Smjernice za projektiranje krunih raskrija na dravnim cestama

DODATAK B Proraun propusne moi krunih raskrija

PRIVITAK B
PRORAUN PROPUSNE MOI KRUNIH RASKRIJA
Propusna mo (kapacitet) krunog raskrija (C) kazuje koliko vozila proe kruno raskrije u
jedinici vremena bez obzira na duljinu ekanja.
Na propusnu mo krunog raskrija utjee:
- promet na svakom pojedinom ulazu u kruno raskrije
- promet u samom krunom raskriju
- postojanje i intenzitet pjeakog i biciklistikog prometa u podruju krunog raskrija
- vremenski uvjeti i ponaanje vozaa.
Jakost prometa na ulazu i u krunom raskriju potrebno je utvrditi prije provedbe prorauna
propusne moi. Jakost prometa se utvruje brojanjem prometa na postojeem raskriju ili
predvianjem prometa za nova kruna raskrija. Propusnu mo krunog raskrija je potrebno
provjeriti za definirano (plansko) razdoblje za koje se planira raskrije uzevi u obzir faktor
rasta prometa kao i druge utjecaje koji mogu utjecati na poveanje jakosti prometa na
raskriju (planirana izgradnja i dr.).
Na propusnu mo krunog raskrija znaajno utjee prisustvo pjeaka i biciklista te je
potrebno biljeiti i njihova kretanja (smjerovi, koliine) u zoni raskrija.
B.1. BROJANJE PROMETA
Za analizu propusne moi krunog raskrija potrebni su podaci o postojeim prometnim
optereenjima (vrna satna optereenja). Oblik i vrsta podataka ovisi o metodi ili raunalnom
programu koji se koristi za proraun razine uslunosti.
Uobiajeno potrebni podaci su koliina vozila na svakom od prikljuaka i za svaki smjer (broj
vozila koji se kreu ravno, lijevo i desno).
Brojenje prometa na postojeim raskrijima je potrebno provesti prosjenog radnog dana
(uobiajeno to nije ponedjeljak niti petak i trebali bi biti prosjeni vremenski uvjeti, bez
padalina) kontinuirano 16 sati. Iz takvih je podataka mogue definirati jutarnji vrni sat (JVS) i
popodnevni vrni sat (PVS). Provjeru je potrebno provesti za sva utvrena vrna
optereenja. Brojanje se vri u intervalima od 15 minuta kako bi se definirao faktor vrnog
sata (PHF peak hour factor). Kod definiranja mjerodavnog satnog optereenja potrebno je
u obzir uzimati uobiajene faktore ekvivalencije koje pretvaraju vozila u PAJ-eve (putnike
auto jedinice).
qmjer= qsat/PHF
PHF= qsat/4*q15max
Qsat = qi * Ei
gdje je:
qmjer: mjerodavno prometno optereenje koje se koristi pri proraunu propusne moi
krunog raskrija (PAJ/h)
qsat:
utvreno vrno prometno optereenje prema strukturi prometnog toka (PAJ/h)
q15max: utvreno (izbrojano) maksimalno 15-minutno prometno optereenje u vrnom satu
prema strukturi prometnog toka (PAJ/15minuta)
qi:
utvrena prometna optereenja prema strukturi vozila (osobna vozila, TV, autobusi...)
1

Smjernice za projektiranje krunih raskrija na dravnim cestama

DODATAK B Proraun propusne moi krunih raskrija

Ei:

korektivni faktori s obzirom na vrstu vozila za proraun PAJ-eva

Korektivne faktore treba usvojiti s obzirom na lokaciju i prevladavajue uvjete u zoni

raskrija.
Postotak poveanja prometa odreuje se kao prosjek prometa posljednjih najmanje 5
godina. Ukoliko nema podataka o poveanju prometa iz proteklih godina, koriste se podaci
za prosjeno poveanje prometa za cijelo podruje. Uobiajeno se za rekonstrukcije
proraunava oekivano prometno optereenje u 10-godinjem periodu, a za nova rjeenja u
20-godinjem periodu.
Brojanje prometa na standardnim raskrijima za potrebe rekonstrukcije istih u kruna
raskrija
U sluaju rekonstrukcije postojeeg raskrija u kruno raskrije potrebno je proraun
propusne moi obaviti za dva ili vie vrnih prometnih optereenja (najmanje za jutarnje i
popodnevno vrno optereenje). I u tom sluaju potrebno je kod rezultata brojenja prometa
uzeti u obzir predvieno prosjeno poveanje prometa do kraja planiranog razdoblja.
Brojanje na standardnom etverokrakom raskriju je potrebno povesti na nain da se tijekom
16 sati broji promet u svim smjerovima kretanja te biljei struktura vozila.
Na slici B.1 je prikazan primjer pretvaranja tipinoga prometnog optereenja na standardnom
etverokrakom raskriju u istovjetno prometno optereenje krunog raskrija.

Slika B.1: Nain pretvaranja prometnog optereenja na klasinom etverokrakom raskriju

u prometno optereenje jednotranog krunog raskrija

Smjernice za projektiranje krunih raskrija na dravnim cestama

DODATAK B Proraun propusne moi krunih raskrija

Brojanje prometa na krunim raskrijima

Brojanje prometa na krunim raskrijima provodi se u svrhu mogue rekonstrukcije istih u
neki drugi tip krunog raskrija u odnosu na postojee (u pravilu jednotrano kruno
raskrije).
Brojenje prometa u krunom raskriju je sloeno jer treba pratiti kretanje vozila kroz kruno
raskrije kako bi se utvrdilo na kojem kraku vozilo izlazi.
Ukoliko za brojenje prometa u krunom raskriju nemamo na raspolaganju elektronsku i/ili
video opremu mogue je brojanje izvesti i runo. Jedan od naina za koji ne treba ukljuiti
puno brojaa prometa na raskriju je tzv. indirektno brojanje prometa na svakom kraku je
potrebno brojiti 3 vrste korisnika raskrija i iz ovih podataka izraunamo broj vozila koja se
kreu u pojedinom smjeru (ravno, desno ili lijevo). Ukupno je potrebno ukljuiti 4 brojaa
prometa.
Potrebno je brojiti:
- vozila u krunom toku (Qc)
- vozila na ulazu u kruni tok koja voze ravno ili skreu lijevo
- vozila na ulazu u kruni tok koja izlaze na najbliem izlazu.
Na osnovu ovih podataka je mogue prometne pokazatelje u obliku izvorino-odredine
matrice izraunati na osnovu nekoliko jednostavnih jednadbi:
Zapadni privoz (ulaz):

VZ,L=VV,kr-VJ,uv
VZ,R=VZ,uv-VZ,L

Juni privoz (ulaz):

VJ,L=VS,kr-VV,uv
VJ,R=VJ,uv-VJ,L

Istoni privoz (ulaz):

VV,L=VZ,kr-VS,uv
VV,R=VV,uv-VV,L

Juni privoz (ulaz):

VS,L=VJ,kr-VZ,uv
VS,R=VS,uv-VS,L

Brojenje prometa i analiza podataka provedena na opisani nain ne mogu biti potpuno
precizni jer je gotovo nemogue provesti brojanje prometa bez pogreke koja se onda
generira i kroz analizu. Podaci prikupljeni i obraeni na opisani nain se mogu smatrati
dovoljno tonima ukoliko nam je potrebna generalna procjena prometa na nekom krunom
raskriju tj. priblino tona slika prometnih tokova na nekom krunom raskriju. Za dobivanje
tonih podataka bi bilo potrebno brojanje provoditi tijekom cijelog tjedna ili, jo bolje, tijekom
dva tjedna.
B. 2. METODE PRORAUNA PROPUSNE MOI KRUNIH RASKRIJA
B. 2. 1. Metode temeljene na linearnoj regresiji
Austrijska metoda
Austrijska metoda moe posluiti za okvirnu provjeru propusne moi. Rezultati ove metode
se mogu koristiti kao sugestija za procjenu opravdanosti izvedbe krunog raskrija na
odreenoj lokaciji i u odreenim prometnim uvjetima (Slika B.2). Ukoliko se optereenost
3

Smjernice za projektiranje krunih raskrija na dravnim cestama

DODATAK B Proraun propusne moi krunih raskrija

glavnog i sporednog smjera sijeku u podruju zone A, preporuljiva je izvedba krunog

raskrija. Ukoliko se sijeku u podruju zone B potrebno je provjeriti primjerenost izvedbe
ostalih raskrija, a ukoliko se sijeku u podruju zone C preporuljiva je izvedba klasinog
raskrija.

Slika B.2: Primjerenost izvedbe krunog raskrija

Propusna mo krunog raskrija ovisi o propusnoj moi ulaza u kruni tok, koji se odreuje
prema slijedeem izrazu:

L = 1500 (b M K + a M A )
9

[PAJ / h]

gdje je:
L propusna mo ulaza [PAJ/h]
MK prometno optereenje u krunom toku, [PAJ/h]
MA prometno optereenje izlaza, [PAJ/h]
a koeficijent geometrije ulaza (odreuje se prema Slici B.3)
b koeficijent broja voznih traka u krunom raskriju.
Koeficijent a ovisi o udaljenosti B konfliktnih toaka uliva i izliva vozila (Slika B.3).

Slika B.3: Mjerodavna udaljenost B izmeu konfliktnih toaka x i y potrebna za odreivanje

koeficijenta a
4

Smjernice za projektiranje krunih raskrija na dravnim cestama

DODATAK B Proraun propusne moi krunih raskrija

Udaljenost B rauna se prema izrazu za sluaj jednotranog ulaza u kruno raskrije (Slika
B.4):

B=
gdje je:
D
FB

(D FB )

[m]

180

- vanjski promjer krunog raskrija [m]

- irina krunog voznog traka [m]
- polovica sredinjeg kuta izmeu konfliktnih toaka [].

Sredinji kut ovisi o geometrijskoj izvedbi raskrija

sin =
pri emu je B

B=
gdje je:
T
W
Z

B
D FB

[rad ]

(T + FB / 2 + Z / 2 sin ) W
T

[m]

- duljina razdjelnog otoka [m]

- irina razdjelnog otoka [m]
- irina ulaza [m]
- polovica otrog kuta razdjelnog otoka []

tg =

W
2T

[rad ]

Slika B.4: Geometrijski elementi potrebni za odreivanje udaljenosti B izmeu konfliktnih

toaka
Koeficijent b izraava utjecaj broja voznih traka u krunom kolniku (u zagradama su
vrijednosti istog koeficijenta koje se koriste u vicarskoj i Austriji):
jednotrana b=0,90-1,00 (0,90-1,00)
dvotrana b=0,80-0,84 (0,60-0,80).

Smjernice za projektiranje krunih raskrija na dravnim cestama

DODATAK B Proraun propusne moi krunih raskrija

Nakon odreivanja propusne moi ulaza odreuje se stupanj optereenosti svakog ulaza
prema izrazu:

A=

cME
100
L

[%]

gdje je:
A
ME
L
c

- stupanj optereenosti [%]

- prometno optereenje ulaza [PAJ/h]
- propusna mo ulaza [PAJ/h]
- koeficijent broja prometnih traka na ulazu u raskrije.

Koeficijent c ovisi o broju prometnih traka na ulazu (u zagradama su vrijednosti istog

koeficijenta koje se koriste u vicarskoj i Austriji):
jednotrani ulaz c=0,90-1,00 (1,00)
dvotrani ulaz c=0,50-0,65 (0,60-0,70).
Stupanj optereenosti ulaza ne smije prelaziti 90% maksimalnog satnog prometnog
optereenja.
Britanska linearna regresijska metoda
Kod ove metode, proraun kapaciteta krunog raskrija temelji se na odnosu izmeu
prometnog optereenja ulaza i raznih geometrijskih parametara. Na primjer, kapacitet svakog
privoza krunom raskriju linearno se smanjuje s poveanjem ulaznog kuta. Ostali
geometrijski parametri koje ova metoda uzima u obzir su: irina ulaza, irina ulaznog traka
pred krunim raskrijem, ulazni radijus i vanjski promjer. Razvijeni su i raunalni programi za
izraunavanje kapaciteta krunog raskrija koji se temelje na ovoj metodi.

Slika B.5: Geometrijski parametri potrebni za proraun prema britanskoj metodi .

Smjernice za projektiranje krunih raskrija na dravnim cestama

DODATAK B Proraun propusne moi krunih raskrija

Slika B.6: Geometrijski parametri ulaza u kruno raskrije, potrebni za proraun prema
britanskoj metodi
Kapacitet ulaza rauna se prema geometrijskim parametrima prikazanim na Slikama B.5 i
B.6, prema izrazu:

a (a a3 qM ), ako je
CP = 1 2
ako je
0,

a3 q M a 2
a3 q M > a 2

[voz / h]

gdje je:

a1 = 1 0.00347(C 30) 0.978( rC1 0.05)

a2 = 303a4
a3 = 0.210a5
a4 = wa +
a5 = 1 +

we wa
1 + 2a 6
0.5
( 2 rC 60 ) / 10

1+ e
w wa
a6 = e
lf
gdje je:
qM
C
rC
wa
we
lf

- prometno optereenje na krunom toku [voz/h],

- ulazni kut [],
- vanjski polumjer krunog raskrija [m],
- irina voznog traka [m],
- proirenje voznog traka na ulazu [m],
- duljina proirenja ulaza [m].

B.2.2. Metode temeljene na graninim vremenskim intervalima slijeda vozila

Australska metoda
Australske smjernice za oblikovanje krunih raskrija koje je izdao National Association of
Road Authorities (NAASRA) za proraun kapaciteta koriste Australsku metodu koja se
temelji upravo na graninim vremenskim intervalima slijeda vozila.

Smjernice za projektiranje krunih raskrija na dravnim cestama

DODATAK B Proraun propusne moi krunih raskrija

Kod ove metode, kruno raskrije se analizira kao niz uzastopnih trokrakih T-raskrija na
jednosmjernoj cesti, na kojoj je glavni prometni tok koji ima prednost, dok se sporedni tok,
izborom prihvatljivih udaljenosti izmeu vozila na glavnom prometnom smjeru, ukljuuje u
glavni prometni tok.
Kapacitet krunog raskrija izraunava se primjenom kritine vremenske praznine izmeu
vozila. Pretpostavka je da mora postojati minimalni vremenski interval izmeu dva vozila u
prometnom optereenju krunog toka prije nego se vozilo sa privoza (sporednog smjera)
ukljui u tok. to je vei taj vremenski interval, vie od jednog vozila se moe ukljuiti u
kruni tok. Kapacitet se izraunava za svaki privoz zasebno kao funkcija prometnog
optereenja krunog toka, kritinog vremenskog intervala, te vremenskog interval izmeu
vozila koja se ukljuuju u kruno raskrije (follow-up vrijeme).
Temelj ove metode proizlazi iz spoznaje da 5 sekundi vremenske praznine izmeu vozila
krunog toka nudi 85% mogunosti iskoritenja privoza.
Metoda je dostupna i kroz razvijeni raunalni program.
Kapacitet ulaza rauna se prema:

q e. max =
gdje je:
qt
qe.max
T
T0

q t (1 q t )e qt ( T A )
1 e qeTO

[PAJ / h]

- prometno optereenje u krunom toku [PAJ/h]

- kapacitet uliva [PAJ/h];
- kritina vremenska praznina izmeu vozila [s];
- vremenski interval izmeu dva uzastopna vozila, koja iz kolone koja stoji
ulaze u vremensku prazninu izmeu vozila na glavnom prometnom smjeru
(krunom toku) [s];
- minimalni vremenski interval izmeu uzastopnih vozila na sporednom smjeru
(privozu krunom toku) [s];

Metoda nudi dodatno i proraun zastoja kolone na privozu (sporednom smjeru) za to

je potrebno odrediti prihvatljive vremenske praznine izmeu vozila.
Propusnost pojedinih prometnih trakova C dobije se iz izraza:

3600(1 )q C e ( t a )
C=
e t f
gdje je:
C

qC
ta
tf

[PAJ / h]

- propusnost pojedinog ulaznog traka [PAJ/h]

- postotak vozila u krunom toku koja voze u redu [%]
- prometno optereenje u krunom toku [PAJ/h]
- kritina vremenska praznina [s]
- vrijeme slijeenja (follow up) [s]
- minimalno vrijeme slijeenja u krunom toku [s]

pri emu je:

(1 )qC
1 qC

[s]
8

Smjernice za projektiranje krunih raskrija na dravnim cestama

DODATAK B Proraun propusne moi krunih raskrija

Stupanj zasienja dobije se iz odnosa ulaznog prometnog toka i propusne moi tog ulaza:

=
gdje je:
Qm
C

Qm
C

- ulazni prometni tok [PAJ/h]

- propusnost ulaza [PAJ/h].

Preporuka metode je da stupanj zasienja krunog raskrija na kraju planskog razdoblja ne

premauje 0,8 do 0,9.
Metoda po Ning Wu
Ning Wu 1997.godine razvija formula za koju je karakteristino da uzima u obzir broj
prometnih traka na ulazu u kruno raskrije te u krunom kolniku.
Kapacitet ulaza rauna se prema izrazu :

qu,max
gdje je:
qu,max
qk
nu
nk

qk
= 1

nn

nk

nu
exp[ qk (t 0 )]
t sl.

- kapacitet ulaza u kruno raskrije [voz/h]

- intezitet vozila u krunom kolniku [voz/h]
- broj prometnih trakova na ulazu
- broj prometnih trakova u krunom kolniku,

t0 = tg
tg
tsl.

[voz / h]

t sl.
2

[s]

- granina vremenska praznina u slijedu vozila [s]

- vremenska praznina izmeu vozila u slijedu [s]
- minimalna vremenska praznina izmeu vozila u krunom toku [s].

Analiza metode po Ning Wu i metode temeljene na linearnoj regresiji u sluaju jednotranog

krunog toka s jednotranim privozom dala je vrlo sline rezultate, dok se rezultati kod
dvotranih raskrija rezultati razlikuju.
B.3. PRORAUN VREMENA EKANJA
Vrijeme ekanja je bitan podatak za odreivanje razine protonosti krunog raskrija. Kako u
krunom raskriju nema smjerova sa prednou prolaza potrebno je vrijeme ekanja
proraunati za svaki prikljuak. Opa formula za proraun vremena ekanja se definira kako
slijedi:
gdje je
d
C
Q

D = 3600/C + 3600 * Q / C / C-Q

prosjeno vrijeme ekanja u vrnom satu (sat)
kapacitet prometne trake na ulazu (PAJ/h)
jakost prometa u vrnom satu (PAJ/h)

Smjernice za projektiranje krunih raskrija na dravnim cestama

DODATAK B Proraun propusne moi krunih raskrija

Procjena srednjeg vreman ekanja motornih vozila na ulazu u kruni tok se moe
jednostavno oitati iz grafikona na Slici B.7. koji se temelji na njemakim istraivanjima.

Slika B.7. Procjena srednjeg vremena ekanja (prema njemakim izvorima)

Procjene srednjeg vremena ekanja duljih od 45 s se ne analiziraju. Vrijeme ekanja je
mogue proraunati i pomou nekih od kompjutorskih programa za proraun propusne moi
krunih raskrija navedenih u Poglavlju B.4. (vidi Tablicu 1)

10

Smjernice za projektiranje krunih raskrija na dravnim cestama

DODATAK B Proraun propusne moi krunih raskrija

B.4. RAUNALNI PROGRAMI ZA PRORAUN PROPUSNE MOI KRUNIH RASKRIJA

U Europi i svijetu se koriste razliiti kompjutorski programi za proraun kapaciteta krunih
raskrija. Temelje se na ranije spomenutim analitikim metodama, nude mogunosti
prorauna propusne moi i drugih pokazatelja vezanih za kruna raskrija. Preporuljivim se
mogu smatrati oni kompjutorski programi koji nude mogunost prilagodbe parametara u
samom programu lokalnim uvjetima.
U pravilu programski paketi omoguavaju proraun nekih (ili svih) od navedenih veliina:
propusne moi, zakanjenja, vremena ekanja (redova), potronje goriva, predikciju
potencijalnig broja prometnih nesrea i dr. o emu je pri nabavi istih potrebno voditi rauna.
B.5. MIKROSIMULACIJSKI ALATI
Kruna raskrija se mogu analizirati i uporabom mikrosimulacijskih modela i metoda. Prije
provjere ovom vrstom metoda potrebno je sva kruna raskrija na prometno sloenijim
lokacijama provjeriti nekom od opisanih analitikih metoda provjere propusne moi krunih
raskrija i/ili nekim od programskih rjeenja koja se temelje na ovim metodama jer je za
primjenu mikrosimulacijskih metoda potrebno unaprijed definirati tehnike i projektne
elemente krunih raskrija. Mikrosimulacijske metode slue za provjeru usvojenih projektnih
rjeenja.
Nisu svi razvijeni mikrosimulacijski modeli primjereni za primjenu na krunim raskrijima, a
modeliranje za potrebe analize mikrosimulacijskim modelima je vrlo sloeno. Pogreka u
modeliranju vrlo lako moe dovesti do varljivih rezultata. Svi raspoloivi alati nisu posebno i/ili
dovoljno prilagoena za analizu krunih raskrija jer ne uzimaju dovoljno u obzir
geometrijske ili projektne elemente ove vrste raskrija.
Prometne simulacije se sve vie koriste za procjenu uvjeta odvijanja prometa na razliitim
prometnim mreama. Njihova je prednost to kako inenjerima tako i nestrunoj javnosti
omoguavaju vizualizaciju prometnih tokova. Simulacijske metode se mogu podijeliti na dvije
glavne grupe: makroskopske i mikroskopske modele. Kod makroskopskih modela se
kombinira vozilo i njegovo kretanje izmeu grupa, prometni tok se tretira kao statistika
veliina, a rezultati se prikazuju u formi prosjene vrijednosti u vremenu. U makroskopskim
modelima je naglasak na poveznicama (linkovima), a raskrija su prikazana vrlo
pojednostavljeno. Ovi modeli su primjereni za dugorono prometno planiranje.
Mikroskopskim modelom moe biti sa realnim svojstvima (veliina, brzina, ubrzanje,
usporenje i dr.) prikazano svako vozilo, pjeak ili biciklist. Mikroskopski se modeli uobiajeno
koriste za analizu prometnih tokova u kraem planskom periodu. Kod ove vrste modela se
kretanje vozila definira razmakom vozila, slijedom vozila, promjenama prometnih traka i
drugim modelima i uobiajeno se proraunavaju za svako vozilo u odreenom vremenskom
interval.
B.6. ODREIVANJE UTJECAJA PJEAKA NA PROPUSNU MO ULAZA PO
NJEMAKOJ METODI
Utjecaj toka pjeaka na propusnu mo krunog raskrija odreuje se za svaki ulaz u raskrije
posebno. Smatra se da koliina do 200 pjeaka/sat ne utjee znaajno na propusnu mo
krunog raskrija jer za prijelaz preko prikljuka koriste vrijeme ekanja automobila na ulazu
u raskrije. Utvreno je isto tako da ako je intenzitet prometnog toka u krunom voznom
traku vei od 900 PAJ/h, popreni tok pjeaka ne utjee na propusnu mo.
11

Smjernice za projektiranje krunih raskrija na dravnim cestama

DODATAK B Proraun propusne moi krunih raskrija

Grafikon na Slici B.8. prikazuje utjecaj pjeaka prema njemakim smjernicama. Koristi se
koristi na nain da se oita faktor smanjenja propusne moi ulaza (fp) u ovisnosti o
oekivanom broju pjeaka i intenzitetu prometa u krunom toku.

1.00

100 pj./h

faktor smanjenja f p

0.95

200 pj./h

0.90

300 pj./h

0.85

0.80

0.75

100

200

300

400

500

600

700

800

900

[PAJ/h]
intenzitet krunog prometnog toka qP (EOA/h)

Slika B.8.: Faktor fp za odreivanje utjecaja pjeaka na propusnu mo ulaza u kruno

raskrije
B.7. UTJECAJ BICIKLISTA NA PROPUSNU MO ULAZA U KRUNO RASKRIJE
PREMA NIZOZEMSKOJ METODI
Ako je prijelaz za bicikliste izveden usporedno s pjeakim prijelazima, utjecaj biciklista na
smanjenje propusne moi moe se odrediti na jednak nain kao utjecaj pjeaka ili se za
proraun moe koristiti izraz prema nizozemskoj metodi:

CUL = (1440 I KR 0,5 I IZ ) (1 I BIC / 800) [PAJ/h]

gdje je:
CUL
IKR
IIZ
IBIC

- propusna mo ulaza (PAJ/h)

- jakost prometnog toka u krunom toku (PAJ/h)
- jakost prometnog toka na izlazu iz krunog raskrija (PAJ/h)
- jakost prometnog toka biciklista [biciklista/h]

12