HRVATSKO KATOLIKO SVEUILITE

PEDAGOKE I NASTAVNIKE KOMPETENCIJE PN B5

PORTFOLIO ZA DIDAKTIKU

Podruje: Prometna kola

Student: Tomislav Buan

Zagreb, veljaa 2017.

SADRAJ
UVOD...................................................................................................................3
DIDAKTIKA POJAM I DEFINICIJA...............................................................4
INDIKATORI KVALITETE U PREDMETU UPRAVLJANJE MOTIRNIM
VOZILIMA.........................................................................................................5
CILJEVI I ISHODI TEMATSKE CJELINE UTJECAJ UMORA NA
SPOSOBNOSTI U VONJI.................................................................................6
ZAKLJUAK.......................................................................................................8
LITERATURA......................................................................................................8

2
 UVOD

Motorna vozila su unijela velike promjene u ivot ovjeanstva. Ljudi ive

dinaminije, a cestovni promet se uurbano razvija. Sve vie ljudi postaju ovisni o
automobilima, jure cestama i naalost kao posljedica uurbanog prometa javljaju se i rtve.
Statistiki podaci u usmrenim i povrijeenim pokazuju da su nesree na cestama dosegle
takve razmjere da su zdravlje i sigurnost velikog broja graana ugroeni prometom vie nego
bolestima. Zbog ovih pokazatelja bitno je da mlade vozae pripremimo za ovaj vaan i
odgovoran zadatak koji stoji pred njima. U naoj koli za cestovni promet uenici polau za B
i C kategoriju, odnosno za automobile i kamione. Veina polaznika je izmeu 16 i 17 godina
staro. Naravno, vozaku dozvolu mogu podii tek s 18 godina. Do samog polaganja polaznik
mora savladati sve potrebne preduvijete, a moramo mu prenijeti vrijednosti i sva naa iskustva
i znanja o vonji. Ovaj portfolio e imati zadatak pokazati odreene pokazatelje i teme iz
nastavnog predmeta Upravljanje motornim vozilima, s posebnim pristupom umoru, kao
jednom od najeih uzroka nesrea. Na primjerima emo pokazati cijelu problematiku,
ilustrirati najee greke itd

3
 DIDAKTIKA POJAM I DEFINICIJA

Predmet svake znanosti odreuje osnovno podruje prouavanja. Predmet didaktike se

kroz povijest mijenjao, a zasigurno e se taj proces i nastaviti. Rije didaktika grkog je
podrijetla i izvorno znai pouavanje (didasko-pouavam). Taj naziv u pedagoku
terminologiju nose Ratke i Komensky u 17. stoljeu, premda se pouavanje kao pedagoka
kategorija javlja s pojavom ovjeka. Proizvodno-radno iskustvo roditelji su prenosili na mlai
narataj, ali kada se to iskustvo drutva znatno razvilo, roditelji ga vie nisu u svom domu
mogli izravnim pouavanjem prenositi na mlade. Poeo je osnutak posebnih ustanova u
kojima bi mlada generacija pod vodstvom odraslih na organiziran nain bre stjecala radna
iskustva prolih narataja. Tako su se osnivale kole, pojavilo se zvanje pouavatelja, odnosno
uitelja, a tu nalazimo i zaetke nastave kao organiziranog procesa pouavanja u kojoj uitelji
pouavaju i uenici ue. Tada je u prvom planu bio sadraj pouavanja (to), a ne metodika
rada (kako). Sve masovnije kolovanje nametnulo je pitanje vjetine pouavanja i uenja. Taj
zahtjev pojaava se s pojavom graanske klase i graanskog drutva. Zato Ratke 1613.
predlae da se kao bitna odrednica uspjene nastave ugradi vjetina pouavanja. Izraz
didaskein (pouavam) kasnije preuzima Komensky u svom djelu Velika didaktika (1632. na
ekom, 1657. na latinskom). Zato se 17. stoljee smatra stoljeem didaktike. Komensky ju
definira kao ''opu vjetinu o tome kako valja pouavati svakoga u svemu'', to je prvo
sadrajno odreenje pojma. Pod pojmom didaktike on je obuhvatio i odgoj i obrazovanje, to
je veoma iroko odreenje, a zadralo se sve do 19. stoljea.
Podrobnijim prouavanjem sistema u nastavi zakljuilo se da treba razlikovati odgoj i
obrazovanje jer oni po svom sadraju, zadacima i nainu pouavanja nisu posve identini.
Tako se ustanovilo i da se didaktika ne moe poistovjetiti s pedagogijom, kao to je to uinio
Komensky, nego je domena pedagogije kao znanosti znatno opirnija i u sebi sadri didaktiku
kao posebnu znanstvenu granu. Zato se krajem 19. i poetkom 20. stoljea ograniava
predmet didaktike na podruje obrazovanja, ali se pritom uzima u obzir samo organizirano
pouavanje u nastavi jer drugog organiziranog masovnog sistema obrazovanja izvan nastave
tada jo nema.

4
 INDIKATORI KVALITETE U PREDMETU UPRAVLJANJE
MOTIRNIM VOZILIMA

Kako didaktiku primjeniti u procesu obuke vonje je svakako zanimljivo pitanje.

Naime, jedna od najvanijih stvari koje treba predoiti i naglasiti polaznicima je pitanje
sigurnosti u prometu, ponaanje na cesti, obazrivost na druge uesnike u prometu itd. U tom
kontekstu treba se ovdje govoriti o najvanijim metodama koje se temelje na imbenicima
sigurnosti u prometu. U prometu, bez sumnje je posebno vano djelovanje na vozaa,
odnosno polaznika, uenika. Dakle, ukoliko nastavnik (instruktor vonje) ne poznaje glavne
procese ili nema razvijene didaktiko-metodike elemente, ne moe objanjavati ueniku
vonju i elemente sigurnosti koje su jedni od najvanijih komponenti vonje. Indikator
kvalitete u ovom primjeru je npr. taj da uitelj zna prepoznati koji su nedostatci u znanju
njegovih uenika, odnosno polaznika, upozoriti ih na glavne elemente. Kvalitetan uitelj
vonje trebao bi ueniku davati povratnu ingormaciju o uenikovim izvoenjima svake
pojedinane radnje, da bi na kraju uenik postao kvalitetan voza koji posjeduje znanje u
izvoenju radnji tijekom vonje, i da bi savladao kvalitetno sigurnost u vonji.
Motivacija se u sluaju upravljanja motornim vozilima moe definirati kao tenja za
ostvarivanjem eljenih rezultata. To nas upuuje dalje da nastavnik mora poznavati svoje
gradivo da bi odredio koji su to ciljevi koje polaznik treba ostvariti, kako bi mogao biti
sposoban upravljati motornim vozilom, to bi uenici trebali znati, kako povezivati razliite
radnje prilikom upravljanja vozilom itd. Motivacija najee proizilazi iz osobnih interesa, na
to obratiti panju, kako utjee okolina, ljudi i prostor. Motivacija se moe pokazati u vie
pravaca, ali je bitno naglasiti da jedna motivacija vodi do druge motivacije, ali ne iskljuivo.
Zanimljivost nekih radnji i dogaanja svakako utie na motivaciju. Moja motivacija
zavravanja ovog programa upravo je proizila iz kole za cestovni promet, te me mnoge
stvari na ovom kolegiju motiviraju za daljnji rad. To je dokaz da motivacija ne mora
iskljuivo proizilaziti jedna iz druge.

5
 CILJEVI I ISHODI TEMATSKE CJELINE UTJECAJ
UMORA NA SPOSOBNOSTI U VONJI

Odabrana tematska cjelina obuhvaa stanja organizma i psihomotorike sposobnosti

koje se naalost ne moe mjeriti nekim testovima ili nekim drugim instrumentima, jer nema
dovoljno uoljivih i mjerljivih pouzdanih simptoma koji bi bili vidljivi. Veliki je broj situacija
koje poivaju na ovim nemjerljivim pokazateljima, a jedan od tih je i umor.
Vrlo nam je bitno da tematsku cjelinu izloimo iz perspektive nastavnog sata, znai
upravo na temeljima pretpostavki i imbenika koji ulaze u datu cjelinu. Naime, tematsku
cjelinu treba obraditi u vie etapa unutar jednog sata. S obzirom na dob uenika trajanje sata
je veoma varijabilno. Regulacija trajanja obuke ili nastavnih sati ide u skladu s dobi
kandidata. to se tie samog opsega on ovisi o interesu uenika, nastavnoj cjelini, o
ministarstvu rada itd.
Vaan cilj je upoznati uenike sa svim opasnostima umora te kako oni utiu na tjelesno
i mentalno stanje vozaa. Tijekom duge i naporne vonje ili vonje u povratku nakon dugo
vremena provedenog na poslu ili u vonji, dolazi do promjena u vozaevim sposobnostima.
Tjelesni umor javlja se iz tjelesne aktivnosti, odnosno miine aktivnosti. Zbog razliitog
fizikog optereenja istih miinih grupa u radu dolazi do umora, koji se oituje u poremeaju
koordinacije pokreta, bolovima i grevima u miiima, dok kod mentalnog umora se javlja
nakon due mentalne aktivnosti.
Osnova mentalnih aktivnosti lei u mehanizmima orijentacije i snalaenja u vremenu i
prostoru tijekom vonje. Zbog toga se mentalni umor ne javlja tako brzo kao tjelesni umor i
oituje se na razliite naine. Poseban oblik mentalnog umora javlja se kod vozaa u laganoj
monotonoj aktivnosti. Pod utjecajem umora dolazi do znaajnih promjena u nizu funkcija
vanih za sigurnu i uspjenu vonju. Naroito dolazi do poremeaja u promjenama u
odranju, dosjeanju, miinoj osjetljivosti, psihomotorikoj spretnosti, brzini kretanja,
tonosti u realizaciji itd.
Kako smo ranije rekli, vrlo je bitno da nastavnik uenicima naglasi vanost koliko
zapravo umor utjee na vozaa i vozake sposobnosti i na samu sigurnost u prometu, da
uenici razumijeu da prije vonje, posebno prije dugih putovanja, moraju biti odmorni da
njihova psihofizika aktivnost ne utjee na sigurnost u prometu.

6
 Nakon usvajanja osnovnih znanja i vjetina kojim ova tematska cjelina nudi, uenici bi
trebali svaati kako umor utjee na vozaa prilikom vonje. Trebali bi biti svjesni kako umor
u u kombinaciji s nekim drugim faktorima koji utjeu na sposobnost u vonji, moe utjecati
na vozaa i njegove vozake sposobnosti. Kandidati bi trebali biti u mogunosti pokazati neke
promjene pri znakovima umora, malo opisati temu umora i njegov utjecaj na vonju. Znanja
koja bi uenik trebao usvojiti iz ove ali i iz drugih cjelina i disciplina, trebali bi mu pomoi da
se suoi sa svim problemima s kojima se vozai susrei, i koji utjeu na vozake sposobnosti.

7
 ZAKLJUAK

Ovaj kratki rad je imao zadatak pokazati ukratko kako umor utjee na vozaa i
njegove psihomotorike sposobnosti, te kako sve to utjee na vonju. Jasno je istaknuto da
nastavnik ili instruktor vonje uenicima ili kandidatima trebaju naglasiti kako je umor jedan
od najeih uzronika nesrea i tragedija u prometu. Sigurnost je s poveanim umorom
naruena upotpunsoti, pa moemo ugroziti ne samo svoj ivot nego i ivot drugih uesnika u
prometu. Umor trebaju kandidati shvatiti ozbiljno. Prije vonje se treba odmoriti, kako bi
odmoran mogao odraditi svoju dunost vozaa, bilo da se radi o poslu, ili o upravljanju
osobnim automobilom za osobne potrebe.

LITERATURA

1. Chris Kyriacou, Temeljna nastavna umjea, Zagreb 1997.

2. Grupa autora, Prirunik za osposobljavanje i polaganje vozakog ispita A1, A2, A, B i
BE kategorije vozila, Zagreb 2014.
3. Grupa autora, Prirunik za osposobljavanje kandidata za vozaa vozila A i B
kategorije, Zagreb 1997.
4. Jasminka Zagorac, Vlasta Peroti, Prometna psihologija i kultura za drugi razred za
zanimanja u cestovnom prometu, Zagreb 1997.
5. Jurij Kolenc, Metodika obuke vonje drugo izdanje, Zagreb 1992.
6. Tomo Kii, Uim voziti se i ponaati u prometu: prirunik iz prometnih i sigurnosnih
pravila za vozae motornih vozila A i B kategorije, Zagreb 2001.