Sie sind auf Seite 1von 52
) oklobra, = w UC ba ise od OU pre} voleda, tmana tdrugth i vrednih poklona Ulje pseniénih klica Dragoceni vitamin E Kdica poboljéava cirkulaciju, spreava infarkt srca i olakSava varenje Ulje pend Ulje pSenignih klica jedan je od najboljih preparata za probleme cirkulacije, jer, pored ostalih korisnih sastojaka, sadr2 i velike koligine vitamina E i lecitina. Deluje preventivno protiv aterosklerotiénih promena, smanjuje holesterol u krvi, delotvorno spregava stvaranje masne jetre, vrlo je hranljivo i zdravo zbog nezasiGenih masnih kiselina i vitamina E, Poboljéava cirkulaciju i deluje preventivno kod izliva krvi u mozak i infarkta srca Poboljfava opti rad srca. Istavremeno, poboljava rad éelija srca, jetre, bubrega i povetava izdriljivost mi8iéa. sae Dobar je antioksidant, regeneriSe nervni sistem i Gelije. Smanjuje oticanje = nogu, ublaZava progirene vene. Pomaze u normalizaciji nivoa Seéera u krvi Ba Dobar je za sportiste jer uniStava mletnu kiselinu i spreCava upale misiéa. Kao bogat izvor viakana, Ulje peninih klica moze da olakéa varenje i da ‘od raka debelog creva i rektuma. —_ _7£,£, Moringa i med Me¥avina praha moringe i odabranih sorti najkvalitetnijeg meda sa planinskih podruéija. | enpacseeaetlae Divna vest za sve one koji znaju koliko je zdrava moringa, ali je nisu koristili zbog pikantnog ukusa. Od sada mozete koristiti moringu u ty =i alt oesacks ts posters copon mctge cheap ~ Clow tukusom i lekovitim sastojcima meda, = Lsrutenim delovanjen, med poagavablagodet moringe za zai ° organizma, Moringa je saviSena prirodna hrana, koja po sadrZaju moringe sadrZe 18 od 20 poznatih aminokiselina koje su neophodne ——- ed telu, ukljuéujuci i svih osam esecijalnih koje ne mozemo da sintetise- J mm ‘mo i moramo da uzimamo putem brane. sina metavina mariage ied Zeatin, sastojak moringe, vrhunski je antioksidant i snaZno detoksikuje = ‘organizam. Ova moéna biljka ubrzava formiranje hemoglobina i mioglobina, a pomaze i kod regulacije krvnog pritiska, gubitka energi- je | tezine, neuhranjenost, lupusa,Citéenja debelog creva i crevnih poremecaja, raznih upalnih i drugih promena na koi - Gireva, ulcera, reumatoidnog artritisa, osteoporoze, impo- tencije, menstrualnih tegoba, tumora, groznice, glavobolje, ali i kao vitaminski dodatak ishrani i nutrtivna pomo¢ dojiljama. SS M oO rl nga hranjjivih materija prevazitazi sve druge biljke. Protein’ u prahu eo Pr nim apotekama i prodavnicama Pere eee 021.66.10.170; email: terracoworion.es Se ry st a ae Osnivasi tera’ Korpanija "Novosti AD Generali rete lav ude Kempanje “Novos AD. DMITROVIC Oxgovor uri LIDI|AZECEVIC ee Reda ee ts Dijana Dimitrovska Jasna. Jovanovie ‘Thaigko uredivanje pipes Zaliina Tas Marijana Zivot Foo: Guliver/thinkstockphotos ‘Shutterstock. ‘List il tetenaestodneimo -Rokopis i forogrfje se ne aj Ades Redake 411000 Beograd Trg Nike Pui 7. Pesta fh 208 “Telefon: Reda 3128-143 Pa 3398-056 Marl 38 2 E-mail bile®noveet.rs "Tekudi run HYPO ALPE-ADRIA, 165 57-08 (goat na br} 05-51) Starapa: Palts AD Cots 1 CIP Katalogeacia w public Naren Eblotek Si ISSN 1820-0757 COBISSSR.ID 115397484 eae Te fray: eee es (Eee ‘Violeta Oregkovié Gut, autor "Carobno kuhine-Lakée sa dijabetesom* 25 Mera wai Zo Kako se gai tincura? 18 Pat dna do grt loka eer ‘Apoteka iz baste 4 Ue po ek Siguran uspeh 12 Wrakeoisnicsnoika=beba Toksin | gojaznost 20 je ran kazmtta Napitak kanji 34 Voda prince pra "Montesor" metoda vaspitanja 36 Kaen trae sa 10 going re Neledene upale sinusa & 1S mukun do rea Boletibubrega f {8 Oddi eri prise Ficiologja besa 1 Osrela i ore vlog mozga 3 | Biljecaconiie Broj 299 2. oktobar 2015.5 Postedie platicnih operaia. 28 Ol heal doembotie elovnik za osabe sa hepatitsom 90 Juke 2a rogenerai jr Feceoti 32 Raa jsen na tle Z ce Domai recent ‘38 Fling of Eitade Parferi 4 Tt atc 2a tar lia veate 10 ttl? Odor na Mutnju 42 tel "Logs cok Spec ijalni poktoni = v y +) Cee = a a oe Pasulj za trece doba U pasulju, uz obilje vakana koja pospeduju varenje snizavaju nivo ho- lestcrola i obezbeduju ravnotedu Seéera u krvi, ova mahtnarka blagotvorno deluje ina mentalno adravijesJes sada vitamin BI ili tiamin koji utestvu- je 0 proizvodngi eneygije alii sintezi esencijalnog neurotransmitera acetil- holina vazinog 2a paméenje. U shuéaju da se pojavi manjak ove supstance ‘poweéan je rizik da star postanu senilni i obole od Alchajme- rattako da se, posebno onirna koji se priblizavaju tresem dobu, preporuuje da na trpezi éeice imsaju pasa I skuvana lei Osim lekovitih osobina koje ima see jabulka w naeodnoj rmedicini se kao lek korst i skuvan il ispeéen plod ovog vos. "Tako jeu shagajukadlja i promuikosti preporuka da se 2 do 3 ja~ bke petnaestak minuta kuvaju litarvode, saéeka tei do Zetiti ‘sata, procedi i pije tokom dane. Ako je problem sporo varenje blagotoworno dehyje Kuvana ili u rerni peéena jabuka pojede nna na prazan stomak. Tako termigki obradens, ako se pojede ‘uveée, smiruje napetost i obezbeduje miran san. Ako se dogodi peh U sluaj da ste lepe jesenje dane iskose mana etey oe dogodio van se \ pel: daugenete aglob sarcdna medicina pre- tusuje-oblog od jabukovog sireeta ibibera, H since potopite gran, blago ecedite sukom, pospite silevenim cenim biberom i privjte na bolno meat nekoliko guita tokom dana po 5 do 10-minute, i q ee. "Svileni" éaj medicini se kao. odd efi ue ee eae CE eee ‘blagotworno dehujed u slucaju upale be- SE scan le ne ga pole naruto Pipa se iad fate oie oe prelije sa 2,5 db sail nell mina proce ‘pile po Kasika nezssladenog i mlakog > Pee Excision feces Petes eee Beer nereeeae Semorina Re ace aes Bilje’ Prednost endoskopije . oe ee ee en eee oe Poe cS Pe eee ee es a obolfenja koja dovode do ote#anog di- su potrebne i api za nosdasesmanfi (© sanja na nos, sckreije, otoka fica i gla- _zageplienje nose, koje ne treba prime 06 feo vobolje. Takoma pritnen u slutajujed- njivati duteod petdana. Antibioticise [ob nostrane opstrukcije nosa dece treba-daju-samo ako pestoje si znaci bak |) To bida se skljud strano telo unosu, teriske Infekt to jest slivanie gnoj- |e ease fo eo odusbh tumor nosaili parinazalsih nog sekscta iz simusa lojise “eed nia |) uplfina ~ ade de Nesic, sro ill ako predhodna terapiia posle |p) oy ‘Neprepoznati ili neleteni sinuzitis, nekolike dana ne pomte,pasebolest |i: 2 ede leaZe mS sagovorik, moe da prou- pogoréava. Roditelfnikad nebitreba- [0 asokuje radicite komplikacije - od lo samidadajuantibiotike "preventiv- | stanja u Kojima se zapaljenski proces no” jer je to u isklucive) nadlednosti |e) ss sa shizoko¥e fii na pokasnicu ili ve~ eka! Cure ee en zivni omotat Kosti i kostane zidove - ; Creer i sinusa ili na susedna i udaljena tkiva Konzervativno letenje iomane. Dr Netié kate da terapija akutnog ~ Presa formi Klinigkog ispoljava-_sinosinuzitisa teba da tmje 10.da 14 trarazalnih korikostercida, aspirin ‘ij komnplikacije mogu du buduegzo- dana dok heonini sinosinusitis treba sekreta i mere za prevenkiju sinuziti- ‘rane endolsaijine Egzcka- dave Ie do ets mele. Kon- sa Toko kouzersatvneg Inj nijalne su kormpliacjeu oénoj dupli zervativne Ieéenje je indikovano u _muzitis se najéeSe sminuje Vazno je da od otoka ofnih kapals do flegmone —shuéaju svih tipova sinwzitisa i ajiho- se postigne dobra ventilacija i drennta, ‘ apscesa orbite, osteomijelitis kostijw vih kamplikaeija bilo kno jeding tera- a vellay log imajuvazokeonstriktor- lica ilobanje, oboljenja respiratomog pija li kao dopuna hirurSkim meto- ne api, koje ve koriste pet do sedam sistema kao Sto su zapalenjska obo- dama letenja. dam. Ako je pop’ gnojno zapalinie Ijenia srednjer tha, 2decla, larinksa i ~ U Konzervativne metode ubmijaju. primenjuju se antibiotic, er se sata iraheobronhifilneg stabla, pogorsanje se medikamentna terapija,to jest anti- se da omoguéavajo ialetenje akutnog bronhijalne astme, polipi nost i sinu- mikxrobna, antilergiska i primena to- sinuztisa uz prevenciju komplikacija i sa, mukokele i piokele paranszalnih pikalni preparata unos, Na primes, — prelaska u hroniéno oboljenje. Terapia sinusa ~ kaze dr Nefié. ‘azokonstriktomih kapi za nos i in~ bi trebalo da se daje os nekoliko dana i > se poles $A snp? nak Higijena nosa ilekovi Care eee Net sagowornik mavodi da su en- - pee eee dokanialte komplikige tiptna fom selects po Prema a valoy je da a vurgentna stanja i zahtevaju hitnu 1 ‘usm u8éa bud prohodna il da sere tacnu dijagnostiku i urgentuo Iee- DANA TRAJE LECENUE eanalisu vazokonstsiktoraim kapioa ~ nije. Da bi se dijagnostika ovih kom- _AKUTNOG RINOSINUZITISA. ade na sagovorvik. . pllcija postavila na vem treba bi | Danijela Khe a se stalno misli oa ajih, posebna wn Broce icant KREME PROTIV PEGA, FLEKA NA LicU ITELU FADE OUT! oe ee us 3)) KAO | PROTIV BORA | PODOCNJAKA predkolno avjein Ggukranial: | DOBITNIK KRALIICINE NAGRADE ZA KVALITET i razxijenim Poids AUS Use bit komplikucijama sinusa. De Nee pero anaNTSIETATEST kage da, osim mer zastite, sinuzitis, a "ADE OUT Original kvena a Zylgh ornlonse FADE OUT faa Core DAY fase cre! mode dase spre: fore oe pane uli neste Page| fen ea setae _ = § obaizom na 10 da je 2apalie~ [eisewictcstee p See, Coo |: a a sne infelcije, tokom prvih dana bolesti relfmyhote Son wa daju se lekovi protiv bolova i zapalje- tie ce, cegae Fehr iyeige bones nije. Osim toga, vooma je vedna higi- | gemma te” oy topeneioe jena nosa fizioloskim mistworom da bi Se ; Se pobalala prohalnost, « ponckad! || sx moron none su oate mresonc ets uocowan sovran wwtaaed 7 | rp B Ordinacija | Bolesti bubrega OKIDACI pritisa ‘Seki cranes Saosin’ Cn EDSOONEM Be WAIERTEOBAF AN ES ‘ako je wvxeteno mi- Aljenje da je pojava Jkamena i peska bubeesima najcesca ho lest ovih vitalnih organa, prof. de Radomie Nau” Re Redomic movic, dircktor Klinike S™"°™ za nefrologiju KCS kaze da su najéeice bolesti bubrega iza~ -zvane Seéeenom boledéu i povisenim Tkevnim pritiskom. ~ Istesdivanja sprowoena posi decenjausvetu,i kod nas, pokazuju da su dijabetes melitus i hipertenaija vo- desi uzorotnicé pojave hronigne bolest bubre- ‘ga kate profesor Naumovit. Zinataj tno mesto zauzimaju i one koje su po= sledica poremesaje imunitete,kad zbog raaliitih etioloskih faktora ienunski si- stem pofinje da napada tkivo bubrega. ‘Osim pomenstih uzroks oboljenja Dubrega, kako nas dalje upucuje sago- womik, u nerazvienim zemlja in- feleije 2maéajno doprinose nastanku ‘bubreznih bolesti Balkanska nefropatija = Unnekim zemijama Balkana uklju- xj i mala, takozvana bal- leanske neftopatija, koja dodatno do- prinosi stalnom porastu broja. bubre- Zi bolesnika ~ kaze profs Radomir Naumov. Kada eo kalkulozama reé,odnosn 8 | Biljezacsniie i dyabetes a6 ppojavi kamena i peska u bubrezima na sagovornle objainjava da ovo jest esta oboljenj, koja u nekim okolno. stima dovode do hronignog o8teéenja Dubrega, a povesanom broju su pri suitna onima koji ive u podrugjima sa. ‘neodgovurajucim hemijskim sastavomn, vode Tpak,zakluéuje profesor Naumovie, njopasniji su povigen. kevnipritsal i feterm bolest, bolesti koji su vode- G uzr0sniel smnrtnosti u Srbija bog kejih je sve ve bro i obolelih od bu: bbregn. Zato, ed dg nz godine, nefeo Jozi govore o kradio-renalnom sincro- mu to podraaumeva stanja kada bolest Dubrega uzrokuje bolest sea i obrnuto. Prevencija Profesor Naumovié istiée da je prevencia najewinija 2a ofuvanje zdewlja bubroga no je da se vodi raéuna o is ikako ne sme da se dozvo- Ii uveéanje tezine, odnosno da se do- avoli gojaznost -kaze nas sagovornike ~ Jer, normalna telesna tedina uslov je 2a poboljianje zdravlja osoba sa di jabetesom i hipertenzijom. Redovni pregledi urina, krone slike i biohemj ske analize su od neprocenjivog zna- Gia i trebalo bi ih raditijednom go- ne. Starjim od 60 godina, Kojima je neko w porodici bolovao od bubre- “nih bolest ili imaju faktore rizika za nastanak bolesti bubrega, ove analize treba raditi fee. Genetika Nasledne bolest bubrega,ednosno bolesti bubregt koje nastaju zbog po- remeéaju gen nist najéeie, ali 220 zimaju znaéajno mesto u bubreznoj patology Najeéée bolest bubrega koja je nasledna je policistiina degeneraci- ja bubrega, koja neminovne dovodi do terminaine faze odnosno hronié ne bubreéne insuficijencije kada bo: Iesniles preostaje leéenje dijaiziom ik transplantacijom bubrega . LKoaiié ee nim prijatefina redakcije, u jubilar- rom, tistotom brojt 16. oktobea, ofelaiu vas posebne nagrade, Iadiva- james ® Klinika Protié iz Beograda po- anja 10 pregleda i 70 konsultacija, za purove a steriiterom & Apoteka "Mediflora’ tz Beogra- dapoklanja 10 komplete biljnih peo- inxoda za parove s2 sterlitetom za Sestomesetnu tecapija(t saradeji sa Klinikomn Protie) 4 MND Dental zubna ondinacija iz Beograd poklanja éiéenje-kamenca za 10 soba 1 Medikal point ordinacija iz Beo- ead poklanja pet intérnisigkih e Siti medika ordinacija iz Beogea- ‘da poklanja pet ginekoloskih pregle- 1 TncerTim poliklinika iz Beogra~ a pokana Sestultrazmtnih peegle- ey I "Celulic ckspert® Centar za pre~ ‘vencij levenje celulita iantigidzing ppoklanja tri posebnia tretmana za lice 8 "Hedera vita", "Terako" i,"Bios- ficomedik” poklanjaju po pet paketa proizvoda 1 Madu poklonima su "Viai" i"Eu- erin” kozmetila, paketi "Podnav ‘ke, ulje nara koje daruje firma "Pri rodan izbor’, tretmani za skidanje Flcka, reiki tretmani,frakralno crta nie 1 Kompleti knjige "Lagune", "Vul- "Derete’, "Vesernjih ‘novo- | | Ordinacija | Kako nastaje i kako se manifestuje bes? koénice” pa ne mozemo da kontro- ligemo bes? Kako telo reaguje na iznenadno ispoljavanje ove emoci ‘koju struénjaci tvrde da je odrzala Ijud- sku vrstu? x Sameer ste Dall se,ipak, moze kon- trolisati jer prema nekim tumagenjima idivi besa nose rizik od psthosomat- ski poremetaja? ~ "Svako mode da se n ju To je lak. Ai naj Sena priv oxobu, do pravl- nog stepena, u pravi tren tak, sbow ispravnog azioga na lspravan natin nije ako” = cia mudrog” Arstore- Ja prim, dr Tomishv Cuk, tar-endokrinolog. iz Opstebolnice "Bel Medik" ‘uBeogradu. Impuls za akeiju ~ Bes se oslobada zbog, nneke frustrirajuée situa cije. Manifestuje se bur- nim i nekontrolisanim iz livom Fjutnje prema neko- me. Takva emoeija na fi- ioloskom planu_aktivira hhormon za. reakeje w hit nim situacijama, autonom= ni nervni sistem, Sto dovor di do ubreanog rada srea, povikenog kevnog pritiska, ‘ubreanog disanja, pojaéa- nog huéenja ghakoze iz jetre ‘iadrenalina iz kore nadbu- reine dezde. Dolazi do Psihosomatski poremeéaji Gesoispaavano besa mak eniskag pragatoleranae na ‘rusvacju uct oj su emativno stabi, ze, 6 jo ego sna Zi koe u detnety isu navéenina bz0 ispolavanje emosja ‘nee takonireagovtl. Nova tra2ivana ukazulu da suonima ko ‘su rolativna Sacto abuzet bosom veto Zansa da oboe od sho. ‘somatskih poremeéaja coseéaja nelagode u stoma- ku, kao i poveéanja snage skeletnih misiéa. Ovakva fizioloska promena daje dovoljno snazan energetski impuls za silovitu akciju Nas sagovornik obja~ Snjava da bes spada u jednu od osnovmi grana emoctja, sede soi jutnja i bol, i ga, potistenost, ‘melanhonlija, samosazaljevanje, usarlje- nost, ofaj, au patoloskim slugajevima i teika depre- sija. Emocije su, takode, strah, radost, Hubayy zagu- denost, stid i mnoge druge. Emocionalni um je neupo- redivo bri od racionalnog nna trenutak ne zastaje da bi razmislio o tome sta radi. Ta breina iskljueuje svemo, analitzko rizmi- Sjanje koje je zatieni znake rmisleseg uma, Rezultat su = pogreine odluke. Muskarcii Zene = Postoje nvzne vrste besa. Emocionalna po- rugja su glavni invor iz- nenadnog — rasplamsava- ja besa, dok kora velikog, ‘mozga izaziva provaéunate oblike besa, poput hladno- krone osvete ili ogoréenosti ra nepostovanje ili neprav= du, Od svih raspolozenja koje Hjudi ele da izbegmu ini se da je bes najnepo- pusthviji. Ljudi ga naj- teze obuzdavaju, pa, za radliku od tuge, bes éoveka ispunja~ sm, por nneke éak i usrecu~ je. U svakom dobu Cece eo Oe eran aca cee Gem t 10 | Biljee j UAPOTEKAMA! Suisse Ds ‘hs ivota i Zena i muskaraca rmoguei su ilivi besa, samo je pitanje nagina na koji 6e se ierwiti: verbalno (dese kod ena) ii fiicki, karak- teristiéan 2a jati pol. Doktor Cuk tumaci da se tokoms seakeije besa pokredu signal koji na mozak imaju Avostruko dejstvo. Jedni stvaraju bra i kratkoirajot bujcu energije i drug, koji dize tenzyu ‘raj dude od talasa brze ad- renalinske energie. ‘To daje odgovor zhog ega su ud skloniji dugo- trajnijem besu ako ih je vee inesto isprovociculo i snizen im je prag za bilo st st0 mote da izazove bes. Ako vorite automobil i neko iz suprotnog pravea nagio skerene ka vama, nakon i2- begnutog sudara biéete vyeoma besni "Taj bes ée biti dogo trajan i bieete besni i na vozaéa.automobila koji ide sporo ispred vas. To je objasnjenje aaito "popuste kosni- ce" suzdrzavanja kada ne moiemo da kontroligemo bes, Hipertreaza i bol Kod pojedinih bolesti, kao Sto je oboljenje stita- ste Alezde hipertireoza po- stoji— pove ana ose Ujivost_na ormalne koncentra 4 cije adsenalina uw cickulaciji, Time se objeinjeva_uznemi- renost, drhtanje kao i ‘smanjen prag tolerancije na bile kalevu nepravd Osobe koje pate od f- 2igkih bolova u_-manjo} meri oseéaju bes uod- Razne vrste besa leamigdale (dela mozga) zadutenog za emo- coe nastavju se veze u ove glayne delove mazga | do hipotalamusa koji Uti kortkotopin (hormon za munjavereakcje), Amigdala bl ako ‘magia bt gla aver imonaclnog raspamsava ja besa, ok neokotteks (samom centu emo ‘clonalne integer) laziva proracunate ob ike besa, poputhladnokrune osvele i ogoréenost a repotovare li nepravd ‘nosu na druge emo- Gig poput odsustva radosti, potistenost, melanholie.. ‘Bes se moze kontro- Tisati, jer ne ukazuje na alaboss tants: dosto- janstvo, vee 2relost. Uko- Tiko se'bes ne moze kon- twolisati savetuje se dase potradi pomoé psihologa ii psihijatra ~ Kage deo mislav Cul, . Zefha Radalovie hormonalat ‘Letenije steriitre "Zenskim bila sma” virkom i otjnicom, pokizalo se veoma delowornim, a u Srbifi gi go- dlnama uspesno sprovedi de Dusan M, Proti, specialista ginckologije i je taina Iekovitostt tkrivacitaocima Virak ili vekts, gospin plas, 2e%jn Sapa li lava nog, bile koja Engle 4 s pravorn zowu Lady's mantle en ski ogete), ere najdelotsoenii prinod: ni zastitrik od Zenskih bolesti, Poseb- no je efllasra u leéenju fibroida i en dometrioz’ pojatanog, menstruahnog Knarenia, protimioma i menstrual- nil gréeva praceni bolovima, kod po- ipa, ist, upale jail i benignih bi perplia, eee deluje i kao je theni deKongestant, pojaésajut elii- pa, osm to sted pobiaje, olaksiava porodh “feed Prous. Nauéne Studie ‘NaS sagovornikistice da je elk broj nnaugeih stulija poveda da se dobar deo sinckolodlah operacia i bolesi moze ‘ebafi upoteebom fa od ove bile. ‘Zaleterje neplodnost viral se ho- vist najéeSée u kornbinacif sa konopli ‘kom (Vinee Agnus Casts) i macinom ia cls hugenjc en oxodi tired menstrual yproti policistignih ta prayaenska lf lajedelotvoena protiv evapo san mensira- . reponuie se zapiraie NajéeSée bolesti Endomtioa je stanj tad koga 0 Zecca endomatiuma (unuladrjeg kia _materice) mogu pronaéi ivan materice, pau trbusnoj duplj, Jedan je od nayée- ‘s#huzotasetitetai uziana ekova zg bola ual at. Dr Prot obj: ~ Kombiracia nevena,wieksaivika da izuztnereztato u Iter endometcze, [er bikesmanjyu vo estogena, kod encometrom cia vak dee raresorpsju i povasanja. ndomotio ne podhos" miko mebneprolavode, rvene mesa, zastone isve tian mast, bel Neb, Sate, ofl, alkohol, ave iton- ans Propenvéjuse: pln, nba, die ule duge nezaséena masta. gato omega omoga-6 masrim késoinama, voce, porce (pus, bo ole keleraba,zelonaslaa otvca cele, perun, gaa), nega re Rare, laneno seme, rast lodoi(orah, bem, esi jiatim dxjem od visa, koji je dobar ian _maljenje ~ kaze de Pri. (iste jahita cu patolose promene obavijne kapsuom,ispunjene teéno8éu i Caj od ove bilike, rita nus sagovor- poliSvstim vom, koje se nalaze u jaja ira em. Vesna se nik, moze: da se korsti i u tok trud- | povlatizmedu prog itreteg meseca nakon nastanka, ai Sesto kod- nove posle treseg mesoca, jer jaéa ma- | rica zazabece feriv i sti od spontanog” pobate ~ Oso se u vesin stajeva sponta poviate,zahtevau samo uk {ja 2 olaksava porodsj. Preporuduje se | tazvuéno praéenje i kontrol, MeSavina kapi vitoksa i vika regule 1 poste porodaja, jer se porodilja br2e | FSH -flkostimulracl hormon iLH-Uuteiiajucihormen a kod sta porn jaéaju joj midcia stomak se | vot od pet certimetara osim ulvazwucrog pregleda reba ura imar- zzueze, Mnoge ene vrkutu smatriju. | kere ck preglod velne protoka ku Kcz st (dople.Nakon toga svojom zaititnicom, jer kao univer se azmaanjeno operat ukananie ili Kasia operacia kaca 99 posta dlagnoza - faze nad sagovorik Miomi matoricanajSe8ée so java fzmedu 85.155. godine, a u praksisvaka pela Zena fokom Zola ima miom. Estrogen (hormon jka)podstiée rast mioma, al ile wok rastanka Rast moma, kaze dr Kopi i ostavt 25 minuta, proce roi, pods | human placeniniakogen, pa mom izazto stu u tac ii pije gutinj po guts ti Salje Poti Miomiuzrokjunopleiostu2 do 10 odsto suéajva, sponta pobaéaju nadan, ‘rugom ittesem timests trudnage i pod uicajem hormone tada mogu zratro da ie porasu, Miomi se mogu lei blrim preparatima ko requis hormonsk avnote il O€ajnica reguiige ciklus a konopija ievanredno stablizujelitenje hormora, a prot upalno delovan dejstvo na Jo jena od pevorazredi Iekovi- _\‘smanjvane tesorpclu mioma pokazao jo vk tih biljaka 2a letenje neplodnosti Zena je i o¢ajnice, macina it jetrena tava, prema: kaliica Saja prelie se sa 2.di srele prokawvane vod, po- got, manuf it tetjan, kako sejo8 ma, koja su nerotkinje od davnina : inziva, Ova bill rate fz wctenasing tale ps Ms Jerena, ima srebmo-bee listove ible Oduvek s kristi a normalizave rere Sse wee Seo Be thona, ai i 2a uramotedenje horo- eee Serstyn seu mista lekovite bilj-nalnog chen, 89 je predshow uredne ON Le, lori wu je osu Ezipts Kalo trinoce. Od ove ive apni ee & 2 ee jefimelaze -otajoicaeikovtoopisuje efi se pet puta dnewno po ving pioneer eee muke Zena koje au davmo ofa jer G48 veme kad ena i dura pepperoni hist mogl da posta mae, Rast levi vet pistapaim pred Denil Kh POTOMSTVO B | Biyjeearwte Crveni slez Do dva i po metra viv ae Os bila. Listovi su stvoll Ai tamnozeleni i dlakavi sa izrafenim Zilama i na dugim Fite lgaeeais ieee Se fe oa etter Cretovs o eee pit aap ‘nine, mineralne soli, ulj Najlekovitiji Koristi se: sprotiv kadla i bolest disajnih ‘organa smiruje upale slozokofe stomaks, crevn i bolove u besict DISE Vas osuene evetove pa kniigien do dve prelijte sa 2,5 dl § veele vode, poklopite, sagekajee 10 do 15 minuta, procedite i piite 2 do 3 putatokom dana. 6, Kaloper Zeljasta tajna bila va ppoleglim stabijikame i, kejih iabijaju fu- pereivelikih, dugulje- stib. istova_prekriventh eA i a Korist protiv poremetaja vatenja za jaSiapetic ce pospedi rad jerre 12081 protiv infekeije bubrega i betke cal + Prelite sa2 dl vrele vode kasiku osusenih listova, pokl eekajte 15 minuta, procediteipijte 2do:3 Soljice tokom dana. TINKTURA. = Gal) Sa litar domaée rakije prelijee 200 g usitnjenih pupoljaka icve~ ys = Py y tova, ostavite po starni 30 dana, procedite i uzimajte tri puta ‘okom dana po 10 do 15 kapiu malo vode ili éaja. an Saas Moja omiljena biljka je bbosiliak. Prelepo mirige, a c njegovim leit sv) svime swiino je gov Koristim ga kad god je mo- “gute, daje ulus jelu, poboljga~ ex vurene odlgan je dodataleza . 4 innoge obroke. Bosiljak smiruje, edi | odligan Dragolju BaStenska Zeljasta bilj- ruza ka koja izsa: ste do 15 ros o> Grmo cm, ima 4 lika — trnovi- ek 4 bs ili Soe go tin Titov koji progarane Zila su sa donje strane sve- mia i narandzasto-cr~ jednostruke nazu- ene cveove 9 cv retook ca ti prugarna, Sad ne bof eave Samporniheterozid ld brojermcvetnih I ‘koji deluje kao anti- pragnilea. Cver sa- biti pelin, tain, sitkmin Cu, tain likorid erin, ‘ctarsko ulje, vosak, i Minerlpe sol gas” lake upale akSava izbacivanje sekreta i smiruje kaSalj i protiv tn problema mi kao antiseptic 1m ponte u legenju stomaénih tegoba procedite ikoristite po potrebi, vode prelijee kasiku osuiene i sitinjene biljke, poklopite, saéckajte 20 mi- ‘uta, procedite,uceénose pocopite gazu i sta- thee kav oblogcuslucai beth problem, Ulitar vode potopite 200 g-usitnjene cele bi ke evata, poklopite, poste 12 sati dobro gnjecite rukama i procedite. Dobijeni eke tae pijte (do. 3 KaliZice) tokom dana sa ‘malo vode i U tar domace rakije stavite 50 g osnéenih eui- nih latica, saéckajte 8 dana, procedite kroz lanc ru krpu i Koristice u sluéaju reumaciénih bolova iuganue U 2,5 dl maslinovog ulja uronite 50 g suvih rudi nih latica, seaviee na coplo meseo 30 dana wz sva-~ kodenvno muckanje, procedite i koritite 2a ispu- calu kozu, da rane be#e zarasta iprotiv ozeblina. B Anketa | Da li su vam drustvene mrege olakSale Zivot ili ne? Kradu VREME., Cuvaju pryatelstva rastvene rede preplavie su sel, i dobar den srpske popu i poste mest ge se, asim ramen informa i poslovnih ideja, dele intimni trenuci i pigu pravila kako : ‘apraviti dobar "self", Dok je dobar deo Korisikainternetaostao ——_—‘Uluzija da su vazni imun na ova, veégodinama unazad,drvsven nomen, vcina ~ Uscaj i snaga druitvenih mreéa poklonita i aktera"Fisbuka,"Tilera’,“nstagrama’ ao savremenog medija samo. su pokusava da se pr ‘surogal javnog mnenia i dominantni prividni, iako korsinici "Tvitera’’ ili {akor w krsrano mi "Fejsbuka" modda smatraju drugat elk svetsihzvezd kao sto su Anelia Dio ira Wail Ket aa ‘eda ub Mos enter Eniston Ozrd Kuni vel su protinci drusWvenih aru Koja. je manjinski deo jamnog mnen} inreda, Pita smo nae poarateliénost da isu im drutene mreze samo imaju prednost da veito kori slakale i zakorpicovale Zt. DK ste rehnologiju i brzima "spinovanja" ja pa stvaraju iu aij da su vai @ vu kreiranju opéteg. stava Biljana Topié, atletiarka ole sips, crow Boe Samo u postovne svrhe mena je sto se vima dije = Dpido mine knit aina ruognoat da biz core uw postovne svrhe (imamo stranicu govore sta Zcle, da vredaju, atletskog kluba). Nekad sam bila ak- diskredituju ili diskrimi- circa pejatnia stamina on BO isa kako hoga 2k Shula Ga mi to oduzima’mooge o slobodnog vremena i ima toliko ne- bienih sear, da ne kaiem glaposi, koje razni korienit postavlaj. Sreéom, privatno vise nisam nina jednoj dru- Sven} mre i oseéam se veorsa lepo i ~slobodna! . Taka Bis) cir eR 1),.f SS ae ee ger Poh sealers deena g Bee cap rearatbe «pela Tein wa it Cr sso es k ee ae ae son Uae obj Law oe dh pote ona Kalo lat aie lr al tastes aoaclch ee apo hr ‘Kowal ne mane ens Ar cn me ‘ones Ab Arenson mon or aU ‘prc dara bunt je nr aan ue ANVIkAn 16 | Bilje’rse Ss Perié, pevaé Laksi Zivot 100 puta - Otkako postoje druitvene mreze, aktivan sam na njima i uvek mi daju Y/ nova inspiraciju. Zivot mi je 100 puta lal, sve je br3e, jednostavnije. Narotto mi znadi fo sam preko rz~ nih drustvenih mreéa uspeo ponovo da uspostavim kontakt sa prijateljima koje nisam video 20 i vige godine, a sa kojima sam, kad su off uinostranstwo, sticajem razaih okolnosti, iggubio vezu. Milica Bursaé, TV voditeljka Jednostavni kontakti = Moja "raéunica” ka%e 70:30 u korist drustvenih mreda. Tako ih pri- vatno smatram kralljiveima vreme~ tna sto na njima uvek imate oko 10 odsto neuratunkjvih "prijateia’, uw poslovnom smisl,u svthu razmene informacija, kreiranja novih projekata i sticanj vih kontakata ili odréavanje onih na veliku daljine, dru- ftvene mrede su veoma korisne. Meni su liéno olaksale ‘ivot, ali naravno uve pazim da se ne "zanesem’... NAJBOLJE ZAUSTAVLJA KASALJ | NAJPRIRODNIJI AFRODIZIJAK NA SVETU. IDEALAN NAPITAK ZA UBLAZAVANJE KASLIA, UPALE GRLA, ‘ZDRELA, RESPIRATORNIH ORGANA | SINUSA PROCISCAVA DISAJNE PUTEVE, UMANJUJE BOL U GRUDIMA, SMANJUJE UPALU GRLA, SMIRUJE ISKASLJIVANJE. PREPORUCUJE SE ZA PREHLADU, GRIP, UPALU GRLA, BRONHIJE I PLUCA ILI ZA SVAKODNEVNO UZIVANJE. IMA PRIJATAN UKUS | MOZE DA SE PIJE KASALJ_ I OLAKSAVA UNEOGRANICENIM KOLICINAMA. es INSTANT NAPITAK, DODATI SAMO VRUCU VODU ILI MLEKO Business House doo - Beograd; tel. ++381 11 2169 679; Bez. ilegalaca 20 Branka Veselinovié, glumica x | Moj "Fejsbuk" sam ja ~ Ne znam za druitvene mrege i ne koristim ih, jako sam u 97. godi- ni veoma aktivna na svim pofima i imam podetka velikog broja prjare- Ija. Moga slobodno da kazem: "Mo} f ‘Fejsbuk sam jal” Obratim se nekom_ ‘kao prijatelj, neko se obrati meni i tako teée komunika~ ja, a ajo el je dobro. Zato mii nisu potrebne dru~ Sevene mrcze, Nehojéa Genéarski, mancken Propast za brak = Veoma malo koristim drustvene ‘mreée, nemam svoj profil ni na jed~ 1noj od nj, uglamnom je to za potre~ be modne ageneije. Inage smatram dda su drustvene mrede najlaksi oblike ‘manipolacije i uzvok moraine erozije baka, jer se upravo tu otkrije ii iscenira veliki bro} Jjuba. Ta potreba da se zadire w intima nikad mi nije bila jusna i secom nemam virtuelne, veé prave prijatelje koji~ ‘ma prenosim svoje utiske i iskustva uzivo kada se vidimo, DOCTOR'S eo ereemana ot Scermonenaed BRONCHO SALEP PNT CNY Natural Orhis Morio ‘www. doctors.com.mk; e-mail:bhouse@ptt.rs, 7 | Te arna u Eyropi B Uktuelno | Lincura de GODINA do gorkog leka a je Tincura lekovita biljka~ Uspeva na visini lanza lincure zasriva proko rasada, Jopiteje poznato.Podjedna- _- Lincuranetepivisoke temperature Sj proizwodnju je kod nas takode raz- koje poznata irakija sudo- lade profdr Dragoja Radanovié U vio Institut De Josf and” U saad atom njenog korena. Medutim, —naiim lasjevimaona ne moteda uspe- sa Nacionalnim paskom "Tara! uspei ‘ono ito se manje zna jeste da je ova vana podrucjima nidim od hijadu me- sa da dobiju kvaliteme sadnice po pri- biljna vista zaitiéena zakonom, od~ tara nadmorske visine. Medutim, to stupaéno) cei, jer na desct ari zemlji- nosno njena ckplotacia iz pritode nije najvaénia karakteristika kada je 0 sta,za ckonomski odrivrezultat,sadi se je zabranjena, jer svaka biljka koja gajenju lincure re, jer svaka bila 2a~ oko pet do Sest hid sadnica. se vadi iz korena vremenom nesta-_hteva odzedene klimatske uslove, je sa stanista. To praktiéno znacida Kako dalje objasnjava nas sagovor- ‘do korena lincure legalno moze da _ nik, specifignost njenog ‘ren je u_ Deficit u Evropi sedode samo wzgajanjem. tome Sto se do vadenja korena lincu- Profesor Radanovié kxZe da su po- U razgovoru sx profidr Dragojom re écka u proseku oko pet godina. Jes tebe za korenom Hineure u Evropi Radanoviéem, dircktorom Instituta tek nakon ovog vremena koren dosti- oko sesthifjada tona sve~ covitog bil Ze odgovarajuu tezinu od oko pola Josif Pandie, koji je po stuci agro- kilograma, Sto je optimalna velitina ‘nom, saznajemo da se lincura vos vise sa aspekta prindsa al ivadenia, decenija uzgaja, narotito w alpskim — njai susenja OPTIMALNA VELICINA KOREN) LINCURE podrucijama Evrope. Kod nas na Prva godina gajenja je najteta, jer Balkan ona je uglavnom dobijana iz. zahteva najveéa finansijska ulaganja prirodaih resursa, ve dok zakon nije na Gi povratak mora da se Geka, ‘abranio_njeno_prikuplianje. Stoga pri tome uspeh umnogome zavisi od Institut "Dr Josif Pangic’ veé oko 15 vremenskih uslova koji bi morali da fina radi naistraZivanju moguéno- budu optimal. Shale ovtjon taeda, Pier atid dodaje dase 6 | Teme tigan, 22 sazlika od svedeg, koji neprijatan miris. Vadi se w jesen ili rano prolete. Koren ge sui brzo,ra- seen po sredini, na mestu koje ima dobru ventilaciu, Poste susenja treba POSPESUJE POKRETLJIVOST ZELUCA, JACE LUCENJE ZELUDACNOG SOKA |ZUCI da ima Zutw il crvenosmedu boju. Lekovitost korena lincuee je heteroaidi Teavanjem u vodi, koja se kasnije ta- a gorkog ulausa. Neki kode pije faSicama na prazan stomak. od nj smatraju se najgostim fenje itis Ayan dobar kreotoke do- vol eg korena godisnje. Ona primem nalazi u farmmoeutskin proizvodima, Ali, ono to je manje pozrato, vecimn deiom uw preheambeno} industri. Najéesée kao aromatizer u proizwod- nif alkohotnih i bezalkoholnih pica. = Sigumno je - zakljuguje mas sa- govornil, da na teditu Evrope nema dovoljno. korena lincure. Stoga je ‘jena kultivacja ekonomski oprav dana, ali za one koji su finansiki i mentalno jaki da izdeée smi neizwe- snost peve godine gajenia koja je naj- teda, a potom i vieme koje sledi do vadenja korena. Obavezno susenje Lincura jeu narodu poznata i ppod imenomn sréanilk. U prinodi bilj- ka moze da dofivi i pedesetogodignju starostt Njen osusent koren je aroma- Sim Hezda je direktno odgovorna za pravi an fick I mental azvo, ao 2a opste Sta Teorganizma Treotdna (tna) Heda ima rno- gobrojne | slazene funkcje U naSem organizm. Neke od nih su: odelavanje normalrog metabo tama Suh celiac) na provinu apsorpeju gla- lene aeons, even rane ok Linas tdeego Najera Koj dovode do poremecaj 0 da Sune 2eade su neprovinaisrara,hronna nervozai tes preterani naportoksm deg ve ‘menskog period, kao nasede faktor. ‘Stong Nature TIROID FORIAULA je dodatak ishrani na baat aminokiseline Hroxna, vtami- 1a. selena joda ko} doprinespravilnom radu Stn ieede. Preporutue se svim osobama kojima je usto- rnoullena smanjena funkcla ste Zlezde, kako ‘hima koj vec vam supstituctona terepiutako dune pet centimetara u fedu rakie, iu malim éaSicama piti na prazan 3e- Indac. Narodna medicina lineura prepo- ruuje i za stomaéne tegobe, protiv sroznice, 2a jaéanje organizma i po- spesivanje apetia, Lekoviti napitak ‘provi ili stavljanjem lorena u rakiju i Svake go ferelferclce supstancama, Gorginom hete= rozida ona stimulige pokretlji vost eluca i izaziva jaée hide nije Zeludaénog soka, pojaca- ‘va praznjenje auéne kese i lu- ‘Samo pre jela Lineura se preporuaje iu slugaju ‘mapada muSnine i nesvestie, kao i za legenje malokrvnosti i bldila. Spolje se atta lee both info rana. Kao lek ii pomotna tesupija fin- «cure je delotvorna i kod bubreznih bo- ova, gasova u stomaku, zatvora, men- strmainih bolow, bronhitisa, gorusice, kadfa i kjavice pada imuniteta. Caches on Gokbe preponucuje se koren lincure pome- sen sa rakijom. Siroku lepemu terapii skog delovanja lincura ima jes, osim heterozida, sadrai i druge lekovite sa stojke. Na prom mestu to su alka loidne_gentanine, zatimn bilina vlak- ia, biline masti, etarska ulja, mine ralhe soli, pektin.. Lincura se jedino ne preporucuje trudnicama, onima sa povigenim pritiskorn, kio i osobama koje imaju gastritis i in Preparate ove lekovite bile, iskju- ivo treba uzimnati pola do sat pre jela. Urliko se uzimaju. neposredno pre

Das könnte Ihnen auch gefallen