See

discussions, stats, and author profiles for this publication at: https://www.researchgate.net/publication/311419270

Stilovi rada nastavnika

Book December 2016

CITATIONS

READS

30

1 author:
Semir Sejtanic
University Dzemal Bijedic Mostar
10 PUBLICATIONS 0 CITATIONS
SEE PROFILE

Some of the authors of this publication are also working on these related projects:

1st International Conference on Education/1. Meunarodna konferencija o obrazovanju View project

All content following this page was uploaded by Semir Sejtanic on 05 December 2016.
The user has requested enhancement of the downloaded file. All in-text references underlined in blue are added to the original document
and are linked to publications on ResearchGate, letting you access and read them immediately.

STILOVI RADA NASTAVNIKA

Autor
Dr. sc. Semir ejtani, docent
Izdava
Univerzitet Demal Bijedi u Mostaru, Nastavniki fakultet
Recenzenti:
Dr. sc. Mile Ili, redovni profesor
Dr. sc. Husein Musi, vanredni profesor
Za izdavaa
Dr. sc. Asim Peco, vanredni profesor
Lektor i korektor
Mr. sc. Nusret Omerika
Kompjuterska obrada i priprema
Dr. sc. Semir ejtani, docent
tampa
IC tamparija Mostar
Tira
300 kom.
-------------------------------------------------------------------------------------------CIP - Katalogizacija u publikaciji
Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine, Sarajevo
371.321
EJTANI, Semir
Stilovi rada nastavnika / Semir ejtani. - Mostar : Univerzitet "Demal Bijedi",
2016. - 262 str. : ilustr. ; 25 cm
Bibliografija: str. 257-262.
ISBN 978-9926-434-05-2
COBISS.BH-ID 23452934

-------------------------------------------------------------------------------------------2

Lijepa rije je kao lijepo drvo: korjen mu je vrsto u zemlji, a

grane prema nebu, ono plod daje u svako doba koje Gospodar njegov
odredi, a Allah ljudima navodi primjere da bi pouku primili; a runa
rije kao runo drvo: isupanom drvetu sa povrine zemlje nema
opstanka.
(Qur'an, 14:24-26)

SADRAJ
PREDGOVOR .............................................................................................. 9
UVOD .......................................................................................................... 10
I TEORIJSKI PRISTUP ISTRAIVANJU............................................. 13
1. Terminoloka razgranienja ................................................................ 13
2. Uloga nastavnika u koli ....................................................................... 24
3. Motivacija kao pedagoka dimenzija stila rada nastavnika .............. 26
4. Komunikacija kao pedagoka dimenzija stila rada nastavnika ........ 29
5. Stil rada nastavnika u nastavnim aktivnostima .................................. 32
6. Stil rada nastavnika u vannastavnim aktivnostima ........................... 40
7. Stil rada nastavnika u tradicionalnoj nastavi ..................................... 42
7.1. Stil rada nastavnika tokom evaluacije znanja uenika u
tradicionalnoj nastavi................................................................................. 45
8. Stil rada nastavnika u savremenoj kvalitetnoj nastavi ...................... 48
8.1. Stil rada nastavnika tokom evaluacije znanja uenika u savremenoj
kvalitetnoj nastavi ...................................................................................... 52
9. Utjecaj stila rada nastavnika na socio-emocionalnu klimu ............... 53
10. Stil rada nastavnika s nadarenim uenicima ..................................... 59
11. Stil rad nastavnika sa uenicima neprilagoenog ponaanja ........... 62

12. Stil rada nastavnika u inovativnim sistemima ................................... 66

12.1. Stil rada nastavnika u responsibilnoj nastavi ................................. 71
12.2. Stil rada nastavnika u egzemplarnoj nastavi .................................. 73
12.3. Stil rada nastavnika u nastavi razliitih nivoa sloenosti .............. 75
12.4. Stil rada nastavnika u problemskoj nastavi.................................... 76
13. Faktori koji utjeu na uspjeh uenika u koli .................................... 77
14. Osvrt na dosadanja istraivanja ........................................................ 80
II METODOLOKI KONCEPT EMPIRIJSKOG ISTRAIVANJA .. 85
1. Problem i predmet istraivanja ............................................................ 85
2. Znaaj istraivanja ................................................................................ 86
2. Cilj istraivanja ...................................................................................... 89
3. Zadaci istraivanja ................................................................................ 89
4. Glavna hipoteza istraivanja ................................................................ 90
4.1. Podhipoteze istraivanja ..................................................................... 90
5. Metode istraivanja ............................................................................... 91
6. Tehnike istraivanja .............................................................................. 92
7. Instrumenti istraivanja........................................................................ 93
8. Populacija i uzorak istraivanja ........................................................... 96
9. Tok istraivanja ..................................................................................... 98
6

III ANALIZA I INTERPRETACIJA REZULTATA ISTRAIVANJA

................................................................................................................99
1. Pokazatelji procjene uenika i nastavnika o stilu rada nastavnika .. 99
1.1. Autokratski stil rada nastavnika u nastavi i vannastavnim
aktivnostima ................................................................................................ 99
1.2. Demokratski stil rada nastavnika u nastavi i vannastavnim
aktivnostima .............................................................................................. 109
1.3. Laissez fair stil rada nastavnika u nastavi i vannastavnim
aktivnostima .............................................................................................. 118
1.4. Komparativna analiza stilova rada nastavnika u procjeni uenika i
nastavnika ................................................................................................. 127
2. Rezultati procjene uenika stila rada nastvnika s obzirom na uspjeh
kojeg su uenici postigli ........................................................................... 131
3. Rezultati procjene uenika i nastavnika indikatora modaliteta stil
rada nastavnika u tradicionalnoj nastavi i inovativnim sistemima ... 138
3.1. Demokrarski stil rada nastavnika u inovativnim sistemima ......... 138
3.2. Autokratski stil rada nastavnika u tradicionalnoj nastavi ............ 148
3.3. Laissez fair stil rada nastavnika u tradicionalnoj nastavi ............. 157
3.4. Komparativna analiza stilova rada nastavnika u tradicionalnoj
nastavi i inovativnim sistemima u procjeni uenika i nastavnika........ 165
4. Stilovi rada nastavnika u tradicionalnoj nastavi i inovativnim
sistemima posmatrano sa aspekta uspjeha uenika .............................. 169
4.1. Demokratski stil rada nastavnika u inovativnim sistemima ......... 170
4.2. Autokratski stil rada nastavnika u tradicionalnoj nastavi ............ 172
4.3. Laissez fair stil rada nastavnika u tradicionalnoj nastavi ............. 173

5. Rezultati procjene uenika o povezanosti stila rada nastavnika i opteg

kolskog uspjeha ....................................................................................... 175
5.1. Povezanost demokratskog stila rada sa optim kolskim uspjehom
uenika ....................................................................................................... 176
5.2. Povezanost autokratskog stila rada sa optim kolskim uspjehom
uenika ....................................................................................................... 182
5.3. Povezanost laissez fair stila rada sa optim kolskim uspjehom
uenika ....................................................................................................... 188
6. Stil rada nastavnika i ponaanje uenika ........................................... 195
6.1. Povezanost demokratskog stila rada sa ponaanjem uenika u koli
.................................................................................................................... 196
6.2. Povezanost autokratskog stila rada nastavnika sa ponaanjem
uenika u koli .......................................................................................... 205
6.3. Povezaznost laissez fair stil rada nastavnika sa ponaanjem uenika
u koli ......................................................................................................... 214
ZAKLJUCI ............................................................................................ 227
PRILOZI ................................................................................................... 235
LITERATURA ......................................................................................... 257

PREDGOVOR
Pred Vama je monografija koja je nastala kao rezultat teorijskog i
empirijskog istraivanja jednog dosta aktualnog pitanja, stila rada nastavnika
i njegove povezanosti sa uspjehom uenika u uenju i ponaanju. Ovaj
specifian problem, koji na naim prostorima nije bio cjelovitije istraen,
postao je predmet interesovanja autora i teme magistarske radnje koja je
odbranjena na Filozofskom fakultetu u Banjoj Luci 2009.god. pod nazivom
Stil rada nastavnika i uspjeh uenika u koli.
Monografija je pregled sintetikog sagledavanja i kritike analize brojnih
teorijskih razmatranja i relevantnih empirijskih istraivanja. Opredjeljenje
za prouavanje stilova rada nastavnika bilo je motivisano nastojanjem da se
utvrdi koji stilovi rada su najdominantniji u realizaciji nastave i vannastavnih
aktivnosti, odnosno kakve stavove imaju uenici, a kakve nastavnici o
odreenom stilu rada.
Ustanovili smo tenju nastavnika za demokratskim stilom rada koji je
dominantni stil u savremenoj kvalitetnoj koli. Kvalitetno obrazovanje je
glavni faktor odrivog razvoja ljudskih resursa i samo obrazovana drutva su
razvijena i prosperitetna. O kvalitetnoj koli mnogo se govori posljednjih
godina, ne samo u strunim i naunim krugovima, ve i u iroj javnosti. Jedan
od bitnih faktora te kvalitete jeste rad nastavnika.
Koncepcijski i sadrajno ova monografija je namijenjena prvenstveno
nastavnicima i strunim saradnicima u osnovnim i srednjim kolama, ali
moe biti koristan materijal studentima pedagokih i uiteljskih fakulteta koji
izuavaju pedagoku grupu predmeta. Sadraji u ovoj monografiji
prezentovali su najnovija struna i nauna saznanja, identifikovali odreene
probleme u razvojno-stimulativnoj i problemski otvorenoj, a ne u dogmatskistatinoj formi.
Bit u zadovoljan ako ovim radom bar malo obogatim nau pedagoku
literaturu, da podstaknem i druge istraivae, nastavnike, profesore, studente
da jo dublje sagledaju ovu problematiku, a da rezultate ovog istraivanja
pokuaju primijeniti, direktno ili indirektno u realizaciji nastavnog procesa.
Ovom prilikom iskreno se zahvaljujem svima koji su pomogli da ova
knjiga ugleda svjetlo dana.
Autor
9

UVOD
U vremenu koje karakterie nagli razvoj nauke i tehnike kao i
eksplozija znanja, problem uspjeha, odnosno, neuspjeha uenika u koli
dobiva posebno znaenje i teinu. Od optimalnog razvoja intelektualnih
sposobnosti nadolazee generacije i njihova stavljanja u funkciju razvoja
drutva u velikoj mjeri zavisi i razvoj toga drutva.
Savremena istraivanja iz oblasti odgoja i obrazovanja sve se vie okreu
koli s ciljem utrvivanja da li, i u kojoj mjeri, kola ispunjava obaveze koje
se stavljaju pred nju. Kao i u svim segmentima ivota savremenog drutva,
tako i u obrazovanju, cijeni se uspjenost, cijene se rezultati do kojih se dolazi,
odnosno cijene se otkria i inovacije koje daju najbolje rezultate.
Uspjeh, i to lini uspjeh, za koji su zainteresovani ne samo pojedinci,
uesnici obrazovnog procesa, nego i drutvo u cjelini, od velikog je znaaja
za odgoj i obrazovanje. Od kole oekuju uspjeh i roditelji i drutvo, pa je
zato kola usmjerena na uspjeh. Da bi se taj uspjeh postigao u velikoj mjeri
zavisi od samog rada nastavnika, ili da budemo precizniji, od stila rada
nastavnika.
Nije sporno da se nastavnici razlikuju po svom stillu rada, odnosno po
preferiranju odreenog naina rada; nainu motivisanja ili vrednovanja rada
tih uenika. Vano je da stil koji nastavnici koriste daje najbolje i
najkvalitetnije rezultate, to e u konanici utjecati na uspjeh uenika.
kola mora voditi rauna o razvoju svakog djeteta i dati tome
odgovarajui znaaj: Uitelj nije uitelj po tome to govori ueniku ta treba
initi, ta je za njega najbolje, nego po tome to uvijek rauna na potrebe
uenika, to organizuje proces uenja tako da uenici mogu zadovoljiti svoje
potrebe. (Slatina, 1998:264).
Problemi istraivanja uspjeha uenika nisu samo didaktiki. Pedagogija,
psihologija, sociologija i druge nauke imaju znaajan udio u razjanjavanju
uzrono-posljedinih veza neuspjeha i mogunost njihovog predupreivanja.
Faktori koji utjeu na uspjeh uenika ne mogu se razmatrati van
socioekonomskih i kulturnih uvijeta drutva u cjelini.
Razliiti stilovi rada nastavnika stvaraju razliitu socio-emocionalnu
kliku u razredu koja se odraava na cjelokupnu strukturu grupe i individualno
ponaanje. U meusobnim odnosima veoma je vano kako uenici
10

doivljavaju svog nastavnika i kakav stav zauzimaju prema njemu. Nije

dovoljno da nastavnik posjeduje poeljne osobine, nego ih uenici moraju
doivjeti i osjetiti.
Bez obzira na sistem i koncepciju odgoja, svako drutvo je
zainteresovano da ima to manje neuspjenih, s tim to postoje razlike u
konstituisanju programa za suzbijanje neuspjeha. Stoga, veoma je vano ko i
kako, sa kojim stilom rada prenosi znanje mlaim naratajima.
Opravdanost pristupa ovom istraivanju, pored ostalog je i u tome to je
veina dosadanjih istraivanja starijeg datuma, ako izuzmemo istraivanja
Bogojevia i Radovanovia. Ranija istraivanja dala su veliki doprinos
rasvjetljavanju stilova rada, odnosno stilova ponaanja nastavnika, ali nijedno
istraivanje nama nije bilo dostupno koje bi ispitivalo u kakvom su odnosu
stil rada nastavnika i uspjeh uenika u koli. Pretpostavljamo da e razliiti
stilovi koje emo identifikovati i obrazloiti u ovom radu, razliito utjecati
na uspjeh uenika, njihovo ponaanje, njihovu aktivnost u nastavi. Znai,
bitno je koji stil rada nastavnik preferira.
Zahvaljujui dobrom stilu rada, nastavnik moe da postigne bolje
rezultate u odgojno-obrazovnom procesu. Ovo se ne odnosi samo na izbor
metoda rada, nego se stil rada ogleda i u cjelokupnoj individualnoj
pedagokoj praksi nastavnika. U stilu rada nastavnik izraava svoju
samostalnost, kreativnost, inicijativnost, demokratinost ili, pak,
autoritarnost, nedosljednost, neodgovornost.
U ovom radu pokuat emo dati odgovore na to, koji stil rada nastavnika
uenici najvie preferiraju, odnosno, sa kojim stilom uenici postiu najvie
uspjeha i najvie rezultata u nastavnim i vannastavnim aktivnostima.

11

12

I TEORIJSKI PRISTUP ISTRAIVANJU

Linost nastavnika, njegov odnos prema uenicima, posebno njegov stil
rada, moe biti u manjoj ili veoj mjeri uspjean posrednik izmeu uenika s
jedne strane i usvajanja znanja s druge strane. Potreba za istraivanjem stilova
rada nastavnika je u aktualnosti rjeavanja problema u naim kolama koji
nastaju kao rezultat neadekvatnog stila rada nastavnika. Savremena kola
trai promjene u shvatanju uloge nastavnika i pozicije uenika.
Jedan od najznaajnijih ciljeva savremene kole jeste uenje uenja. Da
bi se ovaj cilj ostvario, neophodno je analizirati sve aspekte rada u koli.
Jedan od njih je i stil rada nastavnika i utjecaj tog stila na cjelokupni uspjeh
uenika u koli.
Relevantnost i opravdanost ovog istraiavanja nije samo u tome to nije
do sada dovoljno istraen, ve i u tome to nije do sada proueno kako stil
rada nastavnika direktno ili indirektno uslovljava kolski uspjeh.

1. Terminoloka razgranienja
Niz pojmova u pedagogiji, zahvaljujui stepenu razvijenost nauke, danas
se razliito tumai i razliito su shvaeni kod pojedinih autora. Definisanje
odreenog pojma esto zavisi od teoretskog pristupa, te od onoga koji ga
tumai. Nerjetko u okvirima jedne nauke, u naem sluaju pedagogije,
nalazimo razliite pristupe segmentima istog pojma i razliita tumaenja. Da
bi izbjegli te nedoumice, ovdje emo navesti kljune pojmove koje je
neophodno objasniti i definisati: nastavnik, stil rada nastavnika, uenik,
uspjeh, kola, osnovna kola.
Nastavnik je jedan od neposrednih inilaca ili faktora odgojnoobrazovne djelatnosti u pedagokim institucijam.To je osoba kojoj drutvo i
prosvjetne vlasti priznaju da je kvalifikovana za obrazovanje i vaspitanje
djece, omladine i odraslih ( Potkonjak i imlea, 1989:103).
U tradicionalnoj koli osnovna obaveza nastavnika bila je da znanja
uenika organizuje u logike cjeline, da od njih zahtjeva memorisanje
injenica i ovladavanje tehnikama za njihovo usvajanje. Rad nastavnika
13

vrednovao se na osnovu uspjenog rukovoenja procesom usvajanja znanja,

umjea i navika.
U savremenim uslovima nastavnici dobivaju nove uloge, kao dopunu
onima koje se odnose na nastavu i uenje.
Savremene promjene u cjelokupnom sistemu odgoja i obrazovanja,
zahtjevaju od nastavnika da to bude osoba od povjrenja, odgajatelj,
savjetodavac, organizator, koordinator, saradnik, inovator, ocjenjiva,
mentor; jednom rjeju svestrana osoba. Budui da djeca u svojim
nastavnicima esto trae uzora, nastavnik bi trebao biti vedra osoba, staloen,
da kod uenika svojim pristupom, ljubaznou i znanjem budi elju i interes
za rad i znanje.
U savremenoj koli (u budunosti jo vie) uloga nastavnika je daleko
ira, raznovrsnija i bogatija. On treba da bude aktivan u koli, izvan kole, u
slobodnim aktivnostima, kulturnoj i javnoj djelatnosti kole. Dobar nastavnik
ne odupire se utjecaju uenika, jer e svoju izuzetno odgovornu ulogu
uspjeno ostvariti, ako sa njima dobro sarauju. Saraivati u ovom kontekstu
ne znai da samo nastavnik slua prijedloge uenika, mada je i to veoma
vano, ve saraivati znai prihvatanje prijedloga uenika, ako su objektivno
za prihvatiti ili objasniti zato se odreeni prijedlog ne moe realizovati. Nije
mogue dobro i demokratski raditi u odjeljenju ako se ne prihvata utjecaj
uenika. Ako nastavnikovo ponaanje i stil rada nisu u potrebnoj mjeri
uslovljeni radom i ponaanjem uenika, onda tu nema interakcije, a nastavni
proces mora biti interakcija.
U istraivakoj studiji o uenikim preferisanjima razliitih oblik
ponaanja nastavnika, Dersajd (A. Jersild) utvrdio je slijedee kvalitete
dobrog nastavnika:
Ljudske kvalitete: ljubaznost, veselost, prirodnost, drutvenost,
dobro raspoloenje i smisao za humor.
Kvaliteti koji se odnose na stav prema disciplini: da je fer,
pravedan, postojan, disciplinovan, nepristrasan.
Fizike kvalitete: fizika privlanost, prijatan glas, urednost,
mladolikost, dobro zdravlje.
Nastavnike kvalitete: dobro poznavanje struke, pomaganje
uenicima, postupanje u interesu uenika, predavati jasno i
pregledno.
14

Opstojnost i budunost kole ogleda se u njenoj odgojnoj ulozi. Da bi

nastavnik bio odgajatelj tj. da bi ispunio svoju odgajateljsku ulogu, on mora
djecu voljeti, uvaavati njihovo miljenje, podsticati ih na postizanje dobrih
rezultata, ali sa njima dijeliti i eventualne neuspjehe. Uspjenost i
djelotvornost nastavnika kao odgajatelja vie ovisi o kvaliteti uspostavljenih
odnosa, a manje o poznavanju predmeta kojeg predaje, mada se i ova
komponenta ne moe zanemariti. Ili nastavnika definie kao struno,
pedagoki osposobljeno lice za planiranje, pripremanje i izvoenje
didaktiko metodiki utvrenog, sloenog i dinaminog nastavnog procesa i
cjelokupne instucijama razliite vrste i nivoa (Prema: Ili, 1999:97). Ovu
definiciju emo prihvatiti, i u ovom radu smatrati najpotpunijom i
najprikladnijom. Nastavnik koji posjeduje ovakve sposobnosti moi e
odgovoriti izazovima savremene pedagogije i vremena u kome ivimo.
Stil rada nastavnika. Promjene u drutvu utjeu na promjene u koli, a
promjene u koli u najvanijem dijelu odnose se na promjenu pozicije
nastavnika i njegovog rada u nastavnom procesu. U tradicionalnoj nastavi
uloga nastavnika ograniavala se na pojam nastave, koja se svodila na
monoloko i monotono izlaganje nastavnog gradiva. Taj nain rada, odnosno
stil rada, za djecu nije bio motivirajui. Djeca su odreeno gradivo uila iz
prisile, a ne iz ljubavi i znatielje za usvajanjem novih sadraja. U savremenoj
koli od nastavnika se trai da svoj stil rada prilagodi uenicima i izazovima
vremena.
U pedagogiji se generalno i objektivno utvruju principi, metode i
sredstva rada kojim se koriste svi nastavnici. Svemu ovom nastavnici u svom
radu daju svoje lino, subjektivno obiljeje, te se po tome svi nastavnici
razlikuju.
U pedagokoj literaturi, osim stila rada, koriteni su i drugi sinonimi,
kao to su: stil odgoja, stil ponaanja, stil pedagokog voenja, stil
rukovoenja, tip odgoja i sl. U dosadanjim istraivanjima koja su imala za
cilj da objasne odgojno-obrazovni proces kroz interakciju izmeu nastavnika
i uenika, kroz kvalitet meuljudskih odnosa koritene je pojam stil
ponaanja. Radovanovi ovaj stil definie kao: Stil ponaanja nastvnika
jeste opti i za njega karakteristini nain ponaanja koji se formira u
interakcijskim odnosima unutar odjeljenja i dobija karakter relativno trajnog
15

i dosljednog modela ponaanja koje znaajno utjee na formiranje socijalne

klime u razredu, odnosno na razvoj osobine i ponaanja uenika
(Radovanovi, 1997:86). U ovoj definiciji naglaen je interakcijiski odnos
odgojno-obrazovnog procesa i utjecaj stila na formiranje socijalne klime u
razredu.
U Pedagokom rjeniku stil nastavnikovog rada definie se kao:
ispoljavanje linih svojstava nekog nastavnika u odgojno-obrazovnom
radu (Pedagoki rijenik, 1967:409).
Ni jedna od ponuenih definicija, nije bila cjelovita za nae istraiavanje
to je od nas zahtijevalo da ovaj pojam stil rada nastavnika potpunije i
cjelovitije definiemo. U cilju utvrivanja naina empirijske identifikacije stil
rada nastavnika definisali smo kao: Stil rada nastavnika je prepoznatljiva,
namjerna i usmjerena aktivnost, odnosno karakteristian nain rada
nastavnika u nastavnim i vannastavnim aktivnostima koji se manifestuje
kroz relativno trajno i dosljedno uspostavljanje modela rada kojeg
nastavnik primjenjuje u radu sa uenicima. Ovu definiciju emo
prihvatiti, i u ovom radu smatrati najprikladnijom i najsvrsishodnijom.
Zahvaljujui dobrom stilu rada, nastavnik moe postii bolje rezultate u
odgojno-obrazovnom procesu. Ovo se ne odnosi samo na izbor metoda rada,
nego se stil rada ogleda i u cjelokupnoj individualnoj pedagokoj praksi
nastavnika. U stilu rada nastavnik izraava svoju samostalnost, kreativnost,
inicijativnost, demokratinost ili autoritarnost, nedosljednost, neodgovornost.
U ovom radu posebnu panju obratit emo na:
demokratski stil rada,
autokratski stil rada i
laissez fair stil rada.
Demokratski stil je stil rada koji dozvoljava uee uenika u
odluivanju, u pripremanju, realizaciji i vrednovanju rada u nastavnim i
vananastavnim aktivnostima. Nastavnici koji preferiraju i djeluju u skladu sa
ovim stilom rada usmjereni su na meuljudske odnose (iako im zadatak koji
treba da realizuju nije nevaan). Ovakvi nastavnici vode uenike u pravom
smislu te rijei, i aktivno sudjeluju i pomau im u njihovom radu. Oni nastoje
motivisati uenike i ukljuiti ih u raspravu kao i u donoenje odluka, pri emu

16

su sve nove ideje i promjene dobrodole, a odgovornost se dijeli na

nastavnika, ali i na sve uenike, jer su odluke donesene zajedniki.
Nastavnik demokratskog stila je uspjean u rjeavanju konfliktnih
situacija, nastoji biti objektivan kad je rije o procjeni radnog uinka
pojedinca, argumentovano hvali, ali i kritikuje loe postupke i dijela. Nastoji
kreirati klimu meusobnog uvaavanja, povjerenja, transparentnosti i
podrke u odjeljenju. Demokratski stil rada nastavnika velike napore i snagu
ulae za unaprjeivanje meuljudskih odnosa.
Autokratski sti je stil rada nastavnika koji samostalno donosi odluke i ne
dozvoljava uenicima da iznesu svoje miljenje. To je stil rada gdje je
posebno naglaen autoritet nastavnika. Nastavnici koji preferiraju ovaj stil
rada usmjereni su na zadatak, odnosno njima je najvaniji rezultat rada.
Odluke donose sami, odreuju tehniku i postupak rada sami, i obavljaju
podjelu radnih zadataka odreujui koji e uenik s kime raditi. Oni smatraju
da uenici trebaju raditi ono to im se kae bez dodatnih pitanja i objanjenja.
Nastavnik je onaj koji daje uputstva i izadaje naredbe. Ovakav stil rada
najee se odvija u atmosferi prisile i pod vrstom stegom nametnutog
autoriteta. Zagovornici su stroge discipline, u komunikaciji sa uenicima su
distancirani i ne doputaju razliitost ideja, razvoj uenikove krativnosti i
inovativnosti. Ovakvi nastavnici strogo i slijepo se dre pravila, bez
mijenjanja ili dodavanja iega novog.
Laissez fair je stil rada nastavnika koji uenicima doputa slobodu u
svim aktivnostima. Nastavnici koji preferiraju ovaj stil rada, donoenje
odluka u vezi nastavne jedinke i naina rada, preputaju uenicima pri emu
im daju potpunu slobodu. Nastoje se to manje usmjeravati na posao ili
utjecati na njega, a njihovo uestvovanje u raspravama s uenicima i saradnja
sa kolegama je minimalna. Vani su mu dobri meuljudski odnosi (ne remeti
nita, neka ide kako ide). Ovakvom stilu rada priklanjaju se nastavnici koji
sumnjaju u svoje sposobnosti, kojima je vano ta lanovi kolektiva i
odjeljenja misle o njima (da budu omiljeni od strane uenika, kolega i
rukovodioca kole).

17

Uenik je jedan od neposrednih faktora nastave. Nastava, kao najvanija

aktivnost kole postoji zbog uenika. U strunoj litaraturi kod razliitih autora
nalazimo razliita definisanje pojma uenik, ali veina se slae da je uenik
jedan od osnovnih inilaca u nastavi.
U Pedagokoj enciklopediji, N. Potkonjak i P. imlea pri definisanju
pozicije uenika polaze od pravnog, drutvenog i pedagokog statusa
(Pedagoka enciklopedija, 1989:457). Pravni i drutveni status ogleda se kroz
prava, dunosti i obaveze uenika, regulisane normativnim aktima kole
(statutom, pravilnicima i sl.) dok je njegov pedagoki status odreen
njegovim poloajem u odgojno-obrazovnom sistemu. Pedagoki status, kao
to moemo primijetiti, odnosi se na poziciju uenika tj. da li je uenik
subjekt ili je objekt odgojno-obrazovnog procesa. Izraz uenik kao
subjekt u naoj savremenoj pedagokoj teoriji odnosi se na poloaj uenika
u nastavi koji mu omoguava da aktivno i odgovorno, u skladu sa svojim
sposobnostima uestvuje u odgojno-obrazovnom procesu, za razliku od
izraza uenik kao objekt koji se uglavnom koristi u kritici stare kole tj.
kole u kojoj je veina aktivnosti bila usmjerena ka prenoenju i reprodukciji
nauenog, a ne smislenoj povezanosti nauenih cjelina. Uloga i poloaj
uenika u staroj koli svodila se na primanje i usvajanje gotovih znanja i
bezuslovno prihvatanje i izvravanje normi ponaanja, vrednovanja i sisitema
vrijednosti.
Izmeu velikog broja definicija uenika izdvojit emo slijedeu za koju
smatramo da je najobuhvatnija i koje emo se drati u ovom radu:Uenik
(polaznik, ak, student, pitomac) je linost koja u didaktiki zasnovanom
nastavnom i cjelokupnom odgojno-obrazovnom procesu usvaja znanja, stie
vjetine, navike, razvija stvaralake i druge sposobnosti, afirmie i potvruje
svoju linost. On je neposredni inilac nastave, jer nema nastave bez
pojedinca i uenikih kolektiva kojima je namjenjena (Ili, 1999:138).
Savremena pedagoka nauka sve se vie bavi razmatranjem uloge i
poloaja uenika u odgojno-obrazovnom procesu i nastoji ukazati na sve
negativne posljedice poloaja uenika u koli gdje je on uvijek, ili preteno u
poziciji objekta. Zbog zanemarivanja pozicije aktivnog subjekta i nedovoljne
demokratinosti, kako u nastavi tako i u koli kao cjelini, koncepciju odgoja

18

u tradicionalnoj koli mogli bismo okarakterisati kao kolu autoritarnog stila

rada i kolu formalizma.
U savremenoj koli uenik se dovodi u poziciju subjekta i ravnopravnog
nastavnikovog partnera. To znai da uenik dobiva istu ulogu koju ima i
nastavnik u odgojno-obrazovnom procesu. Od stila rada nastavnika u velikoj
mjeri zavisi i uspjeh uenika. Uspjeni nastavnici koji uvaavaju uenike i
njihovo miljenje, organizovat e nastavni rad tako da i uenici i oni samo
tee istom cilju.
Uspjeh uenika u koli. Nastavnik kao najkompetetnija osoba u koli
ima pedagoku odgovornost da utvrdi uspjeh svakog uenika. Ovo je jedna
od teih aktivnosti sa kojom se nastavnik susree u svom radu. Kada govorim
o uspjehu uenika u koli, neohodno ga je i definisati. U Enciklopedijskom
rjeniku obino se pod uspjehom u koli podrazumijeva stepen u kojem su
uenici trajno usvojili nastavni program, propisana znanja, vjetine i navike,
razvili psihofizike sposobnosti i formirali moralno spoznavanje, htijenje i
djelovanje (Enciklopedijski rjenik pedagogije, 1963:483). Ovo pojmovno
odreenje uspjeha uenika u koli bit e prihvaeno i u ovom radu.
Iz navedene definicije vidljivo je kako se kolski uspjeh ne odnosi samo
na uspjeh izraen brojano putem kolskih ocjena od 1 do 5, ve da i redovno
pohaanje nastave i vannastavnih aktivnosti, formiranje moralnih pogleda i
shvatanja moe biti posmatrano kao jedan od aspekata kolskog uspjeha.
Kao to moemo primijetiti iz navedene definicije, uspjeh se u prvom
redu utvruje prema stepenu u kome su ispunjeni nastavni kriteriji. Pored
toga, pri ocjenjivanju se vrednuje i odnos pojedinca prema grupi u kojoj je
uspjeh postignut, individualni napredak uenika u procesu uenja, kao i
njegova aktivnost.
Vrednovanje uspjeha pomae ueniku da stekne uvid u svoj trenutni
uspjeh i da ga uporeuje sa svojim uspjehom iz drugih predmeta. Ono
omoguava nastavniku da provjerava uspjenost svoje nastave i da te rezultate
uzima u obzir pri daljem planiranju nastave. Prilikom utvrivanja konanog
uspjeha u nastavnim aktivnostima za osnov se uzima to je mogue vei broj
usmenih, pismenih i praktinih oblika rada. Svi oblici rada, koji se uzimaju u
obzir prilikom utvrivanja ostvarenog uspjeha, moraju se prethodno vjebati
u nastavi.

19

Vrednovanje uspjeha je pedagoki zadatak. kola pomae uenicima da

se upoznaju sa kriteriji nastavnog plana, sa nainom utvrivanja i
vrednovanja njihovog uspjeha i sa injenicom da je ono neminovno u
osmogodinjem obrazovanju.
kola je najstarija odgojno-obrazovna institucija. Prethodnice dananje
kole moemo potraiti u starim civilizacijama Kine, Egipta, Grke, Indije i
Sumera odakle potie i najstarije pismo sumersko pismo. U prvoj polovini
treeg milenija p.n.e. Sumerci su osnovali kole u kojim su djeca uila i
vjebala urezivanje znakova, klinastog pisma. U poetku je kolsko uenje
sluilo za pripremu pisara, a kasnije ove kole prerastaju u kulturne centre.
Visok nivo razvijenosti trgovine, kulture i graevinarstva u starom
Egiptu rezultirao je potrebom da se sve to na neki nain sauva i dalje razvija.
Po odluci vrhovnih voa tog vremena tj. faraona nastaju prve kole tzv.
pisarske kole u kojima se vri obrazovanje pisara. Zadatak pisara bio je
urezivanje i utiskivanje hijeroglifa na kamen ili glinene ploe. Uenik u
starom Egiptu smatran je pismenim koji je poznavao oko 700 hijeroglifa.
Budui da se kola prilagoavala vremenu, to joj je omoguilo i
zagarantovalo opstanak. Mnogi autori bavili su se definisanjem ove
institucije. U Pedagokoj enciklopediji kola se definie kao institucija
iji je osnovni zadatak da ostvaruje ciljeve i zadatke odgoja (Pedagoka
enciklopedija, 1989:414). Ova definicija bit e prihvaena i u ovom radu.
Prve kole nastale su u robovlasnikom drutvu i njihova osnovna
namjena bila je odgajanje djece robovlasnika. U robovlasnikom drutvu,
uenjaci poput Sokrata, Platona i Aristotela zalagali su se da nastavnici
uenike to uspjenije aktiviraju. Traili su da slobodnije komuniciiraju i da
budu aktivni uesnici nastavnog procesa zajedno sa nastavnikom.
U kolskoj nastavi u to vrijeme veinom je dominirao autoritaran odnos
izmeu uenika i nastavnika, izuzetak su inili ovi uenjaci.
U srednjovjekovnim skolastikim kolama uenik je imao izuzetno teak
poloaj. Smatran je objektom i komunikacija se svodila na to da je uenik
morao pamtiti dijelove crkvenih knjiga napamet, bez njihovog razumjevanja.
U tim kolama vladalo je fiziko kanjavanje uenika. Posmatrajui sa
aspekta ovog rada, vladao je autoritarni stil rada.

20

Period humanizma je period kada se kult zdravog ovjeka poeo stavljati

u prvi mah. Humanisti tog vremena, poput Rusoa, Pestalocija i drugih trae
znatno humaniji (ljudski) odnos prema uenicima, tako da se odnos izmeu
nastavnika i uenika poeo mijenjati.
Naroite zasluge pripadaju . . Rusou koji je kritikovao tradicionalnu
kolu (sholastiku kolu) i zalagao se za demokratsko i kreativno ispoljavanje
uenika i nastavnika, kao i za njihove prijateljske odnose. Posmatrajui sa
aspekta ovog rada, vladao je demokratski stil rada.
Stara kola, kola koja je bila izgraena na idejnim, optepedagokim
i didaktikim koncepcijama Herbarta i njegovih sljedbenika (Pedagoki
renik, 1967:402) nastala je krajem XIX i poetkom XX vijeka. Osnovni cilj
odgoja je formiranje etikog karaktera, a glavni put ostvarenju ovog cilja bilo
je intelektualno vaspitanje protkano religijskim sadrajem. Odrednice ove
kole bile su dominacija verbalnih izvora znanja to je za posljedicu imalo
formalizam u nastavi i znanju uenika kao i pretjeranu upotrebu frontalnog
oblika rada. To je rezultiralo time da je uenik postao samo objekt odgojnoobrazovnog procesa, a nastavnik je bio dominantna linost sa autokratskim
stilom rada. Nastavnik je bio iskljuivo organizator odgojno-obrazovnog
procesa, a odnosi na relaciji uenik-nastvnik bili su na hijerarhiskim
razlikama. Uenik je uvijek bi u poziciji podreenog poloaja. U nastavi je
dominirala perceptivna aktivnost, a to je znailo mirno sjedenje, sluanje i
gledanje nastavnika. Od uenika se trailo memorisanje nastavnog gradiva,
bez razumijevanja; disciplina je bila prisilna i autoritativna. Ova kola u
historiji zapamena je jo i po imenima kola uenja, kola memorisanja
i kola bubanja. Stara kola usljed brzog nauno-tehnikog i kulturnocivilizacijskig napretka ostala je rob starim formalnim nainima realizacije
odgojno-obrazovnih sadraja.
Kao reakcija na nedostatke stare kole, krajem XIX i poetkom XX
vijeka nastala je tzv. nova kola. Ova kola dominirala je izmeu dva
svjetska rata i bila je usmjerena protiv Herbartovskog formalizma. Istakla je
potrebu da uenik dobije mjesto subjekta u nastavi, da pouavanje ustupi
mjesto uenju, da se uvedu novi naini i oblici rada i da se ukine rukovodea
uloga nastavnika u ime slobode djeteta. Pedagogija stare kole nije
prouavala dijete, ve je svoje norme prouavala spekulativno. Predstavnici
nove kole (Kerentajner, Gaudig, Djuj, Kilpatrik...), probudili su interes

21

za inovacije kao to su: individualizirana i individualno planirana nastava,

grupni i timski rad.
Nova kola nije jedan poseban pravac ili pokret. To je zajedniko ime za
brojne reformske pokrete u koli koji su djelovali pod razliitim imenima, a
iji je tenja bila da se uklone mnoge slabosti stare kole.
U Njemakoj je ova kola djelovala pod imenom radna kola koja je
pod svojim okriljem imala nekoliko pravaca: radna kola manuelnog smjera
(Kerentajner), radna kola slobodnog duhovnog rada (Gaudig, ajbner,
Fier), kola djela (Lay). Na putu reformskih pokuaja u Francuskoj nova
kola javlja se pod nazivom aktivna kola (Ferje), funkcionalna kola
(Klapared) i nova kola (Kuzine). U podruju SAD-a nova kola nastala je
zahvaljujui protagonistima Djuju, Kilpatriku i dr. Pragmatiki pogledi o
odgoju zasnivali su se na praktinosti u svim fazama nastave. Nova kola na
ovom podruju javila se pod izrazom progresivni odgoj , aktivna kola,
projekt metoda i nova kola .
Najizrazitiji predstavnik Djuj zahtjevao je da se uenik postavi u sredite
nastavnog procesa i da se nastava u potpunosti uskladi sa njegovim potrebama
i mogunostima. On je naglaavao da kola moe i treba uraditi za uenike
sve to e uticati na njegova miljenje.
U SSSR-u (dananja Rusija) nakon Oktobarske revolucije, nova kola
javlja se pod nazivom jedinstvena radna kola, kompleksna nastava iji su
predstavnici bili Krupska, Blonski, uljgin i drugi.
Kao to moemo primijetiti, nova kola doivljavala je ekspanziju u
veini zemalja. Ona je bila antiteza staroj koli u svim njenim didaktikometodikim postavkama.
Brz razvoj nauke, tehnike i tehnologije poslije Drugog svjetskog rata
izazvali su optu krizu kolstva u svjetu. U veini zemalja bilo je pokuaja da
se odgojno-obrazovni rad primjeri promjenama koje su nastale. Protkana
takvim tenjama i pokuajima nastala je i tzv. Savremena kola.
Savremena kola predstavlja sintezu brojnih didaktikih inovacija, koje
nisu poznavale atribute stara i nova kola. Sve su promjene u kolstvu
duboko ukorjenjene u promjenama koje su izvrene ili se vre u savremenom
drutvu i iz njih su izvedene. Nauno-tehnoloki proces pred kolu postavio
je nove zahtjeve. Dok je stara kola po svojim didaktikim postavkama bila
siromana, ograniena, sputavala kreativnost i stvaralatvio; nova kola je

22

u znatnoj mjeri uznapredovala u ovim segmentima i bila je puno bogatija, dok

je savremena kola po svojoj produktivnoj sintezi najbogatija. Produktivna
sinteza znai i unoenje brojnih inovacija u nastavi. U okrilju savremene
kole nastali su, djelovali i sada djeluju savremeni inovativni nastavni
sistemi: egzemplarna nastava, programirana nastava, problemska nastava i
responsibilna nastava.
Odnos izmeu uenika i nastvnika u savremenoj koli je promjenjen u
korist uenika. Uenici na demokrtskiji nain zajedno sa nastavnikom
perticipiraju u pripremi, realizaciji i verifikaciji odgojno-obrazovnog rada.
Razvijanje partnerskih odnosa izmeu uenika i nastavnika zasniva se na
meusobnom uvaavanju i potivanju. Demokratizacija odnosa izmeu
uenika i nastavnika jedno je od kljunih obiljeja nastavnog rada u
savremenoj koli.
Od nastavnika se vie ne trai samo solidno poznavanje gradiva koje
izlae, nego prije svega kreativnost, sposobnost uoavanja, predvianja i
rjeavanja problema u praksi. Stalna i permanentna edukacija i
samousavravanje, imperativ je za sve nastavnike u savremenoj koli.
Savremena kola se stalno bogati, upotpunjuje, emancipira didaktikim,
metodikim i drugim inovacijama, prihvata sve to je dobro, kvalitetno,
ekonomini i efikasno.
Osnovna kola. Dananje osnovne kole su spoj tradicionalnog i
savremenog pristupa nastavi. Velika vanost pridaje se uenju, dok e u
narednom periodu uenje zamijeniti komunikacija i kreativnost uenika.
Teite aktivnosti bit e pomjereno s nastavnika na uenika. Uenik e sve
vie postajati voditelj nastave, a uloga nastavnika smanjit e se na samo
voditeljski dio. Osnovna kola ini danas prvi i osnovni nivo obrazovanja u
okviru kojeg se stiu osnovna, opta znanja i stvaraju temelji za budue
obrazovanje. Period osnovnog obrazovanja obuhvata znaajan razvojni
period uenika odnosno predstavlja period u kojem sve snage treba usmjeriti
ka pomoi u prevazilaenju posljedica neuspjeha i za pojedinca i za drutvo.
Osnovna kola je znaajan inilac opeg napretka, stalnog razvoja uenika
kao duhovnog, tjelesnog i duevnog bia. Ona doprinosi razvoju stvaralatva,
osposobljavanju mladih za rad, podizanju kulture rada i pripadnosti svom
nacionalnom biu.

23

Djelatnost osnovnog kolstva obuhvaa odgoj i obavezno kolovanje,

druge oblike kolovanja djece i omladine i kolovanje odraslih osoba. Svrha
osnovnog kolstva je da ueniku omogui stjecanje znanja, pojmova, umijea,
stavova i navika potrebnih za ivot i rad ili daljnje kolovanje. Osnovna kola
je duna da osigura kontinuirani razvoj uenika kao duhovnog, moralnog,
tjelesnog, kulturnog i intelektualnog bia sa svim svojim sposobnostima,
interesovanjima i potrebama.

2. Uloga nastavnika u koli

Nastavniki poziv je jedan od najstarijih poziva koji svoje korjene ima u
periodima prije nastanka kole kao institucije (vrai, ratnici koji su prenosili
svoja znanja iz ratnih vjetina mladim naratajima). Svako drutvo za ovaj
astan poziv biralo je ljude u koje su imali najvie povjeranja i koji su bili
najcjenjeniji u datom drutvu. Od samog nastavnika, njegovih strunih
kvaliteta, njegovog stila rada u mnogome je zavisilo da li e se dostignuti
nivo pedagokog znanja adekvatno sprovesti u praksi.
U uenjima starogrkih filozofa (Platona, Aristotela i dr.) nalazimo
brojne uslove i zahtjeve koje su morali ispuniti budui uitelji. Naglaavajui
znaaj odgoja i obrazovanja za dravu, Platon slikovito naglaava da dravi
nee tetiti ako obuar nema pojma o svom zanatu, jedino e Atenjani ii
loije obuveni, ali ako vaspitai budu loe ispunjavali svoju obavezu, onda e
stvaraiti pokoljenja neznalica i poronih ljudi koji e upropastiti zemlju.
Od nastavnika se oduvijek oekivalo da svojim radom, zalaganjem,
osobinama, ponaanjem i strunom osposobljenoi bude primjer, ne samo
uenicima, nego i drutvu kao cjelini. Lini primjer je najbolje sredstvo
pouavanja, tako da nije svejedno ko e taj primjer davati. Djeca se
identifikuju sa svojim nastavnikom. On je za njih prema Uinskom
blagotvoran zrak sunca koji se niim ne moe zamijeniti.
Osim moralnih vrlina i strunih kompetencija, od nastavnika se oekuje
da ima visoke, ili relativno visoke intelektualne sposobnosti. Od nivoa tih
sposobnosti zavisi koje e vrste aktivnosti nastavnik moi uspjeno da
24

obavlja i kakvi e biti dometi tih aktivnosti. Osim toga, neophodno je da

nastavnik posjeduje i dobro pamenje. On treba da pamti ne samo sadraje
nastave koju predaje, nego mu je dobro pamenje potrebno da bi mogao
poznavati i individualne razilike i sposobnosti svakog uenika.
Pod utjecajem najnovijih nauno-tehnolokih promjena, deava se jedna
promjena u strukturi i poloaju nastavnika. Zahvaljuji novim tehnikim
pomagalima i savremenim nastavnim sredstvima, rutinski dio nastavnikovog
angaovanja na prenoenju znanja smanjuje se u korist kreativnog planiranja
nastavnog procesa.
Nekada je nastavnik bio osnovni i glavni nosilac odgojno-obrazovne
djelatnosti u koli. Danas se situacija u velikoj mjeri izmijenila. Uloga
nastavnika u koli mijenaja se i u zavisnosti od samih odnosa u odgoju. U
autoritarnoj odgojno-obrazovnoj organizaciji nastavnik je u cjelokupnoj
aktivnosti dominirajua linost. Nastavnikova uloga u demokratskoj koli
nije samo obrazovanje ve i odgojno djelovanje. U toj ulozi on mora stalno
rasti i razvijati se i u svom miljenju i u svom djelovanju. Danas nastavnik ne
treba biti samo predava i ocjenjiva, ve sve vie planer, programer,
dijagnostiar, istraiva, organizator, vodi, inovator, savjetodavac i
vaspita. to nastavnik u veoj mjeri vri te savremene funkcije, njegov stil
rada je manje klasini autoritaran, a vie invetivan i demokratian (Ili,
1999:141). Nastavnik je organizator nastave, a istovremeno komunikacioni
partner svojih uenika.
Villiam Glasser (1997) za potrebe savremene kole nalazi izlaz u
kvalitetnom obrazovanju koje nije zasnovano na prisili i autoritarnom stilu
rada nastavnika. Preme ovom autoru uspjean nastavnik jeste onaj koji uspije
uvjeriti ne polovicu ili tri etvrtine nego sve njegove ili njezine uenike da u
koli kvalitetno rade. On, takoer, navodi da je pouavanje teka aktivnost,
posebno to se zanemaruju potrebe i uenika i nastavnika. Sve metode
pouavanja koje zanemaruju ove potrebe osuene su na propast, smatra
Glasser. Za kvalitetan i produktivan rad i motivisanje uenika vrlo je
znaajno uspostaviti pozitivan razredni odgoj, koji se najee opisuje kao
svrhovit, radni, oputen, srdaan, poticajan i sreen. Ovakav ugoaj olakava
uenje time to upravlja i odrava pozitivan odnos i motivisanost uenika za
nastavni as (Glasser, 1997:45). Cilj novog obrazovanja je da se kolsko

25

upravljanje, koje ne zanimaju uenike potrebe, ili rekli bismo autokratski stil
rada, zamijeni voditeljskim upravljanjem ili demokratskim stilom rada.

3. Motivacija kao pedagoka dimenzija stila rada

nastavnika
Da bi uenici spoznali i iskoristili svoje mogunosti od velike vanosti
je okruenje u kojem rade. Vano je kako se uenici u koli osjeaju, kako
uoavaju i doivljavaju pozitivne ugoaje i trajno ih ugrauju u svoj sisitem
vrijednosti. Ako elimo da se uenici u koli osjeaju ugodno i prihvaeno,
moramo iz nje, u to veoj mjeri iskljuiti prisilu. Prisilom ili autokratskim
stilom rada, ne mogu se postii dobri rezultati. Pojedini nastavnici misle da
e loom ocjenom natjerati uenike da kvalitetno rade i da postiu dobre
uspjehe. To je u potpunosti pogrean pristup koji veinom donosi kontra
efekat tj. uenici koji se silom prisiljavaju postiu jo slabije rezultate. Kod
ovih uenika javlja se prestanak interesovanja za kolske aktivnosti i u
prosjeku dobivaju slabe ocjene i lo obrazovni ishod.
Da bi mogao razumjeti potrebe uenika, njihova interesovanja i zrelost,
nastavnik mora otkriti glavne osobine uenja, a na drugoj strani mora biti
obavjeten kako izraavaju svoje potrebe i frustracije, da bi psiholoki mogao
procijeniti njihovo ponaanje. Za postizanje dobrih rezultata u nastavnim i
vannastavnim aktivnostima, osim uroenih sposobnosti uenika, motivacija
zauzima posebno mjesto. Motivacija je termin koje se najee odnosi na tri
grupe pojava, i to:
1. uzroci, pokretai ili izvori ponaanja,
2. procesi pokretanja, odravanja i usmjeravanja ponaanja,
3. oekivani ili ostvareni ishodi ponaanja, koji mu daju odreeni
smisao (Pedagoka enciklopedija 2, 1989:68).
Veina autora koja se bavila ovim podrujem smatra da motivacija
uenika za uenje u nastavnim i vannastavnim aktivnostima moe biti
unutranja i vanjska. Da bi se pojavila vanjska motivacija potrebno je da
postoji podsticaj, stimuls izvan linosti, a od onoga to se primjenjuje u kolipohvala, nagrada, takmienja ili kazna.
26

Suzi N. navodi slijedee vidove vanjske motivacije:

materijalna nagrada ( oekivana i neoekivana),
kolska ocjena,
pohvala, priznanje,
plaketa, pehar i diploma,
socijalne nagrade:ljetovanja, izleti, ekskurzija,
grafikon kolskog uspjeha,
kolska izloba, kolski list,
kolska priredba (Suzi, 1998:162).
Spoljna motivacija ispoljava svoj utjecaj samo dok traje odreeni
vanjski podsticaj. im on prestane, prestane i motivacija. S druge strane,
unutranja motivacija zadovoljava motive koji pokreu aktivnosti. Ona je
neophodna za sticanje znanja, umijea i navika, pri emu uenik dolazi do
znanja ne oekujui nikakvu nagradu. Nagrada je sam rad na odreenoj
aktivnosti.
Kroz cijelo kolovanje motivacija snano utjee na kolski uspjeh. Dijete
koje iz bilo kojeg razloga nije motivisano za uenje nee se truditi, pa tako
nee niti postizati dobre rezultate. Vanost autonomije uenika, odnosno
mogunosti ispoljavanja svog miljenja i stava, kako u nastavi tako i u
vannastavnim aktivnostima, naspram kontrole koja je prisutna kod nastavnika
sa autokratskim stilom rada na intrinzinu odnosno unutranju motivaciju
potvrena je brojnim istraivanjima unutar kolskog konteksta.
Kod demokratskog stila podravanja autonomije, za razliku od
kontrolirajueg stila tj. autokratskog stila, osobi se nudi izbor, prilika za
samousmjeravanje, te postoji minimalna koliina pritiska, zahtjeva i
nametnutih ciljeva. Nekoliko studija pokazalo je da nastavnikovo
podravanje autonomije, naspram kontrolirajueg stila, rezultira veom
intrinzinom motivacijom, znatieljom i eljom za izazovima (Deci, Nezlek i
Sheinman, 1981, Ryan i Grolnick, 1986, prema Deci i Ryan 2001).
Meta-analize istraivanja koja su se bavila prednou nastavnikovog
podravanja autonomije, odnosno demokratskim stilom rada, izmeu ostalog
je dobiveno da ono rezultira boljim samopotovanjem i osjeajem
kompetentnosti kod uenika, veom kreativnou i fleksibilnou miljenja i
boljim dugoronim pamenjem (prema Deci i Ryan, 2000). S druge strane,
27

kontrolirajui stil ponaanja nastavnika koji odgovara autokratskom stilu rada

rezultira manje kvalitetnim uenjem (prema Deci i Ryan, 2000). Ovi nalazi
potvreni su na svim razinama kolovanja.
Da bi uenici spoznali i iskoristili svoje mogunosti, kao to vidimo na
osnovu ovih istraivanja vrlo je vano okruenje u kojem rade. Vano je da
se uenici u koli dobro osjeaju i da kroz takav pozitivan ugoaj prihvataju
i pozitivne ivotne stavove i trajno ih ugrauju u svoj sistem vrijednosti.
Ukoliko elimo da se uenici u koli dobro osjeaju, moramo iz nje, iskljuiti
prisilu. ovjek (uenik) koga stalno na neto prisiljavamo nee postizati
dobre rezultate kao osoba koja neto radi sa ljubavlju.
Postoje mnogi razlozi zbog kojih kod uenika moe doi do pada ili
podizanja motivacija. Meutim, nas interesuju aktivnosti koje su u vezi sa
stilom rada nastavnika.
Aktivnosti koje negativno utjeu na motivaciju:
kritikovanje i podcjenjivanje uenika
zaokupljenost nastavnika samim sobom i svojim potrebama
neodlunost nastavnika
okrutnost i bezosjeajnost nastavnika prema uenicima
sprijeavanje samoinicijative uenika
javno poniavanje uenika
Kao to se moe primijetiti, sve navedene aktivnosti moemo sresti kod
onih nastavnika kod kojih dominira autokratski i laissez fair stil rada.
Aktivnosti koje pozitivno utjeu na motivaciju:
izraavanje pohvala uenika
pruanje pomoi
stalna povratna informacija uenicima o rezultatima njihovog rada
pokazivanje interesa za ideje uenika
podsticanje samoinicijative
povjerenje u uenike
okrenutost nastavnika ka zodovoljenju potreba uenika
Navedene aktivnosti moemo sresti kod nastavnika kod kojeg dominira
demokratski stil rada, tako da ove aktivnosti mogu samo pozitivno djelovati,
ne samo na motivaciju, ve i neposredno na uspjeh uenika.

28

Nastavnik koji je raspoloen i nasmijan, koji uvaava uenike stvara oko

sebe ugodnu atmosferu i na njih djeluje podsticajnije, od nastavnika koji je
esto namrgoen i mrzovoljan i kod kojeg dominira autokratski, ili pak,
laissez fair stil rada.
Ljudski postupci posljedica su odreenih motiva i usmjereni su prema
odreenim ciljevima. Time se objanjavaju ponaanja i radnje ovjeka, jer
motivi pobuuju na cilj, a cilj je obino ono to ovjek eli postii kao
posljedicu, odnosno, rezultat toga ina. Uspjeh u uenju zavisi od
interesovanja i volje da se neto naui od same motivacije. Koliko je vana
motivacija za uspjeh u uenju pokazuje i to da mi tamo gdje postoji neuspjeh
u uenju, obino moemo utvrditi gubljenje ili slabljenje volje za uenjem.
Do neuspjeha u uenju najee dolazi zbog nedovoljno motivacije za uenje.
Kako navode Andrilovi i udina-Obradovi (1990) u motivacione inioce,
koji su brojni i vani u procesu uenja te se meusobno uslovljavaju
ubrajamo: namjeru uenja, interesovanje, intrinzine i ekstrinzine motive tj.
usmjerenost prema uspjehu-nagrade i kazne, pohvale i pokude, natjecanje i
saradnju. Vanost motivacije pokazuje i djelovanje namjere da se ui i odluke
kako da se ui. Namjera je u uenju nuna, a to je stvarnija to je uenje
uspjenije (intencionalno uenje).
Ukoliko nema namjere da se neto naui ni ponovljane nee poboljati
rezultate, a ukoliko je namjera odreenija utoliko je i uspjeh u uenju vei.
Namjera pretpostavlja interes.

4. Komunikacija kao pedagoka dimenzija stila rada

nastavnika
Za uspjenost komunikacije potrebno je ostvariti uvijete, ne samo to se
tie sadraja rada, ve i to se tie uesnika koji komuniciraju. Vrlo je bitno
uspostaviti pravilnu komunikaciju sa uenicima, vano je da uenici osjete da
je nastavniku stalo do uenika. Prilikom klasificiranja razliitih tipova
komunikacije mora se voditi rauna o brojnim iniocima koji su prisutni u
procesu komuniciranja. Vilotijevi komunikaciju dijeli na:
personalna ( interpersonalna) i apersonalnu komunikaciju,
verbalna i neverbalna komunikacija,
29

 jednosmjerna i dvosmjerna komunikacija,

neposredna komunikacija i telekomunikacija i
autoritarna i demokratska komunikacija
(Prema Bratini,1993:81).
Komunikacija u nastavi zavisi od emocionalne klime u odjeljenju koju
kreiraju uenici i nastavnici svojim meusobnim odnosima. Najbolja
komunikacija odvija se u atmosferi uzajamnog povjerenja u uvjetima kada je
nastavnik jedan od onih koji uestvuju u grupnoj diskusiji, a samo je u nekim
sluajevima izvor informacija. U ovakvoj atmosferi nastavnik je savjetnik
koji kreira klimu meusobnog povjerenja, a uenici slobodno iznose svoje
stavove, uvjerenja, osjeanja. Ovakav nastavnik u svom radu praktikuje
demokratski stil rada.
Uspjenu i kvalitetnu komunikaciju obezbjeuje nastavnik koji:
je vjet slualac,
se jasno izraava,
zna zapaziti poruke,
prua podrku,
cijeni, uvaava i razumije drugaije miljenje.
Pojedini nastavnici nemaju razvijenu sposobnost sluanja drugih,
posebno ako su poruke emocionalno obojene. Vjetinu sluanja drugih
nastavnik moe nauiti. to nastavnik manje govori a vie slua poruke
uenika i pokazuje interesovanje za ono ta govori, komunikacija e biti
uspjenija. Ovakve vrline susreemo kod nastavnika koji u svom rad preferira
demokratski stil rada.
S druge strane komunikacija koja je proeta: odsutnou panje i
zainteresovanosti, ne uvaavanjem sagovornika, ne uvaavanjem drugaijeg
miljenja, ne dozvoljavanjem da se iznese drugaije miljenje, moe se
susresti kod nastavnika koji u svom radu preferiraju autokratski i laissez fair
stil rada.
Uspjenu komunikaciju obezbjeuju nastavnici koji su izgradili
sopstvenu komunikacijsku kompetentnost, koji potuju linost uenika i
obezbjeuju pravovremenu povratnu informaciju. U nastavi komunikacija ne
bi smijela biti jednosmjerna (samo od nastavnika ka ueniku), nego mora tei
30

u oba pravca. Na ovaj nain se dobija povratna informacija o tome ta je

uenik razumio, a ta mu je potrebno dodatno pojasniti i objasniti. Dobar
nastavnik e u toku svog rada, koristei demokratski stil rada, praktikovati
takvu komunikaciju koja e podrazumijevati saradniki odnos sa uenicima,
a ne komunikaciju koja je zasnovana na autokratskom stilu rada, kominikaciji
koja je proeta represijom, naredbama i kaznama. Demokratska komunikacija
se svodi na to da uenik, ako slua govor ili izlaganje nasatavnika, uz
samostalno razmiljanje,na kraju razgovora saopti svoje samostalno
miljenje sugovorniku tj. u konkretnom sluaju nastavniku. Bez uzajamne
demokratske komunikacije i interakcije nema uspjenog odgojno-obrazovnog
procesa. Nastavnik treba uvaavati miljenje uenika, a isto tako, uenik
treba sluati i uvaavati nastavnika. Da bi se ovo praktino sprovelo u djelu,
potreban je demokratski stil rada nastavnika koji se zasniva na saradnji,
inicijativi i aktiviranju uenika.
Najsiromaniju komunikaciju ostvaruju oni nastavnici koji uenicima
serviraju gotove informacije, a uenici odgovaraju samo kad im se
postavljaju pitanja. Prouavajui nastavnikovo ponaanje prema uenicima J.
Withall je, na osnovu provedenog istraivanja, uoio dva tipa ili mogli bismo
rei dva stila ponaanja. Prvi tip, odnosno stil je kada je nastavnik u centru
nastavnog procesa i odgovara autoritativnom ponaanju. Drugi tip odnosno
stil stavlja uenika u centar nastavnog procesa (Withall, 1967:125). Ovaj
tip po svojim karakteristikama odgavara demokratskom tipu osnosno stilu
rada nastavnika.
Da bi se komunikacija odvijala u pravom smjeru neophodno je upoznati
se sa jednom komunikacijom koja bi trebala biti prisutnija u veoj mjeri u
naim kolama, nenasilna komunikacija. Cjelovito uenje nenasilnog
komuniciranja ne mogu uspjeno organizovati nastavnici koji se obrazuju u
tradicionalnoj univerzitetskoj nastavi. Takvo uenje uspjenije e planirati,
organizovati i vrednovati nastavnici obueni u okviru slijedeih modela
trenerske edukacije tokom studija i permanentnog strunog usavravanja:
edukacijske radionice,
igre uloga,
inovativni grupni rad,
panel diskusije i tribine,
izrada izvedbenih modela,
31

individualizovana edukacija,
interaktivno uenje i
stvaralake vjebe i prtezentacije (Ili, 2004:119).

U meusobnim odnosima veoma je vano kako uenici doivljavaju

svog nastavnika. Nije dovoljno da se u okviru strunog usavravanja kroz
navedene oblike nastavnik educira, ve je neophodno da uenici mogu osjetiti
i doivjeti pozitivne osobine i pozitivnu komunikaciju svog nastavnika.

5. Stil rada nastavnika u nastavnim aktivnostima

Angaovanje nastavnika u nastavi je osnovni i najvaniji segment uloge
nastavnika. U udbenicima didaktike i leksikografskoj literaturi daju se
razliita pojmovna odreenja nastave. Pojedini didaktiari odreuju nastavu
kao temeljni dio kolskog rada u kojem se planski i organizovano provodi
vaspitanje i obrazovanje uenika prema propisanom nastavnom planu i
programu (Potkonjak i imlea, 1989:88).
Bez obzira koji nastavni predmet predaje, nastavnik samostalno mora
operacionalizirati ciljeve i zadatke odgoja, birati programirati, adaptirati i
planirati sadraje, uspjeno inetgrisati sve elemente nastavnog procesa kao i
saraivati sa drugim nastavnicima. Sve to ini u pripremi i realizaciji nastave
i na taj nain usmjerava na postizanje odreenih rezultata, odnosno
postignua. Vodei rauna o meunarodnim postignuima i kompetencijama
nastavnika za cjeloivotno uenje, radna grupa Vijea Evrope 2010. god.
definisala je okvir koji ukljuuje osam podruja kljunih kompetencija koje
se smatraju nunim za sve lanove drutva koje poiva na znanju:
komuniciranje na materinjem jeziku,
komuniciranje na stranom jeziku,
matematika pismenost i osnovna znanja iz znanosti i tehnologije,
digitalna kompetencija,
uiti kako se ui,
meuljudska i graanska kompetencija,
poduzetnitvo i
kulturno izraavanje.
32

Navedene kljune kompetencije su neophodne za uspjeno uestvovanje

u drutvu i definisane su kao generike ili transverzalne kompetencije. One
se odnose na bolje upravljanje vlastitim uenjem, sklonost uenju, pristup i
mogunost upravljanja vlastitim uenjem, na drutvene i meuljudske odnose
i komunikaciju, motivaciju itd.
Prema Evropskoj komisiji za unaprjeivanje obrazovanja i strunog
usavravanja obrazovanje nastavnika treba biti interdisciplinarno i
multidisciplinarno, to znai da bi nastavnik trebao imati:
znanja iz predmeta koji pouava ali i drugih, njemu slinih interdisciplinarno poznavanje svoje struke,
pedagoko-psiholoka znanja razumijevanje razvojnih obiljea
uenika, stilova uenja, kulture uenika,
vjetine pouavanja - poznavanje strategija, metoda i tehnika
pouavanja,
razumijevanje drutvenog i kulturnog konteksta obrazovanja i kole.
U odgojno-obrazovnoj praksi, esto se pojam pripremanje nastavnika
za nastavu pogreno shvata i interpretira kao pisana priprema za as.
Meutim, pripremanje nastavnika za realizaciju nastave mnogo je iri pojam.
To je proces koji je sastavni dio odgojno-obrazovnog rada i traje sve dok
nastavnik radi u koli. U strunoj pripremi za nastavni as, nastavnik treba
prouiti grau i izvriti odbair sadraja iz udbenika i drugih izvora. U tome
nastavnik mora pokazati veliku spretnost i iz svih tih sadraja izdvojiti one
koji su u skladu sa sposobnostima uenika, njihovim predznanjima i
interesovanjima. Dobar nastavnik nee se ograniiti samo na izvor znanja koji
je ponuen u knjizi. On e u toku pripreme konsultovati i druge izvore nastave
grae. Pripremanje nastavnika se zavrava tehnikom pripremom, to
podrazumijeva nabavljanje potrebnih nastavnih sredstava, uvjebavanje
eksperimenata i demonstracija koje treba pokazati uenicima.
Tek nakon svega ovoga, nastavnik izrauje pisanu pripremu za rad na
asu. Kakvog e obima ona biti u mnogome zavisi od duine radnog iskustva
nastavnika. Tako e nastavnici poetnici pisati opirnu pisanu pripremu za
svakodnevni rad, to podrazumijeva sve detalje o nastavnoj jedinici,
aktivnosti uenika i nastavnika i artikulaciji vremena rada. Za nastavnike sa

33

duim radnim iskustvom dovoljna je skraena forma pisane pripreme

(koncept).
Priprema nastavnika e sprijeiti improvizacije i odluke u posljednjem
trenutku. Poseban vid pripremanja nastavnika za realizaciju nastave moemo
uoiti kod pojedinh inovativnih modela savremene nastave. Nastavnik koji
praktikuje responsibilnu nastavu: inovativni model savremenog nastavnog
rada koji je prepoznatljiv po odgovornosti uenika i nastavnika za
participaciju u demokratskom izboru i aktivnom ostvarivanju pedagoki
relevantnih i didaktiko-metodiki prikladnih aktivnosti pripremanja,
izvoenja i vrednovanja nastave, (Ili, 2000:26) e u toku pripreme morati
napraviti nekoliko varijanti realizacije pojedinih nastavnih jedinki. U ovoj
fazi rada od nastavnika se trai maksimalno angaovanja dok je u toku
realizacije nastavne jedinke uloga nastavnik u znatnoj mjeri poboljana. On
je u funkciji samo voditelja i usmjerivaa aktivnosti, dok su uenici ti koji u
najveoj mjeri demokratski realizuju nastavni as.
Posmatrajui iz perspektive efekata nastave i ukupnog odgojnoobrazovnog rada, uloga nastavnika je da uenicima prenese odreena znanja,
umijea i da razvija pozitivne navike, podstie razvoj njihovih sposobnosti,
samostalnog i kritikog mieljenja, utjee na razvijanje kreativnih osobina,
stavova, vrijednosti i drugih crta linosti.
Nastava je jedna vrsta umjetnosti, jer nastavnik mora izabrati najbolje
metode i oblike rada u situacijama uenja da bi postigao najbolje rezultate.
Pri tome, metode koje primjenjuje nastavnik su prepoznatljiv stil njegovog
pedagokog i nastavnog rada.
Razliiti naini realizovanja nastave i rukovoenja odjeljenskom grupom
uslovljavaju u veoj ili manjoj mjeri ponaanje uenika, odnosno odnosi
izmeu uenika i nastavnika u znaajnoj mjeri zavise od stila rada nastavnika.
Ovaj stav potvruju istraivanja koja su polovinom prolog vijeka (19391943) proveli Levin, Lipt i Vajt. Oni su sproveli eksperiment koji se ogledao
u tome da su grupe od 5 desetogodinjih uenika dobile zadatak da prave
razne modele (aviona, maski i sl.). Svaka grupa imala je instruktora koji je
igrao ulogu demokratskog, autokratskog, odnosno laissez fair voe. Neki
instruktori u toku ekseprimenta su mijenjali svoju ulogu. U grupi koju je
vodio demokratski voa (demokratski stil rada) komunikacija sa uenicima
je bila na zavidnom nivou. lanovi grupe sami su diskutujui dolazili do

34

zakljuaka ta e i kako raditi. Nastavnik je samo davao uputsva za rad, a

kada bi uenici zatraili savjet on bi im ponudio nekoliko rjeenja.
Nastavnik je koristei demokratski stil rada nastojao da radi kao jedan
od lanova grupe, ali je vodio rauna i o tome da ne preuzme obaveze djece.
Grupa kojom je rukovodio autokratski voa (autokratski stil rada) bila je
sputana raznim ogranienjima. Svim lanovima grupe bilo je odreeno ta e
raditi. Voa grupe rijetko je davao savjete kako e se pojedina aktivnost raditi
i bio je sklon davanju izriitih naredbi, opomena i neprimjetnih kritika. Kod
laissez fair voa (laissez fair stil rada) aktivnosti su svedene na minimum,
odnosno aktivnost voe bila je svedena na nuenje odgovora na postavljena
pitanja od strane uenika bez dodatnih komentara ili uputa. Na osnovu
sistematskog posmatranja ovih grupa uoeno je slijedee:
Autoritarne grupe su pokazale tendenciju ka veoj agreisvnosti i
apatiji nego demokratske grupe. Agresija je obino bila upravljena na
rtve odabrane meu lanovima grupe, a ne na vou, jer im bi on
napustio grupu, dogaali bi se agresivni ispadi.
U autoritarnim grupama bilo je vie pokuaja da se privue panja
voe nego u demokratskim grupama.
Jedinstvenost je bila vea u demokratskim grupama.
Kada su djeaci bili sistematski ometani u radu, oni su u
demokratskim grupama reagovali organizovanim pokuajima da
rijee tekou, dok su u autoritarnim grupama bili skoloni da
okrivljuju jedni druge za neuspjeh u radu (Kre-Krafild, 1978:708).
Ispitivanje stavova u toku i nakon ovog eksperimenta pokazalo je da
uenici najvie cijene vou sa demokratskim stilom rada. Kvalitet interakcije
meu lanovim grupe voenih demokratskim stilom, kao i kvalite interakcije
bio je najbolji u odnosu na druga dva stila. Uenici koji su voeni pod
rukovodstvom autokratskog voe, znatno manje cijene vou ove grupe. U
veini predvienih aktivnosti uenici su reagovali bezvoljno, pasivno, a esto
i agresivno.Uenici pod rukovodstvom laissez fair voe veoma su teko mogli
da daju bilo kakvu procjenu o radu njihovog voe. U ovim grupam najmanje
je zavreno radnih zadataka, za razliku od demokratske i autokratske grupe.
U ovoj grupi bile su prisutne nezainteresovanost i pasivnost kao glavne odlike
i karakteristike ovog stila rada. Ovo istraivanje ukazuje da nastavnici kod
35

kojih dominira demokratski stil rad razvijaju kod uenika pozitivne osobine i
bolji uspjeh, u odnosu na nastavnike kod koji dominira autokratski i laissez
fair stil rada.
Raspravljajui o ulozi nastavnika u koli, sa aspekta analiziranih stilova
voenja i rada nasatvnika (demokratski, autokratski i laissez fair stil rada),
orevi smatra da je u sluajevima autoritativnog odnosa nastavnik u ii
svih aktivnosti; dominira razrednom situacijom, sputava i ograniava svaku
aktivnost uenika, utjee na ponaanje i uenje. Ovakav stav i ponaanje
nastavnika onemoguava samostalnost uenika, gui inicijativu i negativno
utjee na ponaanje i uenje (orevi, 1988:25). Kod voditeljskog
demokratskog stila rada, nastavnik je lan odjeljenja, zajedno sa uenicima
odreuje ciljeve i zadatke rada, razvija diskusiju, potie samostalnost uenika,
hrabri uenike u davanju novih i drugaijih ideja. U laissez fair stilu rada
nastavnik je pasivan posmatra, a grupe i pojedinci imaju potpunu slobodu,
to umanjuje produktivnost rada i dovodi do pogoranja interpersonalnih
odnosa.
Da bi kola ostvarila odgojnu funkciju unutar nje trebaju vladati
demokratski odnosi izmeu glavnih aktera nastave tj. izmeu uenika i
nastavnika. Njihova demokratizacija ne moe se ostvariti bez volje svih
uesnika. Kada nastavnik planira nastavu, mora razviti jasnu predodbu o
preduslovima za nastavu i uenje, osobinama razreda, kao i uenica i uenika
pojedinano. Cilj je razumjeti uenike u svoj njihovoj razliitosti: sve
varijacije njihovih sposobnosti i vjetina, njihove jake i slabe strane, njihov
nain razmiljanja, stavove i interese. Preduslove za uenje nastavnik treba
razjasniti u skladu sa namjerama koje eli ostvariti kroz nastavu. S druge
strane, pri izboru ciljeva i sadraja nuno je da se nastavnik koristi svojim
poznavanjem karakteristika djece pojedinano kao i razreda u cjelini.
Razjasnivi i obuhvativi preduslove za nastavu i uenje, zavrava se prvi dio
planiranja nastave. Uz to, kod planiranja nastave, nastavnik mora obavezno
obratiti panju na vanjske uslove u kojima se nastava odvija. Konano, treba
misliti i na vlastitu kompetenciju u pogledu nastave, kako bi mogao
primijeniti ciljeve i dalje ih usavravati, i kako se pri izvoenju nastave ne bi
preforsirali.

36

Poslije stvaranja navedenih preduslova za nastavu, nastavnik pristupa

realizovanju nastavnih jedinki. Iako se ne moe zanemariti ni nain rada u
pripremnom dijelu nastave, svoj stil rada nastavnik najvie ispoljava pri
praktinoj realizaciji.
Nastavnik sa demokratskim stilom rada svoje aktivnosti zasniva na
saradnji, konsultacijama, prijedlozima lanova odjeljenske zajednice i
inidvidualno svakog uenika. On uenicima daje prijedloge i inicijativu, trai
od njih njihova miljenja, te ostavlja mogunost ostalim lanovima
odjeljenskje zajednice da se maksimalno ukljue u:

analizu nastavnog rada,

razvijanje kreativnih i inovativnih rjeenja za odreene probleme,
davanje alternativnih prijedloga i hrabri uenike da iznesu sugestije o
nainima rada na asu,
davanje prijedloga o nainu i metodama za izvravanje odreenih
zadataka,
izvravanje zadataka na sopstveni nain,
traenje miljenja vezano za pojedine probleme nastave,
realizovanje zadataka sopstvenom brzinom svakog uenika i
demoktratsko odluivanje.

Uestvovanje u demoktratskom odluivanju o vanim pitanjima odgojno

obrazovnog rada, demokratska atmosfera u razredu i demokratski stil rada
nastavnika pozitivno utjeu na kvalitet i rezultate nastavnog procesa. Da bi
postigao eljene rezultate nastavnik s demokratskim stilom rada nastoji da
uenike ukljui u to vei broj aktivnosti, da bi na taj nain uspostavio i
izgradio demokratsku atmosferu u uionici.

37

Tabela 1. Ciljevi rada nastavnika kod kojeg dominira demokratski stil rada
Kratkoroni ciljevi
-smanjenje ispoljavanja
ekstremnog autoriteta
-objanjenje izbora
nastavnog plana i
programa
-objanjenje ciljeva
-objanjenje metoda
-objanjenje kako se daju
ocjene
-objanjenje kako se
rjeavaju
konflikti na demokratski
nain
-objasniti organizaciju
rada

Osnovni ciljevi
-prilagoavanje rezervnim
(razliitim) ispoljavanjima
-davanje alternativnog
plana i programa
-pokazati razliite mogue
ciljeve
-pokazati (dati) alternativu
metodama
-objanjenje problema
davanja ocjena
-prekinuti rjeavanje
problema

Dugoroni ciljevi
-uzajamno razumijevanje
-udrueno planiranje
nastavnog plana i programa
-zajedniki izbor ciljeva
-zajedniko planiranje
ciljeva
-samoocjenjivanje uenika
-kooperativno rjeavanje
problema
-meusobno slaganje
uenika pri organizaciji
rada

N.A. Flanders (1970) ispitivao je ponaanje nastavnika u nastavi i na

osnovu rezultata svog istraivanja ustanovio postojanje dva stila ponaanja:
direktivni i nedirektivni. Nedirektivni nastavnik oslobaa inicijativu
uenika, ima razumijevanje za individualne potrebe i interese, za pravo na
lino vienje i lino iskustvo, te oblike ponaanja osloboene od
autoritarnosti, hijerarhinosti i konformizama. Protivno tome, direktivni
nastavnik ima inicijativu u svojim rukama, daje inforamcije i postavlja
pitanja, strogo artukulira nastavu, ocjenjuje, trai od uenika da slua,pamti,
odgovara na pitanja i rjeava zadatke (Jelavi, 1998:132).
Stil rada nastavnika u nastavi moemo posmatrati sa stanovita odnosa
na relaciji uenik-nastavnik. Znaajno je spomenuti Hjuzova istraivanja koji
je istraivao dva tipa nastavnika: monog i fleksibilnog nastavnika. Ovdje se,
ustvari, radi o nastavniku sa autokratskim i demokratskim ponaanjem u
nastavi. Prema Hjuzu, moni nastavnici prihvataju ueniku subordinaciju i
nastoje se pokazati superiornim u odnosu na prema ueniku, za razliku od
fleksibilnog nastavnika koji vie djeluje kao koordinator nastojei da udovolji
potrebama uenika.

38

Hjuz je identifikovao sedam kategorija nastavnika:

1. nastavnik kontrolor-govori ta uenici trebaju raditi i odreuje ta e
ko konkretno raditi;
2. nastavnik koji autoritarno namee aktivnost uenika-uenicima se u
pravilu obraa zapovjestima;
3. nastvnik koji pomae i olakava aktivnosti uenika-pomae da se
odri tok i kontinuitet aktivnosti;
4. nastavnik koji razvija sadraje aktivnosti u cilju pomoi uenicima da
se snau u odreenoj situaciji-prihvata i respektuje primjedbe i
miljenja uenika;
5. lino angaovani nastavnik-spreman da rjeava line probleme
djeteta, da mu pomogne;
6. nastavnik koji linom aktivnou djeluje kao primjer-linom
angaovanou vodi, podstie i usmjerava i
7. negativno angaovani nastavnik-uenicima ukazuje na nedostatke,
stalno kritikuje, optuuje za neuspjeh, prijeti i kanjava
(Prema: Suzi, 2003:67).
Od naih kola i nastavnika u budunosti se oekuje konano
promijenjena uloga i uenika i nastavnika; od dominacije nastavnika do
nastavnog procesa usmjerenog na dijete. To znai da djeca trebaju zauzeti
centralnu ulogu, a kola treba postati mjesto na kojem se istrauje, ispituje,
zajedniki rjeavaju problemi i vodi promiljeni dijalog. Uenici ne trebaju
kolu doivljavati kao muenje, nego naprotiv, kola treba biti mjesto gdje se
dijete razvija u kognitivnom (intelektualnom), emocionalnom i drutvenom
smislu i gdje e djetetova motivacija za rad biti na visokom nivou.
Metodologija usmjerena na dijete je savremeni pedagoki pristup koji
sagledava dijete u cjelini i omoguava mu da razvije samopouzdanje,
samopotovanje, osjeaj kompetencije i razvije se u stabilnu i zadovoljnu
linost sposobnu da se razvija i ui cijeloga ivota. Pored usvajanja znanja,
razvijanja sposobnosti i razumijevanja koncepata, metodologija usmjerena na
dijete prua nastavnicima mnotvo metoda, tehnika i strategija kao i
praktinih primjera, koje e im pomoi da lake organizuju svakodnevni rad
u kojem djca imju centralnu ulogu. Nastava u kojoj e uenik postavljati
pitanja ili u kojoj e nastavnik tako razvjati mreu pitanja da razvija

39

intelektualne i sve druge sposobnosti uenika uz propozicije i primjenu

demokratskih pravila svakako e biti snano motivirajua za uenika.
Nastavnikov rad i postavljanje pitanja u komunikaciji treba podstaknuti
uenika, ne samo na davanje odgovora, nego i na komentarisanje i
postavljanje pitanja nastavniku. Motivaciona osnova ovog pristupa je
viestruka:
podsticanje radoznalosti, istraivakog ili eksplorativnog
ponaanja,
razvijanje interesa za sadraj,
jaanje opsjeaja za kompetencije i kreativnost (Suzi, 1998:245).
Nastavnik sa demokratskim stilom rada sve eventualne konflikti rjeava
kroz uee i saradnju svih zainteresovanih strana, a to su direktor, nastavnici,
roditelji i uenici.

6. Stil rada nastavnika u vannastavnim aktivnostima

Vannastavne aktivnosti predstavljaju odgojno planirane djelatnosti koje
omoguavaju svestrano potvrivanje uenikove linosti, a nastavniku daju
mogunost proirenog obrazovnog utjecaja. Realizacijom vannastavnih
aktivnosti podstiemo intelektualni, kreativni, estetski, moralni tjelesni i radni
i tehniki odgoj.
Uloga nastavnika u organizovanju i radu vanastavnih aktivnosti uenika
je stvaranje uslova unutar slobodnih aktivnosti kojima se omoguava
rukovodea uloga uenika, a ne nastavnika. U svakom odgojnom radu je
potrebno buditi stvaralake, kreativne i i novativne sposobnosti kod uenika,
a ne samo formalno poduavati uenike znanjima. Uloga stvaralatva u
ovjekovom ivotu veoma je vana i zato je dunost svakog pedagoga,
nastavnika, da odgojni rad organizira tako da, u najveoj mjeri, podstiu
odgajatelje na stvaralatvo, kreativnost i inovativnost, te da sudjeluju u
razvoju njihovih sposobnosti. Nuni preduslovi da bi se to postiglo su, izmeu
ostalog, i brojne prednosti to ih prua nastava i drugi oblici kolskog rada,
znanje koje se u njima stjee, te radne navike i openito socijalna klima u
koli. Jedan od osnovnih principa organizacije i rada u vannastavnim

40

aktivnostima je slobodan izbor aktivnosti, a potivanje individualnih

sposobnosti i interesovanja uenika, njihov je osnovni zadatak.
Neki nastavnici praktikujui demokratski stil rada dosljedno polaze od
uenikovih sklonosti i elja, te prema tome formiraju razne grupe i sekcije
slobodnih aktivnosti.
Djeca su prirodno sklonija uenju na kreativan i inovativan nain: stalno
neto istrauju, zapitkuju i testiraju. Njihovu kreativnost najvie koi autoritet
nastavnika, njegov autokratski stil rada ili, pak, stil rada koji ih ne podstie
na aktivnost, laissez fair stil rada, kao i cjelokupna atmosfera koja vlada u
koli. Najvanije pitanje je koliko je nastavnik kreativno srdaan i susretljiv
tj. da li je sposoban, unato raznim administrativnim i drugim ogranienjima,
obavljati ulogu pokretaa, usmjerivaa i voditelja neke stvaralake nastave.
Uenik u slobodnim aktivnostima ima priliku da trai, istrauje ali i da se
dokae, potvrdi svoju linost i afirmira se u razredu, grupi, koli. Rad u ovim
aktivnostima je, prije svega, slobodan, spontan, dinamian, raznovrstan, a
polazi od interesa uenika, njihovih elja, sklonosti i nadarenosti. Takav rad
je nesputan strogim programima, ocjenama, strahom zbog neuspjeha a uenik
u njima sudjeluje s namjerom da produbi svoje znanje, da se zabavi, razonodi,
da provede korisno i ugodno vrijeme izvan kole
Da bi se stvorila pozitivna radna atmosfera u razredu, potrebno je da se
promijene odnosi izmeu uenika i nastavnika jer kreativni odnos izmeu njih
zahtijeva spremnost nastavnika da dozvoli da jedna stvar prirodno vodi drugu,
da se zajedno s djetetom upusti u neku pustolovinu. Oni s uenicima trebaju
uspostaviti prisnije kontakte, razgovarati, sluati ih, te uvaavati njihove
prijedloge i miljenja. Korisno bi bilo i da je nastavnik sposoban odueviti
uenika za neki rad tj. za stvaralako rjeavanje razliitih problema i situacija
u koli. O nastavnikovim postupcima, nainu rada i odnosima s djecom, bitno
ovisi uenika stvaralaka, kreativna i inovativna produktivnost.
Nastavnik ne moe biti samo predava svog predmeta jer je on, iznad
svega, odgajatelj, a odgoj kao takav se ne moe predavati. Dok je u nastavi
iskljuivo rukovoditelj, organizator i najee jedini subjekt tj. glavna figura,
u slobodnim aktivnostima nastavnik je samo u poetku pokreta a kasnije
samo savjetodavni voditelj i pedagoki rukovoditelj kojem je glavni cilj da
podstie, savjetuje i usmjerava. Vano je naglasiti da su slobodne aktivnosti,

41

prije svega, aktivnosti uenika, te da oni u tim aktivnostima trebaju

maksimalno izraavati svoje slobodne i stvaralake uloge. Meutim, bitna je
injenica da su vananastavne aktivnosti i dio sistematiziranog i organiziranog
odgojno-obrazovnog procesa u kolama, pa stoga ne mogu biti preputene
samo volji uenika. Za bolji rad u tim aktivnostima vano je da nastavnik
prilagodi svoj stil rada uenicima, tako da to bude neposredna komunikacija,
koja e stvaralaki poticati i ohrabrivati djecu te ujedno stvoriti i povoljnu
radnu atmosferu u nekoj grupi. Ovdje govorimo o demokratskom stilu rada
kojeg e nastavnik praktikovati u radu sa uenicima, komunikaciji i
meusobnim odnosima.

7. Stil rada nastavnika u tradicionalnoj nastavi

U tradicionalnoj nastavi dominira nastavnik, a uloga i pozicija uenika
je da slua. Ova nastva temelji se na frontalnom obliku rada kao dominantnom
obliku u svim etapama realizovanja nastave. U svim realizovanjima
tradicionalne nastave; predavaka, pokazivaka, majeutika nastava i dr.
nastavnik je u direktnom odnosu sa sadrajem uenja, a uenik je u
indirektnom odnosu prema tom sadraju i prema nastavniku. Tradicionalnu
nastavu obiljeava reproduktivnost, verbalizam i prosjenost, poloaj uenika
u njoj je takav da ne onemoguuje individualnost, samostalnost, kreativnost
niti su emotivni i vrijednosni aspekti nastave prepoznatljivi njoj (Suzi,
1995:35).
Budui da ova nastava sputava uenika jer je u poziciji objekta, takva
pozicija uenika i nastavnika je najdominantnija kod autokratskog stila rada
nastavnika. Nastavni rad u tradicionalnoj koli u veini sluajeva zasniva se
na prosjenom ueniku tako da su uenici sa slabijim intelektualnim
sposobnistima preoptereeni, kao i uenici koji imaju predispozicije da
postanu nadareni osjeaju zasienost i dosadu. Tradicionalni nastavnik ne
raspolae instrumentima, senzibilitetom i vremenom da se pozabavi
stavovima uenika i uvai ih. Koristei se spoljnom motivacijom nastavnik je
podsticao djecu da naue osnovne injenice. Dovoljna je bila korektna
reprodukcija da bi uenik dobio visoku ocjenu. Nakon ostvarenja trenutnog
cilja kojeg je postavio nastavnik, slijedila je visoka ocjena kao nagrada.
42

Stereotipni nastavni postupci formaliziraju i abloniziraju odgojno-obrazovni

proces i ne omoguuju u dovoljnoj mjeri subjektnu poziciju uenika u procesu
sticanja znanja, umijea i navika. U svojoj studiji Gallagher (1998), smatra
da se nije dovoljno fokusirati na razvoj standarda obrazovanja ve se moramo
suoimo sa neprijatnim realnost da obrazovanje samo po sebi je slaba
tretirano u drutvu.
Uenje u tradicionalnoj nastavi obino se razlikuje od uenja u
svakodnevnom ivotu i radu (prirodno uenje) i naunog spoznavanja. Njime
se usvajaju prethodna, ve poznata znanja ovjeanstva. Ovakvo uenje
svodilo se na zapamivanje tuih misaonih tvorevina, gotovih rjeenja i
odgovora, pojmova i definicija. Glavni i najei izvor znanja i svih drugih
vrijednosti je sam nastavnik. On pokazuje, eksplicira injenice i izvodi
zakljuke. Tradicionalna nastava priznaje samo jedan jedini pravi nain.
Ona zato odgoj i obrazovanje vie shvata kao oponaanje nego kao lino
odnoenje i odreivanje spram svega to jeste, to se zbiva.
Osnovne karakteristike tradicionalne nastave su:
1. mehaniko uenje i reprodukavanje gradiva,
2. dominacija frontalnom obliku rada,
3. rad zasnovan prosjenom ueniku,
4. dominacija receptivnog uenja,
5. uenje uz koritenje minimun nastavnih sredstava i pomagala i
6. prisustvo prisile u radu.
Tradicionalna nastava stalno je optereena sukobljavanjem uenika i
nastavnika oko dominacije u komunikaciji, budui da se tok nastave odvija
prema volji samo jednog njenog uesnika-nastavnika. Nastavnik u
tradicionalnoj nastavi koji radi po preteno autokratskom stilu rada
uskrauje svoje uenike u kulturnom, saznajnom i vrijednosnom smislu
najmanje za onoliko za koliko ne dosee ostvareni kulturni i demokratski nivo
svog vremena i svoje profesije (Nedeljkovi, 1997:121).
Stil rada nastavnika bitno se razlikuje u tradicionalnoj nastavi od
savremene nastave jer su im uloge razliite. U tradicionalnoj nastavi u kojoj
dominira autokratski stil rada, nastavnik je ovlateni predstavcnik drutva
odraslih; njegova je dunost da stvori takvu kolsku situaciju koja e

43

omoguiti da svi uenici savladaju isti obrazovni program u cjelini

(Havleka, 2000:116) a u savremenoj nastavi u organizaciji i realizaciji
nastave ravnopravno uestvuju i nastavnik i uenik.
Nastavnik u tradicionalnoj nastavi kod kojeg dominira autokratski stil
rada postavlja visoke standarde za svoje uenike i vrlo su nefleksibilni po
pitanju dobrog i loeg. Uenici ovakve nastavnike doivljavaju rigidnim,
zapovjedniki nastrojenim i previe strogim. Ono to je posebno zanimljivo
jeste injenica da su veina nastavnika kod kojih dominira autokratski stil
rada kritini, te obino vjeruju da e na taj nain navesti uenike da postanu
svjesni svog eventaulno neprihvatljivog ponaanja, svojih pogreki i slabosti.
Oni misle da uenici nisu dovoljno motivisani da ugode drugim, ili su
potpuno nesposobni za samokorekciju. Oni, stoga, vjeruju da ako se eli
promjena kod uenika, ona mora da se inicira spolja tj. prisilom od strane
nastavnika.
Autokratski nastavnik postavlja vrste granice i kontrole nad uenicima.
Uenicima su dodjeljene mjesta za sjedenje tokom itave kolske godine.
Stolovi su obino u dva reda i nema odstupanja. Uenici moraju biti u svojim
mjestima na poetku asa i oni esto ostaju tamo do zavretka nastave Na
osnovu vie izvora moemo zakljuiti da su osnovna obiljeja stila rada
nastavnika u tradicionalnoj nastavi:
1. sa uenicima komunicira s visine, efovski, koristei prisilu i izriitu
naredbu,
2. u komunikaciji je neljubazan i arogantan,
3. njegov autoritet lei u prisili a ne u znanju i ljudskosti,
4. kruto se dri postavljenih pravila,
5. glavna briga nastavnika sa autokratskim stilom rada je da zadri mo
po svaku cijenu,
6. prilikom vrednovanja znananja uenika oslanja se na halo efekat,
7. uenike knostantno tjera na rad i kad nije potrebno,
8. prijeti, kanjava i izaziva nezadovoljstvo kod uenika,
9. nastoji da pritiskom i silom sprijei neuspjeh,
10. ne cijeni kreativnost uenika,
11. sve zadatke nastoji da rijei ablonski,
12. ne ulazi u uenikov svijet kvalitete,
13. lahko dolazi u sukob sa uenicima,

44

14. arogantan je i neljubazan i

15. u toku rada koristi samo verbalistike metode nastavnog rada
(monoloku i dijaloku ).
Na osnovu navedenih obiljeja stila rada nastavnika u tradicionalnoj
koli, moemo primijetiti da su ovo obiljeja autokratskog stila rada. Budui
da se nastavnik koji praktikuje demokratski stil rada uspjeno bori protiv
ablona i rutinerstva u nastavnom procesu (Prema: Ili, 1999:142), moemo
konstatovati da ovaj stil rada nije zastupljen u tradicionalnoj nastavi.
Nastavnik kod kojeg dominira autokratski stil rada kod uenika stimulie
instikt potinjavanja, od uenika trai poslunost i pokornost da bi imao
povratnu infornaciju o moi svog autoriteta.

7.1.

Stil rada nastavnika tokom evaluacije znanja uenika u

tradicionalnoj nastavi

Tradicionalna pedagogija prilikom vrednovanja uspjeha uenika u koli

prioritet je davala sposobnosti uenika da reprodukuju savladano gradivo.
Ovaj model prvenstveno je guio samostalnost i kreativnost uenika,u njemu
je bila dominacija autokratskog stila rada, a na socijalnom planu razvijao je
konfromizam i hijerarhijske odnose, nasuprot demokratskim odnosima u
koli. Etika ove nastave svoj moral posjedovala je u dogmatskoj maksimi
magister dixit-uitelj je rekao (Pedagoki rjenik 1, 1967:519).
Ovakav model, koji naalost moemo prepoznati i u dananjim kolama,
svoje korjene nalazi u jezuitskim i protestanskim kolama u XVI i XVII
vijeku koje su ekom pedagogu J.A. Komenskom posluile kao osnova za
izradu uvenog djela Velika didaktika. Jezuitske kole imale su maksimu
magister praelegibt, discipuli repetunt (nastavnik predaje, uenici za njim
ponavljaju). Ovo je bilo osnovno pravilo obrazovanja buduih dogmatiara
sve se svodilo na doslovno memorisanje nastavnog gradiva, a zanemarivala
se samostalnost i kritinost u miljenju i ueniko stvaralatvo (Ibidem. 519).
Kao to moemo primijetiti teite aktivnosti tradicionalne kole bilo je
usmjereno na nastavnika, odnosno na nastavni sadraj koji je nastavnik
izlagao, a ne na pravilno vrednovanje i provjeravanje uspjeha uenika koje se

45

ograniilo na povremeno usmeno ili pismeno presluavanje uenika, i to na

prvom mjestu njihove sposobnosti da reprodukuju nastavno gradivo to su
mehanikim putem nauili na asu ili proitali u udbeniku. Ovakav nain
vrednovanja i provjeravanje uspjeha uenika unosio je dosta nesigurnosti u
kolu, jer je zavisilo od sluaja do sluaja, da li uenik poznaje od cijelog
gradiva upravo ona pitanja koja mu nastavnik postavlja, a koja su kljuna za
njegov uspjeh iz odreenog nastavnog predmeta.
Naredni nedostatak ovakvog naina vrednovanja i provjeravanja uspjeha
uenika je u tome to se ono prvenstveno odnosilo na pamenje i pasivnu
reprodukciju, a ne na plansko izgraivanje stvaralake linosti. Upoznavanje
injenica i zakonitosti u tradicionalnoj koli bilo je cilj vrednovanja uspjeha
uenika. Logika na kojoj se zasnivalo vrednovnje uspjeha uenika je da mora
postojati odreeni fond znanja koji je obavezan za sve uenike kao i da se taj
fond znanja mora usvojiti odreenim redosljedom i prema unaprijed
uspostavljenom planu i programu. Tradicionalna kola u svom nainu
vrednovanja uspjeha uenika polazila je od pretpostavke da svi uenici polaze
od istog predznanja i istih intelektualnih sposobnosti. Ostale faktore koji su
utjecali na uspjeh uenika procjenjivao je nastavnik na osnovu svoje line
procjene, linog iskustva, linog stila rada, tako da je konana procjena bila
vie projekcija nastavnikove linosti nego objektivnog uoavanja i
odmjeravanja.
Ocjena, kao mjerilo uspjeha uenika, bila je samo konstatacija
zadovoljavajueg ili nezadovoljavajueg stanja. Kao takva ona nije
sadravala nikakve elemente za uklanjanje ili popravljanje odreenih faktora
koji su mogli utjecati na postizanje boljeg uspjeha.
U cilji konstatacije uspjeha uenika, tradicionalna kola se sluila
numerikom ocjenom:
nedovoljan 1
dovoljan 2
dobar 3
vrlodobar 4
odlian 5
Sa ovom i ovakvom ljestvicom ranga, jedino je mogue procijeniti je li
neto od neega drugog vee ili manje. Ova ocjena nastajala je kao rezultat
46

povremenog usmenog ili pismenog odgovaranja uenika na ogranieni broj

pitanja i subjektivnog utiska nastavnika o vrijednosti i ispravnosti ponuenih
odgovora.
Tradicionalna ocjena, kao indikator uspjeha uenika u koli imala je
viestruko tetan utjecaj na optimalan rad nastavnika i uspjeh kojeg su uenici
postizali. Izmeu mnogih nedostataka ovakvog naina vrednovanja i
ocjenjivanja navest emo najupeatljivije tetne utjecaje.
Tradicionalni sistem ocjenjivanja mogao je i sluio je nastavniku da
se koristi slabom, negativnom ocjenom da bi uenike natjerao na
poslunost i rad. Kad god bi kod uenika u odjeljenskoj zajednici
popustila panja, motivacija ili dosada zbog nastavnikovog
monotonog izlaganja, nastavnik je mogao da posegne za palicom,
negativnom ocjenom i uenike primoravati na poslunost koristei se
autokratskim stilom rada.
Tradicionalna ocjena imala je i jo jednu barijeru. Budui da je u koli
kao instituciji jedino nastavnik bio taj koji je ocjenjivao uenike, a
nikad uenici nastavnika, ova ocjena stvarala je nepovjerenje izmeu
njih. Uenik je bio uvijek u podreenom poloaju u odnosu na
nastavnika.
Ovakav nain evaluacije znanja uenika doprinosio je povrnosti u
radu kod uenika i nastavnika. Kod djece su se umijesto pozitivnih
osobina linosti razvijale negativne osobine i sklonost ka neiskrenosti.
Uenici bi posezali za neiskrenou (prepisivanje na kontrolnim
radovima i sl.) tako da je ocjena postala sama sebi svrha, a ne kvalitet
koji je trebao da stoji iza nje.
Vladeta Tei navodi da ovakva tradicionalna kolska ocjena (od 1 do
5) stekla je takav znaaj da se teko i sporo potiskuje, odnosno zamjenjuje
drugim adekvatnijim i savremenijim metodama rada. Tradicionalna ocjena
ima izvjesno opravdanje samo onda kada se shvata da se glavni zadatak kole
sastoji u prenoenju na uenike nekih uskih i konkretnih predmetnih znanja,
bez obzira na sve implikacije specifinog razvoja linosti, koja treba da se na
odreeni nain mijenja i izgrauje u koli (Pedagoki rjenik, 1967:211).
U svom nainu ocjenjivanja, nastavnik u tradicionalnoj koli striktno se
drao autokratskog stila rada. Uenici nisu imali, odnosno nisu smjeli iznijeti
47

drugaija miljenje na ocjenu koju je nastavnik dao. esto bi se dogaalo da

nastavnici uope uenika nisu obavjetavali o ocjeni koju je dobio, o tom na
kom dijelu gradiva uenik treba da poradi.
Tradicionalna ocjena, kao indikator ostvarenog uspjeha uenika u koli,
kao to vidimo, imala je viestruko tetan utjecaj, kako na rad uenika tako i
na rad nastavnika. Ona je stvarala vjetaku barijeru izmeu nastavnika i
uenika. Za meusobno nepovjerenje meu tradicionalnim nastavnicima i
uenicima veliku zaslugu imao je i tradicionalni nain evaluacije uspjeha
uenika. Mnogobrojna kritika ovakvog naina ocjenjivanja isticala je
injenicu da ono doprinosi povrnosti u radu i razvijanju neiskrenosti djeteta.
Uenik zbog ovakvog naina rada sve je vie uvaavao ocjenu, a ne na one
svoje kvalitete ija spoljanja oznaka treba biti ocjena. Tradicionalna ocjena
imala je tedenciju da se osamostali u svijesti uenika, da postane sama sebi
cilj, bez obzira na poznavanje gradiva. Nije rijedak sluaj bio da su uenici,
da bi zadovoljili apetite svojih nastavnika, esto posezali za nepotenim
nainima ponaanja: prepisivanje, laganje, simuliranje, doaptavanje i sl.
Tradicionalna kola se sa ovim neprihvatljivim oblicima ponaanja pomirila
i smatrala je ovo ponaanje neminovnim pratiocem svake aktivnosti u koli.
Ovakav nain ocjenjivanja znanja uenika, iskustvo je pokazalo da djeluje
vie demotirajue nego motivirajue.
Uhodani sistem provjeravanja i ocjenjivanja od slabog do odlinog
uspjeha baziran je na uzajamnom uporeivanju uenika u razredu i njihovom
rangiranju na osnovu relativnog pokazanog uspjeha uenika. U ovakvom
sistemu vrednovanja gubi se linost uenika u razvoju, pa se ona cijeni samo
u odnosu na sve ostale a ne kao zasebna individua, zasebna linost sa svim
svojim karakteristikama i crtama koje posjeduje.

8. Stil rada nastavnika u savremenoj kvalitetnoj nastavi

Za razliku od tradicionalne nastave koja je vie rauna vodila o
nastavnom gradivu nego o ueniku i nainu usvajanja tog gradiva, posljednjih
godina prilazi se diferencijaciji nastave i individualizaciji odgojnoobrazovnog rada, kako bi se to uspjenije realizovali ciljevi koje drutvo
postavlja pred kolu.
48

Savremena kola svakim danom prerasta iz ustanove za prenoenje

znanja u odgojno-obrazovnu organizaciju u kojoj se to znanje stie i gdje
uenik uz saradnju i partnerstvo sa nastavnikom razvija svoje sposobnosti i
formira ljudske vrijednosti. Savremena kola osposobljava uenika da
spoznajui svijet sudjeluje u njegovom mijenjanju i svojom elastinom i
dinaminom strukturom rada u kojoj dominira demokratski stil rada sve se
vie oslanja i koristi bogastvom odgojno-obrazovnih izvora za uenike, a sve
manje ostaje zaseban, izoliran informacioni sistem.
Svrha savremene kole je da i uenik i nastavnik rade kvalitetno uz
meusobno uvaavanje. Savremena kola tei da bude kvalitetna, da se u njoj
realizuje odgojno-obrazovni proces bez prisile i neuspjeha. Za razliku od
tradicionalne kole u kojoj se odgojno-obrazovni rad zasniva na vanjskom
podraaju, na klasinoj teoriji motivacije (S-R teoriji; teoriji podraajreakcija), kvalitetna kola zasniva se na teoriji kontrole (na unutranjoj
motivaciji) i realitetnoj terapiji.
Teorija kontrole svoje tumaenje zasniva na tome da se sva ljudska bia
raaju s pet osnovnih potreba ugraenih u njihov genetski ustroj. To su
preivljavanje, ljubav, mo, zabava i sloboda. itav ivot moramo ivjeti kako
bismo najbolje zadovoljili jednu ili vie tih potreba
(Glasser, 1994:54).
Realitetna terapija odnosi se na rad sa uenicima koji postiu slab uspjeh.
To su veinom uenici koji imaju odreene potekoe u razvoju. Cilj
realitetne terapije je pomo ovoj kategroji uenika da prebrode postojee
smetnje, da ih ohrabrimo, izvuemo iz neuravnoteene situacije kako bi
zadovoljili osnovne zahtjeve kvalitetnog rada.
Da bi se ostvario kvalitetan rad u savremenoj koli veoma je vano koji
stil rada koristimo u radu sa djecom. William Glasser navodi etiri uslova za
kvalitetan rad:
da vas poznaju i cijene kao osobu koja je kreirala ugodno radno
okruenje;
da vjeruju kako je to to od njih traite korisno;
da su voljni dati sve od sebe, te
da su nauili vrednovati vlastiti rad i na temelju toga ga i
poboljavati (Ibidem. 79).

49

Navedene uslove za kvalitetan rad moe jedino ispuniti nastavnik sa

demokratskim stilom rada. Najvei nedostatak naeg tradicionalnog sistema
jeste to mnogi nastavnici koristei pogrean stil rada, najee autokratski,
nastoje motivisati uenike da rade beskoristan posao. Nastavnici koji se
koriste efovskim upravljanjem, a ne demokratskim voenjem, ne shvataju
da se uenici ne mogu motivisati da rade ono to ne zadovoljava njihove
potrebe.
Glasser navodi etiri temeljna elementa voditeljskog upravljanja:
1. voditelj ukljuuje djelatnike (uenike) u raspravu o kvaliteti
odreenog posla i vremenu potrebnom kako bi se obavio pa radnici
mogu rei svoje prijedloge....
2. voditelj pokazuje ili simulira posao kako bi radnik koji ga obavlja
tano vidio ta rukovoditelj oekuje....
3. voditelj trai od radnika provjeru ili ocjenu kvaliteta vlastitog rada...
4. voditelj radnicima olakava rad.... (Ibidem. 42).
U kvalitetnoj koli zadatak nastavnika je da objasni uenicima korisnost
onoga to traimo od njih. Uspjeni nastavnici u kvalitenoj i savremenoj koli
vode uenike:
vie demokratski, a manje autokratski,
vie partnerski a manje autoritativno,
vie kooperativno a manje patrijahalno,
vie konzultivno a manje savjetodavno,
vie kolegijalno a manje direktivno,
vie participirajue a manje hijerarhijski,
vie indiosinkratski a manje biokratski (Braja, 1995:106)

50

Tabela 2. Obiljeja kvalitetne nastave

Neka obiljeja kvalitetne
nastave
Spoznaja, znanja i iskustva
nastaju kroz akciju samog
subjekta
Priznaje i podstie pravo
uenika na razliitost
miljenja
Omoguuje
samoaktualizaciju pojedinca
u onim aktivnostima za koje
posjeduje najjae potencijale
Strategija uenja poiva na
pronalaenju novih znanja i
informacija
Podstie kreativnost i veu
samostalnost pojedinca
Kvalitetna komunikacija - to
je vei broj kanala kojima
jedna graa dolazi do uenika
Onaj koji ui (uenik) mora
biti vie aktivan od onoga
koji pouava (nastavnik)
Nastava se realizuje na
savremen i inovativan nain

Demokratski stil rada

Autokratski stil rada

Nastavnik podstie
interakciju

Nastavnik servira
gotova znanja

Podstie razliitost
miljenja,rjeenja i ideja

Postoji samo jedno

ispravno rjeenje

Ukljuuje uenike u
razliite aktivnosti da bi
uenik zadovoljio svoju
potrebu za
samoaktalizacijom
Uenici se slue novim
izvorima znanja i pronale
nove puteve
Uenici samostalno
rjeavaju zadatke

Uenika ukljuuje samo

u one aktivnosti koje su
predviene
curiculumom

Nastavnik podstie
komunikaciju
Uenik je aktivan u svim
fazama realizacije nastave

Nastavna graa dolazi

samo jednim putem od
nastavnika
Uenik je aktivan samo
kada nastavnik dopusti

Nastavnik koriste nove

metode rada da bi uene
zainteresovao i to vie
ukljuio u aktivnost

Nastavnik radi na
stereotipan nain
koristei zastarjele i
autokratske metode rada

Znanje je ono koje

ponudi nastavnik i koje
se nalazi u udbenicima
Uenici moraju rjeiti
zadatak po ablonu

Uspjean nastavnik je uspjean voa koji, demokratski kolegijanlno,

participirajui i humanistiki pospjeuje odgojno-obrazovni proces u
kolama. Demokratski stil rada koji pospjeuje timski rad je preduslov
kvalitetne kole. Savremena kola je ekipno usmjerena kola. U njoj se ui
zajedno raditi, kreirati povoljno okruenje, zajedno voditi i odluivati. To je
kola kolegijalnosti i timskog rada, a ne kola individualne evaluacije.

51

8.1.

Stil rada nastavnika tokom evaluacije znanja uenika u

savremenoj kvalitetnoj nastavi

Razvoj nauke i novog pristupa problemu evaluacije i vrednovanja znanja

uenika doveo je do toga da se u ocjenjivanju primjenjuju i usavravaju novi
tehniki postupci i nove metode koje se kreu od nastavnikovih procjena
usmenih odgovora i zadataka objektivnog tipa, pa sve do standardizacije
mjerenje uenikih postignua. U savremenoj koli svaki uenik bi trebao
imati jedan kontinuitet u ocjenjivanju njegovog znanja. Ovakav nain
ocjenjivanja kod uenika razvijao bi osjeaj za redovno uenje i praenje
gradiva. Iako je nastavik kvalificirana osoba koja zajedno sa uenicima
realizuje odgojno-obrazovne ciljeve i zadatke predviene Nastavnim planom
i programom, njegove obaveze u savremenoj nastavi su daleko ire od uloge
da samo rukovodi procesom usvajanja teorijskih i praktinih znanja i umjea.
On svojim stilom rada treba da je u stalnom kontaktu sa uenicima, da
organizuje nastavni proces te da svakodnevno pronalazi nove naine
provjeravanja i vrednovanja znanja uenika. Adekvatno izabrane nastavne
metode, sredstva, oblici nastavnog rada, kao i adekvatna zastupljenost
didaktikih principa, u velikoj mjeri, doprinosi normalnom nastavnom
procesu, a u isto vrijeme postizanju boljih rezultata u obrazovnom i odgojnom
pogledu.
Savremena pedagogija smatra da ocjena treba pomoi razvoju uenika,
njegovog samopotovanja i da mu pomogne da razvije i formira realnu sliku
o svom znanju koje posjeduje te da ta slike poslui ueniku za nastavak
uenja. S tim u vezi u osnovne kole, u razrednoj nastavi, uvelo se i opisno
ocjenjivanje uenika. Ocjena, da bi ispunila ovaj uslov, treba prije svega biti
zasnovana na stalnom praenju svih interaktivnih situacija u koli i
rezultatima razliitih provjera znanja. Sve vei broj strunjaka iz ovog polja
sugerie da se kod uenika treba razvijati osjeaj za samovrednovanje i
samoevaluaciju svog znanja kao i ocjenjivanje znanja od strane kolega,
uenika.
Samoevaluacija svog znanja podstie uenike da na osnovu unaprijed
datih kriterija realno ocjene svoje znanje. Na ovaj nain uenici e pripoznati
ta se od njih oekuje i uz asistenciju nastavnika moi e realno uoiti svoje
jake i slabe strane.
52

Nastavnici u savremenoj koli, upranjavajui demokratski stil rada kod

uenika, razvijaju i uvaavaju vrednovanje znanja od svojih kolega.
Nastavnik e od prvih dana svog rada sa grupom djece da razvija uoavanje i
vrednovanje kvaliteta da bi nakon toga mogao uenicima prepustiti da i oni
vre vrednovanje.
Ocjenjivanje i vrednovanje znanja uenika u savremenoj koli vri se
ne samo kroz individualni rad. Rad u grupama, takoer, moe se ocijeniti ako
nastavnik postavi kvalitetne kriterije; kao to su: uee lanova tima u
realizaciji zadatka, kako se uenici unutar grupe slau, da li se meusobno
sluaju i uvaavaju. Na ovaj nain vrednovanja i ocjenjivanja kola e
zadovoljiti i onu drugu komponentu koja je u velikoj mjeri potisnuta iz naih
kola, odgojnu komponentu.

9. Utjecaj stila rada nastavnika na socio-emocionalnu

klimu
Kvalitet meuljudskih odnosa izmeu glavnih aktera nastavnog procesa
utjee na stvaranje odreene emocionalne klime u razredu.
Razliiti stilovi rada nastavnika kreiraju razliitu socio-emocionalnu
klimu u razredu koja se odraava na cjelokupnu strukturu grupe i
individualno ponaanju. Emocionalnu klimu mogli bismo razumijeti kao
afektivan ton u odnosima izmeu nastavnika i uenika, kao i u odnosima
meu samimi uenicima i meu samim nastavnicima, a koji je posljedica
uspostavljene interakcije (Bratani, 1993:111).
Uloga i znaaj nastavnika u razrednoj zajednici za kreiranje pozitivne ili
negativne klime u razredu je od izuzetnog znaaja. U toku nastave na
kreiranje ove klime karakteristina su tri stila rada nastavnika:
1. autokratski,
2. demokratski, i
3. laissez fair stil rada.
Ova tri naina rada izazivaju tri tipa soci-emocionalne klime.

53

Tabela 3. Utjecaj stilova rada na kreiranje socio-emocionalne klime u

razrednoj zajednici
Stil rada

Karakteristike rada nastavnika

Karakteristina klima i
atmosfera
Agresivno reagovanje na
autokratski stil,
nepovoljna socioemocionalna atmosfera,
atmosfera napetosti i
nepovjerenja.

Autokratski
stil rada

Davanje naredbi, prekidanje uenika u

aktivnosti i incijativi, nekonstruktivna
kritika,preveliki domincija u svim
aktivnostima, ne brine se o eljama
uenika i ne respektuju se
individualne razlike meu uenicima.

Demokratski
stil rada

Davanje pravovremenih i adekvatnih

informacije, podsticanje na rad i
aktivnost, pronalaenje novih naina i
modela rada, maksimalno
respektovanje i uvaavanje uenika
sa svim njegovim osobimama,
predlaga brojnih aktivnosti..

Demokrastka atmosfera,
armosfera meusobnog
uvaavanja, radna
atmosfera svih uesnika,
atmosfera oputenosti i
povjerenja.

Laissez fair
stil rada

Potpuna sloboda u radu,

neodgovornost za preuzete obaveze,
latentnost i letarginost u radu,
nedosljednost...

Atmosfera potpune
slobode, neodgovornost
svih uesnika odgojnoobrazovnog procesa.

Kao to moemo primijetiti atmosfere izazvane stilom rada nastavnika

znatno se razlikuju. Najvie reakcija nezadovoljstva i kreairanja negative
atmosfere moemo uoiti u reakciji na autokratski stil rada. Atmosfera
letargije uoena je kod laissez fair stila rada, dok je kod demokratskog stila
rada kreirana najpovoljnija atmosfera prijateljstva i inicijative svih uesnika
uz maksimalno uvaavanje svih individualnih razlika. Demokratska
atmosrefa nije ona koja daje svakom slobodu da radi ta hoe i koliko hoe.
Sloboda u demokratskoj atmosferi proistie od zrelosti, samostalnosti i
odgovornosti svakog pojedinca.
Opa organizacija nastave ostavlja razliite mogunosti za uenikovu
slobodu izbora sadraja i naina rada.

54

Ovisno o tome kolika se inicijativa oekuje od uenika, moemo

razlikovati etiri nastavna naela:
1. slobodna individualizacija,
2. planirana individualizacija,
3. programirana nastava,
4. frontalna nastava.
Raspon navedenih naela razlikuje se od potpune slobode do potpune
ogranienosti uenika. Govorei o tome koji je sistem rada najuspjeniji
J.Brophy naglaava da je najuspjeniji onaj sistem koji omoguava
usmjeravanje uenika na sadraj i odravanje te panje na dui rok, koji
istodobno daje veliku koliinu objanjenja i usmjeravanja, te uspjeva odrati
relativno brz tempo u savladavanju malih dijelova gradiva, prilagoenih
sposobnostim i shvatanjima uenika (Brophy, 1979:71).
Meu prvim naunim analizama utjecaja ponaanja nastavnika na
stvaranje socio-emocionalnih odnosa nastavnika sa uenicima ponudio je
Andersen (1985). Centralni pojam njegovog istraivanja je psiholoka
klima koju on razumijeva kao opi emocionalni ton u interakciji meu
osobama u grupi. Emocionalna klima, prema Andersonu, utjee na svakog
pojedinca, na njegov duh, njegov doivljaj grupe, na smisao grupnih i
individualnih ciljeva i aktivnosti, na djelatnost kojom se problem rjeava, te
na vrstu i opseg interpersonalnih interakcija u grupi. On razlikuje dva oblika
nastavnikovog ponaanja prema uenicima. Ova dva oblika ili stila, posve su
suprotna i javljaju se u obliku dominantnog ponaanja i integrativnog
ponaanja nastavnika.
Karakteristike dominantog ponaanja su guenje i frustriranje
individualne razlike, nedoputavanje slobodnog razvoj linosti uenika i
tendencija za dominaciju jednih lanova kolektiva (odjeljenja) nad drugim.
Ovo ponaanje je dosta kruto, ne brine se o eljama uenika i ne respektuju
se individualne razlike meu uenicima. Za razliku od ovog ponaanja,
integrativno ponaanje nastavnika je izraz demokratskog stila rada i
demokratskih procesa u grupi. Ovo ponaanje stvara povoljne uslove za
razvoj svakog uenika bez obzira na njegove individualne razlike.

55

Grafikon 1. Dominantno i integrativno ponaanje nastavnika

Integrativno
ponaanje nastavnika

Dominantno
ponaanje nastavnika

Uenici-polaznici

Uenici-polaznici

Uenici su kreativni,
inicijativni i inovativni

Uenici su povodljivi,
ljubomorni i rasijani

(Prema: Radovanovi, 1997: 25)

Zakljuci ovog istraivanja, koji su izvedeni na osnovu dueg studioznog
istraivanja su da:
Ponaanje nastavnika direktno utjee na formiranje socijalne klime
u razredu. Jednom stvorena klima u razredu postaje konstanstna i
javlja se u svim aktivnostima koje se odvijaju u odjeljenju i van njega;
Jednom steeno ponaanje ima tendenciju da postane praksa i to
ponaanje odreuje klimu meuljudskih odnosa. Ovo vai i za
dominantno i za integrativno ponaanje. Kad se jednom uspostavi,
razvija se odreeni stil ponaanja;
Integrativno ponaanje nastavnika podstie samostalnost, spontanost,
stvaralatvo i inicijativu uenika koji postaju dominantni pedagoki
produkti koji se vide u ponaanju uenika;
Kada je u odgojno-obrazovnom procesu prisutno dominantno
ponaanje, kod uenika se pojavljuje rasijanost, povodljivost i osjeaj
odbaenosti. (Radovanovi, 1997:24).
Dominantno, odnosno integrativno ponaanje nastavnika odgovara
naem demoktratskom odnosno autokratskom stilu rada. U sluajevim kada
nastavnik ima autokratski stil rada stvaraju se odnosi u kojima uenici imaju
malo mogunosti za samostalan rad i aktivnost, a glavna linost koja dominira
je nastavnik. On je sredite svih aktivnosti. Autoritaran nastavnik sputava i
gui svaku aktivnost uenika za koju smatra da je prela okvir njegovih
56

zahtjeva i potreba. Meu ovakvim akterima, meu kojima jedan uvijek ima
glavnu i odluujuu ulogu, u naem sluaju nastavnik, a drugi je uvijek u
funkciji objekta odgojno-obrazovnog procesa, u naem sluaj uenik, ne
moe se uspostaviti istinska saradnja ni dijalog. Ovakav odnos gubi bitne
odlike pravog odnosa.
S druge strane, demokratski stil rada nastavnika oituje se u spremnosti
nastavnika da dovede uenika do aktivnog rada i saradnje. Nastavnik je lan
kolektiva i u demokratskoj atmosferi uspostavlja odnos sa uenicima u kojima
e biti zastupljena ravnopravnost i uzajamno i zajedniko djelovanje svih
uesnika odgojno-obrazovnog procesa. U ovakvoj klimi mogue je
uspostaviti dijalog, izmjenjivati pozicije u odnosu i konfrontirati razliita
miljenja. Demokratska klima osigurava povoljne uslove za uenje i rad, za
razliku od autokratske klime. Ona podstie samostalnost i inicijativu uenika,
te se kao takva pozitivno odraava na ponaanje i uenje uenika. Nastavnik
sa demokratskim stilom rada nastojat e pronai za svakog uenika posebno
odgovarajue metode uenja i pouavanja, pronalazit e najbolje strategije za
savladavanje zadataka jer on u svom radu polazi od pretpostavke da svaki
uenik moe savladati gradivo, ako se za njega nae odgovarajua metoda
uenja i pouavanja u pravilnoj i pozitivnoj socio-emocionalnoj atmosferi
rada. Ovo nau konstataciju potvruje i akademik Mandi, koji kada govori o
povoljnoj socio-emocionalnoj atmosferi i klimi u razrednoj zajednici,
naglaava da ona nastaje kao rezultat uzajamne saradnje nastavnika i uenika.
U vezi sa razrednim ozrajem on raslanjuje dominantno i integrativno
ponaanje, nastavnikov autokratski, demokratski i indiferentni stil voenja
(Bognar, Matijevi, 1993).
U meusobnim odnosima veoma je vano kako uenici doivljavaju
svog nastavnika i kakav stav zauzimaju prema njemu. Nije dovoljno da
nastavnik posjeduje poeljne osobine, nego ih uenici moraju doivjeti i
osjetiti.
Pozitivnu socio-emocionalnu klimu kreirat e nastavnik:
koji ima povjerenje u uenike,
demokratian je,
svojm stilom rada uenicima pokazuje da od njih oekuje dobre
rezultate,
uenike podstie na rad i aktivnost,
57

vjet je i jasan u postavljanju pitanja,

uvaava njihovu inicijativu i kreaciju,
posjeduje visoke moralne kvalite, i
u poduavanju koristi razovor protkan humorom.

Emocionalna atmosfera u razredu zavisi i od emocionalne zrelosti

uenika u razredu, odnosno od njihove starosti, ukljuujui razliite
emocionalne probleme i potrebe. Ako ne postoji ugoaj, prijatno
raspoloenje, tolerancija, demokratinost, ne moemo govoriti o pozitivnoj
emocionalnoj klimi. Vrsta i koliina interakcije izmeu uenika i nastavnika,
stepen demokratinosti odnosa u razredu, domonantni oblici motivisanja
(takmienja, nagraivanja, kanjavanja i sl.) pridnose stvaranju pozitivne ili
negativne emocionalne klima, sve u konanosti doprinosi uspjehu ili
neuspjehu uenika.
Kod razliitih autora momo susresti razliite klasifikacije emocionalne
atmosfere u razredu koja nastaje kao razultat stila rada nastavnika. Tako neki
autori spominju oputenu atmosferu, atmosferu straha, atmosfera oputenost,
letargije, umora itd. Klausmajer (Klausmeier) i Gudvin (Goodwin) navode tri
tipa razliite emocionalne atmosfere u odjeljenju:
1. sentimentalna,
2. topla i
3. hladna ili s visine (Prema: Suzi, 2003:116)
Sentimentalna emocionalna atmosfera nastaje kao rezultat neplanskog i
improvizovanog pristupa planiranju i izvoenju nastave. Budui da ova
atmosfera nastaje kao rezultat nastavnikovog rada, ova atmosfera odgovara
laissez fair stilu rada. Uenikov rad, ponaanje i cjelokupan uspjeh u uenju i
radu zavisi prvenstveno od njegovih sposobnosti i aktivnosti.
Topla emocionalna atmosfera nastaje kao rezultat planskog i
sistematinog planiranja i izvoenja nastave. Nastavnik paljivo slua
uenike, prihvata njihove emocije prijedloge i sugestije, ima pojanjenje za
svoje postupke i aktivnosti i pravovremeno i argumentovano obrazlae
kritiku. Budui da nastavnik svojim stilom rada usklauje metode rada
individualnim karakteristikama uenika, uspjeh uenika je veoma dobar. Ova
atmosfera odgovarala emocionalnoj atmosferi demokratskog stila rada
nastavnika.
58

Hladna emocionalna atmosfera ili atmosfera s visine nastaje kao

rezultat neusklaenosti zahtjeva nastavnika s mogunou uenika. Odnos
nastavnika prema ueniku karakteristian je po nadmonou nastavnika u
odnosu uenika. Uenik se u procesu nastave omolovaava i esto se prilikom
izvoenja nastve koristi prisila. Na osnovu navedenih karakteristika ova
atmosfera nastaje kao rezultat autokratskog stila rada nastavnika. Uspjeh
uenika u ovakvoj atmosfer je trenutno dobar, budui da su uenici prisiljeni
da rade, ali dugorono posmatrajui ova atmosfera ne pogoduje pravilnom
usvajanju znanja.

10.Stil rada nastavnika s nadarenim uenicima

Postoji mnogo mitova o izuzetno posebnim osobama, a ta se posebnost
u prolosti povezivala se s natprirodnim silama ili s ludou. Aristotel je
isticao da ne postoji genijalnost bez ludosti; B. Pascal je naglaavao da
genijalnost granii s ludou, a ludost je toliko rairena meu genijalnim
ljudima da ovjek zdrava razuma postaje upravo nenormalan meu
genijalcima.
Razliiti su dakle stavovi o nadarenoj i kreativnoj djeci, te ti pojmovi jo
uvijek egzistiraju u stereotipima kao to su: biti nadaren znai biti udan,
socijalno neadekvatan, loe adaptiran. Takve stavove nerijetko ne moemo
izbjei ni u kolama.
Rasprave o nadarenim uenicima, a posebno o njihovu obrazovanju u
velikoj mjeri znae sklisko tlo jer postoji mnotvo odreenja nadarenih,
mnotvo naina kojima se identificiraju nadareni, a upravo to mnotvo
svega vezanih uz nadarene dovoljan su dokaz da sve nije ba u najboljem
redu. Unato razliitim nastojanjima da se obuhvatno ispita fenomen
nadarenosti, bavljenje ovim problemom je gotovo neiscrpno. Darovita,
talentirana ili kreativna djeca su djeca sa razvijenijim sposobnostima u
jednom ili vie podruja razvoja. U skladu sa boljim razumjevanjem
fenomena nadarenosti, njene prirode i uslova nastanka, mjenjala se i njena
definicija. Prije nego to detaljnije obrazloimo dominaciju odreenog stila
rada nastavnika, kratko emo se osvrnuti na nadarenost kao sposobnost
uenika da u jednom ili vie podruka pokatuje iznad prosjene rezultate.
59

Nadarenost se razumijevala kao opa intelektualna sposobnost, kao opa

kreativna sposobnost, kao produktivno-kreativna sposobnost, kao skupina
specifinih sposobnosti, kao sposobnost upotrebe misaonih procesa, te kao
podruno-specifina inteligencija i kreativnost (udina-Obradovi, 1990).
U odnosu na prosjene uenike, nadareni uenici su superiorniji u
pogledu slijedeih svojstava:

intelektualnih sposobnosti;
postignua u kolskom uspjehu ili pojedinim nastavnim oblastima;
kreativno stvaralakim aktivnostima;
orginalnosti i fluentnosti miljenja i logikom rezonovanju;
sposobnostim adivergentnog miljenja;
produbljenim interesovanjima za pojedine oblasti i hobije;
u sposobnostima jezikog ili drugih vidova izraavanja;
socijalne i emocionalne zrelosti;
sposobnosti za samostalno uenje i ostavrivanju aktivnosti u
oblastima za koje su daroviti (Ili, Nikoli i Jovanovi, 2006:35).

Da bi se potencijalna darovitost, koju ini niz naslijeenih predispozicija

razvila u manifestnu, potrebni su povoljni okolinski faktori kojima e dijete
biti izloeno i koji e oblikovati njegovo specifino iskustvo i njegovu linost.
Veoma je vano da se to ranije i to preciznije utvrdi priroda i nivo
darovitosti uenika kako bi nastavnik mogao da svoj stil rada prilagoditi ovoj
djeci. U otkrivanju darovitih uenika, znaajnu ulogu imaju nastavnici.
Nadarena djeca mogu slijediti uputstva nastavnika i raditi samostalno.
Nadarena djeca esto pokazuju interesovanja za neki predmet koji je iznad
njihove uzrasne grupe. Postupak identifikacija nadarenih u ima dvije faze:
otkrivanje nadarenih uenika, i
utvrivanje vrste i stupnja nadarenosti.
Kroz nastavni proces kao najorganizovaniji vid odgoja i obrazovanja
trebalo bi da se razvijaju svi potencijali uenika, ukljuujui i talentovanost i
nadarenost. Nadarenoj djeci treba pokloniti posebnu panju u odgoju i
obrazovanju, ako drutvo eli da oni postignu oekivane rezultate.

60

Zadaci u razvoju nadarenih u nastavnim predmetima bi bili:

1. pomoi djeci da usvoje znaajna znanja u svim vanim naukama,
2. pomoi im da racionalno i kreativno koriste ta znanja,
3. upoznati ih sa iskustvima koja e ih uiniti humanijim i uspjenijim
( orevi,1979:93 )
Dananja nastavna praksa je vie racionalistika i pozitivistika,
imitativno-reproduktivistika, a trebalo bi sve vie da bude istraivakoproblemska i inovativno-kreativna. U takvoj nastavnoj zbilji (dananja
nastava koja se jo nije otrgnula od tradicionalistikog zagrljaja) teite je na
pouavanju i pukom memorisanju injenica, a ne na otkrivanju novih
strategija uenja putem rjeavanja problema. Elementi nastavne atmosfere
koje nepovoljno utjeu na nadarenost su: nezanimljivost nastave, pretjerano
naglaavanje ocjena i vanjskih kriterija uspjeha, sitniavost procesa i
nepovjerenje nastavnika u sposobnosti uenika i nagraivanje napamet, tj.
vjernog reproduciranja napamet (Muli, 2005:15).
Uzimajui u obzir intelektualnu superiornost, njihovu kreativnost i
stvaralatvo, te elemente nastavne atmosfere, darovitim uenicima ne
odgovara autokratski stil rada, stil rada u kome nastavnik vodi glavnu rije, a
uenici su sporedni. Ovi uenici ne zadovoljavaju se ni tradicionalnim
nainom rada u kome dominira verbalizam, memorisanje injenica,
reprodukovanje nauenog. Nastavnici koji svoj stil rada budu bazirali na
ovakvim osnovama direktno ili indirektno sputavaju ispoljavanje darovitosti.
S druge strane, nastavnici sa laissez fair stilom rada, oni koji u svom
radu ne budu davali nikakav znaaj ovoj djeci, , koji u toku svog rada u nastavi
kreiraju atmosferu tipa neka ide kako ide, svi su isti i sl; ne daju nikakvu
inicijativu, ukljuuju se u rad samo kada uenici trae, razvit e atmosferu
koja ni u kom sluaju nee odgovarati darovitoj djeci. esto se moe dogoditi
da ovi nastavnici u oima darovitih uenika ne uivaju nikakv ugled, ak ta
vie daroviti uenici rijetko na ovakve nastavnike gledaju sa saaljenjem.
kola budunosti e imati teite na razvijanju unutranjih snaga
uenika, jer e mnoga zvanja podrazumijevati participaciju stvaralakih
aktivnosti. Nove didaktike vizije nastavu shvaaju kao interakcijski proces,
u kojem uenik samostalno stie spoznaje uz pomo i asistiranje nastavnika.

61

Dakle, uloga nastavnika u savremenoj koli je drugaija. On ne samo da

prenosi i predaje znanje, ve razvija odgojno-obrazovne strategije gdje e
uenik kritikim, inovativnim i kreativnim miljenjem traiti odgovore na sve
zahtjevniju ivotnu zbilju. Nastavnik svoj stil rada u savremenoj koli, kada
je u pitanju poticanje nadarenosti, treba usmjeriti na taj nain da svakom
ueniku omogui da u svom iskustvenom prostoru percipira, artikulira i
eksperimentira. Svoj stil rada mora temeljiti na zadovoljavanju uenikih
potreba da istruju. Teorija i praksa pokazuju da ovom izazovu potreba
nadarene i kreativne djece jedino moe adekvatno odgovoriti demokratski
stil rada nastavnika.
U toku realizacije odgojno-obrazovnog procesa, ovaj stil rada mogue je
primjeniti i realizavati u slijedeim oblicima rada i uenja: uenje putem
rjeavanja problema, uenje putem samostalnog istraivanja, modelovanje
procesa uenja, uenje u okviru modela nastave razliitih nivoa kao i u okviru
inovativnog modela responsibilne nastave. W. Glasser navodi da nova
obaveza kole i nastave je nova matrica pedagokog procesa, gdje se pored
prenoenja, upoznavanja i preraivanja pojavljuje otkrivanje, istraivanje,
inoviranje i kreiranje (Glasser, 1994:134). Nastavnik, kao nosilac nastavne
atmosfere treba da osigura elemente koji povoljno utjeu na nadarenost, kao
to su: omoguiti uenicima slobodu i ohrabrivati ih u njihovoj samostalnosti,
omoguiti udovoljenje radoznalosti i podsticati i nagraivati divergentno
miljenje, matu i perceptivno predoavanje.
Sa odgojno-obrazovnog stanovita, nadarena djeca su djeca sa posebnim
potrebama kojima se trebaju osigurati posebni uslovi kako bi oni ostvarili
svoje posebne potrebe u skladu sa svojim sposobnostima i u cilju njihovog
linog napretka. Nastavni proces mora osigurati takav pristup i stil rada koji
e od ove djece izvui ono u emu su najbolji radi ope dobrobiti i
zadovoljenja njihovih potreba.

11. Stil rad nastavnika sa uenicima neprilagoenog

ponaanja
Pored rada na obrazovanju, nastavnik, takoer, ima i odgojnu ulogu u
radu s djecom koja se ne smije zanemariti. Osnovna zadaa nastavnika je da
62

kod djece podstie pozitivne oblike ponaanja i radi na suzbijanju negativnih,

a sve u interesu djeteta.
Kako bi to postigao, nastavnik treba prilagoditi svoj stil rada svakom
ueniku da bi mogao uoavati faktore koji doprinose poremeajima u
ponaanju kao i one koji utjeu pozitivno na uenika. Pojava i uzrok problema
u ponaanju uenika moe biti razliita, poevi od ismijavanje uenika od
strane vrnjaka, nastavnika ili okoline, preko suvie autokratskog ili
popustljivog (laissez fair) stila rada nastavnika sa uenicima, pa sve do
utjecaja koji su vezani za nepovoljne karakteristike porodine situacije i
neuropatije1.
U literaturi ne postoji jedinstveno pojmovno odreenje ovog ponaanja.
U pedagokoj enciklopediji ovo ponaanje prepoznajemo kao neprilagoeno
ponaanje koje obuhvata prolazna ili trajna odstupanja od uobiajenih
obrazaca ponaanja u djeijem dobu ( Pedagoka enciklopedija, 1989:113).
Nastavnici razliito opaaju i reaguju na iste oblike ponaanja uenika
koje se oznaava kao problematino. S obzirom da dijete puno vremena
provodi u koli, nastavnik je osoba koja ima priliku vidjeti kako se dijete
ponaa u kolskom okruenju.
Uloga nastavnika je:
prepoznati kod djeteta odstupanja u ponaanju od ope
prihavenih normi u datom drutvu,
prikupiti sve potrebne informacije od roditelja i drugih
relevantnih osoba,
uputiti dijete strunom saradniku u koli, pedagogu ili
psihologu ili van kole ukoliko je to potrebno,
stalni i kontinirano pratiti ponaanje djeteta.
Za rad u razredu vano je da nastavnik posjeduje odreene vjetine, te da
ima podrku od strane strunih saradnika ili specijaliziranih ustanova te
kolega u koli. Nastavnici trebaju stei i nastaviti razvijati vjetine kao to su
efikasno pouavanje, komunikacija s djecom, vjetine rjeavanja problema tj.
Neuropatija-bolest ivaca, nervno oboljenje. Prvobitno se imala na umu organska bolest, a
u upotrebi se znaenje esto odnosi na funkcionalne poremeaje ( Psiholoki renik,
1991:358 ).
1

63

da bi postigao adekvatne rezultate i dobio pravu povratnu informaciju o svom

radu, nastavnik bi trebao primjenjivati demokratski stil rada. Vano je i da je
nastavnik educiran o razvoju djece i onome to je uobiajeno za pojedinu dob,
kako bi znao prepoznati eventualna odstupanja.
esto se nastavnici ne znaju nositi s djecom koja imaju probleme u
ponaanju, ili za to nisu dovoljno educirani. Nastavnik koji u svom radu bude
pokuao ovakvoj djeci izdavati samo nareenja, drati pridike primijenjujui
autokratski stil rada, naii e na barijeru koju e teko prevazii. S druge
strane, nastavnik koji bude prakticirao demokratski stil rada najprije e
pokuati kod uenika zadobiti povjerenje, bez pretjerenih osuda, pa tek onda
pokuati rijeiti problem.
Uenici koji ispoljavaju neprihvatljivo ponaanje esto nailaze na
nerazumijevanje od strane nastavnika tako je njihov poloaj u koli i kolski
uspjeh direktno vazen za ovakav oblik ponaanja. Ono to se ne smije
zanemariti je da neprilagoeni uenik, ili, rekli bismo, uenik koji ispoljava
neprilagoeno ponaanje, uenik koji zbog svojih unutranjih problema,
konflikata ne moe odgovoriti zahtjevima kole, neadekvatno se ponaa,
remeti disciplinu ili se pak potpuno povlai (Bratani, 1993:58). Nije rijedak
sluaj da nastavnici mnogo vie panje i razumijavanja pokazuju i pruaju
uspjenim nego neuspjenim uenicima. Prema uenicima sa neprihvatljivim
ponaanjem ophode se, koristei svoj autokratski stil rada, grubo, netrpeljivo,
sa manje uvaavanja i esto sa podcjenjivanjem.
U radu sa djecom sa problemima u ponaanju vano je biti vrlo obazriv.
Nastavnici koji podravaju, podstiu svoje uenike i potuju njihove ideje,
mogu iznijeti kritike svojim uenicima, bez da ih obeshrabruju. Na taj nain
lake e doprijeti do uenika i lake e prikupiti informacije koje
razjanjavaju uoeni problem. Razgovor o osjetljivim pitanjima treba uvijek
voditi samo sa djetetom ili pred osobom za koju je dijete dopustilo da bude
prisutna. Vano je uspostaviti odnos povjerenja. Ope je prihvaen pristup da
je za uspjenost rjeavanja problema u ponaanju neophodno to pouzdanije
utvrditi uzroke takvog ponaanja. Odgovarajuim sistemom pedagokog rada
i demokratskim odnosom prema uenicima nastavnici, u veoj ili manjoj
mjeri, mogu podsticati i omoguavati zadovoljneje osnovnih psihosocijalnih
potreba uenika (potreba za sigurnou, pripadanjem, ljubavlju potovanjem
i samoaktuelizacijom).

64

Ne smije se pogreno shvatiti da nastvnici sa demokrtskim stilom rada

doputaju uenicima sve tj. da u toku realizovanja nastave uenici mogu
ometati nastavu, ne raditi, biti bez ikakvih ogranienja i sl. U sluaju da neki
uenici ometaju rad, nastavnik zajedniki sa uenicima uspostavlja pravila.
Navest emo razloge zbog koju je neophodno da se uspostave pravila rada:

Red je neophodan pod svim okolnostima. Grupa bez reda i osnovnih

zakona nije demokratska.
Ogranienja su neophodna. Pravila mogu biti pogrena ili mogu ne
odgovarati, ali dok su vaea moraju se potovati.
Od prvog dana, djeca moraju uestvovati u postavljanju i primjeni
pravila. Samo na taj nain e se identificirati sa njima.
Razredna zajednica nee funkcionirati bez meusobnog potovanja i
povjerenja.
Prijateljska atmosfera u uionici je od vitalnog znaaja.
Socijalne vjetine nastavnika su jedna vana osnova (prakticiranje
demokratskog vostva i rada , razvijanje osjeaja pripadanja grupi,
graenje odnosa).
U jednom, demokratski voenom razredu, grupni razgovori su stalno
prisutna realnost.
Uenici i uenice se moraju podsticati da isprobaju novo da bi uili
iz greaka.
U postavljenim granicama mora se koristiti sloboda. To je jedini
nain da se razvija individualna odgovornost.
Disciplina i red e biti prihvaeni, ukoliko svakome pomognete da
izrazi sebe i ukoliko razvijate zadovoljavajue kontakte i radne
uslove.

Sve to nastavnik ini u toku pripreme i realizacije nastave, usmjerava

na postizanje odreenih efekata i rezultata. Posmatrano iz perspektive efekata
nastave i ukupnog odgojno-obrazovnog rada, uloga nastavnika je da koristi
stil rada pomou kojeg e da na najbolji nain uenicima prenese odreena
znanja i uvjerenja, da kod njih utjee na razvijanje karakternih osobina,
stavova, vrijednosti i drugih crta linosti. Nastavnik koji praktikuje

65

demokratski stil rada pokree i podrava razliite aktivnosti uenika iz kojih

se razvija nastavni proces.
Linost nastavnika, njegova pedagoka kultura, njegov stil rada u
nastavnim i vannastvnim aktivnostima, moe podsticati ili sprijeavati pojavu
razliitih oblika neprihvatljivog ponaanja.

12.Stil rada nastavnika u inovativnim sistemima

U naem odgojno-obrazovnom sistemu, i pored preduzetih mjera u
oblasti reforme i modernizacije naih kola, u odreenoj mjeri vladaju
zastarjeli naini rada i primjenjivanje zastarjelih metoda rada. Ova realnost
treba zabrinuti sve uesnike odgojno-obrazovnog procesa, te preduzeti sve
neophodne mjere da bi se ovakva sitruacija rijeila. Bez uvoenja inovacija
nije mogue stvarati kvalitetnu i savremenu kolu koja bi odgovorila
potrebama vremena i brzom razvoju nauke, tehnike i tehnologije. Proces
inovacije nejee se definie kao prihvatanje nekog odreenog stava, ideje
ili prakse, od strane pojedinca, grupe, organizacije ili drugih inilaca tokom
odreenog perioda, s tim to se ti specifini stavovi mogu odnositi na
odreene puteve komuniciranja, odreenu drutvenu strukturu, kao i
postojei sistem vrijednosti (Pedagoka enciklopedija, 1989:271). Prisustvo
inovacija u koli je neminovnost, to je drutvena uslovljenost, jer obrazovanje
nee biti uslov ni akter pozitivnih promjena ako se bavi samo sobom.
Gledajui kroz historiju obrazovanja moemo primijetiti da se nikad kao
danas nije toliko govorilo o potrebi uvoenja inovacija i modernizacje
nastave. Razliiti faktori su utjecali na pojavu ovakvog stanja. S obzirom na
brze promjene koje se deavaju u nauci, tehnici i tehnologiji, potrebno je vie
nego ikad do sada, obrazovnu djelatnost initi efikasnijom, intezivnijom i
racionalnijom. Ovu efikasnost moemo osigurati uvoenjem efikasnijih i
savremenijih metoda rada, oblika i sredstava u nastavni proces.
Danas, moemo konstatovati da nema nijedne komponente obrazovanja
koja bi mogla da se izuzme, za koju bi se moglo kazati da moe ostati van
zahtjeva za modernizacijom i inovacijom. Organizacija nastave u naim
kolama nije se bitno mijenjala od kako je J.A. Komenski u praksu uveo svoje

66

epohalno otkrie, frontalni oblik rada i razredno asovno sistem. Ova njegova
inovacija uzdrmala je temelje tadanje individualno organizovane nastave
koja nije davala mogunost obrazovanja veeg broja uenika. Ova inovacija
bila je uslovljena drutveno-ekonomskim promjenama, naraslim potrebama
za educiranjem to veeg broja pojedinaca. Meutim, u drutveno
ekonomskom razvoju obrazovanje je sve vie dobijalo u svom znaenju. U to
vrijeme inovacija, frontalni oblik rada, odgovarao je potrebama drutva i
vremene u kome se ispoljavalo. Meutim, u narednom periodu, u sve veoj
mjeri ispoljavale su se i slabosti i nedostaci tog naina rada. Nae kole jo
nisu u dovoljnoj mjeri jake da se oslobode ovih okova i da adekvatno pristupe
primjeni novih i modernijih naina rada.
Budui da je obrazovanje veoma sloena djelatnost, nemogue je vriti
modernizaciju i inovaciju u jednoj sferi, a zapostaviti druge sfere u
obrazovanju. Inovacije u obrazovanju moraju se shvatiti kao dinamian
proces koji je stalno u kretanju.
Inovacijama u nastavi bavio se i akademik Mandi koji, kada definie
inovacije u nastavi, kae da one predstavljaju sihronizovan sistem
pedagokih, drutvenih, organizacijskih i ekonomskih mjera, koje su
usmjerene na podizanje nivoa i kvaliteta odgojno-obrazovnog rada, uz
racionalno iskoritavanje kadrova, vremena i sredstava, demokratizovanje
odnosa u kolama i drugim institucijama, maksimalno razvijanje
interaktivnosti, orginalnosti i kreativnosti nastavnika i uenika (Mandi,
1987:249).
Rapravljajui o klasifikaciji inovcija on ih razvrstava u 5 podruja, i to:
1. inovacije u organizaciji sistema obrazovanja,
2. inovacije u funkciji obogaivanja i proirivanja funkcije nastave,
3. inovacije u izgradnji kolskih objekata,
4. inovacije u sadrajima obrazovanja,
5. inovacije u organizaviji i realizaciji nastave ( Ibidem. 249).
Budui da je nastavni proces veoma sloen i dinamian, njegovi efekti zavise
od vie faktora:
stila rada nastavnika,
predznanja uenika i
utjecaja vrnjaka.

67

Jedan od znaajnijih faktora i za na rad interesantniji, jeste stil rada

nastavnika. Prihvatanje inovacija u nastavi i u koli kao cjelini ima psiholoki
moment kod nastavnika. Psiholoki faktori kod nastavnika mogu biti
motavacioni, stav prema novom i drugaijem, radni sta, struna sprema; tako
da je njihov utjecaj na prihvatanje inovacija od velikog znaaja. Dananja
uloga nastavnika, u odnosu na tradicionalnu nastavu, u mnogim segmentima
se promjenila. Zadaci za nastavnika trebaju se ogledati ne samo u realizaciji
nastavnih programa, ciljeva i sadraja, ve i aktivnog uea u razvoju
pedagoke nauke. kola kojoj teimo je kola u kojoj trebamo pronalaziti,
istraivati, kritiki se osvrati na informacije, a ne kola u kojoj emo samo
prenositi zastarjele informacije.
Nastavnik svojim radom, odnosno svojim stilom rada, mora pronalaziti
inovacije da bi njegov rad zadovoljio sve aspiracije i potrebe dananjih
uenika i savremenog drutva. On bi trebao biti pomaga, strateg, prijatelj i
osoba koja treba da omogui svakom ueniku maksimalno da razvije svoje
sposobnosti i umijea. Inovativnog nastavnika moemo prepoznati po
slijedeim karakteristikama:
orginalnost ideja,
istariva,
kritian je u prosuivanju,
permanentno se obrazuje,
vlada savremenim metodologijama,
informatiki je pismen, i
aktivno se slui stranom literaturom.
Navedene karakteristike moemo prepoznati kod nastavnika sa
demokratskim stilom rada. Jedna od bitnih karakteristika demokratskog stila
rada je stvaralatvo putem kojeg nastavnik podstie uenike na kreativnost i
inovativnost. Uenik radei kreira, a kreirajui putem svojih osjetila
organizuje misaonu aktivnost koja dovodi do novih otkria, inovacija, izuma
ili orginalnih rjeenja zadataka u konkretnoj problemskoj situaciji. Kreativni
uenici su stalno u traganju za neim novim, savremenijim. Stalno pronalaze
nove, lake i korisnije obike rada, to u krajnjoj mjeri doprinosi unapreenju
odgojno-obrazovnog rada i boljem uspjehu uenika.
68

Razna ispitivanja pokazala su da su kreativne linosti meusobno sline.

Torens Torens (Torrance, E. P., 1974) je izvrio poreenje u 23 odjeljenja
osnovne kole i utvrene su tri osnovne karakteristike po kojima se razlikuju
kretivni uenici od onih koji nisu kretivni:
1. kreativna djeca imaju reputaciju da imaju luckaste ideje;
2. njihove produkcije tee da utiru nove puteve;
3. njihov rad se karakterie humorom (orevi, 1979:54).
U procesu kreativnog rada nastavnik kod kojeg dominira demokratski
stil rada omoguava uenicima da ispolje svoje sposobnosti. Njegova uloga
prema uenicima koji posebno ispoljavaju kreativnost je da ih podstie na to
veu orginalnost, sistematinos i inovativnost u radu. Za podsticanje
kreativnih uenika Torens (Torrance, 1974) predlae slijedee principe u radu
kole i nastavnika:
1. odnositi se s potovanjem prema neobinim idejama;
2. pokazati djeci da njihove ideje imaju vrijednost;
3. pruiti mogunost za samoinicijativno uenje i pokazati povjerenje za
takav rad;
4. obezbjediti periode rada i uenja koji se ne procjenjuju (Mandi i
Gajanovi, 1991:282).
Bezbroj puta je ve konstatovano kako tradicionaln nastava ne samo da
potiskuje i gui samostalnost i samoinicijativnost uenika, ve i sputava
inovativnost nastavnika. Efikasnost tradicionalne nastave ogledala se u
koliini informacija koje su uenici usvojili, a ne u kojoj mjeri su uenici
osposobljeni da samostalno stiu znanja i da li su sposobn da odvoje vanije
od manje vanog.
Nastavnici sa autokratskim stilom rada koji su vladali u koli smatrali
su da je njihov zadatak samo da uenici ovladaju gradivom koje je predvieno
nastavnim planom i programom. Inovacijama, kreativnosti, nadarenim
uenicima u njihovoj koli nije bilo mjesta. Savremena i kvalitetna kola tei
da udovolji svim ovim zahtjevima i modernizaciju nastave treba shvatiti kao
reagovanje kole i nastave na nastale promjene u razvoju nauke i tehnike i u
pedagokoj teoriji i praksi (Pedagoki rjenik 1. 1967:574).
Savremena i kreativna nastava omoguava stvaranje vee organizacije u
kojoj su ukljueni, pored nastavnika, uenici i roditelji. Modernizacija i

69

inovacije u odgoju i obrazovanju stvaljaju svakog nastavnika u situaciju da

mora istupati kao krativac i pronalaza novog i efikasnijeg. Stvaralatvo i
inovativnost postaje sutinska komponenta aktivnosti nastavnika u procesu
nastave. Nastavnici da bi stalno bili u toku savremenih promjena i
modernizacije, nuno je da se stalno obrazuju i to ne samo u okviru seminara
koje organizuju zavodi, ministrstva ili udruenja, ve prije svega
inodividualno usavravanje ili rekli bismo cjeloivotno uenje.
Inovacije u nastavi donose mnotvo novih i nepoznatih odgojnih
situacija iji se tok i vrijednosz ne mogu uvijek na adekvatan nain
predvidjeti. Na ovim perspektivama Filipovi (1969) usmjerava izvorita
odgojnih vrijednosti meuzavisnog odnosa uenika i nastavnika.
Nastavnikova sloboda u traganju za uspjenijim odgojno-obrazovnim
sadrajima, postupcima i ukupnim rezultatima ima duboku humanu
dimenziju, a i didaktiku vrijednost bez koje nastavni rad u cjelini ne bi
mogao da se usavrava (Filipovi, 1969:132). Ovakvo viena realizacija
didaktikih i odgojnih dimenzija nastavnikove funkcije u razvijanju
kreativnosti i inovativnosti podrazumijeva istovremeno polivalentnost izbora
modernih nastavnih oblika, postupaka, metoda i tehnika uz istovremeo
razvijanje slobode i humanosti to bi odgovaralo nastavniku sa demokratskim
stilom rada.
Respektujui postojee uslove rada i mogunosti organizacije odgojnoobrazovnog rada, u narednom dijelu rada posebnu panju u posvetiti
inovativnim sistemima u nastavi sa posebnim akcentom na stil rada
nastavnika i uspjeh kojeg uenici postiu u okviru slijedeih inovativnih
sistema:
1. responsibilna nastava,
2. egzemplarna nastava,
3. nastava razliitih nivoa sloenosti, i
4. problemska nastva.

70

12.1. Stil rada nastavnika u responsibilnoj nastavi

Prema pojmovnom odreenju responsibilna nastava je model
savremenog nastavnog rada koji je prepoznatljiv po odgovornosti uenika i
nastavnika za participaciju u demokratskom izboru u aktivnom ostvarenju
pedagokih relevantnih didaktiko-metodikih prikladnih aktivnosti
pripremanja, izvoenja i vrednovanja nastave (Ili, 2000:11). Ovaj pojam
responsibilnosti koji se sve vie koristi u naunim krugovima i u praksi,
teorijski i praktino prvi put je obrazloio dr. Mile Ili u dijelu Responsibilna
nastava.
Stil rada nastavnika u responsibilnoj nastavi Ili definie kao integralni
skup dominirajuih, karakteristinih i relativno trajnih naina ispoljavanja i
djelovanja nastavnika u razliitim nastavnim situacijama (Ibidem, 162) i
proet je meusobnim uvaavanjem i promicanjem pozitivnih vrijednosti. U
navedenoj definiciji akcenat se stavlja na polifaktorsku determisanost
eksplicitnih i implicitnih vrijednosti, raznih aktivnosti i utjecaja koji je
izgraen pod dejstvom neposrednih i posrednih inilaca.
Neposredne inioce autor svrstava u pet kategorija:
osobine linosti i vrijednosti preferencija nastavnika,
lina vaspitna filozifija,
opta i struno-pedagoka znanja,
didaktiko-metodika osposobljenost i
njegova sklonost ka samousavravanju.
Posredni inioci svrstani su u nekoliko kategorija:
specifinosti kulture i potkulture kolskog okruenja,
vrsta i stepen kolske institucije,
priroda programskih sadraja, ciljeva,
materijalno-tehnika osnova,
izvori znanja,
koncepcije odgoja i strukture modela nastavnog rada,
nastvano-situacione okolnosti i sl.
Stil rada nastavnika u responsibilnoj nastavi okrenut je ka uspostavljanju
demokratskih odnosa izmeu svih aktera odgojno-obrazovnog procesa,
prvenstveno izmeu uenika i nastavnika.
71

Svoj stil rada nastavnik u responsibilnoj nastavi ostvaruje kroz pet

meusobno povezanih etapa:
1. koncipiranje prijedloga varijanti nastavnih aktivnosti tokom
pripreme, izvoenja i vrednovanja nastave;
2. predlaganje dvije ili vie varijanti programskih relevantnih i
didaktiko-metodikih prikladnih nastavnih aktivnosti u pripremanju,
realizaciji i valorizaciji responsibilne nastave;
3. zajedniki participacijsko-demokratski izbor najpovoljnije varijante
nastavne aktivnosti;
4. realizacija demokratski odabrane varijante nastavnog rada i
5. vrednovanje toka i rezultata responsibilne nastave
(Ibidem, 143-144).
Budui da je ovakav stil rada zasnovan na demokratinosti,
samovrednovanju i meusobnom usavravanju, ne moemo oekivati da
autoritativan nastavnik izvodi ovu nastavu. Responsibilnu nastavu uspjenije
i organizovanije realizovat e nastavnik sa demokratskim stilom rada. Taj
nastavnik e kod uenika svojim stilom pobuditi zainteresovanost tako to e
samim tim pozitivno uticati na kolski uspjeh.
Nastavnik koji posjeduje ljubav prema djeci, koji je kreativan i
informisan, koji je profesionalan i odgovoran prema svom radu, koji je
emocionalno zrela linost, otvorena i motivirajua, moi e realizovati
responsibilnu nastavu. Sve ove karakteristike imaju vanu ulogu u
uspostavljanju demokratskih odnosa meu uesnicima u procesu realizacije i
vrednovanja nastave i vannastavnih aktivnosti.
Za razliku od tradicionalne nastave u kojoj je dominirajui autokratski
stil rada, responsibilna nastava proeta je demokratskim stilom rada, stilom u
kojem je demokratian nastavnik kreator koje se uspjeno bori protiv
ablona i rutinerstva u nastavi. Umjetnik je svoga posla koji stalno iznalazi
nove naine rada, stie nova iskustva i znanja i tako unapreuje nastavu
(Ili, 1999:142). Demokratski nastavnik ne nastoji nametnuti svoj stil rada
uenicima kao to je sluaj sa autokratskim nastavnikom, ve nastoji svoj stil
rada prilagoditi uenicim i pomoi im da izgrade vlastiti stil rada. On nastoji
graditi saradnike i ravnopravne odnose.

72

Tabela 4. Obiljeja stila rada nastavnika u responsibilnoj nastavi

Obiljeja stila rada demokratinog nastavnika
1.Nastavnik komunicira voditeljski.
2.Nastavnik esto govori: MI.
3.Nastavniku je glavna briga: kvalitet nastave i razvoj uenika.
4.Nastavnik se oslanja na saradnju.
5.Nastavnik stvara povjerenje.
6.Nastavnik podstie na stvaranje malog broja pravila i prikladno ih primjenjuje.
7. Nastavnik stvara povoljne uslove za rad i nagovara druge da to ine.
8.Nastavnik vodi tokom rada i pokazuje kako.
9.Nastavnik odaje priznanja, ispravlja greke.
10.Nastavnik tolerantno razgovara, podrava, hvali, oslobaa, relaksira uenika.
11. Nastavnik upravlja prema kvalitetu.
12.Nastavnik podstie i podrava inventivnost.
13.Nastavnik trai samoocjenjivanje, meusobno ocjenjivanje i ocjenjivanje rada.
14.Nastavnik je tolerantan, ljubazan.
15.Nastavnik je dinamian, inventivan, nonkonformista, nekonvencionalan,
zanimljiv,moderan.
16.Nastavnik je siguran, dosljedan, stabilan, iskren, povjerljiv, utiv, prijatan.
17.Nastavnik ulazi u uenikov ,,svijet kvaliteta,,.

( Preuzeto: Ili, 2002:164-165)

Mnoga istraivanja koja su provedena kod nas i u svijetu potvruju da
uenici najvie ljubavi i potovanja iskazuju prema onim nastavnicima koji
se demokratski, sa puno uvaavanja i razumijevanja, odnose prema uenicima
u odnosu na nastavnike kod kojih je prisutna prisila i nerazumijevanje.

5.1.

Stil rada nastavnika u egzemplarnoj nastavi

Pojam egzemplarne nastave potie od latinske rijei exemplum, to

znai: primjer, uzeto iz mnotva, sutinsko, esencijalno. U ovoj nastavi
imamo dvije situacije: egzemplarno pouavanje uenika od strane nastavnika
na egzemplaran nain, uz visok stepen meusobnog uvaavanja i interakcije
izmeu nastavnika i uenika i samostalan rad uenika na analognim

73

sadrajima. Kao to se moe primijetiti, stil rada nastavnika u egzemplarnoj

nastavi najblii je demokratskom stilu rada (nastavnik uvaava uenike i
doputa meusobnu komunikaciju i interakciju).
Egzemplarna nastava kao moderan nastavni proces, realizuje se kroz
etiri faze, i to:
U prvoj fazi realizacije egzemplarne nastave nastavnik svoj stil
prilagoava prouavanju nastavnog sadraja i identifikaciji veoma
slinih sadraja koje dijeli na egzemplarne (bitne, reprezentativne
osnovne) i analogne (sline) sadraje.
U drugoj fazi organizacije i realizacije ove nastave , nastavnik radi na
obraivanju slinih egzemplarnih sadraja na egzemplaran nain, on
ustvari svoj stil prilagoava uenicima, budui da je u ovoj fazi rada
nastavnik uz visok stepen meusobnog uvaavanja komunicira sa
uenicima. U toku realizacije ove faze nastavnik primjenjuje
savremene nastavne metode i sredstva koja e dovesti do toga da
uenici uspjeno samostalno shvate i naue analogne sadraje.
Trea faza rada ogleda se u samostalnom radu uenika na analognim
sadrajima. Radei po uzoru dobijenom u prethodnoj fazi, uenici
rade po odreenom ablonu. Prije nego to steknu iskustvo u tom radu,
nastavnik im pomae dajui dodatna uputsva i pojanjenja, po potrebi.
U etvrtoj fazi se obnavljaju i sistematiziraju svi sadraji; oni
egzemplarni koje je obradio nastavnik i oni analogni koje su obradili
uenici. U ovoj fazi vri se provjeravanje i vrednovanje nauenog i
slui i nastavniku i ueniku da ocjene kvalitet vlastitog rada, te da
utvrde koje su im bile eventualne slabosti.
Ova nastava i pored brojnih prednosti ima i odreene ogranienosti
poput one da uenici ue po modelu, po obrascu koji im je dao nastavnik, a u
ivotu e vrlo esto biti pred zadacima koje je nemogue rjeiti, po ve
prihvaenom, tuem modelu.

74

5.2.

Stil rada nastavnika u nastavi razliitih nivoa sloenosti

Tragajui za novim nainima rada i za veom efikasnou nastave,

krajem XIX vijeka pojavio se model individualizirajue nastave razliitih
nivoa sloenosti ili kako neki autori navode-nastave na tri nivoa sloenosti.
Ovaj nain ili model rada koji u svojoj koncepciji ima individualni pristup
svakom ueniku, svakim danom dolazi vie do izraaja, naroito kada se
shavti da su djeca razliita te da se svakom djetetu treba individualno
pristupiti uz uvaavanje svih njegovih sposobnosti i specifinosti.
Prema nekim istraivanjima neuspjeh uenika u koli ne moe se
rjeavati dopunskim radom sa uenikom ve treba pronalaziti razliite naine
koji bi odgovarali svakom djetetu posebno. Maninskaja (1975) smatra da
ako je dolo do neuspjeha, onda se za njegovo otklanjanje ne moemo
ograniiti na dopunska vjebanja na materijalu koji nije usvojen ili je slabo
usvojen. Ovdje je potreban itav sistem odgojnih mjera usmjerenih na
formiranje svojstva uma, pozitivne motivacije, crta karaktera, kao to su
marljivost i odgovornost (Prema: Ili, 1998:10).
Nastava razliitih nivoa sloenosti odvija se veinom u vidu samostalnog
individualnog rada uenika, a na osnovu zadataka koji su posebno unaprijed
kreirani po nivoima teine a koji se zadaju uenicima na posebnim nastavnim
listiima. U ovoj nastavi posebno do izraaja dolazi stil rada nastavnika koji
svoje aktivnosti pomjera sa sebe na uenika. Uenici svojom participacijom i
aktivnou, radei individualne zadatke, postaju kompetetniji i preuzimaju
odgovornost za svoj uspjeh ili eventualno neuspjeh. U nastavi razliitih nivoa
sloenosti pouavanje zamnjenjuje aktivno uenje reprodukcija zamjenjuje
produkaciju, a sam uenik sa pozicije objetka prelazi u aktivnog i odgovornog
subjekta odgojno-obrazovnog procesa.
Rad nastavnika u ovoj nastavi proet je demokratskim stilom. On je
odgovoran za slijedee aktivnosti:
ispitivanje i utvrivanje niova predzananja uenika, njegovih
sposobnosti i radnih navika,
podjela i razvrstavanje uenika po nivoima,
pripremanje zadataka po nivoima,
75

podsticanje uenika za rad po nivoima,

prevoenje uenika iz jednog u drugi nivo,
analiza rada.

Nastava razliitih niova sloenosti je model individualizirajue nastave

u kojoj nastavnik svoj stil rada i rad prilagoava predznanjima,
sposobnostima, motivaciji i interesovanjima svakog uenika. Budui da je
ovaj model rada prilagoen svakom ueniku; prosjenom, iznad prosjenom,
ispod prosjenom; uspjeh kojeg uenici postiu je u skladu sa njihovim
sposobnostima.

5.3.

Stil rada nastavnika u problemskoj nastavi

Problemska nastava nastala je iz potrebe da se obrazovni rad uini

racionalnijim, te da se doprinese njegovoj efikasnosti i veoj kvaliteti.
Zaetke ove nastave nalazimo u prvoj polovini XIX vijeka u radu dvojice
amerikih pedagoga D. Djuja i Kilpatrika, odnosno u njihovim pravcima i
novim metodama; projekt metoda i problem metoda.
Jedno od osnovnih karakteristika problemske nastave jeste rjeavanje
zadanog problema, odnosno problemske situacije i pronalaenje novih puteva
i rjeenja koja do tada uenicma nisu bila poznata. Sutina problemske
nastave i jeste u tome to nastavnik ne saoptava konane rezultate i zakljuke
nauke kao neto savreno i za svagda dato i da pri tome uenici ne znaju
odakle su i na osnovu ega su oni izvedeni, ve ih uvodi u to kako se dolo do
odreenih istina, prikazuje puteve kojima se ilo u otkrivanju tih istih
(Teodosi, 1970: 261).
Samim tim to nastavnik doputa uenicima u problemskoj nastavi
njihovu slobodu u traenju najboljeg rjeenja za postojei problem ili
situaciju, moemo rei da dominira demokratskim stilom rada . Nastavnik
svojim stilom rada u problemskoj nastavi osposobljava uenika za samostalno
istraivanje i izraavanje svog miljenja to u konanici utjee ne samo na
njegov uspjeh nego i na njegovu snalaenje u ivotu uope.

76

Problemska nastav omoguava umjesto voenja nastavnikasamovoenje, umjesto instrukcije-samoinstrukciju, umjesto pouavanjasamopouavanje (Milijevi, 2003:373).
Svoj stil rada nastavnik prilagoava uenicima. On se nikad potpuno ne
povlai od problema. On e uenicima omoguiti izvore znanja iz kojih e
uenici samostalno moi pronai rjeenje zadanog problema odnosno
problemske situacije u kojoj se uenici nalaze.
as koji se realizuje u problemskoj nastavi prolazi kroz 6 faza, i to:
1. kreiranje problemske situacije-postavljanje, uoavanje i definisanje
problema,
2. postavljanje hipoteze koja e na kraju rada biti prihvaena ili
odbaena,
3. razjanjavanje problemske situacije na ue probleme,
4. proces rjeavanja problemske situacije ,
5. opti zakljuak, nalazi i zakljuci, i
6. provjera i primjena zakljuaka na novim situacijama
Iz navedenih faza vidimo da e nastavnik uvaiti miljenja uenika;
njihove prijedloge, to nas navodi na zakljuak da ovu nastavu ne mogu
realizovati nastavnici kod kojih dominira autokratski stil rada, odnosno
laissez fair stila rada.
Ova nastava je u uskoj vezi sa kolskim uspjehom uenika. Ona
poveava efikasnost odgojno-obrazovnog rada, osigurava veu aktivnost i
motivaciju uenika, upoznaje uenike sa novim nainima rada. Razvija
njihove mentalne sposobnosti, te poveava primjenjivost steenog znanja.

7. Faktori koji utjeu na uspjeh uenika u koli

Uspjenost uenika obuvata cijeli niz sposobnosti da se prilagode
pravilima ivota u razredu i da budu prihvaena meu djecom. Uspjean
uenik motivisan je za uenje i postizanje rezultata iznutra, to znai da on
ui zbog samog uenja i sticanja znanja, te svoje uspjehe i neuspjehe drugaije
tumae od manje uspjenih uenika

77

Kao i u svim drugim oblastima ovjekovog rada, tako se i podruju

odgoja i obrazovanja pokuavaju ispitati koji faktori utjeu na uspjeh uenika
u koli. Mnogobrojnim istraivanjima pokuao se dati doprinos
reasvjetljavanju ovog podruja odgojno-obrazovne djelatnosti, odnosno
faktora koji na direktan ili indirektan nain utjeu na uspjeh uenika u koli.
kolski uspjeh ima svoj znaaj kako na optem tako i na individualnom
planu. Individualno, kolski uspjeh je primarno znaajan i bitan, prvenstveno
za samog uenika, jer predstavlja rezultat valorizacije njegovog rada i
njegove line uspjenosti, bitno determinie poziciju i status uenika u
kolskoj, pa i iroj drutvenoj zajednici predstavlja znaajan faktor u razvoju
uenikove linosti.
Bez obzira na sva otvorena dokimoloka pitanja, prosjena ocjena koju
uenici postiu predstavlja jedinu slubenu i drutveno priznatu mjeru
uenikog uspjeha. Uspjeh koje je upisan u zvanino svjedoanostvo,
odnosno ueniku knjiicu ima izuzetnu vanost i promotivno znaenje, jer
je u funkciji potencijalnog nastavka kolovanja u srednjim kolama,
koledima, fakultetima i sl. Na optem, drutvenom planu, kolski uspjeh
predstavlja indikator efikasnosti obrazovnog procesa, dakle, bitan pokazatelj
efikasnosti kole kao institucije i efikasnosti rada nastavnika kao primarnog
subjekta toga procesa. Uspjeh koji uenik postie u koli zavisi od vie
razliitih faktora, to su pokazala brojna empirijska istraivanja, a mi bismo
ih mogli svrstati u nekoliko grupa, i to :
faktori koji su vezani za linost uenika,
faktori koji su vezani za sadraj,
faktori koji su vezani za okolinu,
faktori koji su vezani za nastavnika i
faktori vezani za porodicu uenika.
Kada govorimo o neuspjehu u koli tada mislimo i podrazumijevamo da
je to sloena potekoa, koja podrazumijeva trajan neuspjeh u svim ili
pojedinim predmetima, ponavljanje razrada, prekid kolovanja, ali i djetetov
subjektivni osjeaj neuspjeha. Neuspjeh u koli teko je definisati, ali
literatura pod taj naziv svrstava sve u vezi sa uspjenou u koli, to uzrokuje
nezadovoljstvo i patnju kod djeteta.
Razlozi kolskog neuspjeha mogu biti razliiti i esto je vie uzroka
meusobno isprepleteno. Najei uzroci neuspjeha u savladavanju gradiva
78

su: gubitak motivacije, autokratski i laissez fair stil rada nastavnika,

distrakcija panje i koncentracije, nedostatak radnih navika ili manjak
predznanja, loe metode uenja koje dijete koristi, smanjene sposobnosti
djeteta, strah od ispitivanja, strah od nastavnika, negativan stav prema koli
ili neodgovarajue metode poduavanja odreenog gradiva.
Ako blie uemo u analizu uzroka kolskog uspjeha, odnosno neuspjeha
moemo utvrditi da su razliiti uzroci koji dovode do kolskog neuspjeha u
niim i viim razredima osnovne kole. Od prvog do etvrtog razreda est
uzrok kolskog nesupjeha su distrakcija panje i koncentracije, smanjene
sposobnosti i emocionalna nezrelost uenika .
Potekoe koje proizlaze iz sposobnosti mogu biti posljedica smanjene
ope razine intelektualnog funkcioniranja, ali isto tako i smetnje razliitih
specifinih sposobnosti kao to su pisanje, raunanje, itanje. Ove uzroke
kolskog neuspjeha bitno je to prije prepoznati kako bi se na vrijeme
intervenisalo i pomoglo djetetu, te mu se omoguilo savladavanje gradiva na
odgovarajui nain. U suprotnom, kod djeteta moe doi do razvijanja
negativnog stava prema radu i uenju,te prema koli uope. Dijete kada je
suoeno s prevelikim i pretekim zahtjevima, doivljava neuspjeh, te se
nastoji odbraniti od njega izbjegavanjem uenja i zauzimanjem negativnog
stava.
U predmetnoj nastavi, odnosno u viim razredima osnovne kole dijete
je suoeno sa jo veim brojem predmeta, te razliitim nastavnicima od kojih
svaki ima svoj stil rada koji je njemu specifian. U takvoj situaciji dijete koje
nije razvilo radne navike redovnog uenja moe se poeti gubiti u koliini
gradiva koju treba usvojiti, osobito ako se gradivo zbog neredovnog uenja
pone gomilati.
U viim razredima posebnu ulogu ima stil rada nastavnika. Ako se
dogodi da je dijete u razrednoj nastavi imalo takvog uitelja koji je koristei
se demokratskim stilom rada uvijek pokuavao pomoi uenicima, da sa
njima razgovara, te nakon toga doe u vie razrede u kojima naie na
nastavnike sa preteno autokratskim stilom rada, pretjerana strogost,
hladnoa i slubeni nastup nastavnika, njegovo naglaavanje nadmoi nad
uenicima oduzima djeci interes za kolu; jo je gore ako je nastavnik prema
djeci nepravedan, zapostavlja pojedine uenike ili im daje prednost pred
drugima; moe ze dogoditi zastoj. Dijete, bojei se reakcije nastavnika

79

jednostavno se moe povui u sebe i na taj nain zatvoriti vrata svom daljnjem
napredovanjuu i usavravanju.
Takoer, problem u kolskom uspjehu moe se javiti i uslijed slabog
planiranja vremena za uenje, te loe strategije uenja. S obzirom na zahtjeve
gradiva mnogi uenici, koji nisu usvojili kvalitetnu strategije uenja, imaju
potekoa u usvajanju gradiva, posebno zato jer se esto zahtjeva i
povezivanje razliitih dijelova gradiva.

8. Osvrt na dosadanja istraivanja

Veina dosadanjih istraivanja iz oblasti stilova (istraivanja Levina,
Lipta, Vajta 1939. i 1943. prema: Radovanovi, 1997) bila su usmjerena
prema stilovima ponaanja nastavnika. Rezultati ovih istraivanja bili su
usmjereni tako da se polazilo od pretpostavke da stilovi ponaanja nastavnika
izazivaju odreene efekte, pozitivne ili negativne kod uenika, ali nikad nije
ispitivano da li ponaanje uenika utjee na stilove rada nastavnika.
Meu poznatijim istraivanjima o utjecaju stila ponaanja nastavnika na
socijalnu klimu u razredu proveo je Anderson i njegovi saradnici (Prema;
Bogojevi, 2002). Na osnovu istraivanja koje su sproveli u poetnim
razredima osnovne kole tj. o kontaktu izmeu uenika i nastavnika, doli su
do rezultata da postoje dvije vrste kontakata: dominantni kontakti gdje je
izraena tendencija jednih lanova kolektiva nad drugim i integrativni
kontakti gdje je izraeno meusobno uvaavanje i pozitivna atmosfera.
Anderson i saradnici su na osnovu svog prouavanja doli do zakljuka da
ponaanje nastavnika u odgojno-obrazovnom procesu utjee na formiranju
klime u razredu, dominantno ponaanje utjee da se oni i dalje odraavaju kao
to je sluaj i sa integrativnim ponaanjem; iz integrativnog ponaanja
proizilazi kreativnost, sposobnost i inicijativnost kao dominantni pedagoki
produkti koji se vide u ponaanju lanova grupe i domiantno ponaanje
uslovljava nemir, odbaenost i povodiljivost kod lanova grupe koji su se
vaspitavali u ovakvim uslovim. Ovo istraivanje je u velikoj mjeri pomoglo
prilikom ispitivanja odnosa i kontakta izmeu nastavnika i uenika, ali na
mlaem kolskom uzrastu. Za na rad je bitno ispitati dominaciju stila rada

80

nastavnika i povezanost sa kolskim uspjehom na starijem uzrastu. Ova

dimenzija ostala je van ovog istraivanja.
Hjuzov (1959) je istraivao o utjecaju dvije vrste nastavnika, nain
odnosno stil njihovog rada; monog i fleksibilnog nastavnika (prema
Radovanovi, 1997).
Moni nastavnici su se u svom odnosu prema uenicima pokazivali
superiornim, tj. u svom radu primjenjivali su autoritarni nain rada.
Fleksibilni nastavnici nastojali su udovoljiti potrebama i interesovanjima
uenika, koordinirati njihov rad, tj. u radu im je bio dominantan demokratski
stil rada.
Na osnovu svog istraivanja Hjuz je izdvoio sve one tipove nastavnika
koje su uenici prihvatali, koji su dobro obavljali svoju odgajateljsku ulogu i
nastavniku ulogu. Hjuzovo istraivanje bilo je orjentisano na ispitivanje dva
stila rada: fleksibilnog i monog nastavnika. Iako ovo istraivanje ima
dodirnih taaka sa naim radom, ostalo je, to je za nas bitno, ispitati i jo
jedan stil rada, laissez fair kao i ocjenu uenika o svim stilovima.
Na naim prostorima bilo je pokuaja da se detaljnije ispita utjecaj stila
ponaanja nastavnika na uspjeh u okviru jednog odreenog nastavnog
predmeta. Istraivanja Radovanovia bila su usmjerena na stilove ponaanja
nastavnika fizikog odgoja (Radovanovi, 1997).
Radovanovi identifikuje pet vrsta ponaanja nastavnika:
instruktivni stil (stil koji karakterie ponaanje nastavnika usmjereno
ka poboljanju izvoenja odreenih vjebi),
demokratski stil (stil ponaanja nastavnika u nastavi koji dozvoljava
vee uee uenika u nastavi i mogunost njihovog odluivanja u vezi
sa izborom metoda vjebanja),
autokratski stil (stil nastavnika u kojem se naglaava lini autoritet bez
mogunosti uea uenika u donoenju odluka),
ponaanje socijalne podrke (karakristino ponaanje nastavnika koji
se brine za dobrobit svakog uenika posebno i koji razvija pozitivne
interpersonalne odnose sa svim uenicima),
pozitivni feedback (ponaanje nastavnika u nastavi koji motivie
uenika prepoznavanjem, priznavanjem i nagraivanjem dobrog,
izvoenje odreene vjebe).
81

Ova klasifikacija i odreenje stilova odgoja u fizikom odgoju dala je

veliki doprinos rasvjetljavanju ovog polja nauke, ali se ograniila samo na
jedan nastavni predmet- fiziko vaspitanje. Smatram da je neophodno
sagledati stilove odgoja, odnosno stilove rada i iz drugih predmeta, kao i
njihovu povezanost sa uspjehom koji uenici postiu u osnovnoj koli.
Detaljniji prikaz stilova odgoja nalazimo kod Bogojevi S. (2002). On u
svom djelu Stilovi odgoja identifikuje etiri stila:
1. autoritarni stil (ovaj stil odgoja odlikuje dominantan poloaj
vaspitaa koji je nosilac cjelokupne kontrole, koji se oslanja na
autoritet sile ),
2. demokratski-autoritativni stil (ovaj stil odgoja odlikuje dominantan
poloaj vaspitaa koji je predstavnik otvorene drutvene kontrole koju
nastavnik sprovodi oslanjajui se na autoritet iskazan kroz znanje koje
posjeduje ),
3. manipulativni stil (ovaj stil je jedan novi kvalitet u odnosu na
represivnu tolerantnost. Kroz uzajamnu manipulaciju data je
mogunost za ravnopravnu dominaciju. Zahvaljujui unaprijed datoj
ravnopravnosti, realizacija odgojnog procesa zasniva se na
unutranjoj motivaciji uesnika),
4. kongruentni stil (sposobnost da budu ono to jesu u zajednitvu sa
drugima, te proces odgoja realiziraju kroz jednakost u uzajamnosti to
daje ansu za partnerski odnos odraslog i djeteta. Istinsko partnerstvo,
kao prijateljstvo, zasnovano je na uzajamnom pomaganju i izrastanju.
Ono je otvoreno vaspitanje, te izgraujui samog sebe kroz druge
omoguujemo da i oni izgrauju sebe kroz nas).
Stilovi odgoja su u bliskoj vezi sa kvalitetom demokratskih odnosa u
konkretnom drutvu, smatra Bogojevi. Autor ulazi u terminoloka
razgranienja stilova dajui prvenstvo u svom radu stilu odgoja kojeg definie
kao: karakteristian nain odnosa meu uesnicima odgojnog procesa,
odreen preovladavajuim filozofijama odgoja i odlikama institucionalnog
konteksta, koji odraava razlike u nainu upotrebe kompleksa fleksibilnosti
(Bogojevi, 2002:104). Ovo istraivanje sprovedeno je na uzrastu starijeg
predkolskog i mlaeg osnovnokolkog uzrasta, tako da je podruje starijeg

82

osnovnokolskog uzrasta ostalo potupuna van domaaja ovog istraivakog

rada.
U ovom radu istrait u stilove rada nastavnika u osnovnokolskom
uzrastu ( starije osnovnokolsko doba ) i uslovljenost identifikovanih stilova
sa uspjehom uenika u osnovnoj koli.

83

84

II METODOLOKI KONCEPT EMPIRIJSKOG

ISTRAIVANJA
1. Problem i predmet istraivanja
kola je najstarija odgojno-obrazovana institucuja. Kroz itavu historiju
ona se mijenjala u pogledu njene opremljenosti, broja uenika u razredima,
izgleda, naina rada u njoj, odnosa izmeu uenika i nastavnika i sl. Kroz sve
ove periodu u koli su nastavnici pripremali i realizovali odgojno-obrazovna
rad. Od njihovog stila rada zavisilo je kako e uenici usvajati odreeno
nastavno gradivo. Ako je osnovna kola obavezna, kao to je to sluaj sa
naom osnovnom kolom, onda je opravdano pretpostaviti da se kod svih
uenika, u skladu sa njihovim sposobnostima, oekuju ista obrazovna
postignua. Razlike u postignuima uenika mogu se ocijeniti kao prirodne i
oekivane jedino ako su odraz individualnih razlika u karakteristikama
linosti uenika, prvenstveno u intelektualnim sposobnostima. Meutim,
praksa pokazuje da postoje razlike u uspjehu uenika a koje nisu odraz
intelektualnih sposobnosti uenika nego stila rada nastavnika.
Analiza ocjena opeg uspjeha kao pokazatelja obrazovnih postignua
uenika omoguit e nam odgovor na pitanje; u kojoj mjeri je uspjeh kojeg
uenici postiu povezan za stilom rada nastavnika. Iz ovoga proizlazi i na
problem koji smo definisali kao utvrivanje povezanosti izmeu stila rada
nastavnika i uspjeha uenika u osnovnoj koli.
Predmet istraivakog rada bio je istraiti, prouiti i obrazloiti, koji stil
rada nastavnici koriste u svakodnevnom radu sa uenicima u toku realizacije
nastavnih aktivnosti, kako se ophode sa uenicima u toku vannastavnih
aktivnosti, odnosno u toku svog rada, koji je njihov dominantni stil rada, i da
li je taj stil rada povezan sa upjehom koji uenici postiu u osnovnoj koli.
U tradicionalnoj nastavi osnovna obaveza nastavnika bila je da znanje
uenika organizuje u logike cjeline, te da od uenika trai memorisanje
injenica, odnosno reprodukciju nauenog. U nae vrijeme, u savremenim
uslovima nastavnici dobivaju nove, brojne i raznovrsne uloge, kao dopunu
onima koje se odnose na nastavu i uenje. Uenici se vie ne zadovoljavaju
nastavnicima koji svoje obaveze svode samo na podruje nastave. Od njih se
85

trai da budu uenicima prijatelji, savjetnici, oni koji doprinose razvoju

linosti u cjelini. Svi ovi zahtjevi neminovno nameu da nastavnici
preispituju svoj stil rada, svoj odnos prema uenicima, te svoj odnos prema
radu uope. Od linosti nastavnika, od njegovog stila rada, u velikoj mjeri
zavisi kvantitet i kavlitet uenja, oblici rukovoenja, klima u razredu, a sve
ovo rezultira odreene odgojne rezultate.
U teorijskom utemeljenju i metodolokoj usmjerenosti istraivanja,
posebnu panju posvetili smo stavovima uenika i nastavnika, ispitivanju i
identifikovanju stilova rada nastavnika (demokratski stil, autokratski stil,
laissez-faire stil) i ispitivanju njihove povezanosti i uslovljenosti sa
uspjehom koji uenici postiu u nastavnim i vannastavnim aktivnostima.
Dakle, posebna panja u ovom radu bit e posveena:
demokratskom stilu rada nastavnika,
autokratskom stilu rada nastavnika,
laissez fair stilu rada nastavnika.
U ovom radu koristit emo se rijetkim naunim radovima koji su nam
bili dostupni, a koji e biti relavantni za nae istraivanje.
Potreba za istraivanjem ove problematike namee se iz razloga to je
bitno doi i do saznanja kakve stavove uenici imaju prema odreenom stilu
rada nastavnika, kako bismo mogli ustanoviti indikacije preferiranja onog
stila rada nastavnika koji donosi postizanje najboljeg rezultata u odgojnoobrazovnom radu uenika u koli, odnosno njihovom kolskom uspjehu.

2. Znaaj istraivanja
Istraivanja i studije koje se bave pitanjem stila rada nastavnika u koli s
jedne strane, i povezanosti stila rada na kolski upjeh uenika s druge strane,
veoma su rijetke. Zapravo, nama nije bilo dostupno nijedno istraivanje, pa
ni teorijska rasprava, koji bi direktno i iskljuivo obraivali ovu temu.
Ovakva pozicija podrazumijeva dvostruku tekou, u ovom radu; ogranienje
i odgovornost: prvo, nedostatak dosadanjih istraivanja direktno vezanih za
ovu temu, smanjuje mogunost kritike analize i orjentacije u okviru teme
ovog rada i drugo, pokuaj da se bude prvi u istraivanju neke teme nosi sa
sobom opasnost da ostane na nivou deskripcije mnotva problema, bez
86

produbljene analize, kao i da se zanemare neki aspekti na raun drugih koje

e tok samog istraivanja nametnuti.
Imajui u vidu ove probleme nastojali smo da izvedemo analizu koja e
zadovoljiti naune potrebe za utemeljenjem ovakvog istraivanja, a koja e
omoguiti da se dobiju, koliko to nivo ovog rada doputa, to vrijedniji i
korisniji rezultatati za budua istraivanja u ovoj oblasti.
Potreba za ovakvim istraivanjem pokazuje se i u injenici da se u
razvijenom svijetu sve vie stavlja akcenat na promjenjenu ulogu nastavnika
koja se ogleda u tome da nastavnik svoj stil rada treba prilagoavati
uenicima da bi oni postizali to bolje rezultate.
Razlog zbog kojih smo se odluili istraivati ovu problematiku jeste
aktuelnost ovog problema. Iako se u naim kolama u zadnje vrijeme nastoji
uvesti demokratskiji odnos, jo uvijek nije rijedak sluaj da pojedini
nastavnici smatraju da je stari (tradicionalni) stil rada u koli davao i dalje
daje najbolje rezultate, kao i da demokratiji nije mjestu u uionici.
Ako uistinu elimo da se u koli uenici osjeaju prihavenim,
odgovornim i uvaenim linostima onda je nuno da na stil rada prilagodimo
ueniku tj. da na osnovu naunih rezultata segledamo sve prednosti i
nedostatke starog-tradicionalnog i novog-demokratskog stila rada u
koli.
Rezultati do kojih smo doli u toku istraiavanja imaju praktini znaaj
i moi e da se koriste u unapreenju odgojno-obrazovne prakse u savremenoj
koli. Iz navedenog moemo vidjeti da je problem istraivanja ove tematike
imao svoj nauni teoretski, praktini i drutveni znaaj.
Nauni znaaj istraivanja odnosio se na razradu i provjeru teorijskih
postavki za dalje prouavanje ove oblasti. Budui da je jedan od ciljeva
obrazovanja pruiti djeci to kvalitetnije obrazovanje, upoznavanje stila rada
nastavnika koji uenici najvie preferiraju dat e podatke koji se mogu
koristiti radi postizanja to boljih rezultata u nastavnim i vannastavnim
aktivnostima. Ovaj rad moi e posluiti kao polazna osnova buduim
istraivaima koji budu prouavali stilove rada nastavnika i njihov utjecaj na
rezultate koje uenici postiu.

87

Praktini znaaj ovog istraivanja ogleda se u pokuaju dobivanja

jasnije slike o stilu rada koji nastavnici najvie koriste, odnosno o uspjehu
koji uenici postiu u koli, a koji je rezultat koritenja datog stila. Bitno je
utvrditi u kojoj mjeri su nastavnici upoznati sa stilovima rada, da li i u kojoj
mjeri releventne institucije obrazovanja, nadleno ministarstvo i pedagoki
zavodi pruaju nastavnicima kvalitetno usavravanje, odnosno razvijanje
postojeih stilova i preferiranje stilova rada koji e dati bolje i kvalitetnije
rezultate u radu sa uenicima. Budui da smo pretpostavljali da razliiti stilovi
rada nastavnika razliito utjeu na ponaanje uenika i njegov uspjeh u koli,
smatramo da nije svejedno da li e nastavnik koristiti demokratski,
autokratski ili laissez fair stil rada.
U svakom drutvenom sistemu, ma kako on izgledao savren, javlja se
potreba za promjenama i poboljanjima, kako u sistemu kao cjelini, tako i u
njegovim pojedinim dijelovima. Za budunost svakog drutva od izuzetne je
vanosti kako se posveuje panja obrazovanju. Nije dovoljno samo
deklarativno podravati obrazovanje i dodatnu edukaciju. Neophodno je da
se drutvena zajednica u veoj mjeri ukljui u rad naih kola i da ima uvid u
rezultate koje postiu djeca.
Drutveni znaaj i doprinos ovog istraivakog rada ogledat e se i u
sagledavanju mogunosti razvijanja demokratskih odnosa izmeu uenika i
nastavnika, kako u nastavnim tako i u vannastavnim aktivnostima da bi
uenici postizali to bolje rezultate u koli, da bi se u koli osjeali
prihvaenim i uvaenim lanovima drutvene zajednice.
Nova nauna dostignua zahtijevaju da se u naim kolama sve bre i
vie usavajaju znanja. Ta znanja ne odnose se samo na uenike, nego i na
nastavnike. Nastavnici, ako ele biti u toku aktuelnih deavanja iz oblasti
odgojno-obrazovne djelatnosti, nuno je da se dodatno educiraju, svoj stil
rada svakodnevno usavravaju putem seminara, radionica i sl. i da ta znanja
primijenjuju u realizaciji nastavnih sadraja.
Ukoliko ovo istraivanje podstakne i druge istraivae da se bave
navedenim problemom, utoliko e njegov dopirinos rasvjetljavanju oovog
polja nauke, teorije i prakse biti vei.

88

2. Cilj istraivanja
Polazei od uoenog i naznaenog problema, cilj istraivanja bio je:
Provjeriti da li postoji statistiki znaajna povezanost izmeu stila rada
nastavnika i kolskog uspjeha uenika, te dali uenici iji nastavnici
ispoljavaju preteno demokratski stil rada u nastavi i vannastavnim
aktivnostima postiu statistiki znaajno bolji uspjeh u koli nego uenici
iji nastavnici ispoljavaju preteno autokratski i laissez fair stil rada.
Na osnovu dobivenih i analiziranih razultata predloili smo i odreene
mjere koje e utjecati na poboljanje odgojno-obrazovnog procesa.

3. Zadaci istraivanja
Konkretizacijom cilja istraivanja dolo se do sljedeih zadataka koje
je trebalo realizovati u ovom istraivanju:
1. Utvrditi da li postoji statistika znaajna povezanost izmeu procjene
nastavnik i uenika, da kod veine nastavnika dominira demokratski
stil rada u nastavnim i vannastavnim aktivnostima.
2. Utvrditi da li meu uenicima postoji statistiki znaajna razlika u
procjenama stila rada nastavnika s obzirom na postignuti uspjeh na
polugoditu.
3. Ispitati i utvrditi da li postoji statistiki znaajne razlike u procjenama
uenika i nastavnika; da u savremenim inovativnim nastavnim
sistemima dominira demokratski stil rada, u odnosu na tradicionalnu
nastavu u kojoj dominira autokratski i lesse fair stil rada.
4. S obzirom na postignuti uspjeh, ispitati da li meu uenicima postoji
statistiki znaajna razlika u procjeni da u savremenim nastavnim
sistemima dominira demokratski stil rada nastavnika, u odnosu na
tradicionalnu nastavu u kojoj dominira autokratski i lesse fair stil
rada.
5. Ustanoviti da li postoji statistiki znaajna povezanost izmeu stila
rada nastavnika i opteg kolskog uspjeha uenika.
6. Sagledati, analizirati i uporediti da li je demokratski stil rada
nastavnika pozitivno povezan sa ponaanjem uenika u koli za
89

razliku od autokratskog i laissez fair stila rada koji su negativno

povezani sa ponaanjem u koli, te da meu uenicima i nastavnicima
nema statistiki znaajne razlike.

4. Glavna hipoteza istraivanja

Na osnovu definisanog problema, cilja i zadataka naeg istraivanja;
glavna hipoteza glasila je:
Pretpostavljamo da postoji statistiki znaajna povezanost izmeu stila
rada nastavnika i kolskog uspjeha uenika, te da uenici iji nastavnici
ispoljavaju preteno demokratski stil rada u nastavi i vannastavnim
aktivnostima postiu statistiki znaajno bolji uspjeh u koli nego uenici
iji nastavnici ispoljavaju preteno autokratski i laissez fair stil rada.

4.1.

Podhipoteze istraivanja

1. Pretpostavljamo da postoji statistiki znaajna razlike izmeu

procjene nastavnika i uenika da kod veine nastavnika dominira
demokratski stil rada u nastavnim i vannastavnim aktivnostima.
2. Pretpostavljamo da meu uenicima ne postoji statistiki znaajna
razlika u procjenama stila rada nastavnika, s obzirom na postignuti
uspjeh na polugoditu.
3. Pretpostavljamo da postoji statistiki znaajne razlike u procjenama
meu uenicima i nastavnicima da u savremenim inovativnim
nastavnim sistemima dominira demokratski stil rada u odnosu na
tradicionalnu nastavu u kojoj dominira autokratski i lesse fair stil
rada.
4. S obzirom na postignuti uspjeh na polugoditu, pretpostavljamo da
meu uenicima postoji statistiki znaajna razlika u procjeni da u
savremenim nastavnim sistemima dominira demokratski stil rada
nastavnika u odnosu na tradicionalnu nastavu u kojoj dominira
autokratski i lesse fair stil rada.

90

5. Pretpostavljamo da ne postoji statistiki znaajna razlika u procjena

uenika da je demokratski stil rada pozitivno povezan sa kolskim
uspjehom, za razliku od autokratskog i laissez fair stila rada koje je
negativno povezan sa opim kolskim uspjehom uenika.
6. Pretpostavljamo da veina uenika i nastavnika procjenjuje da je
demokratski stil rada nastavnika pozitivno povezan sa ponaanjem i
uenika u koli za razliku od autokratskog i laissez fair stila rada koji
su negativno povezani sa ponaanjem uenika u koli, te da meu
uenicima i nastavnicima nema statistiki znaajne razlike.

5. Metode istraivanja
S obzirom na ovu vrstu naeg istraivanja, smatrali smo da je
najefikasnije i najekonominije koristiti vie istraivakih metoda.
U ovom pedagokom istraivanju koristili smo sljedee metode:

Servey istraivaka metoda,

Metod teorijske analize i sinteze,
Analitiko deskriptivna metoda.

Kao osnovnu metodu ovog istraivakog rada koristili smo empirijskoneeksperimentalnu metodu tj. servey istraivaki metod. Na primjenu i
izbor ove meode znaajno uticao je na uzorak istraivanja. Ovaj metod
koristi se za ispitivanje stavova, uvjerenja ili interesa ljudi, te je okvir za
koritenje razliitih tehnika, kao to su tehnike anketiranje, intervjuisanje i sl.
Ovom metodom ispitivali smo stavove uenika o stilovima rada
nastavnika kao i stavove nastavnika o uspjehu uenika, te koji je rezultat stila
rada unutar odjeljenja i vananstavnih aktivnosti. Ispitivanje je izvreno
transverzalnim putem tj. ispitali smo priblino istovremeno stavove uenika
u razliitim kolama.
Metod teorijske analize i sinteze primjenjuje se u prouavanju
pedagokih fenomena za koje postoje pouzdani teorijski izvori, kao to su
pedagoke publikacije, monografije, udbenici i prirunici, opa i struna
pedagoka literatura, nauna djela, nauni lanci i rasprave itd. Ovaj metod je
91

osnov u teorijskim prouavanjima. Metodu teorijske analize i sinteze koristili

smo prilikom analiziranja rezultata ranijih istraivanja, te kod uopavanja i
sistematizacije teorijskog okvira istraivanja.
Pedagoka istraivanja koja se bave problemima odgojno-obrazovne
prakse, ne mogu se zadovoljiti samo radom na pedagokoj dokumentaciji.
Dokumentacija moe sluiti samo kao pomoni materijal za lake, bolje i
potpunije upoznavanje same stvarnosti. Ovom metodom analizirali smo
rezultate i domete istraivanja stilova rada nastavnika i povezenost tih stilova
sa uspjehom uenika. Razlog zbog kojeg smo se odluili za ovu metodu jeste
i injenica da ova metoda u sebi objedinjuje analiziranje pedagoke i kolske
dokumentacije i kao i same postupke njihove analize. Ovo je predstavljalo
nain da se na kvalitetniji i racionalniji nain realizuju postavljeni ciljevi i
zadaci ovog istraivakog rada.
Analitiko-deskriptivna metoda koristi se za analizu i interpretaciju
pedagokih pojava. Ova metoda, osim opisivanja pedagokih pojava,
obuhvata i prikupljanje, obradu i interpretaciju podataka. Specifinost ove
metode je to se moe primjenjivati i kada se ne radi o nauno istraivakom
radu, kao npr. u radu statistikih slubi, opisivanja rada prosvjetnopedagokih slubi i sl. Ovu metodu koristili smo za opisivanje i prouavanje
stila rada nastavnika u nastavi i vannastavnim aktivnostima.

6. Tehnike istraivanja
Tehnike koje smo koristiti u istraivanju su:
skaliranje,
analiza pedagoke dokumentacije,
statistike tehnike obrade prikupljenih podataka.
Tehnikom skaliranja (na skali Likertovog tipa) ispitali smo stavove
uenika o kolskom uspjehu, o vrijednosti kole i procjeni uenika o stilu rada
nastavnika kao i o povezanosti stila rada sa rezultatima uenika u kolskom
postignuu i ponaanju.

92

Tehniku analiza pedagoke dokumentacije koristili smo za

prikupljanja podataka znaajnih za rasvjetljavanje dosadanjih istraivanja
koja su bila iz oblasti stilova rada. Ova tehnika podrazumijeva analizu
pedagoke literature i ostalih izvora saznanja koja direktno ili indirektno
tretiraju pitanje stila rad nastavnik ali i njegovu povezanost sa uspjehom
uenika u koli.
Analizom podataka dolazi se do rezultata, jer se pomou njih pojedinani
rezultati sreuju i u njima nalaze smislene cjeline, a interpretacija polazi od
rezultata, uoava njihov znaaj, povezuje ih s ranijim spoznajama. Pomou
nje se trai povezanost izmeu pojedinanih rezultata tog istraivanja.
Za testiranje hipoteze i pomonih hipoteza koristili smo slijedee
statistike postupke i tehnike:
aritmetiku sredinu,
mod,
median,
standardnu devijaciju,
standardnu pogreku,
hi kvadrat test,
grafiki prikaz rezultata.
Prilikom obrade dobivenih podataka koristili smo se statistikim programom
SPSS ver. 16 for windows.

7. Instrumenti istraivanja
Kompleksnost ovog istraivanja ogleda se u tome to se ispitivanje
problema istraiavanja teko ili nikako ne moe vriti postojeim
istrumentima. Bilo je neophodno kreirati nove instrumente koji e biti
badareni, odnosno utvrditi njihove metrijske karakteristike. S obzirom na to
da su koritene tehnika anketiranja i skaliranja uenika i nastavnika, ona je
uslovljavala primjenu anketnog lista ili upitnika kao instrumenta istraivanja
i sklale procjene.
Anketni list je instrument pomou kojeg se prikupljaju podaci i
miljenja o odreenim injenicama koje su neophodne za istraivanje
problema. Ovaj instrument ima brojne prednosti, zbog kojih se veoma esto
93

koristi u razliitim istraivanjima, a to su: ekonominost, prikupljanje

podataka je mogue i na velikoj udaljenosti, anoniman je, ime se poveava
pouzdanost.
U istraivanju stilova rada nastavnika koristili smo anketni list za
uenike i nastavnike, koji se sastojao iz sljedeih dijelova:
naziv instrumenta,
uvodni dio,
podatak o ispitanicima (pol),
pitanja kojima ispitujemo miljenja uenika i nastavnika o stilovim
rada i o njihovom povezanou sa uspjehom uenika,
pitanja kojima emo ispitati koji stil rada pozitivno, a koji negativno
utjee na ponaaje uenika
Na osnovu dobivenih odgovora doli smo do potrebnih podataka
neophodnih za ovo istraivanje.
Skale procjene su jedan od najzahtjevnijih i najsloenijih instrumenata.
Svaka skala u sebi treba da sadriti odgovarajuu tvrdnju na koju e ispitanici
dati svoj sud. One se meusobno razlikuju prema stepenu slaganja. U
metodolokoj literaturi spominju se 3 vrste ovih skala i to:
1. deskriptivne skale,
2. numerike skale,
3. drafike skale.
Za potrebe naeg istraivanje koristili smo skalu numeriki skalu putem
koje smo ispitivati stavove uenika o povezanosti stila rada nastavnika i
njihovog uspjeha, kao i stavove nastavnika o radu u nastavnim i vannastavnim
aktivnostima. Skale za procjnu bile su Likertovog tipa. Pomou njih su
ispitanici (uenici i nastavnici) izraavati stepen slaganja ili neslaganja s
predloenim tvrdnjama. Koristili smo slijedee skale:
skala procjene uenika i nastavnika o stilu rada nastavnika,
skala procjene uenika i nastavnika o stilu rada u u tradicionalnoj
nastavi i inovativnim sistemima,
skala procjene uenika o povezanosti stila rada nastavnika i opteg
kolskog uspjeha,
skala procjene uenika i nastavnika o povezanosti stila rada
nastavnika sa ponaanjem uenika.

94

Ispitanici (uenici i nastavnici) su se znakom X samo jednom mogli

izjasniti o svom slaganju ili ne slaganju sa ponuenim tvrdnjama u
predvienom prostoru na sljedei nain:
Stepen slaganja
u potpunosti se slaem,
slaem se,
.
ne mogu procijeniti,
ne slaem se,
uope se ne slaem.
Skala procjene uenika i nastavnika o stilu rada nastavnika
Uenici i nastavnici su u skali procjenjivali:
indikatore demokratskog stila rada nastavnika pod rednim brojevima:
3,4,5,8,10,15,16,19,21,27,28,31,32,33,37,38,
indikatore autokratskog stila rada nastavnika pod rednim brojevima:
1,2,7,11,12,13,17,18,20,24,26,29,35,40,
indikatore laissez fair stila rada nastavnika pod rednim brojevima:
6,9,14,22,23,30,34,36,39,
Skala procjene uenika i nastavnika o stilu rada u u tradicionalnoj
nastavi i inovativnim sistemima
Uenici i nastavnici su u skali procjenjivali:
indikatore demokratskog stila rada koji su dominantni u inovativnim
sistemima pod rednim brojevima:
4,5,6,10,14,16,17,18,19,20,24,25,27,28,29,30,
indikatore autokratskog stila rada koji su dominantni u tradicionalnoj
nastavi pod rednim brojevima: 1,2,3,7,11,12,13,15,21,22,31,
indikatore laissez fair stila rada koji su dominantni u tradicionalnoj
nastavi pod rednim brojevima: 8,9,23,26.

95

Skala procjene uenika o povezanosti stila rada nastavnika i opteg

kolskog uspjeha
Uenici su u skali procjenjivali:
indikatore demokratskog stila rada koji pozitivno utjeu na opti
koski uspjeh uenika pod rednim brojevima: 2,6,7,8b,9,10,16,18,
19,23,25.
indikatore autokratskog stila rada koji negativno utjeu na opti koski
uspjeh pod rednim brojevima:
1,3,4,5,8a,12,13,14,15,17,22,24.
indikatore laissez fair stila rada koji negativno utjeu na opti koski
uspjeh pod rednim brojevima: 8c,11,20,21,26.
Skala procjene uenika i nastavnik o povezanosti stila rada nastavnika
sa ponaanjem uenika
Uenici i nastavnici su skalom procjenjivali:
indikatore demokratskog stila rada koji pozitivno utjeu na ponaanje
uenika pod rednim brojevima: 1,4,5,7,8,9,16,19,
indikatore autokratskog stila rada koji negativno utjeu na ponaanje
uenika pod rednim brojevima: 2,3,10,12,13,15,17,18,
indikatore laissez fair stila rada koji negativno utjeu na ponaanje
uenika pod rednim brojevima: 6,11,14,20.

8. Populacija i uzorak istraivanja

Populaciju iz koje smo birali uzorak ispitanika i na koje se odnosilo ovo
istraivanje sainjavali su uenici osmih razreda osnovne kole i predmetni
nastavnici na podruju tri grada: Mostar, Jablanica i Stolac.
Prema podacima Pedagokog zavoda u Mostaru, na podruju koje pokriva
ovaj Zavod (podruje HNK-a) u vrijeme realizacije naeg istraivanja bilo je
ukupno 22 kole sa 8167 uenika. Nastavu u osmim razredima pohaalo je
1011 uenika. Uzorkom istraivanja bili su obuhvaeni uenici iz tri grada:
96

Mostar, Jablanica i Stolac. Ukupan broj ispitanika bio je 421 od ega: 102
nastavnika i 314 uenika.
Tabela 1. Uzorak istraivanja
Rb.
1.
2.

Mjesto
kole
Mostar
Jablanica

3.
Mostar
4.
Stolac
5.
Vrapii
6.
Mostar
Ukupno

Naziv osnovne kole

IV osnovna kola
Osnovna kola
Suljo ili
VI osnovna kola
I osnovna kola
Osnovna kola Vrapii
II osnovna kola

Broj Uenika

Broj
odjelj.
3
6

Broj
uenika
81
92

Broj
nastavnika
20
20

1
2
1
2
15

23
47
25
46
314

16
15
14
17
102

Broj nastavn.

92
81

47
20

20

23

16

46
25
15

14

17

ETVRTA OSNOVNA
SESTA
PRVA
OSNOVNA DRUGA
OSNOVNA
SKOLA
OSNOVNA OSNOVNA
KOLA
OSNOVNA
SKOLA
SULJO
SKOLA
SKOLA
VRAPCICI
KOLA
CILIC
STOLAC

Grafikon 1. Uzorak istraivanja

Uzimajui u obzir veliinu uzorka, smatramo da je reprezentativan u
odnosu na populaciju tj. osnovni skup, te da na osnovu dobivenih rezultata
istraivanja moemo u potpunosti, vriti zakljuivanje na nivou uzorka i iste
prenijeti na uzorak populacije.

97

9. Tok istraivanja
Na poetku istraivanja izvren je pregled dostupne strune i naune
literature, uvid u teorijske rasprave i provedena emprijska istraivanja koja su
nam bila dostupna, a koja su imala znaaj za na istraivaki rad.
Prikupljanje podataka obavili smo u periodu od februara 2007. do maja
2008. godine. Tokom prikupljanja podataka izvrili smo kratke razgovore sa
ispitanicima da bismo ih bolje upoznali sa zadacima istraivanja, namjeni
istraivake studije i nainu popunjavanja instrumenata. Uenici su
popunjavali skale u koli bez prisustva nastavnika da bi podaci bili to
objektivniji. Ispitivanje je obavio istraiva uz pravilno, potpuno i detaljno
davanje upustava i obrazloenja. Vrijeme koje je bilo potrebno za
popunjavanje skala je jedan kolski as. Nastavnici su individualno
popunjavali skale.
Empirijsko-neeksperimentalnim pristupom utvrdili smo indikativne
pokazatelje, miljenja, stavove i procjene ispitanika (uenika i nastavnika) o
razliitim stilovima rada nastavnika, njihovoj povezanosti sa uspjehom i
ponaanjem uenika.

98

III ANALIZA I INTERPRETACIJA REZULTATA

ISTRAIVANJA
1. Pokazatelji procjene uenika i nastavnika o stilu rada
nastavnika
S namjerom da ispitamo stepen slaganja uenika o stilu rada nastavnika,
to je i na prvi zadatak, konstruisali smo skalu sudova pomou koje smo
empirijski ispitali stepen slaganja uenika sa ponuenim ajtemima koji
reprezentuju stil rada nastavnika. Uenici su procjenjivali tri stila rada
nastavnika: demokratski, autokratski i laissez fair stil rada.
Procjenu stila rada nastavnika uenici su znakom X ili na neki drugi
nain, u predvienom prostoru skale iznosili stepen slaganje o stilu rada
nastavnika iskazan kroz prisutnost i intenzitet ispoljavanja indikatora tri
modaliteta, u procesu nastave i vannastavnih aktivnostima
1.1.

Autokratski stil rada nastavnika u nastavi i vannastavnim

aktivnostima

U procjenjivanju autokratskog stila rada nastavnika ispitanicu su

procjenjivali intenzitet ispoljavanja i prisutnost indikatora pod brojevima:
1,2,7,11,12,13,17,18,20,24,26,29,35,40,

vrijeju uenike,
kanjavaju bez pravog razloga,
putem straha ele uspostaviti svoja pravila,
svojim radom i ponaanjem pruaju lo primjer uenicima,
putem ocjene rjeavaju problem discipline u razred,
ne razumiju nae potrebe, probleme i interese,
kad se povjerimo oni nas uvijek iznevjere,
kada neki uenik napravi problem nastavnici kanjavaju itav razred,
u toku nastve i vannastavnih aktivnosti ponaaju se kao efovi,
sve zasluge koje postignemo pripisuju sebi, a ne nama,

99

esto se svaaju i prepiru sa uenicima,

koriste izjave i poruke koje su uvrjedljive i poniavajue,
deru se vrijeaju i poniavaju uenike,
u svom radu esto koriste prisilu.
U narednoj tabeli prikazali smo rezultate procjene uenika indikatora
modaliteta ,,autokratskog stila rada nastavnika.
Tabela 1. Uenici zbirno: Autokratski stil rada nastavnika

Rang

Stan.dev.

Stan.pog.

mean

mod

Ukupno

Indikator

Rb.

15

57

101

99

42

314

3,3

,06

1,0

14

28

81

82

84

39

314

3,0

,06

1,1

53

68

89

76

28

314

2,8

,06

1,2

11

24

36

86

88

80

314

3,5

,06

1,2

12

12

100

90

69

39

16

314

2,3

,06

1,1

13

81

78

85

44

26

314

2,5

,07

1,2

17

35

33

74

89

83

314

3,4

,07

1,2

18

61

73

52

77

51

314

2,9

,07

1,3

20

71

69

82

63

29

314

2,7

,07

1,2

10

24

44

49

91

86

44

314

3,1

,07

1,2

10

11

26

78

85

41

72

38

314

2,7

,07

1,3

12

29

54

55

69

73

63

314

3,1

,07

1,3

11

13

35

61

61

66

54

72

314

3,0

,08

1,4

14

40

54

53

64

63

80

314

3,2

,08

1,4

13

Svega

759

888

1051

1007

691

4396

Svega %

17,2

20,20

23,9

22,9

15,7

100

Legenda: A-u potpunosti se slaem, B-slaem se, C-ne mogu procijeniti,

D-ne slaem se, E-uope se ne slaem

100

Iz navedenih pokazatelja prikazanih u tabeli moemo primijetiti na koji

nain su uenici iskazali svoje miljenje o procjeni prisutnosti autokratskog
stila rada nastavnika.
Stepen slaganja
u potpunosti se slaem
slaem se
ne mogu procijeniti
ne slaem se
uope se ne slaem

f
759
888
1051
1007
691

23,9

25

%
17,27
20,20
23,90
22,90
15,71

22,9

20,2
20

17,27

15,73

15

10
5
0

u potpunosti
se slaem

slaem se

ne mogu
procijeniti

ne slaem se uope se ne
slaem

Grafikon 1. Uenici zbirno: Prisutnost autokratskog stila rada nastavnika

Rezultati procjene uenika modaliteta indikatora ,,autokratski stil rada
nastavnika (prikazani u tabeli broj 1) upuuju nas na zakljuak, da je
autokratski stil rada prisutan u nastavi (ako bismo izvrili zbrajanje dvije
elije A i B koje oznaavaju prisustvo ovoga stila rada) u procentu od 37,46
% uenika ili jedna treina od ukupnog broja N 314. Slinu procjenu uenika
moemo primijetiti i sa stepenom ne slaganja uenika (elije D i E) 38,16%.
Iz ovakvih procenata vidiljivo je da meu uenicima ne postoji ujednaen stav
prema prisustvu ovog stila rada nastavnika. Sa jedne strane imamo treinu
uenika koja smatra da je ovaj stil rada prisutan u nastavi, s druge strane isti
101

broj uenika ne smatra da je ovaj stil rada prisutan. Analizirajui ove

procente, na osnovu miljenja uenika, mogli bismo zakljuiti kako je ovaj
stil rada nastavnika prisutan kod pojedinih nastavnika, a kod drugih nije, tako
da je takvo stanje uzrokovalo ovakvo miljenje uenika.
30
25

23,9
20,2

20

Axis Title

22,9

17,27

15,73

15

Series1

10
5
0
1

Grafikon 2. Distribucija rezultata o prisutnosti autokratskog stila

rada nastavnika
Na osnovu rezultata do kojih smo doli moemo zakljuiti da je
distribucija rezultata procjene uenika o autokratskom stilu rada negativno
simetrina, tj. da kod pojedinih nastavnika sa uenicima pri realizacije
nastave i programskih sadraja postoji neodgovornost, krutost i elja za
autoritetom, dok kod drugih te osobine ne moemo pronai.
Rangiranja moemo primijetiti da je indikator pod rednim brojem 5.
Nastavnici putem ocjene rjeavaju problem discipline u razredu u procjeni
modaliteta indikatora autokratski stil rada nastavnika dobio najvei
stepen slaganja od strane uenika. Sa ovom tvrdnjom sloilo se i u potpunosti
se sloilo 60,50 % uenika. Drugi rang zauzeo je indikator pod rednim brojem
6. Nastavnici ne razumiju nae potrebe, probleme i interese. Sa ovom
tvrdnjom sloilo se (elije A i B) 50,63 % uenika. Treerangirani indikator
je pod rednim brojem 11. Nastavnici se esto svaaju i prepiru sa
102

uenicima. Neki smatraju da ovaj stil voenja koji ukljuuje; vikanje,

upotrebljavanje poniavajueg rjenika i voenje uenika pomou prijetnji i
zloupotrebe moi, ne samo da je autokratski nego je i neprofesionalan. Sa
tvrdnjom da se nastavnici prepiru sa uenicima sloilo se (elije A i B) 51,91
% uenika.
Analizirajui navedene indikatore vidljivo je da nastavnici u rad i dalje
koriste ocjenu kao sredstvo prisile i da pri tome ne vode dovoljno rauna o
potrebama i interesima uenika, a to u konanici, prema miljenju uenika,
utjee na cjelokupni uspjeh.
Izraunavajui za prvih pet indikatora koje su uenici rangirali dolazimo
da slijedeih rezultata:
Tabela 2. za prvih pet rangiranih indikatora autokratskog stila rada
Rb. Indikator

Nastavnici putem ocjene rjeavaju problem discipline u 78,32

1.
razredu
Nastavnici ne razumiju nae potrebe, probleme i interese
43,99
2.
Nastavnici se esto svaaju i prepiru sa uenicima
30,23
3.
U toku nastve i vannastavnih aktivnosti nastavnici se 25,74
4.
ponaaju kao efovi
Nastavnici putem straha ele da uspostave svoja pravila
34,94
5.
Izraunate vrijednosti 2 testa prema rezultatima procjene uenika, za
modalitet indikatora autokratski stil rada nastavnika, ukazuje da su
izraunata vrijednost kod svih pet rangiranih indikatora 2 u rasponu od 25,74
do 78,32 vea od granine vrijednosti 2=15,5 na razini znaajnosti 0,05% za
odgovarajui stepen slobode df=8. Meutim, da li su razlike u procjenama
uenika o prisutnosti modaliteta autokratski stil rada nastavnika u nastavi
i vannastavnim aktivnostima razliiti u odnosu na oekivane razultate
provjerili smo raunanjem testa za sve indikatore kojima smo ispitivali ovaj
stil rada.

103

Tabela 3. zbirna procjena uenika autokratskog stila rada

fo
ft
fo-ft
( fo-ft)
( fo-ft )/ft
54
62,8
-8,8
77,44
1,23
64
62,8
1,2
1,44
0,02
75
62,8
12,2
148,84
2,37
72
62,8
9,2
84,64
1,34
49
62,8
-13,8
190,44
3,03
=8,00
Na osnovu dobivenih rezultata moemo konstatovati da vrijednost hi
kvadrat testa (=8,00) na razini znaajnosti od 0,05 ne prelazi graninu
vrijednost =9,49 za df. 4 stupnjeva slobode to znai da nema statistiki
znaajne razlike izmeu empirijskih i teorijskih frekfencija na ovom nivou
statistike znaajnosti.
Autokratski stil rada nastavnike karakterie samostalnost nastavnika u
donoenju odluka, koritenje prinude kao sredstvo oblikovanja ponaanja, a
svoj utjecaj na djecu ostvaruje koristei formalni autoritet. Nakon to su
uenici dali svoju procjenu prisustva ovog stila rada nastavnika, identinu
skalu smo ponudili i nastavnicima.
U tabeli broj 4. prikazali smo rezultate procjene nastavnika indikatora o
modalitetu prisutnosti ,,autokratskog stila rada.

104

Indikator

Rb.

Ukupno

mod

mean

Stan.pog.

Stan.dev.

Rang

Tabela 4. Nastavnici zbirno: autokratski stil rada nastavnika

B

25

32

38

102

3,9

0,09

0,9

13

18

41

36

102

4,0

0,09

0,9

26

37

31

102

3,8

0,1

1,0

11

14

42

39

102

4,0

0,09

0,9

12

11

40

34

12

102

3,3

0,09

0,9

13

73

13

102

3,9

0,06

0,6

17

10

46

46

102

4,3

0,06

0,6

12

18

63

29

102

4,1

0,06

0,6

10

20

23

47

24

102

3,8

0,08

0,8

10

24

11

52

34

102

4,1

0,07

0,7

11

26

32

41

22

102

3,7

0,08

0,8

12

29

24

44

30

102

3,9

0,08

0,8

13

35

43

44

102

4,2

0,08

0,8

11

14

40

41

44

102

4,1

0,1

1,0

Svega

14

82

254

636

442

1428

Svega %

0,98

5,74

17,78

44,53

30,65

100

Legenda: A-u potpunosti se slaem, B-slaem se, C-ne mogu procijeniti,

D-ne slaem se, E-uope se ne slaem
Rezultatima prikazanim u tabeli uoeno je da su nastavnici prisustvo
autokratskog stila rada procijenili na sljedei nain:
Stepen slaganja
u potpunosti se slaem
slaem se
ne mogu procijeniti
ne slaem se
uope se ne slaem

f
14
82
254
636
424

%
0,98
5,74
17,78
44,55
30,95

105

44,55
45
40
30,95

35
30
25

17,78

20
15
5,74

10
5

0,98

0
u potpunosti
se slaem

slaem se

ne mogu
procijeniti

ne slaem se uope se ne
slaem

Grafikon 3. Nastavnici zbirno: Prisutnost autokratskog stil rada nastavnika

Podaci procjene nastavnika indikatora o modalitetu autokratskog stila
rada upuuju nas na zakljuak da je prisutnost ovog stil rada u nastavnim i
vannastavnim aktivnostima iskazana na slijedei nain; u potpunosti se
slaem 0,98 %, slaem se 5,74 %, 17,78 % nastavnika nije se moglo izjasni,
to nas dovodi do zakljuka da nisu dovoljno upoeni u rad svojih kolega u
odnosu na stil rada; ak 44,55 % nastavnika nije se sloilo da je ovaj stila rada
zastupljen u koli, dok se 30,95 % nastavnika izjasnilo da ovaj stil rada ni u
kom svom obliku ili varijanti nije prisutan u nastavnim ili vannastavnim
aktivnostima.
Iz navedenog moemo primijetiti kako nastavnici prilikom
procjenjivanja svog stila rada smatraju da je autokratski stil rada u veoma
malom procentu prisutan. Primjetno je da su nastavnici prilikom
samovrednovanja bili u odreenoj mjeri subjektivni, ali i ta subjektivnost je
prema naem miljenju pozitivna, jer je njihovo stremljenje prema
demokratinosti vidljivo.

106

50
45

44,55

40
35
30,95

30
25

Series1

20

17,78

15
10
5,74

5
0,98

0
1

Grafikon 4. Distribucija rezultata o prisutnosti autokratskog stila rada

nastavnika
Ispitujui miljenje nastavnika o autokratskom stilu rada, te na osnovu
rezultata do kojih smo doli, moemo zakljuiti da je distribucija rezultata
procjene nastavnika o indikatoru modaliteta autokratski stil rada negativno
asimetrina tj. veina nastavnika smatra da u njihovom radu prilikom
realizacije programskih sadraja u nastavi i vannastavnim aktivnostima, nije
prisutan autokratski stil rada.
Nastavnici svojom procjenom indikatora o modalitetu autokratski stil
rada prema intenzitetu i prisutnosti u prvi rang svrstali su indikator pod
rednim brojem 5 to ukazuje da veliki broj nastavnika smatra da je njihov
zadatak brinuti se za probleme uenika i ulagati svoj napor u savladavanju
istih. Od ukupnog broja nastavnika N 102, samo 15,68 % sloilo se da
nastavnici putem ocjene rjeavaju disciplinu. Iako je ovo mali postotak
najveeg rangiranog indikatora, ipak se treba uloiti dodatni napor da i ovih
15, 68 % nastavnika koji u svom radu primjenjuju ocjenu kao prislu, uine
dodatni napor i edukaciju da se udio prisile smanji na minimum. kola bi
trebala da bude mjesto u kome se uenici osjeaju prihvaenim i uvaenim od
strane nastavnika, te da zajedniki, bez prisile uestvuju u pripremi, realizaciji
evaluaciji nastavnih i vannastavnih aktivnosti.
107

U drugom rangu nastavnici su se opredijelili za indikator pod rednim br. 11

negirajui da se u koli nastavnici prepiru sa uenicima. Svega 6,86 %
nastavnika sloilo se sa tvrdnjom da se nastavnici prepiru sa uenicima u toku
realizacije nastave i vannastavnih aktivnosti.
Tei rang svrstan je indikator pod rednim brojem 3 u kojem nastavnici
izraavaju da u svojim razrednim odjeljenjima ne vladaju oni, ve da se sa
uenicima dogovaraju oko svih vanijih aktivnosti i da zajedniki
uspostavljaju pravila.
Izraunavajui za prvih pet indikatora koje su nastavnici rangirali
dolazimo da slijedeih rezultata:
Tabela 5. za prvih pet rangiranih indikatora autokratskog stila rada
Rb. Indikator

Veina nastavnika u mojoj koli vrijea uenike

47,31
1.
Nastavnici se esto svaaju i prepiru sa uenicima
24,98
2.
Nastavnici putem straha ele da uspostave svoja pravila
47,02
3.
U toku nastve i vannastavnih aktivnosti nastavnici se 30,47
4.
ponaaju kao efovi
Nastavnici ne razumiju potrebe uenika, njihove probleme 118,70
5.
i interese
Dobijena vrijednost 2 testa za prvih pet rangiranih indikatora prema
procjeni modaliteta autokratski stil rada nastavnika od strane nastavnika je
vea od odgovarajuih graninih vrijednosti prema nivou slobode 0,01 to
znai da postoji statistiki znaajna razlika u procjeni nastavnika o
autokratskom stilu rada. Vrijednost 2 za modalitet autokratski stil rada
za sve indikatore utvreno je da je razlika u procjeni nastavnika ovog
modaliteta 2=65,15 statistiki znaajna na razini znaajnosti od 0,05% te da
prelazi graninu vrijednost =9,49 za df= 4 stupnjeva slobode.

108

1.2.

Demokratski stil rada nastavnika u nastavi i vannastavnim

aktivnostima

Demokratski stil rada nastavnika u realizaciji nastave i vannastavnim

aktivnostima karakteristian je po stepenu odluivanja koje je participativno
i decentralizovano. To znai da postoji povjerenje nastavnika spram uenika
te da su uenici u veoj mjeri ukljueni u rjeavanje problema, kreiranje novih
rjeenja i proces odluivanja. Nastavnici se odriu djela moi u korist
uenika, a glavni temelji ovog stila rada nastavnika su kvalitetni meuljudski
odnosi.
Modalitet ,,demokratski stil rada nastavnika ispitanici su procjenjivali kroz
prisutnost i intenzitet ispoljavanja indikatora pod brojevima:
3,4,5,8,10,15,16,19,21,27,28,31,32,33,37,38,

jednako se odnose prema svim uenicima,

uvaavaju razliita miljenja,
s uenicima razgovaraju na principima meusobnog uvaavanja i
tolerancije,
potiu na ukljuivanje u razliite vidove vannastavnih aktivnosti,
potiu, pohvaljuju i nagrauju za rad,
zajedniki sa nastavnikom rjeavamo sve probleme,
zajedno sa nastavnicima sudjeluju u donoenju vanih odluka za na
razred,
sa dosta primjera, obrauju sadraje u nastavi i vannastavnim
aktivnostima,
u svom radu imaju pravilan i objektivan odnos prema svim uenicima,
uvijek obrazlau svoje ocjene,
uvaavaju drugaija miljenja i ideje i spremni su na saradnju,
uvijek su spremni da nam pomognu,
otvoreno i prijateljski s uenicima vode raspravu o svim problemima,
esto hvale uenike, priznaju njihove uspjehe i pozitivno ih vrednuju,
konflikte meu uenicima najee pozitivno rjeavaju,
kreiraju ambijent u kojem se svaki uenik osjea sigurnim i
prihvaenim.

109

Dobivene rezultate, odnosno procjene uenika, prikazali smo u narednoj

tabeli.
Tabela 6. Uenici zbirno: Demokratski stil rada nastavnika

Rang

Stan.dev.

Stan.pog.

mean

mod

Ukupno

Indikator

Rb.

22

60

48

91

93

314

3,5

0,07

1,2

16

40

97

110

46

21

314

2,7

0,06

1,0

11

45

116

94

39

20

314

2,6

0,06

1,0

75

101

94

24

20

314

2,4

0,06

1,2

10

106

117

38

27

26

314

2,2

0,06

1,2

15

64

110

63

51

26

314

2,5

0,06

1,2

16

63

91

65

61

34

314

2,7

0,07

1,2

12

19

68

85

102

40

19

314

2,5

0,06

1,1

21

51

101

47

70

45

314

2,8

0,07

1,3

14

10

27

44

85

59

73

53

314

3,0

0,07

1,3

15

11

28

52

114

74

40

34

314

2,6

0,06

1,2

10

12

31

94

84

61

42

33

314

2,4

0,07

1,3

13

32

77

92

56

54

35

314

2,6

0,07

1,3

14

33

83

107

64

35

25

314

2,4

0,06

1,2

15

37

72

75

92

42

33

314

2,6

0,07

1,2

16

38

65

70

91

57

31

314

2,7

0,06

1,1

13

Svega

1021

1505

1158

792

548

5042

Svega %

22,32

29,95

23,04

15,76

10,90

100

Legenda: A-u potpunosti se slaem, B-slaem se, C-ne mogu procijeniti,

D-ne slaem se, E-uope se ne slaem

110

Iz tabele 4 moemo primijetiti na koji nain su uenici iskazali svoje

miljenje o procjeni prisutnosti demokratskog stila rada nastavnika.
Stepen slaganja
u potpunosti se slaem
slaem se
ne mogu procijeniti
ne slaem se
uope se ne slaem

f
1021
1505
1158
792
548

%
20,32
29,95
23,04
15,76
10,90

29,97
30
25

23,04
20,33

20

15,76

15

10,9

10
5
0
u potpunosti
se slaem

slaem se

ne mogu
procijeniti

ne slaem se uope se ne
slaem

Grafikon 5. Uenici zbirno: Prisutnost demokratskog stil rada nastavnika

Dobivene procjene uenika modaliteta ,,demokratski stil rada
nastavnika (prikazani u tabeli broj 4) ohrabrujue su i daju veliki podsticaj
da i nastavnici kod kojih ne dominira ovaj stil rada uine dodatne napore ka
demokratizaciji svog rada.

111

35
30

29,97

25
20

23,04
20,33
15,76

15

Series1
10,9

10
5
0
u
slaem se
potpunosti
se slaem

ne mogu ne slaem se uope se ne

procijeniti
slaem

Grafikon 6. Distribucija rezultata o prisutnosti demokratskog stil rada

nastavnika
Na osnovu rezultata do kojih smo doli moemo zakljuiti da je
distribucija rezultata procjene uenika o demokratskom stilu rada negativnoasimetrina tj. da u radu nastavnika sa uenicima pri realizaciji programskih
sadraja dominira odgovornost, osjetljivost za probleme uenika,
demokratinost i spremnost za permanentno obrazovanje i usavravanje u
struci.
Rangiranjem moemo primijetiti da je najvei broj uenika iznio
pozitivno miljenje o prisustvu indikatora pod rb. 10 nastavnici potiu,
pohvaljuju i adekvatno uenike nagrauju za rad. Od ukupnog broja uenika
obuhvaenih istraivanjem N 314, njih 71,01 % iskazalo je svoj stepen
slaganja sa datom tvrdnjom ( elije A i B ). Na drugom mjestu nalazi se
indikator pod rb.14 Nastavnici esto pohvaljuju uenike, priznaju njihove
uspjehe i pozitivno ih vrednuju. Sa ovom tvrdnjom u potpunosti se sloilo
83 uenika ili 26,43%; sloilo se 107 uenika ili 34,07% . Ako bismo i ovdje
pristupili zbrajanju elij A i B koje oznaavaju stepen slaganja, doli bismo,
takoer, do vrlo visokog postotka slaganja 60,57%. Na treem mjestu je
indikator pod rb. 4 Nastavnici nas potiu na ukljuivanje u razliite vidove
vannastavnih aktivnosti .
U nastavku emo prikazati prvih pet rangiranih indikatora i izraunati
test.
112

Tabela 7. za prvih pet rangiranih indikatora demokratskog stila rada

Rb. Indikator

Nastavnici nas potiu,pohvaljuju i nagrauju za rad

128,26
1.
Nastavnici esto pohvaljuju uenike, priznaju njihove 72,68
2.
uspjehe i pozitivno ih vrednuju
Nastavnici nas potiu na ukljuivanje u razliite vidove 94,24
3.
vannastavnih aktivnosti
Nastavnici su uvijek spremni da nam pomognu
43,73
4.
Nastavnici sa dosta primjera, obrauju sadraje u nastavi 80,17
5.
vannastavnim aktivnostima
Na osnovu dobivenih rezultata test moemo konstatovati da rezultati
variraju u zavisnosti od indikatora od 43,73 (indikator pod rb.4) sve do 128,26
(indikator pod rb. 1). Dobivena vrijednost test za svih pet rangiranih
indikatora na razini znaajnosti od 0,01 prelazi graninu vrijednost =20,09
za df. 8 stupnjeva slobode.
Da li su razlike u procjenama uenika o prisutnosti modaliteta
demokratski stil rada nastavnika u nastavi i vannastavnim aktivnostima
ststistiki znaajne kod svih indikatora, izraunali smo putem testa.
Izraunata vrijednost =32,68 na razini znaajnosti od 0,05% prelazi
graninu vrijednost =9,49 za df= 4 stupnjeva slobode, te zakljuujemo da
su odstupanja u procjeni uenika o demokratskom stilu rada iskazana u
empirijskim frekfencijama statistiki znaajna. Iz analize je vidljivo da
meu uenicima postoji velika razlika u procjeni ovog stila rada.
Slino kao i kod autokratskog stila rada, i ovdje su nastavnici imali
mogunost da na identinu skalu koja je bila ponuena uenicima, ponude
svoju procjenu o prisutnosti demokratskog stila rada.
Rezultati procjene nastavnika statistiki su obraeni i prikazani u
narednoj tabeli broj.

113

Tabela 8. Nastavnici zbirno: demokratski stil rada nastavnika

Rang

Stan.dev.

Stan.pog.

mean

mod

Ukupno

Indikator

Rb.

28

33

28

102

2,9

0,10

1,0

16

15

57

25

102

2,2

0,07

0,7

10

15

71

11

102

2,0

0,06

0,6

21

67

102

2,0

0,07

0,7

10

27

63

102

1,9

0,07

0,7

15

15

55

20

102

2,3

0,10

1,0

14

16

27

57

12

102

1,9

0,07

0,7

19

13

58

20

10

102

2,2

0,08

0,8

12

21

20

39

37

102

2,2

0,08

0,8

13

10

27

50

35

102

2,4

0,07

0,7

15

11

28

18

56

25

102

2,1

0,07

0,7

12

31

37

57

102

1,7

0,06

0,6

13

32

26

45

25

102

2,1

0,08

0,8

14

33

33

41

25

102

1,9

0,08

0,8

15

37

12

61

25

102

2,2

0,06

0,6

16

38

16

54

26

102

2,2

0,08

0,8

11

Svega

310

859

335

113

15

1632

Svega %

19,00

52,65

20,52

6,92

0,91

100

Legenda: A-u potpunosti se slaem, B-slaem se, C-ne mogu procijeniti,

D-ne slaem se, E-uope se ne slaem
Moemo primijetiti na koji nain su nastavnici iskazali svoje miljenje o
procjeni prisutnosti indikatora modaliteta demokratskog stila rada.
Stepen slaganja
u potpunosti se slaem
slaem se
ne mogu procijeniti
ne slaem se
uope se ne slaem
114

f
310
859
335
113
15

%
19,00
52,65
20,52
6,92
0,91

60

52,65

50
40
30

20,52

19

20
6,92

10

0,91

0
u potpunosti
se slaem

slaem se

ne mogu
procijeniti

ne slaem se uope se ne
slaem

Grafikon 7. Nastvnici zbirno: Prisutnost demokratskog stila rada nastavnika

Nastavnici procjenom indikatora modaliteta demokratski stil rada
ukazuju da je prisutnost ovog stila rada u nastavnoj praksi i vannastavnim
aktivnostima u velikoj mjeri na to ukazuju sljedei rezultati: 18,99%
nastavnika izjasnilo se kako je ovaj stil rada u potpunosti prisutan u nastavi i
vannastavnim aktivnostima, 52,63% nastavnika sloilo se o prisutnosti ovog
stila rada, 20,52% nastavnika nije se moglo izjasniti, 6,92% nije se sloilo o
prisutnosti ovohg stila rada, dok se svega 0,91% nastavnika izjasnilo da ovaj
stil rad uope nije prisutan u nastavi i vannastavnim aktivnostima.
Saradnja, komunikacija i ukljuenost kljune su vrijednosti ako
nastavnik eli biti sposoban polagati pravo da uenike obrazuje kroz
demokratski stil rada. Da bi demokratski stil rada funkcionisao, komunikacija
mora biti demokratska i otvorena. Iz prethodne analize, procjene nastavnika
o demokratskom stilu rada, vidljivo je da nastavnici u velikom procentu
procjenjuju da je u njihovom radu dominantan ovaj stil. Ono to je potrebno
uraditi, da bi ovaj stil rada istinski zaivio, jeste dodatna edukacija nastavnika
i uenje iz primjera. Veliku ulogu imat e i menadment kola koji vlastitim
primjerom moe pomoi u zaivljavanju ovog stila rada.

115

60
52,65

50
40
30

Series1

20

20,52

19

10

6,92
0,91

0
1

Grafikon 8. Distribucija rezultata o prisutnosti demokratskog stila rada

nastavnika
Ispitujui miljenje nastavnika o demokratskom stilu rada, te na
osnovu rezultata do kojih smo doli, moemo zakljuiti da je distribucija
rezultata procjene nastavnika o indikatoru modaliteta demokratski stil rada
pozitivno asimetrina, odnosno u nastavnoj praksi, prema procjenama
nastavnika veinim su prisutni indikatori koji pospjeuju demokratski stil
rada nastavnika.
Nastavnici svojom procjenom indikatora modaliteta demokratski stil
rada prema intenzitetu i prisutnosti svrstali su u prvi rang indikator pod
rednim brojem 12, koji ukazuje da je 90,58% nastavnika pozivino iskazalo
svoj miljenje o pomaganju uenicima. Dominantnost procjene ovog
indikatora upuuje nas na zakljuak da uenici trebaju iskoristi iskazanu
spremnost nastavnika da bi postigli to bolji kolski uspjeh. Drugi rang
zauzima indikator pod rednim brojem 5 koji je pozitivno procijenilo 87,05%
nastavnika. Oni su se izjasnilo da sa slae da je potrebno i da podstiu,
pohvaljuju i nagrauju uenike za rad. Trei rang pripada indikatoru pod
rednim brojem 6 (63,52%): nastavnici zajedniki sa uenicima rjeavaju sve
probleme i eventualne nesuglasice. Analizirajui navedene indikatore, koje
su nastavnici svrstali u prvorangirane, primijetit emo da su nastavnici

116

spremni da pomau uenicima,da ih podstiu i pohvaljuju za rad i aktivnost u

nastavi i vannastavnim aktivnostima.
U nastavku emo tabelarno prikazati prvih 5 indikatora koji su najvie
rangirani, kao i izraunati test.
Tabela 9. za prvih pet rangiranih indikatora demokratskog stila rada
Rb. Indikator

1.
Nastavnici su uvijek spremni da pomognu uenicima
80,66
2.
Nastavnici uenike potiu,pohvaljuju i nagrauju za rad
85,37
3.
U toku realizacije nastave nastavnici zajedniki sa 61,05
uenicima rjeavaju sve probleme
4.
Nastavnici esto pohvaljuju uenike, priznaju njihove 31,49
uspjehe i pozitivno ih vrednuju
5.
Nastavnici potiu uenike na ukljuivanje u razliite 95,25
vidove vannastavnih aktivnosti
Izraunavajui vrijednost 2 testa za modalitet demokratski stil rada
prema procjeni nastavnika moe se zakljuiti da se raspon vrijednosti 2 testa
kree od 31,49 za indikator pod rednim brojema 4, pa sve do 95,25% za
indikator pod rednim brojem 5. Ono to ja za nas u ovom sluaju bitno jeste
injenica da je vrijednost svih pet indikatora vea od granine vrijednosti na
nivou 0,05 i na nivou 0,01 za odgovarajui stepen slobode (df=8) to nas
dovodi na zakljuak da postoji statistiki znaajna razlika izmeu opaenih
i teorijskih frekvencija. Da li su razlike u procjenama nastavnika o prisutnosti
demokratskog stila rada nastavnika
u nastavi i vannastavnim
aktivnostima razliite u odnosu na oekivane rezultate, provjerili smo
raunanjem testa.
Na osnovu dobivenih rezultata moemo konstatovati da je vrijednost
=82,70 na razini znaajnosti od 0,05% prelazi graninu vrijednost =9,49
za df=4 stupnjeva slobode zakljuujemo da je razlika izmeu teorijskih i
opaenih rezultata statistiki znaajna. Visoka vrijednost hi kvadrat testa
upuuje nas na zakljuak da nastavnici podravaju i preferiraju demokratski
stil u odnosu na autokratski i laissez fair stil rada.
Demokratski potencijal i demokratski resursi u koli, mogu se pratiti
ispitivanjem koliko su nastavnici zadovoljni ukupnim stanjem u koli i svojim
117

stilom. Poto je vie od dvije treine onih koji smatraju da kod njih dominira
demokratski stil rada, zakljuujemo da postoji pretpostavka da e ona jedna
treine kod koji ne dominira predstavljati manji resurs za izgradnju
demokratskih odnosa u koli, ili e postati jo aktivniji i odluni da poprave
svoj stil kroz razvoj socijalnih odnosa i isticanjem zahtjeva za socijalizacijom
uenika na demokratskim principima i demokratskim procedurama, a sve u
cilju razvijanja demokratskog stila rada.
1.3.

Laissez fair stil rada nastavnika u nastavi i vannastavnim

aktivnostima

Nastavnici kod kojih dominira ovaj stil rada u realizaciji nastavnih i

vannastavnih aktivnosti, najee su zaokupljeni samim sobom i svojim
problemima. Nisu previve zainteresiran to se dogaa s uenicima i odgojnoobrazovnim procesom. Svoje obaveze odrade s minimalnim utrokom
energije, bezidejni su, i najee je u nastavi prisutna pasivnost i preputanje
inicijative i odgovornosti uenicima. Odlika autokratskog stila rada je krutost
i prisila, demokratskog stila otvorenost i ravnopravnost, a laissez fair stila
popustljivost i nezainteresovanost.
Modalitet ,,laissez fair stila rada nastavnika u nastavnoj praksi
ispitanicu su procjenjivali kroz prisutnost i intenzitet ispoljavanja indikatora
pod brojevima: 6,9,14,22,23,30,34,36,39,
samo se brinu kako e dobiti platu,
svejedno je da li mi radimo ili ne,
ne obraaju panju na nas kad postiemo loe rezultate u uenju,
jedino su okrenut prema sebi, nae potrebe i elje ih ne interesuju,
esto se na asu ponaaju kao da im nije stalo da naih rezultata,
ne posveuju nam dovoljno vremena,
ne motiviu na postizanje to boljih rezultata,
misle samo na sebe,
esto govore ovo je samo moj posao.

118

Na osnovu analiziranih rezultata dobivenih procjenama uenika, rezultati su

sljedei:
Stepen slaganja
u potpunosti se slaem
slaem se
ne mogu procijeniti
ne slaem se
uope se ne slaem

f
376
507
670
726
547

30

25,66
23,55

25

19,35

17,94

20
15

%
13,50
17,94
23,70
25,69
19,35

13,5

10
5
0
u potpunosti
se slaem

slaem se

ne mogu
procijeniti

ne slaem se uope se ne
slaem

Grafikon 9. Uenici zbirno: Prisutnost laissez fair stila rada nastavnika

Dezaljniji pregled rezultata po svim indikatorima moeme vidjeti u narednoj
tabeli.

119

35

49

85

74

71

314

3,31

0,07

28

29

64

132

61

314

3,54

0,06

14

46

57

68

90

53

314

3,15

0,07

22

37

52

99

74

52

314

3,17

0,06

23

37

77

74

67

59

314

3,11

0,07

30

43

82

71

65

53

314

3,01

0,07

34

46

51

76

80

61

314

3,19

0,07

36

42

48

73

71

80

314

3,31

0,07

39

62

62

60

73

57

314

3,00

0,07

Svega

376

507

670

726

547

2826

Svega %

13,50

17,94

23,70

25,69

19,35

100

Rang

Stan.pog.

mean

mod

Ukupno

Rb.

Indikator

Tabela 10. Uenici zbirno: laissez fair stil rada nastavnika

7
9
4
5
3
2
6
8
1

Legenda: A-u potpunosti se slaem, B-slaem se, C-ne mogu procijeniti,

D-ne slaem se, E-uope se ne slaem
Podaci procjene uenika o modalitetu laissez fair stila rada nastavnika
u nastavnoj i vannasatvnoj praksi, upuuju na zakljuak da je njihova
prisutnost iskazana od strane uenika; 13,50% u potpunosti se sloilo sa
predloenim tvrdnjama o ovom stilu rada; 17,94% uenika svoj stav iskazalo
je kroz drugu kolonu skale slaem se 23,70% uenika nije imalo svoj stav tj.
nisu mogli procjeniti ovaj stila rada, odnosno njegovu prisutnost; 25,69 %
uenika nije se sloilo sa predloenim tvrdnjama; dok 19,35 % uenika uope
se nije sloilo o prisutnosti ovog stila rada u nastavi i vannastavnim
aktivnostima.

120

30
25,66

25

23,55

20

19,35

17,94
15

Series1

13,5

10

5
0
1

Grafikon 10. Distribucija rezultata o prisutnosti laissez fair stila rada

nastavnika
Na osnovu rezultata do kojih smo doli moemo zakljuiti da je
distribucija rezultata procjene uenika o laissez fair stilu rada pozitivnoasimetrina tj. razultati nam govore da uenici nisu zadovoljni ovakvim
stilom rada kojeg karakterie neodgovornost, letargija i nedosljednost.
Pozitivan aspekt iz ove procjene jeste injenica da je ovakvih nastavnika
prema procjenama uenika najmanje, to je izuzetno pozitivna injenica.
Nastavnici kod kojih dominira ovaj stil rada ograniavaju svoju interakciju sa
uenicima samo na odgovaranje na pitanja i osiguranje potrebnih sredstava
za rad. U ovom stilu rada nastavnici se gotovo i ne koriste svojom moi, a
uenici imaju veliku slobodu, nezavisni su u radu i odluivanju, a esto je
njihova aktivnost bez kvalitetnog reda i rada.
Uenici procjenom indikatora o modalitetu laissez fair stil rada
nastavnik svrstali su u prvi rang idikator pod rednim brojem 9, odnosno, da
se 39,48% uenika se salae da postoje nastavnici koji svoj posao shvataju
olahko i da se nedovoljno pripremaju za nastavu (elija A i B). Iako uenici
nemaju kvalitetan pristup informacijama o tome kako se nastavnici
pripremaju za nastavu, ipak ova njihova procjena ukazuje da nastavni sadraji
u odreenim segmentima nisu tumaeni jasno i uvjerljivo tj.da se javljaju
odstupanja u poticaju uenika za samostalan rad,ozbiljnost u poslu,
121

profesionalnost, iznoenje raznih miljenja kao i za objektivnost u procjeni

uenikih znanja. U drugi rang je svrstan indikator pod brojem 6 koji ukazuje
na procjenu uenika da je nastavniku najvanije kako zaraditi platu. Prve
dvije varijante izabralo je 37,68% uenika na skali. Trei rang obuhvata
indikator pod rednim brojem 5. koji se odnosio na ponaanje nastavnika u
odnosu na postizanje kvalitetnih rezultata uenika.
Procentualno posmatrajui indikatore koji su svrstani u najvei rang,
primijetit emo da ovi indikatori nemaju visok stepen slaganja u procjenama
od strane uenika to nam govori o tome da odlike nastavnika; nezadovoljstvo
poslom, nepripremanje za nastavu, samo briga o sebi i svojim potrebama i sl.
nisu u velikoj mjeri prisutni kod nastavnika. Ovakve negativne karakteristike
nastavnika moemo pronai kod vrlo malog broja nastavnika.
Tabela 11. za prvih pet rangiranih indikatora laissez fair stila rada
Rb. Indikator

Nastavnici esto govore ovo je samo moj posao

2,33
1.
Nastavnici nam ne posveuju dovoljno vremena
14,79
2.
Nastavnici se esto na asu ponaaju kao da im nije stalo 16,31
3.
da naih rezultata
Nastavnici su jedino okrenuti prema sebi, nae potrebe i 18,77
4.
elje ih ne interesuju
Nastavnici ne obraaju panju na nas kad postiemo loe 37,17
5.
rezultate u uenju
Izraunavajui vrijednosti 2 testa za modalitet indikatora laissez fair
stil rada nastavnika za prvih pet rangiranih indikatora, vidljivo ja da su
vrijednosti puno manje u odnosu na 2 testa kod modaliteta autokratskog i
demokratskog stila rada. Za prva etiri rangirana indikatora vrijednos 2 testa
je ispod granine vrijednosti na nivou znaajnosti od 0,01 to znai da razlika
izmeu empirijskih i teorijskih frekfencija na ovom nivou nije statistiki
znaajna.
Meutim, da bismo provjerili da li postoji statistiki znaajna razlika u
procjeni indikatora modaliteta laissez fair stil rada nastavnika potrebno je
da izraunamo 2 za zbirne podatke koje smo dobili prilikom procjene ovog
stila rada. Obradom podataka i izraunavanjem 2 testa utvrdili smo da postoji
122

statistiki znaajna razlika u odgovorima uenika u procjeni indikatora

modaliteta laissez fair stil rada nastavnika. Kako izraunata vrijednost
2=14,75 na razini znaajnosti od 0,05% prelazi graninu vrijednost =9,49
za df= 4 stupnjeva slobode zakljuujemo da je razlika statistiki znaajna.
Nastavnici kod kojih dominira ovaj stil rada ne mijenjaju svoj nain
realizacije nastave, nemaju potrebu za uvoenjem nove nastavne
metodologije nisti strunog usavravanja. Uenici sami nameu svoja pravila
i svojim odnosom prema nastavniku nastoje da snize kriterije vrednovanja
znanja. Ovaj stil rada ne donosi kvalitetne rezultate i uenici su ga negativno
vrednovaali, a kakav su stav imali nastavnici o njegovoj prisutnosti ispitali
smo na osnovu identine skale koja je bila ponuena uenicima.

Rang

Stan.dev.

Stan.pog.

mean

mod

Ukupno

Rb.

Indikator

Tabela 12. Nastavnici zbirno: laissez fair stil rada nastavnika

35

58

102

4,44

0,07

0,76

61

32

102

4,17

0,07

0,74

14

70

27

102

4,21

0,05

0,55

22

42

56

102

4,48

0,06

0,67

23

50

39

102

4,21

0,07

0,80

30

17

60

21

102

3,95

0,07

0,76

34

15

52

31

102

4,08

0,07

0,78

36

40

57

102

4,51

0,05

0,59

39

25

43

32

102

4,03

0,07

0,80

Svega

26

84

453

353

918

Svega %

0,22

2,83

9,15

49,35

38,45

100

Legenda: A-u potpunosti se slaem, B-slaem se, C-ne mogu procijeniti,

D-ne slaem se, E-uope se ne slaem
Iz priloene tabele vidljivo je da su nastavnici u procjeni indikatora
modaliteta ,,laissez fair stilu rada nastavnika iskazali veiniski negativno
miljenje o prisutnosti ovog stil rada:
123

Stepen slaganja
u potpunosti se slaem
slaem se
ne mogu procijeniti
ne slaem se
uope se ne slaem

f
2
26
84
453
353

%
0,22
2,83
9,15
49,35
38,45

50
45
40
35
30
25
20
15
10
5
0
u potpunosti
se slaem

slaem se

ne mogu
procijeniti

ne slaem se uope se ne
slaem

Grafikon 11. Nastavnici zbirno: Prisutnost laissez fair stila rada

nastavnika
Nastavnici procjenom indikatora modaliteta laissez fair stil rada
ukazuju da prisutnost ovog stila rada u nastavnoj praksi i vannastavnim
aktivnostima nije u velikoj mjeri. To pokazuju sljedei podaci; 49,34 %
nastavnika izjasnilo se da ovaj stil rada nije prisutan u nastavi, 38,45 %
nastavnika sloilo se da ovaj stil rada nije zastupljen, 9,15 % nastavnika nije
moglo procijeniti. Svega 26 nastavnika sloilo se se o prisutnosti ovog stila
rada, samo 2 nastavnika ili 0,21 % u potpunosti su se sloili o prisutnosti ovog
stila rada. Ovaj stil rada, i kod uenika i kod nastavnika, imao je najveu
slinost u procjeni o njegovoj najmanjoj prisutnosti u nastavi i vannastavnim
aktivnostima. Preko 80,00 % nastavnika smatra da je ovaj stil rada negativan
i da ga u svom radu oni ne primjenjuju.

124

Radnu situaciju u uionici kod nastavnika kod kojih dominira ovaj stil
rada oteava stanje koje nema jasno odreenu svrhu osim onu koju odabere
uenik. Nastavnik ima pasivnu ulogu, ne pokuava usmjeriti ili koordinirati
grupu, te ne vrednuje uenike ni pozitivno ni negativno. Ovo su neki od
razloga zato ovaj stil rada nije prihvaen kod nasatvnika. Nastavnci su prije
spremni da izaberu autokratski stil, u kome vlada pretjerana strogoa, nego
ovaj stil u kome svaki pojedinac radi ta eli, bez ikakvog utvrenog plana ili
reda.
60
50

49,35

40

38,45

30

Series1

20
10

9,15
2,83

0,22

0
1

Grafikon 12. Distribucija rezultata o prisutnosti laissez fair stila rada

nastavnika
Na osnovu ovakvih pokazatelja moe se izvesti zakljuak da je
distribucija rezultata zbirnih procjena nastavnika negativno-asimetrina,
odnosno, da u radu nastavnika sa uenicima laissez fair stil rada nije prisutan
u velikoj mjeri.
Nastavnici svojom procjenom indikatora o modalitetu laissez fair stil
rada prema intenzitetu i prisutnosti u prvi rang svrstali su indikator pod
rednim brojem 6, to ukazuje da nastavnici ne posveuju dovoljno vremena
uenicima; drugi rang nastavnici su svrstali indikator pod rednim brojem 9.
Nastavnici esto govore ovo je samo moj posao; slijedi u treem rangu
125

indikator pod rednim brojem 7 tj. da nastavnici ne motiviu uenike na

postizanje to boljih rezultata. U nastavku tabelarno emo prikazati prvih 5
indikatora koji su najvie rangirani, kao i izraunatu test.
Tabela 13. za prvih pet rangiranih indikatora laissez fair stila rada
Rb. Indikator

1.
Nastavnici ne posveuju dovoljno vremena uenicima 110,74
2.
Nastavnici esto govore ovo je samo moj posao
35,33
3.
Nastavnici ne motiviu uenike na postizanje to boljih 51,17
rezultata
4.
Nastavnicima je svejedno da li uenici kvalitetno rade 85,84
ili ne
5.
Nastavnici su jedino okrenut prema sebi, potrebe i elje 119,41
uenika ih ne interesuju
Izraunavajui vrijednost 2 testa za modalitet laissez fair stil rada
prema procjeni nastavnika moe se zakljuiti da je izraunata vrijednost 2
testa za svih 5 rangiranih indikatora vea od graninih vrijednosti na nivou
0,05 i na nivou 0,01 za odgovarajui stepen slobode (df=8) to nas dovodi
na zakljuak da postoji statistiki znaajna razlika izmeu opaenih i
teorijskih frekvencija.
Analizom dobivenih rezultata za modalitet laissez fair stil rada
,koristei se Hi kvadrat testom utvrdili smo znaajna odstupanja dobivenih
empirijskih frekfencija u odgovorima nastavnika statistiki znaajno razliita
u odnosu na oekivane rezultate. Dobiveni =230,74 je veoma visok prelazi
graninu vrijednost =9,49 za df=4 stupnjeva slobode na osnovu ega
zakljuujemo da je razlika izmeu teorijskih i opaenih rezultata statistiki
znaajna.
Nastavnici su svojom procjenom ocijenili da ovaj stil rada nije prisutan
u njihovom radu, odnosno da je prisutan u najmanjem procentu (3,04%).
Zainteresovanost nastavnika za promjene u koli predstavlja vaan indikator
njihovog odnosa prema radu, angaovanju, nastojanjima i ukupnim
ambicijama. Odnos prema promjenama govori i o odnosu prema ukupnom
socijalnom demokratskom resursu, kako neposredno u koli, tako i u
okruenju.
126

1.4.

Komparativna analiza stilova rada nastavnika u procjeni

uenika i nastavnika

U teoriji i praksi imamo razne vrste stilova rada nastavnika u toku

realizacije nastave i vannastavnih aktivnosti. Najee se kao temeljne
osobine stila navode lini karakter nastavnika, njegov odnos prema
uenicima, iskoritavanja poloaja i dodijeljenog autoriteta kao i sam odnos
prema izvrenju uloge nastavnika. Na osnovu dosadanjih rezultata
istraivanja, primjetno je da se u praksi rijetko susreu potpuno autokratski,
ili demokratski ili potpuno laissez fair stil rada nastavnika. Glasser (1994)
napominje da kvalitetni nastavnici upravljaju uenicima bez prisile.
Pojedinane procjene uenika i nastavnika o navedenim stilovima
detaljno smo obrazloili u prethodnim poglavljima. Nau panju sada emo
usmjeriti prema komparaciji rezulata procjene uenika i nastavnika.
Tabela 14. Procjena uenika o prisutnosti autokratskog, demokratskog i
laissez fair stil rada nastavnika
B

Ukupno

A
Modalitet
f

Autoratski

759

17,2

888

20,2

1051

23,9

1007

22,9

691

15,7

4396

Demokratski

1021

20,3

1505

29,9

1158

23,0

792

15,7

548

10,9

5024

Laissez fair

376

13,3

507

17,9

670

23,7

726

25,6

547

19,3

2826

Legenda: A-u potpunosti se slaem, B-slaem se, C-ne mogu procijeniti,

D-ne slaem se, E-uope se ne slaem
Podaci procjene uenika modaliteta o ,,autokratskom ,,demokratskom
i laissez fair stilu rada nastavnika, upuuju nas na zakljuak da je njihova
prisutnost u radu nastavnika iskazana u nastavnim i vannastavnim
aktivnostima izraana na sljedei nain:
- U potpunost se slaem i slaem se (elije u tabeli A i B):
a). indikatori o ,,autokratskom,, modalitetu 37,45 %; a
b). indikatori o ,,demokratskom,, modalitetu 50,28 %.
c). indikatori o ,,laissez fair,, modalitetu 31,25

127

60
50

40
30
20
10
0

AiB

DiE

Autora-tski stil

37,4

23,9

Demokratski stil

50,3

23

Lessez fair stil

31,4

23,7

Grafikon 13. Procjena uenika prisutnosti autokratskog, demokratskog i

laissez fair stil rada nastavnika
Podaci procjene nastavnika modaliteta o ,,autokratskom,
,,demokratskom i laissez fair stilu rada nastavnika i njihova prisutnost u
radu iskazana je na sljedei nain:
- U potpunost se slaem i slaem se (elije u tabeli A i B):
a). indikatora o ,,autokratskom modalitetu 6,72 %
b). indikatora o ,,demokratskom modalitetu 71,63 %
c). indikatora o ,,laissez fair modalitetu 0,50 %
Tabela 15. Procjena nastavnika o prisutnosti autokratskog, demokratskog i
laissez fair stil rada nastavnika-zbirno
B

Ukupno

A
MODALITET

Autoratski

14

0,98

82

5,74

254

17,7

636

44,5

442

30,9

1428

Demokratski

310

19,0

859

52,6

335

20,5

113

6,92

15

0,92

1632

Laissez fair

0,22

26

0,28

84

0,92

453

49,3

353

38,4

918

Legenda: A-u potpunosti se slaem, B-slaem se, C-ne mogu procijeniti,

D-ne slaem se, E-uope se ne slaem
128

100
90
80
70
60
50
40
30
20
10
0

Ai B

DiE

Autora-tski stil

6,82

17,7

75,48

Demokratski stil

71,63

20,5

7,87

Lessez fair stil

3,05

9,15

87,8

Grafikon 14. Procjena uenika prisutnosti autokratskog, demokratskog i

laissez fair stil rada nastavnika
Na osnovu ovakvih pokazatelja moe se izvesti zakljuak sa aspekta
dominacije ova tri modaliteta stila rada nastavnika, prema procjeni uenika i
nastvnika, da je u radu nastavnika sa uenicima, pri realizaciji programskih
sadraja i aktivnosti u nastavi i vanastavnim aktivnostima, najvie prisutan
,,demokratski,, modalitet stila rada nastavnika. Meutim, ako uzmeno u obzir
prisutnost autokratskog i leseez fair stila rad u odnosu na demokratski stila
rad, moemo zakljuiti da je demokratski stil rada u manjoj mjeri prisutan u
nastavi u odnosu na ova dva stila rada.
U nastavku rada grafiki emo prikazati komparativnu analizu sva tri
stila rada prema procjenama uenika i nastavnika.

129

80

71,63

70
60

50,3

50
40

Uenici

37,4
31,4

Nastavnici

30
20
10

6,82

3,05

0
Autoratski stil

Demokratski stil

Lessez fair stil

Grafikon 15. Komparativana analiza procjena uenika i nastavnika

Da bismo utvrdili da li ima statistiki znaajne razlike u procjenama
uenika i nastavnika, pristupili smo izraunavanju vrijednost testa. Veina
statistiara preporuuje, da kada radimo sa tablicama 5x2 da upotrijebimo
Yates-ovu korekciju, koja se sastoji u tome da se za 0,5 smanji svaka opaena
frekvencija, koja je vea od oekivane, a za 0,5 povea svaka opaena
frekvencija, koja je manja od oekivane. Budui da radimo sa tablicom 5x2 u
radu smo primijenili navedenu korekciju i dobili smo sljedee vrijednosti
testa:
Autokratski stil rada nastavnika =44,82 na razini znaajnosti od
0,05% prelazi graninu vrijednost =9,49 za df=4 stupnjeva slobode
zakljuujemo da je razlika izmeu teorijskih i opaenih rezultata
statistiki znaajna.
Demokratski stil rada nastavnika =22,96 na razini znaajnosti od
0,05% prelazi graninu vrijednost =9,49 za df=4 stupnjeva slobode
zakljuujemo da je razlika izmeu teorijskih i opaenih rezultata
statistiki znaajna.

130

Laissez fair stil rada nastavnika =54,31 na razini znaajnosti od

0,05% prelazi graninu vrijednost =9,49 za df=4 stupnjeva slobode
zakljuujemo da je razlika izmeu teorijskih i opaenih rezultata
statistiki znaajna.

Poto smo izraunatim vrijednostima testa utvrdili znaajna

odstupanja empirijskih od oekivanih frekvencija i znaajnu razliku u
procjeni uenika i nastavnika indikatora modaliteta stil rada nastavnika
potvrdili smo nau prvu podhipotezu koja je glasila: Pretpostavljamo da
postoji statistiki znaajne razlike izmeu procjene nastavnika i uenika
da kod veine nastavnika dominira demokratski stil rada u nastavnim i
vannastavnim aktivnostima. Analizirajui prethodne rezultate vidljivo je da
je za sva tri stila vei od graninih vrijednosti, odnosno da su u nastavnoj
praksi, radu nastavnika i uenika, pri realizaciji programskih sadraja prisutna
razliita gledita uenika i nastavnika o stilovima rada. Uenici naroito
negativan stav imaju prema autokratskom i laissez fair stilu rada, to nas
upuuje na zakljuak da uenici jo u dovoljnoj mjeri ne ostvaruju poziciju
subjekta u nastavi i vannastavnim aktivnostima kao rezultat rada nastavnika
kod kojeg dominira demokratski stil rada. Nastavnici su najvei stepen
slaganja iskazali u procjeni i prisutnosti demokratskog stila rada. Ovo
predstavlja znaajan resurs samopouzdanja i uvjerenja da je kola drutvena
grupa koja moe da razvija demokratske odnose i da bude primjer i katalizator
uspjenih odnosa na relaciji uenik-nastavnik, a kao produkt demokratskog
stila rada.

2. Rezultati procjene uenika stila rada nastvnika s

obzirom na uspjeh kojeg su uenici postigli
Razmatranje faktora uspjeha, odnosno neuspjeha kojeg uenici postiu,
ima svoje pedagoko-psiholoko opravdanje, posebno ako uzmemo u obzir
posljedice koje moe da izazove neuspjeh djeteta u koli, njegov stav prema
koli i daljnjem obrazovanju. Od velike je vanosti utvrditi kako su pojedini
stilovi rada nastavnika povezani sa uspjehom uenika. Prethodne analize
pokazali su nam ta uenici, odnosno nastavnici misle o odreenim stilovima.
131

Utvrdili smo da postoje razlike u stavovima uenika i nastavnika. Nae

opredjeljenje za ovakvu analizu temeljilo se na pretpostavci da meu
uenicima postoji statistiki znaajna razlika u procjenama stila rada
nastavnika s obzirom na postignuti uspjeh.
U kom smislu ocjena uenika predstavlja determinante uenika o stilu
rada nastavnika tabelarno smo prikazali uzimajui u obzir tri stil rada:
1. Demokratski stil rada
2. Autokratski stil rada
3. Laissez fair stil rada
Demokratski stil rada. Uspjeh koji uenici postiu u koli, u mnogome,
zavisi od uslova u kojima se odvija odgojno-obrazovni proces, ali i od stila
rada nastavnika. Rezultati istraivanja pokazuju (Tabela br. 16) da se procjene
uenika demokratskog stila rada nastavnika, ako uzmemo u obzir uspjeh koji
su postigli, statistiki znaajno ne razlikuju. Izraunata vrijednost testa
prema procjenama uenika iznosi =5,31 to na nivou znaajnosti od 0,05 ne
prelazi graninu vrijednost =21,0 za odgovarajui stepen slobode df= 12.

Uspjeh/
Stepen
slaganja

Nedovoljni

Dovoljni

Dobri

Odlini

Vrlodobri

Ukupno

Tabela 16. Procjena demokratskog stila rada nastavnika posmatrano sa

aspekta kolskog uspjeha

U
potpunost
i se slaem
Slaem se

22

17,1

23,5

314

23,2

406

21,6

271

16,6

1021

28

21,8

10

29,4

403

29,7

534

28,4

530

32,4

1505

Ne mogu
procijeniti
Ne slaem
se
Uopte se
ne slaem
Ukupno

32

25,0

12

35,2

335

24,7

447

23,8

332

20,3

1158

16

12,5

11,7

170

12,5

285

15,1

317

19,4

792

30

23,4

0,0

131

9,68

205

10,9

182

11,1

548

128

100

34

100

1353

100

1877

100

1632

100

5024

Nastavnici koji imaju pozitivna oekivanja od uenika i koji osjeaju

odgovornost za poticanje uenika na uenje, imaju uenike koji postiu bolje
rezultate, neovisno o kojem se predmetu radi ili o uenikovim sposobnostima.
132

Iz prikazanih rezultata vidljivo je da svi uenici, bez obzira na postignuti

uspjeh, imaju slinu, pozitivnu procjenu ovog stila rada. Iz podataka se
uoava da uenici koji su imali odlian uspjeh smatraju (49,00%, elije A i
B), da je demokratski stil rada najprihvatljivi stil u realizaciji nastave i
vannastavnih aktivnosti, vrlodobri uenici 50,00%, dobri uenici 53,00%,
uenici sa dovoljnim uspjehom 52,94 i uenici sa nedovoljnim uspjehom
39,07. Iako procentualno postoji razlika u procjena uenika u odnosu na
postignuti uspjeh, izraunavanjem vrijednosti testa utvrdili smo da razlika
nije statistiki znaajna.
Tabela 17. Procjena uspjeha uenika i demokratski stil rada
Uspjeh uenika
Df.

P
Nedovoljan

1,60

0,05

Dovoljan

0,83

0,05

Dobar

12,28

0,05

Vrlodobar

11,38

0,05

Odlian

12,70

0,05

Putem testa ispitali smo u kakvom su odnosu svaki pojedanini uspjeh

uenika s jedne strane i demokratski stil rada nastavnika s druge strane.
Izraunata vrijednost testa za uenike koji su imali nedovoljan uspjeh
(=1,60) i dovoljan uspjeh (=0,83) za odgovarajui stepen slobode df=4
na nivou znaajnosti 0,05 ne pokazuje statistiki znaajnu razliku. Vrijednost
testa za uenike koji su postigli postigli dobar uspjeh (=12,28), vrolodbar
uspjeh ( =11,38) i odlian uspjeh (=12,70) prelazi graninu vrijednost
=9,49 za df=4. Uenici sa nedovoljnim i dovoljnim uspjehom nisu u tolikoj
mjeri iskazali svoj pozitivan stav prema prisustvu demokratskog stilu rada
nastavnika, kao uenici sa dobrim, vrlodobrim i odlinim uspjehom. Razloge
bismo mogli potraiti u tome da pojedini uenici sa slabijim uspjehom
smatraju da se nastavnici moraju jo vie demkratski angaovati u realizaciji
nastave i vannastavnih aktivnosti da bi i ovi uenici mogli postii bolje
rezultate. Uenici s boljim uspjehom vie nego uenici sa slabijim
doivljavaju nastavnika kao osobu, koja ih hrabri, potie i ne kanjava, to je
u skladu s rezultatima istraivanja Hoehna (prema: Brophy i Good, 1974),
133

koji ukazuju na tendenciju da nastavnici daju veu podrku uenicima boljeg

uspjeha, te da ih vie stimuliraju nego uenike slabijeg uspjeha, s kojima
imaju i vee konflikte.
Autokratski stil rada nastavnika. Uspjeno postizanje rezultata u koli
za svu djecu moe biti olakano boljim poznavanjem uenika od strane
nastavnika, sagledavanjem njihovih prednosti i nedostataka, razvijanjem
meusobne komunikacije i demokratskog odnosa. Ako je nastavnik krut u
realizaciji nastave, ako uenike kanjava loom ocjenom za neposluh, ako ne
dozvoljava meusobnu komunikaciju i razvijanje pozitivnih demokratskih
odnosa, tada moemo govoriti o nastavniku kod kojeg dominira autokratski
stil rada.

Uspjeh/
Stepen
slaganja

Nedovoljni

Dovoljni

Dobri

Odlini

Vrlodobri

Ukupno

Tabela 18. Procjena autokratskog stila rada nastavnika posmatrano sa

aspekta kolskog uspjeha

U potpunosti
se slaem
Slaem se

48

42,4

12,1

216

18,5

265

16,0

226

15,7

759

22

19,4

21,2

222

19,0

345

20,8

292

20,3

888

Ne mogu
procijeniti
Ne slaem se

20

17,7

27,2

286

24,5

380

22,9

356

24,8

1051

16

14,1

10

30,3

267

22,9

381

23,0

333

23,2

1007

Uopte se ne
slaem
Ukupno

6,19

9,0

173

14,8

283

17,1

225

15,7

691

113

100

33

100

1164

100

1654

100

1432

100

4396

Uenici koji su na polugoditu imali nedovoljan uspjeh, u najveem

procentu smatraju da autokratski stil rada nastavnika negativno utjee na
uspjeh uenika. Od ukupnog broja nedovoljnih uenika njih 42,48% u
potpunosti se sloilo s tvrdnjom koja idu u prilog prisustva autokratskog stila
rada nastavnika u nastavi i vannastavnim aktivnostima.

134

Tabela 19. Procjena uspjeh uenika i autokratski stil rada

Uspjeh uenika
Df.

P
Nedovoljan

2,96

0,05

Dovoljan

0,40

0,05

Dobar

2,44

0,05

Vrlodobar

2,54

0,05

Odlian

3,60

0,05

Iz tabele br. 19 vidi se da ne postoji statistiki znaajna razlika u

procjeni uenika koji su postigli nedovoljan, dobar, vrlodobar i odlian uspjeh
na polugoditu u odbnosu na procjenu modaliteta Autokratski stil rada
nastavnika. Svi uenici, bez obzira na postignuti uspjeh, imaju negativan
stav prema prisustvu autokratskog stila rada nastavnika.
Putem testa ispitali smo da li i u kom smislu uspjeh uenika predstavlja
determinantne procjene autokratskog stila rada. Izmeu uspjeha uenika, s
jedne strane i autokratskog stila rada nastavnika s druge strane postoji
statistiki znaajna razlika. Izraunata vrijednost testa 33,00 to na nivou
znaajnosti od 0,05 prelazi graninu vrijednost =21,0 za odgovarajui
stepen slobode df= 12. Ovaj rezultat navodi nas na zakljuak da postoji
statistiki znaajna ralika u procjeni autokratskog stila rada nastavnika,
uzimajui u obzir uspjeh uenika na polugoditu.
Laissez fair stil rada nastavnika. Ovaj stil rezultira najslabijim
rezultatima uenika. Nastavnici kod koji je dominantan ovaj stil nisu uope
zainteresovani za rezultate koje uenici postiu. Za razliku od demokratskog
stila koji uenike podste na aktivnost, autokratskog, koji jeste krut i previe
strog, ali od uenika trai aktivnost i rezultate, ovaj stil rada rezultura
najloijim uspjehom i najslabijim rezultatima uenika.

135

Tabela 20. Procjena laissez fair stila rada nastavnika posmatrano sa

aspekta kolskog uspjeha
Nedovoljni

Dovoljni

Dobri

Odlini

Vrlodobri

Ukupno

Uspjeh/
Stepen
slaganja

U potpunosti
se slaem
Slaem se

29

40,2

27,7

120

15,9

122

11,4

100

10,8

376

11,1

16,6

131

17,3

201

18,8

164

17,8

507

Ne mogu
procijeniti
Ne slaem se

16

22,2

27,7

194

25,7

236

22,1

219

23,8

670

11

15,2

16,6

158

20,9

273

25,6

281

30,6

726

Uopte se ne
slaem
Ukupno

11,1

11,1

151

20,0

232

21,8

154

16,7

547

72

100

18

100

754

100

1064

100

918

100

2826

Ako bismo analizirali i rezultate u ovoj tabeli, odnosno ovaj stil rada,
primijetili bismo da uenici koji imaju nedovoljan i dovoljan uspjeh
najnezadovoljniji su ovim stilom rada. Nedovoljni uenici u iznosu od 51,00
% nezadovoljni su ovakvim nainom rada nastavnika, a dovoljni uenici u
iznosu od 43,00%. Za uenike koji imaju vei kolski uspjeh, manji nivo
slaganja mogli bismo pripisati njihovom angamanu na nastavi, iako su se i
oni negativno opredijelili za pisutnost ovaj stil rada u realizaciji nastave.
Izraunata vrijednost testa prema procjenama uenika iznosi =65,57
to na nivou znaajnosti od 0,05 prelazi graninu vrijednost =21,0 za
odgovarajui stepen slobode df= 12. Putem testa ispitali smo u kakvom su
odnosu, odnosno kako je povezan svaki pojedanini uspjeh uenika s jedne
strane i laissez fair stil rada nastavnika s druge strane.
Tabela 21. Procjena uspjeh uenika i laissez fair stil rada
Uspjeh uenika
Df.

P
Nedovoljan

3,39

0,05

Dovoljan

2,02

0,05

Dobar

4,40

0,05

Vrlodobar

7,74

0,05

Odlian

11,49

0,05

136

Vidljivo je da se uenici s obzirom na uspjeh razlikuju. Izraunata

vrijednost testa za uenike sa nedovoljnim, dovoljnim, dobrim i vrlodobrim
uspjehim ne prelazi graninu vrijednost =9,49 za df=4, to nije sluaj sa
uenicima koji su postigli odlian uspjeh. Vrijednost testa za uenike sa
postignutim odlinim uspjehom prelalazi graninu vrijednost, to nas navodi
na zakljuak da je razlika statistiki znaajna samo kod ovih uenika.
Izraunata vrijednost testa za autokratski stil rada =33,00 i laissez
fair stil rada =65,57 za df= 12 na nivou znaajnosti 0,05 % prelaze
graninu vrijednost, a za demokratski stil rada =5,31 ne prelazi graninu
vrijednost =21,0 za odgovarajui stepen slobode df= 12, to nas je navelo
da uglavnom moemo potvrditi nau drugu podhipotezu koja je glasila:
Pretpostavljamo da meu uenicima postoji statistiki znaajna ralika
u procjenama stila rada nastavnika s obzirom na postignuti uspjeh na
polugoditu. Na osnovu analize sva tri stila i njihove povezanosti sa
uspjehom uenika vidljivo je da uenici koji su pokazali odlian, vrlodobar i
dobar uspjeh smatraju veu prisutnost demokratskog stila rada nastavnika i
da ovaj stil, prema miljenju uenika, pozitivno utjee na njihov uspjeh za
razliku od uenika koji su pokazali dovoljan i nedovoljan uspjeh na
polugoditu koji primjeuju veu prisutnost autokratskog i laissez fair stila
rada. Moemo zakljuiti, prema miljenju uenika, da demokratski stil rada
ima najvee prisustvo u realizaciji nastave i vannastavnih aktivnosti i da ga
preferiraju svi uenici, bez obzira na postignuti uspjeh, za razliku od
autokratskog i laissez fair stila rada koji daju slabije rezultate i koji nisu
omiljeni meu uenicima.

137

3. Rezultati procjene uenika i nastavnika indikatora

modaliteta stil rada nastavnika u tradicionalnoj
nastavi i inovativnim sistemima
Uzimajui u obzir promijenjenu ulogu nastavnika i njegovog
cjelokupnog odnosa i stila rada, kao prepoznatljive namjerne i usmjerene
aktivnosti, ispitali smo kakva je danas nastava, odnosno na koji nain
nastavnici realizuju nastavu. Za razliku od tradicionalne nastave koja vie
rauna vodio o nastavnom gradivu nego o ueniku i nainu usvajanja tog
gradiva, u savremenoj koli i savremenim inovativnim sistemima uenik se
dovodi u poziciju subjekta i ravnopravnog nastavnikovog partnera. To znai
da uenik dobiva istu ulogu koju ima i nastavnik u odgojno-obrazovnom
procesu. Uspjeni nastavnici, nastavnici koji uvaavaju uenike i njihovo
miljenje, organizovat e nastavni rad tako da i uenici i oni sami tee istom
cilju. Ovo obiljeje moemo prepoznati kod nastavnika sa demokratskim
stilom rad u savremenoj koli. Modalitet stil rada nastavnika u
tradicionalnoj nastavi i inovativnim sistemima uenici su procjenjivali
kroz prisutnost autokratskog, demokratskog i laissez fair stila rada, odnosno
obiljeja ovih stilova rada.
U identinoj skali koja je ispitivala stilove rada nastavnika u
tradicionalnoj nastavi i inovativnim sistemima, uenici i nastavnici su imali
mogunost iskazati svoj stepen slaganja sa predloenim tvrdnjama.

3.1.

Demokrarski stil rada nastavnika u inovativnim sistemima

U procjenjivanju indikatora demokratskog stila rada koji su

dominantni u inovativnim sistemima, uenici su procjenjivali intenzitet
ispoljavanja pod rednim brojevima: 4, 5, 6, 10, 14, 16, 17, 18, 19, 20, 24, 25,
27, 28, 29, 30.
Prilikom realizacije nastavnih sadraja nastavnici koriste: a) nove
naine rada, b) postavljaju nove probleme i podstiu uenike da ih
rjeavaju, c) pripremaju zadatke razliite teine, d) predlau 2-3
naina rada i realizuju onaj nain za koji se izjasni veina uenika e)
na uzoran nain obrade dio lekcije, nakon ega uenici samostalno
138

obrauju ostale dijelove lekcije f) pripreme tampani materijal iz koga

uenici ue samostalno korak po korak.
Nove nastavne sadraje nastavnici trebaju obraivati na savremeniji
nain, putem inovativnih sistema.
Nastava po inovativnim sistemima puno je interesantnija.
U toku realizacije nastavnog sata po inovativnim sistemima nastavnik
uenike podstie, ohrabruje i uvaava naa miljenja.
Uvoenjem novih tehnika, sistema i metoda rada u znaajnoj mjeri
poboljat e se kvalitet nastave.
Uenici uz koordinaciju nastavnika sami vrednuju svoj rad.
Nastavnici uz saradnju sa uenicima obezbjeuju ambijent u kojem se
uenici osjeaju kao cijenjeni pojedinci.
Nastavnici esto uenicima preputaju donoenje odluka na asu.
Uenici imaju povratnu informaciju o rezultatima svog rada.
Nastavnici esto uenike podstiu da pronalaze nove izvore
informacija ( internet, leksikoni i sl.).
Nastavnici tokom nastave stalno nastoje obogatiti svoj rad.
Tokom nastave i vannastavnih aktivnosti, nastavnici su prema
uenicima ljubazani, raspoloeni i spremani za njihove prijedloge.
Prilikom izvoenja inovativne nastave, na asu vlada radna i
prijateljska atmosfera.
Nastavnici
primjenjuju
odgovarajue
nastavne
metode
prilagoavajui ih sutini i krajnjem cilju predmeta.
Nastavnici ohrabruju uenike da postavljaju pitanja
Sadraje u nastavi i vannastavnim aktivnostima nastavnici realizuju
koritenjem nastavnih sredstava i pomagala i raznih didaktikih
materijala koje su zajedniki pripremil sa uenicima.

139

Tabela 22. Uenici zbirno: demokratski stil rada nastavnika

Rang

Stan.dev.

Stan.pog.

mean

mod

Ukupno

Indikator

Rb.

4a

38

92

105

58

21

314

2,7

,06

1,0

14

4b

42

94

88

69

21

314

2,7

0,6

1,1

15

4c

104

128

39

30

13

314

2,1

,06

1,0

4d

64

102

76

51

21

314

2,5

,06

1,1

4e

39

75

85

82

33

314

2,9

,06

1,1

19

4f

16

44

136

72

46

314

3,2

,05

1,0

21

105

84

79

41

314

2,2

,06

1,0

112

88

80

28

314

2,1

,06

1,0

10

73

93

108

13

27

314

2,4

,06

1,1

10

14

129

97

55

26

314

2,0

,06

1,0

11

16

29

70

165

33

17

314

2,8

,05

,93

17

12

17

37

80

116

35

46

314

2,9

,06

1,1

18

13

18

27

88

66

69

64

314

3,1

,07

1,2

20

14

19

84

88

83

32

27

314

2,4

,06

1,2

15

20

96

119

54

32

13

314

2,1

,06

1,1

16

24

68

87

75

61

23

314

2,6

,06

1,2

10

17

25

66

93

67

55

33

314

2,6

,07

1,2

12

18

27

54

91

75

65

29

314

2,7

,06

1,2

13

19

28

38

100

124

35

17

314

2,6

,05

1,0

11

20

29

68

106

82

41

17

314

2,4

,06

1,1

21

30

46

72

119

53

24

314

2,8

,06

1,1

16

Svega

1335

1891

1877

981

510

6594

Svega %

20,27

28,67

28,46

14,87

7,73

100

Legenda: A-u potpunosti se slaem, B-slaem se, C-ne mogu procijeniti,

D-ne slaem se, E-uope se ne slaem
Iz priloene tabele vidljivo je da su uenici u procjeni indikatora
modaliteta stil rada nastavnika u inovativnim sistemima iskazali
miljenje o prisutnosti na slijeedei nain:

140

Stepen slaganja
u potpunosti se slaem
slaem se
ne mogu procijeniti
ne slaem se
uope se ne slaem

28,67

30
25

f
1335
1891
1877
981
510

%
20,27
28,67
28,46
14,87
7,73

28,46

20,27

20
14,87
15
7,73

10
5
0
u potpunosti
se slaem

slaem se

ne mogu
procijeniti

ne slaem se uope se ne
slaem

Grafikon 16. Demokratski stil rada nastavnika u inovativnim sisitemima

Na osnovu procjene uenika o modalitetu stil rada nastavnika u
tradicionalnoj nastavi i inovativnim sistemima dolazimo do podataka
koji ukazuju da je prisutnost demokratskog stila rada nastavnika u
inovativnim sistemima prisutan u velikoj mjeri, tanije 20,24% uenika u
potpunosti se sloilo i izjasnilo da u inovativnim sistemima dominra
demokratski stil rada nastavnika; 28,67% ispitanih uenika sloilo se sa
predloenim tvrdnjama o dominaciji demokratskog stila rada nastavnika u
invativniom sistemima; 28,46% uenika nije se moglo izjasniti, 14,87%
uenika nije se sloilo sa predloenim tvrdnjama dok se 7,73% uenika u
potpunosti nije sloilo da je demokratski stil rada nastavnika dominantan u
inovativnim sistemima. Iz ove analize vidljivo je da u savremenim
inovativnim sistemima nastave dominiraju obiljeja demokratskog stila rada,
pri emu i uenik i nastavnik imaju poziciju aktivnog subjekta, uenici i
141

nastavnici su ravnopravni akteri u svim fazama nastave sa puno povjerenja,

uvaavanja i meusobne saradnje. Za prihvatanje neophodnih inovacija i
stalno bogaenje nastavnih sadraja, potrebno je da se kola kao institucija
bre mijenja, da razvija i primjenjuje nove organizacione principe, da se
oslobaa tradicionalnih stega i kriterija, da usvaja nove vrijednosti.
Rezultate uenika o procjeni ovog modaliteta prikazali smo grafiki.
Vidljivo je da je distribucija rezulata pozitivno asimetrina.
35
30

28,67

28,46

25
20,27

20
15

14,87

10
7,73
5
0
1

Grafikon 17. Distribucija rezultata o prisutnosti demokratskog stila rada

nastavnika u inovativnim sistemima
Pretpostavka za demokratske navike, demokratski stil rada,
toleranciju, autonomiju i odgovornost nastavnika u njegovom ivotu i
djelovanju jeste i njegova educiranost. Nastavnici koji se permanentno
usavravaju i primjenjuju inovaciji u radu sami e shvatiti da im one,
inovacije, olakavaju rad, a da bi ih realizovali nuno je da u svom radu
primjenjuju demokratski stil rada.
Procjenjujui modalitet stil rada nastavnika u tradicionalnoj nastavi
i inovativnim sistemima, odnosno obiljeja demokratskog stila rada
nastavnika koji je prema naoj hipotezi dominantni oblik rada u inovativnim

142

sistemima, na osnovu tabele br. 22 dolazimo do rangiranje koje ukazuje za

koje ajteme kod uenika ima najvei stepen slaganja.
U prvi rang uenici su svrstali ajtem pod rednim brojem 10 tj. da e se
uvoenjem novih tehnika, sistema i metoda rada u znaajnoj mjeri poboljati
kvalitet nastave. Ovaj podatak nam govori da nae kole nisu jo u dovoljnoj
mjeri opremenje za realizaciju pojedinih savremenih inovativnih sistema. Na
drugo mjesteo uenici su svrstali ajtem pod rednim brojem 3 tj. da nastavnici
pripremaju zadatke razliite teine. Trei rangirani ajtem je pod rednim
brojem 8 tj. da je nastava po inovativnim sistemima puno interesantnija i
zanimljivija. Savremena nastava treba biti usmjerena na uenike. U njoj je
promijenjena uloga nastavnika iz predavaa (koga je zagovarala tradicionalna
nastava) u organizatora, menadera, mentora, instruktora i saradnika.
Planiranje i programiranje odgoja i obrazovanja u koli stavlja se u kontekst
kurikuluma uvaavajui sve njegove posebnosti. Za realizaciju savremenih
inovativnih sistema vana je upotreba savremenih medija koji su ukljueni u
nastavi. Na osnovu rangiranja uvidjeli smo da uenici smatraju da se
uvoenjem novih tehnika i tehnologija poveava kvalitet nastave. Meutim,
nije nuno da e nove tehnike i tehnologije, odnosno njihovo uvoenje
poveati kvalitet nastave. Samo ona tehnika i tehnologija koja je u slubi
inkluzivnosti uenike tj. njegovog aktivnog ukljuenja u sve faze nastave,
moe da poslui poveanju kvaliteta savremenih inovativnim sistema.
Da bismo utvrdili da li ima statistiki znaajne razlike u procjenama
uenika, pristupili smo izraunavanju vrijednosti testa. Kako izraunata
vrijednost =49,10 na razini znaajnosti od 0,05% prelazi graninu
vrijednost =9,49 za df. 4 stupnjeva slobode, zakljuujemo da odstupanja u
procjeni uenika modaliteta stil rada nastavnika u inovativnim
sistemima odnosno obiljeja demokratskog stila rada nastavnika iskazanog
u empirijskim frekvencijama od oekivanih nisu sluajna.
Nastava u savremenim inovativnim sistemima mijenja ulogu uenika iz
pasivnog sluatelja i gledatelja u aktivnoga uesnika nastavnog procesa te
omoguuje uenicima da budu organizatori i realizatori takve nastave. U
savremenoj inovativnoj nastai uenici jasno mogu iskazati svoj stav i njihova

143

intencija je da znaju zato ue odreeno gradivo, koje ishode od njih treba

oekivati kao i koje e kompetencije stjecati tijekom pojedinih aktivnosti.
Intencija promjena u dananjoj nastavi predstavlja primjena novih
inovativnih sistema i interaktivnih metoda uenja i pouavanja. Nastavnik sa
svojim stilom rada u inovativnim sistemima treba uenicima da prenese
znanje bolje od udbenika ili nekog drugog medija, to e koristiti uenicima,
da komuniciraju na pravi nain i produbljuju sadraje. Da bi se ostvarila
efikasna nastavna interakcija, neophodno je da verbalnu domicaju nastavnika
zamijenimo interperosnalnom komunikacijom, reproduktivnu ulogu uenika
zamijenimo saznajnom i participirajuom ulogom, te da frontalni oblik rada
unaprijedimo i dopunimo sa drugim oblicima rada.
Nastavnik kod kojeg dominira demokratski stil rada e puno lake da
odgovori zahtjevima savremene kole i primjene inovativnih sistema. U kojoj
mjeri je demokratski stil rada dominirajui u inovativnim sistemima istraili
smo na osnovu identinog instrumenta kojeg su popunjvali i uenici.

144

Rang

Stan.dev.

Stan.pog.

mean

mod

Ukupno

Rb.

Indikator

Tabela 23. Nastavnici zbirno; demokratski stil rada nastavnika

4a

10

65

24

102

2,2

,06

,64

15

4b

13

65

19

102

2,1

,06

,70

14

4c

14

69

13

102

2,1

,07

,70

13

4d

55

32

11

102

2,4

0,7

,74

17

4e

50

38

102

2,5

,07

,72

19

4f

48

40

14

102

2,6

,07

,75

20

24

69

102

1,8

,06

,63

18

66

13

102

2,0

,07

,74

10

24

75

102

1,5

,05

,54

10

14

23

53

24

102

2,0

,07

,73

11

16

11

58

22

11

102

2,3

,08

,81

18

12

17

18

68

11

102

2,0

,06

,69

13

18

39

35

20

102

2,8

,09

,93

21

14

19

18

73

102

2,0

,07

,72

15

20

26

65

10

102

1,8

0,6

,61

16

24

19

74

102

1,9

,06

,61

17

25

17

66

15

102

2,0

,07

,72

10

18

27

14

71

11

102

2,0

,06

,69

12

19

28

13

70

18

102

2,0

,05

,58

11

20

29

18

78

102

1,8

,05

,50

21

30

11

70

11

10

102

2,2

,05

,75

16

Svega

307

1347

358

126

2142

Svega %

14,33

62,88

16,71

5,76

0,32

100

Legenda: A-u potpunosti se slaem, B-slaem se, C-ne mogu procijeniti,

D-ne slaem se, E-uope se ne slaem
Procjenjujui modalitet indikatora ,,stil rada nastavnika u inovativnim
sistemima uzimajui u obzir demokratski stil rada, nastavnici su iskazali
miljenje sa predloenim tvrdnjama na slijedei nain:

145

Stepen slaganja
u potpunosti se slaem
slaem se
ne mogu procijeniti
ne slaem se
uope se ne slaem

70

f
307
1347
358
126
7

%
14,33
62,88
16,71
5,76
0,32

62,88

60
50

40
30
20

16,71

14,33

5,76

10

0,32

0
u potpunosti
se slaem

slaem se

ne mogu
procijeniti

ne slaem se uope se ne
slaem

Grafikon 18. Demokratski stil rada nastavnika u inovativnim sistemima

Iz grafikona je vidljivo da vie od polovine ispitanih nastavnika
(62,88%) smatra da su obiljeja demokratskog stila rada nastavnika prisutna
u inovativnim sistemima, odnosno da nastavnici u svom radu koriste ovaj
demokratski stil rada i uvaavanje uenika u odnosu na tradicionalni pristup
koji je ograniavao prava i slobode uenika. Podatak da samo 5,76%
nastavnika smatra da se u radu ne koriste inovativne sisteme (problemska
nastava, programirana nastava, nastava razliitih nivoa, resposibilna
nastava..), je izuzetno ohrabrujui. Naim istraivanjem nismo planirali da
empirijski provjerimo da li je to uistinu tako u praksi, u kolama, ili je ovo
samo pozitivno miljenje nastavnika. Dobro bi bilo da neke naredna
istraivanja putem neposrednog posmatranja realizacije nastave istrae i ovaj
problem koji nije bio obuhvaen ovim radom, te da se napravi komparacija

146

praktine primjene inovativnih sistema u realizaciji nastave i procjene

stavova nastavnika o inovativnim sistemima.
70
62,88

60
50
40

30
20

16,71

14,33
10

5,76
0,32

0
1

Grafikon 19. Distribucija rezultata nastavnika o prisutnosti demokratskog

stila rada
Ako posmatramo rezultate nastavnika kroz ovakav grafiki pristup
primijetit emo da je distribucija rezultata pozitivno asmiterina, odnosno da
u radu nastavnika u realizaciji nastave putem inovativnih sistema dominira
demokratski stil rada.
Procjenjujui indikator modaliteta demokratski stil prema intenzitetu i
prisutnosti, u prvi rang nastavnici su svrstali indikator pod rednim brojem 10.
Tvrdnju da u toku realizacije nastavnog sata prema inovativnim sistemima
nastavnik uenike podstie, ohrabruje i uvaava razliita miljenja uenika;
nastavnici su ocijenili na sljedei nain; u potpunosti se slaem 24 nastavnika
ili 23,52%; slaem se 75 nastavnika ili 73,52%, 1 nastavnik nije mogao
procijeniti, odnosno 0,98% i 2 nastavnika se nisu sloila sa tvrdnjom ili 1,96%
nastavnika. Ovi podaci nam ukazuju da nastavnici ele da njihov rad bude
to kvalitetniji i uenicima interesantniji, nastavnici ele da uenike
uvaavaju, razmjenjuju svoja miljenja, podstiu i ohrabruju ih za postizanje
to boljih rezultata.

147

U drugi rang nastavnici su svrstali indikator pod rednim brojem 15.

Nastavnici esto uenike podstiu da pronalaze nove izvore informacija
(internet, leksikoni i sl.). Od ukupnog broja ispitanih (N 102), 25,49%
nastavnika u potpunosti se sloilo da uenke podstiu da pronalaze nove
izvore informacija u svom radu, 63,72% nastavnika slae se da uenike
podstiu da koriste i druge izvore informacija, internet i sl. Ovakvi postoci
prema miljenju nastavnika idu u prilog tezi da nastavnici, uistinu, u svom
radu koriste inovativne sisteme i da je prilikom realizovanja istih dominantan
demokratski stil rada.Trei rangirani ajtem je pod rednim brojem 7. Nove
nastavne sadraje nastavnici trebaju obraivati na savremeniji nain, putem
inovativnih sistema. Sa ovom tvrdnjom sloilo se 67,67 % nastavnika.
Izraunata vrijednost =126,66 na razini znaajnosti od 0,05% prelazi
graninu vrijednost =9,49 za df. 4 stupnjeva slobode. Analizom dobivenog
rezultata utvrdili smo da su odstupanja dobijenih empirijskih frekvencija u
odgovorima nastavnika statistiki znaajno razliita od oekivanih u procjeni
modalitetima ,,stil rada nastavnika u inovativnim sistemima uzimajui u
obzir demokratski stil rada nastavnika.
Pozitivni stavovi nastavnika o demokratskom stilu rada utjeu i na
pozitivne meuljudske odnose u koli, to pokazuju da postoji jedna veoma
bitna pretpostavka da se mogu razvijati demokratski odnosi i demokratske
procedure u koli i okruenju i da u narednom periodu moemo oekivati da
kola postane matrica demokratskog razvoja u sredini i drutvena grupa u
kojoj se stiu prvi koraci demokratske socijalizacije uenika.

3.2.

Autokratski stil rada nastavnika u tradicionalnoj nastavi

U procjenjivanju indikatora autokratskog stila rada koji su dominantni

u tradicionalnoj nastavi, uenici su procjenjivali intenzitet ispoljavanja
autokratskog stila rada pod rednim brojevima:
1,2,3,7,11,12,13,15,21,22,31.
Nastavnik je svojom naobrazbom ve dovoljno educiran, tako da mu
nije potrebna dodatna edukacija.

148

 Nastavnici vie vole da uenici odgovaraju onako kako je nastavnik

predavao ili onako kako pie u udbeniku, nego da mi dajemo svoje
komentare.
Nastavnici ne vole kada uenici u toku realizacije nastave stalno daju
svoje prijedloge. Nastvnici ne ele koristiti nita novo.
Nastavnici sa uenicima nita ne dogovaraju.
Nastavnik bi trebao imati odluujuu ulogu u toku realizacije nastave.
Nastavnicima je svejedno hoe li se neki uenik ljutiti to oni rade na
tradicionalan nain.
Nastavnici u njihovom radu ne dozvoljavaju da im uenici bilo ta
sugeriu.
Nastavnici najee koriste frontalni oblik rada.
Nastavnikov autoritativan pristup kod uenika izaziva strah, nelagodu
i nesigurnost.

Rang

Stan.dev.

Stan.pog.

mean

mod

Ukupno

Rb.

Indikator

Tabela 24. Uenici zbirno: autokratski stil rada nastavnika

35

42

151

52

34

314

3,0

,06

1,0

10

54

93

111

39

17

314

2,5

,06

1,0

39

89

74

84

28

314

2,9

,06

1,1

46

62

101

70

35

314

2,9

,06

1,2

11

26

47

66

117

58

314

3,4

,06

1,1

11

12

93

81

96

39

314

2,3

,06

1,0

13

66

85

92

49

22

314

2,6

,06

1,1

15

88

79

82

43

22

314

2,4

,06

1,2

21

41

84

93

61

35

314

2,8

,06

1,1

10

22

32

64

148

41

29

314

2,9

,05

1,0

11

31

57

67

93

59

38

314

2,8

,07

1,2

Svega

577

793

1107

654

323

3454

Svega %

16,73

22,95

32,04

18,93

9,35

100

Legenda: A-u potpunosti se slaem, B-slaem se, C-ne mogu procijeniti,

D-ne slaem se, E-uope se ne slaem
149

Analizom dobijenih podataka o prisutnosti autokratskog stila rada u

tradicionalnoj nastavi jasno se da primijetiti da su se uenici veinom sloili
sa ponuenim tvrdnjama o dominantnosti ovog stila rada u tradicionalnoj
nastavi.
Stepen slaganja
f
%
u potpunosti se slaem
577
16,73
slaem se
793
22,95
ne mogu procijeniti
1107
32,04
ne slaem se
654
18,93
uope se ne slaem
323
9,35

32,04

35
30
22,95

25
20

18,93

16,73

15

9,35

10
5
0
u potpunosti
se slaem

slaem se

ne mogu
procijeniti

ne slaem se uope se ne
slaem

Grafikon 20. Autokratski stil rada nastavnika u tradicionalnoj nastavi

Analizirajui autokratski stil rada, sa aspekta dominicije u tradicionalnoj
nastavi moemo zakljuiti da su odnosi izmeu uenika i nastavnika na
relaciji uenik-nastavnik drugaiji nego u nastavi u inovativnim sistemima.
Nastavnik je subjekt, a uenik objekt, nastavnik je nalogodavac a uenik
izvrilac. Na osnovu grafikog prikaza i rezultata prikazanih u tabeli vidljivo
je da se 39,68 % uenika slae, (elije A i B), da su obiljeja autokratskog
stila rada nastavnika dominantna u tradicionalnoj nastavi. U zbrajanju
postotaka uenika koji se nisu sloili sa predloenim tvrdnjama (elije D i E)
150

dolazimo do postotka 28,28%. Pravei komparaciju izmeu ova dva postotka

dolazimo do zakljuka da veina ispitanih uenika smatra da je autokratski
stil rada dominantan u tradicionalnoj nastavi. Meutim, moemo primijetiti i
skoro treinu uenika koji nisu mogli procijeniti da je autokratski stil rada
nastavnika dominantan u nastavi koja se realizuje na tradicionalan nain
(nastava uz dominaciju frontalnog oblika rada). Razlog za ovakav procenat
mogli bismo potraiti u injenici da je jedan broj nastavnika proao kroz
struna usavravanja iji su ishodi utjecali da nastavnici, iako realizuju
nastavu na tradicionalan nain, ne koriste glavne odlike autokratskog stila
rada (krutost,rigidnost, kanjavanje uenika i sl.).
35
32,04

30
25

22,95
20

18,93
16,73

15
10

9,35

5
0
1

Grafikon 21. Distribucija rezultata o prisutnosti autokratskog stila rada

nastavnika u tradicionalnoj nastavi
Rezultati prikazani grafiki govore nam da je distribucija rezultata
simetrina.
Procjenjujui modalitet stil rada nastavnika u tradicionalnoj
nastavi, odnosno obiljeja autokratskog stila rada nastavnika koji je prema
naoj hipotezi dominantan stil rada u tradicionalnoj nastavi, na osnovu tabela
br. 23 dolazimo do rangiranja koje ukazuje koji ajtem kod uenika ima najvei
stepen slaganja.

151

Indikator pod rednim brojem 6. kod uenika dobio je najvei stepen

slaganja. Uenici su procijenili da nastavnici smatraju da je uenicma dato
previe prava. Ako uzmemo u obzir da je jedno od temeljnih prava svakog
ovjeka pravo na izraavanje vlastitih misli i ideja dolazimo da injenice da
se u naim kolam jo uvijek zadrava tradicionalni sistem rada u kojem
nastavnik ima glavnu i odluujuu ulogu, a uenici su u poziciji objekta.
Naravno, ne treba zanemariti ni injenicu da uenici osim prava govora koje
im je zagarantovano, imaju i svoje obaveze koje trebaju da izvravaju na
vrijeme. Svojom procjenom modaliteta o ,,autokratskom stilu rada
nastavnika, uenici su u drugi rang svrstali prema uestalosti i intenzitetu
ispoljavanja, indikator pod rednim brojem 8. Nastavnicima je svejedno hoe
li se neki uenik ljutiti to oni rade na tradicionalan nain. Ovaj nas podatak
navodi na zakljuak o nunosti dodatne edukacije nastavnika o primjeni novih
metodologija rada. Slijedi u treem rangu indikator pod rednim brojem 2.
Nastavnici vie vole da uenici odgovarju onako kako je nastavnik
predavao, ili onako kako pie u udbeniku, nego da uenici samostalno
komentariu. Ako je jedan od ciljeva savremene kole razvoj kritikog
miljenja, onda nam ovaj podatak daje za pravo da zakljuimo da ovakav stil
rada u kome se trailo od uenika samo reprodukcija nauenog bio jedno od
glavnih obiljeja tradicionalne kole. Razvoj kritikog miljenja uz politiku
pismenost i aktivno sudjelovanje, takoer, je jedna od tri kljune sposobnosti
koje se nastoje razviti kroz edukaciju mladih kako bi postali odgovorni
graani (Eurydice, 2005). Swartz i Parks (prema Innabi i El Sheikh, 2007)
naglaavaju dva pristupa pouavanju kritikog miljenja. U prvom, infuzija
pristupu, jasno je i oito da se uz sadraj predmeta paralelno pouavaju i
vjetine kritikog miljenja, dok se u drugom, ugraenom pristupu, te
vjetine potiu indirektno bez da se uenicima o tome ita govori. Bez obzira
o kojem pristupu se radi, najbolji nain razvijanja i svladavanja kritikog
miljenja kod uenika jest ugraditi ga u nain pristupa nastavnom gradivu. A
da bi se to uspjeno provodilo nastavnici bi trebali:
osigurati vrijeme i prigode za uvjebavanje kritikog miljenja,
dopustiti uenicima da umuju i teoretiziraju,
prihvatiti raznovrsne ideje i miljenja,
promicati aktivnu ukljuenost uenika u proces uenja,
osigurati uenicima nerizino okruje bez mogunosti poruge,
152

 izraziti uvjerenje u sposobnost svih uenika za donoenje kritikih

sudova,
cijeniti kritiko miljenjea (Stelle i dr., 2001:9):
Dobivena vrijednost testa (42,37) vea je od graninih vrijednosti
koja za df. 4 iznosi =9,49, a to znai da se razlike u procjenama uenika
modaliteta stil rada nastavnika u inovativnim sistemima u 95-postotnu
pouzdanost mogu oekivati i u populaciji.
Ovakvi pokazatelji nas navode na zakljuak da je u naim kolama, i
pored napretka koji je u posljednje vrijeme prisutan i evidentan, u izvjesnoj
mjeri i dalje prisutan, ne samo autokratski stil rada nego i tradicionalna
nastava. Usmjerenost pojedinih nastavnika na tradicionalan nain rada esto
se moe pretvoriti u strah od novina. Danas ivimo u drutvu koje se
neprastano mijenja i promjene se pokazuju kao neminovnost, ako se eli
razvoj i napredak obrazovanja i drutva u cjelini.
U tradicionalnoj nastavi prevladava frontalni oblik rada s izraenom
predavakom funkcijom nastavnika, to ne osigurava dovoljnu interakciju s
uenicima. Nastava je esto formalizirana to smanjuje trajnost znanja.
Obiljelja stila nastavnika tradicionalne kole:
oslanja se na autoritet,
glavna briga mo,
izaziva nezadovoljstvo,
ne ulazi u svijet kvalitete,
smatra da poboljanje uslova za rad nije njegova briga,
konformist,
komunicira efovski (autokratski, s visine),
ne primjenjuje kreativnost u nastavi,
ocjenjuje na uobiajan nain (Brankovi, Ili, 2011:115).
U procjenjivanju indikatora autokratskog stila rada koji je domirajui
stil u tradicionalnoj nastavi, nastavnici su procjenjivali na osnovu identinog
instrumenta, kao i uenici. Rezultati procje nastavnika prikazani su u narednoj
tabeli.

153

Rang

Stan.dev.

Stan.pog.

mean

mod

Ukupno

Rb.

Indikator

Tabela 25. Nastavnici zbirno; autokratski stil rada nastavnika

24

58

11

102

3,7

,07

,78

28

49

16

102

3,6

,09

,91

21

58

17

102

3,8

,07

,76

18

57

26

102

4,0

,06

,68

10

11

14

47

38

102

4,1

,07

,77

11

12

31

32

26

10

102

3,0

,10

1,0

13

37

44

102

3,0

,11

1,1

15

36

46

14

102

3,6

,07

,78

21

13

69

19

102

4,0

,05

,59

10

22

11

47

30

13

102

3,4

,08

,88

11

31

24

52

102

3,2

,11

1,1

Svega

24

135

249

536

178

1122

Svega %

2,15

12,03

22,19

47,77

15,86

100

Legenda: A-u potpunosti se slaem, B-slaem se, C-ne mogu procijeniti,

D-ne slaem se, E-uope se ne slaem
Iz priloene tabele vidljivo je da su nastavnici u procjeni indikatora ,,stil
rada nastavnika u tradicionalnoj nastavi uzimajui u obzir autokratski
stil rada, iskazali svoje miljenje o prisutnosti na slijedei nain:
Stepen slaganja
u potpunosti se slaem
slaem se
ne mogu procijeniti
ne slaem se
uope se ne slaem

154

f
24
135
249
536
178

%
2,15
12,03
22,19
46,77
15,86

50
45
40
35
30
25
20
15
10
5
0

47,77

22,19
15,86
12,03
2,15
u potpunosti
se slaem

slaem se

ne mogu
procijeniti

ne slaem se uope se ne
slaem

Grafikon 22. Autokratski stil rada nastavnika

Grafikon br. 23 pokazuje stav anketiranih nastavnika prema pitanju
autokratskog stila rada koji je dominantni oblik rada u tradicionalnoj nastavi.
Visoko iskazani negativni stavovi o ovom stilu rada pokazuju da postoji
jedna veoma bitna pretpostavka da se mogu razvijati demokratski odnosi i
demokratske procedure u koli i okruenju i da u narednom periodu moemo
oekivati da veina nastavnika u svom radu ovaj stil rada u potpunosti
prevazie. Sa predloenim tvrdnjama koje su oznaavali autokratski stil
rada sloio se samo mali broj ispitanih nastavnika, svega 14,16% nastavnika;
u potpunosti se slaem i slaem se, 22,19% nastavnika nije moglo procijeniti
stil rada u tradicionalnoj nastavi, dok se u ukupnom zbroju nastavnika ( ne
slaem se i u potpunosti se ne slaem ) njih 63,63% izjasnilo da u njihovom
radu nije zastupljen autokratski stil rada. Iako se od nastavnika traili da
daju svoje miljene o dominirajuem stilu u tradicionalnoj nastavi, velika
vein nastavnika dala je uopeno negativno miljenje o autokratskom stilu
rada, bez obzira na vrstu nastave. Ako bismo rezultate nastavnika prikazali
kroz grafikon, dobili bismo sliku koja nam pokazuje da je distribucija
rezultata negativno asmiterina tj. da u radu nastavnika prilikom realizacije
nastave na tradicionalan nain, ne dominira autokratski stil rada. Ovaj
podatak nam moe dati dva odgovora, ili veina nastavnika u svom radu ne

155

koristi tradicionalnu nastavu, ili su nastavnici pod utjecajem edukacije doli

do saznanja o negativnosti autorkatskog stila rada.
60
50

47,77

40
30
22,19

20

15,86
12,03

10
2,15

0
1

Grafikon 23. Distribucija rezultata nastavnika o prisutnosti autokratskog

stila rada
Procjenom modaliteta ,,stil rada nastavnika u tradicionalnoj nastavi
sa osvrtom na autokratski stil rada nastavnici su u prvi rang, prema uestalosti
i intenzitetu ispoljavanja, svrstali indikator pod rednim brojem 7. Nastavnik
bi trebao imati odluujuu ulogu u toku realizacije nastave. Analizirajui
ovaj indikator moemo primijetiti da 44,11% nastavnika u potpunosti se
slae, odnosno slae se sa tvrdnjom da bi nastavnik trebao imati odluujuu
ulogu u toku realizacije nastave. Vidljivo je da nastavnici nisu skloni
vjerovanju da uenici treba da znaajnije raspravljaju i odluuju o nainu rada
na asu, o stilu koji bi trebao biti dominantan, kao ni o pitanjima zanimljivosti
i sadraja nastave, to predstavlja indikator bojaljivosti nastavnika da
otvorenije pristupe onome to predstavlja sr rada u nastavi. Nastavnici kod
kojih dominira autokratski stil jednostavno jo i dalje ele zadrati monopol
nad pitanjima rada na asu i naina izvoenja predvienih nastavnih jedinica.
Interesantan je podatak koji nam govori da se 48,03% ispitanih nastavnika
nije sloilo sa predloenom tvrdnjom. Ovaj rezultat mogao bi nam biti

156

podstrek na dalje aktivnostio koje idu ka realizovanju nastave na savremeniji

i inovativni nain, a samim tim i demokratizaciji nastave.
Drugi rang zauzima indikator pod rednim brojem 6. Nastavnici smatraju
da je uenicma dato previe prava. Ovo pitanje otkriva nam informacije koje
govore da su se nastavnici podijelili spram ove tvrdnje; u potpunosti se slaem
i slaem se 33,33%, ne mogu procijeniti 31,37%, ne slaem se i u potpunosti
se ne slaem 35,29%. Vidljivo je da je svaki stepen slaganja dobio podrku
oko jedne treine ispitanih nastavnika.
Trei rang zauzeo je indikator pod rednim brojem 11. Nastavnikov
autokratski pristup kod uenika izaziva strah, nelagodu i nesigurnost. Sa
predloenom tvrdnjom sloilo se 32,35% ispitanih nastavnika.
Izraunavajui vrijednost 2 testa za modalitet ,,stil rada nastavnika u
tradicionalnoj nastavi sa osvrtom na autokratski stil rada prema procjeni
nastavnika moe se zakljuiti da je izraunata vrijednost 2 =57,00 na razini
znaajnosti od 0,05% prelazi graninu vrijednost =9,49 za df. 4 stupnjeva
slobode to dovodi nas na zakljuak da postoji statistiki znaajna razlika
izmeu opaenih i teorijskih frekvencija.

3.3.

Laissez fair stil rada nastavnika u tradicionalnoj nastavi

U procjenjivanju indikatora laissez fair stil rada koji je prisutan u

tradicionalnoj nastavi, uenici su procjenjivali intenzitet ispoljavanja ovog
stila rad indikatore pod rednim brojevima: 8,9,23,26.
Nastavnici ne prave razlike izmeu tradicionalne nastave i
inovativnih sistema.
Nastavnici smatraju da je najbitnije zaraditi platu jer uenici
svakako ne ue.
Nastavnicima nije do usavravanja ni do mjenjanja svog naina
rada.
Nastavnici se za nastavu ne pripremaju adekvatno. Oni misle da im
je sve u glavi.

157

49

74

122

48

21

314

2,7

,06

1,1

71

52

61

66

64

314

3,0

,08

1,4

23

62

96

76

46

34

314

2,6

,07

1,2

26

58

52

98

73

33

314

2,9

,07

1,2

Svega

240

274

357

233

152

1256

Svega %

19,12

21,81

28,42

18,55

12,10

100

Rb.

Rang

Stan.dev.

Stan.pog.

mean

mod

Ukupno

Indikator

Tabela 26. Uenici zbirno: autokratski stil rada nastavnika

Legenda: A-u potpunosti se slaem, B-slaem se, C-ne mogu procijeniti,

D-ne slaem se, E-uope se ne slaem
Uenici su u procjeni modaliteta indikatora ,,stil rada nastavnika u
tradicionalnoj nastavi uzimajui u obzir laissez fair stil rada nastavnika,
iskazali miljenje sa predloenim tvrdnjama o prisustvu navedenog stila na
slijedei nain:
Stepen slaganja
u potpunosti se slaem
slaem se
ne mogu procijeniti
ne slaem se
uope se ne slaem

158

f
240
274
357
233
152

%
19,12
21,81
28,42
18,55
12,10

28,42

30
25

21,81
19,12

18,55

20

12,1

15
10
5
0
u potpunosti
se slaem

slaem se

ne mogu
procijeniti

ne slaem se uope se ne
slaem

Grafikon 24. Laissez fair stil rada nastavnika u tradicionalnoj nastavi

Na osnovu procjene uenika o prisustvu modaliteta ,,stil rada
nastavnika u tradicionalnoj nastavi, uzimajui u obzir laissez fair stil rada
nastavnika (prikazani u tabeli broj 24), upuuju nas na zakljuak da je laissez
fair stil rada u realizaciji nastave na tradicionalan nain prisutan u 40,93
(elije A i B ), 28,42% uenika nije moglo procijeniti manifestaciju ovog
stila rada; 30,65% (elije D i E) uenika smatra da ovaj stil rada u realizaciji
nastave na tradicionalan nain nije prisutan. Laissez fair vodstvo je stil koji
podrazumijeva "nedostatak vodstva" ili "hands off" pristup djelovanju
(Northouse, 2006). Nastavnik izbjegava aktivno preuzimanje odgovornosti,
postavljanje ciljeva, razjanjavanje oekivanja, organiziranje prioritete ili se
ukljuuje samo kada je vodstvo neophodno (Van Eeden, Cilliers i Van
Deventer, 2008). Iz navedenih rezultata procjena uenika moemo primijetiti
da ovaj stil rada nije previe dominirajui. Uenici jesu iskazali svoj miljenje
o prisutnosti ovog stila u realizaciji nastave na tradicionalan nain, ali skoro
u istom procentu su se i negativno izjasnili.

159

30
28,42
25
21,81
20

19,12

18,55

15
12,1
10

5
0
1

Grafikon 25. Distribucija rezultata o prisutnosti laissez fair stila rada

nastavnika u tradicionalnoj nastavi
Na osnovu ovakvih rezultata moe se izvesti zakljuak da je
distribucija rezultata, posmatrano sa aspekta dominacije laissez fair stila rada
nastavnika prema procjeni uenika, pozitivno asimetrina, odnosno, da u radu
nastavnika sa uenicima pri realizaciji programskih sadraja i aktivnosti u
nastavi i vannastavnim aktivnostima nije u velikoj mjeri prisutan laissez fair
stil rada nastavnika.
Uenici su svojom procjenom na prvo mjesto rangirali indikator pod
rednim brojem 3. Nastavnicima nije do usavravanja ni do mjenjanja svog
naina rada. Drugorangirani indikator je pod rb. 1 Nastavnici ne prave
razlike izmeu tradicionalne nastave i inovativnih sistema. Iako se veliki
broj uenika opredjelilo za ovaj indikator, upitno je u kojoj su mjeri i uenici
upoznati sa savremenim nastavnim sisitemima. injenica jeste da su prije
poetka anketiranja za potrebe ovog rada, uenici dodatno informisani o tome
ta je tradicionalna nastava, a ta inovativni sistemi. Ipak, moemo
konstatovati da se treba uloiti dodatni napori i edukacija za praktinu
primjenu savremenih inovativnih sistema.
Analizom dobivenih rezultata koristei se testom utvrdili smo da su
odstupanja dobijenih empirijskih frekvencija u odgovorima uenika
znaajno razliita od oekivanih u procjeni modalitetima ,,lassez fair stil
160

rada nastavnika u tradicionalnoj nastavi. Izraunata vrijednot =20,99

na razini znaajnosti od 0,05% prelazi graninu vrijednost =9,49 za df. 4
stupnjeva slobode na osnovu ega zakljuujemo da postoji statistiki znaajna
razlika u procjenama uenika modaliteta zakljuujemo da odstupanja u
procjeni uenika modaliteta navedenog stila.
Na osnovu ovakvih pokazatelja moemo konstatovati, posmatrano sa
aspekta dominacije ova tri modaliteta stila rada nastavnika prema procjeni
uenika; u radu nastavnika sa uenicima u tradicionalnoj nastavi, pri
realizaciji programskih sadraja i aktivnosti prisutan je autokratski i laissez
fair stil rada nastavnika, za razliku od rada nastavnika putem inovativnih
sistema, u kojim dominira u velikoj mjeri demokratki stil rada nastvnika. Za
prihvatanje neophodnih inovacija i stalno bogaenje nastavnih sadraja,
potrebno je da se nastavnici i kola kao institucija bre mijenjaju, da razvijaju
i primjenjuju nove organizacione principe, da se oslobaaju tradicionalnih
stega i kriterija, te da usvajaju nove demokratske vrijednosti koje su
zasnovane na meusobnom uvaavanju, saradnji i participaciji u svim fazama
nastavnog procesa.
Ovaj stil rada nastavnika karakteristian je po tome to uenike ne
ukljuuje ni u kakve odluke vezane za realizaciju nastavnih sadraja. Laissez
fair stil vodstva nastavnika u koli karateristian je po minimalnom mijeanju
nastavnika u aktivnosti uenika (Daniels, Garner, 2000.) Nastavnici kod kojih
domiira laissez fair stil rada ne donose odluke koje se odnose na grupe, tj.
koje su vane za uenike. Umjesto toga, uenici su odgovorni za sve ciljeve,
odluke i rjeavanje problema. Laissez fair stil rukovodstvo nije pogodno za
okruenja u kojima su lanovi koji zahtijevaju povratne informacije, pravac,
nadzor, fleksibilnost, ili pohvale (Gastil, 1994). U procjenjivanju modaliteta
indikatora stil rada nastavnika u tradicionalnoj nastavi sa osvrtom na
laissez fair stil rada koji je prisutan u tradicionalnoj nastavi, nastavnici su
procjenjivali intenzitet ispoljavanja ovog stila rada kroz identian instrument
kao i uenici. Dobiveni rezultati prikazani su u narednoj tabeli.

161

Tabela 27. Nastavnici zbirno; laissez fair stil rada nastavnika

Rang

Stan.dev.

Stan.pog.

mean

mod

Ukupno

Indikator

Rb.

10

30

53

102

3,6

,07

,78

36

53

102

4,4

,07

,72

23

12

61

22

102

3,9

,08

,81

26

17

56

26

102

4,0

,07

,73

Svega

21

67

206

110

408

Svega %

0,57

5,24

16,52

50,69

26,98

100

Legenda: A-u potpunosti se slaem, B-slaem se, C-ne mogu procijeniti,

D-ne slaem se, E-uope se ne slaem
Procjenjujui modalitet indikatora ,,stil rada nastavnika u
tradicionalnoj nastavi uzimajui u obzir laissez fair stil rada, nastavnici su
iskazali svoje miljenje o prisutnosti ovog stila na slijedei nain:
Stepen slaganja
u potpunosti se slaem
slaem se
ne mogu procijeniti
ne slaem se
uope se ne slaem

162

f
1
21
67
206
110

%
0,57
5,24
16,52
50,69
26,98

60

50,69

50
40
26,98

30
16,52

20
10

0,57

5,24

0
u
potpunosti
se slaem

slaem se

ne mogu
procijeniti

ne slaem
se

uope se
ne slaem

Grafikon 26. Laissez fair stil rada nastavnika

Iz navedenog grafikona, a na osnovu procjene nastavnika modaliteta
indikatora ,,stil rada nastavnika u tradicionalnoj nastavi uzimajui u
obzir laissez fair stil rada (prikazani u tabeli broj 37) upuuju nas na
zakljuak da je ovaj stil prisutan u radu nastavnika u 5,81% sluajeva (elije
A i B), 16,52% nastavnika nisu mogli procjeniti prisustvo ovog stila u svom
rada kada se nastava realizuje na tradicionalan nain, 77,67% nastavnika ne
slae se sa predloenim tvrdnjama (elije D i E) iznesenim u skali o
prisutnosti ovog stila rada u njihovom radu, kada nastavu realizuju na
tradicionalan nain. Ako uzmemo u obzir ove rezultate moemo konstatovati
da se u naim kolama sve manje radi na tradicionalan nain.
Rangirajui indikatore laissez fair stil rada vidimo da je u najveoj
mjeri prisuran indikator pod rednim brojem 8 Nastavnici ne prave razlike
izmeu tradicionalne nastave i inovativnih sistema. Drugi rang zauzima
indikator pod rednim brojem 2 Nastavnicima nije ni do usavravanja ni do
mijenjanja svog naina rada. Na treem mjestu je indikator pod rednim
brojem 26 Nastavnici se za nastavu ne pripremaju adekvatno. Oni misle da
im je sve u glavi. Iz navedenog rangiranja lahko je uoiti da je ovaj stil rada
u neznatnoj mjeri, prema procjena nastavnika, prisutan u radu.

163

Dobiveni =77,96 na razini znaajnosti od 0,05% prelazi graninu

vrijednost =9,49 za df. 4 stupnjeva slobode. Analizom ovog rezultata
utvrdili smo da su odstupanja dobijenih empirijskih frekvencija u odgovorima
nastavnika statistiki znaajno razliita od oekivanih u procjeni
modalitetima ,,stil rada nastavnika u tradicionalnoj nastavi uzimajui u
obzir laissez fair stil rada nastavnika.
Zainteresovanost nastavnika za promjene u svom radu predstavlja vaan
indikator njihovog odnosa, kako prema sebi, tako i prema uenicima,
angaovanju, nastojanjima i ukupnim ambicijama. Odnos prema promjenama
govori i o odnosu prema ukupnom socijalnom demokratskom resursu, kako
neposredno u koli, tako i u okruenju. Iz prethodne analize vidljivo je da su
se nastavnici u malom procentu pozitivno sloili o efektima ovog stila rada
(5,24 %). Ovi pokazatelji daju nam za pravo da vjerujemo kako se nastavnici
usavravaju u svom radu i da je svakim danom sve manje prostora ostavljeno
za letargiju i neodgovornost u poslu.

164

3.4.

Komparativna analiza stilova rada nastavnika u

tradicionalnoj nastavi i inovativnim sistemima u procjeni
uenika i nastavnika

U kakvom su odnosu procjena nastvnika i uenika o indikatoru

modalitetu stila rada nastavnika u tradicionalnoj nastavi i inovativnim
sistemima, prikazali smo zbirne frekvencije o ,,autokratskom i ,,laissez fair
stilu rada nastavnika kao dominantnim stilovima u tradicionalnoj nastavi i
demokratskom stilu kao dominantnom stilu rada u inovativnim sistemima.
Tabela 28. Procjena uenika o prisutnosti autokratskog, demokratskog i
laissez fair stil rada nastavnika u tradicionalnoj nastavi i inovativnim
sisitemima
A

Demokratski

1335

20,27

1891

28,67

1877

28,46

981

14,8

510

7,73

6594

Autoratski

577

16,73

793

22,95

1107

32,04

654

18,9

323

9,35

3454

Laissez fair

240

19,12

274

21,81

357

28,42

233

18,5

152

12,10

1256

Ukupno

Stepen
slaganja/
Modalitet

Legenda: A-U potpunosti se slaem, B-Slaem se, C- Ne mogu procijeniti,

D- Ne slaem se, E- U potpunosti se ne slaem
Podaci procjene uenika modaliteta ,,stil rada nastavnika u
tradicionalnoj nastavi i inovativnim sistemima, upuuju nas na sljedee
zakljuke:
demokratski stil rada je dominantni stil rada nastavnika u inovativnim
sistemima,
-u potpunost se slaem i slaem se (elije u tabeli A i B): 3226 ili 48,94%
uenika se slae sa predloenim tvrdnjama,
autokratski stil rada dominantan je u tradicionalnoj nastavi,
-u potpunost se slaem i slaem se (elije u tabeli A i B): 1370 ili 39,68%
uenika se slae sa predloenim tvrdnjama,
165

 lesessez fair stila rada je dominantan u tradicionalnoj nastavi,

-u potpunost se slaem i slaem se (elije u tabeli A i B): 514 ili 40,93%
uenika se slae sa predloenim tvrdnjama.
Tabela 29. Procjena nastavnika o prisutnosti autokratskog, demokratskog i
laissez fair stil rada nastavnika u tradicionalnoj nastavi i inovativnim
sisitemima
A

Ukupno

Stepen
slaganja/
Modalitet

Demokratski

307

14,33

1347

62,89

358

16,71

126

5,76

0,32

2142

Autoratski

24

2,15

135

12,03

249

22,19

536

47,77

178

15,86

1122

Laissez fair

0,57

21

5,24

67

16,52

206

50,69

110

26,98

408

Legenda: A-U potpunosti se slaem, B-Slaem se, C- Ne mogu procijeniti,

D- Ne slaem se, E- U potpunosti se ne slaem

demokratski stil rada je dominantni stil rada nastavnika u inovativnim

sistemima,
-u potpunost se slaem i slaem se (elije u tabeli A i B): 1654 ili 77,22%
nastavnika se slae sa predloenim tvrdnjama,
autokratski stil rada dominantan je u tradicionalnoj nastavi,
-u potpunost se slaem i slaem se (elije u tabeli A i B): 159 ili 14,18%
nastavnika se slae sa predloenim tvrdnjama,
lesessez fair stila rada je dominantan u tradicionalnoj nastavi,
-u potpunost se slaem i slaem se (elije u tabeli A i B): 22 ili 5,81%
nastavnika se slae sa predloenim tvrdnjama.

166

70

62,89

60
50
40
28,67

30
20

20,27
14,33

Procjena uenika

28,46

Procjena nastavnika

16,71 14,87
5,76

10

7,73
0,32

0
A

Grafikon 27. Procjena nastavnika i uenika o prisutnosti demokratskog

stila rada

47,77

50

45
40
32,04

35

30
22,95

25
20

Procjena uenika

22,19
18,93

16,73

15,86
12,03

15

Procjena nastavnika

9,35

10
5

2,15

0
A

Grafikon 28. Procjena nastavnika i uenika o prisutnosti autokratskog stila

rada

167

60
50,69
50
40
28,42

30
19,12

21,81
16,52

20

26,98

Procjena nastavnika
Procjena nastavnika

18,55
12,1

10

5,24
0,57

0
A

Grafikon 29. Procjena nastavnika i uenika o prisutnosti laissez fair stila

rada
Da bismo provjerili da li postoji ststistiki znaajna razlika u procjeni
uenika i nastavnika izaunali smo vrijednost Hi kvadrat za sva tri stila rada.
Demokratski stil rada nastavnika =41,91 na razini znaajnosti od
0,05% prelazi graninu vrijednost =9,49 za df=4 stupnjeva slobode
zakljuujemo da je razlika izmeu procjena uenika i procjena
nastavnika statistiki znaajna.
Autokratski stil rada nastavnika =47,12 na razini znaajnosti od
0,05% prelazi graninu vrijednost =9,49 za df=4 stupnjeva slobode
zakljuujemo da je razlika izmeu procjena uenika i procjena
nastavnika statistiki znaajna.
Laissez fair stil rada nastavnika =75,80 na razini znaajnosti od
0,05% prelazi graninu vrijednost =9,49 za df=4 stupnjeva slobode
zakljuujemo da je razlika izmeu procjena uenika i procjena
nastavnika statistiki znaajna.
Poto smo izraunatim vrijednosti -testa za demokratski, autokratski i
laissez fair stil rada utvrdili znaajna odstupanja empirijskih od oekivanih
frekvencija i znaajnu razliku u procjeni uenika i nastavnika indikatora

168

modaliteta ,,stil rada nastavnika u tradicionalnoj nastavi i inovativnim

sistemima potvrdili smo nau treu podhipotezu koja je glasila:
Pretpostavljamo da postoje statistiki znaajne razlike u procjenama
meu uenicima i nastavnicima, da u savremenim inovativnim
nastavnim sisitemima dominira demokratski stil rada u odnosu na
tradicionalnu nastavu u kojoj dominira autokratski i lesse fair stil rada.
Na osnovu analize svih stilova rada nastavnika u tradicionalnoj nastavi i
inovativnim sistemima, moemo zakljuiti da u savremenim nastavnim
sistemima nastavnici i uenici zajedniki participiraju u skoro svim fazama
realizacije nastavnih sadraja. Nastavnici se sa potovanjem i uvaavanjem
odnose prema uenicima, a uenici svojim radom i participacijom nastoje biti
involvirani u nastavni proces. Ovakve aktivnosti mogu da realizuju, prema
miljenju uenika, nastavnici sa demokratskim stilom rada, za razliku od
autokratskog i laissez fair stila koji je prema miljenju uenika dominantan u
tradicionalnoj nastavi. Nastavnici su u svojoj procjeni smatrali da je i u
tradicionalnoj nastavi prisutan u veem procentu demokratski stil rada,to
nije miljenje uenika. U tradicionalnoj nastavi primjetan je odreeni ritual u
kojem nastavnik predaje i izlae a uenik slua i realizuje.Meutim, primjetno
je bilo da nastavnici nemaju izraen negativan stav prema tradicionalnoj
nastavi ve je nastoje unaprijediti demokratskim stilom i odnosom prema
uenicima.

4. Stilovi rada nastavnika u tradicionalnoj nastavi i

inovativnim sistemima posmatrano sa aspekta uspjeha
uenika
Procjenjujui nastavu koja se izvodi na tradicionalan nain i nastavu kod
koje dominira inovativni element, uenici su posmatrali kroz dominaciju tri
stila rada:
1. demokratski stil rada,
2. autokratski stil rada,
3. laissez fair stil rada.

169

U kom smislu ocjena uenika predstavlja determinante uenika o stilu

rada u tradicionalnoj nastavi i inovativnim sistemima nastavnika pokuali
smo tabelarno prikazani uzimajui u obzir tri stila rada, te izraunati test.

4.1.

Demokratski stil rada nastavnika u inovativnim sistemima

Demokratski stil rada odlikuje se tenjom nastavnika da uenicima daje

podrku u njihovom radu, dozvoljava da uenici rade vlastitim tempom,
podstie ih na pronalaenje novih rjeenja, daje im mogunost izbora i kao
takav dominantan je u inovativnoj nastavi.
Rezultati procjene demokratskog stila rada posmatrano sa aspekta
kolskog uspjeha uenika, prikazali smo u narednoj tabeli.
Tabela 30. Demokratski stil rada nastavnika posmatrano sa aspekta
kolskog uenika uspjeh
Vrlodobri

Odlini

386

22,1

568

22,8

323

15,0

1335

13,9

426

24,3

717

28,8

715

33,2

1891

25,5

549

31,4

652

26,2

613

28,5

1877

13,9

227

12,9

395

15,9

332

15,4

981

6,9

159

9,1

153

6,1

168

7,8

510

43

100

1747

100

2485

100

2151

100

6594

Nedovoljni

Dovoljni

Dobri

U
potpunosti
se slaem
Slaem se

41

24,4

17

39,5

27

16,0

Ne mogu
procijeniti
Ne slaem se

52

30,9

11

21

12,5

Uopte se ne
slaem
Ukupno

27

16,0

168

100

Ukupno

Uspjeh/
Stepen
slaganja

Izraunata vrijednost testa prema procjenama uenika iznosi =6,34

to na nivou znaajnosti od 0,05 ne prelazi graninu vrijednost =21,0 za
odgovarajui stepen slobode df=12 na osnovu ega moemo zakljuiti da
uspjeh uenika nije uticao na procjenu demokratskog stila rada nastavnika.
Iz tabele je vidljivo da nema vee razlike u procjenama uenika s
obzirom na uspjeh koji su pokazali na polugoditu. Raspon procentualnog

170

slaganja kree se od 40,47% (uenici sa nedovoljnim uspjehom) sve do 51,71

% uenici sa vrlodobrim uspjehom.
U nastavku tabelarno emo prikazati testa za svaki pojedinani uspjeh
uenika.
Tabela 31. Uspjeh uenika; demokratski stil rada
Uspjeh uenika
Df.

Nedovoljan

0,90

0,05

Dovoljan

0,67

0,05

Dobar

13,40

0,05

Vrlodobar

19,76

0,05

Odlian

22,66

0,05

Putem testa ispitali smo u kakvom su odnosu svaki pojedanini uspjeh

uenika s jedne strane, i demokratski stil rada nastavnika u inovativnim
sistemima s druge strane. Izraunata vrijednost testa za uenike koji su
imali nedovoljan i dovoljan uspjeh za odgovarajui stepen slobode df=4 na
nivou znaajnosti ne pokazuje statistiki znaajnu razliku. Vrijednost testa
za uenike koji su postigli dobar, vrolodobar i odlian uspjeh statistiki se
znaajno razlikuje. Iz ovih i ovakvih pokazatelja vidljivo je da uenici koji su
u svom radu i zalaganju pokazali dobar, vrlodobar i odlian uspjeh pokazuju
da demokratski stil rada daje najbolje rezultate. Uenici koji su imali dovoljan
i nedovoljan uspjeh na polugoditu nisu u dovoljnoj mjeri pokazali
zadovoljstvo ovim stilom rada. Razloge bi mogli potraiti i u injenici da su
ovi uenici nezadovoljni svojim uspjehom, tako da i ne primjeuju u
dovoljnoj mjeri ovaj stil rada.

171

4.2.

Autokratski stil rada nastavnika u tradicionalnoj nastavi

Autokratski stil rada nastavnika u tradicionalnoj nastavi obuhvata

nezavisno odluivanje i naglaavanje linog autoriteta. Autokratski
orijentisani nastavnici planiraju nastavu bez uenika, ne prave kompromise
prilikom rjeavanja problema, ne objanjavaju svoje postupke. Prisustvo
ovog stila rada izvor je negativna stava uenika prema uenju i postizanju
dobrih rezultata. U nastavku prikazali smo kako su uenici procijenili ovaj
stil rada, posmatrano sa aspekta uspjeha uenika.
Tabela 32. Autokratski stil rada nastavnika posmatran sa aspekta kolskog
uspjeha
Dobri

Vrlodobri

Odlini

Nedovoljni

Dovoljni

U potpunosti
se slaem
Slaem se

18

20,4

31,8

173

18,9

191

14,7

183

16,3

14

15,9

27,2

175

19,1

317

24,4

279

24,8

791

Ne mogu
procijeniti
Ne slaem se
Uopte se ne
slaem
Ukupno

32

36,3

13,6

335

36,6

405

31,2

329

29,3

1104

8
16

9,0
18,1

4
2

18,1
9,0

139
91

15,2
9,9

262
123

20,1
9,4

240
91

21,3
8,1

653
323

88

100

22

100

913

100

1298

100

1122

100

3443

Ukupno

Uspjeh/
Stepen
slaganja

572

Izraunata vrijednost testa prema procjenama uenika iznosi =5,24

to na nivou znaajnosti od 0,05 ne prelazi graninu vrijednost =21,0 za
odgovarajui stepen slobode df=12 na osnovu ega moemo zakljuiti da
uspjeh uenika nije uticao na procjenu autokratskog stila rada nastavnika tj.
razlika u procjeni autoktratskog stila rada nastavnika posmatrano sa aspekta
kolskog uspjeh uenika nije statistiki znaajna.
Ispitali smo i procjenu uenika autokratskog stila rada nastavnika u
tradicionalnoj nastavi sa aspekta svakog pojedinanog uspjeha uenika i
izraunali testa.

172

Tabela 33. Uspjeh uenika; autokratski stil rada

Uspjeh uenika
Df.

P
Nedovoljan

1,62

0,05

Dovoljan

0,34

0,05

Dobar

16,76

0,05

Vrlodobar

16,73

0,05

Odlian

13,63

0,05

Vidljivo je da se uenici s obzirom na uspjeh razlikuju. Izraunata

vrijednost testa za uenike koji su postigli nedovoljan i dovoljan uspjeh ne
prelazi graninu vrijednost za odogvarajui stepen slobode, to nije sluaj sa
uenicima koji su postigli dobar, vrlodobar i odlian uspjeh. Vrijednost
testa za ove uenike prelazi graninu vrijednost, to nas navodi na zakljuak
da je razlika na ovom nivou statistiki znaajna.
Blaga tendencija, na koju ukazuju podaci, kod uenika sa nedovoljnim i
dovoljnim uspjehom, moe se objasniti i injenicom da uenici koji imaju
slabije rezultate su nezadovoljnim sa tom injenicom tako da je taj faktor
mogao da utjee na ovakvu procjenu.
4.3.

Laissez fair stil rada nastavnika u tradicionalnoj nastavi

Laissez fair stil rada nastavnika zastupljen je u tradicionalnoj nastavi i

predstavlja slab izvor razvijanja pozitivnog stava uenika prema
vrijednostima kole i obrazovanja u cjelini. Laissez fair orijentisani nastavnici
nisu zainteresovani za uvoenje bilo kakvih promjena. Konflikte meu
uenicima najee zatakavaju, nastava im je monotona, esto se dovoljno
ne pripremaju za nastavu, i najbitnije je da sve ide svojim tokom, bez bilo
kakvih promjena.
U nastavku naeg rada tabelarno smo prikazali procjene uenika
posmatrane sa aspekta kolskog uspjeha o ovom stilu rada, odnosno o nastavi
koja se realizuje dominacijom ovog stila rada.

173

Tabela 34. Laissez fairi stil rada nastavnika posmatran sa aspekta

kolskog uspjeh
Nedovoljni
f

Dovoljni
f

Dobri
f

Odlini

Vrlodobri

Ukupno

Uspjeh/
Stepen
slaganja

U
potpunosti
se slaem
Slaem se

18,7

50,0

72

21,5

87

18,3

71

17,3

240

12,5

25,0

66

19,7

100

21,1

102

24,9

274

Ne mogu
procijeniti
Ne slaem se

10

31,2

12,5

95

28,4

134

28,3

117

28,6

357

21,8

12,5

52

15,5

88

18,6

85

20,7

233

Uopte se ne
slaem
Ukupno

15,6

0,0

49

14,6

64

13,5

34

8,31

152

32

100

100

334

100

473

100

409

100

1256

Izraunata vrijednost testa prema procjenama uenika iznosi =5,58

to na nivou znaajnosti od 0,05 ne prelazi graninu vrijednost =21,0 za
odgovarajui stepen slobode df=12 na osnovu ega moemo zakljuiti da
razlika u procjeni laissez fair stila rada nastavnika, posmatran sa aspekta
kolskog uspjeh uenika nije statistiki znaajna.
Putem testa ispitali smo u kakvom su odnosu svaki pojedanini uspjeh
uenika s jedne strane i laissez fair stil rada nastavnika s druge strane.
Tabela 35. Uspjeh uenika; laissez fair stil rada
Uspjeh uenika
Df.

Nedovoljan

0,82

0,05

Dovoljan

1,43

0,05

Dobar

5,08

0,05

Vrlodobar

6,92

0,05

Odlian

12,40

0,05

Izraunata vrijednost testa za uenike koji su na polugoditu pokazali

nedovoljan, dovoljan, dobar i vrlodobar uspjeh za odgovarajui stepen
slobode df=4 na nivou znaajnosti 0,05 ne prelazi graninu vrijednost =9,49
te konstatujemo da nema statistiki znaajne razlike u procjenama uenika.

174

Vrijednost testa za uenike koji su odlian uspjeh statistiki se znaajno

razlikuje.
Na osnovu ovih pokazatelja moemo potvrditi nau etvrtu podhipotezu
koja je glasila: Pretpostavljamo da meu uenicima ne postoji statistiki
znaajna razlika u procjeni da u savremenim nastavnim sistemima
dominira demokratski stil rada nastavnika u odnosu na tradicionalnu
nastavu u kojoj dominira autokratski i lesse fair stil rada s obzirom na
postignuti uspjeh na polugoditu.
Potvrivanje ove hipoteze daje nam za pravo da iz svega navedenog i
analiziranog zakljuimo sljedee:
U savremenim inovativnim sistemima dominira demokratski stil rada
nastavnika. Ovaj stil rada vie u radu prepoznaju uenici koji su
pokazali vrlodobar i odlian uspjeh.
U tradicionalnoj predavakoj nastavi dominantan je autokratski i
laissez fair stil rada nastavnika. Oko ove konstatacije moemo nai
slaganje svih uenika, bez obzira na postignuti uspjeh.

5. Rezultati procjene uenika o povezanosti stila rada

nastavnika i opteg kolskog uspjeha

U savremenoj koli sve se vie tei konceptu cjeloivotnog obrazovanja
koje se u velikoj mjeri razlikuje od tradicionalnog obrazovanja, kako po
kvalitetu, tako i po kvantitetu. Ovaj koncept zasnovan je na institucionalnom
i vaninstitucionalnom obrazovanju. Koncepcija cjeloivotnog obrazovanja
prilagoena je potrebama pojedinca u savremenom drutvu koje se
neprekidno mijenja (Faure et al., 1975). Kljuni problem formalnog
obrazovanja, tj. kolovanja kao inicijalnog dijela obrazovanja, je u tome to i
dalje stavlja naglasak na upijanje znanja to ide na tetu drugih tipova uenja
(Delors, 1998:108). Zajedno sa kolom koja je odgovarala tradicionalnom
obrazovanju prolih vremena naslijeen je i stil nastavnika koji je odgovarao
prolim vremenima. Donovan i Cross (2002) su utvrdio da nastavnici koji
nemaju sposobnosti za efikasno upravljanje uionicom esto doprinose
slabijim postignuima uenika. Studije Harrell, Leavell, Vantassel i Mckee

175

(2004) su utvrdile da neproporcionalan odnos izmeu nastavnika i uenika u

razredu esto rezultira niskim akademskim uspjehom meu uenicima.
Autoritet nastavnika i dalje se zasnivao na reprodukciji znanja, a glavni
zadatak uenika je bilo usvajanje tog znanja. Naalost, uenikov uspjeh
zavisio je samo od toga koliko dobro e to znati reprezentovati. Razvoj
sposobnosti uenja u savremenoj koli omoguuje sve samostalniji rad
uenika, a to prije svega pretpostavlja nastavnikov umjeni izbor primjerenih
nastavnih strategija kako bi se nastavni proces temeljio na kvalitetnom uenju
tj. prilagoavanje njegovog stila rada potrebama savremene kole. Bez
obzira na to podbacuje li kvaliteta u industriji ili kolama, nita se nee
poboljati dok rukovoditelji ne promijene sustav. Za neuspjeh nikad nisu krivi
radnici (Glasser, 1999:21). Da je to aksiom kolskog (ne)uspjeha svjedoe i
rijei pedagogijskog klasika Friedricha Adolfa Wilhelma Diesterwega: kola
vrijedi onoliko koliko vrijedi njen uitelj. Neophodno je da stil rada
nastavnika bude u pozitivnoj koleraciji sa uspjehom uenika.
Emiprijski neeksperimantalno smo istraili povezanost stila rada
nastavnika i kolskog uspjeha uenika kroz tri modaliteta:
demokratski stila rada pozitivno je povezan sa optim kolskim
uspjeh uenika,
autokratski stila rada negativno je povezan sa optim kolskim
uspjehom uenika,
laissez fair stila rada negativno je povezan sa optim kolskim
uspjehom uenika.

5.1.Povezanost demokratskog stila rada sa optim kolskim uspjehom

uenika
Modalitet demokratskog stila rada i njegovu povezanost sa kolskim
uspjehom uenika ispitivali smo pomou indikatora pod rednim brojevima:
2,6,7,8b,9,10,16,18,19,23,25.
Prijateljska i radna atmosfera koja dominira na asu pozitivno utjee
na uspjeh uenika.
U svakodnevnom radu nastavnici podstiu prijateljske odnose meu
uenicima.
176

Nastavnici podstiu uenikovu dosljednost i matu, te razliite

naine rjeavanja problema.
U vidu dijaloga, veina uenika uestvuje u realizaciji nastave uz
meusobno uvaavanje.
U svakodnevnom radu nastavnici podstiu i podravaju nau
aktivnost, pronalaenje novih izvora znanja.
Nastavnici hrabe uenike i podstiu na postizanje to boljih rezultata.
U toku realizacije nastave uenici rade u grupama i parovima.
Nastavnic primjenjuju savremene metode pouavanja i vrednovanja
znanja.
asovi su uenicima interesantni i na njima uenici dolaze do mnogo
novih i zanimljivih informacija.
Demokratski pristup i rad nastavnika uenici cijene i uvaavaju.
Kanjavanje uenika negativno djeluje na kolski uspjeh.
Tabela 36. Demokratski stil rada i kolski uspjeh uenika

Rang

Stan.dev.

Stan.pog.

mean

mod

Ukupno

Indikator

Rb.

80

136

53

25

20

314

2,2

,06

1,1

83

123

41

47

20

314

2,3

,06

1,2

43

120

94

32

25

314

2,6

,06

1,0

11

44

83

106

51

30

314

2,8

,06

1,1

11

12

63

96

92

36

27

314

2,5

,06

1,1

13

112

105

46

23

28

314

2,2

,07

1,2

17

67

119

63

44

21

314

2,4

,06

1,1

18

51

96

96

45

26

314

2,6

,06

1,1

10

20

65

105

57

43

44

314

2,6

,07

1,3

10

24

65

105

96

34

14

314

2,4

,06

1,0

11

26

92

104

76

19

23

314

2,2

,06

1,1

Svega

765

1192

820

399

278

3454

Svega %

22,16

34,51

23,74

11,55

8,04

100

Legenda: A-U potpunosti se slaem, B-Slaem se, C- Ne mogu procijeniti,

D- Ne slaem se, E- U potpunosti se ne slaem
177

Procjenjujui modalitet indikatora ,,povezanosti demokratskog stila

rada nastavnika i kolskog uspjeha stepen slaganja sa predloenim
tvrdnjama, uenici su iskazali svoje miljenje na slijedei nain:
Stepen slaganja
f
%
u potpunosti se slaem
765
22,16
slaem se
1192
34,51
ne mogu procijeniti
820
23,74
ne slaem se
399
11,55
uope se ne slaem
278
8,04
34,51
35
30
25

23,74

22,16

20
11,55

15

8,04

10
5
0
u potpunosti
se slaem

slaem se

ne mogu
procijeniti

ne slaem se uope se ne
slaem

Grafikon 30. Povezanosti demokratskog stila rada nastavnika i kolskog

uspjeha
Na osnovu procjene uenika modaliteta ,,povezanost demokratskog
stila rada nastavnika i kolskog uspjeha (prikazani u tabeli broj 51)
upuuju nas na zakljuak da je demokratski stil rada pozitivno povezan,
prema miljenju uenika, sa uspjehom u koli. Sa predloenim tvrdnjama od
ukupnog broja uenika N 314; u potpunosti se sloilo 22,14% ispitanika,
sloilo se 34,51% ispitanih, 23,74% nije se moglo opredjeliti o toma da li
demokratski stil rada nastavnika pozitivno utjee na uspjeh uenika; 11,55%
isptanika ne slae se sa predloenim tvrdnjama, odnosno samo 8,04% u

178

potpunosti se ne slae sa predloenim tvrdnjama koje idu ka tome da

demokratski stil rada pozitivno utjee na uspjeh uenika u osnovnoj koli.
Ako bismo pristupili zbrajanju prva dva stepena slaganja: u potpunosti
se slaem i slaem se, dobili bismo procenat od 56,65% ispitanih uenika koji
se slau da demokratski stil rada pozitivno utjee na uspjeh uenika u koli.
Analizirajui podatake do kojih smo doli moemo primijetiti da je
distribucija rezultata procjene uenika o modalitetu indikatora ,,povezanosti
demokratskog stila rada nastavnika i kolskog uspjeha pozitivno
asmitrina.
40
35

34,51

30
25

23,74

22,16

20
15

11,55

10

8,04

5
0

Grafikon 31. Distribucije rezultata povezanosti demokratskog stila rada

nastavnika i kolskog uspjeha
Procjenjujui indikatore modaliteta ,,povezanosti demokratskog stila
rada nastavnika i kolskog uspjeha uenici su svrstali u prvi rang indikator
pod rednim brojem 6. Nastavnici hrabe uenike i podstiu na postizanje to
boljih rezultata. Sa ovom tvrdnjom sloilo se 215 uenika ili 68,47% (elija
A i B). Ovaj podatak govori nam kako uenici uistinu cijene nastavnike koji
u svom radu pohvaljuju i hrabre uenika i ovaj broj nastavnika nije tako mali.
Drugi rang zauzima indikator pod rednim brojem 1. Prijateljska i radna
atmosfera koja dominira na asu pozitivno utjee na moj uspjeh. Sa ovom
tvrdnjom sloilo se (elija A i B) 216 uenika ili 68,78%. Vidljivo je da
179

uenicima prija kada se na asu radi kvalitetnu, kada vlada radna atmosfera,
atmosfera meusobnog uvaavanja. Ovakvu atmosferu moemo pronai
jedino kod nastavnika sa demokratskim stilom rada.
Trei rang je indikator pod rednim brojem 11. Kanjavanje uenika
negativno djeluje na kolski uspjeh. Sa ovom tvrdnjom svoj stepen slaganja
iskazalo je 196 uenika ili 62,42%.
Analizirajui predhodna tri indikatora vidljivo je da uenici ele
uvaavanje, prijateljstvo, rad i da sve to pozitivno utjee na njih. S druge
strane smatraju da kazne ne samo da ne donose rezultate nego i negativno
utjeu i na uspjeh a samim tim i na radnu, prijateljsku i profesionalnu
atmosferu. Analizirali smo i podatke o procjeni ovog modalite sa aspekta
kolskog uspjeha uenika. Rezultate smo prikazali u narednoj tabeli.
Tabela 37. Povezanosti demokratskog stila rada nastavnika i kolskog
uspjeha
A

Odlini

168

15

448

40

271

40

150

13,39

83

7,41

1120

Vrlodobri

305

23,44

459

35,28

303

35,28

151

11,6

83

6,37

1301

Dobri

265

29,05

257

28,17

217

28,17

81

8,88

92

10,08

912

Dovoljni

18,18

12,12

11

12,12

27,27

9,09

33

Nedovoljni

21

23,86

24

27,27

18

27,27

9,09

17

19,31

88

Ukupno

765

22,14

1192

34,51

820

34,51

399

11,55

278

8,04

3454

Ukupno

Uspjeh/
Stepen
slaganja

Legenda: A-U potpunosti se slaem, B-Slaem se, C- Ne mogu procijeniti,

D- Ne slaem se, E- U potpunosti se ne slaem
Sa predloenim tvrdnjama, posmatrano u procentima to bi izgledalo ovako;
najvie se slau vrlodobri uenici.
- U potpunost se slaem i slaem se (elije u tabeli A i B):
a) uenici sa odlinim uspjehom 616 ili 54,63%
b) uenici sa vrlodobrim uspjehom 760 ili 58,50%
c) uenici sa dobrim uspjehom 522 ili 57,04%
d) uenici sa dovoljnim uspjehom 10 ili 30,30%
e) uenici sa nedovoljnim uspjehom 45 ili 51,13%
180

60
50
40
30
20
10
0
Series1

Odlini
55

Vrlodobri
58,72

Dobri
57,22

Dovoljni
30,3

Nedovoljni
51,13

Grafikon 32. Grafiki prikaz demokratskog stila rada

kolska ocjena nije samo konstatacija znanja uenika. Ona ima, osim
pedagokih, posebne psiholoke, socijalne i druge implikacije. Nastavnik sa
demokratskim stilom rada ueniku ocenjivanjem omoguava da dobije
povratnu informaciju o svom radu, iskazanom znanju i zalaganju i da otkrije
vrijednost metoda uenja i svog angaovanja u ostvarenju kolskih zahtjeva.
Iz prethodne analize vidljivo je da uenici u nadpolovinom procentu (uenici
koji su pokazali odlian, vrlodobar, dobar i nedovoljan uspjeh) smatraju da je
demokratski stil rada pozitivno povezan sa njihovim kolskim uspjehom.
Izraunavajui vrijednost 2 testa za modalitet ,,povezanosti
demokratskog stila rada nastavnika i kolskog uspjeha prema procjeni
uenika iznosi 2=10,48 to na nivou znaajnosti od 0,05 ne prelazi graninu
vrijednost =21,0 za odgovarajui stepen slobode df=12 na osnovu ega
moemo zakljuiti da nema statistiki znaajne razlike u procjenama uenika
modaliteta demokratski stila rada nastavnika pozitivno je povezan sa
kolskim uspjehom uzimajui u obzir postignuti kolski uspjeh.
Iz navedene analize moemo uoiti da uenici preferiraju aktivnosti u
kojima sami odreuju pravila, kao i aktivnosti u kojima mogu da ispolje
kreativnost. Nastavnik kod kojeg dominira demokratski stil rada uenicima
doputa kreativnost, inkluzivonost, te nastoji da ih ukljui u sve faze

181

realizacije nastavnog procesa, to u konanici pozitivno utjee na rezultate i

kolski uspjeh.

5.2.Povezanost autokratskog stila rada sa optim kolskim uspjehom

uenika
Modalitet autokratskog stila rada koji je negativno povezan sa optim
kolskim uspjehom uenika ispitivali smo pomou indikatora pod rednim
brojevima: 1,3,4,5,8a,12,13,14,15,17,22,24.

182

Uenici aktivno rade na asu zbog straha.

Uenici domau zadau redovn rade da nebi dobili negativnu ocjenu.
Nastavnici problem discipline u razredu rjeavaju negativnom
ocjenom.
Nastavnicima nije bitno kakvo znanje uenici posjeduju.
U vidu monologa nastavnika, nastavnik na asu uglavnom samo
izlae gradivo.
Pitanja koja nastavnici postavljaju u nastavi imaju cilj da poniavaju
uenike.
Nastavnici uopte ne razumiju uenike potrebe.
Frontalni oblik rada je dominirajui oblik rada naih nastavnika.
Nastavnici uenike uvaavaju i podstiu na to bolji rad jedino kada
je na asu prisutan savjetnik ili direktor.
Nastavnici podcjenjuju i omalovaavaju uenike koji imaju slabe
ocjene i uspjeh.
Strogoa kod nastavnika potie uenike na bolji uspjeh.
Uenicima se umanjuje ocjena ako domau zadau ne izrade na
vrijeme.

Tabela 38. Autokratski stil rada i kolski uspjeh uenika

Rang

Stan.dev.

Stan.pog.

mean

mod

Ukupno

Indikator

Rb.

36

55

35

91

97

314

3,5

,07

1,3

12

61

99

41

60

53

314

2,8

,07

1,3

78

92

57

55

32

314

2,5

,07

1,3

62

45

72

84

51

314

3,0

,07

1,3

10

8a

62

103

86

45

18

314

2,5

,06

1,1

12

26

47

91

97

53

314

3,3

,06

1,1

11

13

64

71

91

64

24

314

2,7

,06

1,2

14

40

33

162

57

22

314

2,9

,05

1,0

15

76

61

64

68

45

314

2,8

,07

1,3

10

17

60

85

70

64

35

314

2,7

,07

1,2

11

22

54

70

70

61

59

314

3,0

,07

1,3

12

24

55

82

84

68

25

314

2,7

,06

1,2

Svega

674

534

923

814

514

3765

Svega %

17,88

22,37

24,49

21,60

13,66

100

Legenda: A-U potpunosti se slaem, B-Slaem se, C- Ne mogu procijeniti,

D- Ne slaem se, E- U potpunosti se ne slaem
Procjenjujui modalitet indikatora ,,povezanosti autokratskog stila
rada nastavnika i kolskog uspjeha stepen slaganja sa predloenim
tvrdnjama, uenici su iskazali svoje miljenje na slijedei nain:
Stepen slaganja
f
%
u potpunosti se slaem
674
17,88
slaem se
843
22,37
ne mogu procijeniti
923
24,49
ne slaem se
814
21,60
uope se ne slaem
514
13,66

183

24,49
25
20

22,37

21,6

17,88
13,66

15
10
5
0
u potpunosti
se slaem

slaem se

ne mogu
procijeniti

ne slaem se uope se ne
slaem

Grafikon 33. Povezanosti autokratski stila rada nastavnika i kolskog

uspjeha
Podaci procjene uenika indikatora o modalitetu ,,povezanosti
autokratskog stila rada nastavnika i kolskog uspjeha upuuju nas na
zakljuak da je ovaj stil rada prisutan u nastavnim i vannastavnim
aktivnostima. Ono to je bili interesantno uoiti jeste, da su se procjene
uenika podjelile na svih pet ponuenih stepena slaganja. injenica jeste da
se 40,25 % uenika izjasnilo (elije A i B) da je ovaj stil prisutan i da
negativno utjee na kolski uspjeh. Meutim, veliki broj uenika 35,26%
(elije D i E ) se nije sloilo sa navedenim tvrdnjama. Ovaj podatak nam
kazuje da su uenici smatrali da ovaj stil nije prisutan u realizaciji nastave i
da samim tim i ne utjee na kolski uspjeh.
Analizirajui podatake do kojih smo doli moemo primijetiti da je
distribucija rezultata procjene uenika o modaliteta indikatora ,,povezanosti
autokratskog stila rada nastavnika i kolskog uspjeha simetrina.

184

30
25

24,49
22,37

21,6

20
17,88
15

13,66

10

5
0
1

Grafikon 34. Distribucija rezultata povezanosti autokratskog stila rada

nastavnika i kolskog uspjeha
Procjenom modaliteta ,,povezanosti autokratskog stila rada
nastavnika i kolskog uspjeha uenici su u prvi rang prema uestalosti i
intenzitetu ispoljavanja svrstali indikator pod rednim brojem 5 U toku
nastave asovi se najee realizuju u vidu monologa nastavnika; nastavnik
na asu uglavnom samo izlae gradivo. Sa ovim indikatorom od ukupnog
broja uenika N 314 sloili se u potpunosti i sloilo se 165 uenika ili 52,54%
uenika. Iako su se u proteklom periodu uinili veliki napori da se ovaj oblik
rada smanji na minimum, vidljivo je da nastavnici i dalje u velikom procento
upranjavaju ovaj nain rada. Uenici ne samo da nisu zadovoljni nego
smatraju da ovaj oblik rad u kome je preteno autokratski stil rada loe utjee
na njihov uspjeh.
Na drugom rangu nalazi se indikator pod rednim brojem 3. Nastavnici
problem discipline u razredu rjeavaju negativnom ocjenom. Svojim
ponaanjem nastavnik e podsticati odreena ponaanja i obeshrabrivati neka
druga. Svrha ocjenjivanja je osigurati nastavnicima povratne informacije,
ueniku osigurati pedagoke povratne informacije, motivisati uenike,
osigurati evidenciju napretka, posluiti kao izraz sadanjih postignua,
ocijeniti ueniku spremnost za budue uenje, a nikako sredstvo kazne.
Upravljanje razredom ukljuuje jednako toplinu i brigu za uenike kao i
185

kontrolu. Osnovno pitanje je da nastavnik zna to eli da uenici rade kad je

on u razredu. ak i raspored klupa moe naglaavati ta se eli od uenika.
Klasian raspored klupa ee naglaava orijentaciju prema znanju i
potivanju pravila tj dominicija frontalnog oblika rada, a spojene klupe gdje
uenici sjede u krugu, naglaavaju pozitivne odnose i saradniko uenje u
kome dominira demokratski stil rada. Sve ovo utjee i na sam proces
vrednovanja znanja uenika. Ovaj indikator moemo povezati sa prethodnim
tj. sa negativnou frontalnog oblika rada. Sa ovim indikatorim se sloilo
54,14% uenika (elija A i B). Krut nain upravljanja razredom i krut odnos
prema djeci, posljedica je da su djeca neprijateljski raspoloena, ograniava
uenike, i ini ih sputanima.
Trei rang je indikator pod rednim brojem 7 Nastavnici uope ne
razumiju uenike potrebe. Razredno okruenje sastavni je dio procesa
uenja, pa ono utjee na svakog nastavnika i uenika. Od velike je vanosti
da nastvnici razumiju potrebe uenika. Meutim, podaci koje smo dobili
analizirajui ovaj indikator govore nam da 42,99% nastavnika, na osnovu
miljenja uenika ne razumiju potrebe uenika.
Analizirali smo i podatke o procjeni ovog modalite,,povezanosti
autokratskog stila rada nastavnika i kolskog uspjeha sa aspekta
kolskog uspjeha uenika.
Tabela 39. Povezanosti autokratskog stila rada nastavnika i kolskog
uspjeha posmatran sa aspekta kolskog uspjeha uenika
A

Ukupno

Uspjeh/
Stepen
slaganja
Odlini
Vrlodobri

198
223

16,17
15,74

277
344

22,63
24,29

283
365

23,12
25,77

337
288

27,53
20,33

129
196

10,53
13,84

1224
1416

Dobri

215

21,58

200

20,18

237

23,79

172

17,26

171

17,16

996

Dovoljni
Nedovoljni
Ukupno

20

20

12

34,28

17,14

14,28

35

31
674

32,29
17,88

15
843

15,62
22,37

26
923

27,08
24,49

11
814

11,45
21,6

13
514

13,54
13,64

96
3768

Legenda: A-U potpunosti se slaem, B-Slaem se, C- Ne mogu procijeniti,

D- Ne slaem se, E- U potpunosti se ne slaem

186

Posmatrano u procentima to bi izgledalo ovako; sa predloenim

tvrdnjama najvie se slau uenici koji su na polugoditu pokazali nedovoljan
uspjeh.
- U potpunost se slaem i slaem se (elije u tabeli A i B):
a) uenici sa odlinim uspjehom 475 ili 38,80%
b) uenici sa vrlodobrim uspjehom 567 ili 40,04%
c) uenici sa dobrim uspjehom 415 ili 41,76%
d) uenici sa dovoljnim uspjehom 14 ili 40,00%
e) uenici sa nedovoljnim uspjehom 46 ili 47,91%

50

45
40
35
30
25
20
15
10
5
0
Series1

Odlini
38,8

Vrlodobri
40,03

Dobri
41,76

Dovoljni
40

Nedovoljni
47,91

Grafikon 35. Grafiki prikaz autokratskog stila rada

Ocenjivanje je jedan od moda presudnih faktora kolske sredine koji
utjee na formiranje osobina linosti, prvenstveno na izgraivanje
odgovarajue slike o sebi, zatim oseanja sigurnosti, kompetentnosti i
samouvjerenosti. Ocjenjivanje i kolske ocjene imaju i iri utjecaj na
afirmaciju uenika u svom odjeljenju i koli. Stil rada je u tijesnoj vezi sa
ocjenjivanjem. U prethodnom dijelu nae analize pri procjeni autokratskog
stila rada i njegove povezanosti sa kolskim uspjehom vidljivo je da veina
uenika smatra da je ovaj stil negativno povezan sa kolskim uspjehom.
Zanimljivo je da sa sa navedenim tvrdnjama u najveem procentu (47,91%)
slau uenici koji su na polugoditu imali nedovoljan uspjeh, a u najmanjem
187

procentu uenici koji su pokazali odlian uspjeh. Izraunavajui vrijednost 2

testa za modalitet ,,povezanosti autokratskog sti la rada nastavnika i
kolskog uspjeha prema procjeni uenika iznosi 2=7,07 to na nivou
znaajnosti od 0,05 ne prelazi graninu vrijednost =21,0 za odgovarajui
stepen slobode df=12 na osnovu ega moemo zakljuiti da nema statistiki
znaajne razlike u procjenama uenika uzimajui u obzir postignuti kolski
uspjeh.
5.3.Povezanost laissez fair stila rada sa optim kolskim uspjehom
uenika
Modalitet laissez fair stila rada koji negativno je povezan sa optim
kolskim uspjehom uenika ispitivali smo pomou indikatora pod rednim
brojevima: 8c,11,20,21,26.
Aktivnosti uenika zavise od raspoloenja nastavnika.
Nastavnicima je svejedno kakve e rezultate uenici postii u koli.
Nastavnici su nesigurni u svoje znanje.
Nastavnicima je bitno samo ta e o njima misli direktor i drugi
nastavnici.
Nastavnici uopte ne stimuliu uenike za rad.
Tabela 40. Laissez fair stil rada i kolski uspjeh uenika

Rang

Stan.dev.

Stan.pog.

mean

mod

Ukupno

Indikator

Rb.

95

104

69

36

10

314

2,2

,06

1,10

11

40

42

81

99

52

314

3,2

,07

1,24

20

25

44

108

78

59

314

3,3

,06

1,16

21

72

71

70

48

53

314

2,8

,07

1,39

26

43

57

81

91

42

314

3,1

,07

1,24

Svega

275

318

409

352

216

1570

Svega %

17,5

20,2

26,0

22,4

13,7

100

Legenda: A-U potpunosti se slaem, B-Slaem se, C- Ne mogu procijeniti,

D- Ne slaem se, E- U potpunosti se ne slaem

188

Procjenjujui modalitet indikatora ,,povezanosti laissez fair stila rada

nastavnika i kolskog uspjeha stepen slaganja sa predloenim tvrdnjama,
uenici su iskazali na slijedei nain:
Stepen slaganja
f
%
u potpunosti se slaem
275
17,53
slaem se
318
20,25
ne mogu procijeniti
409
26,05
ne slaem se
352
22,42
uope se ne slaem
216
13,75

30

26,05
22,42

25

20

20,25
17,53

13,75

15
10
5
0

u potpunosti
se slaem

slaem se

ne mogu
procijeniti

ne slaem se uope se ne
slaem

Grafikon 36. Povezanosti laissez fairi stila rada nastavnika i kolskog

uspjeha
Podaci procjene uenika indikatora o modalitetu ,, povezanosti laissez
fair stila rada nastavnika i kolskog uspjeha upuuju nas na zakljuak da
je prisutnost, odnosno njegova povezanost sa kolskim uspjehom mala.
Razloge za ovakav mali procenat slaganja mogli bi potraiti u injenici da
ovaj stil rada (na osnovu interpretacije ranijih procjena uenika) nije u veoj
mjeri prisutan kod nastavnika. Uenici su iskazali negativan stav prema ovo
stilu, ali ne i pozitivan stav o njegovom prisustvu. Ovaj podatak uistinu

189

ohrabruje jer stil rada koji je karakteristian po letargiji i

nezainteresovanosti,zasigurno ne moe pozitivno uticati na kolski uspjeh.
Analizirajui podatake do kojih smo doli moemo primijetiti da je
distribucija rezultata procjene uenika o modaliteta indikatora ,,povezanosti
laissez fair stila rada nastavnika i kolskog uspjeha smitrina.
30
26,05

25

22,42
20,25

20
17,53
15

13,75

10
5
0
1

Grafikon 37. Distribucija rezultata povezanosti laissez fair stila rada

nastavnika i kolskog uspjeha
Procjenjujui modalitet ,,povezanosti laissez fair stila rada nastavnika
i kolskog uspjeha uenici su u prvi rang prema uestalosti i intenzitetu
ispoljavanja svrstali indikator pod rednim brojem 1. U toku nastave nae
aktivnosti zavise od raspoloenja nastavnika. Sa ovom tvrdnjom sloio se
(elija A i B) najvei broj uenika 166 odnosno 63,67%. Ovaj indikator u
tjesnoj je vezi sa ocjenjivanjem uenika u koli. Tendencija neopravdanog
podizanja ili sputanja kriterijuma i davanje preteno niskih ili preteno
visokih ocjena je posljedica stalnih ili povremenih uzroka. Nastavnici
uglavnom ocjenjuju uenike na asovima predvienim za utvrivanje
gradiva. Uenici se, po pravilu, ocjenjuju nakon usmenog odgovora, pri emu
se najee vrjednuje verbalno pokazano znanje uz donekle uvaavanje
uenikovog stava, ali pod utjecajem raspoloenja nastavnika.
190

Drugi rang zauzima indikator pod rednim brojem 4 Nastavnicima je

bitno samo ta e o njima misli direktor i drugi nastavnici . Karakteristino
je da se sa ovim indikatorom od ukupnog broja uenika sloilo njih 143 ili
45,54%. Trei rang zauzima indikator pod rednim brojem 5. Nastavnici
uope ne stimuliu uenike za rad i postizanje kvalitetnijih rezultata 100
uenika se loilo i u potpunosti se sloilo sa ovom tvrdnjom.
Analizirali smo i podatke o procjeni ovog modalite sa aspekta kolskog
uspjeha uenika. Rezultate smo prikazali u narednoj tabeli.
Tabela 41. Povezanosti laissez fair stila rada nastavnika i kolskog uspjeha
posmatran sa aspekta kolskog uspjeha uenika
A

Ukupno

Uspjeh/
Stepen
slaganja
Odlini
Vrlodobri

77
95

15,09
16,1

122
126

23,92
21,35

136
139

26,66
23,55

128
128

25,09
21,69

47
102

9,24
17,28

510
590

Dobri

87

20,96

58

13,97

117

28,19

94

22,65

59

14,21

415

Dovoljni

26,66

26,66

33,33

13,33

15

Nedovoljni
Ukupno

12
275

30
17,51

8
318

20
20,25

12
409

30
26,05

2
352

5
22,42

6
216

15
13,75

40
1570

Legenda: A-U potpunosti se slaem, B-Slaem se, C- Ne mogu procijeniti,

D- Ne slaem se, E- U potpunosti se ne slaem

Ako bismo dobivene podatke u afirmativnom obliku posmatrali u

procentima to bi izgledalo ovako; sa predloenim tvrdnjama najvie se slau
dovoljni uenici.
- U potpunost se slaem i slaem se (elije u tabeli A i B):
a) uenici sa odlinim uspjehom 199 ili 39,01 %
b) uenici sa vrlodobrim uspjehom 221 ili 37,45 %
c) uenici sa dobrim uspjehom 147 ili 35,42%
d) uenici sa dovoljnim uspjehom 8 ili 53,33%
e) uenici sa nedovoljnim uspjehom 20 ili 50,00%

191

60
50
40
30
20
10
0
Series1

Odlini
39,01

Vrlodobri
37,45

Dobri
34,93

Dovoljni
53,32

Nedovoljni
50

Grafikon 38. Laissez fair stila rada

Na osnovu tabele vidljiva je razlika u odnosu na demokratski i
autokratski stil rada nastavnika i njegovu povezanost sa kolskim uspjehom.
Moemo primijetiti vrlo sline procjene uenika, bez obzira na kolski uspjeh.
Meutim, da bismo statistiki posmatrano uvidjeli da li ima razlike u
procjenama uenika, uzimajui u obzir kolski uspjeh, izraunali smo
vrijednost Hi kvadrat testa. Izraunavajui vrijednost 2 testa za modalitet
povezanosti laissez fair stila rada nastavnika i kolskog uspjeha prema
procjeni uenika za iznosu 2=9,60 to na nivou znaajnosti od 0,05 ne prelazi
graninu vrijednost =21,0 za odgovarajui stepen slobode df= 12 na osnovu
ega moemo zakljuiti da nema statistiki znaajne razlike u procjenama
uenika uzimajui u obzir postignuti kolski uspjeh.
U kakvom su odnosu procjena uenika o modalitetu indikatoru
,,povezanosti stila rada nastavnika i kolskog uspjeha prikazat emo
putem zbirne frekvencije autokratskog, demokratskog i ,,laissez fair
stila rada nastavnika i njihovu povezanost sa kolskim uspjehom.

192

Tabela 42. Zbirna procjena uenika o povezanosti stila rada nastavnika i

kolskog uspjeha
B

Ukupno

A
Modalitet

Demokratski

765

22,14

1192

34,51

820

23,74

399

11,55

278

8,04

3454

Autoratski

674

17,88

843

22,37

923

24,49

814

21,6

514

13,64

3768

Laissez fair

275

17,51

318

20,25

409

26,05

352

22,42

216

13,75

1570

Legenda: A-U potpunosti se slaem, B-Slaem se, C-Ne mogu procijeniti,

D-Ne slaem se, E-U potpunosti se ne slaem
Podaci procjene uenika modaliteta o ,,povezanosti stila rada
nastavnika i kolskog uspjeha upuuju nas na zakljuak da demokratski
stil rada pozitivno utjee na kolski uspjeh uenika za razliku od autokratskog
i laissez fair stila rada. Sa predloenim tvrdnjama u afirmativnom obliku
uenici su iskazali svoje miljenje na slijedei nain:
- U potpunost se slaem i slaem se (elije u tabeli A i B):
a) demokratski stil rada pozitivno je povezan sa kolskim uspjehom
uenika 56,65%
b) autokratski stil rada negativno je povezan sa kolskim uspjehom
uenika 40,26 %
c) laissez fair stil rada negativno je povezan sa kolskim uspjehom
uenika 37,76 %

193

60

56,65

50

40,25

37,76

40
30
20
10
0
Demokratski stil

Autoratski stil

Lessez fair stil

Grafikon 39. Povezanost stila rada i kolskog uspjeha

Nakon to smo izraunali vrijednosti testa, utvrdili smo da nema
statistiki znaajne razlije u procjena uenika, uzimajui u obzir uspjeh
uenika, to nas navodi na zakljuak da potvrujemo petu podhipotezu koja
glasi: Pretpostavljamo da ne postoji statistiki znaajna razlika u
procjena uenika da je demokratski stil rada pozitivno povezan sa
kolskim uspjehom, za razliku od autokratskog i laissez fair stila rada
koje je negativno povezan sa opim kolskim uspjehom uenika.
Aktivnost ili pasivnost nastavnika u toku odgovaranja i vrednovanja
znanja uenika, nain postavljanja pitanja i davanje posebnih, teih pitanja
nedisciplinovanim uenicima, trenutno raspoloenje nastavnika koje se
odraava na ocjene uenika, samovolja ili odgovornost u ocenjivanju stalni
su pratioci u radu nastavnika koji u velikoj mjeri odreuju njegov stil rada a
samim tim i kolski uspjeh. Nastavnik je duan da podstie razvoj linosti
uenika, njegovih vetina, stavova i vrednosti, da izgrauje njegov pozitivan
odnos prema koli i obrazovanju i da podstie motivaciju uenika da dalje
ui, obrazuje se i razvija se. U prethodnom djelu analizirali smo sva tri stila
rada i njihovu vezu sa uspjehom uenika. Istraivanja Agba i drugi (2010)
utvrdili su da nastavnikov stil ima znaajnu pozitivnu korelaciju sa uspjehom
uenika nae istraivanje je takoer potvrdilo ovaj stav. Uenici su svojom
procjenom ocijenili da je demokratski stil rada pozitivno povezan sa kolskim

194

uspjehom, za razliku od autokratskog i laissez fair stila rada koji prema,

procjenama uenika, negativno povezan sa kolskim uspjehom.

6. Stil rada nastavnika i ponaanje uenika

Nastava je kontinuiran odgojno-obrazovni rad nastavnika sa uenicima i
ona se odvija u dinaminom okruenju u kome se stalno ispreplie interakcija
izmeu uenika i nastavnika. Brojna istraivanja, naroito u drugoj polovini
20. vijeka, posveena su prouavanju efikasnosti nastave, stilovima
upravljanja razredom, razrednom kruenju, komunikaciji, faktorima
uspjenosti, stavovima nastavnika, uspostavljanju interakcija u nastavi,
faktorima koji utjeu na bolje meuosobne odnose nastavnika i uenika,
problemima oekivanja itd. Na osnovu ranijih istraivanja (Bush, 1954;
Brophy i Good, 1974), ustanovljeno je da se nastavnici ne ponaaju isto prema
svim uenicima u razredu, te da sa svakim uenikom ne mogu na isti nain
uspostaviti odnos i meusobnu komunikaciju.
Faktori od kojih u veoj mjeri zavsi uspjenost odnosa nastavnik-uenik,
su: lina naklonost, meusobno poznavanje, interesi, stavovi, vrijednosti,
inteligencija, socijalno porijeklo, metode rada (Bush, 1954, prema Bratani,
1993:37). Koliko god nastavnici svojim stilom rade na tome da uenici
usvoje odreene sadraje, da steknu nova znanja, isto tako moraju veliku
vanost posvetiti njihovom odgoju i ponaanju. Nastavnik i uenik na osnovu
meusobnog zapaanja zauzimaju stavove i time odreuju svoja ponaanja.
Tane percepcije i oekivanja nastavnika, u pogledu svakog pojedinog
uenika, veoma su bitne za istinsku individualizaciju nastave (Brophy i
Good, 1974:74).
Odgojen uenik obino je marljiv, odgovoran, pedantan, iskren, dobar
drug, kulturan u koli i na ulici i kao takav, dobar uenik. Poslije roditelja,
uitelj i nastavnik su djeci najvei uzor. Zato, ako hoe da se njihovi savjeti
sluaju, treba da i sami ive onako kako ue i savjetuju druge, jer sukobi
najee nastaju zbog razliitog poimanja vrijednosti, uvjerenja i stavova.
Vrline koje nastavnik posjeduje ue se,zato je poziv nastavnika veoma teak,
ali je u isto vrijeme najuzvieniji, jer se njime stvaraju ljudi, usavrava i
mijenja svijet. Da bi ga mijenjali u pravom smjeru, veoma je vano svoj stil
195

prilagoditi uenicima. Martina i Mayall (2006) su svojim istraivanjem

utvrdili da je odgovornost nastavnika da u uionici kreira podsticajno
okruenja za uenje. Naim istraivanjem nastojali smo da utvrdimo vezu
izmeu stila rada nastavnika i ponaanja ueniika, odnosno kako svaki od
stilova koji su obuhvaeni ovim istraivanjem utjee, odnosno kakve odnose
stvara prema uenicma.

6.1.Povezanost demokratskog stila rada sa ponaanjem uenika u koli

U procjenjivanju demokratskog stila rada, nastavnici i uenici su
procjenjivali intenzitet ispoljavanja i prisutnost indikatora pod brojem:
1,4,5,7,8,9,16,19.
Uenici nee imati neprilika ako nisu na svojim mjestima kada
nastavnik ue u uionicu.
Uenici mog razreda nalaze zadovoljstvo u radu i ukljuenosti u
nastavi.
Nastavnici sve eventualne nesuglasice meu uenicima rjeavaju na
principima pravinosti, odgovornosti i meusobnog uvaavanja.
Uenici u mom razredu paljivo prate sve to se dogaa na nastavnom
asu.
Nastavnici u nastavi doputaju uenicima da provode svoje zamisli i
ideje.
Na poetku nastave, nastavnici zajedniki sa uenicima donose
pravila ponaanja koja vrijede za njegov predmet.
Nastavnici potuju i uvaavaju podjednako sve uenike.
Prilikom izricanja pedagoko-vaspitnih mjera nastavnici su objektivni
i pravini.
U narednoj tabeli prikazali smo rezultate procjene nastavnika o
modalitetu demokratskog stila rada i njegove pozitivne povezanosti sa
ponaanjem uenika.

196

Tabela 43. Demokratski stil rada nastavnika pozitivno je povezan sa

ponaanjem uenika

Rang

Stan.dev.

Stan.pog.

mean

mod

Ukupno

Indikator

Rb.

44

32

17

102

2,7

,09

,93

85

102

2,0

,04

,44

21

72

102

1,8

,05

,53

70

20

10

102

2,3

,06

,68

10

65

21

102

2,2

,07

,70

26

63

12

102

1,8

,06

,63

16

17

50

13

19

102

2,4

,10

1,0

19

11

66

18

102

2,2

,08

,83

Svega

100

515

133

57

11

816

Svega %

12,5

63,11

16,29

6,68

1,34

100

Legenda: A-u potpunosti se slaem, B-slaem se, C-ne mogu procijeniti,

D-ne slaem se, E-uope se ne slaem
Demokratski potencijal i demokratski resursi u savremenoj koli, a
samim tim i demokratski stil rada, mogu se pratiti ispitivanjem koliko su
nastavnici zadovoljni ukupnim stanjem u koli. U prethodnoj tabeli
nastavnici su procjenjujui modalitet indikatora demokratski stil rada
nastavnika pozitivno je povezan sa ponaanjem uenika iskazali svoj stav
sa predloenim tvrdnjama na sljedei nain:
Stepen slaganja
u potpunosti se slaem
slaem se
ne mogu procijeniti
ne slaem se
uope se ne slaem

f
100
515
133
57
11

%
12,58
63,11
16,29
6,68
1,34

197

63,11

70
60
50
40
30
20

16,29

12,58

6,68

10

1,34

0
u potpunosti
se slaem

slaem se

ne mogu
procijeniti

ne slaem se uope se ne
slaem

Grafikon 40. Demokratski stil rada nastavnika pozitivno je povezan sa

ponaanjem uenika
Procjenom nastavnika modaliteta indikatora demokratski stil rada
nastavnika pozitivno je povezan sa ponaanjem i uspjehom uenika
ukazuju nam da se vie od dvije treine nastavnika (75,69%) u potpunosti
slae i slae se (elije A i B) sa tim da demokratski stil rada pozitivno utjee
na uspjeh u uenju i vladanju uenika, a samo 8,02 (elije D i E ) se ne slae
sa navedenim tvrdnjama. Demokratski stil rada nije dogma koja se moe
prenijeti u uionicu. To je dug proces u formiranju linosti kako
nastavnika, tako i uenika, a da bi se teilo tom idealu mora se posjedovati i
znanje o tome. Demokratski stil podrazumijeva uslove u kojim se vodi irok,
tolerantan demokratski dijalog, koji produkuje neki rezultat gde je "snaga
jaeg argumenta jedina mogua prinuda, a saradnja u potrazi za saglasnou
jedini prihvatljiv motiv" (Held, 1997:193). Svaki ulazak u uionicu sa
uenicima treba da bude istraivanje svoga stila i svog odnosa, i odnosa
uenika u izgraivanju demokratske klime na relaciji uenik-nastavnik, ali i
na relaciji uenik-uenik. S
Frekvecija procjene nastavnika modaliteta demokratski stil rada
nastavnika pozitivno je povezan sa ponaanjem uenika prikazali smo u
narednom grafikonu.

198

70
63,11

60
50
40
30
20

16,29

12,58

10

6,68
1,34

0
1

Grafikon 41. Distribucija rezultata demokratski stil rada nastavnika

pozitivno utjee na ponaanje uenika
Ovakvi pokazatelji navode nas na zakljuak da je distribucija rezultata
zbirnih procjena nastavnika pozitivno asimetrina.
Procjenjujui modalitet demokratski stil rada nastavnika pozitivno je
povezan sa ponaanjem uenika te na osnovu rezultata prikazanih u tabeli
dolazimo do rangiranja koje ukazuje za koje indikatore kod nastavnika ima
najvei stepen slaganja.
Indikator pod rednim brojem 3. Nastavnici sve eventualne nesuglasice
meu uenicima rjeavaju na principima pravinosti, odgovornosti i
meusobnog uvaavanja od strane nastavnika dobio je najvei stepen
slaganja. Sa ovom tvrdnjom sloilo se (elije A i B) 91,17% nastavnika.
Sistem nagrada, meusobnog uvaavanja i razumijevanja, pohvala i kazni
podsticajne su mjere intervencijskih programa za prevenciju i suzbijanje
nesuglasica meu uenicima. Pohvalom se izrie, ali i stjee povjerenje.
Njome se potie pozitivno vladanje i razvija se ustrajnost u tome. Spomenimo
da je i nagrada izuzetno snano podsticajno sredstvo. Pravinost, odgovornost
i pohvale pored materijalnog, donose i snano duhovno zadovoljstvo i
motivie uenike na pozitivno ponaanje. Iz naeg istraivaja vidljivo je da

199

nastavnici shvataju vanost pravinosti i pohvale u rjeavanju eventualnih

problema meu uenicima.
Na drugom rangu nalazi se indikator pod rednim brojem 6. Na poetku
nastave, nastavnici zajedniki sa uenicima donose pravila ponaanja koja
vrijede za njegov predmet, Nastavnici imaju kljunu ulogu i vre najvei
utjecaj na karakter i ponaanje svakog djeteta u koli. Oni su jako vani
partneri roditeljima u odgoju i u podravanju glavnih pravila i uspjenom
kolovanju. Od velike je vanosti da nastavnici pravila koja su zajedniki
donijeli sa uenicima i sami potuju. Samo takva pravila imat e pozitivan
efekta kod uenika. Sa ovim indikatorom, od ukupnog broja ispitanih
nastavnika N 102, sloilo se ( elije A i B ) 87,25% nastavnika.
Treerangirani indikator nalazi se pod rednim brojem 2. Uenici mog
razreda nalaze zadovoljstvo u radu i ukljuenosti u nastavi Prema miljenju
nastavnika uenici su u okviru uionike nastave izrazili zadovoljstvo u radu
i ukljuenosti u nastavu uenjem, iako su oni traili kontinuiran rad uenika.
Ovakva pozitivna atmosfera pouavanja omoguila im je stjecanje vie
znanja, jer su uili jedni od drugih s obzirom na to da su imali uvid u radove
svojih kolega koji su davali svoje miljenje o radu. Sa ovom tvrdnjom svoje
slaganje izrazilo je 91,17% nastavnika.
Izraunata vrijednost =124,92 testa na razini znaajnosti od 0,05%
prelazi graninu vrijednost =9,49 za df. 4 stupnjeva slobode to znai da je
razlika izmeu empirijskih i teorijskih frekfencija u procjeni nastvnika
modaliteta demokratski stil rada nastavnika pozitivno utjee na
ponaanje uenika u koli .
Ako od djeteta hoemo da napravimo korisnog lana drutva, korisnog
graanina, nuno je da se i nastavnici ponaaju u skladu s tim zahtjevima.
Blagost, pravinost i odgovornost treba da su vodilja i prilikom opominjanja
i prilikom kanjavanja. U prethodnom dijelu rada, a na osnovu procjene
nastavnika, vidljivo je da nastavnici kod kojih dominira demokratski stil rada
u realizaciji nastave i programskih aktivnosti, lake uspostavljaju pravila
ponaanja, uenici ih vie uvaavaju, imaju vie povjerenja u njih, a to sve u
konanici utjee, ne samo na njihovo (ueniko) ponaanje, nego i na sam
kolski uspjeh. Dobra, kvalitetna i zanimljiva nastava koja e uvaavati
uenika, najpouzdanije je sredstvo disciplinovanja uenika.

200

Rezultati procjene uenika o povezanosti demokratskog stila rada i

njegove prisutnosti sa ponaanjem uenika, na osnovu identinog instrumenta
kojeg su popunjavali nastavnici, prikazali smo u narednoj tabeli.
Tabela 44. Demokratski stil rada nastavnika pozitivno je povezan sa
ponaanjem uenika

Rang

Stan.dev.

Stan.pog.

mean

mod

Ukupno

Indikator

Rb.

60

100

66

55

33

314

3,5

0,07

1,1

47

92

86

37

52

314

3,0

0,07

1,1

57

104

87

33

25

314

2,7

0,06

1,1

56

85

66

71

36

314

3,2

0,06

1,1

64

119

73

31

27

314

3,7

0,06

1,1

53

92

83

48

38

314

2,8

0,06

1,2

16

55

88

78

68

45

314

3,2

0,07

1,0

19

46

96

99

34

27

314

3,8

0,05

1,0

Svega
Svega %

438

776

638

377

283

2512

17,43

30,89

25,39

15,00

11,26

100

Legenda: A-U potpunosti se slaem, B-Slaem se, C- Ne mogu procijeniti,

D- Ne slaem se, E- U potpunosti se ne slaem
Procjenjujui modalitet indikatora demokratski stil rada nastavnika
pozitivno je povezan sa ponaanjem uenika i njegovu prisutnost u nastavi,
stepen slaganja sa predloenim tvrdnjama, uenici su iskazali svoje miljenje
na slijedei nain:
Stepen slaganja
f
%
u potpunosti se slaem
438
17,43
slaem se
776
30,89
ne mogu procijeniti
638
25,39
ne slaem se
377
15,00
uope se ne slaem
283
11,26

201

35,00

30,89

30,00

25,40

25,00
20,00

17,44

15,01
11,27

15,00
10,00
5,00

0,00
u
potpunosti
se slaem

slaem se

ne mogu
procijeniti

ne slaem
se

uope se ne
slaem

Grafikon 42. Demokratski stil rada nastavnika pozitivno je povezan sa

ponaanjem uenika
Miljenje uenika o modalitetu demokratski stil rada nastavnika
pozitivno je povezan sa ponaanjem uenika i o njegovoj prisutnosti u radu
i ophoenju nastavnika razlikuje se u stepenima slaganja u odnosu na
nastavnike. Uenici su procijenili u 48,33% sluajeva (elije A i B) da je
ovaj stil rada pozitivno povezan sa ponaenjem uenika, dok su 26,27%
uenika nije sloilo da predloenim tvrdnjama, odnosno da nastavnici jo u
dovoljnoj mjeri ne primjenjuju ovaj stil rada. Budui da smo pitanja
formulisali na nain da ispitamo ne samo kako demokratski stil rada utjee na
ponaanje uenika, nego i na to da li ga nastavnici primjenjuju, ne zauuje
podatak da se manje od jedne treine uenika negativno izjasnilo sa
predloenim tvrdnjama. Nastavnik sa demokratskim stilom rada trebao bi da
ispoljava sljedee vidove ponaanja:
da uenike posmatra kao subjekt u nastavi;
da sa uenicima demokratski komunicira;
da probleme sa uenicima rjeava demokratski i u neposrednom
razgovoru;
da je u svom radu samokritian;
da kod uenika podstie kreativnost i dvosmjernu komunikaciju;
202

da se struno usavrava;
da je humana, pozitivna i tolerantna osoba;
da podstie uenike na aktivno ukljuivanje i svim fazama realizacije
nastave;
da je moralna i pedagoki odgovorna osoba;
da je profesionalan u svom radu.

Rezultate uenika o procjeni ovog modaliteta govore nam da je distribucija

rezulata pozitivno asimetrina.
35,00
30,89

30,00

25,40

25,00
20,00
17,44
15,00

15,01
11,27

10,00

5,00
0,00
1

Grafikon 43. Distribucija rezultata demokratski stil rada nastavnika

pozitivno je povezan sa ponaanjem uenika
Procjenjujui modalitet demokratski stil rada nastavnika pozitivno je
povezan sa ponaanjem i uspjehom uenika, odnosno prisutnost u praksi
ovog stila stila rada nastavnika, koji prema naoj hipotezi pozitino utjee na
ponaanje i uspjeh u koli, na osnovu tabela br. 66 dolazimo do rangiranja
koje ukazuje za koje indikatore kod uenika ima najvei stepen slaganja.
U prvi rang uenici su svrstali ajtem pod rednim brojem 5. Nastavnici
u nastavi doputaju uenicima da provode svoje zamisli i ideje. S ovom
tvrdnjom sloilo se (elije A i B) 64,37% uenika. Na drugom rangu je
203

indikator pod rednim brojem 1. Uenici nee imati neprilika ako nisu na
svojim mjestima kada nastavnik ue u uionicu. S ovom tvrdnjom sloilo se
(elija A i B) 60,61% uenika. Trei rang zauzima indikator pod rednim
brojem 3. Nastavnici sve eventualne nesuglasice meu uenicima rjeavaju
na principima pravinosti, odgovornosti i meusobnog uvaavanja. Sa ovim
rangom u afirmativnom obliku sloilo se 57,33% uenika. Kad nastavnik ili
nastavnica uspiju da u razredu kreiraju klimu meusobnog povjerenja i
potivanja, klimu koja e dozvoliti svim uenicima da uestvuju u donoenju
odluka,odluka koje e biti pravine i odgovorne, takva pedagoka praksa je
onda prikladna da podstakne uvaavanje rijei uenika, kao i da razvije kod
njih osjeaj meusobnog uvaavanje i odgovornosti za svoje postupke.
Rezultati do kojih smo doli izraunavajui testa (=40,12 ) na razini
znaajnosti od 0,05% za modalitet demokratski stil rada nastavnika
pozitivno je povezan sa ponaanjem uenika u koli vei od granine
vrijednosti =9,49 za df=4 stupnjeva na osnovu ega smo utvrdili da su
odstupanja dobijenih empirijskih frekvencija u odgovorima uenika znaajno
razliita od oekivanih i da su statistiki znaajna.
Bavei se odgojem i obrazovanjem, moramo znati da je svaki uenik u
odjeljenju svijet za sebe i da na svakog od njih djeluju posebni faktori, pa se
prema njima moramo tako i odnositi. Traei uzroke odgojnih problema,
problema u uenju i ponaanju, moramo utvrditi, naravno u saradnji sa
roditeljima i drugim strunim slubama, zdravstveno stanje uenika,
psiholoke mogunosti, socijalno stanje porodice i sredine iz koje dolaze,
razvojne oblike, kao to je pubertet itd. U prethodnom dijelu rada mogli smo
primijetiti da su se uenici i nastavnici u velikom procentu izjasnili o
pozitivnoj povezanosti demokratskog stila rada i ponaanja uenika.
Nastavnici moraju stalno otkrivati unutranje pobude djeijih radnji,
procjenjivati koje su dobre, a koje ne, to e u konanici pozitivno djelovati
na uspjeh u ponaanju i uenju uenika. Ovakve zahtjeve moi e realizovati
nastavnik kod kojeg u radu i pri realizaciji programskih sadraja dominira
demokratski stil rada.

204

6.2.Povezanost autokratskog stila rada nastavnika sa ponaanjem

uenika u koli
U procjenjivanju autokratskog stila rada, nastavnici su procjenjivali
intenzitet ispoljavanja i prisutnost indikatora pod brojem:
2,3,10,12,13,15,17,18.
Ako se neki uenik ne pridrava pravila koje je nastavnik
uspostavio, bit e odstranjem sa nastave.
Nastavnici svojim glasom uutkuju uenike.
Nastavnici uenike kanjavaju ako se ne pridravaju pravila
koje je nastavnik postavio.
Nastavnici svojm primjerom pokazuju lo primjer uenicima.
Zbog greke pojedinog uenika, nastavnici kanjavaju sve
uenike.
U toku realizacije nastave nastavnici uenicima prijete i
prisiljavaju ih na rad.
Nastavnici primjenjuju
fizike kazne i druge naine
kanjavanja kojim se poniavaju i vrijeaju uenici.
Nastavnici nazivaju uenike pogrdnim imenima.

205

Indikator

Rb.

Ukupno

mod

mean

Stan.pog.

Stan.dev.

Rang

Tabela 45. Autokratski stil rada nastavnika pozitivno je povezan sa

ponaanjem uenika
B

10

15

54

23

102

3,88

,08

,87

27

31

37

102

3,16

,09

,94

10

14

43

33

102

3,15

,09

,95

12

10

43

44

102

4,24

,08

,82

13

49

43

102

4,20

,09

,93

15

14

37

45

102

4,17

,09

,94

17

36

60

102

4,49

,07

,74

18

13

40

41

102

4,09

,09

,99

Svega

18

71

135

329

266

816

Svega %

2,20

8,40

16,54

40,31

32,59

100

Legenda: A-u potpunosti se slaem, B-slaem se, C-ne mogu procijeniti,

D-ne slaem se, E-uope se ne slaem
Procjenjujui modalitet indikatora autokratski stil rada nastavnika
pozitivno je povezan sa ponaanjem uenika u koli i njegovu prisutnost
u nastavi i u odnosu prema djeci, nastavnici su stepen slaganja sa predloenim
tvrdnjama iskazali na slijedei nain:
Stepen slaganja
f
%
u potpunosti se slaem
18
2,20
slaem se
71
8,40
ne mogu procijeniti
135
16,54
ne slaem se
329
40,31
uope se ne slaem
266
32,59

206

45

40,31

40

32,59

35
30
25
16,5

20
15

8,4

10
5

2,2

0
u potpunosti
se slaem

slaem se

ne mogu
procijeniti

ne slaem se uope se ne
slaem

Grafikon 44. Autokratski stil rada nastavnika pozitivno utjee na

ponaanje i uspjeh uenika
Iz navedenog grafikona vidljivo je da nastavnici procjenjuju u velikom
procentu o negativnosti i nesvrsishodnosti autokratskog stila rada. Budui da
smo pitanja u skali formulisali na taj nain da se nastavnici izjasne, ne samo
o tome da li ovaj stil rada negativno utjee na ponaanje, nego i na to da li
nastavnici primjenjuju ovaj stil, dolazimo do slijedeih pokazatelja; od
ukupnog broja ispitanih nastavnika N 102, ak 72,90% (elije D i E) iskazalo
je svoj negativan stav prema autokratskom stilu rada i o njegovoj prisutnosti
u radu nastavnika. Svega 10,60% (elije A i B) ispitanih nastavnika ima
pozitivno miljenje o ovom stilu rada i prihvata njegovu prisutnost u svom
radu.
Uspjeno pouavanje je temelj za uspostavu pravilne radne discipline.
Problemi u ponaanju mogu se ublaiti dobrim pouavanjem ili
dogovorenim pravilima ponaanja. Savremena kola zahtjeva razvijanje
individualnosti svakog uenika, istiui subjektivitet pojedinca, uenika u
svakom pogledu. Samoevaluacija i samosvijesti su dimenzije rada koje su
prioritetne, a autokratski stil rada najee se pokazuje kao promaaj, greka
(put u maglu) i postaje prolost. Interakcija linosti mora da tee spoznajno i
cjelovito, ona ne smije gubiti vezu sa praktinom stvarnou. Potrebno je kod
uenika izgraditi autoritet koji nije izvor moi ve slui za organiziranje
207

uenikog uenja, nego autoritet koji nije zasnovan na autokratskom stilu

rada ve prije svega na meusobnom uvaavanju i potivanju.
45
40,31

40
35

32,59

30
25

20
16,5

15
10

8,4

5
2,2

0
1

Grafikon 45. Distribucija rezultata autokratski stil rada nastavnika

pozitivno je povezana sa ponaanjem i uspjehom uenika u koli
Ovakvi pokazatelji navode nas na zakljuak da je distribucija rezultata
zbirnih procjena nastavnika negativno asimetrina, to znai da se nastavnici
ne slau s tim da je autokratski stil rada pozitivno povezan sa ponaanjem
uenika. Demokratski dijalog i demokratska komunikacija u procesu uenja i
pouavanja, nemaju alternativu i mogu istinski biti pravi faktor pruanja
pomoi nastavnika u uenju i napredovanju uenika.
Procjenjujui modalitet autokratski stil rada pozitivno utjee na
ponaanje i uspjeh uenika u koli dolazimo do rangiranja koje ukazuje
za koje indikatore kod nastavnika ima najvei stepen slaganja.
Prvi rang zauzima indikator pod rednim brojem 2. Nastavnici svojim
glasom uutkuju uenike. Oni, takoer, procjenjuju da u razredu za
vrijeme nastave esto vladaju galama i mete, da veina uenika ne prati
nastavu, da nastavnici svojom vikom uutkuju uenike i da ih na asu esto
moraju smirivati. Sa ovom tvrdnjom u afirmativnom obliku sloilo se samo
28,43% ispitanih nastavnika. U drugi rang nastavnici su svrstali indikator pod
208

rednim brojem 3. Nastavnici uenike kanjavaju ako se ne pridravaju

pravila koje je nastavnik postavio. Iako smo u prethodnom dijelu rada
obrazloili da veina nastavnika nije pobornik autokratskog stila rada, ipak je
iz analize vidljivo da postoje nastavnici koji upranjavaju ovaj stil. U naem
sluaju, putem rangiranja, ustanovili smo najveu prisutnost indikatora koji
iskazuje da nastavnici kanjavaju uenike ako se ne pridravaju strogo
uspostavljenih pravila. Sa ovom tvrdnjom sloilo se samo 20,58 % ispitanih
nastavnika.
Trei rang zauzima indikator pod rednim brojem 1. Ako se neki uenik
ne pridrava pravila koje je nastavnik uspostavio bit e odstranjem sa
nastave. Sa ovom tvrdnjom sloilo se 9,80 % nastavnika.
Analizirajui predhodna tri indikatora vidljivo je da nijedan od
navedenih nije dobio ni treinu slaganja od strane nastavniika. Ovakvi podaci
su obeavajui i idu u prilog umanjivanja autokratskog stila rada u korist
demokratskog stila rada i njegovih efekata.
Rezultati do kojih smo doli izraunavajui testa (=52,40) na
razini znaajnosti od 0,05% za modalitet autokratski stil rada nastavnika
pozitivno je povezan sa ponaanjem uenika u koli vei od granine
vrijednosti =9,49 za df=4, to nam govri da su opaeni rezultati mnogo
vei od oekivanih.
Na osnovu svega navedenog i analiziranog mogli bismo zakljuiti da
nastavnik ne treba da povlauje, ali ne treba ni da grdi. Iako prema Martin i
suradnicima (1995) termini rukovoenje razredom i disciplina nisu sinonimi,
Rydell i Henricsson (2004) naglaavaju slinost izmeu strategija
discipliniranja uenika i stilova rada nastavnika. One navode dva teorijski
razliita koncepta za opisivanje nastavnikih strategija discipliniranja
uenika: percipiranu kontrolu i nastavniku orijentaciju. Percipirana
kontrola je termin posuen iz teorije planiranoga ponaanja, prema kojoj je
percipirana kontrola jedna od determinanti namjere da osoba djeluje na
odreen nain (Ajzen, 1991). Percipirana se kontrola odnosi na percepciju
osobe da je sposobna izvesti odreeno ponaanje u nekoj situaciji, a to je ona
vea, vea je i vjerojatnost da e se osoba doista tako i ponaati. U kontekstu
razreda nastavnika se percipirana kontrola odnosi na percipiranu kontrolu
nad vlastitim razredom. Nastavnik mora biti tolerantan ali i principijelan, jer

209

uenici cijene energinu principijelnost vie od vrijeanja i kanjavanja po

svaku cijenu, to je jedna od odlika nastavnika kod kojih dominira autokratski
stil rada. Uenici ne vole nastavnike s autokratskim stilom rada i doivljavaju
ih kao stroge i nepravedne jer takvi nastavnici preferiraju visoku kontrolu,
brzu poslunost, a neposlunost strogo kanjavaju. Kod razvijanja svjesne
discipline svakako je najbitnija dosljednost izmeu rijei i postupka, jer na
dijete vie utjee djelo nego rije. To znai da nastavnici moraju dobro da
odmjere svaku rije i svaki postupak.
Rezultati procjene uenika o povezanosti autokratskog stila rada i
njegove prisutnosti sa ponaanjem uenika, na osnovu identinog instrumenta
kojeg su popunjavali i nastavnici, prikazali smo u narednoj tabeli.
Tabela 46. Uenici: Autokratski stil rada nastavnika pozitivno je povezan
sa ponaanjem i uspjehom uenika u koli

Rang

Stan.dev.

Stan.pog.

mean

mod

Ukupno

Indikator

Rb.

43

87

71

69

44

314

2,4

,06

1,1

74

110

43

53

42

314

2,1

,05

1,0

10

44

102

55

59

35

314

2,2

,05

,9

12

29

24

75

84

82

314

3,1

,07

0,8

13

45

45

75

97

52

314

2,8

,06

1,1

15

34

31

81

87

81

314

3,1

,09

0,8

17

13

17

97

88

100

314

3,3

,06

0,9

18

78

43

103

43

77

314

2,7

,07

1,0

Svega

360

459

600

580

513

Svega %

14,3
3

18,2
7

23,8
8

23,0
8

20,4
2

251
2
100

Legenda: A-u potpunosti se slaem, B-slaem se, C-ne mogu procijeniti,

D-ne slaem se, E-uope se ne slaem
Procjenjujui modalitet indikatora autokratski stil rada nastavnika
pozitivno je povezan sa ponaanjem i uspjehom uenika u koli i njegovu
210

prisutnost u nastavi i u odnosu prema djeci, uenici su stepen slaganja sa

predloenim tvrdnjama iskazali na slijedei nain:
Stepen slaganja
f
%
u potpunosti se slaem
360
14,33
slaem se
459
18,27
ne mogu procijeniti
600
23,88
ne slaem se
580
23,08
uope se ne slaem
513
20,44

23,88

25

23,08
20,44

18,27

20
14,33
15
10
5
0
u potpunosti
se slaem

slaem se

ne mogu
procijeniti

ne slaem se uope se ne
slaem

Grafikon 46. Autokratski stil rada nastavnika pozitivno je povezan sa

ponaanjem uenika u koli
Procjenjujui modalitet autokratski stil rada nastavnika pozitivno je
povezan sa ponaanjem i uspjehom uenika u koli i njegovu prisutnost
u nastavi u odnosu prema djeci dolazimo do podataka koji govore da se od
ukupnog broja uenika N 314. njih 32,60% u potpunosti slae o prisutnosti
autokratskog stila ponaanja i njegovih pozitivnih efekata na ponaanje i
uspjeh uenika, a 43,52% uenika (elije D i E) ne slae se sa predloenim
tvrdnjama da autokratski stil rada nastavnika pozitivno djeluje na uspjeh
uenika u ponaanju i koli. Analizirajui sa aspekta dominacije ovih
procenata konstatujemo da veina uenika smatra da autokratski stil rada
nastavnika negativno utjee na ponaanje uenika u koli.
211

Rezultate uenika u procjeni modaliteta autokratski stil rada

nastavnika pozitivno je povezan sa ponaanjem i uspjehom uenika u
koli i njegovu prisutnost u nastavi, i u odnosu prema djeci, prikazali smo
putem distribucije na kojoj je vidljivo da je distribucija rezultata negativno
asimetrina, tj. da veina nastavnika smatra da autokratski stil rada negativno
djeluje na ponaanje uenika.
30
25

23,88

23,08
20,44

20
18,27
15

14,33

10
5
0
1

Grafikon 47. Distribucija rezultata autokratski stil rada nastavnika

pozitivno je povezan sa ponaanjem i uspjehom uenika u koli
Nae rezultate u procjeni modaliteta autokratski stil rada nastavnika
pozitivno je povezan sa ponaanjem i uspjehom uenika u koli
analizirali smo kroz najvei stepen slaganja oko pojedinih indikatora.
Tako na prvom mjestu prema rangiranju, a uzimajui u obzir procjene
uenika, nalazimo indikator pod rednim brojem 2. Nastavnici svojim
glasom uutkuju uenike. S ovom tvrdnjom sloilo se (elije A i B) 58,59
% uenika tj. vie od dvije treine uenika.
Na drugom mjestu je indikator pod rednim brojem 3. Nastavnici nas
kanjavaju ako se ne pridravamo pravila koje je nastavnik postavio. S ovom
tvrdnjom nalazimo slaganje uenika u iznosu od 46,49%. Demokratska
disciplina i uvaavanje pravila podrazumijeva ravnopravno ukljuivanje svih
lanova koske zajednice u odluivanje o ciljevima, pravilima i sankcijama.
212

To znai da su uenici na aktivan i odgovoran nain ukljueni u bitna pitanja

kolskog ivota, to im omoguava razvijati sposobnost donoenja realnih
odluka i pravih izbora,razvijanja samokontrole. Ako nismo ispunili navedene
uslove tada ni naa kazna ili bilo koja druga aktivnost nee ii u pravom
smjeru.
Treerangirani indikator je pod rednim brojem 1. Ako se neki uenik ne
pridrava pravila koje je nastavnik uspostavio bit e odstranjem sa nastave.
U kolskim pravilnicima koji reguliu prava i obaveze uenika kole
zabranjeno je izbacivanje sa asa i svako fiziko i psihiko maltretiranje
djece. Nastavnik treba, prije svega, da bude zainteresovan za dijete i da ga
dobro poznaje. Obaveza nastavnika je da uradi sve to moe za dobrobit
uenika:
ako uenik ima problem sa uenjem, duan je pronai nain da mu u
tome pomogne,
ako sporo savladava nastavno gradivo, duan je da mu odredi manji
obim zadataka,
ako je nemirno, duan je da mu odredi adekvatna zaduenja koja e
ga zabaviti i omoguiti mu da se kree, a da bude korisno, a ne
izbacivati ga sa nastave.
Vidljivo je prema procjeni uenika (41,40% uenika se sloilo) da je ovakav
nain ophoenja prema uenicim jo prisutan u naim kolama.
Izraunavajui vrijednost 2 testa za modalit autokratski stil rada
nastavnika pozitivno je povezan sa ponaanjem i uspjehom uenika u
koli prema procjeni uenika dolazimo do slijedeih podataka. Izraunata
vrijednost Hi kvadrat testa iznosi =9,41 na razini znaajnosti od 0,05% ne
prelazi graninu vrijednost =9,49 za df=4 stupnjeva na osnovu ega smo
utvrdili da odstupanja dobijenih empirijskih frekvencija u odgovorima
uenika nisu znaajno razliita od oekivanih i da nisu statistiki znaajna.
Pasivnost nastavnika u toku odgovaranja uenika, nain postavljanja
pitanja i davanje posebnih, teih pitanja nedisciplinovanim uenicima uzroci
su subjektivnosti i neodgovornosti nastavnika kod kojih dominira autokratski
stil rada. Trenutno raspoloenje nastavnika koje se odraava na ocjene
uenika je relativno esta pojava i praksi. Posebna samovolja u ocjenjivanju
je kada nastavnik bez ikakve provjere znanja daje slabu ocjenu ueniku koji
213

se nedisciplinovano ponaa, a sve je to u konanici, prema miljenju uenika,

negativno povezano sa ponaanjem i uspjehom uenika.
Nastavnici sa autokratskim stilom rada ne ukljuuju uenike u
nastavu,ali su uenici izrazito posluni. Slijede pravila i boje se nastavnikova
''izljeva gnjeva'', jer on pretjerano reagira na sitne prekraje, sarkastian je i
daje jedinice. Predavanja ovoga nastavnika su dobro strukturirana, dozvoljava
uenika pitanja, ali ih ne potie pa je atmosfera u razredu neugodna (imi,
ai, 2011:246). Poto je u naem drutvu dugo vladao autoritarni sistem
ponaanja i miljenja, obrazovne vlasti , ali i samo pojedinci trebat e uloiti
jo dosta napora i usavravanja da se kreira jedan savremeni demokratski stil
rada i ponaanja nastavnika u koli.

6.3.Povezaznost laissez fair stil rada nastavnika sa ponaanjem uenika

u koli
U procjenjivanju laissez fair stila rada, nastavnici su procjenjivali
intenzitet ispoljavanja i prisutnost indikatora pod brojem: 6,11,14,20.
Nastavnici se uope ne ukljuuju u rjeavanje nesuglasica meu
uenicima.
Nastavnici izbjegavaju odgovornost za svoje ponaanje i ponaanje
uenika.
Kod nastavnika ne postoji interes za aktivnosti uenika.
Nastavnici ne ele da uu u sr uenikih problema. Samo ih povrno
posmatraju. Vano je ne talasati.

214

Tabela 47. Laissez fair stil rada nastavnika pozitivno je povezan sa

ponaanjem uenika u koli

Rang

Stan.dev.

Stan.pog.

mean

mod

Ukupno

Indikator

Rb.

68

29

102

4,2

,05

,53

11

21

45

27

102

3,8

,09

,95

14

10

51

41

102

4,3

,06

,64

20

20

46

26

102

3,8

,09

,93

Svega

16

56

210

123

408

Svega %

0,73

3,92

13,72

51,47

30,16

100

Legenda: A-u potpunosti se slaem, B-slaem se, C-ne mogu procijeniti,

D-ne slaem se, E-uope se ne slaem
Procjenjujui modalitet indikatora laissez fair stil rada nastavnika
pozitivno je povezan sa ponaanjem uenika u koli i njegovu prisutnost u
nastavi i u odnosu prema djeci, nastavnici su stepen slaganja sa predloenim
tvrdnjama iskazali na slijedei nain:
Stepen slaganja
u potpunosti se slaem
slaem se
ne mogu procijeniti
ne slaem se
uope se ne slaem

f
3
16
56
210
123

%
0,73
3,92
13,72
51,47
30,16

215

60

51,47

50
40

30,16

30
20
10

13,72
0,73

3,92

0
u potpunosti
se slaem

slaem se

ne mogu
procijeniti

ne slaem se uope se ne
slaem

Grafikon 48. Lesez fair stil rada nastavnika pozitivno utjee na ponaanje
uenika
U procjenjivanju modaliteta laissez fair stil rada nastavnika pozitivno
je povezan sa ponaanjem uenika u koli vidljivo je da nastavnici neto
slino kao i kod autokratskog stila rada, procjenjuju nesvrsishodnosti ovog
stila rada. Dobiveni podaci nam govore slijedee: od ukupnog broj nastavnika
N 102 svega 4,66% nastvnika izjasnilo se pozitivno o ovom stilu rada. S druge
strane, veoma visok procenat nastavnika izjasnio se protiv efekata ovog stila
rada slaui se da on negativno utjee na ponaanje uenika i cjelokupni
uspjeh u koli. Sa ovim se sloilo 81,62 % nastavnika.

216

60
51,47

50
40
30

30,16

20
13,72

10
3,92

0,73

0
1

Grafikon 49. Distribucija rezultata Laissez fair stil rada nastavnika

pozitivno je povezan sa ponaanjem uenika u koli
Ako posmatramo rezultate nastavnika u procjeni modaliteta indikatora
laissez fair stil rada nastavnika pozitivno je povezan sa ponaanjem i
uenika u koli kroz ovakav grafiki pristup primijetit emo da je distribucija
rezultata neagativno asimetrina, tj. da veina nastavnika smatra da ovaj stila
rada nije dobar za realizaciju nastave i da negativno utjee na ponaanje
uenika.
Prema intezitetu ispoljavanja i njegove prisutnosti u radu, nastavnici su
u prvi rang svrstali indikator pod rednim brojem 4. Nastavnici ne ele ui u
sr uenikih problema. Samo ih povrno posmatraju. Vano je ne talasati
sa ovim tvrdnjama sloilo se (elija A i B) 9,80% ispitanih nastavnika.
Vidljiv je veoma nizak procenat kod indikatora koji su zauzeli prvi rang to
nam pokazuje veoma malu prisutnost ovog stila rada prema miljenju
nastavnika. Budui da smo pitanja formulisali na nain da ispitamo ne samo
prisutnost ovog stila rada kod nastavnika, nego i njegovu uinkovitost,
nastavnici se u velikom procentu slau da ovaj stil rada negativno utjee na
uspjeh i ponaanje uenika u koli. Ako bismo kolone C i D zbrojili vidjeli
bismo da se procenat nastvnika koji ne podravaju ovaj stil rada i njegovu
uinkovitost penje do ak 81,61% ispitanih nastavnika. Na drugom mjestu je
indikator pod rednim brojem 2. Nastavnici izbjegavaju odgovornost za svoje
217

ponaanje i ponaanje uenika. U afirmativnom pogledu sa navedenom

tvrdnjom (elije A i B) sloilo se 8,82 % nastavnika. Treerangirani indikator
je pod rednim brojem 1. Nastavnici se uope ne ukljuuju u rjeavanje
nesuglasica meu uenicima sa kojim se niko od nastavnika nije sloio, u
afirmativnom obliku.Vrijednost za modalitet laissez fair stil rada
nastavnika pozitivno je povezan sa ponaanjem uenika u koli odnosno za
indikatore koji su obiljeavali ovaj stil iznosi =89,88 te je vei od granine
vrijednosti =9,49 za df=4 stupnjeva to nam govori da su opaeni rezultati
mnogo vei od oekivanih.
Veoma je bitno i vano da nastavnici usaglase svoje stavove i prilaze
ponaanju uenika. Na osnovu naeg istraivanja primijetili smo da neki
nastavnici zabranjuju ono to drugi zahtijevaju ili, najblae reeno, toleriu.
Neki trae urednost i svakodnevnu izradu zadataka, a drugi olahko prelaze
preko svih neurednosti, smatrajui da to nije njihov zadatak. Ovakva
nedosljednost i nedogovornost kod pojedinih nastavnika obiljeja su laissez
fair stila rada koji, prema miljenju nastavnika, nema puno pozitivnih
obiljeja i nije u veoj mjeri prisutan.
Tabela 48. Laissez fair stil rada nastavnika pozitivno je povezan sa
ponaanjem i uspjehom uenika

Rang

Stan.dev.

Stan.pog.

mean

mod

Ukupno

Indikator

Rb.

11

40

78

123

60

314

3,1

0,16

1,10

11

39

41

110

82

51

314

2,7

0,06

1,06

14

15

40

94

100

62

314

3,0

0,06

1,15

20

40

50

85

78

57

314

2,7

0,07

1,14

Svega

105

171

367

383

230

1256

Svega %

8,35

13,61

29,21

30,49

18,34

100

Legenda: A-u potpunosti se slaem, B-slaem se, C-ne mogu procijeniti,

D-ne slaem se, E-uope se ne slaem

218

U procjeni modaliteta indikatora laissez fair stil rada nastavnika

pozitivno je povezan sa ponaanjem uenika i njegovu prisutnost u nastavi
u odnosu prema djeci, uenici su stepen slaganja sa predloenim tvrdnjama
iskazali na slijedei nain:
Stepen slaganja
f
%
u potpunosti se slaem
150
8,35
slaem se
171
13,61
ne mogu procijeniti
367
29,21
ne slaem se
383
30,49
uope se ne slaem
230
18,34

35

29,21

30,49

30
25
18,34

20
13,61

15
10

8,35

5
0

u potpunosti
se slaem

slaem se

ne mogu
procijeniti

ne slaem se uope se ne
slaem

Grafikon 50. Laissez fair stil rada nastavnika pozitivno utjee na

ponaanje i uenika u koli
Iz grafikona je vidljivo na koji nain su uenici dali svoj stepen slaganja
sa predloenim tvrdnjama. Ako bismo izvrili zbrajanje elija A i B koje
oznaavaju stepen slaganja, odnosno elija D i E koje oznaavaju stepen
neslaganja dobili bismo omjer u procentima 21,96% naprema 48,83% .
Rezultate uenika u procjeni laissez fair stil rada nastavnika pozitivno
je povezan sa ponaanjem uenika i njegovu prisutnost u nastavi i u odnosu
prema djeci prikazali smo putem distribucije koja je negativno asimetrina,
tj. uenici procjenjuju da ovaj stil rada negativno utue na ponaanje.
219

35
30

30,49

29,21

25
20

18,34

15

13,61

10

8,35

5
0
1

Grafikon 51. Distribucija rezultata laissez fair stil rada nastavnika

pozitivno utjee na ponaanje uenika u koli
Rangirajui indikatore modalitete laissez fair stil rada nastavnika
pozitivno utjee na ponaanje uenika u koli vidimo da je u najveoj
mjeri prisutan indikator pod rednim brojem 4. Nastavnici ne ele ui u sr
naih problema. Samo ih povrno posmatraju. Njima je vano ne talasati.
Sa ovom tvrdnjom sloilo se 28,6 % uenika (elije A i B).
Drugi rang zauzima indikator pod rednim brojem 2. Nastavnici
izbjegavaju odgovornost za svoje ponaanje i ponaanje uenika. Pitanje
odgovornosti pojavljivat e se ece i najvie onda kada ne postoji uvaavanje
potreba subjekata u odgoju i obrazovanju, u njihovom odnosu, kada oni svoje
uloge i zadae vide na bitno razliit nain, kada postoje razliite razine
primjedbi tih uenika. Svaki od uesnika odgojno-obrazovnog procesa moe
imati razliite poglede na vlastitu i tuu odgovornost. Meutim, jedna od
uloga nastavnika je preuzeti odgovornost za svoje ponaanje i ponaanje
uenika, jer on je profesionalac koji se treba nositi sa eventualnim
problemima koje prouzroi uenik ili grupa njih. Sa tvrdnjom da nastavnici
izbjegavaju odgovornost za svoje ponaanje imamo stepen slaganja uenika
u iznosu od 25,47 %.

220

Trei rang je indikator pod rednim brojem 3. Kod nastavnika ne postoji

interes za aktivnosti uenika. Ovaj rang dobio je stepen slaganja u iznosu od
17,51 %.
Izraunali smo 2= 47,67 koji na nivou znaajnosti od 0,05 prelazi
graninu vrijednost 2=9,49 za odgovarajui stepen slobode df= 4. Razlika u
stepenu slaganja sa predloenim tvrdnjama koje oznaavaju prisustvo laissez
fair stil rada koji nastavnika pozitivno utjee na ponaanje i uspjeh uenika u
koli na ovom nivou je statistiki znaajna.
Da bi obezbijedio maksimalni individualni razvoj i da bi osposobio
uenika za uenje, nastavnik svojim stilom rada mora da iznalazi
najuspjenije oblike i metode uenja. On treba da od svakog uenika trai
onoliko koliko on moe dati i da svakom ueniku pomogne onoliko koliko
mu je potrebno. U toku nastavnog procesa, treba pomoi svakom ueniku da
upozna svoje sposobnosti da bi u potpunosti ispoljio sebe i da bi mogao
neometano da iskae ta zna. Iz protekle interpretacije rezultata vidljivo je da
nastavnik sa laissez fair stilom rada ne zadovoljava ove zahtjeve. Uenici su
u velikom procentu iznijeli svoje neslaganje sa ovim stilom jer, prema
njihovom miljenju, negativno utjee na uspjeh u uenju i ponaanju.
U kakvom su odnosu procjena nastvnika i uenika o indikatoru
modaliteta demokratski stil rada nastavnika pozitivno je povezan sa
ponaanjem i uspjehom uenika u koli, za razliku od autokratskog i
laissez fair stila rada koji su negativno povezani sa uspjehom i
ponaanjem uenika u koli prikazali smo zbirne frekvencije i izraunali
procenat za sve stepene slaganja.
Procjenu demokratskom stila rada nastavnika prikazali smo u izvornom
obliku, dok smo procjene autokratskogi laissez fair stila rada nastavnika
prikazali u obrnutom redosljedu. Takoer smo izvrili i konverziju tvrdnje iz
pozitivnog utjecaja na ponaanje u negativan utjecaj i negativnu vezu. Ova je
bilo nuno da bismo lake sagledali procjene uenika i njihovu pozitivnu,
odnosno negativnu povezanost sa ponaanjem uenika.

221

Tabela 49. Procjena uenika; veza stila rada nastavnika na ponaanje i

uspjeh uenika u koli
C

DS

438

17,4

776

30,8

638

25,3

377

15,0

283

11,2

2512

100

12,5

515

63,1

133

16,2

57

6,6

11

1,3

816

513

20,4

580

23,0

600

23,8

459

18,2

360

14,3

2512

266

32,5

329

40,3

135

16,5

71

8,4

18

2,2

816

230

18,3

383

30,4

367

30,4

171

13,6

105

8,35

1256

123

30,1

210

51,4

56

13,7

16

3,9

0,73

408

AS

LS

Ukupno

Ispitanici

Modalitet

Legenda: A-u potpunosti se slaem, B-slaem se, C-ne mogu procijeniti,

D-ne slaem se, E-uope se ne slaem, U uenici, N nastavnici
DS-Demokratski stil rada nastavnika pozitivno je povezan sa
ponaanjem uenika
AS- Autokratski stil rada nastavnika negativno je povezan sa
ponaanjem uenika
LS- Laissez fair stil rada nastavnika negativno je povezan sa
ponaanjem uenika
Podaci procjene uenika i nastavnika modaliteta o prisutnosti
demokratskog stil rada nastavnika i njegovoj pozitivno vezi sa ponaanjem
uenika u koli,odnosno prisustva autokratskog i laissez fair stila rada i
njegovoj negativno povezanosti sa ponaanjem uenika u koli su sljedei:
1. Uenici
- U potpunost se slaem i slaem se (elije u tabeli A i B):
a). indikatori ,,demokratskog stila rada nastavnika 48,32%
b). indikatori ,,autokratskog stila rada nastavnika 43,51%
c). indikatori ,,laissez fair stila rada nastavnika 36,62%

222

1. Nastavnici
- U potpunost se slaem i slaem se (elije u tabeli A i B):
a). indikatori ,,demokratskog stila rada nastavnika 75,36%
b). indikatori ,,autokratskog stila rada nastavnika 72,91%
c). indikatori ,,laissez fair stila rada nastavnika 81,61%
Grafikon 52. Procjena uenika; veza stila rada nastavnika na ponaanje i
uspjeh uenika u koli
800
700
600
500
400
300
200
100
0

A
B
C
U

Demokratski stil
rada nastavnika
pozitivno je
povezan sa
ponaanjem
uenika

Autokratski stil rada Lessez fair stil rada

nastavnika
nastavnika
negativno je
negativno je
povezan sa
povezan sa
ponaanjem
ponaanjem
uenika
uenika

D
E

Legenda: A-u potpunosti se slaem, B-slaem se, C-ne mogu procijeniti,

D-ne slaem se, E-uope se ne slaem, U-uenici, N-nastavnici
Da li postoji statistiki znaajna razlika u procjeni uenika i nastavnika
modaliteta demokratski stil rada nastavnika pozitivno je povezan sa
ponaanjem i uspjehom uenika u koli za razliku od autokratskog i
laissez fair stila rada koji su negativno povezani sa uspjehom i
ponaanjem uenika u koli ,ispitali smo putem 2 .
Dobiveni podaci govore slijedee:
Izraunata vrijednost 2 testa za modalitet demokratski stil rada
nastavnika pozitivno je povezan sa ponaanjem i uspjehom
uenika iznosi =37,00 to na nivou znaajnosti od 0,05 prelazi
graninu vrijednost =9,49 za odgovarajui stepen slobode df=4. na
223

osnovu ega moemo konstatovati da je razlika u procjenama uenika

i nastavnika statistiki znaajna.
Izraunata vrijednost 2 testa za modalitet autokratski stil rada
nastavnika negativno je povezan sa uspjehom i ponaanjem
uenika u koli iznosi =76,83 to na nivou znaajnosti od 0,05
prelazi graninu vrijednost =9,49 za odgovarajui stepen slobode
df=4. na osnovu ega moemo konstatovati da je razlika u procjenama
uenika i nastavnika statistiki znaajna.
Izraunata vrijednost 2 testa za modalitet lessezz fair stil rada
nastavnika negativno je povezan sa ponaanjem uenika u koli
iznosi =53,67 to na nivou znaajnosti od 0,05 prelazi graninu
vrijednost =9,49 za odgovarajui stepen slobode df=4. na osnovu
ega moemo konstatovati da je razlika u procjenama uenika i
nastavnika statistiki znaajna.

Iz analize 2 vidljivo je da nau estu podhipotezu, koja je glasila:

Pretpostavljamo da veina uenika i nastavnika procjenjuje da je
demokratski stil rada nastavnika pozitivno povezan sa ponaanjem i
uspjehom uenika u koli za razliku od autokratskog i laissez fair stila
rada koji su negativno povezani sa uspjehom i ponaanjem uenika u
koli, te da meu uenicima i nastavnicima nema statistiki znaajne
razlike, moemo odbaciti, jer na osnovu dobivenih podataka, iako veina
uenika i nastavnika procjenjuje da je demokratski stil rada nastavnika
pozitivno vezan sa ponaanjem uenika u koli za razliku od autokratskog i
laissez fair stila rada koji su negativno povezani sa uspjehom i ponaanjem
uenika, ipak razlika u procjenama uenika i nastavnika je statistiki
znaajna.
Na osnovu dobivenih rezultata procjene nastavnika i uenika o
pozitivnoj ili negativnoj vezi izmeu stila rada i ponaanja i uspjeha uenika,
moemo zakljuiti da demokratski stil rada nastavnika, prema procjenama
uenika i nastavnika, ima najvei stepen slaganja. U jednoj od zanimljivih
istraivanjima Poulou (2009), otkriveno je da realizacija nastave biti olakana
kao i odnosi izmeu nastavnik-uenik ako su dobri meuljudski i
intrapersonalni odnosi, kao to su, uzajamno potovanje, panju i predanost.
Nastavnik koji realizuje nastavu i programske sadraje demokratskim stilom
224

vodi brigu o kvaliteti meuljudskih odnosa i raznim neformalnim postupcima,

te mnogo ini da se uenici osjeaju uvaenim i prihvaenim i da doivljavaju
zadovoljstvo u svom radu, a to ima pozitivno dejstvo na samo ponaanje
uenika i njihov uspjeh. S druge strane primjetno je bilo nezadovoljstvo
uenika autokratskim i laissez fair stilom rada. Nema sumnje kako je
autokratski i laissez fair stil rada nastavnika teko spojiv s naravi pedagokog
procesa, posebno zbog toga to posljedice ovih stilova rada imaju
destruktivan utjecaj na razvoj kreativnosti uenika.
Na osnovu interpretiranih i analiziranih rezultata naeg istraivanja
prihvatit emo i nau glavnu hipotezu istraivanja koja je glasila:
Pretpostavljamo da postoji statistiki znaajna povezanost izmeu stila
rada nastavnika i kolskog uspjeha uenika te da uenici iji nastavnici
ispoljavaju preteno demokratski stil rada u nastavi i vannastavnim
aktivnostima postiu statistiki znaajno bolji uspjeh u koli nego uenici
iji nastavnici ispoljavaju preteno autokratski i laissez fair stil rada.
Istraivanjem smo utvrdili povezanost izmeu stila rada nastavnika i
uspjeha uenika u koli. Procjenom samo doli do zakljuka da su u koli pri
realizaciji nastave i programskih sadraja, svojim obiljeljima prisutna sva tri
stila rada. Demokratski stil rada koji je obiljeen meusobnim uvaavanje,
prijateljskim odnosima, nastavnim radom koji doputa i preferira pravo izbora
dao je najbolje rezultate u uenju i pozitivnoj vezi sa ponaanjem uenika. S
druge strane autokratski i laissez fair stil rada koji su obiljeeni
nedosljednou, krutou, prisilom, samovoljom i sl. dali su slabije rezultate
u uenju i ponaanju uenika.

225

226

ZAKLJUCI
Na osnovu teorijskog pristupa problemu istraivanja i rezultata do kojih
smo doli u naem radu i njihovoj interpretaciji, a u skladu sa naim zadacima,
dolazimo do znaajnih zakljuaka:
1. Rezultati istraivanja pokazali su nam da su uenici i nastavnici veoma
dobro upotznati sa svim ispitivanim stilovima rada. Prvi zadatak koji smo
postavili sebi u ovom radu bio je utvrditi da li postoji statistika
znaajna povezanost izmeu procjene nastavnika i uenika da kod
veine nastavnika dominira demokratski stil rada u nastavnim i
vannastavnim aktivnostima. Na osnovu rezultata do kojih smo doli
moemo izvesti zakljuak sa aspekta dominacije ova tri modaliteta stila
rada nastavnika prema procjeni uenika i nastvnika, da u radu nastavnika
sa uenicima pri realizaciji programskih sadraja i aktivnosti u nastavi i
vanastavnim aktivnostima najvie je prisutan sa (svojim indikatorima)
,,demokratski,, modalitet stila rada nastavnika. Poto smo izraunatim
vrijednostima testa utvrdili znaajna odstupanja empirijskih od
oekivanih frekvencija i znaajnu razliku u procjeni uenika i nastavnika
indikatora modaliteta stil rada nastavnika, potvdili smo nau prvu
podhipotezu koja je glasila Pretpostavljamo da postoji statistiki
znaajna razlika izmeu procjene nastavnika i uenika da kod veine
nastavnika
dominira demokratski stil rada u nastavnim i
vannastavnim aktivnostima. Na osnovu analize podataka moemo
primijetiti da veina nastavnika i uenika smatra da je u njihovom radu
najprisutniji demokratski stil rada. Meutim, uenici su procjenjivali da
je u odreenoj mjeri prisutan autokratski i laissez fair stil rada. Sa ovom
procjenom nisu se sloili nastavnici.
2. Nau drugi zadatak bio je utvrditi da li meu uenicima postoji
statistiki znaajna ralika u procjenama stila rada nastavnika s
obzirom na postignuti uspjeh na polugoditu. U naem prvom zadatku
odgovorili smo na pitanje koji stil rada je najdominantniji u radu sa
uenicima. Meutim, bilo nam je interesantno da rezultate posmatramo i
sa aspekta uspjeha kojeg su uenici postigli. Izraunata vrijednost testa
227

za autokratski stil rada =33,00 i laissez fair stil rada =65,57 za df=
12 na nivou znaajnosti 0,05 % prelaze graninu vrijednost, a za
demokratski stil rada =5,31 ne prelazi graninu vrijednost =21,0 za
odgovarajui stepen slobode df=12 to nas je navelo da uglavnom
moemo potvrditi nau drugu podhipotezu koja je glasila:
Pretpostavljamo da meu uenicima postoji statistiki znaajna
ralika u procjenama stila rada nastavnika s obzirom na postignuti
uspjeh na polugoditu. Na osnovu analize sva tri stila i njihove
povezanosti sa uspjehom uenika vidljivo je da uenici koji su pokazali
odlian, vrlodobar i dobar uspjeh smatraju veu prisutnost demokratskog
stila rada nastavnika i da ovaj stil, prema miljenju uenika, pozitivno
utjee na njihov uspjeh za razliku od uenika koji si pokazali dovoljan i
nedovoljan uspjeh na polugoditu koji primjeuju veu prisutnost
autokratskog i laissez fair stila rada. Moemo zakljuiti, prema miljenju
uenika, da demokratski stil rada ima najvee prisustvo u realizaciji
nastave i vannastavnih aktivnosti i da ga preferiraju svi uenici, bez
obzira na postignuti uspjeh, za razliku od autokratskog i laissez fair stila
rada koji daju slabije rezultate i koji nisu omiljeni meu uenicima
3. Istraivanjem smo utvrdili koji su stilovi rada dominantni u
tradicionalnoj nastavi, a koji u nastavi koja se izvodi putem inovativnih
sistema. Reuzltate smo analizirali posmatrano sa procjene uenika i
nastavnika. Na trei zadatak bio je Ispitati i utvrditi da li postoje
statistiki znaajne razlike u procjenama uenika i nastavnika; da u
savremenim inovativnim nastavnim sisitemima dominira
demokratski stil rada, u odnosu na tradicionalnu nastavu u kojoj
dominira autokratski i lesse fair stil rada. Poto smo izraunatim
vrijednostima testa za demokratski, autokratski i laissez fair stil rada
utvrdili znaajna odstupanja empirijskih od oekivanih frekvencija i
znaajnu razliku u procjeni uenika i nastavnika indikatora modaliteta
,,stil rada nastavnika u tradicionalnoj nastavi i inovativnim sistemima
potvrdili smo nau treu podhipotezu koja je glasila: Pretpostavljamo
da postoje statistiki znaajne razlike u procjenama meu uenicima
i nastavnicima, da u savremenim inovativnim nastavnim sisitemima
dominira demokratski stil rada u odnosu na tradicionalnu nastavu

228

u kojoj dominira autokratski i lesse fair stil rada. Na osnovu analize

svih stilova rada nastavnika u tradicionalnoj nastavi i inovativnim
sistemima, moemo zakljuiti da su u savremenim nastavnim sistemima
nastavnici i uenici zajedniki participiraju u skoro svim fazama
realizacije nastavnih sadraja. Nastavnici su u svojoj procjeni smatrali da
je i u tradicionalnoj nastavi prisutan, u veem procentu demokratski stil
rada, to nije miljenje uenika. U tradicionalnoj nastavi primjetan je
odreeni ritual u kojem nastavnik predaje i izlae a uenik slua i
realizuje. Meutim, primjetno je bilo da nastavnici nemaju izraen
negativan stav prema tradicionalnoj nastavi ve je nastoje unaprijediti
demokratskim stilom i odnosom prema uenicima.
4. Procjenjujui nastavu koja se izvodi na tradicionalni nain i nastavu kod
koje dominira inovativni element, uenici su posmatrali kroz dominaciju
tri stila rada. Demokratski stil rada odlikuje se tenjom nastavnika da
uenicima daje podrku u njihovom radu, dozvoljava da uenici rade
vlastitim tempom; podstie ih na pronalaenje novih rjeenja, daje im
mogunost izbora i kao takav dominantan je u inovativnoj nastavi.
Autokratski stil rada nastavnika u tradicionalnoj nastavi obuhvata
nezavisno odluivanje i naglaavanje linog autoriteta. Laissez fair stil
rada nastavnika zastupljen je u tradicionalnoj nastavi i predstavlja slab
izvor razvijanja pozitivnog stava uenika prema vrijednostima kole i
obrazovanja u cjelini. Izraunate vrijednosti testa prema procjenama
uenika za demokratski stil rada (=6,34 ), autokratski stil rada (=5,24)
i laissez fair stil rada (=5,58) na nivou znaajnosti od 0,05 ne prelaze
granine vrijednost =21, za odgovarajui stepen slobode df= 12 na
osnovu ega moemo zakljuiti da uspjeh uenika nije uticao na procjenu
stila rada nastavnika. Na osnovu ovih pokazatelja moemo potvrditi nau
etvrtu hipotezu koja je glasila: Pretpostavljamo da meu uenicima
ne postoji statistiki znaajna razlika u procjeni da u savremenim
nastavnim sistemima dominira demokratski stil rada nastavnika u
odnosu na tradicionalnu nastavu u kojoj dominira autokratski i
lesse fair stil rada s obzirom na postignuti uspjeh na polugoditu.
Potvrivanje ove hipoteze daje nam za pravo da iz svega navedenog i
analiziranog zakljuimo da u savremenim inovativnim sistemima

229

dominira demokratski stil rada nastavnika, a u tradicionalnoj

predavakoj nastavi dominantan je autokratski i laissez fair stil rada
nastavnika. Oko ove konstatacije moemo nai slaganje svih uenika,
bez obzira na postignuti uspjeh.
5. Procjenjivali smo i povezanost izmeu stila rada nastavnika i opeg
kolskog uspjeha uenika. Da bismo dobili pokazatelje koji e nam biti
relevantni za nae istraivanje i izvoenje zakljuaka alnalizirali smo sva
tri stila rada, posebno njihovu povezanost sa kolskim uspjehom. Na
osnovu procjene uenika modaliteta o ,,povezanosti demokratskog stila
rada nastavnika i kolskog uspjeha dolazimo do zakljuka da
demokratski stil rada pozitivno utjee na uspjeh uenika u koli. Sa
predloenim tvrdnjama u afirmativnom obliku uenici su iskazali svoje
miljenje na slijedei nain: U potpunost se slaem i slaem se (elije u
tabeli A i B) demokratski stil rada pozitivno je povezan sa kolskim
uspjehom uenika 56,65%, autokratski stil rada negativno je povezan sa
kolskim uspjehom uenika 40,26% i laissez fair stil rada negativno je
povezan sa kolskim uspjehom uenika 37,76%.
Izraunavajui vrijednost 2 testa za modalitete demokratskog stila rada
nastavnika (2=10,48 df=12 p 0,05) autokratski stil rada (2=7,07 df=12,
p 0,05) i laissez fair stil rada nastavnika (2=9,60, df=12 p 0,05) i
kolskog uspjeha prema procjeni uenika ne prelazi graninu vrijednost
=21,0 za odgovarajui stepen slobode df= 12 na osnovu ega moemo
zakljuiti da nema statistiki znaajne razlike u procjenama uenika
uzimajui u obzir postignuti kolski uspjeh.
Nakon to smo izraunali vrijednosti -testa, utvrdili smo da nema
statistiki znaajne razlike u procjenama uenika, uzimajui u obzir
uspjeh uenika, navelo nas je na zakljuak da potvrdimo nau petu
podhipotezu koja je glasila: Pretpostavljamo da ne postoji statistiki
znaajna razlika u procjenama uenika da je demokratski stil rada
pozitivno povezan sa kolskim uspjehom, za razliku od autokratskog
i laissez fair stila rada koje je negativno povezan sa opim kolskim
uspjehom uenika

230

6. Na esti zadatak istraivanja bio je sagledati, analizirati i uporediti

da li postoji statistika znaajna razlika u procjeni uenika i nastavnika
modaliteta demokratski stil rada nastavnika pozitivno je povezan sa
ponaanjem i uspjehom uenika u koli za razliku od autokratskog i
laissez fair stila rada koji su negativno povezani sa uspjehom i
ponaanjem uenika u koli. Dobiveni podaci govore slijedee:
Izraunata vrijednost 2 testa za modalitet demokratski stil rada
nastavnika pozitivno je povezan sa ponaanjem i uspjehom
uenika iznosi =37,00, to na nivou znaajnosti od 0,05 prelazi
graninu vrijednost =9,49 za odgovarajui stepen slobode df=4 na
osnovu ega moemo konstatovati da je razlika u procjenama uenika
i nastavnika statistiki znaajna.
Izraunata vrijednost 2 testa za modalitet autokratski stil rada
nastavnika negativno je povezan sa uspjehom i ponaanjem
uenika u koli iznosi =76,83, to na nivou znaajnosti od 0,05
prelazi graninu vrijednost =9,49 za odgovarajui stepen slobode
df=4 na osnovu ega moemo konstatovati da je razlika u procjenama
uenika i nastavnika statistiki znaajna.
Izraunata vrijednost 2 testa za modalitet lessezz fair stil rada
nastavnika negativno je povezan sa uspjehom uenika u koli
iznosi =53,67, to na nivou znaajnosti od 0,05 prelazi graninu
vrijednost =9,49 za odgovarajui stepen slobode df=4 na osnovu
ega moemo konstatovati da je razlika u procjenama uenika i
nastavnika statistiki znaajna.
Iz analize 2 vidljivo je da nau estu podhipotezu, koja je glasila:
Pretpostavljamo da veina uenika i nastavnika procjenjuje da
je demokratski stil rada nastavnika pozitivno povezan sa
ponaanjem i uspjehom uenika u koli za razliku od
autokratskog i laissez fair stila rada koji su negativno povezani sa
uspjehom i ponaanjem uenika u koli, te da meu uenicima i
nastavnicima nema statistiki znaajne razlike, moemo odbaciti,
jer na osnovu dobivenih podataka, iako veina uenika i nastavnika
procjenjuje da je demokratski stil rada nastavnika pozitivno vezan sa
ponaanjem uenika u koli za razliku od autokratskog i laissez fair
stila rada koji su negativno povezani sa uspjehom i ponaanjem
231

uenika, ipak razlika u procjenama uenika i nastavnika je statistiki

znaajna. Nastavnici moraju stalno otkrivati unutranje pobude
djeijih radnji, procjenjivati koje su dobre a koje ne, to e u konanici
pozitivno djelovati na uspjeh u ponaanju i uenju uenika. Da bi
obezbijedio maksimalni individualni razvoj i da bi osposobio uenika
za uenje, nastavnik svojim stilom rada mora da iznalazi najuspjenije
oblike i metode uenja. Nastavnik treba da od svakog uenika trai
onoliko koliko on moe dati i da svakom ueniku pomogne onoliko
koliko mu je potrebno u skladu sa njegovim mogunostima i
individualnim razlikama i potrebama.

Iz svega navedenog i analiziranog moemo zakljuiti sljedee:

Demokratski stil rada je prema miljenju veine uenika i nastavnika
stil koji daje najbolje rezultate, najbolji uspjeh uenika a ujedno je
najprihvatljiviji i uenicima i nastavnicima. U ovom stilu nastavnici i uenici
ravnopravno kao partneri, zajedniki uestvuju u realizaciji svih aktivnosti.
Voa (nastavnik) u odjeljenju je prvi meu jednakim. Klima koja se razvija
prilikom dominacije ovog stila rada razvija cirkularnu grupnu dinamiku sa
zajednikom i usaglaenom paradigmom.
Autokratski stil rada je stil koji je u naim kolama i dalje prisutan.
Ovo istraivanje je pokazalo da je svakim danom sve manji broj onih
nastavnika koji u svom radu koriste ovaj stil rada. Autokratski stil rada, kod
kojeg dominira pasivno ponaanje saradnika i ispunjavanja zadataka bez
pogovorno od strane uenika, naim istraivanjem dokazali smo da daje
slabe rezultata uenika u uenju i ponaanju. Iako se mnogo ini na razvoju
demokratskog pristupa i razvijanju demokratskog stila rada, jo uvije u nekim
odjeljenjima se i dalje radi pod autokratskim vostvom ili se ide u drugu
krajnost i sve se preputa individualnoj slobodi tj. anarhiji, to nas dovodi do
laissez fair stila rada.
Lesez fair stil rada naim istraivanjem izazivao je najvie
nezadovoljstva prema procjenama i uenika i nastavnika. Ovaj stil rada kod
uenika nije podsticao nikakvu aktivnost. Nastavnik je bio nevidljiv. Svi
lanovi odjeljnske zajednice imaju svoju metodologiju rada.

232

Na kraju moemo istai, prema rezultatima naeg istraivanja, a na

osnovu procjena uenika i nastavnika, da je u posljednje vrijeme primjetan
napredak u naim kolama. Iz rezultata koje smo interpretirali i analizirali u
ovom radu vidljivo je da nastavnici prihvataju demokratski stil rada, ali
smatram da treba jo dodatnih edukacija, seminara i strunih usavravanja,
kako bi ovaj stil rad zaivio kod veine naih nastavnika; ne samo
deklarativno nego i u praksi, jer samim tim olakavaju svoj posao i podiu ga
na vei nivo, a to je najvanije uenici ga najvie prihvataju i prema
njihovom miljenju daje najbolje rezultate.
Statistika, frekventna analiza dobijenih rezultata pruila je obimnu
grau koja nam je posluila za analizu stavova i miljenja uenika i
nastavnika sa naim osnovnim pretpostavkama, hipotetikim stavom i
oekivanim kretanjima istraivane pojave. Glavna hipoteza o stilu rada
nastavnika i njegovoj povezanosti sa uspjehom i ponaanjem uenika ovom
analizom se potvrdila.
U ovom radu pokuali smo sagledati, analizirati i obrazloiti
dominaciju tri stila rada (demokratski, autokratski i laissez fair) i njihovu
vezu sa uspjehom.
Smatramo za shodno da se ova problematika treba jo vie sagledati
i rasvjetliti posmatrano sa aspekta dominacije stila rada roditelja i njihove
povezanosti sa ponanjem i uspjehom uenika, uloge i stila rada
menadmenta kole kao jednog od vanijih faktora demokratizacije rada u
koli, uloge, znaaja i pozicije pedagoga u koli i njegovog stila rada, te
ispitati ta sve pozitivno, odnosno, negativno moe djelovati na dominaciju
odreenog stila rada.
Nae zadovoljstvo e biti ako ovaj rad moe posluiti narednim
istraivaima, jer ovo istraivanje predstavlja, tek, prvi korak za neka dalja i
sistematinija istraivanja ovog polja rada i djelovanja nastavnika i uenika
u koli.

233

234

PRILOZI
SKALA PROCJENE UENIKA O STILU RADA NASTAVNIKA
SKALA PROCJENE NASTAVNIKA O STILU RADA
SKALA PROCJENE NASTAVNIKA O STILU RADA
U TRADICIONALNOJ NASTAVI I INOVATIVNIM SISTEMIMA
SKALA PROCJENE UENIKA O STILU RADA NASTAVNIKA
U TRADICIONALNOJ NASTAVI I INOVATIVNIM SISTEMIMA
6. SKALA PROCJENE UENIKA O POVEZANOSTI STILU RADA
NASTAVNIKA I KOLSKOG USPJEHA
7. SKALA PROCJENE UENIKA O STILU RADA NASTAVNIKA I
PONAANJA UENIKA
8. SKALA PROCJENE NASTAVNIKA O POVEZANOSTI STILA
RADA I PONAANJA UENIKA
1.
2.
3.
4.
5.

235

Prilog br. 1
KANTON: HNK-a

Osnovna kola:________________

SPUSR

Opti kolski uspjeh na polugoditu:_____

SKALA PROCJENE UENIKA O STILU RADA NASTAVNIKA
Potovani uenie, pred tobom je skala koja sadri niz tvrdnji koje se odnose
na stil rada nastavnika u tvojoj koli. Molimo te da na date tvrdnje to
iskrenije odgovori na slijedei nain; samo jednim znakom X na desnoj
strani skale u predvienom prostoru iznesi stepen slaganja sa svakom datom
tvrdnjom. Rezultati ove skale koristit e se iskljuivo u naune svrhe i
anonimnost je zagarantovana.

1.
2.
3.
4.

5.

6.
7.

236

Veina nastavnika u mojoj koli

vrijea uenike.
Nastavnici nas kanjavaju bez
pravog razloga.
Nastavnici se jednako odnose
prema svim uenicima.
Nastavnici uvaavaju razliita
miljenja.
Nastavnici sa uenicima
razgovaraju na principima
meusobnog uvaavanja.
Nastavnici se samo brinu kako e
dobiti platu.
Nastavnici putem straha ele da
uspostave svoja pravila.

Uopte se ne
slaem

Ne slaem se

Ne mogu
procijeniti

Obiljeje stila rada nastavnika

Slaem se

Rb.

U potpunosti se
slaem

Unaprijed hvala!

8.
9.
10.
11.

12.
13.
14.

15.

16.

17.
18.
19.

20.

21.

22.

Nastavnici nas potiu na

ukljuivanje u razliite vidove
vannastavnik aktivnosti.
Nastavnicima je svejedno da li mi
radimo ili ne.
Nastavnici nas potiu, pohvaljuju i
nagrauju za rad.
Nastavnici svojim radom i
ponaanjem pruaju lo primjer
uenicima.
Nastavnici putem ocjene rjeavaju
problem discipline u razredu.
Nastavnici ne razumiju nae
potrebe, probleme i interese.
Nastavnici ne obraaju panju na
nas kad postiemo loe rezultate u
uenju.
U toku realizacije nastave
zajedniki sa nastavnikom
rjeavamo sve probleme.
U mojoj koli uenici zajedno sa
nastavnicima sudjeluju u
donoenju vanih odluka za na
razred.
Kad se povjerimo nastavnicima oni
nas uvijek iznevjere.
Kada neki uenik napravi problem
nastavnici kanjavaju itav razred.
Nastavnici sa dosta primjera,
obrauju sadraje u nastavi i
vannastavnim aktivnostima.
U toku nastve i vannastavnih
aktivnosti nastavnici se ponaaju
kao efovi.
Nastavnici u svom radu imaju
pravilan i objektivan odnos prema
svim uenicima.
Nastavnici su jedino okrenuti
prema sebi, nae potrebe i elje ih
ne interesuju.

237

23.

24.
25.
26.
27.
28.

29.
30.
31.

32.
33.

34.
35.
36.
37.

38.

39.
40.

238

Nastavnici se esto na asu

ponaaju kao daim nije stalo da
naih rezultata.
Nastavnici sve zasluge koje
postignemo pripisuju sebi.
Nastavnike nije briga za nae
probleme, brinu se samo za sebe.
Nastavnici se esto svaaju sa
uenicima.
Nastavnici uvijek obrazlau svoje
ocjene.
Nastavnici uvaavaju drugaija
miljenja i ideje i spremni su na
saradnju.
Nastavnici koriste izjave i poruke
koje su uvrjedljive i poniavajue.
Nastavnici nam ne posveuju
dovoljno vremena.
Nastavnici su uvijek spremni da
nam pomognu.
Nastavnici otvoreno i prijateljski
sa uenicima vode raspravu o svim
problemima.
Nastavnici esto pohvaljuju
uenike, priznaju njihove uspjehe i
pozitivno ih vrednuju.
Nastavnici ne motiviu uenike na
postizanje to boljih rezultata.
Nastavnici se deru, vrijeaju i
poniavaju uenike.
Nastavnic misle samo na sebe.
Nastavnici konflikte meu
uenicima najee pozitivno
rjeavaju.
Nastavnici kreiraju ambijent u
kome se svaki uenik osjea
sigurnim i prihvaenim.
Nastavnici esto govore ovo je
samo moj posao.
Nastavnici u svom radu esto
koriste prisilu.

Prilog br. 2.
KANTON: HNK-a

Osnovna kola:_____________

SPNSR

SKALA PROCJENE NASTAVNIKA O STILU RADA

Potovani kolega, pred Vama je skala koja sadri niz tvrdnji koje se odnose
na stil rada nastavnika. Molimo Vas da na date tvrdnje to iskrenije
odgovorite na slijedei nain; samo jednim znakom X na desnoj strani skale
u predvienom prostoru iznesi stepen slaganja sa svakom datom tvrdnjom.
Rezultati ove skale koristit e se iskljuivo u naune svrhe i anonimnost je
zagarantovana.

1.
2.
3.
4.

5.

6.
7.
8.
9.

Uopte se ne
slaem

Ne slaem se

Ne mogu
procijeniti

Obiljeje stila rada nastavnika

Slaem se

Rb.

U potpunosti
se slaem

Unaprijed hvala!

Veina nastavnika u mojoj koli

vrijea uenike.
Nastavnici uenike kanjavaju bez
pravog razloga.
Nastavnici se jednako odnose
prema svim uenicima.
Nastavnici uvaavaju razliita
miljenja.
Nastavnici sa uenicima
razgovaraju na principima
meusobnog uvaavanja.
Nastavnici se samo brinu kako e
dobiti platu.
Nastavnici putem straha ele da
uspostave svoja pravila.
Nastavnici potiu uenike na
ukljuivanje u razliite vidove
vannastavnih aktivnosti.
Nastavnicima je svejedno da li
uenici kvalitetno rade ili ne.

239

10.

11.

12.
13.

14.

15.

16.

17.
18.
19.

20.

21.

22.

23.

240

Nastavnici uenike
potiu,pohvaljuju i nagrauju za
rad.
Nastavnici svojim radom i
ponaanjem pruaju lo primjer
uenicima.
Nastavnici putem ocjene rjeavaju
problem discipline u razredu.
Nastavnici ne razumiju potrebe
uenika, njihove probleme i
interese.
Nastavnici ne obraaju panju na
uenike kad postiu loe rezultate
u uenju.
U toku realizacije nastave
nastavnici zajedniki sa uenicima
rjeavaju sve probleme.
U mojoj koli uenici zajedno sa
nastavnicima sudjeluju u
donoenju vanih odluka za na
razred.
Kad se uenici povjere nastavnici
ih uvijek iznevjere.
Kada neki uenik napravi problem
nastavnici kanjavaju itav razred.
Nastavnici sa dosta primjera,
obrauju sadraje u nastavi i
vannastavnim aktivnostima.
U toku nastve i vannastavnih
aktivnosti nastavnici se ponaaju
kao efovi.
Nastavnici u svom radu imaju
pravilan i objektivan odnos prema
svim uenicima.
Nastavnici su jedino okrenuti
prema sebi, potrebe i elje uenika
ih ne interesuju.
Nastavnici se esto na asu
ponaaju kao da im nije stalo da
rezultata uenika.

24.

25.
26.
27.
28.

29.
30.
31.

32.
33.

34.
35.
36.
37.

38.

39.
40.

Nastavnici sve zasluge koje

postignu uenici pripisuju sebi a ne
uenicima.
Nastavnike nije briga za probleme
uenika, brinu se samo za sebe.
Nastavnici se esto svaaju sa
uenicima.
Nastavnici uvijek obrazlau svoje
ocjene.
Nastavnici uvaavaju drugaija
miljenja i ideje i spremani su na
saradnju.
Nastavnici koriste izjave i poruke
koje su uvrijedljive i poniavajue.
Nastavnici ne posveuju dovoljno
vremena uenicima.
Nastavnici su uvijek spremni da
pomognu uenicima
Nastavnici otvoreno i prijateljski sa
uenicima vode raspravu o svim
problemima.
Nastavnici esto pohvaljuju
uenike, priznaju njihove uspjehe i
pozitivno ih vrednuju.
Nastavnici ne motiviu uenike na
postizanje to boljih rezultata.
Nastavnici se deru, vrijeaju i
poniavaju uenike.
Nastavnici misle samo na sebe.
Nastavnici konflikte meu
uenicima najee pozitivno
rjeavaju.
Nastavnici kreiraju ambijent u koji
se svaki uenik osjea sigurnim i
prihvaenim.
Nastavnici esto govore ovo je
samo moj posao.
Nastavnici u svom radu esto
koriste prisilu.

241

Prilog br. 3
KANTON: HNK-a Osnovna kola:____________
Predmet:___________________

SPNSR-TIN

SKALA PROCJENE NASTAVNIKA O STILU RADA

U TRADICIONALNOJ NASTAVI I INOVATIVNIM SISTEMIMA

1.

2.

3.
4.

242

Nastavnik je svojim obrazovanjem

ve dovoljno educiran, tako da mu
nije potrebna dodatna edukacija.
Nastavnici vie vole da uenici
odgovarjau onako kako je
predavao ili onako kako pie u
udbeniku nego da uenici daju
svoje komentare.
Nastavnici ne vole kada uenici u
toku realizacije nastave stalno daju
svoje prijedloge.
Prilikom realizacije nastavnih
sadraja nastavnici koristie:
a) nove naine rada,
b) postavljaju nove probleme i
potiu uenike da ih rjeavaju,

Uopte se ne
slaem

Ne slaem se

Ne mogu
procijeniti

Stil rada u tradicionalnoj nastavi

i inovativnim sistemima

Slaem se

Rb.

U potpunosti
se slaem

Potovani kolega, pred Vama je skala koja sadri niz tvrdnji koje se odnose
na stil rada nastavnika na tradicionalan nain i rad nastavnika u
inovativnim sistemima. Molimo Vas da na date tvrdnje to iskrenije
odgovorite na slijedei nain; samo jednim znakom X na desnoj strani skale
u predvienom prostoru iznesite stepen slaganja sasvakom datom tvrdnjom.
Rezultati ove skale koristit e se iskljuivo u naune svrhe i anonimnost je
zagarantovana.
Unaprijed hvala!

c) pripremaju zadatke razliite

teine,

5.

6.
7.

8.
9.

10.

11.

12.
13.

14.

d) predlau 2-3 naina rada i

realizuju onaj nain za koji se
izjasni veina uenika,
e) na uzoran nain obrade dio
lekcije nakon ega uenici
samostalno obrauju ostale
dijelove lekcije,
f) pripremaju tampani materijal iz
koga uenici ue samostalno korak
po korak.
Nove nastavne sadraje nastavnici
trebaju obraivati na savremeniji
nain, putem inovativnih sistema.
Nastava po inovativnim sistemima
puno je interesantnija.
Nastvnici ne ele nita novo
koristiti.
Nastavnici ne prave razlike izmeu
tradicionalne nastave i inovativnih
sistema.
Nastavnici smatraju da je najbitnije
zaraditi platu jer uenici svakako
ne ue.
U toku realizacije nastavnog sata
po inovativnim sistemima
nastavnik uenike podstie,
ohrabruje i uvaava razliita
miljenja uenika.
Nastavnici sa uenicima nita ne
dogovaraju.
Nastavnici smatraju da je
uenicma dato previe prava.
Nastavnik bi trebao da ima
odluujuu ulogu u toku realizacije
nastave.
Uvoenjem novih tehnika, sistema
i metoda rada u znaajnoj mjeri
poboljat e se kvalitet nastave.

243

15.

16.
17.

18.

19.

20.

21.

22.
23.
24.
25.
26.
27.

28.

29.

244

Nastavnicima je svejedno hoe li

se neki uenik ljtiti to oni rade na
tradicionalan nain.
Uenici uz koordinaciju nastavnika
sami vrednuju svoj rad.
Nastavnici uz saradnju sa
uenicima obezbjeuju ambijentu
kojem se uenici osjeaju kao
cijenjeni pojedinci.
Nastavnici esto uenicima
preputaju donoenje odluka na
asu.
Uenici imaju povratnu
informaciju od nastavnika o
rezultatima svog rada.
Nastavnici esto uenike podstiu
da pronalaze nove izvore
informacija.
Nastavnici u svom radu ne
dozvoljavaju da im uenici bilo ta
sugeriu.
Nastavnici najee koriste
frontalni oblik rad.
Nastavnicima nije do usavravanja
ni do mjenjanja svog naina rada.
Nastavnici tokom nastave stalno
nastoje obogatiti svoj rada.
Tokom nastave i vannastavnih
aktivnosti, nastavnici su prema
uenicima ljubazani i raspoloeni.
Nastavnici se za nastavu ne
pripremaju adekvatno.
Prilikom izvoenja inovativne
nastave, na asu vlada radna i
prijateljska atmosfera.
Nastavnici primjenjuju
odgovarajue nastavne metode
prilagoavajui ih sutini i
krajnjem cilju predmeta.
Nastavnici ohrabruju uenike da
postavljaju pitanja i iznose svoja
gledita.

30.

31.

Sadraje u nastavi i vannastavnim

aktivnostima nastavnici realizuju
koritenjem savremenih nastavnih
sredstava i pomagala.
Nastavnikov autoritativan pristup
kod uenika izaziva strah i
nelagodu.

Prilog br. 4
KANTON: HNK-a
Osnovna kola:___________
Ocjena opteg uspjeh na polugoditu:_____

SPUSR-TIN

SKALA PROCJENE UENIKA O STILU RADA NASTAVNIKA

U TRADICIONALNOJ NASTAVI I INOVATIVNIM SISTEMIMA
Potovani uenie, pred tobom je skala koja sadri niz tvrdnji koja se odnose
na stil rada nastavnika na tradicionalan nain i rad nastavnika u inovativnim
sistemima. Molimo te da na date tvrdnje to iskrenije odgovori na slijedei
nain; samo jednim znakom X na desnoj strani skale u predvienom prostoru
iznesete stepen slaganja sa svakom datom tvrdnjom. Rezultati ove skale
koristit e se iskljuivo u naune svrhe i anonimnost je zagarantovana.

1.

2.

3.

Uopte se ne
slaem

Ne slaem se

Ne mogu
procijeniti

Stil rada u tradicionalnoj nastavi

i inovativnim sistemima

Slaem se

Rb.

U potpunosti
se slaem

Unaprijed hvala!

Nastavnik je svojim obrazovanjem

ve dovoljno educiran. tako da mu
nije potrebna dodatna edukacija.
Nastavnici vie vole da uenici
odgovarjau onako kako je
nastavnik predavao ili onako kako
pie u udbeniku nego da mi
dajemo svoje komentare.
Nastavnici ne vole kada uenici u
toku realizacije nastave stalno daju
svoje prijedloge.

245

4.

5.

6.

7.
8.
9.

10.

11.

12.
13.

246

Prilikom realizacije nastavnih

sadraja nastavnici koristie:
a) nove naine rada,
b) postavljaju nove probleme i
potiu uenike da ih rjeavaju,
c) pripremaju zadatke razliite
teine,
d) Predlau 2-3 naina rada i
realizuju onaj nain za koji se
izjasni veina uenika,
e) Na uzoran nain obrade dio
lekcije nakon ega uenici
samostalno obrauju ostale
dijelove lekcije,
f) Pripremaju tampani materijal
iz koga uenici ue
samostalno korak po korak.
Nove nastavne sadraje nastavnici
trebaju obraivati na savremeniji
nain.
Nastava po inovativnim sistemima
puno je interesantnija i
zanimljivija.
Nastvnici ne ele nita novo
koristiti.
Nastavnici ne prave razlike izmeu
tradicionalne nastave i inovativnih
sistema.
Nastavnici smatraju da je najbitnije
zaraditi platu jer mi svakako ne
uimo.
U toku realizacije nastavnog sata
po inovativnim sistemima
nastavnik uenike podstie i
ohrabruje.
Nastavnici se sa uenicima nita ne
dogovaraju.
Nastavnici smatraju da je
uenicma dato previe prava.
Nastavnik bi trebao da ima
odluujuu ulogu u toku realizacije
nastave.

14.

15.

16.
17.

18.

19.

20.

21.

22.
23.

24.
25.
26.
27.

28.

Uvoenjem novih tehnika, sistema

i metoda rada u znaajnoj mjeri
poboljat e se kvalitet nastave.
Nastavnicima je svejedno hoe li
se neki uenik ljutiti to oni rade
na tradicionalan nain.
Uenici uz koordinaciju nastavnika
sami vrednuju svoj rad.
Nastavnici uz saradnju sa
uenicima obezbjeuju ambijent u
kojem se uenici osjeaju kao
cijenjeni pojedinci.
Nastavnici esto uenicima
preputaju donoenje odluka na
asu.
Uenici imaju povratnu
informaciju od nastavnika o
rezultatima svog rada.
Nastavnici esto uenike podstiu
da pronalaze nove izvore
informacija
Nastavnici u njihovom radu ne
dozvoljavaju da im uenici bilo ta
sugeriu.
Nastavnici najee koriste
frontalni oblik rada.
Nastavnicima nije do usavravanja
ni do mjenjanja njihovog naina
rada.
Nastavnici tokom nastave stalno
nastoje obogatiti svoj rad.
Tokom nastave i vannastavnih
aktivnosti, nastavnici su prema
uenicima ljubazani i raspoloeni.
Nastavnici se za nastavu ne
pripremaju adekvatno.
Prilikom izvoenja inovativne
nastave, na asu vlada radna i
prijateljska atmosfera.
Nastavnici primjenjuju
odgovarajue nastavne metode

247

29.

30.

31.

248

prilagoavajui ih sutini i
krajnjem cilju predmeta.
Nastavnici ohrabruju uenike da
postavljaju pitanja i iznose svoja
gledita.
Sadraje u nastavi i vannastavnim
aktivnostima nastavnici realizuju
koritenjem savremenih nastavnih
sredstava i pomagala i
Nastavnikov autoritativan pristup
kod uenika izaziva strah i
nelagodu

Prilog br. 5
KANTON: HNK-a

Osnovna kola:__________

SPUSR-U

Ocjena opteg uspjeh na polugoditi:_____

SKALA PROCJENE UENIKA O POVEZANOSTI STILU RADA
NASTAVNIKA I KOLSKOG USPJEHA

1.
2.

3.

4.

5.

Uopte se ne
slaem

Ne slaem se

Ne mogu
procijeniti

Povezanost stila rada i kolskog

uspjeha

Slaem se

Rb.

U potpunosti
se slaem

Potovani uenie, pred tobom je skala koja sadri niz tvrdnji koje se odnose
na povezanost stil rada nastavnika i kolskog uspjeha. Molimo te da na date
tvrdnje to iskrenije odgovori na slijedei nain; samo jednim znakom X na
desnoj strani skale u predvienom prostoru iznesite stepen slaganja sa
svakom datom tvrdnjom. Rezultati ove skale koristit e se iskljuivo u naune
svrhe i anonimnost je zagarantovana.
Unaprijed hvala!

Aktivno radim na asu zato to se

bojim nastavnika.
Prijateljska i radna atmosfera koja
dominira na asu pozitivno utjee
na moj uspjeh.
Domau zadau redovno radim jer
e me nastavnik kazniti
negativnom ocjenom ako je ne
uradim.
Nastavnici problem discipline u
razredu rjeavaju negativnom
ocjenom.
Nastavnicima nije bitno kakvo
znanje mi posjedujemo. Vano je
samo da imamo bilo kakvu ocjenu.

249

6.

7.

8.

9.

10.
11.
12.

13.
14.

15.

16.

250

U svakodnevnom radu nastavnici

potiu prijateljske odnose meu
uenicima.
Nastavnici potiu uenikovu
dosljednost i matu, te razliite
naine rjeavanja problema.
U toku nastave asovi se najee
realizuju:
a) u vidu monologa nastavnika,
nastavnik na asu uglavnom
samo izlae gradivo,
b) u vidu dijaloga, veina
uenika uestvuje u realizaciji
nastave uz meusobno
uvaavanje,
c) nae aktivnosti zavise od
raspoloenja nastavnika.
U svakodnevnom radu nastavnici
potiu i podravaju nau aktivnost,
pronalaenje novih izvora znanja.
Nastavnici hrabre uenike i
podstiu na postizanje to boljih
rezultata.
Nastavnicima je svejedno kakve
emo rezultate postii u koli.
Pitanja koja nastavnici postavljaju
u nastavi imaju cilj da poniavaju
uenike.
Nastavnici uopte ne razumiju
uenike potrebe.
Frontalni oblik rada je
dominirajui oblik rada naih
nastavnika.
Nastavnici nas uvaavaju i
podstiu na to bolji rad jedino
kada je na asu prisutan savjetnik
ili direktor.
U toku realizacije nastave radimo u
grupama i parovima, normalno
razgovaramo sa nastavnicima.

17.

18.

19.
20.

21.

22.
23.

24.

25.
26.

Nastavnici podcjenjuju i
omalovaavaju uenike koji imaju
slabe ocjene i uspjeh.
Nastavnic primjenjuju savremene
metode pouavanja i vrednovanja
znanja.
asovi su nam interesantni i na
njima dolazimo do mnogo novih i
zanimljivih informacija.
Nastavnici su nesigurni u svoje
znanje i esto nam daju velike
ocjene.
Nastavnicima je bitno samo ta e
o njima misliti direktor i drugi
nastavnici.
Strogoa kod nastavnika potie
uenike na bolji uspjeh.
Demokratski pristup i rad
nastavnika uenici cijene i
uvaavaju.
Uenicima se umanjuje ocjena ako
domau zadau ne izrade na
vrijeme.
Kanjavanje uenika negativno
djeluje na kolski uspjeh.
Nastavnici uopte ne stimuliu
uenike za rad i postizanje
kvalitetnijih rezultata.

251

Prilog br. 6
KANTON: HNK-a
Osnovna kola:_____________ SPUSR-PU
Opti kolski uspjeh na polugoditi:_____
SKALA PROCJENE UENIKA O STILU RADA NASTAVNIKA I
PONAANJA UENIKA
Potovani uenie, pred tobom je skala koja sadri niz tvrdnji koje se odnose
na stil rada nastavnika i ponaanje uenika. Molimo te da na date tvrdnje
to iskrenije odgovori na slijedei nain; samo jednim znakom X na desnoj
strani skale u predvienom prostoru iznesite stepen slaganja sa svakom
datom tvrdnjom. Rezultati ove skale koristit e se iskljuivo u naune svrhe i
anonimnost je zagarantovana.

1.

2.

3.
4.

5.

252

Uenici nee imati neprilika ako

nisu na svojim mjestima kada
nastavnik ue u uionicu.
Ako se neki uenik ne pridrava
pravila koje je nastavnik
uspostavio bit e odstranjem sa
nastave.
Nastavnici svojim glasom
uutkuju uenike.
Uenici mog razreda nalaze
zadovoljstvo u radu i ukljuenosti
u nastavi.
Nastavnici sve eventualne
nesuglasice meu uenicima
rjeavaju na principima pravinosti
i odgovornosti.

Uopte se ne
slaem

Ne slaem se

Ne mogu
procijeniti

Povezanost stila rada i ponaanja

uenika

Slaem se

Rb.

U potpunosti
se slaem

Unaprijed hvala!

6.

7.

8.

9.

10.

11.

12.
13.
14.
15.

16.
17.

18.
19.

20.

Nastavnici se uopte ne ukljuuju u

rjeavanje nesuglasica meu
uenicima.
Uenici u mom razredu paljivo
prate sve to se dogaa na
nastavnom asu.
Nastavnici u nastavi doputaju
uenicima da provode svoje
zamisli i ideje.
Na poetku nastave, nastavnici
zajedniki sa uenicima donose
pravila ponaanja koja vrijede za
njegov predmet.
Nastavnici nas kanjavaju ako se
ne pridravamo pravila koje je
nastavnik postavio.
Nastavnici izbjegavaju
odgovornost za svoje ponaanje i
ponaanje uenika.
Nastavnici svojm primjerom
pokazuju lo primjer uenicima.
Zbog greke pojedinog uenika,
nastavnici kanjavaju sve uenike.
Kod nastavnika ne postoji interes
za aktivnosti uenika.
U toku realizacije nastave
nastavnici nam prijete i prisiljavaju
nas na rad.
Nastavnici potuju i uvaavaju
podjednako sve uenike.
Nastavnici primjenjuju fizike
kazne i druge naine kanjavanja
kojim se poniavaju uenici.
Nastavnici nazivaju uenike
pogrdnim imenima.
Prilikom izricanja pedagokovaspitnih mjera nastavnici su
objektivni i pravini.
Nastavnici ne ele da uu u sr
naih problema. Samo ih povrno
posmatraju. Njima je vano ne
talasati.

253

Prilog br. 7
KANTON: HNK-a
Osnovna kola___________
Predmet: _____________

SPNSR-PU

SKALA PROCJENE NASTAVNIKA O POVEZANOSTI

STILA RADA I PONAANJA UENIKA
Potovani kolega, pred Vama je skala koja sadri niz tvrdnji koje se odnose
na povezanost stil rada nastavnika i ponaanja uenika. Molimo Vas da na
date tvrdnje to iskrenije odgovorite na slijedei nain; samo jednim znakom
X na desnoj strani skale u predvienom prostoru iznesite stepen slaganja sa
svakom datom tvrdnjom. Rezultati ove skale koristit e se iskljuivo u naune
svrhe i anonimnost je zagarantovana.

1.

2.

3.
4.

5.

254

Uenici nee imati neprilika ako

nisu na svojim mjestima kada
nastavnik ue u uionicu.
Ako se neki uenik ne pridrava
pravila koje je nastavnik
uspostavio bit e odstranjem sa
nastave.
Nastavnici svojim glasom
uutkuju uenike.
Uenici mog razreda nalaze
zadovoljstvo u radu i ukljuenosti
u nastavu.
Nastavnici sve eventualne
nesuglasice meu uenicima
rjeavaju na principima pravinosti
i odgovornosti.

Uopte se ne
slaem

Ne slaem se

Ne mogu
procijeniti

Povezanost stila rada i

ponaanja uenika

Slaem se

Rb.

U potpunosti
se slaem

Unaprijed hvala!

6.

7.

8.

9.

10.

11.
12.
13.
14.
15.

16.
17.

18.
19.

20.

Nastavnici se uopte ne ukljuuju

u rjeavanje nesuglasica meu
uenicima.
Uenici u mom razredu paljivo
prate sve to se dogaa na
nastavnom asu.
Nastavnici u nastavi doputaju
uenicima da provode svoje
zamisli i ideje.
Na poetku nastave, nastavnici
zajedniki sa uenicima donose
pravila ponaanja.
Nastavnici uenike kanjavaju ako
se ne pridravaju pravila koje je
nastavnik postavio.
Nastavnici izbjegavaju
odgovornost za svoje ponaanje.
Nastavnici svojm primjerom
pokazuju lo primjer uenicima.
Zbog greke pojedinog uenika,
nastavnici kanjavaju sve uenike.
Kod nastavnika ne postoji interes
za aktivnosti uenika.
U toku realizacije nastave
nastavnici uenicima prijete i
prisiljavaju ih na rad.
Nastavnici potuju i uvaavaju
podjednako sve uenike.
Nastavnici primjenjuju fizike
kazne i druge naine kanjavanja
kojim se vrijeaju uenici.
Nastavnici nazivaju uenike
pogrdnim imenima.
Prilikom izricanja pedagokovaspitnih mjera nastavnici su
objektivni i pravini.
Nastavnici ne ele da uu u sr
uenikih problema. Samo ih
povrno posmatraju. Vano je ne
talasati.

255

256

LITERATURA
1. Agba, A.M.O., Ikoh, I.M., & Noah I.A. (2010). Teachers Leadership
Style, Classroom Variables and Students Academic Performance in
Calabar Metropolis, Nigeria. Educational Research, 1(6), 178-185.
2. Agba, A.M.O., Ikoh, I.M., & Noah I.A. (2010). Teachers Leadership
Style, Classroom Variables and Students Academic Performance in
Calabar Metropolis, Nigeria. Educational Research, 1(6), 178-185.
3. Ajzen, I. (1991). The theory of planned behavior. Organizational
Behavior and Human Decision Processes. 50(2), 179-211.
4. Andersen, J.R. (1985). Cognitive psychology and its implications.
New York: Freeman and Company
5. Anderson, L. M., & Prawat, R. S. (1983). Responsibility in the
classroom: A synthesis of research on teaching self-control.
Educational Leadership, 40, 62-66.
6. Bakovljev, M. (1971). Osnovni nedostaci praktine realizacije
zahtjeva za misaonu aktvizaciju uenika u nastavnom i saznajnom
procesu. Beograd:Zavod za udbenike i nastavna sredstva.
7. Bogojevi, S. (2001). Stilovi odgoja. Banja Luka: Filozofski fakultet
u Banjoj Luci.
8. Bonjak, B. (1997). Drugo lice kole. Zagreb: Alinea. Nacionalna i
sveuilina biblioteka.
9. Braja, P. (1994). Pedagoka komunikologija. Zagreb: kolske
novine.
10. Brankovi, D. (2001). Pedagoke teorije. Banja Luka: Univerzitet u
Banjoj Luci.
11. Brophy, J. E., Good, T. L. (1974). Teacher-Student Relationship.
Causes and consequences. New York: Holt, Rinehart and Winston
Inc.
12. Brophy, J. E., Good, T., L. (1974). Teacher-Student Relationship.
Causes and consequences. New York: Holt, Rinehart and Winston
Inc.
13. Brophy. J., (1979). Teacher behaviour and it's effecets. Journal of
Educational Psihology. University of North Carolina

257

14. Chamundeswari, S.( 2013 ).Teacher Management Styles and their

Influence on Performance and Leadership Development among
Students at the Secondary Level. International Journal of Academic
Research in Progressive Education and Development January 2013,
Vol. 2, No. 1
15. Daniels, H., Garner, P. (2000). Inclusive Education: supporting
inclusion in education sistems. London: Kogan Page Limited.
16. Deci, E. L. i Ryan, R. M. (2000). The "what" and "why" of goal
pursuits. London:Human
17. Deci, E. L., Ryan, R. M. i Koestner, R. (2001). Extrinsic rewards and
intrinsic motivation in education: Reconsidered once again. Review
of educational research, 71, 1-27.
18. Delors, J. et al. (1998). Uenje: blago u nama. Izvjee UNESCO-u
Meunarodnog povjerenstva za razvoj obrazovanja za 21. Stoljee.
Zagreb: Educa.
19. Donovan, M.S., & Cross, C.T. (2002). Minority Students in Special
and Gifted Education, Washington, DC: National Academy Press.
20. orevi, B. (1979). Individualizacija odgoja darovitih. Beograd:
Prosveta.
21. orevi. J. (1997). Nastava i uenje u savremenoj koli, Beograd:
Uiteljski fakultet
22. Enciklopedijski rijenik pedagogije (1963). Zagreb: Matica Hrvatska
23. Eurydice (2005). Citizenship Education at School in Europe,
www.moec.gov.cy/ programs/eurydice/publication.pdf
24. Faure, E. et al. (1975). Uiti za ivot: svijet obrazovanja danas i sutra.
Beograd: Struna tampa.
25. Filipovi. N., (1969). Stvaralatvo u nastavi. Sarajevo: Zavod za
izdavanje udbenika.
26. Flanders, N. A. (1964). Some relationships among teacher influence,
pupil attitudes, and achievement. Contemporary Research on Teacher
Effectiveness. Holt, Rinehart and Winston: NY
27. Flanders, N. A. (1965). Interaction analysis in the classrooma
manual for observers. University of Michigan: Ann Arbor, MI,
28. Flanders, N. A. (1970). Analyzing teaching behavior. AddisonWesley Publishing Co. Reading, MA.

258

29. Froyen, L.A. (1988). Classroom Management: Empowering TeacherLeaders, Mcgraw-hill, Delhi.
30. Gallagher, J. D. (1998). Classroom assessment for teachers. Upper
Saddle River, NJ: Merrill.
31. Gastil, J. (1994). A Definition and Illustration of Democratic
Leadership. Human Relorions. VoL 47. No. 8, 1994
32. Glase, W. (1994). Kvalitetna kola. Zagreb: Eduka..
33. Glaser, W. (1994).Nastavnik u kvalitetnoj koli. Zagreb: Eduka.
34. Gordon, T. (1998). Kako biti uspjean nastavnik. Beograd: Kreativni
centar.
35. Griffin, G. (2007). Obrazovanje nastavnika. Biha: Peadgoki zavod.
36. Grupa autora (1999). Pedagoko-psiholoke i didkatiko-metodike
osnove odgojno-obrazovnog rada. Banja Luka: Drutvo pedagoga RS
37. Harrell, P., Leavell, A., vanTassel, F., & Mc Kee, K. (2004). No
Teacher Left Behind: Results of a Five-Year Study of Teacher
Attrition. Action in Teacher Education, 26, 47-59.
38. Havleka. N. (2000). Uenik i nastavnik u obrazovnom procesu.
Beograd: Zavod za udbenike i nastavna sredstva.
39. Held, D. (1997). Demokratija i globalni poredak. Beograd.: Filip
Vinji,
40. Hunt, J.G. (1991). Leadership: A new synthesis. California: Sage
Publications.
41. Ili M. (2004). Komunikacija i mediji u savremenoj nastavi, Jagodin:
Zbornik radova.
42. Ili, M. (1995). Cilj, zadaci i sadraji odgojno-obrazovnog rada u
uslovima savremenih promjena. Banja Luka. Naa kola 1-2.
43. Ili, M. (1998). Od tradicionalne do kvalitetne kole. Banja Luka:
Radovi.
44. Ili, M. (1999): Interaktivna nastava razliitih nivoa sloenosti., u
Grupa autora, Interaktivno uenje, Banja Luka: Ministarstvi
prosvjete RS.
45. Ili, M. (2000). Responsibilna nastava. Banja Luka: Univerzitet u
Banjoj Luci.
46. Ili. M. (1999). Odnos nastave i razvoja uenika. Banja Luka: Drutvo
pedagoga RS,.

259

47. Innabi, Hanan; Sheikh, Omar (2007). The Change in Mathematics

Teachers Perceptions of Critical Thinking after 15 Years of
Educational Reform in Jordan. Educational Studies in Mathematics,
Vol. 64(1), str. 4568.
48. Jorro, A (2007). Nastavnik i evaluacija: preispitivanje postupaka
evaluacije. Biha:Pedagoki zavod,.
49. Kre, Dejvid; Riard S. Krafild (1978). Elementi psihologije.
Beograd: Narodna knjiga
50. Mandi, P, Radovanovi. I, Mandi. D.(1998). Uvod u optu i
informatiku pedagogiju. Beograd:Uiteljski fakultet
51. Mandi, P. (1980). Humanizacija odnosa u koli. Sarajevo: Svjetlost.
52. Mandi, P. (1987). Inovacije u nastavi, Sarajevo: Svjetlost.
53. Martin, N.K, Baldwin, B. i Yin, Z. (1995). Beliefs regarding classroom
mamanement style: Relationships to particular teacher personality
characteristics. Paper presented at the Annual Meeting of the
American Educational Research Association, San Francisko, CA.
54. Martin, N.K., Mayall, H. & Yin, Z. (2006). Classroom Management
Training, Teaching Experience and Gender: Do these Variables
Impact Teachers Attitudes and Beliefs toward Classroom
Management Style? Paper presented at: The Annual Conference of
Southwest Educational Research Association. Austin, TX.
55. Milijevi. S. (1995). Otpor nastavnika prema promjenama. Banja
Luka. Naa kola br. 1,.
56. Miller, P. (2001). Learning styles: The multimedia of the mind.
Research Report. (ED 451 140)
57. Muli, V. (2005). Nadarenost kao posebna potreba. Zenica:
Didaktiki putokazi br. 28
58. Mui, V. (1979). Metodologija pedagokog istraivanja.
Sarajevo:Zavod za izdavanje udbenika.
59. N.A.Maninskaja, (1975). Kako se u psihologiji ostvaruje princip
jedinstva i nastave, Beograd: Pedagogija
60. Nedeljkovi, M. (1997). Drutvene i institucionalne osnove odgoja i
obrazovanja za demokratiju, u zborniku Demokratija, vaspitanje,
linosti. Beograd: Institut za pedagoka istraivanja

260

61. Northhouse, M. G. (2004). Leadership: Theory and practice (3rd

edition). Thousand Oaks, CA: Sage.
62. Northouse, P. (2006). Leadership: Theory and practice (4th ed.) Sage:
Thousand Oaks, CA
63. Osmi, I. (2001). Komunikacija i interakcije u nastavnom procesu.
Tuzla:Grafiko-izdavaka drutvo Grin.
64. Pedagoka enciklopedija. (1989).Sarajevo:Zavod za udbenike i
nastavna sredstva.
65. Pedagoki renik. (1967). Beograd: Zavod za izdavanje udbenika
Socijalistike republike Srbije.
66. Poljak, V. (1977). Nastavni sistemi. Zagreb: Pedagoki i knjievni
zbor.
67. Poljak, V.(1980). Didaktika. Zagreb: kolska knjiga.
68. Potkonjak, N. imlea, P.(1989).Pedagoka enciklopedija, Beograd:
Zavod za udbenike
69. Poulou, M.S. (2009). Classroom Interactions: Teachers and
Students Perceptions. Research in Education, 82, 103-106
70. Radovanovi, I. (1997). Stil ponaanja nastavnika fizikog odgoja.
Beograd:Uiteljski fakultet u Beogradu.
71. Raki B. (1981). Odgojno djelovanje u malim grupama.
Sarajevo:Svjetlost.
72. Raki B.(1991). Obuavanje humanim odnosima. Novi Sad:
Pedagoka stvarnost str.3-4
73. Rydell, A. i Henricsson, L. (2004). Elementary school teachers'
strategies to handle externalizing classroom behavior: A study of
relatios between perceived control, teacher orientation and strategy
preferences. Scandinavian Journal of Psychology, 45(2), 93-102.
74. Sergiovanni, T.J. (1998). Leadership as pedagogy, Capital
development and school effectiveness. International journal of
Leadership in Education, 1(1), 37-46.
75. Slatina, M. (1998). Mastavni metod. Sarajevo: Filozofski fakultet.
76. Steele, Jeannie L.; Meredith, Kurtis S.; Temple, Charles (2001b),
itanje i pisanje za kritiko miljenje: Metode za promicanje kritikog
miljenja, vodi kroz projekt II. Zagreb: Forum za slobodu odgoja.
77. Stevanovi, M.(1981). Odgoj u obitelji i koli. Zagreb: kolska knjiga

261

78. Suzi, N. (1995). Osobine nastavnika i odnos uenika prema nastavi.

Banja Luka: Nauna i Univerzitetska biblioteka
79. Suzi, N. (1998). Kako motivisati uenike, Srpsko Sarajevo: Zavod za
udbenike i nastavna sredstva RS.
80. Suzi, N. (1999). Interakcija kao vid pouavanja i uenja. Banja
Luka: Ministarstvo prosvjete RS.
81. imi, . (2011). Interakcija nastavnik-uenik: Teorije i mjerenje.
Rijeka: Psihologijske teme. 20-2. str. 233260.
82. Teodosi, R. (1970). Problemska nastava. Beograd: Nastava i
vaspitanje br. 3.
83. Torrance, E. P., Mayers, R. E. (1970). Creative learning and
Teaching. New York: Dodd Mead
84. Torrance, E.P. (1974). Torrance Tests of Creative Thinking, Ginn
Company (Xerox Gorporation), Lexington: M. A
85. Trnavac, N. i orevi, J.(2005). Pedagogija, deseto izdanje,
Beograd: Nuna knjiga.
86. Trnavac, N.(1993). Pedagog u koli. Beograd:Uiteljski fakultet.
87. van Eeden, R., Cilliers, F., & van Deventer, V. (2008). Leadership
styles and associated personality traits: Support for the
conceptualization of transactional and transformational leadership.
South African Journal of Psychology, 38(2), 253-267.
88. Vilotijevi, M. (l999): Didaktika 1, 2 i 3, Uiteljski fakultet, Beograd:
Nauna knjiga.
89. Vukmanovi R.(1983). O poloaju uenika u nastavi Sarajevo: Naa
kola 1-2,
90. Zibon-Komarica (1993). Neuspjeh u koli. Zagreb: klolska knjiga.

262

View publication stats