Broj 1, godina 2010 Stranice 54-66

Kruna raskrija suvremeni nain rjeavanja prometa u gradovima

KRUNA RASKRIJA SUVREMENI NAIN RJEAVANJA PROMETA U

GRADOVIMA
Ivan Omazi
Sveuilite J.J. Strossmayera u Osijeku, Graevinski fakultet Osijek, student
Sanja Dimter
Sveuilite J.J. Strossmayera u Osijeku, Graevinski fakultet Osijek, doc.dr.sc.
Ivana Barii
Sveuilite J.J. Strossmayera u Osijeku, Graevinski fakultet Osijek, dipl.ing.gra.

Saetak: Izgradnja krunih tokova intenzivirana je posljednjih 20 godina u svim europskim zemljama. U skladu s
tim, ovakva raskrija i u Hrvatskoj dobivaju sve znaajniju primjenu. Razlog tomu su brojne prednosti koje kruna
raskrija imaju pred klasinim raskrijima. Osnovne karakteristike ovih raskrija su kanalizirani promet koji se
odvija u smjeru suprotnom od kazaljke na satu, mogunost spajanja 4 i vie prikljuaka te smanjenje broja
konfliktnih toaka s obzirom na klasina raskrija. To rezultira poveanjem sigurnosti i propusne moi, to se
istie i kao njihova najvea prednost. U gradu Osijeku je dosada izgraeno pet krunih raskrija. Kako su se
postojea kruna raskrija pokazala kao korisna i praktina rjeenja, njihov broj bi se u skoroj budunosti trebao
poveati. U radu su opisane osnovne karakteristike krunih raskrija te specifinosti onih izgraenih na podruju
grada Osijeka.

Kljune rijei: kruna raskrija, sigurnost, propusnost, grad Osijek

Roundabouts modern way of dealing with city traffic

Abstract: Construction of roundabouts is intensified over the past 20 years in all European countries. Accordingly,
those kinds of intersection are becoming more important in Croatia. The reasons for this are numerous advantages
of a roundabout over the conventional intersections. Basic characteristics of roundabouts are traffic channelization,
the possibility of connecting 4 or more junction roads and reduction of conflict points. This results in improved
security and higher intersection capacity as their greatest advantage. There are five roundabouts built in the city of
Osijek. As the existing roundabout proved to be useful and practical solutions, their number will increase in the near
future. In this paper the basic characteristics of roundabouts and the specifics of roundabouts built in the city of
Osijek are presented.

Key words: roundabouts, safety, road capacity, city of Osijek

Omazi, I; Dimter, S; Barii, I 1

 1 Uvod

Prva pojava raskrija s krunim tokom (tzv. kruna raskrija, RKT) kao oblikovno strukturni elementi javili su se
poetkom XX. stoljea, mnogo prije dominacije motornog prometa [1]. Prva praktina uporaba krunog raskrija
bila je na lokalitetu Columbus Circle u New Yorku 1905. godine. Vei znaaj ova raskrija dobivaju tek pedesetih
godina prolog stoljea, kada je u Velikoj Britaniji uvedeno pravilo da vozila unutar krunog toka imaju
prednost pred nadolazeim vozilima. Taj dogaaj bio je prekretnica u razvoju krunih raskrija.
U Europi tek posljednjih dvadesetak godina poinje intenzivna gradnja krunih raskrija. Procjenjuje se da ih
je 1999/2000. godine u svijetu bilo oko trideset i pet tisua, od ega samo u Francuskoj dvanaest tisua. Europske
zemlje koje se istiu po broju izvedenih krunih raskrija, osim Francuske, su Nizozemska sa svojih tri i pol tisue i
Velika Britanija. Zemlje kao vedska, vicarska, Danska, Finska, Njemaka i Austrija, takoer vode politiku njihove
velike izgradnje.
Uz prisutan sukcesivni prirast, posebno u tranzicijskim zemljama, procjenjuje se da je danas u svijetu
izgraeno preko etrdeset tisua krunih raskrija. Taj prirast moemo osjetiti i u Hrvatskoj, gdje RKT poprimaju
sve veu vanost. Ovakav moderan nain rjeavanja sve veeg prometa u gradovima prikazan je kroz primjere
krunih raskrija u gradu Osijeku.

2 Osobine i podjela krunih raskrija

Kruna raskrija se definiraju kao prometne graevine po kojima je kretanje vozila odreeno sredinjim krunim
otokom, krunim kolnikom te privozima s razdjelnim otocima i prometnim znakovima [2].
Posebnosti RKT su puno vea sigurnost prometa (zbog manjeg broja konfliktnih toaka i smanjene brzine
kretanja vozila u krunom toku), uz manje posljedice prometnih nezgoda (bez elnih i sudara pod pravim
kutom). Takoer je omogueno krae ekanje na privozima ime se osigurava kontinuitet vonje. Kako je ovim
raskrijima omogueno proputanje jaih prometnih tokova, dolazi do poveanja propusne moi raskrija to ih
namee kao dobro rjeenje u sluajevima raskrija s vie privoza, ali i mogunost dobrog uklapanja u okolni
prostor. Od negativnih osobina krunih raskrija istie se smanjenje razine prometne sigurnosti poveanjem broja
krunih prometnih trakova, ali i pri veem biciklistikom i pjeakom prometu koji presijecaju jedan ili vie privoza
raskrija. Takoer se navodi kako su ovakva raskrija nepovoljna u sluaju velikog prometnog toka sa skretanjem
ulijevo.
Kruna raskrija se mogu razvrstati po vie mjerila/kriterija [3], a uobiajena je podjela po lokaciji i veliini, po
broju privoza i prometnim trakovima, po svrsi ili namjeni i sl. Podjela prema lokaciji i veliini dijeli kruna raskrija
na ona unutar i izvan naselja. Unutar naselja se razlikuju mini, mala i srednje velika kruna raskrija, dok izvan
naselja postoji podjela na srednje velika, srednje velika dvotrana i velika kruna raskrija. Podjela prema
namjeni dijeli ih na raskrija koja smiruju promet, ograniavaju ga i ona koja slue za postizanje to vee
propusne moi uz dostatnu sigurnost prometa. U pogledu broja privoza, kruni tokovi se dijele na one s tri, etiri,
pet ili vie privoza, a s obzirom na broj prometnih trakova u krunom kolniku, postoje jednotrana, dvotrana ili
vietrana kruna raskrija.

3 Kriteriji za izvoenje krunog raskrija

etiri osnovne skupine opih kriterija [3] koji moraju biti zadovoljeni prilikom razmatranja primjerenosti izvoenja
krunih raskrija su:
- prostorni
- prometni
- prometno-sigurnosni
- kriteriji propusne moi.
Prostorni kriterij ini kriterij makrolokacije u kojem se razmatra lokacija i poloaj krunog raskrija u
globalnoj cestovnoj mrei nekog podruja. Kriterij mikrolokacije razmatra raspoloivost prostora RKT, posebno u
urbanim podrujima.
 Za prometni kriterij, opravdanost izvedbe RKT proizlazi iz postojanja veeg broja prilaza priblino jednakog
prometnog optereenja te na mjestima gdje nisu intenzivni lijevi skretai, a postoji veliki broj desnih skretaa.
Takoer ih je opravdano izvoditi na krianjima tipa T, gdje se prilazni promet manjeg obujma nedopustivo dugo
ne moe ukljuiti u glavni prometni tok, te na raskrijima gdje se oekuje veliki budui promet.
Sa stajalita sigurnosti prometa, preporua se izvedba na mjestima koja su esto poprita nezgoda s tekim
posljedicama, na raskrijima gdje su prisutne prevelike brzine kretanja vozila na glavnom prometnom smjeru i nije
sigurno ukljuivanje vozila sa sporednog prometnog smjera, te na mjestima gdje se uvjeti vonje znatno mijenjaju.
Na slici 1 predoena je situacija u krunom raskriju s 8 konfliktnih toaka (nasuprot 32 konfliktne toke u
klasinom raskriju). Ono daje vie nego 4 puta sigurnije prometno rjeenje, budui da je izbjegnuto ak 16
najopasnijih toaka krianja prometnih tokova. Uz ovo su prikazani najei tipovi prometnih nezgoda kod kojih su
posljedice manje nego kod nezgoda na klasinim raskrijima. Nizozemska iskustva [4] potvruju smanjenje
broja prometnih nezgoda i poginulih u njima, izborom i izvoenjem krunog raskrija kao sigurnijeg tipa
raskrija u odnosu na ono klasino.

Slika 1 a) konfliktne toke, b) najei tipovi prometnih nesrea

Za svako novo ili rekonstruirano RKT potrebno je provjeriti propusnu mo. Propusna mo ili kapacitet (ck)
izraava broj vozila koji proe kroz RKT u jedinici vremena, a dobije se zbrajanjem propusnosti qp,n svih privoznih
ulaza (n) [3].
Propusnost privoznog ulaza (qu) odreuje broj vozila koji preko njega ulaze u kruno raskrije u jedinici
vremena, dok propusnost jednog ulaznog mjesta izravno ovisi o veliini i svojstvima krunog toka te o
geometrijsko-oblikovnim svojstvima cijelog raskrija. Na slici 2 prikazan je dijagram ovisnosti propusne moi
privoza o broju vozila u prometnom toku krunog raskrija [2]. Moe se zakljuiti kako s poveanjem vozila u
krunom toku pada propusna mo privoza.
 Slika 2 Dijagram odnosa propusne moi privoza (Cp) i prometa u krunom raskriju (qk)

Preureenjem klasinog u kruno raskrije, neophodno je provesti proraun propusne moi za dva ili vie
vrnih prometnih optereenja (najee jutarnje i popodnevne). Postotak poveanja prometa odreuje se kao
prosjek posljednjih 5 do 10 godina, a ako nema podataka, koriste se podatci za prosjeno poveanje prometa u
cijelom podruju. Na slici 3 prikazana je konverzija broja vozila pri rekonstrukciji klasinog raskrija u kruno,
potrebna pri proraunu propusne moi.

Slika 3 Konverzija brojenog prometa na klasinom raskriju u kruno

Kako Republika Hrvatska jo uvijek nema definirane tehnike propise o krunim raskrijima i njihovim
svojstvima, nije mogua jednoznana prosudba o njihovoj propusnoj moi i stupnju sigurnosti prometa.
Stoga se pri projektiranju i graenju krunih raskrija najee koriste australske i austrijske (vicarske) metode
prorauna propusne moi [5].
Odluka o izboru jedne od dviju predlaganih metoda (australska ili austrijska) ovisi o kompleksnosti
predvienoga RKT i/ili raspoloivosti odgovarajueg raunalnog programa. Za mala i srednje velika kruna
raskrija koristi se austrijska metoda prorauna, dok se za velika raskrija primjenjuje nelinearna australska
metoda. Kod ovih se raskrija dodatno izvodi proraun kanjenja, broj zaustavljanja i duljine kolona.
 Kao vaan kriterij prilikom projektiranja namee se osiguranje preglednosti u krunom raskriju.
Razlikujemo dvije vrste preglednosti [2]. Prva je preglednost na ulazu u kruno raskrije i oko sredinjeg otoka,
dok je druga preglednost pri ostalim prometnim operacijama. Preglednost treba biti osigurana na nain da voza
 (visina oka 1,10 m (kod nas 1,20 m)) uoava prepreku visine 1,10 m, a pregledno polje mora dosezati do visine
2,0 m iznad kolnika (slika 4). Stoga, prometni znakovi na podruju preglednosti ne smiju biti postavljeni nie od 2,0
m, mjereno od kolnika do donjeg ruba znaka.

Slika 4 Preglednost na ulazu u kruno raskrije i pri ostalim prometnim operacijama

4 Projektno-oblikovni elementi rotora

Projektiranje RKT izvodi se u nekoliko glavnih koraka, odabirom:

- vanjskog promjera, tj. polumjera raskrija (Dv, Rv)
- irine krunog kolnika (B)
- irine ulaznog i izlaznog dijela privoza (bu, bi)
- irine otoka ili razdjelnika u privozu (bo)
- ulaznog kuta ()
- polumjera ulaznog i izlaznog zaobljenja (Ru, Ri)
- horizontalnog i visinskog voenja krunog raskrija
- poprenog nagiba krunog traka i odvodnje, itd. (slika 5)

Slika 5 Osnovni elementi krunog raskrija

4.1 Kruni kolnik

Glavni dijelovi krunog kolnika su vanjski i unutarnji promjer (Rv) / polumjer (Ru), tonije irina krunog kolnika (B)
s jednim ili vie prometnih trakova.
Za svako kruno raskrije potrebno je provjeriti provoznost krunog kolnika prema mjerodavnom vozilu,
posebno pri projektiranju malih krunih raskrija u urbanim sredinama kojima prometuju autobusne linije
gradskog prijevoza [3].

Slika 6 Elementi za provjeru provoznosti krunog kolnika i privoza

Popreni nagib krunog kolnika izvodi se u iznosu qmin =2,5% prema vanjskoj strani iz vie razloga:
- uinkovitije i tehniki prihvatljivije odvodnje
- pogodnijeg prelaska iz privoza u kruni tok
- prisiljavanja na smanjenje brzine u krunom toku.
Popreni (q) i uzduni (s) nagibi te svi detalji prijelomnih ploha u podruju raskrija trebaju biti tako
oblikovani kako bi se omoguila uinkovita i brza odvodnja te blaga promjena nagiba na prijelazima izmeu
prikljunog traka i krunog kolnika. Pri oblikovanju svih povrina raskrija potrebno je osigurati kvalitetnu
odvodnju izvodei poprene nagibe 2,5 %.
Sredinji kruni otok bi trebao u oblikovnom i funkcionalnom pogledu ispuniti bitne kriterije, kao to su:
- omoguavanje prepoznavanja krunog raskrija u prometnoj mrei
- naglaavanje prekida trase sa svojstvima slobodnog toka
- omoguavanje obilaenja vozila (ako je izveden kao provozan)
- osiguravanje mjesta za postavljanje prometnih znakova
- osiguravanje prostora za posebna oblikovanja i krajobrazna ureenja.
Prijelazni prsten ima irinu od 1,5 do 2,0 m, a nalazi se izmeu krunog kolnika i sredinjeg otoka,
omoguavajui laki prolaz duljih vozila. Izvodi se od razliitog materijala (npr. betonskih elemenata) i/ili u drugoj
boji nasuprotnoj boji kolnika, te u poprenom nagibu oko 4,0 %. Razgranienje s provoznim dijelom sredinjeg
otoka treba predvidjeti uz pomo izdignutih rubnjaka visine 12-14 cm.

4.2 Privozi

Jedan od najosjetljivijih postupaka kojim se bitno utjee na sigurnost i propusnu mo krunog raskrija je izbor
projektnih elemenata i detalja oblikovanja privoza. Pritom je potrebno razlikovati i zasebno dimenzionirati ulazni,
odnosno izlazni dio privoza. U ulaznom dijelu puna pozornost se mora posvetiti irini ulaza (e') i duljini proirenja
ulaza (l'). Prikljuni kolnik privoza u pravilu treba biti poloen okomito na kruni kolnik, tj. radijalno usmjeren
prema sreditu raskrija. Ovakvo oblikovanje ulaza privoza bitno je radi poveanja sigurnosti prometa te iz istog
razloga ta pravila vrijede i pri projektiranju izlaza iz krunog raskrija (slika 7).

Slika 7 Tok prilazne ceste a) primjena izvan naselja b) u urbanim sredinama

Privozi mogu biti razliito orijentirani meusobno, ali i prema sreditu krunog raskrija. Sa stanovita
sigurnosti, najpoeljniji poloaj privoza je takav u kojem se produetci privoza sijeku u samo jednoj toki te ako je
to sjecite u sreditu krunog raskrija. Neto loija situacija je sjecite lijevo od sredita, budui da se tada
javljaju velike brzine na izlazu iz raskrija. Najloija je situacija ona kada je sjecite desno od sredita, jer se time
poveava najvea mogua brzina na ulazu u kruni tok prometa.
Razdjelni otoci moraju biti prilagoeni veliini RKT i brzini na ulazu u kruni tok prometa. Preporuljivo je
da se na velikim krunim raskrijima koriste otoci oblika lijevka, a na malima trokutastog oblika (slika 8). U
projektno-oblikovnom pogledu, razdjelne otoke treba postaviti okomito na kruni kolnik, a najmanja irina ne
smije biti ispod 1,60 m. Za sluaj prijelaza pjeaka, razdjelni otok mora imati irinu minimalno 2,00 m, tj. za
bicikliste minimalno 2,50 m.

Omazi, I; Dimter, S; Barii, I 6

0
 Slika 8 Oblici razdjelnih otoka, ovisno o veliini (Dv) i brzini uvoenja (Vk) a) paralelni b) trokutasti i c)
Ijevkasti

Omazi, I; Dimter, S; Barii, I 6

1
 5 Oprema i ureenje krunog raskrija

Opremu raskrija u irem smislu bi mogli podijeliti na:

- prometne znakove, signalizaciju i opremu na cestama
- rasvjetu
- krajobrazno ureenje i ostalu opremu.
Kod prometnih znakova, oblikovna svojstva i prometni reim moraju biti dobro usklaeni kako bi se na
raskriju ostvario najvii stupanj propusnosti i sigurnosti prometa (slika 9). Prometna oprema raskrija pritom
najizravnije utjee na sigurnost i propusnu mo.
Prometne oznake ispred i unutar krunog raskrija imaju ulogu reguliranja i naznaivanja:
- umirivanja prometnog toka
- pripreme za kruni tok
- pravovremene pripreme za usmjeravanje na izlaz iz krunog toka.
Na unutarnjem dijelu razdjelnog otoka postavljaju se oznake lokaliteta (informacijske ploe) i putokazi.
Ispred raskrija, u podruju pribliavanja, postavljaju se obavijesne oznake i znakovi naredbe:
- ogranienje brzine
- prethodna ploa s najavom krunog toka
- oznaka pjeake ili biciklistike staze i ostale oznake.

Slika 9 Dispozicija prometnih znakova i rasvjetnih tijela u krunom raskriju

Rasvjeta RKT slui kako bi se zadovoljili uvjeti prometne sigurnosti nou, a razdjelni otoci su dobro mjesto
za smjetanje stupova javne rasvjete samo ako su dovoljno veliki i ako time ne smanjuju preglednost. Osnovna
zadaa rasvjete je dostatno osvjetljenje prometne povrine nou i u posebnim vremenskim prilikama, a osnovni
elementi rasvjete RKT prikazani su na slici 9. Svaki prikljuak treba biti osvijetljen barem 60 m ispred raskrija,
boja svjetlosti i visina svjetiljki mora biti ista na cijelom podruju raskrija, a osvijetljenost raskrija treba biti
najmanje jednaka osvijetljenosti prikljuaka [3].
Kod izgradnje sredinjeg otoka treba voditi rauna i o njegovu ureenju te uklapanju u okoli. Tako se
ureenje sredinjeg otoka u ruralnim krajevima svodi na sadnju autohtone vegetacije i na ureenje zemljita, dok
je u urbanim sredinama poeljno postavljanje sadraja za podizanje ambijentalne vrijednosti (fontana, ukrasnih
stupova, skulptura), pod uvjetom da ne naruavaju prometnu signalizaciju i ukupnu preglednost.
6 Kruna raskrija grada Osijeka

U gradu Osijeku je u razdoblju od 1995. godine, kada je izraen prvi projekt krunog raskrija (raskrije
akovtina) do danas, izgraeno pet RKT iji poloaj je prikazan na slici 10. Svako od tih raskrija bit e
detaljnije opisano u nastavku [6].

Slika 10 Poloaj krunih raskrija u gradu Osijeku

6.1 Kruno raskrije AKOVTINA , RKT (n=5)

Slika 11 Kruno raskrije AKOVTINA

Poloaj i uloga u cestovnoj mrei - Kruni tok se nalazi u blizini samog centra grada Osijeka, na krianju
Vinkovake, upanijske, Reisnerove i Ulice Sv. Leopolda B. Mandia. Predstavlja najvee i najstarije osjeko
kruno raskrije, a izgraen je s ciljem postizanja vee propusne moi uz dostatnu sigurnost prometa. Sastoji se
od 5 privoznica te njime prometuje prigradski i gradski promet (slika 11).
 Oblik i sustav raskrija Ovo raskrije pripada kategoriji srednje velikih dvotranih RKT. Oblika je elipse s
vanjskim, veim promjerom od Dv1=72 metra i manjim promjerom od Dv2=63,5 metra. Njihov odnos je 1,13, to
se uklapa u projektnu preporuku o odnosu dijametara do 1,15 , proizalu iz zahtjeva homogenih dinamikih uvjeta
raskrija [5]. Sadri dva kruna prometna traka, svaki irine 4 m. Dva od pet privoza imaju po dva prometna traka.
irina jednotranih privoza je 5 m, a dvotranih (2 privoza su dvotrana) 7,5 m.
Openito Zbog velikog promjera i dva kruna prometna traka izostavljen je prijelazni prsten, dok je
sredinji otok provozan samo za javni gradski promet. Oblikovni elementi ograniavaju brzinu kretanja vozila u
krunom toku prometa na 40 km/h. Na svakom privozu izvedeni su trokutasti razdjelni otoci. Popreni nagib
kolnika je dvostrani te su slivnici smjeteni na unutarnjem i vanjskom rubu krunog kolnika. Pjeaki promet se
vodi izvan krunog kolnika, a prijelazi su pregledni u svako doba dana i noi zahvaljujui dobro postavljenoj
rasvjeti. Kruni otok je hortikulturno ureen, a u njegovom sreditu se nalazi fontana koja podie ambijentalnu
vrijednost raskrija.

6.2 Kruno raskrije BOSUTSKO , RKT (n=4)

Slika 12 Kruno raskrije BOSUTSKO

Poloaj i uloga u cestovnoj mrei - Kruni tok se nalazi neto junije ( 1,5km) od najveeg krunog raskrija
akovtine, na krianju Vinkovake, Drinske i Bosutske ulice. Sastoji se od 4 privoznice (slika 12). Njime
prometuje preteito prigradski i gradski promet. Cilj izvedbe ovoga raskrija takoer je bilo postizanje vee
propusne moi postojeeg raskrija, uz dostatnu sigurnost prometa.
Oblik i sustav raskrija - Raskrije ima oblik malog jednotranog krunog raskrija s vanjskim promjerom
Dv=30 metara. Kruni prometni trak je irine 6 metara, a sredinji razdjelni otok je promjera Ds=16 metara s
prijelaznim prstenom irine 2 metra. Sva etiri privoza imaju ulaze s jednim prometnim trakom irine 2,50-4,0
metra. Privoznica iz Drinske ulice ima izravan odvojak za desno skretanje u Vinkovaku ulicu.
Openito Potreba za izvedbom prijelaznog prstena javila se zbog malog promjera i jednog krunog
prometnog traka. Kako bi bio uoljiviji vozaima, izveden je od betonskih elemenata. Sredinji otok nije provozan
te je ureen i u njegovom sreditu se nalazi fontana. Tramvajski promet, za razliku od prethodnog krunog toka,
ne prolazi sredinjim otokom, ve je smjeten izmeu krunog kolnika i pjeake staze. Oblikovni elementi
omoguuju brzine do 30 km/h. Na svakom od privoza su izvedeni paralelni razdjelni otoci. Popreni nagib
krunog traka izveden je suprotno sreditu raskrija kao jednostrani nagib te su slivnici smjeteni na vanjskom
rubu krunog kolnika. Pjeaki promet se vodi izvan krunog kolnika uz pregledne prijelaze.
6.3 Kruno raskrije DVORANA GRADSKI VRT , RKT (n=3)

Slika 13 Kruno raskrije DVORANA GRADSKI VRT

Poloaj i uloga u cestovnoj mrei - Kruni tok se nalazi uz dvoranu Gradski vrt, uz Trpimirovu ulicu. Izgraen je
u sklopu projekta sportske dvorane, na krianju ulica Stadionsko Naselje i pristupne ceste koja vodi do
parkiralita dvorane. Sastoji se od 3 privoznice, a njime se najee prometuje za potrebe dvorane i stanovnika
navedene ulice (slika 13).
Oblik i sustav raskrija - Raskrije pripada kategoriji srednje velikog krunog raskrija s jednim krunim
trakom. Vanjski promjer mu iznosi Dv=36 metara, sredinji razdjelni otok je promjera Ds=22 metra, a kruni
prometni trak je irine 7 metara. Sva tri privoza imaju ulaze s jednim prometnim trakom od kojeg je najvei irine
5 metara.
Openito - Prijelazni prsten je izveden u irini 2 metra. Sredinji otok nije provozan, a niti posebno
hortikulturno ureen. Oblikovni elementi omoguuju brzine do 30 km/h. Na jednom od privoza je izveden paralelni
razdjelni otok za prelazak pjeaka. Popreni nagib krunog traka izveden je nasuprotno sreditu raskrija kao
jednostrani nagib te su slivnici smjeteni na vanjskom rubu krunog kolnika. Staze za pjeaki i biciklistiki
promet nisu izvedene, a zbog nepostojanja rasvjete nou dolazi do smanjenja preglednosti i sigurnosti prometa i
cestovnih vozila. Funkcionalna razina ovog raskrija se mijenja, ovisno o sadraju dogaaja koji se odvijaju u
dvorani.

6.4 Kruno raskrije JUG , RKT (n=4)

Slika 14 Kruno raskrije JUG

Poloaj i uloga u cestovnoj mrei ovo kruno raskrije se nalazi na jugu grada, u blizini sportske dvorane Jug,
na krianju Opatijske ulice i Ulice Josipa Reihl-Kira. Sastoji se od 4 privoznice, a njima prometuje preteito
prigradski i gradski promet (slika 14). Kao i kod ostalih krunih raskrija, cilj izvedbe je bilo postizanje vee
propusne moi uz dostatnu sigurnost prometa
Oblik i sustav raskrija - Raskrije ima oblik malog jednotranog RKT s vanjskim promjerom Dv=32 metra,
sredinji razdjelni otok je promjera Ds=20 metara, dok je kruni prometni trak irine 6 metara. Sva etiri privoza
imaju ulaze s jednim prometnim trakom irine 3,50 metra, s time da privoznica iz Kirove ulice (prometni trak u
smjeru grada) ima izravan odvojak za desno skretanje u Opatijsku ulicu.
Openito Kao i kod prethodnog raskrija, zbog malog promjera i jednog krunog prometnog traka izveden
je od betonskih elemenata prijelazni prsten irine 2 metra. Sredinji otok nije provozan i prikladno je ureen.
Oblikovni elementi omoguuju brzine do ogranienih 30 km/h. Na privozima nisu izvedeni razdjelni otoci, ve su
na pojedinim mjestima samo oznaeni horizontalnom signalizacijom. Popreni nagib krunog traka izveden je
takoer nasuprotno sreditu raskrija kao jednostrani nagib, a slivnici su i u ovom raskriju smjeteni uz vanjski
rub krunog kolnika. Pjeaki i biciklistiki promet se vodi izvan krunog kolnika uz pregledne prijelaze.

6.5 Kruno raskrije DIVALTOVA , RKT (n=5)

Slika 15 Kruno raskrije DIVALTOVA

Poloaj i uloga u cestovnoj mrei - Kruni tok se nalazi na krianju Divaltove, Srijemske i Hutlerove ulice. Sastoji
se od 5 privoznica (slika 15), s time da se iz sjevernog djela Srijemske ulice ne moe ulaziti u kruni tok, ve
samo iz njega izlaziti. Njime prometuje preteito prigradski i gradski promet.
Oblik i sustav raskrija - Raskrije pripada kategoriji malih jednotranih RKT. Specifino je po svom
izraenom eliptinom obliku pa tako vei vanjski promjer iznosi Dv=42 metra, a manji 24 metra. Njihov odnos je
1,74, to ukazuje na nehomogene dinamike uvjete [5]. Razlog takvom rjeenju su nepovoljni rubni prostorni
uvjeti. Kruni prometni trak je irine 5,75 m. Sva etiri privoza imaju ulaze s jednim prometnim trakom irine 3,0-
3,20 m. Privoznica iz istonog dijela Divaltove ulice ima izravan odvojak za desno skretanje u Hutlerovu ulicu.
Openito Na ovom krunom raskriju izveden je prijelazni prsten od male kamene kocke uzdignute od
razine kolnika rubnjakom. Sredinji otok je uzdignut, hortikulturno ureen, s ukrasnim kipom Sv. Florijana u
sreditu; nije provozan. Tramvajski promet prolazi jednim djelom krunog kolnika ime smanjuje propusnu mo i
sigurnost prometa. Oblikovni elementi omoguuju brzine do 35 km/h. Na jednom od privoza je izveden paralelni
razdjelni otok irine 2,20 metara. Popreni nagib krunog traka izveden je nasuprotno sreditu raskrija kao
jednostrani nagib te su slivnici smjeteni uz vanjski rub krunog kolnika. Pjeaki i biciklistiki promet se vodi
izvan krunog kolnika, s ureenim i preglednim prijelazima.

7 Zakljuak

Raskrija s krunim tokom su sigurnija i pruaju veu propusnu mo u odnosu na klasina raskrija. Pored toga,
estetski su vrlo pogodna za gradske sredine, s brojnim mogunostima ureenja sredinjeg otoka. S obzirom na
brojna pozitivna iskustva izgradnje krunih raskrija te njihovih prednosti u odnosu na klasina raskrija, za
oekivati je da e se u Hrvatskoj njihova izgradnja i dalje intenzivirati. Posebno uvaavajui injenicu da je na
naim cestama sve vei broj vozila, a da propusna mo postojeih raskrija, pogotovo u gradskim sredinama,
postaje nedostatna.
Literatura

[1] Tollazzi, T. 2000: Krona kriia, Sveuilini udbenik Fakulteta za gradbenitvo, Maribor
[2] Legac, I. 2008: Raskrija javnih cesta (Cestovne prometnice II.), Zagreb.
[3] Institut prometa i veza 2002: Smjernice za projektiranje i opremanje raskrija krunog oblika-rotora, Zagreb
[4] Kenji, Z. 2009: Krune raskrsnice- rotori, Prirunik za planiranje i projektiranje, Sarajevo
[5] Itoka Otkovi, I. 2008: Modeliranje kapaciteta krunih raskrija u Osijeku, Tehniki vjesnik 15(3): 41-47.
[6] Omazi, I. 2009: Raskrija s krunim tokom, zavrni rad, Graevinski fakultet Sveuilita Josipa Jurja
Strossmayera, Osijek