SportLogia www.SportLogia.

com
2013, 9(2), 101108
e-ISSN 1986-6119

DOPRINOS EDOMIRA MILIA KOLOVANJU

SOKOLSKOG KADRA U HERCEGOVINI
Kristina Panteli Babi1 i Petar Pavlovi1
1
Fakultet fizikog vaspitanja i sporta, Univerzitet Banja Luka, Bosna i Hercegovina

PREGLEDNI LANAK
doi: 10.5550/sgia.130902.se.005B UDK: 929:796.011.3 Mili .

SAETAK
edomir Mili je, od oca Jovana Milia i majke Soke Mili (djevojako Govedarica), roen 23. marta
1886. godine u Mostaru, a ubijen je 22. novembra 1941. godine u blizini Nikia. Od osnivanja prvog
srpskog gimnastikog drutva Obili u Mostaru 1904. godine (od 1910. godine Srpski Soko), Mili
se ukljuuje u njegov rad i cio svoj ivot je posvetio sokolskom i nacionalnom radu. Kroz sokolska i
pobratimska drutva borio se za duhovno i tjelesno jaanje svog naroda. Bio je potovan ne samo od
strane sokola i pobratima, ve i od umnih ljudi tog vremena. Pored ostalih brojnih aktivnosti, koje je
obavljao uspjeno u sokolstvu, on je dao i veliki doprinos u kolovanju i usavravanju sokolskog kadra
na podruju Hercegovine, kako u srpskom sokolstvu u vrijeme austrougarske okupacije, tako i u so-
kolstvu u vreme Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca (od 1929. godine Kraljevina Jugoslavija). Cilj rada
je da se osvjetli i istrai uloga edomira Milia u kolovanju i usavravanju sokolskog kadra. Pregle-
dani su i proanalizirani izvori koji su nastajali u vrijeme kada je Mili ivio i stvarao, kao i izvori koji
su nastajali kasnije.

Kljune rijei: polaznici, sokoli, teajevi, kola, upa.

UVOD paljivo praene. Nastao je veoma teak period za

Sokolski pokret nastao je u ekoj 1862. godine,
kada je grupa eha na elu sa Miroslavom Tirom
formirala prvo Gimnastiko drutvo prako, sa idejom
tjelesnog i duhovnog jaanja ekog naroda u borbi
protiv okupatora. Profesor Emanuel Toner, koji je
bio inspirisan srpskim junakim pjesmama, u kojima
ptica soko simbolie hrabrost, junatvo, vitetvo,
pravdoljublje i slino, doao je na ideju da se novoformirano
drutvo nazove Sokol sa eljom da i njihovi lanovi
imaju navedene osobine. Sokolski pokret se ubrzo
proirio na sve zemlje u kojima je ivio slavenski narod
( , 2006). nekoliko godina, 1899. godine, odobreno je osnivanje
Druga polovina 19. vijeka sa sobom je donijela
znaajne promjene za narode Balkanskog poluostrva.
Predajom turske vojske i odlukom Berlinskog kongresa
od 1878. godine upravu nad Bosnom i Hercegovinom
dobija tadanja Austrougarska monarhija (,
2010). U tom periodu svaki oblik politikog organizovanja
bio je strogo zabranjen, a sve ostale aktivnosti bile su
srpski narod koji je bio primoran da trai druge naine
za tjelesnu i duhovnu borbu protiv okupatora.
Tada su srpski intelektualci i ostali graani pribjegavali
formiranju raznih sportskih, kulturnih i drugih ustanova,
kao i pokretanju raznih asopisa i novina u cilju jaanja
i odgajanja duha i nacionalne svijesti naroda. Na taj
nain poinje i razvoj sokolstva na prostorima Bosne
i Hercegovine.
Na prostorima Bosne i Hercegovine ideja sokolstva
javila se ve 1893. godine, kada je grupa Srba u Foi
pokuala da osnuje prvo srpsko sokolsko drutvo, ali
im austrougarske vlasti to nisu dozvolile. Tek poslije
prvog antialkoholiarskog i trezvenjakog drutva
Pobratimstvo. U Mostaru je 1904. godine formirano
prvo Srpsko gimnastiko drutvo Obili, a nakon
njega i drutva u ostalim mjestima Hercegovine i
Bosne, tako da ih je do 1914. godine bilo ukupno 58.
Od 1909. godine, i prvih inicijativa za formiranje
Srpske sokolske upe bosansko-hercegovake, usvojen

101
Panteli-Babi, K. i Pavlovi, P.: DOPRINOS EDE MILI...
je i jedinstven naziv Srpski soko za sva srpska
gimnastika drutva na prostoru Hercegovine i Bosne,
koji je i zvanino odobren 1910. godine od strane
Zemaljske vlade (, 1999). zanatom (izraivanjem narodnih nonji). Imao je
Uslijed skadarske krize, 2. maja 1913. godine,
tadanji poglavar Bosne i Hercegovine Oskar Poorek
uveo je takozvane iznimne mjere kojima je proglaeno
rasputanje upe i svih srpskih sokolskih drutava i
pobratimstava. Zalaganjem predstavnika rasputenih
drutava 1. oktobra 1913. godine Zemaljska vlada je
dozvolila nastavak njihovog rada. Na skuptini upe,
2. marta 1914. godine u Sarajevu, birano je starjeinstvo,
koje je veinski ostalo u istom sastavu kao i prije
iznimnih mjera. Novina su bili nadzornici okruga:
za mostarski okrug izabran je edomir Mili.
Nakon sarajevskog atentata na Franca Ferdinanda
na Vidovdan 1914. godine, upa je ponovo rasputena
i [...] poeli su pretresi u srpskim sokolskim drutvima
i hapenja sokolskih radnika (Ibid, str. 131). Tada je
uhapeno preko osamdeset srpskih sokola, kojima je
1916. godine sueno u Banjoj Luci.
Obustavom rada upe i drutava nakon atentata
zavren je prvi period srpskog sokolstva u Bosni i
Hercegovini, period u vrijeme austrougarske okupacije.
Po zavretku Prvog svjetskog rata poeo je period
jugoslovenskog sokolstva, kada je Srpski soko
prihvatio jugoslovensku ideju i 1922. godine u Ljubljani
stupio u Sokolski savez Kraljevine Srba, Hrvata i
Slovenaca (SSKSHS). Poslije Drugog svjetskog rata
nije bilo dozvoljeno obnavljanje sokola, a njegovu
imovinu preuzelo je Drutvo za tjelesno vjebanje
Partizan.
Predmet rada je sokolstvo u Hercegovini, a cilj je
da se istrai uloga edomira Milia u kolovanju i
usavravanju sokolskog kadra.
METODE
U radu je koriten istorijski metod. Pregledani su
i proanalizirani izvori koji su nastajali u vrijeme kada
je iveo i stvarao edomir Mili, kao i izvori koji su
nastajali posle toga.
REZULTATI I DISKUSIJA
edomir Mili
edomir Mili, od oca Jovana Milia i majke Soke
Mili (djevojako Govedarica), roen je 23. marta
1886. godine u Mostaru.
Prema rijeima Milievog sina Jovana, kao i Milievog
biografa i bliskog saradnika Vasilija Paranosa, edomir
Mili, [...] poslije osnovne kole, bio je pitomac
Srpskog kulturnog drutva Prosveta, koja je osnovana
102
SportLogia 2013, 9(2), 101108
1902. g. gde je svrio srednju kolu (J. Mili, personalna
komunikacija, 20. avgust, 2012; , 1982, str.
1). Nakon zavrene kole, poeo je da se bavi terzijskim
terzijsku radnju edo Mili koja je postojala sve do
poetka Drugog svjetskog rata. Iako se Mili prestao
baviti tim pozivom i preao na trgovinu, u radnji je
zaposlio prijatelja terzijske struke kome je u tekim
vremenima pomagao, a sve u cilju odranja tog zanata.
Kada je bio mladi, Mostar je bio centar kulturnog
ivota Hercegovine, to nije iznenaujue kada znamo
da je Mostar mjesto srpskih velikana kao to su Aleksa
anti, Jovan Dui, te braa Svetozar i Vladimir
orovi, koji su svojim rijeima, pjesmama i drugim
djelima ostavili vjeni i duboki trag u naem narodu.
Kako je postajao zreliji, edomir Mili se vie zanimao
za kulturni, politiki, vjerski, ekonomski i privredni
razvoj, volio je o tome da ita, to mu je obezbjedilo
da nimalo ne zaostaje za visokoobrazovanim ljudima
sa kojima je uvijek volio da razgovara. Kako tvrdi
Paranos, posebno ga je inspirisao i oduevljavao Aleksa
anti.
Godine 1913, 10. novembra, oenio se Ljubicom
Kadijevi, sa kojom je imao estoro dece: sinove
Jovana i ora, i keri Dragicu, Mirjanu, Smilju i
Biljanu.
Mlad i pun volje da pomogne nacionalnom razvoju
na inicijativu Prosvjete za pokretanjem srpskog
sokolstva, Mili se objeruke prihvatio posla na
tjelesnom, duhovnom i moralnom preporodu srpskog
naroda. Posebnu ljubav gajio je prema hercegovakom
selu i ljudima koji tamo ive. Prema rijeima njegovog
sina Jovana, uvek je nesebino pomagao drugima, ali
nije volio to da istie. Jovan Mili se sjea kako je
njegov otac puno davao sirotinji i ostalima kojima je
pomo bila potrebna, ali da nikada nije volio da se to
istie. Prisetio se kako je na jednoj slavi, kod nekih
siromanih domaina, kada su izali iz sobe da donesu
jelo i pie, edomir Mili stavio novac ispod neega
kako bi ga posle domaini pronali. Pomagao je
hercegovakim seljacima nabavljajui i dajui im sjeme
za sjetvu. Seljake je uio kako da sade, bolesnicima je
nosio voe i slino. U toku njegovog ivota podignuto
je i ozidano nekoliko esama po Hercegovini, to je
u mnogome pomoglo ivot, rad i uzgoj na tom prostoru.
Danas u Nevesinju jo uvek postoji esma sa njegovim
imenom (J. Mili, personlana komunikacija, 20. avgust,
2012).
Posebno se zalagao za stvaranje veze izmeu sela
i grada govorei da [...] je jedini put narodnom
jedinstvu i optem preporodu mogu sokolskim radom
kroz selo (, 1935a, str. 14), i da Selo treba
da varo oduhotvori, a varo selo da privredno
Panteli-Babi, K. i Pavlovi, P.: DOPRINOS EDE MILI...
SLIKA 1
edomir Mili (Izvor: Photograph of Cedomir Milic).
preporodi(Ibid, str. 15).
Ve smo naveli da je edomira Milia veoma
inspirisao i oduevljavao Aleksa anti, ali ni sam Mili
svojom reitou nije zaostajao za jednim takvim
velikanom. Bio je narodni ovjek, veoma visok,
sokolskog dranja, koji je uvijek znao rei neto lijepo
o selu i narodu koji tamo ivi, a u koji je ulagao svu
svoju energiju. U jednom od mnogih govora inspirisanih
hercegovakim selom i sokolstvom, izmeu ostalog,
rekao je:
Organizovanje sela preko sokolstva sliilo bi
njegovanju i uvanju korijena velikog hrasta
SportLogia 2013, 9(2), 101108
koji e moi da odoli svim burama i nepogodama
vremenskim. Jer, i hrastu bura, munja ili sjekira
moe da lomi i sjee grane, pa ak i stablo, ali
korijen zdrav i razvijen podmlauje sve rane
od bure, groma ili sjekire, i daje novi ivot
mladim izdancima hrasta slomljenoga (Ibid,
str. 16).
Svoje snage je usmjerio u borbu za tjelesnim,
nacionalnim i duhovnim prosvjeenjem naroda. Svojim
nacionalnim radom borio se za njegovo ouvanje i
jaanje, jer je, kao i okupatorska vlast, znao u emu
lei naa snaga. O tome je rekao:
103
Panteli-Babi, K. i Pavlovi, P.: DOPRINOS EDE MILI...
Austro-ugarske vlasti dobro su znale gdje se
nalazi snaga naeg naroda i otkuda dolazi
opasnost njenoj politici. [...] Selo obezglaviti,
a inteligenciju odroditi, to je bio osnovni cilj
njene dobro smiljene politike (Ibid, str. 10).
Kroz svoj rad pomagao je narodu koliko je bilo u
njegovoj moi, ali je, isto tako, svakim danom od
naroda uio. Dom je smatrao najveom svetinjom
[...] Duhovnu snagu lanova porodice dom izrauje
savrenije od svih sveuilinih katedra... (Ibid, str.
20), a domaina najveim autoritetom. Prema njegovim
reima domain [...] je po tradiciji i rasnom obiaju
najvea svetost u porodici (Ibid).
itav svoj ivot posvetio je nacionalnom radu.
Kroz sokolska i pobratimska drutva borio se za
duhovno i tjelesno jaanje naroda. Bio je veoma
potovan ne samo od strane svih sokola i pobratima,
ve i od znamenitih ljudi tog vremena: vladike Nikolaja
Velimirovia, vladike Petra Zimonjia, te kralja
Aleksandra Karaorevia. Godine 1935, sa sinom
Jovanom iao je na poklonstveno hodoae u Bari
na grob Svetog oca Nikolaja (, 1935).
Pored rada u sokolstvu, Kulturno-prosvjetnom
drutvu Prosvjeta i pobratimstvu, radio je i za
Narodnu odbranu kao njen povjerenik za Hercegovinu.
Bio je u kontaktu sa ostalim povjerenicima kao to su
piro Soldo, Vaso Medan i Mirko Tomovi, koji je
spadao [...] meu najagilnije povjerenike. On se
jednako isticao i u izvjetajnom i u organizatornom
radu preko sokolstva i pobratimstva, ovo potonje
zajedno s edom Miliem iz Mostara (
, 1989, str. 137). Upravo zbog prethodno [...] se nije bavio politikom, a ispao je politiar
navedenog nije bio miljenik okupatorskih vlasti, pa je
od njih proganjan i osuivan.
U periodu Prvog svjetskog rata nastaje teko vrijeme
za cio svijet, a na naim prostorima posebno za one
koji nisu odgovarali okupatorskom reimu. Meu
njima nalazili su se i srpski sokoli. Nakon sarajevskog
atentata 1914. godine, poelo je teko vrijeme za sva
srpska sokolska i ostala srpska drutva. Sokoli su
hapeni, drutva zatvarana, a imovina oduzimana i
najee unitavana. Na uvenom veleizdajnikom uspjeo je da izbjegne smrt nakon banjolukog
procesu u Banjoj Luci 1916. godine, pod optubom
da su radili na otcjepljenju Hercegovine i Bosne od
Austrougarske i njenom pripajanju Kraljevini Srbiji,
uhapeno je vie od 80 sokola, a meu njima i edomir
Mili. Godine 1916, 22. aprila, Mili je osuen na
smrt. Nakon toga, odlukom Vrhovnog suda, njegova
smrtna kazna pretvorena je u 20 godina teke tamnice.
Zajedno sa ostalim osuenim sokolima, edomir Mili
je poslan na robiju u Zenicu, gdje je ostao do [...]
asa narodnog osloboenja (, 1930, str. Kraljica Marija, koja je u to vrijeme bila zatvor.
104
SportLogia 2013, 9(2), 101108
205). Uspio je da izbjegne smrtnu kaznu, koja ga nije
sprijeila da intenzivno nastavi sa svojim sokolskim
radom.
Nakon Prvog svjetskog rata, sokolska drutva
obnavljaju i nastavljaju svoju misiju tjelesnog, umnog
i duhovnog preporoda naroda. Broj drutava je
neprekidno rastao, formirane su sokolske upe koje
svoj rad usmjeravaju na selo. Formirana je i Sokolska
upa Mostar, iji je stareina od osnivanja bio edomir
Mili, i koja je bila jedna od najaktivnijih, a samim tim
i najuspjenijih upa u svim aspektima njenog drutvenog
rada, preporoda i ostvarivanja boljeg ivota. Njen
uticaj na kulturni ivot Hercegovine bio je neprocjenjiv.
Sokoli su uestvovali na brojnim sveanostima,
sletovima, javnim asovima i drugim deavanjima, na
kojima je Mili bio neizostavan.
U periodu izmeu dva svjetska rata mnogo je
uinjeno po pitanju sokolskih drutava i srpskog, a
kasnije i jugoslovenskog sokolstva. Ono se veoma
brzo iri meu narodom, posebno seoskim. Biva jako
dobro prihvaeno, i zajednikim snagama intenzivno
se radilo na prosvjeivanju sela i na njegovom zbliavanju
sa gradom. Pokrenuti su razni listovi i asopisi koji su
se bavili sokolstvom, ali i oni koji su bili usmjereni ka
selu i njegovom ivotu. Jedan od njih bio je i Miliev
asopis Knjiga za sokolsko selo.
Meutim, ta ogromna ljubav prema cijelom narodu
i neumoran rad u tekim i munim godinama, nije
odgovarao ni austrougarskim vlastima ni pristalicama
okupatorskih sila poetkom Drugog svjetskog rata.
Prema rijeima sina Jovana Milia, njegov otac
ne znam kakav... [...] Bio je samo veliki rodoljub.
Pomagao je kome je god mogao da pomogne,
i nije pravio razliku da li je neko katolik, da li
je neko musliman,... on nije pravio razliku, nek`
je samo ovek i nek` hoe da uradi, hoe da
uini[...] (J. Mili, personalna komunikacija, 20.
avgust, 2012).
Mili je nastavio sa sokolskim radom bez obzira
na oteavanje od strane okupatora. Godine 1916,
veleizdajnikog procesa, ali to nije bio jedini put. ivot
mu je ponovo bio ugroen 1940. godine, kada je uspjeo
da preivi napad koji se dogodio u Imotskom. Nakon
toga, situacija je postala opasna po njega i njegovu
porodicu. To je Milia natjeralo da se, radi svoje
sigurnosti, povue u Crnu Goru, u manastir Pivu, gdje
je proveo posljednje dane ivota. Prema rijeima Jovana
Milia, nakon to je edomir Mili otiao u Crnu
Goru, njegovu porodicu su uhapsili i zatvorili u kolu
Panteli-Babi, K. i Pavlovi, P.: DOPRINOS EDE MILI...
Nakon toga, sa pratnjom do Viegrada, uspjeli su da
se prebace do Beograda, gde su nastavili da ive u
malom stanu (Ibid). Tu je supruga Ljubica, sa petoro
djece, ostala do kraja svog ivota.
Prema dosadanjim istraivanjima, odnosno napisima
autora koji su se bavili njegovom smru, edomira
Milia su u Crnoj Gori pronali partizani, koji su ga
22. novembra 1941. godine u Dugi nikikoj (mjesto
Podstoge) ubili i bacili u jamu. Tek 1942. godine
njegovo tijelo je pronaeno, izvueno iz jame i
sahranjeno kod crkve u selu Zavrhu u blizini Nikia
(, 2000). Po sjeanju Jovana Milia, porodica je
za oevu smrt saznala putem novina (J. Mili, personalna
komunikacija 20. avgust, 2012). U pregledanim
dokumentima nismo uspjeli pronai taj novinski lanak.
Meutim, ni tu nisu zavrile patnje porodice Mili,
koje su uslijedile i godinama nakon oeve smrti.
Gradski odbor Mostara, posthumno, proglasio je
edomira Milia zloincem. Tadanje vlasti su od
njegove porodice oduzele svu imovinu.
Miliev rad na kolovanju i
usavravanju sokolskog kadra
Period do 1918. godine
Kako je bilo vrlo malo strunog kadra za rad u
sokolskim drutvima, jedna od aktivnosti kojoj je
poklanjana velika panja Srpske sokolske upe
bosanskohercegovake od samog poetka bilo je
obrazovanje sokolskog kadra. edomir Mili i njegovi
hercegovaki sokoli uvek su bili jedni od glavnih
uesnika sokolskih kurseva i svih ostalih vidova
usavravanja.
U avgustu 1911. godine, u Pragu je odran gimnastiki
teaj za etovoe, na kome su bili i hercegovaki sokoli
Duan Savi iz Ljubinja i Lazo Pieta iz Gacka. Prema
pisanju Srpskog sokola u broju 1-12, od 15(25)
oktobra 1911. godine, uspeno su poloili ispite iz
gimnastikog teaja (, 1998). sokolskog kadra i tome dao znaajan doprinos.
Pored pohaanja kurseva u drugim zemljama u
kojima je postojalo sokolstvo, upa se uvijek trudila
da organizuje to vie domaih obrazovnih aktivnosti.
Jedna od tih, koja e nam izmeu ostalog posluiti
kao primjer kako su ti kursevi izgledali, bio je i sokolski
uiteljski kurs u Sarajevu.
Voa Srpske sokolske upe bosanskohercegovake
Stevan akula, putem Srpske rijei 30. maja 1912.
godine uputio je dopis o odravanju pomenutog kursa,
gdje je dao sve potrebne podatke o vremenu i mjestu
odravanja, kao i o uslovima koji se pruaju zainteresovanim
polaznicima. Svaka optina je svome uitelju plaala
putni troak do Sarajeva i nazad, a u samom Sarajevu
imali su obezbjeenu hranu i smjetaj, kao i trokove
SportLogia 2013, 9(2), 101108
planiranih izleta ( , 1912a).
Poetak kursa bio je planiran za 2/15. jul i trajao
je mjesec dana, do 2/15. avgusta 1912. godine
( , 1912b). Po zavretku,
svim uspjenim polaznicima dodjeljene su isprave kao
zvanine legitimacije o pohaanju pomenutog kursa.
Do 30. maja bilo je ukupno osam prijavljenih uitelja.
Kako se datum kursa pribliavao, tako su se javljali
problemi oko prijave kandidata, kao i same podrke
odravanju kursa. Stevan akula izrazio je svoje
nezadovoljstvo zbog nemarnosti srpskih uitelja za
prijavljivanje na kurs, ali, isto tako, i nemarnosti samog
Srpskog uiteljskog udruenja koje, iako je zamoljeno
da da svoje miljenje o tome, ostalo utke u pozadini.
Jo vee razoarenje kod akule izazvao je prijedlog
da se novac koji je Veliki savjet1 dao u svrhu organizovanja
kursa razdijeli meu prijavljene uitelje da bi se oni
sami pobrinuli za stan i hranu (jer po neijem miljenju,
nema potrebe da o tome brine sokolska upa). akula
pohvaljuje i navodi imena etvorice prijavljenih uitelja,
ali jasno priznaje poraz njegove nade da e u samom
startu interes biti mnogo vei. Ipak, Veliki savjet
spasava situaciju, i prijavljuje se jo 15 uitelja, ali spor
o tome da li e novac biti podijeljen lino njima ili e
njime upravljati upa, i dalje je ostao nerjeen, zbog
ega je akula bio jako razoaran.
Pored svog nezadovoljstva, upozoravao je sve one
koji nisu spremni na ozbiljan i naporan rad da slobodno
ostanu kod svoje kue. Jer, da reem istinu, u mojim
oima nije ni soko ni ovjek, ko se boji viteke nevolje.
U kursu e se svaki dan ustajati u 5 sati izjutra i vjebati
do 7 sati, predavanje e trajati od 8 do 12 i od 3 do 6,
a uvee e se vjebati od 8 do 10 sati. Ko misli da to
nee moi izdrati, neka ne dolazi u kurs (,
1912, str. 2). Svoje obraanje zavrio reima: Ja
sam soko, a sokolstvo me je nauilo da govorim
otvoreno oi u oi. Zdravo! (Ibid).
Mili je, takoe, uestvovao u organizaciji kolovanja
Period od 1918. do 1941. godine
Poslije prvog svjetskog rata sokolska drutva
nastavljaju svoj rad. Sokolski sabor Srba, Hrvata i
Slovenaca odran je 28. i 29. juna 1919. godine u
Novom Sadu. Druga sveana sjednica sokolskog
sabora Srba, Hrvata i Slovenaca, odrana je 30. juna
1919. godine u Hotelu Sloboda u Novom Sadu.
1
Veliki upravni i prosvjetni savjet imao je sedite u Saraje-
vu, i predstavljao je vrhovnu upravnu, nadzornu i sudsku
vlast u autonomnoj crkveno-narodnoj upravi za sve etiri
mitropolije u Bosni i Hercegovini (Gruji, n.d., 7). Na-
roitu panju Savjet je poklanjao narodnoj prosvjeti (Miki,
n.d., 7).
105
Panteli-Babi, K. i Pavlovi, P.: DOPRINOS EDE MILI...
Sjednici je prisustvovalo 607 sokolskih delegata, od
kojih je 25 delegata sokola bilo iz Hercegovine. Kao
lan Tehnikog odbora i Pobratimskog odbora sjednici
je prisustvovao i edomir Mili. Pored ostalog,
raspravljalo se o formiranju i organizaciji sokolskih
upa. Predloeno je da se osnuju 33 upe. upa
mostarska (Hercegovina sa dubrovakim i korulanskim
kotarom, te dijelom Crne Gore do klanca Duge -
Banjani i Rudine) (Organizacija upa sa teritorijalnim
razgranienjem, 1919).
Sokolska upa Mostar, sa sjeditem u Mostaru,
formirana od drutava iz Hercegovine, pograninih
dijelova Dalmacije i Crne Gore, sazvala je svoju Prvu
skuptinu u novembru 1919. godine, a konstitutivnu
skuptinu su odrali 28. marta 1920. godine (Sokolska
upa Mostar, 1930). upa je svoj rad poela sa 22
drutva, a ubrzo su joj se prikljuili i drutva iz Avtovca
i Janjine. Broj drutava se iz godine u godinu neprestano
poveavao, tako da je u 1933. godini u upi bilo 29
drutava i 120 sokolskih eta. upa je svoj rad
usmjeravala u vie pravaca, a posebno u rad na selu,
jer je osjeala da ono mora biti njen glavni oslonac.
Na sjednici upravnog odbora upe, 9. juna 1925.
godine, jednoglasno je odlueno da se upi dodijeli
naziv Aleksa anti.
Od samog osnivanja upe mostarske godine 1919,
edomir Mili bio je njen starjeina i glavni nosilac i
pokreta svih njenih aktivnosti. Dao je neizmjeran
doprinos njenom razvoju, prije svega putem nesebine
ljubavi i ogromne volje za tjelesnim i duhovnim
uzdizanjem naroda, ali i svojim praktinim radom:
obilaenjem drutava, predavanjima, dopisivanjem,
pomaganjem i slino. Organizacija upe bila je takva
da je ona pod sobom imala sokolska drutva, a drutva
su brinula za rad i u sebi okupljala seoske sokolske
ete.
Kao i u vrijeme ausrtrougarske okupacije, Mili je
i dalje radio na osposobljavanju i kolovanju kadra za
rad u sokolskim etama i drutvima. Od osnivanja
upe do 1929. godine, on je postigao zapaene rezultate
na tom polju. U tom periodu organizovao je vie od
pedeset raznih teajeva: pet teajeva za sokolske
prednjake, dva teaja za voe sokolskih eta na selu,
pet upskih teajeva, dva teaja za spremanje prednjaka
za slet u Beogradu i trideset drutvenih teajeva
sokolskih drutava (Blato, Vela Luka, Dubrovnik,
enovi, Imotski, Korula, Kotor, Ljubuki, Metkovi,
Mostar, Nevesinje, Niki, Opuzen, Podgorica, Stolac,
Cetinje i apljina) odranih od 1924. do 1929. godine
(Sokolska upa Mostar, 1930).
Sokolska upa A. anti je, pored ostalog, radila
i na stvaranju sokolskih strunjaka putem upskih
106
SportLogia 2013, 9(2), 101108
teajeva. Jedan od njih, etvrti po redu, odran je 26.
i 27. februara 1927. godine u Mostaru. Jedan od
predavaa na kursu je bio i edomir Mili. Ispitu je
pristupilo deset sokola i etiri sokolice.
Po zavretku organizovana je zabava (sjelo) kojem
su prisustvovale ugledne duhovne, vojne i civilne
linosti, meu kojima se nalazio i edomir Mili. On
je prisutnima govorio o sokolskim pogledima na ivot,
a sam govor je [...] bio veoma dobar i iskien frazama
svetskih moralista i pripovednika (uri, 1927, str.
3).
Polaznicima su uruena uvjerenja o kursu, nakon
ega se prelo na igru i veselje. U posebnoj prostoriji
se edomir Mili dirljivim govorom oprostio od
teajaca, a tome su se pridruili jo neki sokolski
lanovi. Ispred organizatora teaja Kosta Liguti se
zahvalio svim predavaima, a posebno edomiru
Miliu, na njihovom trudu i tome to su uvijek bili tu
za sve polaznike kursa. Nakon toga nastavilo se sa
pjesmom i veseljem.
Mili je intenzivno radio na osnivanju sokolskih
kola za spremanje seoske omladine za rad u sokolskim
etama. Radei sa mladima i razvijajui u njima [...]
veru u Boga, ljubav prema otadbini i starim porodinim
moralnim zakonima, on je najbolje suzbijao destruktivne
i ruilake snage kojima je omladina uvek sklona
(, 2002, str. 205).
kole su sa radom poele tokom 1929. godine.
Prema rijeima Duana Bajia, te kole su imale: [...]
karakter spremanja seoske omladine za voe eta i
opti rad u selu (Baji, 1934, str. 133). Domain i
rukovodilac tih kola je bio edomir Mili, [...] koji
je stalnim boravkom meu teajcima pratio rad svih
nastavnika i dovodio sve predmete u cjelinu prema
potrebama ili ivotu seoske dananjice (Ibid).
Uiteljski odsijek u upi osnovan je 1933. godine,
kada je i poeo sa radom.
Kada su u pitanju teajevi u Mostaru, u 1933.
odrana su dva upska teaja za voe sokolskih eta.
Oba su trajala ukupno 54 dana sa 509 odranih
predavanja (Doki, 1934).
Spremanju i vaspitanju prednjatva je takoe
posveivana velika panja. Prema ve spomenutom
izvetaju i (1934) u 1933.
godini odrano je ukupno devet prednjakih teajeva:
Trodnevni teaj u Mostaru za upoznavanje
programa rada za savezne utakmice i pripreme
za pokrajinski slet koji e se odrati u Ljubljani.
Trodnevni teaj za okrune naelnike, Mostar.
Sedmodnevni teaj lake atletike i igara, voen
od upnog naelnitva u Mostaru.
upski prednjaki teaj u Veloj Luci.
Sedmodnevni teaj za vodnike i vodnice narataja
Panteli-Babi, K. i Pavlovi, P.: DOPRINOS EDE MILI...
i djece, koji je prvi put odran u upi.
etvrti upski teaj za voe sokolskih eta,
Mostar.
Peti upski teaj za voe sokolskih eta.
etvrti savezni teaj za vojnike sokole, Beograd.
Peti savezni teaj za vojnike sokole, Beograd.
Na teajevima su, pored ostalih, uestvovali i
lanovi stareinstva upe, meu kojima je bio i Mili.
etvrtog i petog novembra 1933. godine odrani
su upski prednjaki ispiti, koji su prvi put organizovani
u ovom obimu i u upi mostarskoj.
Pored ve navedenih, organizovani su i drutveni
prednjaki teajevi drutava: Vrgorac, Gacko, Dubrovnik,
Imotski, Janjina, Ljubinje, Mostar i Trpanj, kao i etni
praktini teajevi, iji je cilj bio upuivanje voa
sokolskih eta u rad predvien programom za 1933.
godinu. Ti teajevi odrani su u etama drutava koja
to nisu uradila 1932. godine, a to su: Dubrovnik,
Konjic, Ljubuki i Trebinje.
U 1934. planirano je da se odri sedam teajeva sa
ukupnim trajanjem od 106 dana, a to su:
Sedmodnevni teaj za naelnike i naelnice
drutava,
Sedmodnevni teaj za laku atletiku i igre,
Sedmodnevni teaj za plivanje, veslanje i igre na
vodi,
Desetodnevni teaj za vodnike narataja i djece,
Tridesetodnevni upski teaj za spremanje upskih
prednjaka,
Petnaestodnevni teaj za skijanje,
Tridesetodnevni teaj za vodnike eta. (Ibid)
Planirani teajevi su tokom 1934. godine i odrani.
Na osnovu naprijed iznjetog moemo konstato-
vati da je edomir Mili, pored ostalih brojnih ak-
tivnosti koje je uspjeno obavljao u sokolstvu, dao i
veliki doprinos u kolovanju i usavravanju sokolskog
kadra na podruju Hercegovine, kako u srpskom
sokolstvu u vrijeme austrougarske okupacije, tako i u
sokolstvu u vrijeme Kraljevine Srba, Hrvata i Slove-
naca (od 1929. Kraljevina Jugoslavija).
LITERATURA
Baji, D. (1934). Izvjetaj odbora za rad u selu [Report
of the Committee to work in the countryside].
Mosta, BA: Sokolska upa Mostar.
, . , . (1989). Bosnia and Herzegovina until 1918.]. Istono
- Sarajevo, BA: Fakultet fizike kulture.
[High-treason processes Serbs in the Austro-
Hungarian Empire]. Beograd, RS: Knjievne
novine.
SportLogia 2013, 9(2), 101108
, . (1930).
[Sokoli in Banja Luka process]. Beograd,
RS:Savez sokola Kraljevine Jugoslavije.
uri, H. (1927). Iz sokolske upe Aleksa anti
[From Sokol parish Aleksa anti]. ,
3(3), 3.
Doki, M. (1934). Izvjetaj predsjednika upskog
prosvjetnog odbora o prosvjetnom radu u godini 1933
[Report of the President of the Zupa
Educational Board of the educational work in
1933]. Mosta, BA: Sokolska upa Mostar.
, . (2010).
(1492-1992)
[Long movement between slaughter and
plowing - History of Serbs in the new century
(1492-1992)]. Beograd, RS: Evro - unti.
, . (2002). [Memories]. Valjevo -
Beograd, RS: Glas Crkve - Sabornost.
Gruji, M. R. (n.d.). Pravoslavna srpska crkva [Serbian
Orthodox Church]. Retrived from http://www.
svetosavlje.org/biblioteka/Istorija/PSC/Lat_
PSC78.htm
, ., & , . (2006).
[History of Physical Education].
3rd ed. Beograd, RS: D.T.A. TRADE.
Miki, G. (n.d.). Pregled istorije hrianske crkve [View
the history of the Christian church]. Retrived
from http://www.svetosavlje.org/biblioteka/
Istorija/IstorijaSPC/Lat_Istorija50.htm
, . (1935).
[Our thoughts before entering the village].
Beograd, RS: Savez sokola Kraljevine
Jugoslavije..
Mili, J. (2012, avgust 20). Interview given to K.
Pantelic. [recorded on tape]. Audio tape owned
by Kritine Panteli.
Organizacija upa sa teritorijalnim razgranienjem.
(1919). , 1(8, 9 and 10), 311
313.
, . (1982).
[Memories
to Cedo Milic Serbian national and Sokol
workers]. New York, NY: independent edition
by author.
, . . (1998).
1918.
[Physical Education of the Serbian people in
, . (1999). [Serbian Soko].
Istono Sarajevo, BA: Viteka organizacija
Srpski soko.
107
Panteli-Babi, K. i Pavlovi, P.: DOPRINOS EDE MILI... SportLogia 2013, 9(2), 101108

[Photograph of Cedomr Milic]. (ca. 19181925). , . (1935).

Personal archive by Jovan Mili, Dragice Konar [Impressions from the road in Bari
14, Belgrade, RS. and Rome]. Novi Sad, RS: D. amprag i drug.
[Sokolski teaching , ., & , . (1934).
course]. (1912). , 8(81), 2. 1933.
[Sokolski teaching [Report Command parish Mostar for 1933].
course]. (1912). , 8(83), 1. Mostar, BA: Sokolska upa Mostar.
Sokolska upa Mostar. (1930). Sveslavensko sokolstvo , . (2/15 1912).
[Whole Slavic Sokolstvo]. Beograd, RS: Savez . . [Reply to
sokola Kraljevine Jugoslavije. this conclusion Serbian Assembly of the
, . (2000). 1941- Teacher Association]. , 8(88),
1942 [Bloody round of Herzegovina 1941-
1942]. Beograd, RS: SPKD Prosvjeta.

Primljeno: 3. novembra 2013. godine

Izmjene primljene: 11. decembra 2013. godine
Odobreno: 11. decembra 2013. godine

Korespondencija:
Mr Kristina Panteli Babi
Fakultet fizikog vaspitanja i sporta
Bulevar V. Petra Bojovia 1A
78000 Banja Luka
Bosna i Hercegovina
Telefon: 00387 65 59 76 85
E-mail: kri.pan@hotmail.com

108