Beruflich Dokumente
Kultur Dokumente
Kljune rijei: kruno raskrije, propusna mo, metode prorauna propusne moi, izbor metode
Keywords: roundabout, capacity, capacity methods, selection of methods
1 UVOD
Prof.dr.sc. Ivan Legac, Fakultet prometnih znanosti, Vukelieva 4, Hrvatska, e-mail: legac@fpz.hr; Nikola ubi,
dipl.ing., Hrvatska osiguravajua kua d.d., Ivana Lucia 2a, Hrvatska, e-mail: nikola.subic@hok-osiguranje.hr;
Hrvoje Pilko, dipl.ing., Fakultet prometnih znanosti, Vukelieva 4, Hrvatska, e-mail: hrvoje.pilko@fpz.hr
posljednjih 20-tak godina. Znanstvena istraivanja 8
diljem svijeta u pogledu dimenzioniranja i kapacitiranja L = 1500 ( b M k + a M A ) [ PAJ / h ] (1)
rezultirala su razvojem raznih projektno-oblikovnih 9
rjeenja, te metoda za detaljni proraun njihovih gdje je:
kapaciteta. Iz tih razloga odabir metode za proraun
kapaciteta RKT-a iziskuje analizu oblikovnih elemenata, L propusna mo ulaza [PAJ/h],
odnosno dobra terenska mjerenja i prikupljanje Mk optereenje na krunom prometnom traku
relevantnih podataka iz prometne okoline. U radu su (u podruju konfliktne toke y)[PAJ/h],
predoene dvije suvremene metode Austrijska metoda MA prometno optereenje izlaza [PAJ/h],
i HCM 2006 metoda, s usporedbom i analizom primjene a faktor geometrije ulaza,
tih metoda na stvarne podatke (prikupljene mjerenjem b faktor broja prometnih tokova u krugu [4,5].
na 15 RKT-a s jednotranim ulazom/izlazom i krunim
kolnikom u Gradu Zagrebu). Analiza podataka Faktor geometrije ulaza a odreuje se u ovisnosti od
podrazumijeva ocjenu kapaciteta raskrija, koji se udaljenosti B izmeu konfliktnih toaka x i y (slika 2. a).
prikazuje kroz slijedee pokazatelje: rezerva kapaciteta, U sluaju jednotranog ulaza u kruno raskrije, za
stupanj zasienja, vremenski gubitci, duljina repova proraun udaljenosti B koristi se izraz:
nakupljanja vozila pri ulazu u raskrije, te razina usluge.
B=
( DV FB )
[ m] (2)
2 AUSTRIJSKA METODA I HCM 180
2006 METODA gdje je:
gdje je:
Prof.dr.sc. Ivan Legac, Fakultet prometnih znanosti, Vukelieva 4, Hrvatska, e-mail: legac@fpz.hr; Nikola ubi,
dipl.ing., Hrvatska osiguravajua kua d.d., Ivana Lucia 2a, Hrvatska, e-mail: nikola.subic@hok-osiguranje.hr;
Hrvoje Pilko, dipl.ing., Fakultet prometnih znanosti, Vukelieva 4, Hrvatska, e-mail: hrvoje.pilko@fpz.hr
Iz prije navedenih kalibriranih vrijednosti faktora b i c,
uoljivo je da za razliite vrste krunih raskrija faktori
nemaju konstantne vrijednosti, ve samo neku gornju i
donju vrijednost. Za jednotrana mala kruna raskrija
preporuuje se koritenje vrijednosti parametara
b = 1.00, a za srednje velika b = 0.95 i za velika
b = 0.95. Jednako vrijedi i za dvotrana kruna
raskrija. Manja kruna raskrija pribliavaju se gornjoj
granici, a vea donjoj. Tako je za srednja i velika kruna
Slika 2. Geometrijski odnosi u krunom raskriju [5]
raskrija primjeren faktor b = 0.63 i za veoma velika
raskrija s krunim tokom faktor je b = 0.58. Stupnjevi
Ako u krunom toku postoje vietrani ulazi ili vei broj
optereenja ulaza ne smiju (i pri maksimalnim stalnim
prometnih trakova, postupak prorauna je identian, a
optereenjima) prelaziti 90% maksimalnog satnog
mjerodavna je najmanja udaljenost B izmeu
prometnog optereenja [4,5,8].
konfliktnih toaka.
2.2 Metoda HCM 2006
Metoda po HCM-u 2006 bazira se na istom principu
kao i metoda HCM-u 2000 [6,9]. Na slici 4. prikazano
je etverokrako kruno raskrije tipa (1,1) i njegovi
pripadajui tokovi. Konfliktni tok za svaki privoz je
upravo tok krunog kolnika koji nastaje iz pojedinih
tokova privoza. Tako za protoke konfliktnih tokova
vrijedi:
- vC, 7, 8, 9 = v1 + v2 + v10 ;
- vC, 4, 5, 6 = v1 + v7 + v8 ; (7)
cME
A= 100[ %] (6)
L
gdje je:
Prof.dr.sc. Ivan Legac, Fakultet prometnih znanosti, Vukelieva 4, Hrvatska, e-mail: legac@fpz.hr; Nikola ubi,
dipl.ing., Hrvatska osiguravajua kua d.d., Ivana Lucia 2a, Hrvatska, e-mail: nikola.subic@hok-osiguranje.hr;
Hrvoje Pilko, dipl.ing., Fakultet prometnih znanosti, Vukelieva 4, Hrvatska, e-mail: hrvoje.pilko@fpz.hr
[s] tc tf
Slika 4. Oznake prometnih tokova na krunom raskriju Minimum 4.2 2.6
[6]
Prosjek 5.1 3.2
Za napomenuti je da se kruna raskrija esto koriste i Maksimum 5.9 4.3
za polukruna okretanja, pa stoga polukrune tokove
treba ukljuiti u konfliktne tokove. Protoci se izraavaju
u ekvivalentnim jedinicama putnikih automobila po
satu kao i u prijanjoj metodi, na nain da svako vozilo
ima odreenu vrijednost ekvivalentnih jedinica po satu
prema tablici 1. Dakle, propusna mo svakog privoza
ovisna je o pripadajuem konfliktnom toku. Formula je
dobivena na temelju promatranja RKT-a u SAD-u
2003., a glasi:
gdje je:
3600
A= (9)
tf
tf
tc (10)
B= 2
3600
gdje je:
Prof.dr.sc. Ivan Legac, Fakultet prometnih znanosti, Vukelieva 4, Hrvatska, e-mail: legac@fpz.hr; Nikola ubi,
dipl.ing., Hrvatska osiguravajua kua d.d., Ivana Lucia 2a, Hrvatska, e-mail: nikola.subic@hok-osiguranje.hr;
Hrvoje Pilko, dipl.ing., Fakultet prometnih znanosti, Vukelieva 4, Hrvatska, e-mail: hrvoje.pilko@fpz.hr
meutim, ne definiraju razinu usluga raskrija u cjelini 2 ANALIZA KAPACITETA
[6].
KRUNIH RASKRIJA U
GRADU ZAGREBU
AUSTRIJSKOM I HCM 2006
METODOM
Tablica 3. Odreivanje razine usluge na temelju Za analizu i procjenu kapaciteta krunih raskrija u
prosjenog vremena kanjenja [6,7] gradu Zagrebu odabrano je 15 krunih raskrija u
urbanim i izvanurbanim dijelovima cestovne prometne
Razina usluge Prosjena vremena mree Grada. Austrijska metoda za proraun kapaciteta
kanjenja [s/voz] krunih raskrija koristi geometrijske elemente krunog
A 0 10 kolnika, privoza i broj trakova pri ulaz u kruni kolnik,
B > 10 15 dok metoda po HCM-u 2006 koristi kritine vremenske
C > 15 25 praznine i intervale slijeenja. Oblikovni parametri
D > 25 35 odabranih raskrija prikazani su u tablici 4., dok su u
tablici 5., prikazani svi prometni pokazatelji krunih
E > 35 50
raskrija sa izraunatim prometnim kapacitetima prema
F > 50
koritenim metodama.
2.4 Duljina nakupljanja vozila Tablica 4. Oblikovni parametri odabranih krunih
raskrija [1,2,3]
Duljina nakupljanja vozila predstavlja bitan parametar
oblikovnosti krunog raskrija u pogledu geometrijskih
veliina istoga. Definira se kao duljina nakupljanja
vozila koja ekaju da uu u kruni kolnik. Prilikom
projektiranja krunih raskrija treba vodi rauna da se u
95% sluajeva ne premai duljina nakupljanja vozila
pred ulazom u kruni prometni tok. Formula za 95%
nakupljanje glasi:
3600 v
2
v v c c c
Q95 = 900T 1 + 1 + [ voz ] (13)
c c 150T 3600
Iz navedenih grafikona moe se zakljuiti slijedee:
gdje je: Primjena HCM 2006 i Austrijske
metode u Gradu Zagrebu opravdana je
Q95 - 95% nakupljanje vozila; budui da se dobiveni rezultati nalaze
v - broj vozila na ulazu privoza (PAJ/h), u granicama tolerancije;
c - maksimalni kapacitet uvoza privoza (PAJ/h),
T - analizirani vremenski period (za cijeli sat T = 1, za Vrijednosti kanjenja vozila u
15 minuta T = 0,25) [6]. ovisnosti stupnja zasienja raskrija
takoer su u granicama tolerancije, pa
S obzirom da stupanj zasienja ne smije prelaziti iznad su prihvatljive za cestovnu mreu
1,0 prilikom projektiranja raskrija treba voditi rauna grada Zagreba;
da se uzima pravovaljana duljina nakupljanja vozila.
Vrijednosti duljina nakupljanja vozila
u ovisnosti stupnja zasienja donekle
su u granicama tolerancije, te iziskuju
usmjerivanje panje na prikupljanje
veeg broja podataka zbog detaljnije
analize.
Prof.dr.sc. Ivan Legac, Fakultet prometnih znanosti, Vukelieva 4, Hrvatska, e-mail: legac@fpz.hr; Nikola ubi,
dipl.ing., Hrvatska osiguravajua kua d.d., Ivana Lucia 2a, Hrvatska, e-mail: nikola.subic@hok-osiguranje.hr;
Hrvoje Pilko, dipl.ing., Fakultet prometnih znanosti, Vukelieva 4, Hrvatska, e-mail: hrvoje.pilko@fpz.hr
Od analiziranih 15 krunih raskrija rezultati na samo
dva raskrija (Petrova-Bukovaka i Ljudevita
Posavskog-Tukanova) odstupaju od stranih rezultata,
odnosno i nisu u granicama oekivanja. Promatramo li
njihove pokazatelje, uoljivo je da je stupanj zasienja
X 1 to, uzrokuje stvaranje repova ekanja od 20 do
30 vozila i kanjenja od 60 do 90 [s/voz] to nije
prihvatljivo. Razlog odstupanja moe se oitovati u nizu
parametara, od kojih su najbitniji slijedei: oblikovni
elementi raskrija, kvaliteta prometnog toka i ponaanje
vozaa. Sa svrhom izbjegavanja veih repova ekanja i
kanjenja, potrebno je provesti sanaciju odnosno
rekonstrukciju raskrija s nezadovoljavajuim
prometnim pokazateljima.
Prof.dr.sc. Ivan Legac, Fakultet prometnih znanosti, Vukelieva 4, Hrvatska, e-mail: legac@fpz.hr; Nikola ubi,
dipl.ing., Hrvatska osiguravajua kua d.d., Ivana Lucia 2a, Hrvatska, e-mail: nikola.subic@hok-osiguranje.hr;
Hrvoje Pilko, dipl.ing., Fakultet prometnih znanosti, Vukelieva 4, Hrvatska, e-mail: hrvoje.pilko@fpz.hr
Grafikon 2. Ovisnost kanjenja vozila i stupnja
zasienja krunog raskrija
Prof.dr.sc. Ivan Legac, Fakultet prometnih znanosti, Vukelieva 4, Hrvatska, e-mail: legac@fpz.hr; Nikola ubi,
dipl.ing., Hrvatska osiguravajua kua d.d., Ivana Lucia 2a, Hrvatska, e-mail: nikola.subic@hok-osiguranje.hr;
Hrvoje Pilko, dipl.ing., Fakultet prometnih znanosti, Vukelieva 4, Hrvatska, e-mail: hrvoje.pilko@fpz.hr
2009.). Fakultet prometnih znanosti/Poglavarstvo Grada
Zagreba, Zagreb, str. 10-136.
Moemo zakljuiti kako su rezultati dobiveni naim [9] Highway Capacity Manual (HCM). Spec. Rpt. 209,
mjerenjima, u odnosu prema stranim rezultatima, u 4th Edition, Washington DC, 2000.
granicama realnih oekivanja. Time se potvruje teza da
se strane metode mogu koristiti u Hrvatskoj za [10] Merkblatt fr die Anlage von kleinen
proraunavanje kapaciteta krunih raskrija s jednim Kreisverkehrspltzen, FSV, Kln, 1998.
prometnim trakom na ulazu/izlazu i u krunom kolniku.
Nadalje, primjenom provjerenih stranih metoda u [11] Ning W.; Eine universele Formel fr Berechnung
domaem okruenju korisno je za daljnja istraivanja, te der Kapazitt der Kreisverkehrspltzen, Bochum, 1997.
omoguuje osnove za razvoj domae metode za
proraun kapaciteta krunih raskrija. Od analiziranih
15 krunih raskrija rezultati ega na samo dva kruna
raskrija nisu u oekivanim granicama. Vrijednosti
propusne moi i prometnih pokazatelja znatno odstupaju
od graninih stranih vrijednosti i stavljaju promatrana
kruna raskrija pod veliki upitnik u pogledu propusne
moi i sigurnosti krunih raskrija. Obzirom da se
novije metode baziraju na repovima ekanja i kontroli
kanjanja vozila, oito je da e u bliskoj budunosti
predstavljati osnovu za propusnu mo i sigurnost
odvijanja prometa na krunim raskrijima.
5 LITERATURA
[1] Korelacija oblikovnosti i sigurnosti u raskrijima s
krunim tokom prometa (studija u toku, 2008.-2011.),
Fakultet prometnih znanosti, Zagreb.
Prof.dr.sc. Ivan Legac, Fakultet prometnih znanosti, Vukelieva 4, Hrvatska, e-mail: legac@fpz.hr; Nikola ubi,
dipl.ing., Hrvatska osiguravajua kua d.d., Ivana Lucia 2a, Hrvatska, e-mail: nikola.subic@hok-osiguranje.hr;
Hrvoje Pilko, dipl.ing., Fakultet prometnih znanosti, Vukelieva 4, Hrvatska, e-mail: hrvoje.pilko@fpz.hr