149

FEMINIZAM TO JE OSTVARIO? Damirka

Mihaljevi*

Feminizam je bitno promijenio poloaj ene u odnosu na status UDK: 316.66-055.2

305-055.2
kakav je imala u drutvu prije pojave feministike ideologije. Ta-
141.72
kav emancipatorski karakter feminizam je nastojao sauvati kroz
Prethodno priopenje
tri vala u kojima se pojavljivao. U prvome valu ene su ostvarile
prodor u javnu sferu i izborile se za ravnopravnost zajedno s mu-
karcima. Dobivanje pravne jednakosti u formalnome smislu nije
znaila i stvarnu jednakost. Ustaljene socijalne norme i drutveno
konstruirane rodne uloge ene mijenjale su se puno tee i sporije.
Iz toga razloga zapoeo je drugi feministiki val. Pod utjecajem
dekonstrukcije i postmoderne feminizam se u treem valu isprepleo
s rodnom ideologijom. To ga je udaljilo od njegova primarnog cilja
usmjerenoga na borbu protiv dominacije i ravnopravniji pristup
javnoj sferi. Naglaeno seksualiziranje ene u medijima pokazuje
da drutvo nije puno evoluiralo u njihovu podcjenjivanju i oma-
lovaavanju. Agresivnost takvih sadraja jasno sugerira kako je
feminizam proces stalne borbe, a ne konkretna pobjeda.

Kljune rijei: feminizam, ideologije, ravnopravnost, rod, spol,

seksizma

*
Dr. sc. Damirka Miha-
ljevi, doc., Filozofski
fakultet Sveuilite u
Mostaru, damirka_mi-
haljevic@net.hr
150 Damirka Mihaljevi FEMINIZAM TO JE OSTVARIO?

Uvod
Podreen poloaj ene u drutvenome i politikome segmentu, jednako kao i u mo-
ralnome i duhovnome trajao je stoljeima. Takav drutveni status bio je utemeljen na
tradicionalnome patrijarhatu koji je davao temeljno znaenje socijalnomu ivotu. Kao
sustav drutvenih odnosa patrijarhat je institucionalizirao odnose dominacije i moi
mukaraca s jedne strane i podreenost ena s druge strane. Muka nadmo u drutvu
ostvarena je monopoliziranjem normi kroz koje je patrijarhalno drutvo vrijednosno de-
finiralo spolne razlike. Tako konstruirana uloga i odgovarajui nain ponaanja postali
su dio svjetonazora i tradicije pod ijim jakim utjecajem na ivot i nain miljenja su
Europljani dugo ivjeli. ena je postala metafora privatne sfere i pokornoga poloaja.1
Kako je bila potpuno izvan javne sfere i okrenuta onoj privatnoj, enina jedina
perspektiva i ambicija mogla je biti udaja ili odlazak u samostan. Prema takvoj tradi-
cionalnoj ideji ena pripada unutarnjemu svijetu obitelji, a mukarac kao pater fami-
lias vanjskomu svijetu u kojem osigurava sredstava za uzdravanje obitelji i ispunjava
druge socijalne i politike uloge. I u 19. stoljeu, u kojem poinje modernizacija,
pravna pozicija ene opisivana je kao ena i mu su jedno, a to jedno je mu2. Moto
je ukljuivao vlasnitvo nad eninom imovinom i roditeljska prava koja su iskljuivo
pripadala mukarcu.3 Prihvaanje predrasuda o enskoj inferiornosti oblikovalo je
1
Mo ene da stvori novi ivot oduvijek je izazivala divljenje, ali i zazor. Boginje, mitska bia poput
sirena i vila, arobnice, i naroito vjetice svojim simbolikim ustrojstvom jasno odraavaju ovaj ar-
hetip. Primjera radi, budui da je neudata i bez djece, vjetica je opasna. Ona je mona i nezavisna te
je zbog toga po pravilu kanjena. Prema tome, mitovi su vjekovima prenosili poruku da ena samoj
sebi nije dovoljna i da moe biti opasna ako je sama te, shodno tome, uz nju mora uvijek biti netko
da je ukroti, kontrolira i urazumi. U patrijarhatu ta uloga prvo pripada ocu, a potom suprugu.
Lidija Vasiljevi, Feministike kritike pitanje braka, porodice i roditeljstva, u: Adrijana Zaharijevi
(prir.), Neko je rekao feminizam?, Henrich Boll Stiftung, Artprint, Novi Sad, str. 99.
2
Slaven Ravli, John Stuard Mill, Harriet Taylor i prava ena, Politika misao, 37 (2000.) 3, str. 72.
3
Prema starijim povijesnim zapisima o poloaju ena najvanija tema vezana uz enu bio je miraz.
Vanost nije pridavana ni jednomu drugom segmentu enina ivota jer ga nije ni bilo. Izuzev kada
bi u nekim situacijama ena preuzimala ulogu mukarca, tada se morala odricati sebe i svoje enstve-
nosti. Ona bi prestajala postojati kao ena i morala je glumiti mukarca. O dramatinim obiljejima
statusa ene u drutvu i u kontekstu modernoga doba govore brojne tune injenice poput one o
oduzimanju prava na starateljstvo nad djecom kako je bilo u Francuskoj sve do 1907. godine. U
Njemakoj su pravo da budu skrbnice vlastite djece ene dobile tek 1953., a pravo da se mogu
zaposliti bez muevljevoga doputenja 1977. godine. Jo su drastinije one koje enu predstavljaju,
kao Kantovskim rjenikom reeno, apriori maloumno bie, a po kojoj su Englezi sve do 1870.
godine odgovarali za zloine koje bi poinile njihove supruge. Do pred Drugi svjetski rat mnoge
Europljanke nisu mogle raditi, odlaziti na lijeniki pregled, upisati fakultet, otvoriti raun u banci,
dobiti putovnicu ili vozaku dozvolu bez muevljeve dozvole. Adrijana Zaharijevi, Kratka historija
sporova: ta je feminizam?, u: Adrijana Zaharijevi (prir.), Neko je rekao feminizam?, Henrich Boll
Stiftung, Artprint, Novi Sad, str. 371. Rebeka Jadranka Ani, ene u Crkvi i drutvu, Svjetlo rijei,
Sarajevo Zagreb, 2010., str. 223.
Mostariensia, 20 (2016.) 1-2, str. 149-169 151

znanstvene istine od filozofskih, medicinskih, biolokih i pravnih. Aristotelova teza

o enskoj nitavnosti uzimala se kao znanstvena paradigma do 17. stoljea.4 Engleski
filozof T. Hobbes takvoj koncepciji suprotstavio je prototip ideja. U sklopu doktrine
prirodnih prava Hobbes je ene suoio s mukarcima kao slobodne i jednake. Muka
prava nad enom i na enu nije smatrao prirodnim, ve politikim. Hobbes pie da
kad neki pripisuju gospodarenje samo oveku, poto je on jaeg pola, oni se varaju
u raunu. Jer ne postoji uvek takva razlika u snazi ili mudrosti izmeu oveka i ene
da bi se o pravu moglo odluiti bez rata.5 Novom koncepcijom Hobbes je zamijenio
aristotelizam i postavio temelje novovjekovne filozofije. U tako ogromnome znan-
stvenom iskoraku koji je mijenjao spoznaju ljudskoga djelovanja i drutvenih odnosa
ene su ostale posve nezamjetne. To nije nimalo udno s obzirom na to da su Hobbe-
sovom doktrinom prirodnih prava tek postavljeni temelji modernoga doba.6 S druge
strane Aristotelove teorije o eni nastalo je tumaenje koje je zadralo svoj utjecaj do
danas: ena je stvorena od mukarca, radi mukarca i da mu slui.7
Logika potpunoga iskljuenja ena iz javnoga prostora ukorijenjena u tradicional-
ni patrijarhat izliku je nalazila i u bojoj rijei: Stoga Bog pusti tvrd san na ovjeka
te on zaspa. Bog mu izvadi jedno rebro, a mjesto zatvori mesom. Od rebra to ga je
uzeo ovjeku napravi enu. Nepovoljno tumaenje za enu vezano je i za opis pr-
voga grijeha u kojem je ena za koju je krivo tumaeno da je stvorena druga, prva
napravila grijeh.8 Androcentrinost cjelokupne znanosti pa i teologije izraavala se u
4
ene koje Aristotel vidi oko sebe ne bave se staloenim promatranjem i prouavanjem (to jest te-
orijom), a iz toga se zakljuuje, u suprotnosti s logikom koju kodificira sam Aristotel, da i nisu
sposobne za to. To se onda osnauje doista bizarnim zakljucima o njihovoj tjelesnoj sazdanosti
(na primjer, da su po prirodi hladnije od mukaraca pa ih valja drati u kui da se ne prehlade).
Nadeda ainovi, Mizoginija u filozofskoj tradiciji, u: Ivana Radai Jelka Vince Pallua (ur.),
Zbornik radova Ljudska prava ena, Biblioteka Zbornici, knjiga 39, Institut drutveni znanosti Ivo
Pilar, 2011., str. 105.
5
Carol Pateman, Bog je oveku dao pomagaa: Hobs, patrijarhat i brano pravo, www.zenskestudije.
edu.rs./izdavastvo/elektronskaizdanja>
6
Kako navodi ainovi, racionalizam, empirizam i prosvjetiteljstvo donekle popravljaju te predra-
sude pa ak do eksplicitne borbenosti (kao kod velikoga feminista Poulaina de la Barrea). Meutim,
Descartes osnauje binarnu opoziciju na koju se vee dokazivanje o enskoj inferiornosti. John Lock
smjeta enu u privatnu sferu. David Hume, navodi dalje ainovi, gubi se u govorenju o enama.
Smatra ih nerazumnim, nepouzdanim elementima podlonim strastima posebno nezgodna osobi-
na kada im se povjere odgovorne dunosti. Jean-Jacques Rousseau moda se takoer moe smatrati
ambivalentnim, ali njegov Emile izlae jasno stavove o podreenosti ena, potrebi da se ogranie i
osposobe za pomo i potporu vrjednijima od sebe. N. ainovi, n. dj., str. 105.
7
Na Aristotelovoj prirodoznanstvenoj teoriji o eni utemeljila se antropoloka teorija na kojoj poiva
i teorija komplementarnosti. Ona polazi od patrijarhalne podjele na ensku i muku narav i njima
pripadajuih vlastitosti i uloga. to znai biti i djelovati kao ena i mukarac smatra se jasno zadano
i u dosadanjim drutvima ivljeno. R. J. Ani, ene, n. dj., str.16.
8
Post 3,124.
152 Damirka Mihaljevi FEMINIZAM TO JE OSTVARIO?

prevladavajuem stavu po kojem se jedino mukarac poimao ovjekom. Zbog toga

se uvjerenje o nepotpunosti enskoga bia kao i socijalne norme koje su ga pratile
teko mijenjalo. Poloaj ene postao je duboko tradicijski i diskurzivno ukorijenjen u
europskome kulturolokom obrascu.9 Samo je prevrat poput Francuske revolucije iz
koje je proizala moderna politika misao mogao pruiti priliku unutar koje se poinje
progovarati i o pravima ena. Mada jo ne moemo govoriti o artikuliranim zahtjevi-
ma ena, ali u vrijeme u kojem se postavlja pitanje o opim ljudskim pravima i slobo-
dama javlja se i ideja o pojedinanim pravima ena. U tome duhu modernoga doba je
i Mary Astell u knjizi Reflectiones of Marriage (1706.) postavila uveno pitanje: Ako su
svi mukarci roeni slobodni kako to da se sve ene raaju kao robinje?10 Zanimljivo je da
su upravo ene inile jezgru mase koja je zapoela Francusku revoluciju s kojom poi-
nje ulazak niih slojeva u politiki ivot. Bile su to ene iz siromanih obitelji koje su
najvie osjeale poveanje cijene kruha i oskudicu namirnica. Iako ne smiljeno ipak
su postale protagonistice povijesnoga procesa u kojem nisu dobile prava slobodnoga
ovjeka. Deklaracija o pravima ovjeka i graanina temeljni je dokument Francuske
revolucije (1792.) kojim je nastavljena patrijarhalna tradicija unutar koje su slobo-
da i jednakost postali iskljuivo pravo mukaraca. Dramska spisateljica i esejistkinja
Olympe de Gouges, kritizirajui androcentristiki pristup, objavila je Deklaraciju o
pravima ena graanki. Mukarci, jeste li sposobni da budete pravedni? ena vam
postavlja ovo pitanje Kaite mi! Tko vam je dao suvereni autoritet da potinite moj
spol.11 Takva pitanja shvaena su kao krajnje subverzivna misao i akcija po postojee
patrijarhalne odnose. Smrtna kazna na giljotini presuena za De Gouges dvije godine
9
Poloaj ene u zapadnome kranskome kulturolokom obrascu kao i implicitne rutine ophoenja
i uspostavljanje diskurzivne prakse nemaju uporite u Isusovu nauku. Osnovni problem kranstva
kroz cijelu povijest upravo je raskorak izmeu Isusovih rijei i djela i njihovoga razumijevanja i pro-
voenja u ivot. Isus je jo prije dvije tisue godina u vrjednovanju ene bio ispred svoga vremena.
Ruio je patrijarhalnu paradigmu u idovskome poretku i pristupao enama kao jednakovrijednim
ljudskim biima. Mnoge od ena koje spominje Novi zavjet poput Isusove majke Marije, proroice
Ane, Marte, Marije Magdalene protagonistice su ljudskosti u konkretnim situacijama. ene ini
svjedokinjama svoga uskrsnua. Isus dakle ne zatvara ene u stereotipna odreenja o njihovoj prirodi
i ulogama, nego se prema njima odnosi kao prema ljudskim osobama slobodnima i pozvanima da
se aktivno ukljue u ostvarivanje Bojega kraljevstva. Spolne stereotipe u evaneljima ne nalazimo
ni kad je posrijedi brani i obiteljski ivot. Evanelja ne propisuju odreen model rodnih branih i
obiteljskih odnosa. Isus cijeni roditeljsku ljubav, ali ne velia ulogu oca ili majke kao takvu. Navede-
no prema: Rebeka Jadranka Ani, Ljudska prava ena u kranstvu, u: Ivana Radai Jelka Vince
Pallua (ur.), Zbornik radova Ljudska prava ena, Biblioteka Zbornici, knjiga 39, Institut drutvenih
znanosti Ivo Pilar, 2011., str. 74.
10
A. Zaharijevi, nav. dj., str. 371.
11
Karen Offen, Osporavanje muke aristokracije Feminizam i francuska revolucija http://www.zen-
skestudie.edu.rs/izdavastvo/elektronska-izdanja/casopis-zenske-studije/zenske-studije-br-13/79-os-
poravanje-muske-aristokratije-feminizam-i-francuska-revolucija> (16. II. 2016.)
Mostariensia, 20 (2016.) 1-2, str. 149-169 153

nakon objavljivanja Deklaracije bila je poruka svim drugim enama ako se usude
mijenjati postojee norme. Uslijedila je zabrana enskih pokreta u Francuskoj koja
je trebala uutkati ene. Vrlo progresivan razvoj ljudskih prava, zapoet usvajanjem
dviju deklaracija o pravima ovjeka amerike (1776.) i francuske (1789.), iz kojih su
bile iskljuene ene, dao je naslutiti kako e borba za emancipaciju ena biti vrlo teak
pothvat.12 Meutim, ideja De Gouges koju je platila ivotom zraila je i bez njezina
uspjeha i jaala svijest o dubokoj nepravdi koja se nanosi enama. Utemeljena na ko-
lektivnome iskustvu ena ideja o neravnopravnosti postepeno je artikulirala njihova
htijenja i djelovanja usmjerena na razaranje tradicionalne patrijarhalne paradigme.
iroku osnovu identifikacije pruila je injenica da ih je zakon definirao kao isklju-
enu kategoriju.13 Emotivna snaga koja proizlazi iz motivirajue funkcije ideologija
proizvela je jake kolektivne emocije koje su ih u prvome valu navele i na krenje
socijalnih normi. Ishod je bio estok odgovor ena izraen u pokretu sufraetkinja.
Otud je ideologija feminizma usko vezana za enske pokrete. Od 18. stoljea takvi se
pokreti osnivaju u Velikoj Britaniji i 1897. godine ujedinjuju se u Nacionalnu uniju
drutava za ensko pravo glasa. Slini pokreti u kojima se vode kampanje za ensko
pravo glasa osnivaju se i u SAD-u. Pojava feminizma kao i drugih ideologija poveza-
na je sa socijalnim i povijesnim prilikama u kojima se razvijaju. Feminizam je na taj
nain oblikovan kroz kolektivno iskustvo ivota ena u pokornosti i zatupljenosti iz
kojih se reproducirala borba za emancipaciju. Oslobaanje ena od dominacije bila
je dovoljno ujedinjujua vrijednost da proizvede motivirajue uinke. Premda su se
izvori diskriminacije mijenjali, to je temeljni zadatak koji je feminizam nastojao ostva-
riti kroz tri vala. ene danas imaju pravo na glasovanje, obrazovanje, jednak pristup
slubama, pravo na jednaku plau i ekonomsku neovisnost i sva druga ljudska prava
iako se u ostvarivanju ravnopravnosti i dalje susreu s razliitim oblicima suptilnih
zapreka. U drutvu su, takoer, jo uvijek izraene tendencije njihova podcjenjivanja i
omalovaavanja. S druge strane vrlo esto se i sam pojam feminizma, kako navodi R.
Ani, povezuje iskljuivo s radikalnim znaenjem i doivljava se negativno ne samo
kod mukaraca ve i kod veega dijela ena. Znaaj kao i rezultati feminizma kao da
12
Tek je u preambuli univerzalne Deklaracije o ljudskim pravima UN-a iz 1946. godine termin svi
ljudi zamijenjen pojmom ljudska bia. Prvi put je u deklaraciji primijenjen rodno osjetljiv jezik.
lanice Komisije bile su protiv upotrebe fraze ljudi i braa jer je ona iskljuivala ene. Uvoenju
pojma ljudska prava i prava svih ljudskih bia umjesto pojma prava ovjeka pridonijela je i Eleonor
Roosevelt kao prva predsjedavajua Komisije UN-a za ljudska prava (Commission on Human Rights)
prilikom izrade Ope deklaracije o ljudskim pravima. U konceptu meunarodnoga prava enska
prava javljaju se tek devedesetih godina prolog stoljea. Usp. Ani Leburi Mirjana Kuer Ni-
kolina Raji, ene: drutvene uloge i statusi, Kajda, Split, 2009., str. 9.
13
Michael Freeden, Politike ideologije novi prikaz, Algoritam, Zagreb, 2006., str. 235.
154 Damirka Mihaljevi FEMINIZAM TO JE OSTVARIO?

su prilino zamagljeni izvan znanstvenoga diskursa. Zbog toga je vano pitanje koliko
je feminizam uspio u ostvarivanju svoje zadae? U odgovoru na to pitanje u nastav-
ku teksta bit e prikazani dometi savladavanja razliitih vidova diskriminacije ena
kroz tri vala. Kompleksnost ostvarivanja toga temeljnoga feministikog cilja ogleda
se u ruenju duboko ukorijenjenih androcentrinih socijalnih normi koje su vezane
i za iri kontekst svjetonazorskih promjena. Podrivanje vaeih vrijednosti pokazalo
je njegov subverzivni karakter i iz te se injenice reproducira negativno razumijevanje
feminizma. Jednako tako i povezanost prvo s liberalnom pa potom i socijalistikom
teorijom proizlazi upravo iz vrijednosnoga sustava dviju ideologija koje su osporava-
le postojee poretke i uspostavljene drutvene norme koje se nisu mogle racionalno
argumentirati.14

1. Artikulacija enskih interesa u prvome valu

Ukidanje diskriminacije ena temeljni je zadatak feminizma koji se u prvome razvoj-
nom razdoblju javlja u 18. stoljeu i traje do sedamdesetih godina 20. stoljea. Prvi
pokreti ena nastaju u Velikoj Britaniji i SAD-u, a iz anglosaksonskoga svijeta borba
protiv obespravljenja ena i za njihovu vidljivost u javnome prostoru irila se i u
druge drave. Prije svega bila je usmjerena na pravo glasa, pravo na obrazovanje i za-
poslenje. Iako su pojmovi rod i spol artikulirani tek u drugome valu, ve je u poetku
feministikoga pokreta odreenje roda i spola kao vrijednosnih kategorija u drutvu
intuitivno prepoznato kao supstancijalno teite feminizma. U pozadini je bila stroga
binarna podjela u dvije potpuno nejednake i neravnopravne kategorije. Spoznaju i
diskurzivno polje feminizmu je u prvome valu pruila Mary Wollstonecraft objavom
djela Obrana enskih prava (1792.) i dobila status zaetnice modernoga feminizma.
Uzrok nepravednoga i neravnopravnoga poloaja ene u drutvu vidjela je u nezna-
nju, a izlaz iz te pozicije u boljem pristupu obrazovanju. Njezine ideje neodvojive su
od prosvjetiteljskoga pokreta koji je teio razumu i obnovi znanja. Tu je poveznicu
M. Wollstonecraft izrazila rijeima: Oslobodite ih, i ubrzo e one postati mudre i
kreposne, kao to to i mukarci postaju sve vie, jer napredak mora biti obostran,
inae e nepravdi na koju je primorana polovica ljudske rase pribjegavati i one od-
govorivi istom mjerom svojim ugnjetavaima.15 Misaoni poticaj Wollstonecraftove
bio je vrlo subverzivan za 18. stoljee i izazivao je lavinu negodovanja, a i prijezira
iza kojega se krio strah od promjene tradicionalne patrijarhalne paradigme. Kako
14
Diana Coole, Niti i pletenice, ili nezavreni projekt?, u: Michael Freeden (ur.), Politike ideologije
novi prikaz, Algoritam, Zagreb, 2006., str. 225.
15
Mary Wollstonecraft, Obrana enskih prava, enska infoteka, Zagreb, 1999., str. 221222.
Mostariensia, 20 (2016.) 1-2, str. 149-169 155

su ideje feminizma bile usmjerene na promjenu postojee patrijahalne paradigme

i matrice miljenja, od poetka su stvarale razne predrasude o feministkinjama kao
ratobornim enama koje napetosti unutarnjih konflikta rjeavaju u vanjskome pro-
storu. Utjecaj privatnoga ivota na formiranje feministikih stavova kod veine auto-
rica nije sporan, ali to, kako navodi Slaven Ravli, nikako ne umanjuje njihov prinos
promjeni percepcije i uloge ene u drutvu.16 Prvi val feminizma potaknut je u to vri-
jeme inovativnim karakterom liberalizma izraenim kroz slobodu kao temeljnu vri-
jednost liberalne ideologije. Vaan poticaj i diskurzivni prinos dao je radikalni liberal
John Stuard Mill esejom O podreenosti ena (1869.). Ta je rasprava postala sredinji
tekst liberalnoga feminizma. Vanu ulogu u Millovu zalaganju za prava ena imala je
intelektualka Harriet Taylor, odnosno intimna ljubavna pria Johna i Harriet koja je
nedvojbeno utjecala na Millov iskorak izvan patrijarhalne paradigme.17 U liberalni
pojam slobodnoga ovjeka Mill je prvi ukljuio enu. Vrijedan emancipatorski po-
mak unutar liberalnoga obrasca upravo je njegov prinos. Intelektualno ograniavanje
ena Mill je smatrao posljedicom njihova iskljuivanja iz obrazovanja. Predviao je
kako e zapovijedanje i podinjenost postati iznimke meu ivotnim injenicama
dok e ravnopravno udruivanje biti pravilo.18 Najvei zamah enskomu pokretu u
prvome valu ipak je dolazio iz duha modernizma koji je proizvela Europa. Prelazak
u industrijsko drutvo duboko je mijenjao svakodnevnicu ljudi i vladajue svjetona-
zore. Znanost je postajala sve vie izvor spoznaje koja se nadmetala s intelektualnim
monopolom crkve. Pojavila se ideja o ovjekovu napretku koja je slabila religijska i
tradicijska vjerovanja. Engleska se kao predvodnik modernizacijskih procesa ubr-
zo suoila s neoekivanom estinom kojom su sufraetkinje predvoene Emmeline
Pahnkrust traile pravo glasa na izborima za parlament. Kao to i sama rije kae,
sufraetkinje (eng. suffrage izborni glas) su bile pripadnice pokreta za prava ena
na glasovanje, ali i za ravnopravnost spolova u punome pravnom smislu rijei. Potje-
cale su uglavnom iz uglednih i bogatijih obitelji, a za svoje javno djelovanje, poput
Emmeline Panhrust, Harriet Taylor, Millicent Fawcett, imale su potporu mueva. Ta
injenica, meutim, nije mogla ublaiti odjek njihovih zahtijeva kojima su dovodile
u pitanje postojee socijalne norme. Progovaranje o nelagodnim istinama, parezija-
ma, bilo je vrlo izazovno i sablanjivo za postojei politiki mainstream. Vlada je bila

16
Za takve habituacijske pokuaje sporan je bio ivot veine feministkinja poput Kate Millet, Emme-
line Panhkrust, Simone de Bevoire kojim su se nastojale diskvalificirati, a hijerarhijski odnosi moi
pokazati kao prirodne, a time i nepromjenjive. Slaven Ravli, Suvremene ideologije, Politika kultura,
Zagreb, 2006.
17
O tome vidjeti: S. Ravli, John Stuard, n. dj., str. 7085.
18
D. Coole, n. dj., str. 225.
156 Damirka Mihaljevi FEMINIZAM TO JE OSTVARIO?

nepopustljiva, a sufraetkinje nezadovoljne stalnim odbijanjem. Ubrzo su Emmeline

Panhrust i njezine tri keri (Christabel, Sylvia i Adel) osnovale enski drutveni i
politiki savez (1903.).19 Odbacile su sve zakonom doputene metode i nastojale
zaplaiti razliitim oblicima radikalne borbe. Razbijale su prozore na javnim zgra-
dama, spaljivale kue, ubacivale kiselinu u potanske sanduie, razrezivale slike u
galerijama i presijecale telegrafske ice.20 Prvi val feminizma ujedinio je Britanke u
borbi za pravo glasa, ali su razliite strategije izmeu militantnih sufraetkinja i onih
koje su legalnim putem nastojale ostvariti svoje ciljeve dovele do raskola. Millicent
Fawcett okupila je oko sebe reformistiki opredjeljene sufraetkinje i time se distan-
cirala od Panhrust i njezinih sljedbenica smatrajui da njihove metode tete enama u
ostvarivanju prava glasa.21 Borba za enska prava u drugome dijelu anglosaksonskoga
svijeta u SAD-u bila je teko optereena rasistikom ideologijom. Nacionalna organi-
zacija za ensko pravo glasa podravala je rasistike elemente i iz krovne organizacije
iskljuila je ene afroamerikoga podrijetla. One su pak osnovale svoju Nacionalnu
asocijaciju obojenih ena (National Association of Colored Women).22 Razliite strate-
gije, rasna segregacija kao i injenica da su iz borbe za enska prava bile iskljuene
siromane ene slabili su feministiki pokret. Natjerane tekim uvjetima ivota, ene
iz siromanih slojeva drutva ostvarile su prije drugih prodor u javnu sferu koja je
do tada bila iskljuivo muki prostor. U Francuskoj je do 1914. godine radilo ve
7,7 milijuna ena, a 1918. godine ene su predstavljaju 40% ukupne radne snage.23

1.1. to je ostvario prvi val?

Prvi svjetski rat najvanija je prekretnica u prvome valu nakon koje se radikalno mi-
jenja pristup ena javnomu prostoru. Suoene s ratnim okolnostima, feministkinje
19
S. Ravli, Suvremene, n. dj., str. 272.
20
Prvi koji je osjetio njihov bijes bio je Winston Churchill. Iako je bio lan liberalne stranke, Churchill
je bio vrsto ukorijenjen u tradicionalne patrijarhalne stavove. Udarac biem za pse koji je dobio
od jedne sufraetkinje nije ga urazumio i 1910. godine potvrdio je svoj stav protiv enskih zahtjeva.
Sufraetkinje su oajniki koristile i metode direktne akcije. Jedna od takvih akcija dogodila se na
konjskoj utrci Epsom Derby, kada je sufraetkinja Emily Davison iskoila na trkau stazu i bila
nasmrt pregaena (1913). Navedeno prema: A. Leburi M. Kuer N. Raji, n. dj., str. 6.
21
Millicent Fawcett je 1897. godine postala predsjednica Nacionalne unije za prava ena. U svojim
aktivnostima imala je potporu mua Henrya Fawcetta, sveuilinoga profesora politike ekonomije
na Cambridgeu. U 1919. godini Fawcett je umirovila liderstvo u Nacionalnoj uniji koja je preime-
novana u Nacionalnu uniju za jednake dravljane. Navedeno prema: https://www.britannica.com/
biography/Millicent-Fawcett (1. III. 2016.).
22
Dragana Obreni, Pravo glasa, u: Adrijana Zaharijevi (prir.), Neko je rekao feminizam?, Henrich
Boll Stiftung, Artprint, Novi Sad, str. 36.
23
A. Zaharijevi, n. dj., str. 378.
Mostariensia, 20 (2016.) 1-2, str. 149-169 157

izraavaju lojalnost nacionalnim dravama, a svoje ciljeve zbog ratne zbilje stavljaju
u drugi plan. Nedostatak muke radne snage s druge strane natjerao je poslodavce
na sve vee zapoljavanje ena, a one se u tvornicama potvruju jednako vjetim i
sposobnim kao i mukarci. To je bio najuinkovitiji nain da se ene osvijeste kao
korisne lanice drutvene zajednice i bitno promijene sliku o sebi. Ratni napor ena
izravno se reflektirao na promjenu njihova poloaja. Dinamika ostvarivanja prava na
glas bila je razliita i veinom se ostvarila izmeu dva svjetska rata. vedska je bila
prva zemlja na svijetu koja je 1867. godine uvela ogranieno birako pravo za ene
koje se odnosilo samo na opinske izbore. Novi Zeland je 1893. uveo ensko pravo
glasa, a 1919. aktivno birako pravo. Postupno se to pravo enama dodjeljivalo prvo
u skandinavskim zemljama. Finkinje su pravo glasa dobile 1906., Norveanke 1913.
i Dankinje 1915. godine. Tek su poslije Prvoga svjetskog rata ene dobivale pravo
glasa u mnogim dravama. U Velikoj Britaniji kolijevci parlamentarizma i demo-
kracije 1928. godine. Potom su ene pravo glasa dobile i u tadanjem SSSR-u i Nje-
makoj. Francuskinje i Talijanke pravo glasa su dobile tek nakon Drugoga svjetskog
rata. Zadnje su pravo glasa dobile ene u vicarskoj 1971. godine. ene iz drave
Woyming (SAD) prvi put su na izbore izile 1869., a ostale Amerikanke pravo glasa
dobile su 1920. godine.24 ena se, napokon, priznaje jednako ovjekom kao i mu-
karac, s istim dostojanstvom i ljudskim pravima. Pored politikih prava pripadale su
joj i jednake mogunosti u svim podrujima drutvenoga, ekonomskoga, politiko-
ga, kulturnoga, privatnoga i javnoga ivota. To je bio kraj prvoga vala feminizma u
kojem su ene u pravnome smislu ostvarile ravnopravnost. U poimanju enstvenosti
prevratniku ulogu u modnome svijetu odigrala je Coco Chanel. Kroz novi stil odije-
vanja, hlae i skraenu kosu, Coco je enama dala do tada iskljuivo muke atribute:
samopouzdanje i neovisnost. To je bio poetak drutvene i estetske modernizacije
ene. U stvarnome ivotu su se ipak i dalje suoavale s diskriminacijom i seksizmom
iz razliitih pozicija. Promjene koje su u pravnome smislu omoguile jednakost istim
tempom, nije pratila i promjena socijalnih normi. Ti procesi u drutvu nisu nikada
ujednaeni jer se socijalne norme, ustaljeni obrasci ponaanja i ophoenja mijenjaju
puno sporije od promjena koje zapoinju pravnim dokumentima. Iz toga je razloga
poznatoga kao problem koji nema ime25 zapoeo drugi feministiki val.

MIA mlade i aktivne, http://www.cesi.hr/attach/_m/mia.pdf (28. II. 2016.)

24

Amerika feministkinja Betty Friedan razloge poetka drugoga vala oznaila je The problem that has
25

no name. Betty Friedan, The Feminine Mystique, W.W. NORTON&COMPANY, New York, 1963.,
str. 15.
158 Damirka Mihaljevi FEMINIZAM TO JE OSTVARIO?

2. Drugi val
Uvjete za pojavu drugoga vala pripremila je Simone de Beauvoir. Iako se nije smatra-
la feministkinjom, ve ljeviarkom, njezina knjiga Drugi spol (1948.) postala je drugo
klasino djelo feministike teorije, a nju je svrstala meu elitne filozofe. Dvadese-
tak godina kasnije nakon objavljivanja Drugog spola zapoinje drugi val. Pojam ene
odreuju drutvene norme, a njih propisuje mukarac, izjavila je Beauvoir u uvenoj
reenici enom se ne raa, enom se postaje26. Ta se misao suprotstavila ukorijenje-
nomu binarnom modelu ensko/muko iz kojega su se reproducirale i odgovarajue
matrice miljenja. Beauvoir kritizira takve uvjete u kojem se mukarac i ena razvijaju
na nain da ena dobiva atribute poput pasivnosti, ovisnosti o mukarcu i inferior-
nosti. S takvim svojstvima, smatra Beauvoir, ona nije roena, ve ih protiv svoje volje
stjee u mukome svijetu. Drutvo na taj nain namee djevojicama poslunost i pa-
sivnost kao poeljne vrijednosti kako bi ih se zaustavilo u razvoju vlastitih linosti.27
Djevojica ivi meu bogovima mukog oblija. U njezinim oima, u mukarcu
se utjelovljuje Drugi; ali taj Drugi je za djevojku esencijalan dok sebe, u odnosu na
njega, shvaa kao neesencijalnu.28 Internaliziranjem takvoga stava ena nema priliku
za individualiziranje i promjene, zakljuuje Beauvoir. Tom spoznajom postala je pro-
tagonistica novoga diskursa. Iako joj to nije bila namjera, Beauvoir je dobila ulogu
zaetnice svih suvremenih teoretskih problematizacija koncepta spola: Usprkos va-
nim razlikama, sva suvremena feministika znaenja rijei spol proizlaze iz reenice
Simone de Beauvoir da se enom ne raa ve postaje.29 Drugi spol bio je vrlo potica-
jan za amerike feministkinje. Betty Friedan, inspirirana upravo knjigom Simone de
Bevoire, napisala je ensku mistiku (1965.) kojom zapoinje drugi feministiki val.
enska mistika dala je kljune uvide u poloaj ene u poslijeratnoj Americi, a misti-
na enstvenost posluila je kao kodificirani pojam toga statusa. To je, smatra Friedan,
drutveno ustanovljena slika ene, supruge, kuanice, majke i seksualnoga objekta
koja nije nita drugo za ene ve ugodan koncetracijski logor.30 U tako konstruiranoj
idealnoj slici krije se zavjera protiv ena koja im ne doputa jednake uvjete natjecanja
s mukarcima. Moja glavna teza je kako je sredinji enski problem nepostojanje

26
Simone de Beauvoir, Drugi pol, BIGZ, Beograd, 1982., str. 11.
27
Isto, str. 24.
28
Isto, str. 47, 85.
29
Eva D. Bahovec, Feminizam i ambivalentnost Simone de Beauvoir, u: GENERO, asopis za femi-
nistiku teoriju, elektroniko izdanje broj 1, 2007., str. 9.: http://www.zenskestudie.edu.rs/pdf/eva.
pdf (3. III. 2016.)
30
B. Friedan, n. dj., str. 245.
Mostariensia, 20 (2016.) 1-2, str. 149-169 159

prava na vlastiti identitet blokiranje rasta i razvoja pod vodstvom enske mistike.31
Za takav poloaj i nesreu amerikih ena smatrala je odgovornim sve drutvene i po-
litike aktere u SAD-u, od psihijatara, znanstvenika do vladajue politike strukture.
Knjigu je obogatila osobnim ivotom kuanice s diplomom iz psihologije kao i stvar-
nim iskustvima drugih ena, majki i kuanica. Autentina iskustva objanjavaju kako
je Friedan uspjela tako snano utjecati na ene i uzdrmati ezdesete u Americi. Femi-
nizam nije smatrala antimukom orijentacijom ve ideologijom korisnom i mukar-
cima i enama. U polemici s radikalnim feministkinjama uporno je ponavljala kako
spol nema veze sa enskim pokretom koji je vezan iskljuivo za jednake mogunosti.
Friedan je odbijala spol kao svrhu politikoga djelovanja.32 Brak i majinstvo smatra-
la je vrijednostima, ali ne iskljuivo jedinim smislom enskoga ivota zbog kojeg su
u pedesetima i ezdesetima Amerikanke masovno naputale kolu. Taj najkrai put
ostvarenja enskoga identiteta izazivao je niz patolokih emotivnih optereenja obi-
telji i djece.33 Pravi put je, smatra Friedan, obrazovanje i posao kako bi ene, muevi
i djeca, takoer, bili sretniji. Potpuno drugaiji pristup feministikim elementima
izloila je Kate Millett u jednom od najvanijih djela drugoga vala Spolna politika
(1970.). Bio je to vrlo radikalan nain artikuliranja feministikih tema unutar koje-
ga su patrijarhat i muka dominacija uspostavljena na osnovi spola postali sredinji
pojmovi. Koliko je knjiga sablaznila javnost najbolje govori injenica da je izazvala
ne samo brojne napade ve i reakciju vladajuega politikog mainstreama.34 to je,
dakle, bilo prevratniko u toj knjizi? Upravo ono to Friedan nije nikako eljela u
feminizmu, a to je spolna politika. Do toga koncepta Millett je dola definiranjem
patrijarhata kao politike institucije. S obzirom na to da je politika usko vezana za
mo, K. Millett odnos izmeu ena i mukaraca definira politiki i time ukljuuje i
pojam moi. Na taj nain nastoji naglasiti kako jedna drutvena skupina, mukarci,
kontroliraju drugu, ensku skupinu i to smatra temeljnim obiljejem patrijarhata.35
Tako uspostavljena muka kontrola u javnoj i privatnoj sferi omoguena je jer su sve
civilizacije do sada uspostavljene kroz patrijarhat.36 Vladajui spol svoju dominaciju
31
Isto, str. 133.
32
S. Ravli, Suvremene, n. dj., str. 301.
33
B. Friedan, n. dj., str. 403.
34
Magazin Time nazvao ju je 1971. Mao Zedongom enskoga osloboenja. Napao ju je i Norman
Mailer izravno pogoen njezinom knjigom u eseju The Prisoner. Ostala je bez posla 1971. godine,
a nakon oitovanja lezbijstva pala je u javni zaborav. Od svih feministkinja treega vala Kate Millet
je najkontroverznija i najkompliciranija. Manino depresivna, udana, biseksualka, borac za prava
homoseksualaca, otra jezika i nastupa. Svojim otrim stilom kritike znala je iritirati i najblie isto-
miljenike. Navedeno prema S. Ravli, Suvremene, n. dj., str. 303, 305.
35
Kate Millet, Sexual Politics, Doubleday, New York, 1970., str. 23.
36
Isto, str. 25.
160 Damirka Mihaljevi FEMINIZAM TO JE OSTVARIO?

ostvaruje kroz spolnu politiku vidljivu i u najintimnijim odnosima izmeu mukarca

i ene, smatra Millett. Pri tome posebno istie obitelj kao glavnu instituciju muke
moi pa stoga, smatra ona, obitelj nije prirodna zasnovana na uzajamnoj ljubavi ve
je ugnjetavaka jer se u njoj ostvaruje muka spolna nadmo. U tome kontekstu je
koncept romatine ljubavi za Millett nita drugo ve sredstvo emotivne manipulacije
kojom se ene uvlae u seksualne aktivnosti. Na taj se nain prikriva stvarni drutveni
i ekonomski status ena utemeljen u ovisnosti o mukarcima.37 Kako bi se uklonila
muka dominacija, smatra Millett, nuno je odbacivanje roda onakvoga kakvog ga
je konstruirao patrijarhat. To je mogue napraviti revolucijom, ali ne onim tipom
borbe koji poinje na ulicama, ve promjenom koja e se dogoditi unutar i izvan
nas kao posljedica internalizacije novih vrijednosti. To je bolji nain ivota, zaklju-
uje Millett.38 Usvajanjem ideje De Beauvoir o drutvenoj konstrukciji enstvenosti
Millett je postavila kljunu razliku izmeu spola kao bioloke kategorije i roda kao
drutvene konstrukcije uvjetovane kulturom, tradicijom i drutvenim odnosima. Ta
dva pojma postala su arina.

2.1. Razdvajanje roda i spola

Razdvajanje roda i spola u velikoj mjeri je odredilo dinamiku razvoja drugoga vala.
Sljedei emancipatorski kapacitet feministike teorije upuivao je prije svega na tra-
ganje o dubljim uzrocima i preprekama spolne jednakosti. Spolom su definirane fi-
zioloke karakteristike i anatomska razlika izmeu mukarca i ene, dok je rodom
oznaena drutvena konstrukcija rodnih uloga. Pojam roda je tako postao osnovni
pojam, a rodna jednakost temeljni koncept koji ine jezgru feministike teorije. Razli-
kovanje roda i spola stavlja u pitanje esencijalistiko poimanje muke i enske naravi
kao dane i zadane trajne i nepromjenjive. Kako dalje pojanjava Ani, uoava se da sli-
ka zbiljske ene od koje se polazi u potrazi za enskom naravi utjee i na definiranje te
naravi.39 Rod je uspostavljen kao drutvena, kulturna i politika kategorija zasnovana
na spolu, a rodne uloge su u razliitim kulturama drugaije. Slijedom toga na osnovi
fiziolokih i anatomskih razlika drutvo dodjeljuje itav segment ideolokih rodnih
uloga i stereotipa, koje prema feministkinjama, ozbiljno optereuju enu. Zbog toga
je vano pitanje zato se na temelju biolokih razlika spolova utemeljuju drutvene
stratifikacije i to na nain da mukarci u veini drutava zauzimaju vie pozicije, a
ene nie? Odgovor na pitanje nije mogu sve dok, kako navodi J. Flax, rod vidimo
37
Isto, str. 37.
38
Isto, str. 330.
39
R. J. Ani, ene, n. dj., str. 226.
Mostariensia, 20 (2016.) 1-2, str. 149-169 161

kao opoziciju uroeno razliitih bia, a ne kao drutveni odnos. Na taj nain neemo
prepoznati posebnosti i ogranienja razliitih enskih i mukih moi i opresija u odre-
enim drutvima.40 Rodne uloge nisu bioloke pa tako i podlijeu promjenama.41 Iz
toga aksioma feministike teorije proizala je rodna jednakost kao temeljna konceptu-
alna osnova feminizma. Rodna jednakost podrazumijeva ukidanje svih drutvenih
dimenzija stratifikacije izmeu ena i mukaraca, bez obzira na njihove meusobne
bioloke razlike, a na temelju pripadnosti ljudskoj zajednici42. Odnosi se na jednake
mogunosti pristupa, sudjelovanja, koritenja te kontrole dobara, resursa, politike
moi i drutvenoga statusa enama i mukarcima u drutvu. Pojam je usko povezan uz
naelo rodne ravnopravnosti koja znai jednaka prava za ene i mukarce u pravnim
sustavima iako to naelo bez njegova stvarnog oivotvorenja u drutvenoj praksi nema
puno smisla.43 Razliiti pristupi, odnosno strategije ostvarivanja rodne jednakosti di-
ferencirali su feministiku teoriju u tri oblika liberalnu, socijalistiku i radikalnu. Li-
beralne feministkinje trae zakonski status koji e im osigurati jednake anse kako bi
se natjecale s mukarcima. Zato nije potrebno mijenjati drutveni sustav, ve ostvariti
ravnopravnost kroz vlastito djelovanje. Nezadovoljne liberalnom potporom u borbi
protiv nevidljivoga patrijarhata, feministkinje novi izvor snage nalaze u socijalizmu.
Englesova izjava da unutar obitelji ene ine proleterijat, a mukarac buroaziju bila je
izvor nove nade.44 Drugi val nije bio samo vie socijalistiki, ve i radikalniji od prvo-
ga. Ta se karakteristika reproducirala upravo iz dihotomije spola i roda.45

40
Jane Flax, Postmodernizam i rodni odnosi u feministikoj teoriji, u: Linda J. Nicholson (ur.),
Feminizam/postmodernizam, enski studij, Liberta, Zagreb, 1999., str. 48.
41
Iako se Katolika crkva najee povezuje s rigidnim stavom prema pojmu rod, manje je poznato
kako je Njemaka biskupska konferencija usvojila dokument Justitiae et pax u kojem je taj pojam
definiran potpuno afirmativno. U tome dokumentu rod se vrjednuje kao sredstvo analize i provedbe
ravnopravnosti. Razumijeva se kao pojam koji vodi rauna o provedbi rodne ravnopravnosti i ima
svoje teoloko opravdanje. U tome smislu definirana je razlika izmeu rodno osvijetene politike i
rodnih teorija s jedne strane i razlika u stavovima Katolike crkve i fundamentalista s druge strane.
Sveta Stolica u Izjavi o tumaenju pojma rod na etvrtoj meunarodnoj konferenciji o enama
odranoj u Pekingu 1995. godine navodi da je rod utemeljen na biolokome spolnom identitetu,
enskome i mukome. U izjavi se doputa mogunost propitivanja utjecaja kultura na definiranje
mukih i enskih uloga, a rod se ne poistovjeuje s homoseksualnou. Vidi: R. J. Ani, ene,
n. dj., str. 118, 65.
42
Branka Gali, Promjena seksistikog diskursa u Hrvatskoj, u: Socijalna ekologija, 21 (2012.) 2,
str. 157.
43
Isto, str. 158.
44
S. Ravli, Suvremene, n. dj., str. 279.
45
Kako navodi J. Flax, taj proces dekonstrukcije daleko je od zavretka i nije lagan iako su neke femi-
nistkinje na poetku mislile da moemo jednostavno odvojiti pojmove spola i roda. Ta disjunkcija,
iako politiki neophodna, poiva na problematinome i kulturalno specifinim opozicijama poput,
primjerice, one izmeu kulture i prirode te uma i tijela. Navedeno prema: J. Flax, n. dj., str. 48.
162 Damirka Mihaljevi FEMINIZAM TO JE OSTVARIO?

2.2. to je ostvario drugi val?

Kroz drugi val ene su uspjele probleme vezane za odnose u braku i obitelji poput
razvoda i nasilja pretvoriti u javni problem. Silovanje u braku, tjelesno zlostavljanje,
psiholoko zlostavljanje, vrijeanje, poniavanje i svi ostali oblici nasilja tek su se-
damdesetih i osamdesetih godina konano i priznati kao takvi. ene su uutkavane
strahom i sramotom, a njihova tiina omoguavala je neprestanu reprodukciju nasi-
lja.46 Javno artikuliranje i senzibiliziranje javnosti o tim problemima prinos je upravo
feministike teorije. Slijedom toga mijenja se tradicionalno poimanje politikoga
unutar kojega su takvi problemi smatrani iskljuivo podrujem privatnoga ivota.
Danas je nemogue zamisliti politiku, a osobito predizborne kampanje, u kojima
nema tema i poruka vezanih za obitelj. Izravni utjecaj na ishode drugoga vala femi-
nizma imala je seksualna revolucija koja je krajem ezdesetih zahvatila zapadne dra-
ve.47 iri kontekst takvih svjetonazorskih mijenjanja bio je jedino mogu u kontekstu
promjena koje su se odvijale na iroj drutvenoj razini kao to je prelazak s indu-
strijskoga na postindustrijsko drutvo. Jedino je takav preobraaj mogao dovesti do
promjena u drutvenome prihvaanju do tada stigmatiziranih razliitih seksualnih
sklonosti, kao i reproduktivnih prava ena. eni je priznato pravo da sama odluuje
o raanju djece, kao i pravo na prosudbu o moralnosti pobaaja i kontracepcije.48
Legalizirano je i pravo na razvrgavanje braka ija je protuzakonitost stoljeima bila
utemeljena na religijskim normama.49 Vie egzistencijalne sigurnosti i individualne
autonomije potiu irenje ekspresivnih vrijednosti, a dereguliranje seksualnih normi
i uloge spolova nije se inilo vie opasnim.50 Prelazak s vrjednota opstanka na ek-
spresivne pokazatelj je vrjednovanja individualne slobode i aktivistikih politikih
opredjeljenja. Takve okolnosti, kako navodi Inglehart, omoguile su najdramatini-
ju promjenu zabiljeenu u povijesti pomak prema ravnopravnosti spolova. ene
su, konano, dobile mogunosti izbora izmeu razliitih dosega ivota. Napredak se
odrazio i na promjenu rodnih odnosa. Nestaju enska prava, a javlja se pojam rodna

46
L. Vasiljevi, n. dj., str. 112.
47
Seksualna je liberalizacija snano utjecala i na ensku intimnu stvarnost. Ranije drutveno prihvatlji-
vi iskljuivo kao muka obiljeja, seksualni stilovi postali su u velikoj mjeri pristupani i enama. Ne
udi, stoga, dokumentirani porast enskoga seksualnog uitka u kohortnim studijama. Navedeno
prema: Aleksandar tulhofer, Hypnerotomachia Poliae: Seksualni stilovi urbanih ena u Hrvat-
skoj, u: Revija za sociologiju, 30 (1999.) 12, str. 7.
48
Veina europskih zemalja priznala je pravo na pobaaj i kontracepciju sedamdesetih godina prologa
stoljea prvo za udane, a potom i neudane ene.
49
Meu zadnjim europskim dravama Republika Irska razvod je ozakonila 1995. godine.
50
Ronald Inglehart Christian Welzel, Modernizacija kulturna promjena i demokracija slijed ljudskog
razvitka, Politika kultura, Zagreb, 2007., str. 66.
Mostariensia, 20 (2016.) 1-2, str. 149-169 163

jednakost (engl. gender equality) ili jednake mogunost (engl. equal opportunities). Iz
toga koncepta reproducirala se rodno osvijetena politika kao strategija za promicanje
jednakih mogunosti ene i mukarca. Ta se politika javlja kao reakcija na prepoznati
princip androcentrinosti u institucijama i organizacijama unutar hijerarhija. Libe-
ralne feministkinje nisu bile za radikalne promjene drutva ve su se zadovoljavale
jednakim pristupima poloajima u javnome prostoru koji su inae pripadali mukar-
cima.51 Revolucionarne feministkinje, s druge strane, nisu osjeale ispunjenje ciljeva
ve su teile temeljnoj promjeni drutvenoga stanja koje je stoljeima bilo na tetu
ena.52 Takva dihotomija bila je poetak ozbiljnoga slabljenja feminizma. Erozivni
kapacitet nekoherentnosti kulminira pojavom knjige crne feministkinje, Bell Hooks,
Zar ja nisam ena. Hooks u knjizi vrlo jasno upozorava kako unutar feminizma nema
mjesta za identifikaciju ena druge boje koe. Takve je stavove Hooks ponovila i u
drugoj knjizi. Bele ene koje danas dominiraju feministikim diskursom, kao i Fri-
danova pre njih, retko se pitaju da li njihova perspektiva u odnosu na ensku realnost
odgovara proivljenim iskustvima ena kao kolektiviteta.53 Feminizam zapada u glib
ozbiljne krize identitetske strategije nemoan u potrebi, kao i sve druge ideologije,
pridonijeti identifikaciji.
Postaju upitna ujedinjujua naela i vrijednosti feministike teorije izraena kroz
pojam sestrinstva. Kao jedinstveno i zajedniko djelovanje ena u drugom valu, se-
strinstvo je prualo osjeaj pripadnosti i solidarnosti utemeljen na tipinome en-
skom iskustvu i enskome pogledu na svijet. Iz tih se razloga feminizam sedamde-
setih otvorio prema lezbijkama. Odnos feminizma i lezbijki, poznat kao ruiasta
napast (engl. lavender menace), bio je vrlo problematian za vodee feministkinje
drugoga vala. Svjesne da povezivanje sa enama u drugaijem paradigmatskom zna-
enju ionako teko mogu izbjei, feministkinje poput Betty Friedan, ipak su nasto-
jale probleme heteroseksualnih ena drati podalje od onih koje su opetereivale
ensku gay populaciju. Smatrala je da enski pokret nema nikakve veze s lezbijstvom.
Na nacionalnim feministikim prosvjedima 1970. godine sudionice su zamoljene
nositi lezbijske narukvice kao simbol solidarnosti. Friedan je to odbila. Na kraju je
51
ene ine 51% svjetske populacije, a posjeduju 1% svjetskoga bogatstva. U prosjeku su 30% manje
plaene nego mukarci za isti posao. Izmeu 10 i 20% direktorskih poslova obavljaju ene, a njihova
zastupljenost u parlamentima na svjetskoj razini svega je 16%. Siromatvo takoer najvie pogaa
ene. Od 1,3 milijarde ljudi koji ive u siromatvu ak je 70% ena. Navedeno prema: http://www.
cesi.hr/attach/_m/mia.pdf (16. III. 2016.).
52
A. Zaharijevi, n. dj., str. 387.
53
Bell Hooks, Feministika teorija Od margine prema centru, str. 7: http://www.rwfund.org/wp-con-
tent/uploads/2014/09/bel-huks-bell-hooks-Feministi%C4%8Dka-teorija-Od-margine-ka-centru.
pdf (16. III. 2016.).
164 Damirka Mihaljevi FEMINIZAM TO JE OSTVARIO?

takav stav doveo u pitanje i sami smisao sestrinstva. Zbog toga je Friedan promijenila
miljenje, ali je odnos feminizma i lezbijki ostao na razini politike korektnosti.54
Aktivizam homoseksualnih pokreta upravo se intenzivira u drugome valu i bilo je
nuno preinaiti stav. Pokret osoba drugaijih seksualnih orijentacija utjecao je i na
shvaanje vanosti seksualnosti u konstrukciji roda i rodnih odnosa. Njihova angai-
ranost javlja se prije svega kao izraz otvorena suprotstavljanja binarnosti i heteronor-
mativnom pogledu na seksualnost.55

3. Feminizam u treem valu

Trei val feminizma nastaje osamdesetih i devedesetih godina dvadesetoga stoljea
kao reakcija na ono to su feministkinje osamdesetih godina smatrale nedostatkom
drugoga vala. Rije je prije svega o esencijalistikome pristupu eni s kojom su se
mogle identificirati veinom bjelkinje, heteroseksualne obrazovane ene pripadnice
srednje klase. Iako se feminizam pozivao na univerzalnost, u takvome drutvenom
statusu, prije svega, nisu bile crne kao ni sve bijele ene. Prve su doivljavale rasnu dis-
kriminaciju iz koje je proistekla izraena drutvena stratifikacija. Sve bjelkinje, tako-
er, nisu bile obrazovane ni ekonomski situirane. Paradigmatska je slika ene u zbilji
bila vrlo heterogena. Esencijalistiko promatranje seksualnosti kao prirodne, bioloki
neizbjene i nepromjenjive iskljuivalo je drugaije seksualne orijentacije. Trei val
feminizma pod jakim utjecajem postmoderne usmjerava se na dekonstrukciju patri-
jarhalnoga i heteronormativnoga drutva. Dekonstrukcija kao teorijsko-metodoloki
okvir koji se vezuje za francuskoga filozofa Jacquesa Derridu postaje dominantan i
dovodi u pitanje sve velike metanarative kojima je do tada svijet objanjavan. To se
odnosi na sve tradicionalne metafizike pojmove poput istine, subjekta i identiteta.
Za mnoge istraivae toga uvjerenja, smatra M. Freeden, ideologija je modernistiki
ostatak koji zahtijeva razotkrivanje kako bi se otkrile fikcije koje proizvodi socijalni
poredak iskrojen po mjeri samouoavanja ili, kako je to kod lacanovaca radi pri-
krivanja praznine koja zjapi ispod egzistencije takvog poretka.56 Jedinstven ljudski
identitet ne postoji, smatra postmoderna, ve identifikacije koje su kontekstualno
drutveno, socijalno i politiki uvjetovane. Ovakav preokret u diskursu impliciran
je uzronim slijedom ljudskoga razvitka izraenim jaanjem ekspresivnih vrijednosti
kroz autonomiju i individualizam. Te nove vrijednosti odraavaju postmoderni duh
54
A. Zaharijevi, n. dj., str. 390.
55
esto se kao poetak ovoga pokreta navode Stonewallski neredi koji su se dogodili u New Yorku
1969. godine i koji su zapoeli borbu za prava osoba drugaije seksualne orijentacije.
56
M. Freeden, n. dj., str. 20.
Mostariensia, 20 (2016.) 1-2, str. 149-169 165

u kojemu vie nema apsolutnih pravila i moralnih principa, ve je sve drutveno

konstruirano i relativno pa se sve mora tolerirati.57 Trei val feminizma pod oitim
je utjecajem lingvistike i feministike kritike jezika. Pojam je dekonstrukcije Derrida
ba definirao bavei se spolnim razlikama u jezinome smislu. Otrica prosudbe pre-
ma jeziku usmjerena je na nain na koji ga se prosuuje kao patrijarhalni seksistiki
fenomen koji unaprijed iskljuuje ene iz svojih gramatikih struktura, a semanti-
ki ih negativno obiljeava, te na izvorno filozofsko znaenje u kantovskome smi-
slu kritike kao umijea prosuivanja i ispitivanja valjanosti osnovnih teza o nekom
predmetu, u ovom sluaju o lingvistikome pogledu na jezik.58 Razliiti pristupi,
primjerice, psihoanalitikoga feminizma lacanovske orijentacije ili esencijalistiki
usmjerene feministkinje, daju svoja vienja. Tako lacanovski psihoanalitiki femini-
zam analizira nain na koji djeca razliitoga spola usvajaju jezik pod utjecajem majke.
Esencijalitiki, primjerice, bavi se utjecajem biolokih i drutvenih razlika na jezino
ponaanje ena i mukaraca.59 Kljuna uloga u lingvistikome pristupu feminizmu
pripada amerikoj feministkinji Judith Butler koja knjigom Nevolje s rodom (1990.)
dubinski mijenja smjer feminizma.60 Kao predvodnica treega vala Butler rod smatra
fluidnom i promjenjivom varijablom neovisnom od biolokih karakteristika osobe.
Rodni identitet, smatra Butler, utemeljuje se tek performativno i kao takav nije izraz
ukupnosti onoga to ini linost i individualnost. Rod je, prema tome, izvedba, a ne
ono to osoba zaista jest. Odreivanje roda kao konstantnoga ponavljanja drutve-
noga performansa, a ne izraza prvenstvene stvarnosti najpoznatiji je njezin koncept.
Tradicionalni feminizam, smatra Butler, pravi esencijalne greke u odreivanju roda
i spola kao prirodnih kategorija. Uspostava prisilne i naturalizirane heteroseksual-
nosti zahtijeva i regulira rod kao binaran odnos u kojem se muka strana razlikuje
57
R. Inglehart Ch. Welzel, n. dj., str. 281.
58
Miroslav Bertoa, Jezine promjene i feministika kritika jezika, u: Revija za sociologiju, 32 (2001.)
12, str. 64.
59
Isto, str. 65.
60
Razumijevanje J. Butler ne moe biti izvan sredinjega pitanja koje ju zaokuplja, a na koje upozorava
Jadranka R. Ani. Ponekad su i sami uvjeti koji predaju svojstvo ljudskosti nekim pojedincima
upravo oni koji uskrauju mogunost postizanja takvog statusa drugim pojedincima, proizvodei
tako diferencijaciju odnosno razliitost izmeu ljudskoga i onoga to je manje ljudsko. () Odre-
eni ljudi priznati su kao neto manje od ljudi, a ta forma ogranienog priznavanja ne vodi do
opstojnog ivota. Odreeni ljudi nisu uope priznati kao ljudi, a to vodi do tek jo jednog poretka
neivljivog ivota. () Ako sam ja odreenog roda, hou li ipak biti smatrana za dio ljudskoga?
Hoe li se ljudsko proiriti kako bi me ukljuilo u svoj doseg? Ako elim na odreene naine, hou
li biti u mogunosti da ivim? Hoe li biti mjesta za moj ivot, i hoe li biti priznatljiv i prepoznatljiv
drugima o kojima ovisim u pogledu svoje drutvene egzistencije? Navedeno prema: R. J. Ani, Kako
razumjeti rod? Povijest rasprave i razliita razumijevanja u Crkvi, Institut drutvenih znanosti Ivo
Pilar, Zagreb, 2011.
166 Damirka Mihaljevi FEMINIZAM TO JE OSTVARIO?

od enske, a to se razlikovanje postie praksom heteroseksualne elje.61 Butler u

biti nastavlja ideju francuskoga filozofa Michela Foucaulta da je seksualnost uvijek
smjetena u matrice moi da je uvijek proizvedena i konstruirana unutar odreenih
povijesnih praksi i diskurzivnih i institucionalnih, te da je pribjegavanje seksual-
nosti prije zakona iluzorna zamisao emancipacijske spolne politike62. S obzirom
na radikalnost takvih poimanja, iz feminizma se posljedino rekonfigurirala nova
rodna (engl. gender) ideologija. Inspiraciju za svoju teoriju o rodu kao izvedbenom
inu Butler je djelomice pronala u pragmatici, u radovima Johna R. Searlea koji je
kao Austinov sljedbenik nastavio usavravati njegovu teoriju performativnih iskaza i
govornih akata.63

3.1. to je ostvario trei val?

Prinos je treega vala u ostvarivanju ravnopravnosti ena u raskrinkavanju rodnih
uloga. Distinkcija roda i spola pruila je mogunost analize utjecaja drutva, religije
i kulture na stvaranje i oblikovanje uloga koje su se pripisivale enama i mukarci-
ma i smatralo ih se nepromijenjenima. Upravo su antropoloka istraivanja, navo-
di Ani, pokazala kako u razliitim kulturama postoje razliiti koncepti mukosti i
enskosti, da mukost i enskost nisu tako bilogijski zadani kao to se tvrdi, ve su
spolne uloge podlone povijesnim promjenama.64 Trei je val potaknuo na dublje
promiljanje rodnih i drugih drutvenih odnosa. Zbog toga su postmoderni diskursi
dekonstruktivistiki jer nas ele distancirati od vjerovanja, o istini, znanju, moi,
sebstvu i jeziku koja automatski prihvaamo kao legitimaciju suvremene zapadne
kulture.65 Na taj nain otkrivaju se uinci rodnih ureenja skriveni iza njihove
neutralne i univerzalistike povrine. Problematiziranje rodnih odnosa smatra se
i najveim napretkom unutar feministike teorije jer su vie ili manje odnosi do-
minacije, a ne nejednakih znaajki.66 Borba protiv raznih oblika moi primarni je
zadatak intelektualca, smatra M. Foucault. Meutim, ideja o spolu kao konstrukciji
po kojoj mukarac postaje mukarac jer mu je takav identitet nametnut jednako kao
i eni postala je prijeporna. Konceptom u kojem je spolna razlika postala irelevantna
rodna teorija pomjera granice u poimanju biolokih odrednica seksualnosti, a time

61
Judith Butler, Nevolje s rodom, enska infoteka, Zagreb, 2000., str. 36.
62
Isto, str. 102.
63
M. Bertoa, n. dj., str. 64.
64
R. J. Ani, ene, n. dj., str. 227.
65
J. Flax, n. dj., str. 40.
66
Isto, str. 4144.
Mostariensia, 20 (2016.) 1-2, str. 149-169 167

i identiteta ene i mukarca. Takva ideoloka produkcija okree ljudska zbilju nao-
pake. Preobraaj se u drutvenome pogledu obrazlae moralom koji se usmjerava na
ovjekovu emancipaciju, a protiv krenja njegove autonomije individualne slobode.
Isprepletenost s rodnom ideologijom posebno je problematina za feminizam jer mu
oduzima njegovu jedinstvenu vrijednost. Zbog toga je, kao to naglaava D. Coole,
najvanija distinkcija izmeu borbe protiv dominacije i zahtjeva za ravnopravniji
pristup javnomu prostoru od participacije feminizma u antagonistikim prostorima
rodne ideologije.67 Meutim, vano je naglasiti kako se feminizam treega vala nije
bavio ideolokim pitanjima zato to je zauzimao odreenu ideoloku poziciju, ve
zato to se to pitanje otvorilo u samoj jezgri problema o identitetu.

Zakljuak
Borba protiv otvorena seksizma kao i rasvjetljavanje diskurzivnih oblika koji skrivaju
oblike segregacije na temelju spola i muku dominaciju koja ne prua jednake pri-
like trebala bi biti prioritetni cilj feminizma.68 Tako je ciljeve definirala i B. Hooks,
odreujui feminizam kao pokret za okonanje seksizma, seksistikoga izrabljiva-
nja i ugnjetavanja.69 Lingvistkinje su odavno ustanovile da jezik odraava nejedna-
ki tretman ena unutar tradicionalne patrijarhalne strukture. Odnos moi i roda
u jezinome smislu najee se izraava kroz razliite oblike seksizma. Vidljiv je u
svakodnevnoj nezapaenoj interakciji.70 Ovakva androcentrinost diskursa doeku-
je ene njihovim dolaskom na svijet oblikovan jezikom. Stereotipno predstavljanje
mukaraca i ena prevladava i u medijskoj slici stvarnosti, a ona je definitivno odraz
enina poloaja u drutvu.71 U tome smislu mukarci se najee pokazuju kao oni

67
D. Coole, n. dj., str. 245.
68
Seksizam je drutveni i kulturni fenomen diskriminiranja ili segregiranja neke rodne grupe na te-
melju pripadnosti spolu, dok rodna diskriminacija podrazumijeva drutveno djelovanje, iskljuiva-
nje, iskoritavanje ili eksploataciju odreene rodne grupe na temelju pripadnosti toj rodnoj grupi.
Odnosi se na nejednak tretman ena i mukaraca na temelju roda, te na osporavanje prava ili neke
drutvene prakse zbog rodnih predrasuda, u pravilu usmjerenih protiv ena. Navedeno prema: B.
Gali, n. dj., str. 156.
69
B. Hooks, Feminizam je za sve: stravstena politika, Centar za enske studije, Zagreb, 2004. str. 8.
70
Npr. kada se za nekoga kae da je rasputenica (vezanost je enska vrlina pa je samim tim ono
suprotno razvezanost grijeh?). Takvom kvalifikacijom razvedene ene ukazuje se i na njezinu
osobnu odgovornost za postojee stanje netko ju je raspustio, otpustio, ili usidjelica (jasno aludira
na uzaludnost postojanja ensko bie i nema svrhu ukoliko se nije ostvarilo u branoj zajednici!),
a to jest i jedan vid nasilja. Hana opi, ene i jezik, u: Adrijana Zaharijevi (prir.), Neko je rekao
feminizam?, Henrich Boll Stiftung, Artprint, Novi Sad, str. 218.
71
O tome vidjeti: Marijana Sivri, Primjeri kritike analize medijskog diskursa, Filozofski fakultet, Mo-
star, 2014.
168 Damirka Mihaljevi FEMINIZAM TO JE OSTVARIO?

koji prihvaaju i mogu odabrati izazove dok su ene najee svedene na pojedine
dijelove svoga tijela. Veinom propagiraju tjelesni izgled u vidu krajnje negativne
medijske objektivizacije i njihove seksualizacije. Rodni stereotipi i seksizam oito
dobro funkcioniraju u prodaji proizvoda. Iako je rije o upakiranome seksizmu koji
ene priopava prije svega kao seksualne objekte, a time u pitanje dovodi i temeljno
dostignue feminizma. Ako se u javnome diskursu predstavljaju kao roba, jesu li
zaista nezavisne i samostalne u raspolaganju svojom sudbinom? Dobra je ilustracija
tekst objavljen u tiranijim dnevnim novinama s naslovom Kako je mlada i seksi a-
snica zavrila u Mazar i Sharifu.72 Pria o mladoj lijenici koja je karijeru u bolnici
odluila zamijeniti vojnikom u nesigurnome Afganistanu prikaz je ene koja je prvo
seksualni objekt pa tek onda asnica i lijenica u hrvatskoj vojsci. Ovakvi sadraji za-
stupljeni u javnome diskursu sugeriraju kako drutvo, premda je doivjelo promjene
u poloaju ene, nije puno evoluiralo u njihovu podcijenjivanju i omalovaavanju.
Agresivnost i zastupljenost takvih poruka jasno pokazuje kako je ukidanje diskrimi-
nacije ena stalni proces feministike akcije, a nikako konkretna pobjeda.

http://www.jutarnji.hr/vijesti/kako-je-mlada-medimurka-zavrsila-u-mazar-i-sharifu-od-trenut-
72

ka-kad-se-pridruzila-oruzanim-snagama-zeljela-je-kao-lijecnica-otputovati-u-neku-mirovnu-misi-
ju/33544/ (15. II. 2016.)
Mostariensia, 20 (2016.) 1-2, str. 149-169 169

FEMINISM WHAT HAS IT ACCOMPLISHED?

Abstract

Feminism has substantially changed the position of women if we compare it to the status they had
in the society before the emergence of the feminist ideology. Feminism has tried to keep the character
of emancipation in the three phases it had. In the very first phase women succeeded in entering the
public space and fighting for equality with men. But the fact that they got legal equality did not
mean that they formally had equality in the real world. It was very difficult to change old social
norms and socially constructed gender roles of women. Therefore the second feminist phase has
started. Under the influence of deconstruction and postmodernism feminism in the third phase
became intertwined with the gender ideology. That brought it further from its primary aim fight
against dominance and for equal access to the public space. Emphasized sexualizing of women
in the media shows that the society has not evolved a lot. It is still underestimating and belittling
them. The aggressive aspect of such contents states that feminism is a process of constant fight and
not a concrete victory.

Key words: feminism, ideologies, equality, gender, sex, sexism