UPRAVLJANJE JAVNIM DUGOM: OPTIMIRANJE RAZINE I

RONE STRUKTURE JAVNOG DUGA (SAD I EU)

Sjedinjene Amerike drave imaju u apsolutnom iznosu, najvei javni dug u svijetu. U
septembru ove godine, njihov javni dug je dosegao iznos od 18.150,62 triliona dolara.

Izvor: Statista; http://www.statista.com/statistics/187867/public-debt-of-the-united-states-since-1990 ;

(pristupljeno 19.11.2015.)

Meutim gledajui u relativnom iznosu, odnosno prema domaem BDP-u, SAD-e su daleko
od prve pozicije najzaduenijih zemalja na svijetu. Prema ovom omjeru najzaduenija zemlja
svijeta je Japan sa omjerom javnog duga i BDP-a od 246,14 %, dok su SAD-e tek na 14.
mjestu sa omjerom od 105,06 %.
Izvor: Washington Post; https://www.washingtonpost.com/news/the-fix/wp/2015/01/07/the-story-behind-
obama-and-the-national-debt-in-7-charts ; (pristupljeno 21.11.2015.)

Kao to na grafikonu moemo vidjeti, procenat javnog duga SAD-a u odnosu na BDP, u
posljednjih nekoliko godina imao je veliki rast, odnosno samo za 7 godina njihov javni dug je
porastao za 7,4 triliona dolara, odnosno sa oko 65% BDP-a na 105%. Iako je prosjena
kamatna stopa na javni dug SAD-a u padu od 1990-te godine (danas iznosi oko 2,368%),
nova velika zaduenja, uinila su efekat pada prosjene kamatne stope minornim, iako bi taj
pad mogao imati vei pozitivni uticaj u budunosti.

Izvor: Bureau of the Fiscal Services; Financial Audit 2015; Dann Simpson; 2015. godina

Od ukupnog javnog duga SAD-a, skoro 2/3 otpada na unutarnji dug, dok samo 1/3 ukupnog
javnog duga SAD-a otpada na vanjski dug, koji uglavnom ini dug prema stranim Vladama.
Izvor: TownHall; http://finance.townhall.com/columnists/politicalcalculations/2014/07/20/summer-2014-who-
really-owns-the-us-national-debt-n1863927/page/full ; (pristupljeno 19.11.2015.)

OPTIMALAN NIVO JAVNOG DUGA SAD-a

Ako se vodimo Mastrikim kriterijom, koji preporuuje max. 60% javnog duga u odnosu na
BDP, kao optimalni nivo javnog duga, tada moemo rei da veina zemalja EU, ali i svijeta,
ima velike probleme sa javnim dugom. Isto vai i za SAD-e iji javni dug je ve preao 100%
BDP. Postavlja se pitanje da li postoji jedan optimalan nivo javnog duga koji bi se mogao
primijeniti na sve zemlje, odnosno na sve ekonomije, uzimajui u obzir njihove razliitosti.

U posljednje vrijeme javlja se jedna nova struja ekonomista koji ne zagovaraju hitno
smanjenje javnog duga, ve je to potrebno odrediti kod svake zemlje pojedinano, uzimajui
pri tome u obzir veliki broj faktora, koji su razliiti od zemlje do zemlje. Oni navode kako
neke zemlje ne da trebaju smanjiti javni dug, ve one mogu ii i u drugom smjeru odnosno
jo vie poveavati svoj dug. Kao glavni faktor svoje analize oni navode visinu kamatnih
stopa na javni dug. Prema tome, zemlje koje plaaju niske kamatne stope na svoje dugove bi
trebale da imaju veu korist od daljeg zaduivanja i novih investicija, nego da se okrenu
poveanju poreza i drugim tednim mjerama kako bi smanjili javni dug. No prije toga,
potrebno je ipak odrediti veliinu fiskalnog prostora koji svaka Vlada uiva. Ovaj koncept
se rauna kao razlika izmeu odnosa javnog duga i BDP, i tzv. gornjeg limita koji odreuje
Moody rejting agencija. Bazirano na ovoj mjeri sve zemlje mogu biti grupisane u etiri
kategorije, u zavisnosti koliko je njihov javni dug udaljen od tzv. gornjeg limita: sigurno
(zelena kolona), oprez (uta kolona), znaajan rizik (narandasta kolona) i ozbiljna opasnost
(crvena kolona).

Grafikon X: Udaljenost do procjenjenog limita

Izvor: Economist; http://www.economist.com/blogs/freeexchange/2015/06/public-debt ; (pristupljeno

21.11.2015.)

Prema ovoj analizi vidimo da se SAD-e nalaze u zelenoj zoni, odnosno da iznos njihovog
javnog duga se nalazi u sigurnoj zoni. To znai da, uzimajui u obzir veliinu kamatnih stopa
koje SAD-e plaaju na svoj javni dug, one bi imale vie koristi od dodatnog zaduivanja i
investicija, odnosno daljeg poveanja BDP, nego od sprovoenja restriktivnih mjera tednje.
Na kraju uvijek treba stavljati rast BDP ispred javnog duga. Ako je za rast BDP potrebno
novo zaduivanje, i ako e taj rast BDP biti vei od rasta javnog duga, odnosno ako e opast
odnos javnog duga i BDP, tada je novo zaduivanje opravdano.

Meutim, treba imati na umu, da sve vee zaduivanje znai jo vee dugove u budunosti,
kroz refinanciranje tih dugova.......