upozoreni da neprijatelj priprema prodor prema J a j c u i da koncentriše nove snage u dolini Bosne. Glavna neprijateljska kolona našla se. I to je upozoravalo da neprijatelj priprema napad širih razmjera. i 13. Ugra i Vrbasa. t. bataljoni obje brigade djejstvovali su izvanredno sinhronizovano. bataljona i bataljon »Garibaldi«. d. prema Paklarevu. oko 1 000 vojnika. Bilo im je naređeno da budu spremni i da ga. Desno od glavne kolone. k. bočno obezbjeđenje glavne kolone.počele su napad iz Travnika 7. proleterske brigade. brigada. bila je zbunjena takvim djejstvom brigada i primorana da se neorganizovano povlači. SS divizije smijenio je komandanta kolone zbog neuspjeha i pretrpljenih velikih gubitaka. motorizovani njemački puk prodro iz Banjaluke ka Jajcu. januara u 2 časa. Stab 1. Bataljoni su na položajima oko Travnika bili oprezni. 1.

Fotokopija čestitke Vrhovnog komandanta .

Fotokopija čestitke 3. . krajiške proleterske brigade.

Zbornik. izbije u Gostilj. proleterske divizije donio je vrlo smjelu i vrlo riskantnu odluku: da do noći zadržava neprijateljsku kolonu sa sjevera. d. brigada preuzela je njene položaje i tako ostala sama prema Travniku. divizije. a onda prikupi jedinice i dijelove 11. N j e n štab je procijenio da 1.Vrbasa. gdje ju je prihvatio 1. opasnost za 1. 165. Da bi postigle svoje dnevne ciljeve jedinice 1. 2. 43 Razvila se teška borba. Tako je uspio da je zadrži i omogući glavnini 13. gdje su je čekale jake snage 114. Neprijatelja su neprekidno podržavali artiljerija i minobacači. Ali je on ipak bio mnogobrojniji i napadao je u talasima. koji je do tada obezbijeđivao bolnicu u Korićanima. odakle je nastupila 1. t. 21. 21. Tim snagama su se suprotstavili dijelovi 13. brigade 11. proleterske brigade. brdske divizije nastupale su ne obazirući se na žrtve. str. bataljon 13. SS divizije pojavio se preko Vlašića. bataljon primorali su neprijatelja da se kreće kroz šumu. 44 Bataljonom je komandovao Savo Mašković. vjerovatno iščekujući šta će učiniti 1. brigade. čiji su se dijelovi povukli na teren 1. njemačke divizije. . proletersku diviziju na Vrbas i primora je na povlačenje ka Glamočkom i Livanjskom polju. brigade. brigade organizovao je napad na kolone 1. IV. bataljon. d. dublje na slobodnu teritoriju. proletersku diviziju nije došla od Travnika nego sa sjevera. IV. težim terenom i obilaznim putem. Jedino su dijelovi 7. SS »Princ Eugen« divizije. T a j bataljon je na brdu Smet izvršio protivnapad na neprijateljsku kolonu koja se kretala iz Gostilja. brigade i 2. puka 7. divizije. brigade povlačila se ka selu Ćosići. brigade da se izvuče iz teške situacije. Štab 13. 4 5 Stab 1. brigade. brigade odbačen je prema cesti Turbe — J a j c e i odvojen od 13. kroz položaje 13. Ona je potisla i dijelom razbila 5. 50. Drugi bataljon 1. i 12. Prva proleterska divizija našla se u teškoj situaciji. i dijelovi 5. 42. koju je neprijatelj već bio posjeo. bili m a n j e aktivni. proleterske brigade. brdska divizija. Upotrijebio je i skijaše. prema Mudrikama. Trinaesta proleterska brigada rokirana je ka Gostilju i Vutovlju. Zbornik. divizije i izvrši proboj na sjever. njemačka brdska divizija. brdske divizije koje su nastupale prema Vitovlju. bataljon 1. brigadu 11. proleterske brigade. Za smjelo i energično djejstvo i pokazanu izvanrednu hrabrost u toj borbi štab brigade pohvalio je 1. preko ceste Turbe — Jajce. poslije poraza prije dva dana. Uspio je da. 144—146. 44 Isto kao pod 40. brigade. brdske i 7. Jedinice 13. i izbije u rejon Imljani — Korićani — Petrovo 42 Naređenje štaba 1. knj. « Zapovijest štaba 13. divizije. U tako kritičnoj situaciji štab 1. a 1. a glavnina 13. str. Snijeg je bio dubok te su se jedinice teško kretale van prtina. 4 2 Međutim. njemačka brdska divizija želi da nabaci 1. bataljona 1. U isto vrijeme i 2. t. divizije je tog dana ocijenio da je na jedinice divizije usmjereno djejstvo glavnine njemačke 1. SS divizije na pravcu Travnik — Turbe. knj.

str. Poginuo je i komandir čete 1. a onda zgrabio puškomitraljez i umiješao se među Nijemce. Slijedećeg dana prije podne. ali tek u 23 časa. U tim borbama pokazale su veliko junaštvo i snalažljivost sve jedinice. Nišandžija na šarcu. ali je 4. Štab brigade je uputio 1. Zbornik. Ubio ih je još 12 i uspio da se izvuče sa puškomitraljezom. bataljon suviše rano otvorio vatru. . bataljona J u r e Odak. Jedinicama je bilo potrebno prilično vremena da se prikupe i pripreme za proboj. Milivoje Rakić. Do prepucavanja sa neprijateljskim patrolama došlo je samo između Karaule i Božikovca. koji su bili prema Travniku. pravcem Crni v r h — Karaula Gora — Ukrelj — Božića brijeg — Jasik — Ponir i dalje ka Imljanima. t. Brigada je u tim borbama imala 12 poginulih i 7 r a n j e n i h boraca. Ali je disciplina bila na visini i držanje boraca izvanredno. Rano u j u t r o 10. Oslobodilački rat. 52. Ipak je išla na čelu kolone. bataljon. Bataljoni su neopaženo posjeli položaje. 82—92. Cedo Novaković iz 6. ali nije mogla da zadrži tu kolonu i tako je neprijatelj uspio da spase dio opkoljenih snaga. Pogođen je u trenutku kada je ubacivao bombu u jednu kuću u kojoj su se Nijemci bili zabunkerisali. sa 6. i 6. Treći bataljon. kolona je morala ići besputicom kroz šumu. d. Mitraljezac 1. ostavivši ipak na snijegu oko 100 mrtvih. naročito n j e n i 3. Kolona se kretala po dubokom snijegu. opreme i municije. u pozadinu glavne neprijateljske kolone. 22. Jedinice su bile umorne od prethodnih borbi i marševa. ubio je iz mitraljeza brede 6 Nijemaca. On je od bombaša dospio do komandira čete. takođe hrabar borac i dobar komunista. divizije r a čunao je da će se Nijemci kruto držati svojih planova i da će produžiti predviđenim pravcem. što se i dogodilo. koja se kretala od Meljina ka Melićima i Poniru. 4 8 i veći dio naoružanja. brdske divizije u pomoć opkoljenoj koloni. brigada. knj. tako da se moglo krenuti. IV. kada je 40 Izvještaj štaba 1. No stigla je. ali nikada nije prestao da bude bombaš. kao i od ovog marša. od Gostilja su stigle jače snage 1. str. Njemačka kolona je bila iznenađena. bataljona. Borba je vođena uglavnom bombama i iz automatskog oružja. baš kada su bataljoni počeli da uništavaju dvije jače neprijateljske grupe. Na više mjesta. i 4. 15.Polje. Uporno se branila čitava 24 časa. bataljona. januara izviđači su opazili neprijateljsku kolonu. Na tom pravcu je izbila i 13. knj. privukao se blizu neprijatelja i ubio 4 Nijemca. ali se ipak brzo snašla i organizovala odbranu. puka). bataljona. proleterske divizije. 2. komoru i jednu veću jedinicu (bio je to bataljon 99. neposredno pored njegovih glavnih snaga. 46 Štab 1. bataljon da dočekaju tu kolonu. P r v a brigada je bila relativno daleko. 47 Neprijatelj nije očekivao takvu drskost i kolona je gotovo bez borbe prošla kroz njegove položaje. Miljan Cogurić. zbog blizine neprijateljskih položaja. bataljonom u prethodnici. Poginuo je i komandir čete iz 4.

Poslije 12 dana napornog marša. bataljon. požrtvovanje i snalaženje«. 51 štab 1. Prva proleterska brigada od početka ofanzive neprekidno se borila protiv jakih neprijateljskih snaga. gonile ga. borbi i velike neizvjesnosti bataljon je stigao na k r a j Glamočkog polja. bataljon 1. proleterska divizija da je na n j e m u sustiže i uništava. a preko n j e sa štabom 1. proleterska našla iza leđa 1. nanosile osjetne gubitke i gotovo uvijek zadržavale inicijativu u svojim rukama. korpusa pohvalio je 2. odlučnim protivnapadima. Komandant puka 7. one su mu. On je u borbi kod Vitovlja odsječen od 13. korpusa. . pomogao mu da se sredi i odmori i onda ga uputio preko Drvara i Oštrelja ka Skender-Vakufu. Jedinice NOVJ su spremno. . J e dinice 1. dočekale tu njegovu ofanzivu. Poslije završetka tih borbi politički komesar brigade Dušan Korać izvijestio je štab divizije: »Po mom mišljenju. dalmatinskom brigadom. Propao je i t a j njegov pokušaj da uništi snage NOVJ u Bosni i Dalmaciji. 1985. nema ni tragova«. f. samoinicijativno je stupio u borbu da bi pomogao ostalim bataljonima. Njemačke divizije su nastavile da izvršavaju »planirane dnevne zadatke« prema Glamoču i Livnu. Izvršile su »planirane zadatke«. aktivnom odbrànom. k. . To je pravac kojim je neprijatelj priželjkivao da krene cijela 1. proleterske divizije. za nastojanje da uhvati vezu sa svojom brigadom i za štićenje divizijske bolnice. T a j m a « Stenografske bjeleške. spremnije nego ikada do tada. Izbjegavajući neprijateljeve udare u duhu direktiva Vrhovnog štaba. ali su vojnički nadmudrene smjelim manevrom 1. a kada u tome nije uspio uzmicao je pred jakim neprijateljskim kolonama. upravo našoj konstataciji. 12. gdje je uhvatio vezu sa 2.vidio da se neprijatelj uporno brani. Komandant korpusa Koča Popović došao je u bataljon. 50 Za 1. odnosno za njegovu »inicijativu. 50 Isto kao pod 39. jednom riječju. Poslije 23 dana bataljon se vratio u sastav brigade. SS divizije izvijestio je da su »izviđačke patrole u pravcu juga bez dodira sa neprijateljem. 4 8 Cim se 1. Tim pravcem je odstupala i divizijska bolnica pa je i n a j m a n j e zadržavanje neprijatelja za n j u značilo mnogo. borbeni nivo i masovni heroizam brigade sada su bolji nego i k a d a . nastojeći da izbjegne njihove udare. proleterske brigade. proveo s n j i m cio dan. pozadinu i bokove. Više od mjesec dana t r a j a l a je neprijateljska ofanziva. brigade i odbačen preko ceste T u r b e — J a j c e i preko Vrbasa prema J a n j u . đ. pridržavale osnovnog principa partizanskog načina ratovanja — da p r i m a j u borbu uglavnom onda kada to n j i m a odgovara. Za napore koje je izdržao. brdske divizije primijetile su 2. brdske divizije neprijateljska of anzi va je za n j u bila završena. Od njenih jedinica jedino se u teškoj situaciji našao 2. napadima na njegove baze. što je ipak usporavalo njihovo napredovanje. 2. proletersku diviziju ofanziva je bila završena. Isto kao pod 45. Bataljon je nastojao da se poveže sa brigadom. A-VII. bataljon. One su se.

d. . bataljon i bataljon »Garibaldi« bili su iznenađeni. 1. 52 Isto kao pod 45. 5 5 Borbe u centralnoj Bosni početkom 1944. Prvi i jedini put 1. Za nagradu je dobila pušku snajperku. pored velikih uspjeha imala i propusta. proleterskog korpusa u 6. U analizi je konstatovano da je u napadu na Sujicu bilo slabo sadejstvo bataljona. održao: 27 četnih konferencija. krajiška proleterska brigada i proglašena za »uzor brigadu 1. bataljon 1. kod Travnika nije bilo većih diverzantskih akcija i. da prosto ne bih mogao da izdvojim pojedince koji su se istakli i pohvaljivati n j i h značilo bi gr eh prema ostalima. da bi sa njih bila u mogućnosti da nanese udar 1. slabe ishrane i hladnoće bili su na primernoj visini. proleterske brigade. brdskoj diviziji. izdao: 2 bataljonska lista i nepismenost: likvidirana. 713. k. Kotor-Varošu i četničkom gnijezdu Jošavki. godine Njemačke divizije su prohujale. f. koji je u borbama kod Sujice i na sektoru Vitovlja postigao sledeće re- zultate: ubio: 100 neprijateljskih vojnika i oficira. u borbama kod Meline i Ponira nije uništen bataljon 99. ali i dosta da ukaže sastavu 1. brigade na potrebu novih napora da bi brigada opet zauzela mjesto koje joj je pripadalo.« 52 I komandant brigade Božo Božović poslao je sličan izvještaj: »Izdržljivost i borbenost i pored teških marševa. Jajcu. na čelu sa komandantom kapetanom Savom Maškovićem. 40 vodnih i 6 bataljonskih. 30 uniformi. Za ove uspjehe štab korpusa nagrađuje 1. 1 mašinku. proleterskog korpusa. To je bilo dovoljno da se ne dobije prvo mjesto. zaplenio: 20 pušaka. Stab korpusa je pohvalio kao »uzor bataljon 1. bataljon 1. Prva proleterska divizija ostala je na položajima na desnoj obali Ugra. proleterskog korpusa« 1. najzad. puka 1. 53 Izvještaj komandanta 1. njemačke brdske divizije sa komorom. 30 vojničkih predavanja po četama. da ofanzivno d j e j s t v u j e prema Travniku. proleterske brigade s o v j e t s k i m a u t o m a t o m . 21. 5 4 Prva se morala pomiriti sa privremenim gubitkom prvog mjesta jer je. proleterske brigade i njegov štab.« 53 Na k r a j u neprijateljske ofanzive »sabrani« su rezultati 1. ako se vrati. A-VII. neprijateljskoj ofanzivi«.sovni heroizam je zaista masovan. 2. brigada nije bila prva! U takmičenju je pobijedila 3.

ali ih je bilo teško pogoditi s obzirom da su bili u pokretu i voz i automobili. U vagonima je postavljena kamena ograda. IV. 57 Naredba štaba 1. d. str. sa otvorima za puškarnice. str. Tada se zasjeda našla u teškoj situaciji i morala se izvlačiti uz strme strane pokrivene snijegom. 3. Kotor-Varošu i Šipragama. Blizu ulaza u Donji Vakuf srio se sa čelom njemačke kolone koja je krenula prema Jajcu. 21. Međutim. januara 3. 59 Izvještaj zamjenika komandanta 3. otkrili to i uklonili mine. . Zbornik. IV. sa lokomotivom u sredini. Zbornik. 87. str. proleterske divizije. bataljona. 6. održavao je vezu sa 11. 186. T a j nesinhronizovani postupak Nijemaca iskoristio je 3. 5 7 Cim je neprijatelj protutnjio glavnim snagama brigadi se ukazala mogućnost za ofanzivna djejstva. 21. t. IV. 285. bataljon je bio u rezervi. Tako napravljeni partizanski »oklopni voz« krenuo je prema Donjem Vakufu. knj. koji su se utrkivali s vozom. knj. od sela Jejića. 191. diviziji oko P r n j a v o r a i drugim snagama 5. IV. motorizovanog puka napustile su Jajce prije nego im je došla smjena iz 7. 4. 21. str. i 66. i »Garibaldi« bataljon ka Jajcu. Obezbjeđivala se duboko i izviđala prema Skender-Vakufu. knj. nišandžije su gađale gume na automobilima. d. 5 9 Treći bataljon i »Garibaldi« dočekali su tu kolonu i vodili borbu samo toliko da omoguće povlačenje iz grada svih svojih dijelova. Nijemci su vrlo brzo reagovali. 207. Travniku i Kupresu. 2. str. bataljon je takođe zatvarao pravac preko Ugra. Borci su brzo izdvojili pancirna zrna. Bili su sigurni da u vozu nema oruđa koja mogu nanijeti štetu oklopnim automobilima. od Vukovića ka k. bataljon i upao u Jajce. 58 Jedinice njemačkog 92. a ostale prema Kotor-Varošu u kojem nije bilo jakih neprijateljskih snaga. korpusa prema Mrkonjić-Gradu. 6 0 K r a j e m januara 3. 58 Naređenje štaba 1. Zbornik. Prvi bataljon je obezbjeđivao pravac s juga. bataljon u Demićima. Na željezničkoj stanici sastavljena je kompozicija od tri vagona. t. 60. 58. ostavljajući obezbjeđenja u neposrednoj blizini grada da »vise nad glavama neprijatelja«. d. Cim je stigao u J a j c e za njim se pojavila motorizovana neprijateljska kolona iz Donjeg Vakufa. knj. nego je nastojao da ispita šta je sa neprijateljem i u Donjem Vakufu. proleterske brigade. Zbornik. Stab brigade uputio je 16. S. 120. proleterske brigade. Ravić. divizijom bataljon »Garibaldi« izviđao je ka Skender-Vakufu. 392. preko Ugra. 58 Prva proleterska brigada prešla je Ugar i posjela položaje u rejonu Zlovarići — Vlatkovići — Radohovo —Čorkovići.i da sadejstvuje na sjeveru 11. Ali bataljon se nije zadovoljio samo time. 21. d. SS divizije iz Donjeg Vakufa. so Naređenje štaba 1. bataljon je postavio zasjedu na cesti Donji Vakuf — Jajce i minirao cestu. t. t. 1089. »Treći kragujevački bataljon«. prema Šipragama. knj. Cestom su uputili oklopne automobile da presijeku odstupnicu »oklopnom vozu«. str. 383. Na k r a j u je t r k u dobio »oklopni voz«. Nijemci su se obazrivo kretali. Poslije toga bataljoni su ostali na položajima na liniji Divičane — Doribaba — Lendići.

23. uglavnom u borbama sa jedinicama 1. morao je biti upoznat svaki borac. Dijelovi 2. Sa sadržajem odluka AVNOJ-a o osnivanju Nacionalnog komiteta. ukoliko je to bilo moguće. federativnom principu. davanjem zvanja maršala. bataljon uspio 7. svakodnevno su vršili ispade. koje su bile orijentisane prema Teslicu. IV. uz p r a t n j u tenkova i oklopnih automobila. Upravo tih dana komandant pukovnije žalio se da nema dovoljno snaga i da mu je brojno stanje smanjeno na 35 posto od formacijskog. Zasjeda je bila na vrlo pogodnom položaju 61 str. 62 Ipak je 3. za svakog komesara čete po jedan primjerak. J a j c u i Mrkonjić-Gradu. t. Drugi bataljon je stigao poslije dužeg lutanja. zagrebačke konjičke pukovnije iz Turbeta i Travnika. i 12. da se izbjegličkoj vladi oduzimaju prava da predstavlja našu zemlju. SS divizije i 6. Vrijeme je najviše korišćeno za analizu proteklih akcija i za vojnostručno i političko usavršavanje jedinica. proleterske divizije. bataljonu. odmorio se i uključio u sve te aktivnosti. 173. Druga polovina januara protekla je relativno mirno i uglavnom je iskorišćena za rad u jedinicama. U to vrijeme praktično je vođen »mali rat«. ali u tome nijesu imali uspjeha. puka 7. Neprijatelj je saobraćao između gradova vrlo rijetko. Još u decembru su dobile materijale sa Drugog zasjedanja AVNOJ-a.S obzirom na to da od Kotor-Varoša nije prijetila nikakva opasnost 6. zagrebačke pukovnije. Svaki put kad bi krenuo na put formirao bi jaku kolonu. februara da postavi zasjedu na p u t u Donji Vakuf — Jajce. Bio je to dobar način vlastitog obezbjeđenja. knj. divizije. kao i sa velikim priznanjem NOVJ vrhovnom komandantu Josipu Brozu Titu. kao i ranije. đ. da komesari bataljona održe uvodna p r e d a v a n j a pred bataljonom. Zbornik. da ne bi bio iznenađen i uništen. ali uslijed stalnih borbi nije bilo vremena da se temeljito prouče. osim prema 6. divizije. međusobno se uznemiravale i pokušavale da iznenadnim napadima protivniku zadaju udarac. referat druga Tita i Odluke. o tome da će nova Jugoslavija biti izgrađena na demokratskom. Bilo je preporučeno. Bojna relacija 6. Materijala je bilo dosta. Jedinice su cio f e b r u a r ostale na ranijim položajima i nastavile da rade. U brigadi je napravljen plan prorade tog materijala i data su uputstva za rad. kao i sa dijelovima 11. Politički komesari su napravili plan prorade tih materijala što je pomoglo borcima i rukovodiocima da sagledaju pređeni put i rezultate dotadašnje borbe. Neprijatelj nije bio aktivan. . bataljon je prebačen iz Vrbanje u rejon Gostilja — Seferi — Karaula i orijentisan prema Turbetu i Travniku. bataljona 13. 635. da se z a b r a n j u j e povratak k r a l j u u zemlju prije završetka rata. 61 Ta pukovnija skupo je platila svoju aktivnost oko Travnika. Brigada je bila u stalnoj vezi sa ostalim jedinicama 1. Nijemci su nekoliko puta pokušali da »trupovima« iznenade partizanske jedinice. Referat vrhovnog komandanta Tita poslužio je da i novi borci brzo i što potpunije upoznaju razvoj NOB-a. I neprijatelj i naše jedinice najčešće su vršile nasilna izviđanja.

f. bataljon upućeni su da prokrstare Jošavkom i p r o t j e r a j u četnike preko Crnog vrha i ka Celincu. A-VII. U drugoj polovini f e b r u a r a neprijatelj je bio nešto aktivniji. Cilj im je bio da smanje pritisak 3. U prvom. i 27. . iznenaditi 3. 65 Ostali bataljoni. 5. 712. bataljon. sa četiri kolone. 21. d. 64 Sesti bataljon ih je dočekivao zasjedama. konjičke pukovnije iz Travnika priznaje da je u toku f e b r u a r a izvršio. i 4. ali je on poslije kratkog vremena zabacio jednu četu neprijatelju iza leđa i primorao ga da se vrati natrag. d. 712a.66 Prvi i 2. tukao ih i vraćao natrag. bataljon. Sesti bataljon je već bio upoznao te n a m j e r e neprijatelja i svaki put ga spriječio i tukao. ali ne i bataljon »Garibaldi«. 63 Pred noć je neprijatelj i treći put napao i uspio da iznenadi 3. Veliki broj komandira i komandanata bataljona završio je oficirske 63 Izvještaj štaba 1. proleterske brigade. i tako im priređivao iznenađenja. Nijemci su uspjeli da iznenade 3. oko B a n j a luke bilo je oko 580 četnika a u Jošavki oko 500. Četvrti bataljon je ostavljen u Obodniku. Nijemci su morali da m i j e n j a j u taktiku. U posljednjem t r e n u t k u otkrile su ga patrole 6. 10 neuspjelih ispada. Bataljon »Garibaldi« već je pokazivao da je savladao mnoge ranije krize. rano u j u t r o i poslije podne. 2. 67 Citavo ovo vrijeme bataljoni su izvodili vojnostručnu obuku. Neprijatelj je u f e b r u a r u bio aktivan i na sektoru kod Gostilja. Očekivali su da će drugim ispadom. skoro pola časa. divizije. Zbornik. Sišave i Mudrika da iznenada napadne bolnicu u Korićanima. k. proleterske divizije. Poslali su »trup« preko Vlašića. 4. februara. 23. f. i to svaki put na drugom mjestu. da je postao odlučan i energičan u akcijama i da se odnosi prema narodu kao i druge jedinice. 157. f e b r u a r a dva puta vršili ispade. Bataljon je uspio da odbije t a j napad i n a t j e r a neprijatelja da se vrati u grad. 9. SS divizije napravili su nekoliko m a n j i h ispada iz Jajca. Nijemci su 27.i sistematski je tukla. a onda ih je štab brigade uputio na četnike. i »Garibaldi« bataljona na Jajce. t. n a j p r i j e su se odmorili. k. bataljona. A-VII. 66 Izvještaj obavještajnog centra 1. opkoli i uništi. zajedno sa njemačkim jedinicama. bataljonu. d. bataljonu da odbije napad. str. IV. proleterske brigade. knj. Jače ispade napravili su 18. radi veze sa jedinicama 11. Sesti bataljon je propustio da ga odsiječe. Cilj mu je bio da u Gostilju popali preostale kuće kako se partizanske jedinice ne bi imale gdje skloniti od zime. Samo su tenkovi i oklopni automobili iz J a j c a i pojačanje iz Donjeg Vakufa spriječili uništenje te kolone. dubok snijeg i maglu. neprijateljsku kolonu od oko 50 kamiona. »Trup« je došao neopažen do blizu bolnice. Vješto je iskoristio visoku i teško prohodnu planinu. 1. 2. prema 6. bataljon. 65 Izvještaj štaba 1. 552—556. Prema obavještenjima. Dijelovi 13. a obezbjeđivao je i karavane koji su iz Jošavke prenosili namirnice za brigadu. 04 Isto kao pod 61. Bataljon je vrlo brzo intervenisao i »trup« se poslije kratke borbe izgubio preko planine. puka 7. koji je pomogao 3. Komandant 6.

drugarski. kamenitom. Ovde se trebalo boriti za jačanje narodne vlasti. Sanitetski organi su bili vrlo aktivni. Morali su se poštovati činovi. Veliki problem predstavljao je s m j e š t a j jedinica. proleterski odnosi. i t u mačenje političke situacije. da joj se pruži pomoć i podrška. To je vrlo pogodno za stjenice i bijele vaši. izviđanje. Političkim komesarima je rečeno da slabosti organa vlasti treba da shvate kao svoje slabosti. da se bez sar a d n j e sa n j o m ništa ne radi na terenu. Drugi važan vid političkog rada bio je obavještavanje naroda. A nije bilo sasvim jednostavno uskladiti ponašanje u novim prilikama. f. uz informacije o stanju na ratištima. Politički komesari su dobro shvatili upozorenje komesara divizije i uz program političkog rada u jedinicama napravljen je program rada sa narodom. Za razliku od rada na terenu kojim su jedinice prvi put prošle. d. trudili su se da kroz nastavu analiziraju konkretne akcije. Karavan koji je nosio opremu 68 Izvještaj štaba 1. Jedinice su se pridržavale uputstava i uporno se branile od tih opasnih neprijatelja. rad sa narodom. dajući im potrebno teorijsko objašnjenje. odnose prema podoficirima i oficirima. Ukazao je da je politički rad van jedinica. povojničile se. u čemu se mogla angažovati većina boraca. odmor. pa su koristili svaku priliku da stečena znanja prenose na saradnike i jedinice. Situacija je bilo toliko povoljna da su politički radnici. naročito oko Ugra. koncentričnu vatru. Narod je jedine vijesti o zbivanjima u svijetu i u nas mogao dobiti od jedinica. sadejstvo sa artiljerijom. ali i sačuvati topli. čišćenje i p r a n j e bilo je redovno. Na tom terenu snijeg je bio dubok. da joj se pomogne da istjera na čistinu one koji nijesu za narodnu vlast. brdovitom i šumovitom terenu. Najviše se razrađivala taktika. A-VII. koja je blizu. sa mnogo snijega. glavne tačke odbrane. i da prijeti opasnost odvajanja od naroda. Plan je obuhvatao sledeće teme: napad na naseljena mjesta. naročito omladinskih. Vojnički duh je preovlađivao. do juče bombaši.škole i kurseve. Sve više se postajalo — vojska. 68 I politički rad je takođe bio intenzivan. Gotovo potpuno nov sastav jedinica zahtijevao je da se neke teme obnove. znatno popustio. Tih dana je uslijedilo upozorenje političkog komesara divizije 69 o sadržaju političkog rada. marševe. Na tom terenu bilo je i pjegavog tifusa. veze i njihov značaj. Mladi oficiri. ali od stjenica nije bilo efikasne odbrane. . 2. osobito u Pougarju. 713. Zahvaljujući tome tifus se nije pojavio. proleterske brigade. što je otežavalo saobraćaj između jedinica. mogli sebi dozvoliti i malo više m a š t a n j a o slobodi. Radilo se prema planu izrađenom u štabu brigade. Parenje. borbu na ravnom. 12. kao i rad sa narodnom vlašću i političkim organizacijama. Takva opasnost je zaista prijetila. Na visini od preko 1 000 m. k. čišćenje minskih polja. izbor pravca glavnog udara. na ovom terenu sve je bilo poznato. i njihove međusobne odnose. da su se jedinice orijentisale na vojnostručnu nastavu. bilo je veoma hladno. disciplinu i dr. Pažnja se pridavala i radu političkih organizacija na terenu. prelaz preko rijeke. Seoske kuće su neobično male i gotovo sve građene od drveta. napad na komunikacije.

ti Izvještaj štaba 1. t. Obojica su izrasli u brigadi. str. Brigada je naročito brinula o ranjenim i bolesnim borcima. proleterske brigade. 72 Početkom februara u brigadu je došla nova popuna od oko 380 »prekomoraca«. Kupus. k. Štabovi bataljona su se takmičili ko će više svog plijena ili dijela sledovanja dati sanitetu. Štab 1. bataljonu. a za načelnika štaba Ljubiša Veselinović. Arhiv CK SKJ. K r a j e m februara dato je brigadi oko 300 pari cipela i 400 pari čarapa. Brigadni sanitet uspješno je izvršavao svoje zadatke. f. A-VII. t. internirci sa teritorije Crne Gore. 332. Za njih je došla sloboda onoga dana kada su napustili logore. knj. Seoske djevojke i u okolini Travnika i na terenu gdje se brigada tada nalazila. 74 70 IzvjeStaj štaba 1. U stroju u Rudom. Zbog toga su nastojali da se što prije vrate u svoju zemlju i uvrste u jedinice. plele su za vojsku. bespomoćni i pod svakodnevnom prijetnjom da budu fizički m u čeni ili uništeni. br. K r a j e m februara komandant i politički komesar brigade otišli su na druge dužnosti. I u logorima su nastavili da aktivno rade u partijskim ili drugim ilegalnim organizacijama. Među njima je bilo 140 članova KPJ. 72 Izvještaj političkog komesara 1. po januarskoj zimi. sadašnji komandant bio je komandir voda u 2. koji su ih zatim predali Italijanima. krompir i meso dobij ani su sa terena. 53. 7 3 To su bili pretežno Crnogorci. Borili su se protiv okupatora iako su bili okruženi bodljikavom žicom. 73 Izvještaj o popuni sa »Prekomorcima«. 22. Ali su ipak stigli dobro naoružani i opremljeni. IV. str. a žitarice su dopremane iz centralne Bosne. 21. 102. 43 kandidata i 130 članova SKOJ-a. ili mu pružiti neku drugu pomoć. 707. Ta popuna znatno je osvježila brigadu. da omoguće konjima da prođu i odnesu sljedovanje 3. Zbornik. šalovima i vunenim džemperima. dosta su propatili. Za zamjenika komandanta postavljen je Savo Mašković. pristigli borci su u sastavu 1.za 3. 70 Prošlo je bilo dosta vremena a brigada nije zadobila neki veći plijen. P r i j e dolaska u brigadu. 1944/148 . d. f. 453. IV. Počela je da dotrajava odjeća i obuća. proleterske brigade. Za komandanta brigade postavljen je Jagoš Zarić. prekomorske brigade vodili teške borbe po ostrvima Jadrana. 120. a za političkog komesara Mirko Jovanović. Sandžaka i Kosova. d. a politički komesar zamjenik komesara čete u 3. Vrlo brzo su riješeni neki problemi u brigadnom sanitetu. proleterske brigade. Na putu do brigade. 71 iz kontingenta koji su našoj vojsci uputili saveznici. Zbornik. Prije interniranja bili su aktivni borci ili simpatizeri NOB-a. krajišku brigadu nije mogao proći kroz snijeg. Prvi su priskočili u pomoć seljaci — čarapama. Pohvatali su ih Italijani ili četnici. a svaki dan sa puškom u ruci pružao im je nove mogućnosti da iskale svoju m r ž n j u protiv okupatora i osvete se za mučeničku smrt svojih drugova u logorima. bataljonu. brigadi. 1. brigade naredio je da mu borci prokrče put. Cim je sanitet postao aktivniji odmah je naišao na podršku svih bataljona. na kojima je palo mnogo njihovih drugova. knj.

i dalje su zadržani na teritoriji centralne Bosne. jer koliko god su ih brzo jurili četnici su još brže bježali. A-VII. t. koja je preko Vrbasa upadala u Lijevče Polje. IV. Zbornik. Zbornik. 2. d. U štabu brigade ojačan je vojno-obavještajni centar. k. bataljon. 23. Izvještaj štaba 1. 54. 79 Obezbjeđivali su i 5. 12. proleterske brigade. Takođe su u bataljonima osnovana i leteća odjeljenja. 75 U aprilu su osnovani četa za vezu i pionirski vod. d. A-VII. Uz obavještajni centar bataljona osnovane su i izviđačke desetine. 77 Kod 6. str. d. brigada skupo platila slabosti te svoje službe. njeno neiskustvo i neumješnost. proleterske brigade. ali su svaku kolonu obezbjeđivali tenkovima. koje je centar koristio za obavještajnu djelatnost. bataljon dozvolio da bude iznenađen kod sela Bulića i tek je poslije teže borbe uspio da vrati neprijatelja u grad. f. Nijemci su saobraćali tim komunikacijama. Prošlo je više od dvije godine ratovanja da bi se najzad sagledala i temeljitije riješila organizacija obavještajne službe. proleterske brigade. 28. 18. . 23. Moralo se pribjeći isprobanom metodu da se teme 75 76 77 78 str. i mobilisala mladiće za NOVJ. 10. k. 62. koje je podržavala artiljerija sa položaja u Carevom Polju. t. bataljon 13. 244. 16. f. a kasnije i dijelovi 4. knj. f. Naređenje štaba 1. Bataljon nije uspio da postavi nijednu zasjedu na komunikacijama između J a j c a i Donjeg Vakufa. k. kozaračku brigadu. Knjiga depeša 1. 15. zapravo grupe od 5 do 10 probranih boraca za izvršavanje specijalnih zadataka. Bataljon je dva puta uspio da n a t j e r a u bjekstvo njemačke »trupove« koji su. Treći i »Garibaldi« bataljon povremeno su prepadima uznemiravali neprijatelja u Jajcu. A-VII. m a r t a došao 2. puka 7. bataljonu jednu četu iz 1. 76 I u m a r t u je brigada ostala na položajima na kojima je bila u februaru. proleterske brigade. 713. d. SS divizije i pridružio se snagama koje su do tada pravile ispade prema Gostilju i Karauli. Brigada je bila razvučena na vrlo širokom frontu što je otežavalo i politički rad. d. Čistili su od četnika teritoriju na desnoj obali Vrbasa sve do Srbca. Četnici su imali dobro organizovanu obavještajnu službu i neki seljaci su ih blagovremeno obavještavali o pokretima i pojavi partizana. 712b. 713. knj. a u štabovima bataljona osnovani takvi centri. Stab brigade poslao je u pomoć 6. d. 712. bataljona. Dva puta je 3. Izvještaj štaba 1. a 6. i 21. bataljona situacija je bila kao u februaru. m a r t a odbili su dobro organizovane neprijateljeve ispade iz grada. k. 80 Bataljoni su iskoristili to vrijeme za politički rad na terenu i za raskrinkavanje četnika. pokušavali da unište bolnicu u Korićanima. 78 Prvi i 2. U Turbe je 3. IV. bataljona. prelazeći preko Vlašića. 266. Bataljoni nijesu uspjeli da zadaju jači udar četnicima. 79 80 Naređenje štaba 1. 11. Mnogo puta je 1. f. 1/1. proleterske divizije. koja je obezbjeđivala bolnicu. proleterske brigade. Izvještaj dijela štaba 1. Kao i u f e b r u a r u »mali rat« nije donosio velike uspjehe. 3. 1. A-VII.U ovom periodu u brigadi su izvršene i znatne organizacijske promjene.

11. divizije naredio je 1. Pritisak su vršili 1. divizije odredio je 1. kao neposredna rezerva 1. i bio veza preko Vrbasa sa 13. knj. bataljonom u kontroli pravaca od Manjače. d. da bi neprijatelja privukla k sebi. Borbe na teritoriji između Jajca i Mrkonjić-Grada K r a j e m aprila Vrhovni štab je uputio 3. Za prelazak na lijevu obalu Vrbasa tehnička četa brigade je napravila žičani most. bataljon. četničkom uporištu. 6. iz časa u čas. ali se njome prelazilo presporo. takođe orijentisan na pravac Jezero — Mrkonjić-Grad. A-VII. Iz dana u dan. Tehnička četa je ponovo napravila most. 9. Stab 1. 1. k. str. IV. proleterske brigade. Zbornik. bataljon »Garibaldi« je bio u Magai jdolu. 83 Naređenje štaba 1. k. 83 Brigada je takvim rasporedom najbolje obezbjeđivala izvršavanje osnovnog zadatka: da spriječi prodor neprijatelja u pravcu Mliništa. bosanskim korpusom. djejstvovala su sva n j e Izvještaj štaba 1. a korpusna artiljerija na položajima kod sela Brdo. krajišku brigadu sa položaja prema J a j c u u rejon Livna. u selima Rogolje i Podšiljak. proleterskom brigadom. Onda je napravljena skela. obezbijedi pravac od Manjače i sarađuje sa jedinicama 5. bataljon je iz sela Kopienice sarađivao sa 3. a one su dalje radile sa četama ili odvojenim vodovima. koja se nalazila na desnoj obali Vrbasa. proleterske brigade. orijentisan prema Jajcu.1 Neprijatelj se branio kao od pravog napada. 3. 82 Stab 1. K r a j e m m a r t a neprijatelj je bio vrlo aktivan. 2. Drugom bataljonu su dodijeljeni dijelovi tehničke čete radi rušenja ceste i postavljanja mina. 8. 713. m a r t a cijela brigada je prešla Vrbas i posjela položaje: 1. bataljon je bio zapadno od Mrkonjić-Grada. N j o j je zaprijetila velika opasnost. d. Protivkolska četa bila je kod bataljona »Garibaldi«. 81 T a j »mirnodopski« način života već je bio dosadio borcima. jednovremeno i energično. ali ga je nadošla voda odmah odnijela. f. proletersku brigadu. bataljon u selima Hoćune i Majdan. 713. puka 7. proleterskoj brigadi da joj pomogne. bataljon je iz sela Liskovice obezbjeđivao pravac prema Manjači. Bila je vrlo blizu neprijatelja i mogla ga je stalno napadati i uznemiravati.n a j p r i j e savladaju sa komandama četa. 357. bataljonu. 4. d. U Jajce su došle jedinice 13. Do 27. korpusa. Brigada nije mogla da zadrži neprijatelja koji je nastupao uz jaku podršku artiljerije. naročito bataljonu u Dnoluci. Ojačani 2. f. proleterske brigade. i 2. . bataljon u rejonu sela Borci i Mile. 82 Naređenje štaba 1. t. bataljon toga puka napadao je preko Gostilja na 13. A-VII. 2/1. samo predavanja i diskusije. Borci su se već bili »zaželjeli« borbe i brzih pokreta. 89. Prva je odmah izvršila jak pritisak na Jajce. brigadu da preuzme njene položaje. 23. i obezbjeđivao je vezu sa 5. SS divizije i divizijska artiljerija.

Protivtenkovski top je oštetio jedan neprijateljski tenk. proleterskoj brigadi. brigade bio je obaviješten o koncentraciji jakih neprijateljskih snaga u Jajcu. Zbornik. Takođe su i bombaši mnogo puta dočekivali neprijateljske kolone i iz zasjeda im nanosili gubitke. Prvi bataljon se morao povući. koji je ublaživao ubitačno rasprskavanje neprijateljskih mina i granata. 86 Borbe su vođene tri dana. Prvi i bataljon »Garibaldi« ostali su na svojim položajima prema Jajcu. ranjeno je 18. pješadijski puk 7. Ako se brigada bila zaželjela prave borbe. a 3. moralo je biti mnogo žrtava. Zbog toga je hitno pregrupisao jedinice. bataljon u Hoćune. 6. bataljona. Artiljerija i minobacači zasipali su položaje 1. t. 24. 1. brigade imao je preko 200 mrtvih i ranjenih. Rano ujutro 3. 85 str. 192. bataljona 1. dubokom snijegu. U isto vrijeme došlo je i naređenje Vrhovnog komandanta da se mora spriječiti prodor neprijatelja prema Mliništu. Neprijatelj je nastupao energično. Poslije oštre borbe i on je potisnut. bataljonu. ali prema procjeni štaba 1. 24. t. Neprijatelj je otvorio žestoku vatru. u čijem je sastavu bila i protivtenkovska četa. SS njemačke divizije. SS divizije krenuo je u napad. 60. Oko 12 časova motorizovana kolona je ušla u Mrkonjić-Grad i odmah nastavila prema Rogolju. SS »Princ Eugen« divizije. U žestokim borbama. 625—635. Naređenje štaba 1. bataljon. dijelom. uz masovnu upotrebu artiljerije i motorizacije. gdje ju je dočekao 4. Prva brigada je imala m a n j e gubitke zahvaljujući rastresitom rasporedu. . bataljon je došao na položaje 2. bataljonu. bataljona u Majdanu. proleterska brigada i jedinice 7. str. Sukobili su se stari poznanici. a duž kosa desno od ceste tri čete njegovog 2. 7. d. 14. sve je ukazivalo da će joj se brzo pružiti prilika za to. da mu se ne dozvoli prodor ka Drvaru. Prva proleterska je izgubila 12 boraca. Borbe su bile takve da i sam neprijatelj priznaje da se »morao boriti za svaki vis. 2. Cestom su nastupali tenkovi sa pješadijom. puka Zbornik. Neprijatelju je nanijeto mnogo gubitaka jer su puškomitraljesci sačekivali njegove kolone na bliskom odstojanju. kao rezerva 6. Njega je prihvatio bataljon »Garibaldi«. a u isto vrijeme i zapovijest. 83 To je bilo upozorenje. brigade. 80 Operacijski dnevnik 2. d. IV. Ocijenio je da im je n a m j e r a da prodru prema Mrkonjić-Gradu i Sipovu i dalje prema Mliništu. za svaki položaj i da je stalno primao udarce u bokove«.87 Neprijatelj nije prikazao broj poginulih.gova oruđa i nije više vršio ispade iz J a j c a prema 13. Bataljon »Garibaldi« je pokazao rijetko viđenu umješnost i upornost u odbrani i izvanredno je sadjejstvovao 1. I pored ove upornosti bataljoni nijesu mogli zadržati neprijateljske kolone. knj. Prvi tenk je naišao na minu. bataljona 13. u kojem se nalazio Vrhovni štab. Glavnina puka je nastupala cestom ka Mrkonjić-Gradu. Stab 1. aprila 13. IV. bataljon se prebacio u Ljoljiće i organizovao za odbranu pravca Jezero — Sipovo. dobrom korišćenju zaklona i. To je donekle usporilo nastupanje kolone. knj. proleterske divizije.

Lijevo se oslanjala na 5. proleterske divizije. a 8. desetar. bataljona pohvaljeni su Božo Orlandić. i Miroslav Andrić. — Iz 1. komandir čete. aprila u Jajce. Zbornik. pomoćnik nišandžije na bredi. pomjeren prema Podrašnici i zauzeo je položaje u neposrednoj blizini neprijatelja. bataljona pohvaljeni su Ranko Novaković. 8 8 Stab 1. I na tom pravcu je morao da se bori za svaki vis. diviziju. knj.30 časova nastavio napad prema Trnovu i Sipovu. aprila upućen je u Staro Selo. aprila u 4. 16. Drugi bataljon 13. aprila u selo Sibenicu kod Jajca. odakle se vratio u Jajce. a 13. bataljona pohvaljeni su Božo Kolarić i Vido Mijatović i kurir Todor Tomić. — Iz 6. 12. Najprije je napustio Mrkonjić-Grad. Više od polovine pohvaljenih bili su »prekomorci« iz poslednje popune. aprila se prebacio kamionima u Turbe. Neprijatelj je zadržao u Mrkonjić-Gradu izviđački odred 7. aprila iz Turbeta u Jajce. Pohvala je pripala uglavnom borcima i puškomitraljescima. ali se odatle. SS divizije. gdje se zadržao če88 Isto kao pod 86. Nikola Gardašević. a onda se noću prebacio u Turbe. Idućeg dana ponovo je snažno napadao prema 1. korpus. str. puškomitraljezac. L j u b u Vračevića i zamjenika komandanta bataljona Miodraga Milovića. Stab divizije je pohvalio jedinice i borce koji su se u toj borbi istakli: 80 — Bataljon »Garibaldi«. proleterske brigade i smatrao je da su izvršili zadatak. 9 0 Glavnina 1. aprila u Donji Orašac. bataljonu. Da bi spriječila prodor neprijatelja prema Mliništu brigada je ponovo grupisala svoje snage i zauzela položaje od Podgorja do Medne. aprila je krenuo za Doboj. a desno na 10. kod Donjeg Vakufa. — Omladinsku četu 3. 6. 153. 14. 48. pod zaštitom noći. koji su zaista u toj borbi iskalili svoj bijes nad fašistima. bataljon. 89 Naredba štaba 1. 7. proleterske divizije bio je zadovoljan borbom bataljona 1. brigadi. organizujući se za odbranu na pravcima Mrkonjić-Grad — Mlinište i Jezero — Sipovo — Mlinište. onima koji su je najviše zaslužili. na primjer. . Filip Stanišić. d. Iz J a j c a su svakodnevno odlazile kolone u pravcu Donjeg Vakufa a dolazile nove. aprila. IV. 15. 24. brigade zadržana je u rejonu sela Baraći — Podgorje — Pecka. Neprijatelj se neuobičajeno ponašao. povukao prema Jajcu. mladić od 16 godina. koji je bio na lijevom krilu. aprila iz Doboja u Teslić. Slijedećeg dana je 2. koji se probio kroz neprijateljev raspored. puškomitraljezac. 9. za hrabrost. gdje je stigao 10.Neprijatelj je 5. sa komandantom Mongilardi Lareom. 11. — Iz 4. bataljona i posebno njene borce Simu Ropića. Pred noć je uspio da dođe do ceste Šipovo — Jezero. puka. sadjejstvo i pomoć svom susjedu — 1. iznuren i sa velikim gubicima. t. a ubrzo zatim došla je u grad jedna njegova jača kolona. Dušana Gakovića. aprila u Dubrave. aprila iz J a j c a u Turbe.

f. 89. 9 topova. brigade p r a tila je manevre neprijatelja i čak utvrdila da se u Jajcu. bataljon u Podšiljku. 298. d. Napad je trebalo da podržava artiljerijski divizion 1. proleterske brigade. proleterske brigade. str. proleterskoj. 1. Tako je 13. proleterske brigade. našlo veoma malo snaga. d. korpusa a da s a d j e j s t v u j u dijelovi 10. knj. t. aprila u Jajce. 95 Naređenja štaba 1. nekoliko tenkova i više minobacača. 94. Zatim je štab divizije postavio 13. divizije. Naređenje štaba 1. 92 I Vrhovni štab se složio sa odlukom štaba 1. 4. proleterska i napraviti most na Vrbasu. da ima preko 2 000 vojnika. aprila izbila u rejon Ljoljići — Borići — Đumezlije — Hoćune i pripremila se za napad. str. To je samo jedan od p r i m j e r a kako se brzo učilo kroz praksu. bataljon u Majdanu. 94 Naređenje štaba 1. 24. 90 41 Isto kao pod 87. brigadu kao rezervu 1. Pokušaj likvidacije tako jakog garnizona iziskivao bi velike gubitke i teško je vjerovati da bi se uspjelo. Brigada se zadržala na dostignutim položajima i organizovala odbranu. Jedinice su 6 dana ostale na tom terenu. 20. 24. odnosno da su njemačke snage otišle. 9 1 Vjerovatno je neprijatelj to činio da bi kamuflirao svoje pripreme za drvarsku operaciju. Brigada je morala proći istim p u t e m kojim i 1. bataljon. proletersku brigadu na lijevu obalu Vrbasa i tako pojača odbranu na pravcu prema Mliništu i Drvaru. Prva brigada je samoinicijativno izdvojila po jednu ojačanu četu iz 2. k. divizije. proleterska brigada. k. 22. divizije je usvojio t a j prijedlog. 9 4 Vrhovni štab je odobrio 1. aprila kod sela Devera. 95 U isto vrijeme je jačim snagama vršila pritisak prema Jajcu. proleterske divizije. 15. proleterske divizije. bataljona i uputila ih prema Vrbasu. IV. Zbornik. uz napomenu da se angažuje i 13. t. 313. A-VII. brigade da se napadne J a j c e i neprijatelj uništi. 4. 713. 1. 2. 3. 24. 1. bataljon u rejonu Mile — Borci. 17. da bi što sigurnije zatvorio pravac prema Drvaru. u jednoj prilici. To je dalo povoda za predlog štaba 1. 712. diviziji da prebaci 13. d. aprila iz Turbeta u Jajce. 25. i 6. Prvi bataljon je bio u rejonu Stupna — Jezero. knj. f. ispitivale stanje kod neprijatelja i najzad je odlučeno da se odustane od napada. bataljon se nalazio u selima oko Mrkonjić-Grada. k. a došao je bataljon domobrana iz Travnika. »a Zapovijest štaba 1. udvostručene. A-VII. Svi su zatvarali pravac J a j c e — Jezero — Mrkonjić-Grad i Jezero — Sipovo. 6. Zbornik. A-VII. . aprila u Mrkonjić-Grad. d. u međuvremenu. Stab 1. P r v a proleterska brigada odmah je krenula prema J a j c u i 11. Nijemci su primijetili n j e n pokret i iznenada su napali 5. Brigada se morala povući. aprila u Mile kod Jezera. brigada uz pomoć 1.tiri dana. Stab brigade je izdao zapovijest za napad. 11. Obavještajna služba 1. Bataljoni su sa tih položaja upućivali m a n j e dijelove da n a p a d a j u i uznemiravaju neprijatelja u Jajcu. brigade ipak uspjela da se prebaci preko Vrbasa. 23. Naređenje štaba 1. f. IV. bataljon »Garibaldi« u Đumezlijama. 713. 03 Napisana je bila tako kao da ju je sastavljao vojni profesionalac— školovan. d. Novi obavještajni podaci ukazivali su da su snage u Jajcu.

Prema onome što se kasnije dogodilo neprijatelj je uspješno kamuflirao svoje prave namjere. . proleterske divizije. divizije bilo je jasno da od takvog »prepucavanja« nema velikih rezultata i strahovao je da ne preovlada odbrambeni duh u jedinicama. Neprijatelj je 22. 16. Naređenje štaba 1. upozoravajući ih da se jedinice 7. u rezervi. gdje ga je dočekao 2. stalno djejstvujući iz artiljerije. Uz podršku artiljerije i tenkova. i 13. 9 7 Bataljoni 1. a idućeg dana je uređivao odbranu na dostignutim linijama. pa zahtijeva da i brigada ofanzivnije djeluje. onda bezglavo bježe. f. odnosno manje-više u aktivnoj odbrani. SS divizije uputio se 17. a dva bataljona je držala u rejonu Majdan — Trnovo — Sipovo. Cjelokupna njihova djelatnost sastojala se u protivnapadima ili demonstrativnim napadima. proleterska završila prebacivanje preko Vrbasa. k. ako im je poremećeno komandovanje. Brigada se povukla južno od komunikacije Jajce — Mrkonjić-Grad. U protivnom. brigadi da ga stalno napadaju. koje su čvrsto držale neke položaje ili se kretale oprezno i sa vrlo jakim obezbjeđenjima. 1. sa dva bataljona pravac Mrkonjić-Grad — Mračaj — Mlinište. 97 98 99 Izvještaj štaba 1. Stab divizije je cijenio da neprijatelj ipak ne raspolaže dovoljnim snagama kada ne koristi uspjehe postignute prvog dana. Četvrti i 6. d. Stabu 1. 712. " Jedinice 1. Isto kao pod 96. ali nijesu mogli zaustaviti prodor tih kolona prema Mrkonjić-Gradu. SS divizije ponašaju vrlo drsko ali samo kada i m a j u inicijativu. aprila prema Mrkonjić-Gradu. neizvjesnoj situaciji. kao što je to bilo kod P a k l a r e v a . s bokova ili iz pozadine. A-VII. brigade ipak je zaključio da neprijatelj nema ofanzivne nam j e r e prema Mliništu. Svakodnevno je bio u kontaktu sa jakim neprijateljskim snagama. tako da su prije zore stigli u sastav brigade. Čitav 13. Prva brigada je sa dva bataljona zatvarala pravac Jezero — Sipovo. 2/1. Kretali su se sjeverno od p u t a Jajce — Mrkonjić-Grad u četiri kolone. krenuli su 22. 68 Zbog toga je naredio 1. Jači ispad n a p r a vio je 18. Stab 1. 1 0 9 Stab 1. činili su neprijatelja tajanstvenim i izazivali da se to ispita. Toga dana je 13. snage odbrane su se udvostručile i opasnost od prodora Nijemaca ka Drvaru umanjena je. divizije su skoro mjesec dana zatvarale pomenute pravce. A-VII. SS divizije i izviđački odred bili su koncentrisani u Jajcu. brigade je prihvatio t a j stav. aprila postigao izvjestan uspjeh.Neprijatelj je nastavio sa svojim stalnim manevrima na liniji Turbe — Donji Vakuf — J a j c e — Mrkonjić-Grad. 33. napuštanje i povratak u Mrkonjić-Grad i zastajanje na određenim linijama. Bataljon nije imao gubitaka. k. d. Stalni manevri. f. proleterske brigade. Izviđački odred 7. ali se očigledno našao u čudnoj. bataljon i poslije cjelodnevne borbe vratio natrag. aprila prema selu Mile. aprila. 713. ako su iznenada napadnute. puk 7. bataljon bili su odsječeni i u toku noći su napravili manevar sjeverno od Mrkonjić-Grada i prebacili se preko ceste Mrkonjić-Grad — Čađavica. brigade vodili su uporne borbe.

U tom cilju je k r a j e m aprila odlučio da uporno drži Mrkonjić-Grad i sigurno obezbijedi južnu stranu ceste J a j c e — Mrkonjić-Grad. smjelo i energično loi Izvještaj njemačkog komandanta jugoistoka. Isto tako mu je bilo važno da obezbijedi cestu Jezero — Mrkonjić-Grad. k. 102 Aktivni su bili svi bataljoni brigade. str. k. i time obezbijedio polazne položaje u rejonu Mrkonjić-Grada. 103 Od postavljenih mina stradao je jedan neprijateljev kamion p u n vojnika. uz podršku artiljerije. bilo da su se branili ili napadali neprijatelja. i 25. 103 Izvještaj štaba 1. 13. On je u aprilu izvijestio pretpostavljene da zbog rdavih atmosferskih prilika nije moguća padobranska akcija. »mora odlučno. 357 i 133. Noću između 24. ali je nastojao da zadrži povoljne polazne položaje na liniji Mrkonjić-Grad — Jajce. brigade postavljali mine stradalo je najviše jedno neprijateljsko vozilo. 101 Očekujući tu operaciju nije htio da ispoljava aktivnost prema Mliništu i kompromituje je. a 4. bataljon preko Majdanske kose ka Previlu. knj. Jedan njemački »trup«. bataljona na pravcu prema Sipovu. Četnici sa tog terena bili su mu obavještajci i vodiči kroz šume. Svakodnevno se vodila borba duž svih položaja počev od 3. . 114. . 6. 2. i 4. 2. t. Neprijatelj je reagovao iz svih oruđa. i bataljon »Garibaldi«. str. Kad god su mineri 1. Takve akcije su se više puta ponavljale. IV. 104 jer ih nije bilo lako ukopati u t v r d u cestu i dobro maskirati. Neprijatelj je onda doveo pojačanje i uspio da zauzme Senjakovo. koje je odmah počeo da utvrđuje. Neprijatelj se koristio raznim lukavstvima. do 1. knj. Stab 4. bataljona uzet je na odgovornost zbog te neopreznosti. bataljonu dat je zadatak da . Zbog toga su napali na Senjakovo. razbio mu radni vod. k. Prvi i 6. 2. U isto vrijeme i 6. Neprijatelj je uspješno otkrivao i neutralisao postavljene mine. iznenadio 4. Brigada je pripremila jedan veći napad k r a j e m aprila. kod Mračaja. proleterske brigade. i »Garibaldi« bataljona prema Senjakovu. Na tim položajima neprijatelj se uporno branio. i 4. f. 186. aprila 2. Odatle je slao dijelove u izviđanje. 408. Zbornik. Zbog toga je n a j p r i j e jakim snagama zauzeo Majdansku kosu. 611. 713. bataljona kod Šibova. . bataljon i Izviđački odred. loa Izvještaji štaba 1. str. bataljon je u blizini Jezera prodro do ceste i postavio mine. Razbili su ga 6. odveo konje i povukao se. Svakodnevna uzajamna prepucavanja donosila su samo zamor i povremene gubitke.Njemački komandant u J a j c u bio je obaviješten o predstojećoj drvarskoj operaciji. d. d. vododjelnicu na planini Lisini. proleterske brigade. Prvi napad nije im uspio. 24. 24. bataljona na lijevom krilu. A-VII. sa vodičima četnicima upao je 27. bataljon je izvršio prepad prema Mrkonjić-Gradu i uspio da dođe do ceste i postavi mine. bataljon napali su neprijatelja na Senjakovu. bataljon. 1098. IV. čime je jasno stavio do znanja da želi po svaku cijenu da održi dostignute položaje. aprila u Šibove. t. d. 1098. Mineri su kritikovani zbog polovičnih uspjeha u postavl j a n j u mina. Zbornik. 2.

.Vrhovni komandant Josip Broz Tito i komandant Koča Popović u Jajcu septembra 1943. 1. proleterske u Jajcu AVNOJ-a brigade na priredbi za delegate proleterske divizije. novembra 1943. Hor 1.

Grupa boraca 6. Ugra u jesen 1943. . proleterske brigade preko Turbeta. bataljona 1943. koci Prelaz patrole 1.

Glavnina 13. 1098. U tim borbama poginuo je 41 borac. Jedinice 1. 1098. bataljon 13. bataljon takođe su potisnuli m a n j e dijelove i napali prema k. oštroj borbi. upućeni su delegati na Kongres. f. od Jajca do zapadno od Mrkonjić-Grada. proleterske brigade. U kratkoj. Drugi i 4. A-VII. SS divizije.dejstvovati i zauzeti uporište Previlu. proleterske brigade. bataljon imali su u početku više uspjeha. bataljon 13. 107 izvještaj štaba 1. Tu su zaplijenjeni jedan minobacač i jedan šarac. na osnovu čega se moglo zaključiti da mu je stalo da po svaku cijenu drži komunikacije J a j c e — Mrkonjić-Grad. d. bataljon. održano je mnogo sastanaka. 2/1. ali neprijatelj nije reagovao kao sa Senjakova. f. 1. U toku noći neprijatelj je pojačao snage na k. puka 7. proleterska brigada. 713. razbili su četnike. Borbeno raspoloženje bilo je na visini. 4 ili 5 minobacača i veći broj automatskog oružja. koji su te položaje bili uredili za kružnu odbranu. d. 23. a idućeg dana doveo tamo i čitav 2. bataljon je potisnuo neprijateljske snage do linije Ladina — Alinovac. Samo u aprilu napravio je 14 većih ispada i dva puta je uputio »trupove« kroz šumu. gdje se nalazi i artiljerija«. brigade napadala je pravcem Gradina — k. Prvi i 6. Treći bataljon i jedan bataljon 13. koji je nastojao da se »iskupi« što je dopustio da ga njemački »trup« iznenadi prije nekoliko dana u Šibovima. d. m a j a izdao zapovijest 108 da Mrkonjić-Grad napadnu 1. 713. i«« Izvještaj štaba 1. f. A-VII. bili povučeni u Mrkonjić-Grad. k. sa koje su ih lako odbili dijelovi izviđačkog odreda i 2. Treći bataljon je vršio prepad na Mrkonjić-Grad pravcem Podšiljak — Rogolje. 1098. 105 Bataljoni su pošli u napad. a topovi su još prije napada. Oko grada i u gradu bilo je nekoliko bunkera. 3 do 5 topova. k. 713. 2. 3. 1 0 6 U borbi se istakao 4. 46. puka. mitinga i drugih manifestacija. Na desnom krilu 1. k. proleterske brigade. 107 Tih dana je održan Drugi kongres USAOJ-a. Zbog toga je i koncentrisao jake snage na k. bataljon 13. 4. . Napad na Mrkonjić-Grad Stab 1. bataljon 1. divizije odlučio je da napadne i uništi neprijatelja u Mrkonjić-Gradu. brigade vodile su svakodnevne borbe na vrlo širokom frontu. i 13. jer je zaista bio veoma drzak. brigade izvršili su prepad na Mrkonjić-Grad. koji su bili na predstraži i njemačku jedinicu u Previli. brigade i 1. Stab divizije je 1. a r a n j e n a su 53. A-VII. Vojno-obavještajni centar divizije došao je do podataka da u Mrkonjić-Gradu ima od 1 000 do 1 400 vojnika iz divizije »Princ Eugen« i nešto četnika. sa jugoistoka los Naređenje štaba 1. To su bili veliki gubici. 848 — crkva u gradu. brigade pravcem Podšiljak — Brdo — raskrsnica u gradu.

bataljon prodrli su do ivice grada. Bataljonima je izričito naređeno da se ne zadržav a j u i ne prepucavaju sa neprijateljem nego da odlučno i brzo d j e j stvuju. 1098. koji su odlučno nastupali — 2. a naročito vatru iz teških oruđa. Drugi i 6. Neprijatelj je osjetio da mu sa tih pravaca ne prijeti velika opasnost pa je glavne snage. zauzeo je neprijateljeve položaje na brdu Orugla. uz pomoć protivtenkovskog topa i minobacača. bataljon preko Previle. divizije takođe je uvidio da je dotadašnji način odbrane pravca prema Mliništu donosio velike gubitke i zamor. Četvrtom i 6.30 časova idućeg dana. To prve dvije kolone nijesu iskoristile. bataljonom likvidira neprijatelja u Previli i na brdu Oruglo. bataljon. Neuspjeh u napadu na grad još više je potencirao t a j umor. 1098. 4. Takođe ni grupa koja je napadala Senjakovo. bataljon je napadao pravcem Šibovi — Majdanska kosa — Previla — Oruglo. 6. Iz topa i minobacača ispaljeno je 40 granata i mina. a djelimično i minska polja. a 6. sa zadatkom da brzo upadne u istočni dio grada. skratio front. iskopao duboke rovove. bataljona. Međutim. a mogle su da upadnu u grad i unište neprijateljski garnizon. Na tim položajima neprijatelj je organizovao jaku odbranu. Stab 1. bataljonu. bataljon i ponovo posjeo pogodne položaje na tom brdu. odnosno slabog sadjejstva u toku napada. i 13.su napadali 2. Četvrti bataljon. Brigada je čitav mjesec dana vodila iscrpljujuće borbe i bila umorna. bataljonu pridat je i protivtenkovski top radi uništavanja neprijateljskih uporišta. G r u p a je ipak izvršila zadatak. nije uspjela da zbaci neprijatelja. Poslije likvidacije tih uporišta dio snaga trebalo je da se orijentiše prema Jezeru. što je neprijatelj primijetio i ubrzo protivnapadom zbacio 4. bataljon se nije brzo organizovao za odbranu. a 4. jer je angažovala te neprijateljske snage i onemogućila im da intervenišu prema Mrkonjić-Gradu. k. koncentrisao prema 2. privezali za sebe glavne neprijateljske snage i uporno pokušavali da prodru u grad.109 Napad je počeo 2. pokrio ih i povezao saobraćajnicama. kada su se bataljoni povukli na polazne položaje. Prvi i »Garibaldi« bataljon napadali su Senjakovo. koji je napadao na desnom krilu. da spriječi prodor neprijatelja prema . Drugi bataljon je napadao p r a v cem Šibovi — Majdanska kosa. m a j a u 22 časa. ali sa istim ciljem. i 6. Zbog toga je promijenio taktiku i povukao glavninu 1. 4. kolona na pravcu Podšiljak — Brdo došla je do prvih neprijateljskih položaja i tu stala. sa jednom četom 6. Nep r i j a t e l j se branio iz bunkera i rovova ispred kojih su bile postavljene žičane prepreke. za uništavanje neprijatelj e vih bunkera i utvrđenih kuća. trebalo je da u sadjejstvu sa 6. bataljon uz rječicu. Neprijatelj se uplašio i pobjegao u grad. sa zadatkom da što prije upadne u grad. pogotovo što je neuspjeh došao zbog nedovoljno odlučnog djejstva nekih kolona. k. Napad je t r a j a o sve do 4. Kolona 13. brigade malo dublje. Dodijeljeno mu je i odjeljenje protivtenkovskih bacača. brigade napadala je mlako i nepovezano. a za likvidaciju bunkera i drugih uporišta da f o r m i r a j u bombaške grupe. i 6. Artiljerijska priprema počela ]e pola časa ranije.

IV.Mliništu. Tu su joj se pridružile 2. k. k. Koristeći maglu i ispresijecan teren. P r v a proleterska brigada posjela je položaje u rejonu Sipovo — Sokolac — P o d k r a j — Gerzovo. k. t. Četvrti bataljon. bataljona Blažo no Naređenje štaba 1. 2. P r v a njegova četa uspjela je da odbije tri uzastopna neprijateljska juriša. a sa f r o n t a ga napali m a n j i m dijelovima. ali nije uspio da povrati kosu. Došlo je do borbe prsa u prsa. 137—140. do početka drvarske operacije. str. U sumrak su bataljoni obuhvatili jačim snagama neprijateljska krila. SS divizije prije zore 16. Neprijatelj je popustio i povukao se. 1. 112 U toku maja. f. i 16. d. na Crnom vrhu i Sjenokosu. knj. proleterske brigade. Zbornik. "i Naređenje štaba 1. Glavni teret borbe pao je na 2. 114 Partizanska štampa. f. proleterske brigade. Kod uhvaćenog (podmetnutog) četničkog »kurira« pronađen je dokumenat da njemačke jedinice n a p u š t a j u Mrkonjić-Grad. »Prva proleterska« br. m a j a dijelovi izviđačkog odreda 7. neprijatelj je napravio još dva jača ispada. 713. i 6. 24. str. zadržala ga vatrom i blagovremeno izvijestili bataljone. f. 713. m a j a pošao u susret »kolonama«. d.114 Bataljoni su uspjeli da razbiju neprijateljev napad i da ga n a t j e r a j u na povlačenje prema Jezeru. već 6. 113 Stab 1. brigade je odmah uputio jača izviđačka odjeljenja iz 2. 8. 713. . proleterske divizije. d. četa pa su zajedno izvršile protivjuriš. maja. što se pokazalo veoma korisno. 26. na liniji Gerzovo brdo — Borik — Branište. bataljona. 110 Manji dijelovi bataljona istureni su prema neprijatelju sa zadatkom da ga blagovremeno otkriju i da ga zadržavaju dok se glavne snage ne razviju za borbu. Izviđačka odjeljenja bataljona otkrila su nastupanje neprijatelja. Takođe je ukazano i na potrebu pojačane budnosti i veće odgovornosti u čuvanju boraca. 44. A-VII. bataljon. prema 4. Zbornik. U drugom jurišu četa je pustila neprijatelja da dođe blizu rovova i onda ga zasula bombama. P r i j e drugog ispada poslužio se lukavstvom. brigada i to bez obezbjeđenja. d. 4. bataljona prema Mrkonjić-Gradu. 25. 113 Naređenje štaba 1. 115 Za vrijeme te borbe puškomitraljezac 2. 31. iz rovova i zaklona. bataljonu. brigada zapadno od nje. potpomogn u t dijelovima 2. d. Međutim. 13. Bataljoni su dočekali neprijateljske kolone na uređenim položajima za odbranu. 3. proleterske brigade. 111 Poslije napada na Mrkonjić-Grad neprijatelj je mirovao nekoliko dana. četu da se povuče u druge rovove. A-VII. Razvila se borba koja je t r a j a l a do 17 časova. Nijemci su uzvratili takođe bombama i primorali 1. 1. t. i 3. Jedinicama je naređeno da se ukopavaju. A-VII. A Nijemci su očekivali da će krenuti čitava 1. Izvještaj štaba 1. proleterske brigade. dva puta je vršio protivnapad. Na osnovu toga je dio izviđačkog odreda 7. 27. IV. knj. Neprijatelj se našao kao u kliještima i naglo se povukao ostavljajući na grebenu 11 mrtvih. 111 Izvještaj komandanta 1. Neprijatelj je dočekan snažnom vatrom na vrlo bliskom odstojanju. neprijatelj je uspio da ovlada tim dugim planinskim grebenom. SS divizije iz Mrkonjić-Grada izvršili su ispad na Majdansku kosu. 7. 183—200. A-VII.

Sada je štab brigade naredio da se uvijek. 119 Zimski period. 11. Ali je nedostajalo većih zajedničkih skupova. 8. divizije. Bilo je priredaba. 116 Brigada se borila da preuzme inicijativu. Partijskoj organizaciji. i si. borbi protiv nepismenosti. bataljona. d. Vojnički sektor je dobio nov sadržaj. To je pozdravljeno aplauzom. pjesmi i veselju susreli borci koji su mnogo puta bili zajedno u jurišima. Za to vrijeme Marija ga je neprekidno štitila vatrom iz puškomitraljeza. Njihova m r ž n j a prema neprijatelju i želja da svoju revolucionarnost na djelu pokažu mnoge od n j i h odvela je u smrt. proleterske brigade. Za to se postarao politički komesar divizije Vlado Sćekić. A-Vli. 712. 7. proleterske brigade. d. proleterske brigade. Dijelovi 2. Sekuloviću je uspjelo da iznese ranjenog borca. f. koji su mnogo puta jedan od drugog zavisili i međusobno se pomagali. Politički komesar divizije n a j d a l j e je skočio. pa takmičenje i opšte veselje. brigada je neuporedivo m a n j e uznemiravana i mogla je da odmori ljudstvo i da razvije druge aktivnosti. a zatim je održana priredba. f. da drži neprijatelja u stalnoj napetosti i da ga primora da se kreće sa velikom opreznošću i jakim snagama. A-VII. Kao i uvijek brigada je ukazala punu p a ž n j u ranjenim borcima. igri. U borbama u aprilu i m a j u brigada je imala preko 150 boraca izbačenih iz stroja. k.Sekulović i njegov pomoćnik Marija Sladić vidjeli su da neprijatelj potiskuje dijelove 4. k. 713. To je bilo divno slavlje. Uspjeli su da izbiju na cestu i minersko odjeljenje je postavilo protivtenkovske mine od kojih je idućeg dana raznijet jedan kamion sa vojskom. 6. na kojemu su se u kolu. Naređenje štaba 1. 2. Prvo je izvršena smotra. sedeljki. Nijesu imali dovoljno iskustva u borbama. f. 12 " na koju je došlo po dva bataljona iz 1. no Izvještaj štaba 1. raštrkancst jedinica. »8 isto kao pod 111. 117 Slala je odjeljenja i prema cesti Donji Vakuf — Jajce i J a j c e — Mrkonjić-Grad u diverzantske akcije.1. stalne borbe i marševi n a j više su pogodile kulturno-zabavni rad. us Naređenje štaba 1. poginuli sahrane uz vojničke počasti. veselih večeri. d. i »Garibaldi« bataljona i minersko odjeljenje izvršili su 12. Bataljon se povukao ne primjetivši da je na položaju ostao jedan ranjeni borac. i 13. velikih priredbi i manifestacija. izdavanja četnih listova. U takmičenju je vladao pravi sportski duh. 713. m a j a jači napad na neprijateljske položaje duž ceste J a j c e — Mrkonjić-Grad. N j o j nije nikada ni trebalo mnogo vremena pa da rad oživi. od kojih su 3/4 bili »prekomorci«. A-VII. komandirima i političkim komesarima zadavali su veliku brigu novi borci »prekomorci«. a bilo je i slučajeva da su htjeli da se brzo dokažu. 8. Mladom s t a r j e šinskom kadru trebalo je pomoći da sa više umješnosti i odgovornosti vodi jedinice. 2. k. . U selu P o d k r a j održana je 14. m a j a velika manifestacija. brigade i po 50 boraca iz svih drugih bataljona 1. kada za to postoje mogućnosti. 118 Otkako je organizovala odbranu po dubini. Sekulović je tada pošao da izvuče ranjenog druga.

Hadživuković Božo.* * Omladinska četa 3. Donlić Milan. ona je od svog osnivanja. proleterska brigada. Mazepa Vladislav Disa. komandir. kao najbolja. Preko 67 posto njenog prvog sastava činila je omladina do 25 godina. 6. sa 76 posto. ali joj je priznanje omladine Jugoslavije bilo među najdražima. bataljona. Brigada je dobila mnogo pohvala i priznanja. Mandić Krsto. Komadanović Ranka. i 5. 4. Narodnooslobodilački odbor je organizovao oranje i sijanje u Sipovu i okolini. Jagodić Marija Maca. sa 47 posto boraca mlađih od 25 godina. Čubrić Svetozar. a naročito njenoj omladini. u m a r t u 1942.4 posto. sa