Sie sind auf Seite 1von 5

PRIPREMA ZA IZVEDBU NASTAVNOG SATA

kola: Franjevaka klasina gimnazija


Razred: 3. b Datum: Veljaa 2017.
Nastavnik/ca: Mario ain
Nastavna Hrvatska u ranom novom vijeku
Nastavni predmet: Povijest
cjelina: (XVI. - XVIII. stoljee)
Nastavna jedinica: Bosna u vrijeme turske vladavine

Kljuni pojmovi: Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Osmansko Carstvo, Habzburka Monarhija


Uenici e moi:
1. objasniti pojmove npr. ifluk, ifluenje, timar, devirma i dr.
2. objasniti drutvenu i gospodarsku situaciju u Bosni u vrijeme turske
vladavine
Ciljevi nastavne 3. objasniti poloaj katolika u Bosni u vrijeme turske vladavine
jedinice/ishodi
4. izdvojiti posljedice islamizacije nemuslimanskog stanovnitva na osvojenim
podrujima
5. na temelju saznanja sa predhodnih nastavnih sati, izdvojiti slinosti i razlike
u nainu ivota stanovnitva u Osmanskome Carstvu i u feudalnoj Europi
Korelacija s nastavnim sadrajima: Osmanska ekspanzija, geografija, povijest religije
METODE RADA (STRATEGIJE)
VERBALNE: Dijaloka metoda, monoloka metoda

VIZUALNA: Prezentiranje sadraja pisanjem,

PRAKSEOLOKE: Rad na tekstu


APERSONALNI Nastavna sredstva: udbenik, literatura i izvori
MEDIJI Nastavna pomagala: ploa, raunalo i projektor

oblici Aktivnost na satu


PRAENJE I
OCJENJIVANJE elementi Konstruktivnost u dijalogu
ISHODA
kriteriji Argumentirani stavovi
I. Goldstein, 2013. Povijest Hrvata, Zagreb: Novi liber
F. ii, 1990. Pregled povijesti hrvatskog naroda, Zagreb:
ZA
kolska knjiga
LITERATURA NASTAVNIKA
H. abanovi, Bosanski paaluk, Sarajevo 1959.
I. Gavran, Suputnici bosanske povijesti, Sarajevo-Visoko, 1990.
ZA UENIKE Hrvatska i svijet (Vesna uri, Ivan Pekli)
PREGLED I STRUKTURA SADRAJA

Turska vlast na podruju Bosne bila je obiljeena razliitim vjerskim, politikim i


demografskim promjenama. Bosna je tada bila organizirana u Bosanski paaluk, od 1580.
godine. Sjedite Bosanskog paaluka bilo je Sarajevo, a sastojao se od sedam sandaka: Pakrac,
Lika, Zvornik, Bosna, Hercegovina, Klis i Poega. Turska vlast na podruju Bosne uspostavila
je i novi drutveno-gospodarski poredak, nazvanim timarsko-spahijskim sustavom, u kojem
sultan ima apsolutnu vlast, a timarnici ili spahije, odnosno vojno plemstvo upravljaju prihodima
sa zemlje, ali nisu bili i vlasnici te zemlje, koju im je sultan dao na koritenje, u zamjenu za
upravljanje prihodima sa zemlje, timarnici ili spahije su morali obavljati vojnu slubu za
sultana, iz prikazanoga se vidi da je poljoprivreda bila u osnovu osmanlijskog gospodarstva. U
16. stoljeu javlja se promjena unutar timarsko-spahijskog sustava, odnosno javlja se pojam
odakluk-timar, koji zapravo predstavlja nasljedni obiteljski prihod, prema kojem timar
poginulog spahije nasljeuje njegov sin, brat ili roak. U 17. stoljeu dolazi do krize timarsko-
spahijskog sustava, pojavljivanjem pojma itluenje, odnosno procesa kojim rajinske svojine
prelaze u ruke bogatijeg drutvenog sloja, te s time vie ne postoji odnos u kojemu je plemstvo
zadueno za obavljanje vojne slube.
Vjerska tematika u Bosni za vrijeme turske vlasti, proeta je pitanjem islamizacije, te
poloajem nemuslimanskih stanovnika, odnosno drugi vjeroispovijesti unutar prostora turske
vlasti. U periodu turske vlasti zapoinje masovna islamizacija na prostoru Bosne. Mnogi su
prelazili na islam kako bi poboljali svoj drutveni i gospodarski poloaj, odnosno kako bi
omoguili vlastiti uspon na drutvenoj ljestivici, takoer islamizacije se provodila i nad
maloljetnicima u sklopu devirme, te su oni tada obuavani za vojnike plaenike, odnosno
janjiare.
Pravoslavna crkva je u Bosni tijekom turske vlasti imala povlateniji poloaj od
Katolike crkve, pravoslavni vjernici su svoju vjeru mogli ispovijedati nesmetanao, a i peki
patrijarh je imao sjedite na prostoru Osmanskog Carstva. S druge strane bosanski franjevci
(ujaci) kao njegovatelji katolikog stanovnitva pod turskom vlasti, 1463. godine od sultana
Mehmeda II., Ahdnamom su dobili pravo na slobodu vjerskih obreda. Oni ve u 16. stoljeu
osnivaju franjevaku provinciju Bosnu Srebrenu.
ARTIKULACIJA NASTAVNOG SATA

METODE
ETAPA
SADRAJ RADA (ARTIKULACIJA) OBLICI RADA UENJA I
SATA
POUAVANJA
Uvod (10 min)

Uvodni dio sata biti e namjenjen za itanje zadaa


uenika, te e uenicima biti ponovno prikazana
Powerpoint prezentacija na zadnjem slideu, te e se
Metoda
pritom od uenika traiti da izraze svoja stajalita o
razgovora,
pitanju urote Zrinskih i Frankopana, na temelju Frontalni rad, metoda itanja,
UVODNI dosadanjih steenih znanja. individualni rad metoda pisanja
DIO
Drugi dio uvodnog dijela sata biti e iskoriten za
prikazivanje kratkog videa o Sarajevu (Prilog 1 -
https://www.youtube.com/watch?v=g8wX_OwsfS4
, koji e predstavljati uvod u temu nastavnog sata.
Zadatak uenika biti e da tijekom gledanja videa
zabiljee ono to po njihovom miljenju predstavlja
bitni aspekt povijesti Sarajeva.
Obrada sredinjeg dijela (25 min)

Nakon razgovora o biljekama uenika, biti e im


predstavljena tema nastavnog sata, Bosna u vrijeme
turske vladavine, na kojem e se ostavtina turske
vlasti prikazivati na primjerima Sarajeva.
Metoda
Nastavnik e uenicima predstaviti podruje koje je
razgovora,
Frontalni rad,
obuhvaala turska vlast, te ureenje vlasti, ali i
metoda
SREDINJI individualni rad,
upravno ureenje prostora. Vanije pojedinost
DIO itanja/rada na
rad u paru
uenicima e biti prikazane putem Powerpoint
tekstu, metoda
prezentacije. Potom e uenicima biti podjeljena
pisanja
dva povijesna izvora (Prilog 2), te e se napraviti
usporedba tih povijesnih izvora, odnosno razlika u
prikazu grada Sarajeva. Nakon razgovora o
izvorima, za obradu je jo preostala vjerska
tematika, odnosno islamizacija, te poloaj
nemuslimanskog stanovnitva. Zadatak uenika e
biti da izdvoje pozitivne i negativne posljedice
islamizacije, na temelju teksta u udbeniku, ali I
dosadanjeg steenog znanja, te e se potom
razgovarati o vjerskoj tematici tijekom turske
vladavine, takoer i o ulogama franjevaca na
spomenutom podruju.
Kraj (10 min)

ZAVRNI Zavrni dio sata biti e namjenjen ponavljanju


DIO
obraene teme na nain da e uenici postavljati Metoda
pitanja jedni drugima, te na njih davati i odgovore. Individualni rad razgovora

PLAN PLOE - PRILOZI

Prilog 1. Isjeak s interneta - https://www.youtube.com/watch?v=g8wX_OwsfS4

Prilog 2. - Opis Sarajeva engleskog pisca Roberta Stanfopesa, prema prianju viteza Henryja Blaunta, u:
Povijesna itanka za II. razred gimnazije, Mirko eelj, Zagreb, 1968., 171. - 172. - Elvija elebi,
Putopisi, Sarajevo, 1973.)

"Na glavnom trgu i u 50 ulica ima valjda 6 ili 7 stotina trgovina s robom svake vrste. Trgovine i zanatske
radnje grupirani su strogo po cehovima oni se zovu esnafi ba kao po zapadnoj Europi i kao to je
doskora bilo i u engleskim velikim gradovima. U koarskoj ulici, koju zovu Sarai moe vidjeti divne robe
i raznobojne koe i prekrasnu konjsku opremu da se nagledati ne moe. Nadaleko su trgovine svakojakog
krzna od umskih zvijeri. Meu njima ima tako krasnog da bi londonske ene dale ne malo godina za jedan
ogrta od njega. U jednoj poduljoj ulici vidio sam duane prepune zlatnog nakita, ljepote kao u haremskih
ljepotica iz arapskih i indijskih bajki, a od srebra izraeni ukrasni predmeti svojom ornamentikom punom
fantastinih ara ne zaostaju nimalo za venecijanskim radovima ove vrste... U trgovinama tekstilom vidio
sam dobre engleske ohe i skupocjene panjolske i venecijanske kadife. Tkanine za laganu ensku odjeu
kao pauinu tanku svilu u prekrasnim uzorcima dobavljaju iz Male Azije."

"Izmeu brda i dolina, po pitomim breuljcima, s lijeve i desne strane Miljacke, po vrtovima i baama
nanizane su prizemnice i jednokatne kue s dimnjacima. Svaka od njih ima ivu vodu. Meu najljepim
bogomoljama spomenut u Ferhat-painu damiju. U sredini ehera (naselja) pokraj Sahat-kule nalazi se
Husrev-begova damija. Uz nju se die minaret (toranj). Osniva damije je bio jedan od zapovjednika
sultana Sulejmana. Sagradio ju je blagom dobivenim u ratovima. Grad ima pet javnih kupalita. U svakoj
gospodskoj kui sagraena je raskona kupaonica. I ja sam se, siromah, s uivanjem kupao u mnogim
kupalitima. U ariji (dijelu naselja) ima u svemu tisuu i osamdeset trgovina. U jednoj kamenoj zgradi
sagraenoj od kamenja nalazi se bezistan (trgovaka kua). Tu se moe jeftino kupiti svakovrsna roba iz
Indije, Arabije, Perzije, Poljske i eke. () Na rijeci Miljacki ima sedam tvrdih mostova. () Klima je
prijatna a ljudi rumeni, krepki i zdravi. Jedni slue kao graniarski vojnici, drugi su slubenici, neki se bave
obrtom, a neki trgovinom."