GRUPNI RAD Mir i nacionalizam

POJAM MOI I PODJELA MOI

Mo je veoma irok pojam i veoma ga je teko u cjelosti definirati iz razloga to postoje

vie vrsta moi kao to su: ekonomaska mo, politika mo i vojna mo. Navedene moi
ine drutvenu mo koja predstavlja ukupni potencijal jednog drutva, odnosno jedne
drave: ljudski faktori, kultura, teritorij, prirodni resursi, proizvedena dobra, sposobnost
jednog drutva, odnosno drave za proizvodnju i drugo.( Beridan, 2003: 31 ). Takoer mo
moe biti prirodna i drutvena, ali i individualna i kolektivna ovisno sa koje take gledita
promatramo ovaj pojam. Bez obzira na vrstu i gledite pojma moi bitno je istai da mo
predstavlja jedan od faktora zajedno sa interesom, ciljem i voljom za izbijanje konflikta
kada se suprostavi drugoj strani sa istim intersom, ciljem, voljom i moi.

Mo je openito potencijal, postojanje mogunosti za proizvoenje nekih promjena u

prirodi i drutvu. U politikom smislu, mogunost pojedinca ili neke drutvene skupine da
ostvaruje svoju volju, ili drave da ostvaruje svoje interese. Vojnu mo jedne drave (
nacije, pokreta ) predstavljaju ukupni potencijali te drave koje ona moe organizirati da bi
ih upotrijebila u ratu. ( Beridan, 2001: 218 ).

Mo je vjerovatnost da e pojedinac ili grupa uspjeti nametnuti i provesti svoju volju, ak

uprkos otporu drugih. Mo daje usmjerenje ljudskom djelovanju i predstavlja ne samo
sposobnost da se neto promijeni ili odri nepromijenjeno, nego da ta promjena bude u
skladu sa voljom samo jednog sudionika drutvenog odnosa. Dvije su stvari bitne u ovoj
definiciji. Prvo, rije "vjerovatnost" odreuje mo kao neto potencijalno, odnosno, neto
to postoji kao mogunost, dakle ne nuno realizovano. Drugo, mo se ni u kom sluaju ne
oslanja samo na fiziku silu, nego i na druge znaajke pojedinca ili grupe: bogatstvo, ugled,
kulturni i obrazovni nivo, poloaj u nekoj organizaciji, lini autoritet. Mo se pojavljuje u
razliitim oblicima, primjerice - kao prinuda ili kao uticaj. Prinuda ne obuhvaa samo
prijetnju fizikom silom, nego i iznuivanje, ucjenu ili zapljenu. Uticaj ne znai samo
racionalno uvjeravanjem potovanje i poslunost, nego takoer mito i korupciju. Sve su to
manifestacije moi, a vidimo da nisu sve u skladu s moralnim naelima. Mo, dakle, moe
biti neto dobro, ali i loe.
 Po Galbrajtu postoje tri grupe razloga odnosno ciljeva zbog kojih ljudi tee da posjeduju
to vie moi :

a) pojedinci ili grupe ele mo da bi pomou nje ostvarili svoje pojedinane i posebne
interese, a pre svega materijalno-finansijske;

b) ljudi ele mo da bi pomou nje mogli drugim ljudima da nameu drutvene,religijske,

politike i druge vrednosti;

c) i najzad, pomou moi odreene linosti i grupe dobijaju lake podrku za svojeshvatanje
onoga to se zove iri drutveni interes, odnosno za svoju koncepcijurazvoja, promena i
organizacije drutva. 1

Pojam moi nije ogranien samo na podruje politike, nego se odnosi na sve vidove
drutvenog ivota. Kada roditelji brane svojoj djeci kasne izlaske ili kada nastavnici u koli
neto zahtjevaju od uenika - i tu je rije o odnosu moi. Ipak, ono to nas u ovom radu
prvenstveno zanima je odnos moi na nivou itavog drutva. Mo moemo shvatiti kao
poticajnu silu za ostvarenje razliitih ciljeva : pojedinanih ili zajednikih, duhovnih ili
materijalnih, ciljeva koji potiu promjene u drutvu ili ih sprijeavaju. S obzirom na ciljeve
i resurse, moemo razlikovati tri vrste moi:

1.POLITIKA MO - sposobnost pojedinaca da organizuju i upravljaju drugim ljudima;

2.IDEOLOKA MO - sposobnost opravdavanja organizacije drutva pomou vjerovanja

i sistema vrijednosti;

3.EKONOMSKA MO - sposobnost je organizovanja i razvijanja proizvodnih resursa u

drutvu.

Kada se te tri vrste moi sloe i djeluju u istom pravcu, stvara se velika koliina energije
kojom se mogu provesti znaajne promjene u drutvu. Kada te moi djeluju u razliitim
pravcima, dolazi do blokade ili usporavanja promjena.

Vlast je vjerovatnost da e se odreene osobe pokoriti naredbi odreenog sadraja. Razlika

izmeu moi i vlasti jest u tome to vlast pretpostavlja odreen nivo pokoravanja i pristanka,
dok se mo moe zasnivati na pukoj prisili. 2

1 J.K. Galbraith, Anatomija moi, Stvarnost, Zagreb, 1987, str. 14.

2 PREUZETO SA : http://documents.tips/documents/pojam-moci-i-vlasti.html ( 24.03.2016. god. )
 Pojam moi ujedinjuje mnotvo znaenja. Moe se sa sigurnou rei kako ne postoji
definicija koja bi zadovoljavajue prikazala sve aspekte njezine mogue manifestacije.
Raznolikost definicijskih pristupa navodi na potrebu postojanja analitikog principa koji bi
omoguavao njihovu konzistentnu kategorizaciju i istovremeno upuivao na pretpostavke
definicijskih rjeenja. Prepoznavanje definicijskih kriterija i razvrstavanje definicijskih
pristupa omoguava nam procesualno razumijevanje politike moi. Njime moemo
odreenja moi klasifiicirati s obzirom na pretenost njihove panje kao:

l . Pristupi moi koji proizlaze iz subjekata moi, monika.

2. Defnicije kojima se naglaava akcijski aspekt moi , procesi, odnosi (ne) djelovanja.

3. Odreenja moi koja polaze od objekta nad kojim se mo provodi, od ,rezultata moi.

Procesualno razumijevanje pojma moi upuuje nas na otkrivanje dvaju kljunih elemenata:
subjekta i objekta moi, dakle, na dvije stranke koje nisu identine ali se mogu promatrati
kao dijelovi istog sistema. Izmeu njih uspostavlja se odnos utjecaja u kojem je B potinjen
subjektu A. Mo se realizira kao utjecaj koji vri ili moe vriti jedan dio drutva nad drugim
dijelom, gdje drugi dio nije u mogunosti taj utjecaj ukloniti. Takva polazna definicija
pogodna je za razumijevanje operacionalizacija izvrenih u empirijskim istraivanjima
distribucije i strukture moi u drutvu.3

Subjekt moi U dosadanjem je razmatranju nosilac moi promatran kao osoba,

pojedinac. Prvi stupanj proirenja jest kolektivitet ili grupa, a druga razina odnosi se na
apstraktne subjekte poput strukture, drutva, sistema i slino.

Pristupi istraivanju moi ija su ishodita u nosiocu moi, moniku, mogu se uglavnom
razvrstati u tri podgrupe:

l. Aktivnosti nosioca utjecaja.

2. Namjerne i nenamjerne posljedice moi.

3. Nosioci moi kao osobe ili kao strukture.4

Objekti moi Drugi mogui kriterij grupiranja definicijskih pristupa pojma moi ima
ishodite u objektu moi. Osnovni je interes u rezultatima moi, ostvarenom stupnju
interesa, kontrole potinjenog. U ovom pristupu dvije su orijentacije: prva, koja rezultate

3 Grdei, I., Elementi procesualne definicije pojma moi, Politika misao, 1989, str. 108.
4 Grdei, I., Elementi procesualne definicije pojma moi, Politika misao, 1989, str. 109-110.
 moi promatra u manifestnoj konfliktnoj sttuaciji, i druga, koja realizaciju moi sagledava
i kao proces u kojem nije nuna manifestacija konflikta. Konflikt i mo su prirodni parovi
svakog politikog procesa. Govori se o konfliktu kao krvi i mesu politikog ivota.
Odreenje moi u manifestnom sukobu karakteristino je za pluralistiki prisup
istraivanjima distribucije moi koji se temelji na metodi procesa odluivanja, mo se
definira samo unutar opaajnog konflikta u procesima odluvanjima na nekim znaajnim
temama. Mo postoji samo ukoliko postoji otpor objekta moi. Kritiari tako uskog pristupa
moi, a koji takoer polaze od situacije konflikta, uvode pojam latentnog konflikta. Objekt
moi ne mora biti svjestan svojeg poloaja potinjenosti. Osim toga, on moe biti svjestan
utjecaja koji se nad njim provodi, ali ne moe se manifestno oduprijeti. Dakle, mo je
realizirana i bez manifestnog otpora objekta moi. U ovu grupu, latentnog konflikta, pripada
i veina pristupa iz podruja manipulacija, kao i princip neodluivanja kako ga razvijaju
Bachrach i Baratz, nasuprot Dahlovoj odluivakoj metodi.5

Mo predstavlja izglede da se u okviru jednog drutvenog odnosa sprovede sopstvena

volja uprkos otporu, bez obzira na to na emu se zasnivaju ti izgledi. 6 Mo se moe
definisati i kao sposobnost donoenja odluka ili kao mogunost da se ostvari vlastita volja
ili kao sposobnost da se kontrolie ponaanje drugih.

5 Grdei, I., Elementi procesualne definicije pojma moi, Politika misao, 1989, str. 114-115.
6 Max Weber, Privreda i drutvo, Beograd, Prosveta. 1974, tom l , str. 37.
 LITERATURA:

1. Beridan Izet, Tomi Ivo M., Kreso Muharem, 2001, Leksikon sigurnosti, DES
Sarajevo, Sarajevo,
2. Beridan, Izet 2003, Konflikti, Sarajevo,
3. Grdei, I., Elementi procesualne definicije pojma moi, Politika misao, 1989,
4. Kalanj, Rade 2010, Ideologija, utopija, mo, Naklada Jesenski i Turk, Zagreb
5. https://www.scribd.com/doc/27274614/Teorije-moci-Vukasin-Pavlovic ( 24.03.2016.
god. )
6. http://documents.tips/documents/pojam-moci-i-vlasti.html ( 24.03.2016. god. )