74 HR Slubeni list Europske unije
39
32006L0042
L 157/24 SLUBENI LIST EUROPSKE UNIJE
DIREKTIVA 2006/42/EZ EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEA
od 17. svibnja 2006.
o strojevima o izmjeni Direktive 95/16/EZ (preinaka)
(Tekst znaajan za EGP)
EUROPSKI PARLAMENT I VIJEE EUROPSKE UNIJE,
uzimajui u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice, a
posebno njegov lanak 95.,
uzimajui u obzir prijedloge Komisije (1),
uzimajui u obzir miljenje Gospodarskog i socijalnoga
odbora (2),
u skladu s postupkom iz lanka 251. spomenutoga Ugovora (3),
budui da:
(1) Direktivom 98/37/EZ Europskog parlamenta i Vijea od
22. lipnja 1998. o usklaivanju zakonodavstava drava
lanica u odnosu na strojeve (4) kodificirana je Direktiva
89/392/EEZ (5). Budui da su potrebne znaajne izmjene
Direktive 98/37/EZ, zbog jasnoe se spomenuta Direktiva
treba preinaiti.
(2) Sektor strojeva vaan je dio strojarske industrije i jedno
od glavnih industrijskih uporita gospodarstva Zajednice.
Drutveni trokovi velikog broja nesrea izravno prou
zroenih koritenjem strojeva mogu se smanjiti izradom
nacrta i konstrukcije strojeva koja je sama po sebi sigurna
te odgovarajuim postavljanjem i odravanjem.
(3) Drave lanice odgovorne su za osiguravanje zdravlja i
sigurnosti osoba na svom podruju, posebno radnika i
potroaa te, gdje je mogue, domaih ivotinja i robe,
posebno kada su u pitanju rizici vezani uz koritenje
strojeva.
(4) Kako bi se osigurala pravna sigurnost za korisnike,
podruje obuhvaeno ovom Direktivom i pojmovi
vezani uz njezinu primjenu trebaju se definirati to je
mogue preciznije.
(1) SL C 154 E, 29.5.2001., str. 164.
(2) SL C 311, 7.11.2001., str. 1.
(3) Miljenje Europskog parlamenta od 4. srpnja 2002. (SL C 271 E,
12.11.2003., str. 491), Zajedniko stajalite Vijea od 18. srpnja
2005. (SL C 251 E, 11.10.2005., str. 1) i Stajalite Europskog
parlamenta od 15. prosinca 2005. (jo nije objavljeno u Slubenom
listu). Odluka Vijea od 25. travnja 2006.
(4) SL L 207, 23.7.1998., str. 1. Direktiva kako je izmijenjena Direk
tivom 98/79/EZ (SL L 331, 7.12.1998., str. 1.).
(5) Direktiva Vijea 89/392/EEZ od 14. lipnja 1989. o usklaivanju
zakonodavstava drava lanica o strojevima (SL L 183, 29.6.1989.,
str. 9.).
13/Sv.
9.6.2006.
(5) Pravno obvezujui propisi drava lanica koji se odnose
na dizalice na gradilitu koje su namijenjene dizanju
osoba ili osoba i tereta, koji se esto nadopunjavaju de
facto obveznim tehnikim specifikacijama i/ili dobro
voljnim normama, ne dovode nuno do razliitih
razina zdravlja i sigurnosti no, zbog svojih dispariteta,
ipak ine prepreke trgovini unutar Zajednice. K tome se
dravni sustavi za ocjenu sukladnosti i certificiranje
spomenutih strojeva znaajno razlikuju. Stoga iz
podruja obuhvaenog ovom Direktivom ne treba isklju
iti dizalice na gradilitima koje su namijenjene dizanju
osoba ili osoba i tereta.
(6) Primjereno je iz podruja primjene ove Direktive iskljuiti
oruje, ukljuujui vatreno oruje, koje podlijee Direk
tivi Vijea 91/477/EEZ od 18. lipnja 1991. o nadzoru
nabave i posjedovanja oruja (6); iskljuivanje oruja ne
treba se primijeniti na prijenosne strojeve koji rade
pomou naboja i osmiljeni su iskljuivo za industrijske
i tehnike namjene. Neophodno je osigurati prijelazne
odredbe koje dravama lanicama omoguuju odobrenje
stavljanja na trite i koritenja strojeva koji su proizve
deni u skladu s dravnim uredbama koje e biti na snazi
nakon usvajanja ove Direktive, ukljuujui one na kojima
se primjenjuje Konvencija od 1. srpnja 1969. o
uzajamnom prepoznavanju igova na lakom oruju.
Takve e prijelazne odredbe takoer omoguiti europ
skim organizacijama zaduenim za standardizaciju
izradu standarda kojima se osigurava razina sigurnosti
koja je u skladu s posljednjim dostignuima.
(7) Ova se Direktiva ne primjenjuje na podizanje osoba
pomou strojeva koji nisu namijenjeni podizanju osoba.
Meutim, to ne utjee na pravo drava lanica da
poduzmu mjere na dravnoj razini, u skladu s Ugovo
rom, a koje se odnose na spomenute strojeve, s ciljem
primjene Direktive Vijea 89/655/EEZ od 30. studenoga
1989. o minimalnim sigurnosnim i zdravstvenim zahtje
vima za uporabu radne opreme na radu (druga pojedi
nana Direktiva unutar znaenja lanka 16. stavka 1.
Direktive 89/391/EEZ (7)).
(6) SL L 256, 13.9.1991., str. 51.
(7) SL L 393, 30.12.1989., str. 13. Direktiva kako je zadnje izmijenjena
Direktivom 2001/45/EZ Europskog parlamenta i Vijea (SL L 195,
19.7.2001., str. 46.).
13/Sv. 39 HR Slubeni list Europske unije
(8) U vezi s tegljaima koji se koriste u poljoprivredi i
umarstvu, odredbe ove Direktive koje se odnose na
rizike koji trenutano nisu obuhvaeni Direktivom
2003/37/EZ Europskog parlamenta i Vijea od 26. svibnja
2003. o homologaciji tipa traktora za poljoprivredu i
umarstvo, njihovih prikolica i prikljunih vuenih stro
jeva, kao i njihovih sustava, sastavnih dijelova ili zasebnih
tehnikih jedinica (1) vie se ne primjenjuju u onim slua
jevima kada su takvi rizici obuhvaeni Direktivom
2003/37/EZ.
(9) Nadgledanje trita bitan je instrument budui da osigu
rava odgovarajuu i jednoliku primjenu Direktiva. Stoga
je primjereno osigurati primjenu pravnog okvira unutar
kojeg se nadgledanje trita moe skladno odvijati.
(10) Drave lanice odgovorne su za osiguravanje uinkovitog
provoenja ove Direktive na svom podruju te da se
sigurnost spomenutih strojeva to je vie mogue
pobolja u skladu s njenim odredbama. Drave lanice
trebaju osigurati svoje sposobnosti izvravanja uinko
vitog nadzora nad tritem, uzimajui u obzir smjernice
koje je razvila Komisija, kako bi se ostvarila odgovarajua
i jednolika primjena ove Direktive.
(11) U smislu nadgledanja trita, treba jasno razlikovati
izmeu osporavanja usklaene norme, koji podrazumi
jeva pretpostavku o sukladnosti strojeva i zatitne
klauzule koja se odnosi na strojeve.
(12) Stavljanje strojeva u upotrebu unutar znaenja ove Direk
tive odnosi se samo na koritenje strojeva u svrhe za koje
su namijenjeni ili za svrhe koje se mogu razumno pred
vidjeti. To ne iskljuuje postavljanje uvjeta koritenja
izvan samih strojeva, pod uvjetom da se pritom ne izmje
njuju na nain koji nije posebno naveden u ovoj Direk
tivi.
(13) Takoer je nuno osigurati odgovarajui mehanizam
kojim bi se omoguilo usvajanje posebnih mjera na
razini Zajednice kojima se od drava lanica trai
zabrana ili ogranienje stavljanja na trite odreenih
vrsta strojeva koji predstavljaju rizike zdravlju i sigurnosti
osoba zbog nedostataka kada su u pitanju odreene
usklaene norme, njihove tehnike osobine ili kako bi
takvi strojevi podlijegali posebnim uvjetima. Kako bi se
osigurala odgovarajua procjena potrebe za takvim
mjerama, spomenute bi mjere trebala poduzeti Komisija,
uz pomo odbora te uz konzultacije s dravama lani
cama i drugim zainteresiranim strankama. Budui da se
takve mjere ne mogu izravno primijeniti na gospodarske
subjekte, drave lanice trebale bi poduzeti sve mjere
koje su neophodne za njihovu primjenu.
(1) SL L 171, 9.7.2003., str. 1. Direktiva kako je izmijenjena Direktivom
2005/67/EZ Komisije (SL L 273, 19.10.2005., str. 17.).
75
(14) Trebaju se zadovoljiti svi osnovni zdravstveni zahtjevi
kako bi se osigurala sigurnost strojeva; spomenuti se
zahtjevi trebaju razborito primijeniti kako bi se u obzir
uzela i posljednja dostignua u vrijeme gradnje, kao i
tehniki i gospodarski zahtjevi.
(15) U sluajevima gdje strojevima moe upravljati potroa,
odnosno, nestruna osoba, proizvoa to treba uzeti u
obzir kod konstruiranja i izrade. Spomenuto se primje
njuje i kod strojeva koji potroaima nude odreenu
uslugu.
(16) Iako se zahtjevi ove Direktive u cijelosti ne primjenjuju
na djelomino dovrene strojeve, unato tomu je vano
jamiti slobodno kretanje takvih strojeva pomou odre
enih postupaka.
(17) Na trgovinskim sajmovima, izlobama i u slinim prili
kama trebalo bi biti mogue izloiti strojeve koji ne
zadovoljavaju zahtjeve ove Direktive. Meutim, zaintere
sirane strane trebale bi biti odgovarajue obavijetene o
tome da strojevi nisu u sukladnosti sa zahtjevima te da se
kao takvi ne mogu kupiti.
(18) Ovom se Direktivom odreuju samo prijeko potrebne
zdravstveni i sigurnosni zahtjevi koji se primjenjuju ope
nito, uz Prilog odreenog broja poblie odreenih
zahtjeva za odreene kategorije strojeva. Kako bi se
proizvoaima pomoglo pri dokazivanju sukladnosti sa
spomenutim temeljnim zahtjevima te kako bi se omogu
ila provjera sukladnosti s temeljnim zahtjevima,
poeljno je imati norme koje su usklaene na razini
Zajednice kako bi se sprijeili rizici do kojih dolazi kod
konstruiranja i izrade. Spomenute standarde sastavljaju
tijela u djelokrugu privatnog prava i trebaju zadrati
svoj neobvezujui poloaj.
(19) Uzimajui u obzir prirodu rizika koji su prisutni kod
koritenja strojeva obuhvaenih ovom Direktivom,
trebaju se uspostaviti postupci za procjenu sukladnosti
s osnovnim zdravstvenim i sigurnosnim zahtjevima.
Spomenuti bi se postupci trebali odrediti imajui u
vidu razinu opasnosti koju takvi strojevi predstavljaju.
U skladu s time, svaka kategorija strojeva trebala bi
imati vlastiti odgovarajui postupak koji je sukladan s
Odlukom Vijea 93/465/EEZ od 22. srpnja 1993. o
modulima razliitih faza postupaka ocjenjivanja suklad
nosti i pravilima za postavljanja i koritenja oznake
sukladnosti CE, namijenjenih za primjenu u pogledu
direktiva o tehnikom usklaivanju (2), uzimajui u
obzir prirodu provjere koja je potrebna kod takvih
strojeva.
(2) SL L 220, 30.8.1993., str. 23.
76 HR Slubeni list Europske unije
(20) Proizvoai bi trebali zadrati punu odgovornost za
certificiranje sukladnosti njihovih strojeva s odredbama
ove Direktive. Unato tomu, kada su u pitanju odreeni
strojevi kod kojih je faktor rizika vei, poeljan je stroi
postupak certificiranja.
(21) CE oznaka treba se u potpunosti prihvatiti kao jedina
oznaka koja jami sukladnost strojeva s odredbama ove
Direktive. Sve druge oznake, koje bi mogle sve tree
strane dovesti u zabludu po pitanju znaenja ili oblika
CE oznake ili oboje, trebaju se zabraniti.
(22) Kako bi se osigurala ista kvaliteta za CE oznaku i oznaku
proizvoaa, vano je da se istaknu na isti nain. Kako bi
se izbjegle zabune izmeu CE oznake koja se moe poja
viti na odreenim sastavnim dijelovima i CE oznake koja
se odnosi na strojeve, vano je da se potonja oznaka
istakne uz ime osobe koja je za nju odgovorna, odnosno,
ime proizvoaa ili njegovog ovlatenog predstavnika.
(23) Proizvoa ili njegov ovlateni predstavnik takoer bi
trebali osigurati provedbu procjene rizika za strojeve
koje ele staviti na trite. U tu bi svrhu trebali utvrditi
koji se osnovni zdravstveni i sigurnosni zahtjevi primje
njuju na njihove strojeve i u skladu s kojima moraju
poduzeti odreene mjere.
(24) Nuno je da, prije sastavljanja EZ izjave o sukladnosti,
proizvoa ili njegov ovlateni predstavnik s poslovnim
nastanom u Zajednici pripreme mapu tehnike konstruk
cije. Meutim, nije potrebno da sva dokumentacija bude
trajno dostupna u materijalnom obliku, no ona se mora
moi uiniti dostupnom na zahtjev. Ne mora sadravati
detaljne planove podkonstrukcije koja je koritena kod
proizvodnje strojeva, osim ako takvi planovi nisu neop
hodni kako bi se utvrdila suglasnost s osnovnim zdrav
stvenim i sigurnosnim zahtjevima.
(25) Adresati bilo koje odluke koja je donesena u skladu s
ovom Direktivom trebaju biti obavijeteni o razlozima
takve odluke i pravnom lijeku koji im je dostupan.
(26) Drave lanice trebaju predvidjeti kazne koje se mogu
primijeniti na povrede odredbi ove Direktive. Kazne
trebaju biti uinkovite, u skladu s teinom prekraja i
odvraajue.
(27) Primjena ove Direktive na odreeni broj strojeva koji su
namijenjeni dizanju osoba zahtijeva bolje razgranienje
proizvoda obuhvaenih ovom Direktivom u odnosu na
one obuhvaene Direktivom 95/16/EZ Europskog parla
menta i Vijea od 29. lipnja 1995. o usklaivanju
zakonodavstava drava lanica u odnosu na dizala (1).
(1) SL L 213, 7.9.1995., str. 1. Direktiva kako je izmijenjena Uredbom
(EZ) br. 1882/2003 (SL L 284, 31.10.2003., str. 1.).
13/Sv. 39
Redefiniranje podruja obuhvaenog potonjom Direk
tivom stoga se smatra neophodnim. Direktiva 95/16/EZ
se u skladu s time treba izmijeniti.
(28) Budui da je cilj ove Direktive utvrditi osnovne zdrav
stvene i sigurnosne zahtjeve vezane uz konstruiranje i
proizvodnju u svrhu poboljanja sigurnosti strojeva koji
se stavljaju na trite, to drave lanice ne mogu
dostatno ostvariti, nego ih se moe bolje postii na
razini Zajednice, Zajednica moe usvojiti mjere, u
skladu s naelom supsidijarnosti, kao to je izloeno u
lanku 5. Ugovora. U skladu s naelom proporcionalno
sti, kao to je izloeno u lanku, ova Direktiva ne prelazi
ono to je potrebno za ostvarivanje tog cilja.
(29) U skladu s tokom 34. Meuinstitucionalnog sporazuma
o boljoj pripremi zakonodavstva (2), drave lanice se
potiu na sastavljanje, za vlastite potrebe i u interesu
Zajednice, vlastitih tablica koje prikazuju, koliko je to
mogue, korelaciju izmeu ove Direktive i mjera za
prenoenje te da ih uine dostupnim javnosti.
(30) Mjere koje su neophodne za primjenu ove Direktive
trebaju se donijeti u skladu s Odlukom Vijea
1999/468/EZ od 28. lipnja 1999. o utvrivanju postu
paka za izvravanje provedbenih ovlasti dodijeljenih
Komisiji (3),
DONIJELI SU SLJEDEU DIREKTIVU:
lanak 1.
Podruje primjene
1. Ova se Direktiva primjenjuje na sljedee proizvode:
(a) strojeve;
(b) izmjenjivu opremu;
(c) sigurnosne komponente;
(d) dodatne dijelove za dizanje;
(e) lance, uad i pleteno remenje (gurte);
(f) zamjenjive mehanike prijenosne ureaje;
(g) djelomino dovreni strojevi.
(2) SL C 321, 31.12.2003., str. 1.
(3) SL L 184, 17.7.1999., str. 23.
13/Sv. 39 HR Slubeni list Europske unije
2. Sljedee se iskljuuje iz podruja primjene ove Direktive:
(a) sigurnosne komponente koje su namijenjene koritenju kao
rezervni dijelovi koji nadomjetaju istovjetne sastavne dije
love i koje dobavlja proizvoa originalnih strojeva;
(b) posebna oprema za koritenje na sajmovima i/ili zabavnim
parkovima;
(c) strojevi posebno konstruirani za uporabu u nuklearnim
postrojenjima kod kojih nepravilna uporaba moe prouzro
iti irenje radioaktivnosti;
(d) oruje, ukljuujui vatreno oruje;
(e) sljedea prijevozna sredstva:
poljoprivredne i umske traktore za rizike obuhvaene
Direktivom 2003/37/EZ, uz iskljuenje strojeva koji su
postavljeni na spomenutim prijevoznim sredstvima,
motorna vozila i njihove prikolice obuhvaene Direk
tivom Vijea 70/156/EEZ od 6. veljae 1970. o uskla
ivanju zakonodavstava drava lanica u odnosu na
homologaciju tipa motornih vozila i njihovih prikoli
ca (1), iskljuujui strojeve koji su postavljeni na nave
dena vozila,
vozila obuhvaena Direktivom 2002/24/EZ Europskog
parlamenta i Vijea od 18. oujka 2002. o homologaciji
tipa motornih vozila na dva ili tri kotaa (2), iskljuujui
strojeve koji su postavljeni na navedena vozila,
motorna vozila namijenjena iskljuivo za natjecanja, i
prijevozna sredstva koja se koriste u zranom, vodnom i
eljeznikom prometu, iskljuujui strojeve koji su
postavljeni na navedena prijevozna sredstva;
(f) morska plovila i pokretne priobalne jedinice i strojevi ugra
eni na ta plovila ili jedinice;
(g) strojevi koji su posebno konstruirani i izraeni za vojnu ili
policijsku namjenu;
(h) strojevi koji su posebno konstruirani i izraeni u svrhu
istraivanja za privremeno koritenje u laboratorijima;
(i) mehanizmi za dizanje u rudnicima;
(j) strojevi namijenjeni prenoenju izvoaa tijekom umjetni
kih izvedbi;
(k) elektrini i elektroniki proizvodi koji su obuhvaeni slje
deim podrujima; u onoj mjeri u kojoj su obuhvaeni
Direktivom Vijea 73/23/EEZ od 19. veljae 1973. o uskla
ivanju zakonodavstava drava lanica u odnosu na
(1) SL L 42, 23.2.1970., str. 1. Direktiva kako je izmijenjena Direktivom
Komisije 2006/28/EZ (SL L 65, 7.3.2006., str. 27.).
(2) SL L 124, 9.5.2002., str. 1. Direktiva kako je izmijenjena Direktivom
Komisije 2005/30/EZ (SL L 106, 27.4.2005., str. 17.).
77
elektrinu opremu namijenjenu za uporabu unutar odre
enih naponskih granica (3):
kuanski aparati namijenjeni koritenju u domainstvu,
audio i video oprema,
oprema za informacijsku tehnologiju,
uobiajeni uredski strojevi,
niskonaponski sklopni i kontrolni ureaji,
elektrini motori;
(l) slijedee vrste visokonaponske elektrine opreme:
sklopni i kontrolni ureaji,
transformatori.
lanak 2.
Definicije
Za potrebe ove Direktive, stroj znai proizvodi nabrojeni u
lanku 1. stavku 1. tokama od (a) do (f).
Primjenjuju se sljedee definicije:
(a) stroj znai
sklop koji je prikljuen ili se namjerava prikljuiti na
pogonski sustav koji izravno ne primjenjuje ljudsku ili
ivotinjsku snagu, koji se sastoji od povezanih dijelova
ili komponenata, od kojih je barem jedna pokretna i
koje su meusobno spojene za neku posebnu primjenu,
sklop iz prve alineje, kojem nedostaju samo one kompo
nente potrebne za spajanje na odreenu lokaciju ili na
izvore energije ili kretanja,
sklop iz prve i druge alineje, koji je spreman za ugradnju
i koji moe samostalno djelovati samo ako je postavljen
na prijevozno sredstvo ili ugraen u neku graevinu ili
konstrukciju,
sklopovi strojeva iz prve, druge i tree alineje ili djelo
mino dovreni strojevi iz toke (g) koji su, kako bi
postigli isti cilj, rasporeeni i upravljani tako da djeluju
kao jedinstvena cjelina,
sklop povezanih dijelova ili sastavnih dijelova, od kojih
je barem jedan pokretani koji su meusobno spojeni,
namijenjen dizanju tereta i iji je jedini izvor energije
izravno primijenjena ljudska snaga;
(3) SL L 77, 26.3.1973., str. 29. Direktiva kako je izmijenjena
Direktivom 93/68/EEZ (SL L 220, 30.8.1993., str. 1.).
78 HR Slubeni list Europske unije
(b) izmjenjiva oprema znai oprema, koja se nakon stavljanja
stroja ili traktora u uporabu, prikljuuje na stroj ili traktor,
od strane osobe koja upravlja sa tim strojem ili traktorom, s
ciljem promjene funkcije stroja ili traktora ili dodavanja
nove funkcije, ako navedena oprema nije alat;
(c) sigurnosna komponenta znai komponenta:
koji slui izvravanju sigurnosne funkcije,
koji se zasebno stavlja na trite,
ija neispravnost i/ili kvar ugroava sigurnost osoba, i
koja nije neophodna za rad stroja ili iji se uobiajeni
sastavni dijelovi mogu nadomjestiti kako bi stroj funk
cionirao.
Indikativna lista sigurnosnih komponenti nalazi se u Prilogu
V., koja se moe dopunjavati u skladu s lankom 8.
stavkom 1. tokom (a);
(d) pribor za dizanje znai komponente ili oprema koja nije
spojena sa strojem za dizanje, koja omoguava dranje
tereta koja se postavlja izmeu stroja i tereta ili na sam
teret ili koja ini sastavni dio tereta i koja se zasebno
stavlja na trite; vitla i njihovi sastavni dijelovi takoer se
smatraju priborom za dizanje;
(e) lanci, uad i pleteno remenje (gurte) znai lanci, uad i
pleteno remenje koji su konstruirani i izraeni za dizanje
kao dijelovi strojeva za dizanje ili pribora za dizanje;
(f) zamjenjivi mehaniki prijenosni ureaj znai zamjenjiva
komponenta za prijenos snage izmeu strojeva s vlastitim
pogonom ili traktora i drugog stroja koji je povezan na
prvom fiksnom prikljuku leaju. Kada se stavlja na
trite sa zatitnom napravom smatra se da se radi o
jednom proizvodu;
(g) djelomino dovreni strojevi znai sklopovi koji su gotovo
strojevi ali koji se ne mogu zasebno koristiti za odreenu
namjenu. Pogonski je sustav djelomino dovren stroj.
Namjena djelomino dovrenih strojeva je ugradnja u ili
sklapanje s drugim strojevima ili drugim djelomino dovr
enim strojevima ili opremom, na taj nain stvarajui stro
jeve na koje se primjenjuje ova Direktiva;
(h) stavljanje na trite znai prvo stavljanje na raspolaganje
stroja ili djelomino dovrenog stroja u Zajednici, s ciljem
distribucije ili uporabe, s plaanjem ili bez plaanja;
(i) proizvoa je bilo koja fizika ili pravna osoba koja
konstruira i/ili izrauje strojeve ili djelomino dovrene
13/Sv. 39
strojeve obuhvaene ovom Direktivom i koja je odgovorna
za sukladnost strojeva ili djelomino dovrenih strojeva s
ovom Direktivom s ciljem njihovog stavljanja na trite,
pod svojim imenom ili igom ili za vlastite potrebe. Ako
ne postoji proizvoa kako je navedeno, bilo koja fizika ili
pravna osoba koja stavlja na trite ili u uporabu strojeve ili
djelomino dovrene strojeve obuhvaene ovom Direktivom
smatra se proizvoaem;
(j) ovlateni predstavnik je bilo koja fizika ili pravna osoba s
poslovnim nastanom u Zajednici koju je proizvoa
pismeno ovlastio da u njegovo ime preuzima sve ili dio
njegovih obveza i zadaa vezanih uz ovu Direktivu;
(k) stavljanje u pogon znai prva uporaba strojeva obuhva
enih ovom Direktivom, za namjenu za koju su predvieni,
na podruju Zajednice;
(l) usklaena norma znai neobvezujua tehnika specifikacija
usvojena od tijela za normizaciju, odnosno Europskoga
odbora za normizaciju (EON), Europskoga odbora za
normizaciju u elektrotehnici (EONE), Europskoga instituta
za telekomunikacijske norme (EITN), na temelju ovlasti
koje je izdala Komisija u skladu s postupcima izloenima
u Direktivi 98/34/EZ Europskog parlamenta i Vijea od
22. lipnja 1998. o utvrivanju postupka pruanja informa
cija u podruju tehnikih normi i propisa te pravila za
usluge informacijskog drutva (1).
lanak 3.
Posebne direktive
U sluajevima gdje su rizici kod strojeva spomenuti u Prilogu I.
djelomino ili u cijelosti obuhvaeni drugim direktivama Zajed
nice, ova se Direktiva ne primjenjuje ili se prestaje primjenjivati
na takve strojeve ovisno o rizicima, od datuma primjene spome
nutih ili ove Direktive.
lanak 4.
Nadzor nad tritem
1. Drave lanice poduzimaju potrebne mjere kako bi osigu
rale stavljanje na trite i/ili u uporabu strojeva samo ako zado
voljavaju odgovarajue odredbe ove Direktive i ne ugroavaju
zdravlje i sigurnost ljudi i, gdje je primjereno, domaih ivotinja
i imovine, ako su ispravno ugraeni i ako se ispravno odravaju
te upotrebljavaju u skladu s njihovom namjenom ili u uvjetima
koji se mogu razumno predvidjeti.
(1) SL L 204, 21.7.1998., str. 37. Direktiva kako je zadnje izmijenjena
Ugovorom o pristupanju iz 2003.
13/Sv. 39 HR Slubeni list Europske unije
2. Drave lanice poduzimaju sve potrebne mjere kako bi
osigurale da se djelomino dovreni strojevi mogu staviti na
trite samo ako ispunjavaju odgovarajue odredbe ove
Direktive.
3. Drave lanice osnivaju ili imenuju nadlena inspekcijska
tijela koja nadziru sukladnost strojeva ili djelomino dovrenih
strojeva sa odredbama koje propisuje stavak 1. i 2.
4. Drave lanice odreuju zadatke, organizaciju i ovlasti
nadlenih inspekcijskih tijela na koje upuuje stavak 3. te o
tome obavjeuju Komisiju i ostale drave lanice kao i o
svim daljnjim izmjenama.
lanak 5.
Stavljanje na trite i stavljanje u uporabu
1. Prije stavljanja strojeva na trite i/ili u uporabu, proiz
voa ili njegov ovlateni predstavnik:
(a) osiguravaju da stroj ispunjava sve odgovarajue temeljne
zdravstvene i sigurnosne zahtjeve koji su navedeni u
Prilogu I.;
(b) osiguravaju dostupnost tehnike dokumentacije na koju
upuuje Prilog VII. dio A;
(c) pruaju potrebne informacije, kao to su upute;
(d) provode potrebne postupke za procjenu sukladnosti u
skladu s lankom 12.;
(e) sastavljaju EZ izjavu o sukladnosti u skladu s Prilogom II.
dijelom 1. odjeljkom A i osiguravaju da je ista priloena uz
strojeve;
(f) stavljaju CE oznaku sukladnosti u skladu s lankom 16.
2. Prije stavljanja na trite djelomino dovrenog stroja,
proizvoa ili njegov ovlateni predstavnik osiguravaju da je
izvren postupak na koji upuuje lanak 13.
3. Za potrebe postupaka na koje upuuje lanak 12., proiz
voa ili njegov ovlateni predstavnik imaju, ili imaju pristup,
potrebnim mjerama kojima se osigurava da strojevi ispunjavaju
temeljne zdravstvene i sigurnosne uvjete koji su odreeni u
Prilogu I.
4. Kada je stroj podloan i drugim direktivama koje se
odnose na druge aspekte i odreuju stavljanje CE oznake
sukladnosti, ta oznaka oznauje da je stroj sukladan i s odred
bama tih drugih direktiva.
79
Meutim, kada jedna ili vie direktiva doputaju proizvoau ili
njegovom ovlatenom predstavniku da izaberu, tijekom prije
laznog razdoblja, sustav koji e primjenjivati, CE oznaka suklad
nosti oznaava sukladnost samo s odredbama direktiva koje
primjenjuju proizvoa ili njegov ovlateni predstavnik. Pojedi
nosti direktive koja se primjenjuje, kao to je objavljeno u
Slubenom listu Europske unije, navode se na EZ izjavi o suklad
nosti.
lanak 6.
Sloboda kretanja
1. Drave lanice na svom podruju ne zabranjuju, ograni
avaju ili sprjeavaju stavljanje na trite i/ili u uporabu strojeva
koji su u skladu s ovom Direktivom.
2. Drave lanice ne zabranjuju, ograniavaju ili sprjeavaju
stavljanje na trite djelomino dovrenih strojeva ako je proiz
voa ili njegov ovlateni predstavnik dao izjavu o ugradnji, na
koju upuuje Prilog II. dio 1. odjeljak B, i koja kae da su
namijenjeni za ugradnju u strojeve ili za sklapanje s drugim
djelomino dovrenim strojevima radi sastavljanja u stroj.
3. Na sajmovima, izlobama, i drugim nainima izlaganja,
drave lanice ne sprjeavaju izlaganje strojeva ili djelomino
dovrenih strojeva koji nisu u skladu s ovom direktivom, pod
uvjetom da je jasno i vidljivo oznaena njihova nesukladnost i
da nisu za prodaju sve dok ne ispune kriterij sukladnosti.
tovie, tijekom izlaganja strojeva ili djelomino dovrenih stro
jeva koji nisu sukladni, poduzimaju se odgovarajue sigurnosne
mjere kako bi se osigurala zatita ljudi.
lanak 7.
Pretpostavka o sukladnosti i usklaene norme
1. Za strojeve koji imaju CE oznaku sukladnosti i uz njih
priloenu EZ izjavu o sukladnosti, iji je sadraj odreen u
Prilogu II. dijelu 1. odjeljku A, drave lanice smatraju da su
u sukladnosti sa odredbama ove Direktive.
2. Za strojeve proizvedene u skladu s usklaenim normama
iji su podaci objavljeni u Slubenom listu Europske unije, pretpo
stavlja se da su u skladu s temeljnim zdravstvenim i sigurno
snim zahtjevima koje obuhvaa takva usklaena norma.
3. Komisija u Slubenom listu Europske unije objavljuje upute
za usklaene norme.
4. Drave lanice poduzimaju odgovarajue mjere kako bi
omoguile socijalnim partnerima utjecaj na dravnoj razini na
proces pripreme i nadzora usklaenih norma.
80 HR Slubeni list Europske unije
lanak 8.
Posebne mjere
1. Komisija, koja djeluje u skladu s postupcima na koje
upuuje lanak 22. stavak 3., moe poduzeti odgovarajue
mjere kako bi provela odredbe koje se odnose na sljedee toke:
(a) auriranje indikativne liste sigurnosnih elemenata u Prilogu
V. na koji upuuje toka (c) lanka 2.;
(b) ogranienje stavljanja na trite strojeva na koje upuuje
lanak 9.
2. Komisija, koja djeluje u skladu s postupcima na koje
upuuje lanak 22. stavak 2., moe poduzeti odgovarajue
mjere koje su povezane s provedbom i praktinom primjenom
ove Direktive, ukljuujui mjere potrebne za osiguranje suradnje
drava lanica meusobno i s Komisijom, kao to predvia
lanak 19. stavak 1.
lanak 9.
Posebne mjere za potencijalno opasne strojeve
1. Ako, u skladu s postupkom na koji upuuje lanak 10.,
Komisija smatra da usklaena norma ne ispunjava u potpunosti
temeljne zdravstvene i sigurnosne zahtjeve koje ukljuuje i koji
su odreeni u Prilogu I., Komisija moe, u skladu sa stavkom 3.
ovog lanka, poduzeti mjere koje zahtijevaju od drava lanica
da zabrane ili ogranie stavljanje na trite strojeva s tehnikim
karakteristikama koji predstavljaju rizik zbog nedostataka
norma ili e za takve strojeve propisati posebne uvjete.
Kada, u skladu s postupkom na koji upuuje lanak 11., Komi
sija smatra da su mjere poduzete od neke drave lanice oprav
dane, Komisija moe, u skladu sa stavkom 3. ovog lanka,
poduzeti mjere koje zahtijevaju od drava lanica da zabrane
ili ogranie stavljanje na trite strojeva koji predstavljaju isti
rizik zbog tehnikih karakteristika ili da takve strojeve uine
podlonim posebnim uvjetima.
2. Bilo koja drava lanica moe zatraiti od Komisije da
ispita potrebu donoenja mjera na koje upuuje stavak 1.
3. U sluajevima na koje upuuje stavak 1., Komisija se savje
tuje s dravama lanicama ili drugim zainteresiranim stranama,
ukazuje koje mjere namjerava poduzeti, kako bi osigurala, na
razini Zajednice, visoku razinu zatite zdravlja i sigurnosti ljudi.
Uzimajui u obzir rezultate savjetovanja, donosi potrebne mjere
u skladu s postupkom na koji upuuje lanak 22. stavak 3.
13/Sv. 39
lanak 10.
Postupak osporavanja usklaenih norma
Kada drava lanica ili Komisija smatraju da usklaena norma
ne ispunjava u potpunosti temeljne zdravstvene i sigurnosne
zahtjeve koje ureuje i koji su odreeni u Prilogu I., Komisija
ili drava lanica iznose sluaj odboru kojeg uspostavlja Direk
tiva 98/34/EZ te iznose razloge tomu. Odbor iznosi miljenje
bez odlaganja. Imajui u vidu miljenje odbora, Komisija odlu
uje o objavljivanju, neobjavljivanju, objavljivanju uz ogranie
nja, obnavljanju, obnavljanju uz ogranienja ili povlaenju uputa
za dotinu usklaenu normu u Slubenom listu Europske unije.
lanak 11.
Zatitna odredba
1. Kada drava lanica utvrdi da strojevi koje ukljuuje ova
Direktiva, a imaju CE oznaku sukladnosti te popratnu EZ izjavu
o sukladnosti i koriste se u skladu s njihovom namjenom ili
pod uvjetima koji se mogu razumno predvidjeti, mogu ugroziti
zdravlje i sigurnost osoba, odnosno, gdje je prikladno, domaih
ivotinja ili imovine, drava lanica poduzima sve odgovarajue
mjere kako bi povukla takve strojeve sa trita, zabranila stav
ljanje na trite i/ili u uporabu takvih strojeva ili kako bi ogra
niila njihovo slobodno kretanje.
2. Drava lanica odmah obavjeuje Komisiju i ostale drave
lanice o takvim mjerama, iznosei razloge svoje odluke i
posebno koji je razlog nesukladnosti:
(a) neispunjavanje temeljnih zahtjeva na koje upuuje lanak 5.
stavak 1. toka (a);
(b) nepravilna primjena usklaenih norma na koje upuuje
lanak 7. stavak 2.;
(c) nedostaci u usklaenim normama na koje upuuje lanak 7.
stavak 2.
3. Komisija se savjetuje sa zainteresiranim stranama bez
odgode.
Komisija razmatra, nakon savjetovanja, jesu li ili ne opravdane
mjere koje je poduzela drava lanica i svoju odluku dostavlja
dravi lanici koja je poduzela inicijativu, drugim dravama
lanicama, te proizvoau ili njegovom ovlatenom predsta
vniku.
13/Sv. 39 HR Slubeni list Europske unije
4. Kada se mjere na koje upuuje stavak 1. temelje na nedo
statku u usklaenim normama i ako drava lanica koja je
pokrenula mjere zadrava svoje stajalite, Komisija ili drava
lanica zapoinje postupak na koji upuuje lanak 10.
5. Kada strojevi nisu sukladni, a imaju CE oznaku sukladno
sti, nadlena drava lanica poduzima odgovarajue mjere
protiv onoga tko je stavio oznaku i o tome obavjeuje Komi
siju. Komisija obavjeuje ostale drave lanice.
6. Komisija osigurava da su drave lanice obavijetene o
napretku i rezultatu postupka.
lanak 12.
Postupci za ocjenu sukladnosti strojeva
1. Proizvoa ili njegov ovlateni predstavnik, kako bi potvr
dili sukladnost strojeva s odredbama ove Direktive, primjenjuju
jedan od postupaka za ocjenjivanje sukladnosti koji su opisani u
stavku 2. 3. i 4.
2. Za strojeve koji nisu navedeni u Prilogu IV., proizvoa ili
njegov ovlateni predstavnik provode postupak za ocjenjivanje
sukladnosti s unutarnjom kontrolom proizvodnje strojeva pred
vienih u Prilogu VIII.
3. Kada se na strojeve upuuje u Prilogu IV. i kada su proiz
vedeni u skladu s usklaenim normama navedenima u lanku 7.
stavku 2. te pod uvjetom da norme obuhvaaju sve temeljne
zdravstvene i sigurnosne zahtjeve, proizvoa ili njegov ovla
teni predstavnik provode jedan od sljedeih postupaka:
(a) postupak za ocjenjivanje sukladnosti s unutarnjom
kontrolom proizvodnje strojeva, naveden u Prilogu VIII.;
(b) postupak EZ pregleda tipa predvienog Prilogom IX., uz
unutarnju kontrolu proizvodnje strojeva predviene
Prilogom VIII. tokom 3;
(c) postupak potpunog osiguravanja kvalitete predvien u
Prilogu X.
4. Kada se na strojeve upuuje u Prilogu IV., a nisu proizve
deni u skladu s usklaenim normama navedenima u lanku 7.
stavku 2. ili su samo djelomino u skladu s takvim normama ili
ako usklaene norme ne obuhvaaju sve temeljne zdravstvene i
sigurnosne zahtjeve ili ako ne postoje usklaene norme za
odreeni stroj, proizvoa ili njegov ovlateni predstavnik
primjenjuju jedan od sljedeih postupaka:
81
(a) postupak EZ pregleda tipa naveden u Prilogu IX., uz
unutarnju kontrolu proizvodnje strojeva predviene
Prilogom VIII. tokom 3.;
(b) postupak potpunog osiguravanja kvalitete predvien
Prilogom X.
lanak 13.
Postupak za djelomino dovrene strojeve
1. Proizvoa djelomino dovrenih strojeva ili njegov ovla
teni predstavnik, prije stavljanja na trite, osiguravaju da:
(a) je pripremljena odgovarajua tehnika dokumentacija
opisana u Prilogu VII. dijelu B;
(b) su pripremljene upute za sastavljanje opisane u Prilogu VI.;
(c) je sastavljena izjava o ugradnji opisana u Prilogu II. dijelu 1.
odjeljku B.
2. Upute za sklapanje i izjava o ugradnji priloeni su uz
djelomino dovrene strojeve dok nisu sklopljeni u konani
stroj, a kasnije ine dio tehnike dokumentacije za taj stroj.
lanak 14.
Tijela za ocjenu sukladnosti (prijavljena tijela)
1. Drave lanice obavjeuju Komisiju i ostale drave lanice
o tijelima koja su imenovale za provoenje ocjene sukladnosti
za stavljanje na trite, na koju upuuje lanak 12. stavak 3. i 4.,
uz posebne postupke ocjene sukladnosti i kategorije strojeva za
koje su ta tijela imenovana te identifikacijske brojeve koje im je
Komisija ranije dodijelila. Drave lanice obavjeuju Komisiju i
ostale drave lanice o svim naknadnim izmjenama.
2. Drave lanice osiguravaju redovito nadgledanje prijav
ljenih tijela kako bi provjerile udovoljavaju li u svim sluajevima
kriterijima odreenima u Prilogu XI. Prijavljeno tijelo na zahtjev
dostavlja sve odgovarajue informacije, ukljuujui dokumenta
ciju o proraunu, kako bi dravama lanicama omoguilo osigu
ranje ispunjavanja uvjeta navedenih u Prilogu XI.
3. Drave lanice primjenjuju kriterije odreene u Prilogu XI.
kod ocjenjivanja tijela za prijavu ili tijela koja su ve prijavljena.
82 HR Slubeni list Europske unije
4. Komisija u Slubenom listu Europske unije objavljuje, u svrhu
obavjeivanja, popis prijavljenih tijela i njihove identifikacijske
brojeve te zadatke za koje su prijavljena. Komisija se brine da je
popis auriran.
5. Za tijela koja ispunjavaju kriterije za ocjenjivanje propi
sane odgovarajuim usklaenim normama, ije se preporuke
objavljuju u Slubenom listu Europske unije, smatra se da ispunja
vaju odgovarajue kriterije.
6. Ako prijavljeno tijelo utvrdi da proizvoa ne ispunjava ili
ne nastavlja ispunjavati odgovarajue zahtjeve ove Direktive ili
da nije trebalo izdati EZ certifikat o pregledu tipa ili odobrenje
sustava za osiguranje kvalitete, uzimajui u obzir naelo propor
cionalnosti, tijelo obustavlja ili povlai izdani certifikat ili
odobrenje ili uvodi na njih ogranienja, iznosei iscrpne
razloge tome, ako se potovanje takvih zahtjeva osigurava
provoenjem odgovarajuih korektivnih mjera od strane proiz
voaa. U sluaju obustave ili povlaenja certifikata ili odobrenja
ili uvoenja bilo kakvih ogranienja na njih ili, u sluajevima
kada je potrebno djelovanje nadlenih inspekcijskih tijela, prijav
ljeno tijelo obavjeuje nadlena inspekcijska tijela sukladno
lanku 4. Drava lanica obavjeuje ostale drave lanice i
Komisiju bez odlaganja. Postoji mogunost albenog postupka.
7. Komisija prua organizaciju razmjene iskustava izmeu
tijela odgovornih za imenovanje, prijavu i nadgledanje prijav
ljenih tijela u dravama lanicama i prijavljenih tijela, kako bi
osigurala jednoliku primjenu ove Direktive.
8. Drava lanica koja je prijavila tijelo odmah povlai svoju
prijavu ako ustanovi:
(a) da tijelo vie ne ispunjava kriterije navedene u Prilogu XI.; ili
(b) da tijelo ini ozbiljne propuste u ispunjavanju svojih
odgovornosti.
Sukladno tome, drava lanica odmah obavjeuje Komisiju i
ostale drave lanice.
lanak 15.
Postavljanje i uporaba strojeva
Ova Direktiva ne utjee na pravo drava lanica da propiu, uz
potovanje zakona Zajednice, zahtjeve za koje procijene da su
potrebni kako bi osigurale zatitu ljudi, a posebno radnika,
13/Sv. 39
prilikom koritenja strojeva, pod uvjetom da to ne znai da
se strojevi modificiraju na nain koji nije odreen ovom
Direktivom.
lanak 16.
Oznaka sukladnosti
1. CE oznaka sukladnosti sastoji se od poetnih slova CE
kao to je prikazano u Prilogu III.
2. CE oznaka sukladnosti stavlja se na strojeve na vidljivom
mjestu te mora biti itljiva i neizbrisiva u skladu s Prilogom III.
3. Zabranjuje se stavljanje oznaka, znakova ili natpisa na
strojeve, koje bi tree strane mogle krivo protumaiti, kada je
u pitanju znaenje, oblik oznake CE ili oboje. Drugu oznaku
moe se staviti na stroj pod uvjetom da se time ne naruava
vidljivost, itljivost i znaenje CE oznake sukladnosti.
lanak 17.
Nesukladnost oznake
1. Drave lanice smatraju sljedee oznake nesukladnima:
(a) stavljanje CE oznake sukladnosti, u skladu s ovom Direkti
vom, na proizvode koje ova Direktiva ne obuhvaa;
(b) nepostojanje CE oznake sukladnosti i/ili EZ izjave o suklad
nosti za stroj;
(c) stavljanje oznake na stroj koja nije CE oznaka sukladnosti,
to je zabranjeno na temelju lanka 16. stavka 3.
2. Kada drava lanica utvrdi da oznaka nije u skladu s
odgovarajuim odredbama ove Direktive, proizvoa ili njegov
ovlateni predstavnik duni su proizvod uskladiti i zaustaviti
krenje odredbi, na temelju uvjeta koje je odredila dotina
drava lanica.
3. Kada nesukladnost ne prestaje, drava lanica poduzima
sve odgovarajue mjere kako bi ograniila ili zabranila stavljanje
na trite dotinog proizvoda ili kako bi osigurala da se
proizvod povue s trita u skladu s postupkom propisanim u
lanku 11.
13/Sv. 39 HR Slubeni list Europske unije
lanak 18.
Povjerljivost
1. Ne dovodei u pitanje postojee dravne odredbe i praksu
u podruju povjerljivosti, drave lanice osiguravaju da sve
strane i osobe na koje se odnosi primjena ove Direktive
smatraju povjerljivima informacije dobivene tijekom izvoenja
svojih zadataka. Povjerljivim se smatraju posebno poslovne,
profesionalne i trgovake tajne, osim ako je otkrivanje takvih
informacija potrebno radi zatite zdravlja i sigurnosti ljudi.
2. Odredbe stavka 1. ne utjeu na obveze drava lanica i
prijavljenih tijela vezanih uz uzajamnu razmjenu informacija i
izdavanja upozorenja.
3. Objavljuju se sve odluke koje donesu drave lanice ili
Komisija u skladu s lancima 9. i 11.
lanak 19.
Suradnja izmeu drava lanica
1. Drave lanice poduzimaju odgovarajue mjere kako bi
osigurale da nadlena inspekcijska tijela na koje upuuje
lanak 4. stavak 3. surauju meusobno i s Komisijom te da
prenose informacije potrebne za jednaku primjenu ove
Direktive.
2. Komisija osigurava organizaciju razmjene iskustava
izmeu nadlenih inspekcijskih tijela odgovornih za nadzor
nad tritem kako bi osigurala jednoliku primjenu ove Direktive.
lanak 20.
Pravni lijekovi
Svaka mjera poduzeta sukladno ovoj Direktivi koja ograniava
stavljanje na trite i/ili u uporabu strojeva koje ukljuuje ova
Direktiva navodi tone razloge na kojima se dotina mjera
temelji. O takvoj se mjeri to prije obavjeuje strana na koju
se odnosi, koja se istodobno obavjeuje o dostupnim pravnim
lijekovim prema zakonu koji je na snazi u dravi lanici na koju
se odnosi, kao i o vremenskom ogranienju kojemu su takvi
lijekovi podloni.
lanak 21.
irenje informacija
Komisija poduzima potrebne mjere kako bi bile dostupne odgo
varajue informacije koje se odnose na provoenje ove Direk
tive.
83
lanak 22.
Odbor
1. Komisiji u radu pomae odreeni odbor, dalje u tekstu
tekstu Odbor.
2. Kada postoji uputa na ovaj stavak, primjenjuje se lanak 3.
i 7. Odluke 1999/468/EZ, uzimajui u obzir njene odredbe
navedene u lanku 8.
3. Kada postoji uputa na ovaj stavak, primjenjuje se lanak 5.
i 7. Odluke 1999/468/EZ, uzimajui u obzir njene odredbe
navedene u lanku 8.
Razdoblje koje propisuje lanak 5. stavak 6. Odluke
1999/468/EZ odreuje se na tri mjeseca.
4. Odbor donosi poslovnik.
lanak 23.
Sankcije
Drave lanice propisuju pravila o sankcijama primjenjivim za
krenje nacionalnih odredbi, koje su donesene sukladno ovoj
Direktivi te poduzimaju sve mjere kako bi osigurale njihovo
provoenje. Predviene sankcije moraju biti uinkovite, propor
cionalne i odvraajue. Drave lanice obavjeuju o spome
nutim odredbama Komisiju do 29. lipnja 2008. te bez
odgode obavjeuju o moguim kasnijim izmjenama koje na
njih utjeu.
lanak 24.
Izmjena Direktive 95/16/EZ
Direktiva 95/16/EZ mijenja se kako slijedi:
1. U lanku 1., stavak 2. i 3. zamjenjuju se sljedeim:
2. Za potrebe ove Direktive, dizalo znai sprava za
dizanje namijenjena razliitim razinama, koja ima nosa
koji se pokree du vodilica koje su krute i nagnute pod
kutom veim od 15 stupnjeva horizontalno, a namijenjene
su za prijevoz:
osoba,
osoba i robe,
samo robe ako je nosa dostupan, odnosno, ako osoba
moe u njega ui bez problema i, ako je opremljen
upravljakim ureajima koji se nalaze unutar nosaa ili
nadohvat ruke osobi unutar nosaa.
Naprave za dizanje koje se pokreu du odreene putanje
ak i ako se kreu du vodilica koje su krute, smatraju se
dizalima koja su obuhvaena ovom Direktivom.
84 HR Slubeni list Europske unije 13/Sv. 39

Nosa znai dio dizala na koji se oslanjaju osobe i/ili roba
radi dizanja ili sputanja.
3. Ova Direktiva ne primjenjuje se na:
sprave za dizanje ija brzina nije vea od 0,15 m/s,
graevne dizalice,
iare, ukljuujui uspinjae,
dizala posebno namijenjena i izraena za vojne i poli
cijske svrhe,
sprave za dizanje s kojih se moe obavljati rad,
mehanizmi za dizanje u rudnicima,
kazalina dizala,
sprave za dizanje ugraene u prijevozna sredstva,
sprave za dizanje spojene na strojeve kojima je namjena
iskljuivo za pristup radnim stanicama ukljuujui toke
za odravanje i inspekciju na stroju,
prijevozna sredstva koja upotrebljavaju prigon sa zupa
stom letvom,
pokretne stepenice i mehanike staze,
2. U Prilogu I., toku 1.2 zamjenjuje sljedee:
1.2. Nosa
Nosa svakog dizala mora biti kabina. Kabina mora biti
konstruirana i izraena tako da prua prostor i snagu
koja odgovara najveem maksimalnom broju osoba i
nazivnom optereenju koje odredi montaer.
Kada je dizalo namijenjeno za prijevoz osoba i kada
dimenzije to doputaju, kabina mora biti konstruirana
i izraena tako da njene strukturalne odlike ne ometaju
ili sprjeavaju pristup ili koritenje osobama s invalidi
tetom te da omoguavaju odgovarajue prilagodbe
namijenjene kako bi se takvim osobama olakalo
njihovo koritenje.
lanak 25.
lanak 26.
Prijenos
1. Drave lanice donose i objavljuju odredbe potrebne za
usklaivanje s ovom Direktivom najkasnije do 29. lipnja 2008.
One o tome odmah obavjeuju Komisiju.
One primjenjuju te odredbe poevi od 29. prosinca 2009.
Kad drave lanice donose ove mjere, te mjere prilikom njihove
slubene objave sadravaju uputu na ovu Direktivu ili se uz njih
navodi takva uputa. Naine tog upuivanja odreuju drave
lanice.
2. Drave lanice dostavljaju Komisiji tekst odredbi nacio
nalnog prava koje donose u podruju koje obuhvaa ova Direk
tiva, zajedno s tablicom koja prikazuje kako odredbe ove Direk
tive odgovaraju donesenim nacionalnim odredbama.
lanak 27.
Odstupanje
Drave lanice mogu do 29. lipnja 2011. dopustiti stavljanje na
trite i putanje u pogon prijenosnih strojeva za privrivanje i
drugih udarnih strojeva s punjenjem koji su u skladu s nacio
nalnim odredbama na snazi u vrijeme donoenja ove Direktive.
lanak 28.
Stupanje na snagu
Ova Direktiva stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave
u Slubenom listu Europske unije.
lanak 29.
Adresati
Ova je Direktiva upuena dravama lanicama.

Opoziv
Sastavljeno u Strasbourgu 17. svibnja 2006.
Direktiva 98/37/EZ ovime se stavlja izvan snage poevi od
29. prosinca 2009.
Za Europski parlament Za Vijee
Upuivanja na Direktivu stavljenu izvan snage smatraju se
Predsjednik Predsjednik
upuivanjima na ovu Direktivu i itaju se u skladu s korelacij
skom tablicom u Prilogu XII. J. BORRELL FONTELLES H. WINKLER
13/Sv. 39 HR Slubeni list Europske unije 85

PRILOG I.

Temeljni zdravstveni i sigurnosni zahtjevi vezani uz konstrukciju i proizvodnju strojeva

OPA NAELA

1. Proizvoa strojeva ili njegov ovlateni predstavnik mora osigurati provedbu ocjene rizika u svrhu odreivanja
zdravstvenih i sigurnosnih zahtjeva vezanih za te strojeve. Strojevi zatim moraju biti konstruirani i proizvedeni
uz potovanje rezultata ocjene rizika.

Sa uestalim gore navedenim procjenama rizika i smanjenjem rizika proizvoa ili njegov ovlateni predstavnik

odreuje ogranienja strojeva, ukljuujui i predvienu namjenu i njihovu razumno predvidivu nepravilnu
uporabu,

odreuje opasnosti koje strojevi mogu uzrokovati, kao i s njima povezane opasne situacije,

procjenjuje rizike, uzimajui u obzir ozbiljnost mogue ozlijede ili oteenja zdravlja te vjerojatnost za
njihovo pojavljivanje,

procjenjuje rizike, kako bi se odredilo je li potrebno provesti smanjivanje rizika, u skladu s ciljem ove
Direktive,

uklanja opasnosti ili smanjuje rizike povezane s tim opasnostima tako to primjenjuje zatitne mjere, prema
redoslijedu vanosti propisanom u odjeljku 1.1.2 toki (b).

2. Obveze odreene temeljnim zdravstvenim i sigurnosnim zahtjevima primjenjive su samo onda kada odgova
rajui rizik postoji za dotine strojeve, kada se oni upotrebljavaju u skladu s uvjetima predvienima od strane
proizvoaa ili njegovog ovlatenog predstavnika ili u predvidivim iznenadnim situacijama. U svakom sluaju
primjenjiva su naela integracije sigurnosti iz odjeljka 1.1.2 i obveze o oznaivanju strojeva i uputama iz
odjeljka 1.7.3 i 1.7.4.

3. Temeljni zdravstveni i sigurnosni zahtjevi odreeni ovim Prilogom su obvezni; meutim, uzimajui u obzir
trenutano stanje tehnike, nije mogue uvijek zadovoljiti ciljeve koje oni propisuju. U takvim sluajevima
strojevi moraju biti konstruirani i izraeni tako da se to vie priblie tim ciljevima.

4. Ovaj Prilog sastoji se od nekoliko dijelova. Prvi dio su opa naela i odnose se na sve vrste strojeva. Ostali
dijelovi odnose se na odreene vrste posebnih opasnosti. Ipak, od velike je vanosti pregledati cijeli ovaj Prilog
kako bi se osiguralo zadovoljavanje svih odgovarajuih temeljnih zahtjeva. Kod konstruiranja stroja potuju se
zahtjevi opeg dijela te zahtjevi jednog ili vie ostalih dijelova, zavisno o rezultatima ocjene rizika provedene u
skladu s tokom 1. ovih Opih naela.

1. TEMELJNI ZDRAVSTVENI I SIGURNOSNI ZAHTJEVI

1.1. OPE NAPOMENE

1.1.1. Definicije

Za potrebe ovog Priloga:

(a) opasnost znai mogui izvor ozljede ili oteenja zdravlja;

(b) opasno podruje znai bilo koje podruje unutar strojeva i/ili oko njih u kojem je izloena osoba
podvrgnuta riziku za svoje zdravlje ili sigurnost;

(c) izloena osoba znai svaka osoba koja se djelomino ili u potpunosti nalazi u opasnome podruju;

(d) operater je osoba ili osobe ija je zadaa ugradba, rukovanje, podeavanje, odravanje, ienje, popravak
ili prijevoz strojeva;

(e) rizik znai kombinacija vjerojatnosti i stupnja ozljede ili oteenja zdravlja do kojih moe doi zbog
opasne situacije;

(f) titnik znai dio stroja koji slui posebno pruanju zatite u obliku fizike prepreke;

(g) zatitni ureaj znai ureaj (a koji nije titnik) koji sam ili zajedno sa titnikom smanjuje rizik;

(h) pravilna uporaba znai uporaba strojeva u skladu s informacijama dostupnima u uputama za uporabu;

(i) razumno predvidiva nepravilna uporaba znai uporaba strojeva na nain koji nije predvien uputama za
uporabu, ali koji se moe lako predvidjeti u skladu s ljudskim ponaanjem.
86 HR Slubeni list Europske unije 13/Sv. 39

1.1.2. Naela objedinjene sigurnosti

(a) Strojevi moraju biti konstruirani i izraeni na nain prikladan njihovoj namjeni, te tako da je mogue
upravljanje, podeavanje i odravanje strojeva bez izlaganja osoba riziku tijekom izvravanja tih radnji u
skladu s predvidivim uvjetima, ali takoer uzimajui u obzir i svaku razumno predvidivu nepravilnu
uporabu.

Cilj poduzetih mjera mora biti otklanjanje svakog rizika tijekom cijelog predvidivog trajanja strojeva,
ukljuujui i faze prijevoza, sklapanja, rastavljanja, onesposobljavanja te rashodovanja ili odlaganja.

(b) Kod odabira najprikladnijih metoda proizvoa ili njegov ovlateni predstavnik mora primijeniti sljedea
naela, prema navedenom redoslijedu:

ukloniti ili smanjiti rizik u najveoj moguoj mjeri (unutarnja sigurna konstrukcija i izrada strojeva),

poduzeti potrebne mjere zatite vezano za rizike koji koji se ne mogu ukloniti,

obavijestiti korisnike o preostalim rizicima zbog moguih nedostatnosti poduzetih mjera zatite, nazna
iti je li potrebna posebna obuka te navesti svaku potrebu za osiguravanjem osobne zatitne opreme.

(c) Pri konstruiranju i izradi strojeva te pri sastavljanju uputa, proizvoa ili njegov ovlateni predstavnik mora
osim predviene uporabe strojeva predvidjeti i svaku razumno predvidivu nepravilnu uporabu istih.

Strojevi moraju biti konstruirani i izraeni na takav nain da sprijee nepravilnu uporabu ako takva
uporaba moe prouzroiti rizik. Kada je primjereno, upute moraju upozoriti korisnika na naine na koje
se strojevi ne smiju upotrebljavati, a za koje je iskustvo pokazalo da se mogu dogoditi.

(d) Strojevi moraju biti konstruirani i izraeni uzimajui u obzir ogranienja operatera, a koja su posljedica
uporabe potrebne ili predvidive osobne zatitne opreme.

(e) Strojevi moraju biti opremljeni svom posebnom i dodatnom opremom neophodnom za njihovo sigurno
podeavanje, odravanje i uporabu.

1.1.3. Materijali i proizvodi

Materijali koji se upotrebljavaju za izradu strojeva ili proizvoda koji se upotrebljavaju ili koji su proizvedeni
tijekom njihove uporabe ne smiju ugroavati zdravlje ili sigurnost ljudi. Posebno, gdje se upotrebljavaju
tekuine, strojevi moraju biti konstruirani i izraeni tako da sprijee rizike tijekom punjenja, uporabe,
obnavljanja ili pranjenja.

1.1.4. Rasvjeta

Strojevi moraju biti opremljeni ugraenom rasvjetom primjerenom za radnje gdje bi njezina odsutnost mogla
prouzroiti rizik bez obzira na normalno osvjetljenje prostora.

Strojevi moraju biti konstruirani i izraeni tako da nema zasjenjenih mjesta koja mogu izazvati smetnje,
nadraujuih odsjaja niti opasnih stroboskopskih pojava na pokretnim dijelovima nastalim zbog osvjetljenja.

Unutranji dijelovi koji zahtijevaju este preglede i podeavanja, te podruja odravanja, moraju biti opremljena
primjerenom rasvjetom.

1.1.5. Konstruiranje strojeva za lake rukovanje

Strojevi ili svaki njegov sastavni dio (komponenta) moraju:

biti prikladni za sigurno rukovanje i prijevoz,

biti pakirani ili konstruirani tako da se mogu sigurno i bez oteenja skladititi.

Tijekom prijevoza strojeva i/ili njihovih dijelova, ne smije postojati mogunost naglih pomaka ili opasnosti
zbog nestabilnosti, pod uvjetom da se strojevima i/ili njihovim dijelovima rukuje u skladu s uputama.

Kada teina, veliina ili oblik strojeva ili njihovih razliitih dijelova onemoguuju njihovo runo premijetanje,
tada strojevi ili svaki njihov dio moraju:

biti opremljeni prikljukom za opremu za dizanje, ili

biti konstruirani tako da je takvu opremu mogue ugraditi, ili

biti oblikovani tako da je na njih lako mogue privrstiti standardnu opremu za dizanje.
13/Sv. 39 HR Slubeni list Europske unije 87

Kada je stroj ili neki od njegovih dijelova potrebno runo premjestiti, oni moraju biti:

lako pomini ili

opremljeni za sigurno dizanje i premijetanje.

Potrebno je utvrditi posebne postupke za rukovanje alatima i/ili dijelovima strojeva koji, iako su lagani, mogu
biti opasni.

1.1.6. Ergonomija

Kod predvienih uvjeta uporabe, neudobnost, zamor i fiziki ili psiholoki stres kojima je podloan operater
moraju biti svedeni na najniu moguu mjeru, uzimajui u obzir ergonomska naela kao to su:

potovanje razlika meu operaterima u vezi s fizikim predispozicijama, snagom i izdrljivosti,

osiguranje dostatnog prostora za pomicanje dijelova tijela operatera,

izbjegavanje radnog tempa koji odreuje stroj,

izbjegavanje upravljanja koje zahtijeva dugotrajnu koncentraciju,

prilagoavanje kontakta ovjek/stroj prema predvidivim osobinama operatera.

1.1.7. Upravljaka mjesta

Upravljaka mjesta moraju biti konstruirana i izraena tako da se sprijei svaki rizik od ispunih plinova i/ili
nedostatka kisika.

Ako su strojevi predvieni za uporabu u opasnom okoliu koje predstavlja rizik za zdravlje i sigurnost
operatera ili ako sami strojevi uzrokuju opasan okoli, potrebno je osigurati da operater ima dobre radne
uvjete i zatitu od predvidivih opasnosti.

Kada je primjereno, upravljako mjesto mora biti opremljeno primjerenom kabinom, konstruiranom, izra
enom i/ili opremljenom za ispunjavanje navedenih zahtjeva. Izlaz mora omoguavati brzo naputanje. Osim
toga, kada je primjenjivo, obvezno je osigurati izlaz za sluaj opasnosti, iji je smjer razliit od uobiajenog
izlaza.

1.1.8. Sjedenje

Kada je primjenjivo i kada to uvjeti rada doputaju, radna mjesta koja su sastavni dio stroja moraju biti
konstruirana tako da omoguuju ugradnju sjedala.

Ako je predvieno da operater sjedi tijekom upravljanja, a upravljako mjesto je sastavni dio stroja, tada stroj
mora imati ugraeno sjedalo.

Sjedalo operatera mora operateru omoguiti odravanje stabilnog poloaja. Nadalje, sjedalo i njegova udaljenost
od kontrolnih ureaja moraju se moi prilagoavati operateru.

Ako su strojevi izloeni vibracijama, sjedalo mora biti konstruirano i izraeno tako da se vibracije koje se
prenose na operatera smanje na najmanju moguu mjeru. Postolje sjedala mora izdrati sva optereenja kojima
moe biti izloeno. Kada nema poda pod nogama operatera tada mora biti ugraen podnonik obloen
materijalom otpornim na klizanje.

1.2. KONTROLNI SUSTAVI

1.2.1. Sigurnost i pouzdanost kontrolnih sustava

Kontrolni sustavi moraju biti konstruirani i izraeni tako da sprjeavaju nastanak opasnih situacija. Prije svega
moraju biti konstruirani i izraeni tako da:

mogu izdrati predviena radna optereenja i vanjske utjecaje,

nedostatak u opremi ili programima kontrolnih sustava ne uzrokuje opasne situacije,

pogreke u logici kontrolnih sustava ne uzrokuju opasne situacije,

razumno predvidive ljudske pogreke tijekom rada ne uzrokuju opasne situacije.

88 HR Slubeni list Europske unije 13/Sv. 39

Posebnu panju potrebno je posvetiti sljedeem:

strojevi se ne smiju neoekivano ukljuiti,

parametri strojeva ne smiju se nekontrolirano mijenjati kada takve promjene mogu prouzroiti opasne
situacije,

zaustavljanje stroja ne smije se sprijeiti ako je naredba za zaustavljanje ve izdana,

niti jedan pokretni dio stroja ili dio koji stroj dri ne smije pasti niti biti izbaen,

automatsko ili runo zaustavljanje bilo kojih pokretnih dijelova mora biti nesmetano,

zatitni ureaji moraju ostati u potpunosti uinkoviti ili izdati naredbu za zaustavljanje,

sigurnosni dijelovi kontrolnog sustava moraju se u cijelosti primijeniti na sklopove strojeva i/ili djelomino
dovrenih strojeva.

Kod beinog upravljanja mora se aktivirati automatsko zaustavljanje ako ispravan kontrolni siglnal nije
primljen, ukljuujui i gubitak komunikacije.

1.2.2. Kontrolni ureaji

Kontrolni ureaji moraju biti:

jasno vidljivi i prepoznatljivi te, gdje je to primjereno oznaeni piktogramima,

postavljeni na takav nain da je njima mogue sigurno upravljati bez zadrke ili gubitka vremena, i bez
nejasnoa,

konstruirani tako da je kretanje kontrolnih ureaja u skladu sa njihovim uinkom,

postavljeni izvan zona opasnosti, osim gdje je neophodno za odreene kontrolne ureaje kao to su ureaji
za zaustavljanje u sluaju opasnosti ili visei upravlja,

postavljeni tako da njihovo djelovanje ne moe izazvati dodatni rizik,

konstruirani ili zatieni tako da se eljeni uinak, koji ukljuuje opasnost, moe postii samo namjernim
djelovanjem,

izraeni tako da mogu izdrati predvidivo optereenje; posebna panja mora se obratiti na ureaje za
zaustavljanje u sluaju opasnosti, koji su izloeni znatnom optereenju.

Kad je kontrolni ureaj konstruiran i izraen za izvravanje nekoliko razliitih radnji, to jest ako nema odnosa
jedan na jedan, radnja koja se treba obaviti mora biti jasno prikazana te se, kad je to potrebno, mora
potvrditi.

Kontrolni ureaji moraju biti postavljeni tako da njihov raspored, hod i otpor kod upravljanja budu u skladu s
djelovanjem koje trebaju izazvati, uz potovanje ergonomskih naela.

Strojevi moraju biti opremljeni indikatorima potrebnim za sigurno upravljanje. Moraju biti itljivi operateru s
njegovog kontrolnog mjesta.

Sa svakog kontrolnog mjesta operater mora moi provjeriti da se nitko ne nalazi u opasnim podrujima ili
kontrolni sustav mora biti izraen tako da je onemogueno pokretanje za vrijeme dok se netko nalazi u
opasnom podruju.

Ako nijedna od navedenih mogunosti nije primjenjiva, prije pokretanja stroja potrebno je dati zvune i/ili
vizualne znakove upozorenja. Izloena osoba mora imati dovoljno vremena da napusti opasno podruje ili
sprijei pokretanje stroja.

Ako je potrebno, mora se osigurati da je strojevima mogue upravljati samo s kontrolnih mjesta postavljenih u
jednoj ili vie unaprijed odreenih podruja ili pozicija.

Kada postoji vie kontrolnih mjesta, kontrolni sustav mora biti konstruiran tako da uporaba jednog onemo
guuje uporabu ostalih, osim ureaja za zaustavljanje i zaustavljanje u sluaju opasnosti.

Kada strojevi imaju dva ili vie upravljakih mjesta, svako mjesto mora biti opremljeno sa svim potrebnim
kontrolnim ureajima, bez ometanja operatera ili meusobnog dovoenja u opasne situacije.
13/Sv. 39 HR Slubeni list Europske unije 89

1.2.3. Pokretanje

Pokretanje strojeva mora biti mogue samo namjernim djelovanjem na kontrolni ureaj koji je namijenjen za
tu svrhu.

Isti se zahtjev primjenjuje:

prilikom ponovnog pokretanja strojeva nakon zaustavljanja, bez obzira na uzrok,

prilikom znaajnijih promjena radnih uvjeta,

Ponovno pokretanje strojeva ili promjena radnih uvjeta moe se izvriti namjernim ukljuivanjem ureaja, koji
nije kontrolni ureaj, namijenjenim za tu svrhu, samo pod uvjetom da to ne dovodi do opasne situacije.

Za strojeve koji su u automatskom pogonu, pokretanje strojeva, ponovno pokretanje strojeva nakon zaustav
ljanja ili promjena radnih uvjeta mogue je bez intervencije, pod uvjetom da ne dovodi do opasne situacije.

Kada strojevi imaju nekoliko kontrolnih ureaja za pokretanje, te se operateri mogu meusobno dovesti u
opasnost, moraju se ugraditi dodatni ureaji koji e iskljuiti takve rizike. Ako je zbog sigurnosti potrebno da
se pokretanje i/ili zaustavljanje mora provoditi posebnim redoslijedom, moraju postojati ureaji koji osigura
vaju da e se navedene radnje izvravati pravilnim redoslijedom.

1.2.4. Zaustavljanje

1.2.4.1. Normalno zaustavljanje

Strojevi moraju biti opremljeni kontrolnim ureajem koji omoguuje potpuno zaustavljanje stroja na siguran
nain.

Svaka radna stanica mora biti opremljena kontrolnim ureajem za zaustavljanje nekih ili svih funkcija stroja,
ovisno o postojeim opasnostima, tako da stroj bude siguran.

Kontrolni ureaji za zaustavljanje stroja moraju imati prednost pred kontrolnim ureajima za pokretanje.

Kada se strojevi ili njegovi opasni dijelovi zaustave, mora se prekinuti napajanje energijom odgovarajuih
pokretaa.

1.2.4.2. Operativno zaustavljanje

Kada iz operativnih razloga kontrolni ureaj za zaustavljanje ne prekida dotok energije pokretaima stroja, tada
se uvjeti zaustavljanja moraju obavezno nadzirati i odravati.

1.2.4.3. Zaustavljanje u sluaju opasnosti

Strojevi moraju biti opremljeni s jednim ili vie ureaja za zaustavljanje u sluaju opasnosti kako bi se
omoguilo otklanjanje stvarne ili prijetee opasnosti.

Primjenjuju se sljedee iznimke:

strojevi kod kojih ureaj za zaustavljanje u sluaju opasnosti ne bi smanjio rizik, ili zato to ne bi smanjio
vrijeme zaustavljanja ili zato to ne bi omoguio poduzimanje posebnih mjera potrebnih za uklanjanje
rizika,

runi prijenosni strojevi i/ili runo navoeni strojevi.

Ureaj mora:

imati jasno prepoznatljive, jasno vidljive i brzo dostupne kontrolne ureaje,

zaustaviti opasnu radnju to je bre mogue bez stvaranja dodatnih rizika,

gdje je potrebno, pokrenuti ili omoguiti pokretanje odreenih zatitnih radnji.

90 HR Slubeni list Europske unije 13/Sv. 39

Kada ureaj za zaustavljanje u sluaju opasnosti prestane aktivno djelovati zbog naredbe za zaustavljanje,
ureaj mora tu naredbu odrati do trenutka posebnog opoziva te naredbe; pokretanje ureaja za sluaj
opasnosti ne smije biti mogue bez pokretanja naredbe za zaustavljanje; iskljuivanje ureaja mora biti
mogue samo odgovarajuim djelovanjem, te iskljuivanje ureaja ne smije ponovo pokrenuti stroj ve
samo dozvoliti njegovo ponovno pokretanje.

Funkcija zaustavljanja u sluaju opasnosti mora biti dostupna i upotrebljiva u svakome trenutku bez obzira na
nain rada.

Ureaji za zaustavljanje u sluaju opasnosti moraju biti podrka ostalim zatitnim mjerama, a ne njihova
zamjena.

1.2.4.4. Sklopovi

Kada su strojevi ili dijelovi strojeva konstruirani za zajedniki rad, strojevi moraju biti konstruirani i izraeni
tako da kontrolni ureaji za zaustavljanje, ukljuujui i ureaje za zaustavljanje u sluaju opasnosti, mogu
zaustaviti ne samo strojeve ve takoer i svu povezanu opremu, ako bi njezin daljnji rad mogao biti opasan.

1.2.5. Odabir naina kontrole i upravljanja

Odabrani nain kontrole i upravljanja mora biti nadreen ostalim nainima kontrole i upravljanja, osim
zaustavljanja u sluaju opasnosti.

Ako su strojevi konstruirani i izraeni tako da dozvoljavaju primjenu nekoliko naina kontrole ili upravljanja
koji zahtijevaju razliite sigurnosne mjere i/ili radne postupke, moraju biti opremljeni izbornikom naina rada,
kojeg je mogue zakoiti u svakoj poziciji. Svaka pozicija izbornika mora biti jasno prepoznatljiva i mora
odgovarati pojedinomu nainu upravljanja ili kontrole.

Izbornik se moe zamijeniti nekom drugom metodom odabira kojom se ograniava uporaba odreenih
funkcija stroja na odreene kategorije operatera.

Ako za odreene postupke strojevi moraju moi raditi s odmaknutim ili uklonjenim titnikom i/ili iskljuenim
zatitnim ureajem, tada izbornik naina kontrole ili upravljanja istodobno mora:

onemoguiti sve ostale naine kontrole ili upravljanja,

dopustiti izvravanje opasnih funkcija iskljuivo uporabom kontrolnih ureaja koji zahtijevaju stalno djelo
vanje,

dopustiti izvravanje opasnih funkcija samo u uvjetima smanjenog rizika uz istodobno sprjeavanje
opasnosti od povezanih nizova,

onemoguiti bilo kakvo izvravanje opasnih funkcija namjernim ili sluajnim djelovanjem na senzore stroja.

Ako nije mogue ispuniti ova etiri uvjeta istodobno, izbornik naina kontrole ili upravljanja mora pokrenuti
neke druge zatitne mjere konstruirane i izraene kako bi osigurale sigurno podruje djelovanja.

Dodatno, operater mora moi kontrolirati rad na dijelovima na kojima radi, sa mjesta podeavanja.

1.2.6. Prekid napajanja energijom

Prekid napajanja, ponovna uspostava napajanja nakon prekida ili bilo kakve promjene u napajanju strojeva ne
smiju dovesti do opasnih situacija.

Potrebno je posebno obratiti panju na sljedee:

strojevi se ne smiju neoekivano pokrenuti,

parametri strojeva ne smiju se nekontrolirano mijenjati, kada takva promjena moe dovesti do opasnih
situacija,

ne smije se sprijeiti zaustavljanje strojeva ako je izdana naredba za zaustavljanje,

13/Sv. 39 HR Slubeni list Europske unije 91

niti jedan pokretni dio stroja ili dio koji stroj dri ne smije pasti niti biti izbaen,

automatsko ili runo zaustavljanje bilo kojeg pokretnog dijela stroja mora biti nesmetano,

zatitni ureaji moraju ostati potpuno uinkoviti ili dati naredbu za zaustavljanje.

1.3. ZATITA OD MEHANIKIH OPASNOSTI

1.3.1. Rizik od gubitka stabilnosti

Strojevi i njihove komponente i prikljuci moraju biti dostatno stabilni kako bi se izbjeglo prevrtanje, padanje
ili nekontrolirano kretanje tijekom prijevoza, sklapanja, rasklapanja te bilo koje druge djelatnosti koja ukljuuje
te strojeve.

Ako oblik samih strojeva ili njihova predviena montaa ne pruaju dovoljnu stabilnost, moraju biti osigurana
i u uputama navedena prikladna sredstva privrivanja.

1.3.2. Rizik od puknua tijekom rada

Razni dijelovi strojeva i njihovi spojevi moraju izdrati optereenja kojima su izloeni tijekom uporabe.

Trajnost upotrijebljenih materijala mora odgovarati radnim uvjetima predvienim od strane proizvoaa ili
njegovog ovlatenog predstavnika, posebno u odnosu na pojave kao to su zamor, starenje, korozija i troenje.

U uputama mora biti naznaena vrsta i uestalost pregleda i odravanja koja se zahtijeva iz sigurnosnih
razloga. Kada je prikladno, mora biti naznaeno koji su dijelovi podloni troenju, te kriteriji za zamjenu.

Kada unato poduzetim mjerama i dalje postoji rizik od puknua ili raspadanja, odgovarajui dijelovi moraju
biti postavljeni, smjeteni i/ili zatieni tako da sve krhotine budu zadrane, sprjeavajui tako opasne situacije.

vrste i savitljive cijevi koje prenose tekuinu, posebno one pod visokim tlakom, moraju moi izdrati
predviena unutarnja i vanjska optereenja te moraju biti vrsto privrene i/ili zatiene tako da se
osigura da puknue ne predstavlja rizik.

Kada se materijali koji se obrauju do alata dovode automatski, moraju biti ispunjeni sljedei uvjeti kako bi se
izbjegao rizik za osobe:

kada dio koji se obrauje doe u dodir s alatom, on mora dostii svoje normalne radne uvjete,

kada se alat pokrene i/ili zaustavi (namjerno ili sluajno), kretanje ulazne sirovine i materijala mora biti
usklaeno.

1.3.3. Rizici koji se odnose na padanje ili izbacivanje predmeta

Moraju se poduzeti mjere opreza da se sprijee rizici od padajuih ili izbaenih predmeta.

1.3.4. Rizici koji se odnose na povrine, rubove ili kutove

Ako to njihova namjena doputa, dostupni dijelovi strojeva ne smiju imati otre rubove, otre kutove niti grube
povrine, koji mogu prouzroiti ozljede.

1.3.5. Rizici povezani sa sloenim strojevima

Kada je stroj namijenjen izvravanju vie razliitih funkcija, s runim odstranjivanjem komada izmeu svake
radnje (sloeni strojevi), tada on mora biti konstruiran i izraen tako da omoguava uporabu svakog elementa
zasebno, a da ostali elementi ne predstavljaju rizik za izloenu osobu.

U tu svrhu mora biti omogueno zasebno pokretanje i zaustavljanje bilo kojih elemenata koji nisu zatieni.

1.3.6. Rizici povezani s promjenama u uvjetima upravljanja

Kada stroj obavlja radnje u razliitim uvjetima uporabe, tada on mora biti konstruiran i izraen tako da se
izbor i podeavanje tih uvjeta moe provesti sigurno i pouzdano.
92 HR Slubeni list Europske unije 13/Sv. 39

1.3.7. Rizici povezani s pokretnim dijelovima

Pokretni dijelovi strojeva moraju biti konstruirani i izraeni tako da sprjeavaju rizik od dodira koji bi doveo
do nesree ili moraju, gdje rizik postoji, biti opremljeni titnicima ili zatitnim ureajima.
Potrebno je poduzeti sve potrebne mjere kako bi se sprijeila sluajna blokada pokretnih dijelova koji su
ukljueni u rad. Ako unato poduzetim mjerama opreza postoji velika mogunost da e doi do blokade,
obvezno je osigurati, kada je prikladno, posebne zatitne ureaje i alate potrebne za sigurno uklanjanje blokade.
Posebni zatitni ureaji i naini njihove uporabe moraju biti navedeni u uputama i gdje je to mogue
oznakama na stroju.

1.3.8. Izbor zatite od rizika nastalih od pokretnih dijelova

titnike ili zatitne ureaje konstruirane za zatitu od rizika nastalih od pokretnih dijelova mora se izabrati na
temelju vrste rizika. Kao pomo pri izboru moraju se koristiti sljedee smjernice.

1.3.8.1. Pokretni dijelovi prijenosa

titnici konstruirani za zatitu osoba od opasnosti koje nastaju djelovanjem pokretnih dijelova prijenosa
moraju biti:

ili ugraeni titnici iz odjeljka 1.4.2.1., ili

pokretni blokirajui titnici iz odjeljka 1.4.2.2.

Pokretni blokirajui titnici trebaju se upotrebljavati tamo gdje je predvien est pristup.

1.3.8.2. Pokretni dijelovi ukljueni u proces

titnici ili zatitni ureaji konstruirani za zatitu osoba od opasnosti koje nastaju djelovanjem pokretnih
dijelova ukljuenih u procese moraju biti:

ili privreni titnici iz odjeljka 1.4.2.1., ili

pokretni blokirajui titnici iz odjeljka 1.4.2.2., ili

zatitni ureaji iz odjeljka 1.4.3., ili

kombinacija gore navedenog.

Meutim, kada odreeni pokretni dijelovi direktno ukljueni u proces ne mogu biti u potpunosti nedostupni
tijekom rada, budui da proces zahtijeva djelovanje operatera, tada takvi dijelovi moraju biti opremljeni sa:

privrenim titnicima ili pokretnim blokirajuim titnicima koji onemoguuju pristup onim podrujima
dijelova koji se ne upotrebljavaju tijekom rada, i

podesivim titnicima iz odjeljka 1.4.2.3., koji ograniavaju pristup onim podrujima pokretnih dijelova
kojima je pristup neophodan.

1.3.9. Rizici od nekontroliranog kretanja

Kada se dio stroja zaustavi, mora se sprijeiti svaki pomak od zaustavne pozicije koji bi bio uzrokovan bilo
ime osim uporabom kontrolnih ureaja ili on mora biti takav da ne predstavlja opasnost.

1.4. ZAHTIJEVANE ZNAAJKE TITNIKA I ZATITNIH UREAJA

1.4.1. Opi Zahtjevi

titnici i zatitni ureaji:

moraju biti robusne izvedbe,

moraju biti sigurno privreni na mjestu,

ne smiju uzrokovati nikakav dodatni rizik,

13/Sv. 39 HR Slubeni list Europske unije 93

ne smiju se lako zaobilaziti ili onesposobiti,

moraju biti smjeteni na prikladnoj udaljenosti od zone opasnosti,

moraju izazivati minimalne smetnje u pogledu proizvodnog procesa, i

moraju omoguiti obavljanje bitnih radova na instalaciji i/ili zamjeni alata i u svrhu odravanja, ogrania
vanjem pristupa iskljuivo na podruje na kojemu se zadaa mora izvriti, po mogunosti bez da se titnik
mora ukloniti ili zatitni ureaj onesposobiti.

Dodatno, kada je to mogue titnici moraju tititi od izbacivanja ili od ispadanja materijala ili predmeta i protiv
emisija koje proizvode strojevi.

1.4.2. Posebni zahtjevi za titnike

1.4.2.1. Nepomini titnici

Nepomini titnici moraju biti privreni sustavima koji se mogu otvoriti ili ukloniti iskljuivo uporabom
alata.

Sustav privrivanja mora ostati privren na titnike ili na stroj kada se titnici uklone.

Kada je to mogue, titnici moraju biti takvi da bez potrebnog sustava privrivanja ne mogu ostati na svome
mjestu.

1.4.2.2. Pomini blokirajui titnici

Pomini blokirajui titnici moraju:

ostati to je due mogue privreni na stroj kada su otvoreni,

biti konstruirani i izraeni tako da se mogu podesiti iskljuivo namjernom radnjom.

Pomini blokirajui titnici moraju biti povezani s ureajem za blokiranje koji:

onemoguuje pokretanje opasnih funkcija stroja dok je otvoren, i

izdaje naredbu za zaustavljanje kada vie nije zatvoren.

Kada je mogue da operater do opasne zone stigne prije nego to rizik uzrokovan opasnim funkcijama stroja
prestane, tada pokretni titnici osim s ureajem za blokiranje moraju dodatno biti povezani i s ureajem za
zakljuavanje titnika koja:

spreava pokretanje opasnih funkcija stroja sve dok titnik nije zatvoren i zakljuan, i

zadrava titnik zatvorenim i zakljuanim sve dok postoji rizik od ozljede zbog opasnih funkcija stroja.

Pomini blokirajui titnici moraju biti konstruirani tako da odsutnost ili kvar jednog od njihovih dijelova
sprjeava pokretanje ili zaustavlja opasne funkcije stroja.

1.4.2.3. Podesivi titnici koji onemoguuju pristup

Podesivi titnici koji onemoguuju pristup onim podrujima pokretnih dijelova koji su neophodni za rad
moraju biti:

runo ili automatski podesivi, ovisno o vrsti rada koji se obavlja, i

lako podesivi bez uporabe alata.

1.4.3. Posebni zahtjevi za zatitne ureaje

Zatitni ureaji moraju biti konstruirani i ugraeni u kontrolni sustav tako da:
se pokretni dijelovi ne mogu pokrenuti dok se nalaze na dohvat operatera,
94 HR Slubeni list Europske unije 13/Sv. 39

osobe ne mogu dosegnuti pokretne dijelove dok se oni pokreu, i

odsutnost ili kvar jednog od njihovih dijelova sprijei pokretanje ili zaustavi pokretne dijelove.

Zatitni ureaji smiju se moi podesiti iskljuivo namjernim djelovanjem.

1.5. RIZICI OD DRUGIH OPASNOSTI

1.5.1. Elektrino napajanje

Kada se strojevi napajaju elektrinom energijom, oni moraju biti konstruirani, izraeni i opremljeni tako da se
sprijee ili da se mogu sprijeiti sve opasnosti elektrine prirode.

Sigurnosni ciljevi odreeni Direktivom 73/23/EEZ primjenjuju se na strojeve. Meutim, obvezama vezanim za
procjenu sukladnosti i stavljanje na trite i/ili putanje u pogon strojeva, a vezano za opasnosti elektrine
prirode, propisuje iskljuivo ova Direktiva.

1.5.2. Statiki elektricitet

Strojevi moraju biti konstruirani i izraeni tako da sprjeavaju ili ograniavaju nakupljanje potencijalno opasnih
elektrostatikih naboja i/ili moraju biti opremljeni sustavima za pranjenje od istih.

1.5.3. Napajanje energijom koja nije elektrina

Kada se strojevi napajaju energijom koja nije elektrina, tada moraju biti konstruirani, izraeni i opremljeni
tako da se izbjegne potencijalni rizik vezan za te izvore energije.

1.5.4. Greke kod ugradnje

Greke do kojih bi lako moglo doi prilikom ugradnje ili ponovne ugradnje odreenih dijelova koji bi mogli
biti izvor rizika, moraju se onemoguiti pri konstruiranju i izradi tih dijelova ili, ako nije mogue, obavijestima
danim na samim dijelovima i/ili njihovim kuitima. Iste informacije moraju biti navedene na pokretnim
dijelovima i/ili njihovim kuitima kada smjer kretanja mora biti poznat kako bi se izbjegao rizik.

Kada je potrebno, upute moraju poblie opisati rizike.

Kada neispravan spoj moe biti izvor rizika, neispravni spojevi moraju se onemoguiti konstrukcijom ili ako to
nije mogue, moraju biti navedeni na obavijestima danim na elementima za spajanje i, gdje je primjereno, na
prikljucima.

1.5.5. Ekstremne temperature

Moraju se poduzeti mjere za uklanjanje svakog rizika od ozljeda izazvanih dodirom ili blizinom dijelova
strojeva ili materijala pri visokim ili vrlo niskim temperaturama.

Takoer je neophodno poduzeti mjere kako bi se izbjegao ili sprijeio rizik od izbacivanja vruih ili vrlo
hladnih materijala.

1.5.6. Poar

Strojevi moraju biti konstruirani i izraeni tako da se izbjegne svaki rizik od vatre ili pregrijavanja koje mogu
izazvati sami strojevi ili od plinova, tekuina, praine, para ili drugih tvari koje proizvode ili koriste ti strojevi.

1.5.7. Eksplozija

Strojevi moraju biti konstruirani i izraeni tako da se izbjegne svaki rizik od eksplozije koju mogu izazvati
sami strojevi ili od plinova, tekuina, praine, para ili drugih tvari koje proizvode ili koriste ti strojevi.

Tako dugo dok postoji rizik od eksplozija tijekom uporabe stroja u potencijalno eksplozivnim atmosferama,
strojevi moraju biti sukladni s odredbama posebnih propisa kojima se propisuje rad u potencijalno eksplozi
vnim atmosferama.
13/Sv. 39 HR Slubeni list Europske unije 95

1.5.8. Buka

Strojevi moraju biti konstruirani i izraeni tako da se rizici nastali emisijom buke u zraku smanje na najniu
razinu, uzimajui u obzir tehnoloki napredak i raspoloivost sredstava za smanjenje buke, posebno na njenom
izvoru.

Razina emisije buke moe se procijeniti sukladno usporedivim podacima o emisiji za sline strojeve.

1.5.9. Vibracije

Strojevi moraju biti konstruirani i izraeni tako da se rizici nastali zbog vibracija koje proizvode strojevi smanje
na najniu razinu, uzimajui u obzir tehnoloki napredak i dostupnost sredstava za smanjenje vibracija,
posebno na njihovom izvoru.

Razina vibracija moe se procijeniti sukladno usporedivim podacima o emisiji za sline strojeve.

1.5.10. Zraenje

Nepoeljno zraenje iz strojeva mora se otkloniti ili smanjiti na razinu koja nema tetnih uinaka na osobe.

Sve funkcionalne emisije ionizirajueg zraenja moraju biti ograniene na najniu razinu dostatnu za ispravan
rad strojeva, tijekom postavljanja, pogona i ienja. Kada postoji rizik, neophodno je poduzeti potrebne
zatitne mjere.

Sve funkcionalne emisije ne-ionizirajueg zraenja tijekom postavljanja, pogona i ienja moraju biti ograni
ene na razine koje nemaju tetnih uinaka na osobe.

1.5.11. Vanjsko zraenje

Strojevi moraju biti konstruirani i izraeni tako da vanjska zraenja ne mogu ometati njihov rad.

1.5.12. Lasersko zraenje

Kada se koristi laserska oprema, potrebno je uzeti u obzir sljedee:

laserska oprema na strojevima mora biti konstruirana i izraena tako da se sprijei bilo kakvo sluajno
zraenje,

laserska oprema na strojevima mora biti zatiena tako da izravno zraenje, zraenje uzrokovano refle
ksijom ili difuzijom i sekundarno zraenje ne oteuju zdravlje,

optika oprema za promatranje ili podeavanje laserske opreme na strojevima mora biti takva da ne
uzrokuje nikakav rizik od laserskog zraenja.

1.5.13. Emisije opasnih materijala i tvari

Strojevi moraju biti konstruirani i izraeni tako da se izbjegnu rizici od udisanja, gutanja, dodira s koom,
oima i sluznicom te apsorpcije kroz kou opasnih materijala i tvari koje ti strojevi proizvode.

Kada opasnost nije mogue otkloniti, strojevi moraju biti opremljeni tako da je opasne materijale i tvari
mogue pohraniti, isprazniti, isprati rasprivanjem vode, filtrirati ili tretirati nekom drugom jednako uinko
vitom metodom.

Kada proces tijekom normalnog rada stroja nije u potpunosti zatvoren, ureaji za pohranjivanje i/ili pranjenje
moraju biti smjeteni tako da imaju najvei mogui uinak.

1.5.14. Rizik od zatvaranja u stroj

Strojevi moraju biti konstruirani, izraeni ili opremljeni sredstvima koja onemoguuju zatvaranje osobe unutar
stroja ili, ako to nije mogue, sredstvima za poziv u pomo.
96 HR Slubeni list Europske unije 13/Sv. 39

1.5.15. Rizik od klizanja, spoticanja ili padanja

Dijelovi strojeva gdje osobe imaju mogunost kretanja ili stajanja moraju biti konstruirani i izraeni tako da
sprijee klizanje, spoticanje ili pad osoba na ili sa tih dijelova.

Kada je primjereno, ovi dijelovi moraju biti opremljeni rukohvatima koji su privreni i koji omoguavaju
korisnicima odravanje stabilnosti.

1.5.16. Zatita od udara groma

Strojevi za vrijeme njihovog rada, radi zatite od udara groma moraju biti opremljeni sistemom za provoenje
nastalog elektrinog naboja u zemlju.

1.6. ODRAVANJE

1.6.1. Odravanje strojeva

Toke za podeavanje i odravanje moraju biti smjetene izvan zona opasnosti. Podeavanje, odravanje,
popravak, ienje i servisiranje mora biti mogue dok su strojevi u mirovanju.

Ako jedan ili vie gore navedenih uvjeta ne moe biti zadovoljen iz tehnikih razloga, potrebno je poduzeti
mjere koje osiguravaju sigurno izvoenje tih radnji (vidjeti odjeljak 1.2.5).

Kada se radi o automatskim strojevima i, kada je potrebno, ostalim strojevima, moraju se osigurati spojni
ureaji za montiranje dijagnostike opreme za pronalaenje kvarova.

Komponente automatiziranih strojeva koje je potrebno esto mijenjati mora biti mogue lako i sigurno ukloniti
i zamijeniti. Pristup ovim komponentama mora omoguiti izvravanje tih zadataka uz potrebna tehnika
sredstva u skladu s navedenim nainima upravljanja.

1.6.2. Pristup upravljakim mjestima i mjestima servisiranja

Strojevi moraju biti konstruirani i izraeni tako da doputaju siguran pristup svim podrujima gdje je potrebno
djelovati tijekom pogona, prilagodbe i odravanja strojeva.

1.6.3. Odvajanje od izvora energije

Strojevi moraju imati izolatore za odvajanje od svih izvora energije. Takvi izolatori moraju biti jasno oznaeni.
Moraju imati mogunost zakljuavanja kada ponovno spajanje moe ugroziti osobe. Izolatori takoer moraju
imati mogunost zakljuavanja kada operater s niti jednog njemu dostupnog mjesta ne moe provjeriti je li
napajanje jo uvijek iskljueno.

Kada se radi o strojevima koje je mogue ukljuiti u elektrinu utinicu, dostatno je izvlaenje utikaa, pod
uvjetom da sa svakog njemu dostupnog mjesta operater moe provjeriti da li je utika i dalje izvuen.

Nakon prekida dotoka energije mora biti omogueno normalno odvoenje sve preostale ili uskladitene
energije u sklopovima strojeva, bez rizika za osobe.

Iz odredbi iz prethodnog stavka izuzeti su odreeni sklopovi koji smiju ostati prikljueni na svoj izvor
napajanja kako bi, na primjer, drali dijelove, zatitili informacije, osvjetljavali unutranjost itd. U tom
sluaju potrebno je poduzeti posebne mjere da se osigura sigurnost operatera.

1.6.4. Djelovanje operatera

Strojevi moraju biti konstruirani, izraeni i opremljeni tako da je potreba za djelovanjem operatera ograniena.
Ako se djelovanje operatera ne moe izbjei, mora biti mogue provesti ga jednostavno i sigurno.

1.6.5. ienje unutarnjih dijelova

Strojevi moraju biti konstruirani i izraeni tako da je mogue ienje unutarnjih dijelova koji su sadravali
opasne tvari ili pripravke, bez ulaenja u te dijelove; takoer mora biti mogue izvriti izvana sva potrebna
uklanjanja blokada. Ako nije mogue izbjei ulazak u stroj, tada on mora biti konstruiran i izraen tako da je
mogue sigurno ienje.
13/Sv. 39 HR Slubeni list Europske unije 97

1.7. INFORMACIJE

1.7.1. Informacije i upozorenja na strojevima

Poeljno je da informacije i upozorenja na strojevima budu naznaeni u obliku lako razumljivih simbola i
piktograma. Sve pisane ili verbalne informacije i upozorenja moraju biti izraeni na slubenom jeziku ili
jezicima Zajednice, koje u skladu s Ugovorm moe odrediti drava lanica u kojoj se strojevi plasiraju na
trite i/ili putaju u pogon, a na zahtjev mogu biti popraeni i inaicama na bilo kojem drugom slubenom
jeziku ili jezicima Zajednice, koje razumiju posluitelji.

1.7.1.1. Informacije i ureaji za obavjeivanje

Informacije potrebne za upravljanje strojevima moraju biti u jednoznanom i lako razumljivom obliku. Ne
smiju biti preopsene kako ne bi preopteretile operatera.

Optiki zasloni ili neka druga interaktivna sredstva komunikacije izmeu operatera i stroja moraju biti lako
razumljiva i jednostavna za uporabu.

1.7.1.2. Ureaji za upozoravanje

Kada zdravlje ili sigurnost osoba mogu biti ugroeni zbog greke u radu strojeva bez nadzora, tada ti strojevi
moraju biti opremljeni odgovarajuim zvunim i svjetlosnim signalom upozorenja.

Kada su strojevi opremljeni ureajima za upozoravanje, tada isti moraju biti nedvosmisleni i lako uoljivi.
Operateru u svakom trenutku mora biti omogueno provjeravanje rada takvih ureaja.

Isti moraju biti u skladu s odredbama propisa koji se odnose na boje i sigurnosne signale.

1.7.2. Upozorenje na rizik zbog rezidua

Ondje gdje, unato inherentnim mjerama u pogledu sigurnog dizajna te sigurnosnim i usvojenim komplemen
tarnim zatitnim mjerama, jo ima rizika, nuno je providjeti nuna upozorenja, pa tako i naprave za
upozorenja.

1.7.3. Oznaivanje strojeva

Na svim strojevima moraju biti vidljivo, itljivo i neizbrisivo navedeni najmanje sljedei podaci:

naziv i puna adresa proizvoaa i, gdje je primjenjivo, njegovog ovlatenog predstavnika,

oznaka stroja,

oznaka sukladnosti (vidjeti Prilog III.),

oznaka serije ili tipa,

serijski broj, ako postoji,

godina izrade, to oznaava godinu kada je proces proizvodnje zavren.

Zabranjeno je prethodno ili naknadno datiranje strojeva prilikom stavljanja oznake sukladnosti.

Nadalje, strojevi konstruirani i izraeni za uporabu u potencijalno eksplozivnim atmosferama, moraju biti u
skladu s time oznaeni.

Na strojevima moraju takoer biti svi podaci relevantni za svoj tip i neophodni za sigurnu uporabu. Takvi
podaci podloni su zahtjevima iz odjeljka 1.7.1.

Kada se dijelom stroja za vrijeme uporabe mora rukovati pomou opreme za dizanje, tada njegova masa mora
biti itko, neizbrisivo i nedvosmisleno naznaena.

1.7.4. Upute

Svi strojevi moraju imati upute na slubenom jeziku Zajednice ili na jezicima zemlje lanice u kojoj se stavljaju
na trite i/ili putaju u pogon.

Upute priloene uz strojeve moraju biti ili Originalne upute ili Prijevod originalnih uputa, a u tom sluaju
uz prijevod moraju biti priloene i originalne upute.
98 HR Slubeni list Europske unije 13/Sv. 39

Iznimno, upute za odravanje namijenjene specijaliziranom osoblju koje odreuje proizvoa ili njegov ovla
teni predstavnik mogu biti priloene na samo jednom jeziku Zajednice koji to specijalizirano osoblje razumije.

Upute moraju biti napisane u skladu s naelima koja slijede.

1.7.4.1. Opa naela pisanja uputa

(a) Upute moraju biti pisane na jednom ili vie slubenih jezika Zajednice. Rijei Originalne upute moraju se
nalaziti na jezinoj inaici ili inaicama koje je ovjerio proizvoa ili njegov ovlateni predstavnik.

(b) Kada na slubenom jeziku/jezicima zemlje gdje e se strojevi upotrebljavati ne postoje Originalne upute,
tada prijevod na taj jezik/te jezike moraju osigurati ili proizvoa ili njegov ovlateni predstavnik ili osoba
koja strojeve dovodi u dotino jezino podruje. Prijevod mora nositi naznaku Prijevod originalnih uputa.

(c) Sadraj mora pokrivati ne samo predvienu namjenu strojeva ve mora u obzir uzeti i mogue razumno
predvidive pogrene uporabe tih strojeva.

(d) Kada se radi o strojevima namijenjenim za uporabu neprofesionalnog operatera, rjenik i grafiki izgled
upute za uporabu mora uzeti u obzir razinu opeg znanja i otroumnost koju je razumno mogue
oekivati od takvih operatera.

1.7.4.2. Sadraj uputa

Sve upute za uporabu moraju sadravati, kada je primjenjivo, najmanje sljedee podatke:

(a) naziv tvrtke i punu adresu proizvoaa i njegovog ovlatenog predstavnika;

(b) naziv stroja kako je naznaeno na samome stroju, osim serijskog broja (vidjeti odjeljak 1.7.3.);

(c) izjavu o sukladnosti, ili dokument koji navodi sadraj izjave o sukladnosti, navodi pojedinosti o stroju, a
koje ne ukljuuju nuno serijski broj i potpis;

(d) opi opis stroja;

(e) crtee, dijagrame, opise i objanjenja potrebna za uporabu, odravanje i popravak stroja i provjeru ispra
vnosti rada istog;

(f) opis radnog/ih poloaja koje e operateri vjerojatno upotrebljavati;

(g) opis predviene uporabe stroja;

(h) upozorenja o nainima na koje se stroj ne smije upotrebljavati, a koje je iskustvo pokazalo moguima;

(i) upute za sklapanje, postavljanje i spajanje, ukljuujui crtee, dijagrame i naine prikljuivanja i oznaku
osovine ili sklopa na koji se stroj postavlja;

(j) upute vezane za postavljanje i sklapanje s ciljem smanjivanje buke ili vibracija;

(k) upute za putanje u pogon i uporabu stroja i, kada je potrebno, upute za obuku operatera;

(l) informacije o preostalim rizicima koji se javljaju unato mjerama imanentno sigurne konstrukcije, sigur
nosne zatite i primjeni dodatnih zatitnih mjera;

(m) upute o mjerama zatite koje korisnik mora poduzeti, ukljuujui, kada je prikladno i osobnu zatitnu
opremu, koja mora biti osigurana;

(n) osnovna svojstva alata s kojim stroj moe biti opremljen;

(o) uvjete u kojima stroj ispunjava zahtjeve o stabilnosti tijekom uporabe, prijevoza, sklapanja, rasklapanja kada
nije u uporabi, ispitivanja ili predvidljivih kvarova;

(p) upute za osiguravanje sigurnog obavljanja radnji prijevoza, rukovanja i skladitenja, s navedenom teinom
stroja i raznih njegovih dijelova, kada se redovito prevoze odvojeno;

(q) nain postupanja koji se primjenjuje u sluaju nesree ili kvara; ako je pojava zaglavljenja vjerojatna, nain
postupanja koji se primjenjuje za osiguravanje sigurnog uklanjanja zaglavljenja opreme;
13/Sv. 39 HR Slubeni list Europske unije 99

(r) opis postupaka prilagoavanja i odravanja koje mora obavljati korisnik i mjera preventivnog odravanja
koje treba potovati;

(s) upute kako sigurno izvoditi prilagoavanje i odravanje, ukljuujui sigurnosne mjere koje je potrebno
poduzeti tijekom obavljanja tih zadataka;

(t) specifikacije rezervnih dijelova koje je potrebno upotrebljavati, kada oni utjeu na zdravlje i sigurnost
operatera;

(u) sljedee podatke o emisiji buke u zraku:

A-vrijednosnu razinu emisije zvunog pritiska na radnim mjestima, kada ona prelazi 70 dB(A); kada
ona ne prelazi 70 dB(A) to mora biti naznaeno,

vrnu trenutanu C-vrijednosnu razinu zvunog pritiska na radnim mjestima, kada ona prelazi 63 Pa
(130 dB u odnosu na 20 Pa),

A-vrijednosnu razinu jakosti zvuka koji emitira stroj, kada A-vrijednosna razina emisije zvunog pritiska
na radnim mjestima prelazi 80 dB(A).

Ove vrijednosti moraju biti ili stvarne izmjerene vrijednosti za dotine strojeve ili vrijednosti ustanovljene
na temelju mjerenja izvrenih za tehniki usporedive strojeve tipine za vrstu stroja koji se proizvodi.

Kada se radi o izuzetno velikim strojevima, umjesto A-vrijednosnih razina jakosti zvuka smiju biti navedene
A-vrijednosne razine emisije zvunog pritiska na odreenim mjestima oko stroja.

Kada se ne upotrebljavaju usklaene norme, razina zvuka mora se izmjeriti uporabom naina najpriklad
nijeg za dotini stroj. Uvijek kada se navode vrijednosti emisije zvuka, neophodno je navesti i odstupanja
vezana za te vrijednosti. Moraju biti navedeni uvjeti rada stroja za vrijeme mjerenja, te takoer i koritene
metode mjerenja.

Kada radno/a mjesto/a nije definirano/a ili ga/ih nije mogue definirati, neophodno je izmjeriti A-vrijed
nosnu razinu zvunog pritiska na udaljenosti od 1 metra od povrine stroja te na visini od 1,6 metara od
tla ili prilazne platforme. Moraju biti navedeni mjesto i vrijednost maksimalnog zvunog pritiska.

Kada posebni propisi propisuju druge zahtjeve vezane za mjerenje razine zvunog pritiska ili razine jakosti
zvuka, tada se obvezno primjenjuju ti propisi, a odgovarajue odredbe iz ovog odjeljka tada se ne primje
njuju;

(v) kada je vjerojatno da e stroj emitirati neionizirajue zraenje koje moe nauditi osobama, posebno
osobama s aktivnim ili neaktivnim ugraenim medicinskim pomagalima, obvezno se navode podaci o
emisijama zraenja, namijenjeni operaterima i izloenim osobama.

1.7.4.3. Prodajni prospekti

Prodajni prospekti koji opisuju stroj ne smiju biti u suprotnosti s uputama vezanima uz zdravstvene i
sigurnosne aspekte. Prodajni prospekti koji opisuju radne karakteristike stroja moraju sadravati informacije
o emisijama identine onima iz uputa.

2. DODATNI BITNI ZDRAVSTVENI I SIGURNOSNI ZAHTJEVI ZA ODREENE KATEGORIJE STROJEVA

Strojevi u proizvodnji hrane, strojevi za proizvodnju kozmetikih i farmaceutskih proizvoda, prijenosni runi
i/ili runo upravljani strojevi, prijenosni strojevi za privrivanje i drugi strojevi za utiskivanje, strojevi za
obradu drva i materijala sa slinim fizikalnim karakteristikama i strojevi koji se koriste za primjenu pesticida
moraju zadovoljiti sve bitne zdravstvene i sigurnosne zahtjeve navedene u ovom poglavlju (vidjeti Opa naela,
toka 4.).

2.1. STROJEVI U PROIZVODNJI HRANE I STROJEVI ZA PROIZVODNJU KOZMETIKIH I FARMACEUTSKIH

PROIZVODA

2.1.1. Openito

Strojevi namijenjeni za koritenje u prehrambenoj industriji ili proizvodnji kozmetikih ili farmaceutskih
proizvoda moraju se konstruirati i izraditi tako da se izbjegne bilo kakav rizik od infekcije, bolesti ili zaraze.
100 HR Slubeni list Europske unije 13/Sv. 39

Moraju se zadovoljiti sljedei zahtjevi:

(a) materijali u kontaktu sa, ili koji bi mogli doi u kontakt sa prehrambenim ili kozmetikim ili farmaceut
skim proizvodima moraju zadovoljiti uvjete koje propisuju posebni propisi. Strojevi se moraju konstruirati i
izraditi tako da se ovi materijali mogu oistiti prije svake upotrebe. Kada to nije mogue moraju se koristiti
zamjenjivi dijelovi;

(b) sve povrine u kontaktu s prehrambenim ili kozmetikim ili farmaceutskim proizvodima, osim povrina
zamjenjivih dijelova, moraju:

biti glatke, bez izboina ili pukotina u kojima bi se mogle nakupiti organske tvari. Isto vrijedi i za
njihove prikljuke,

biti konstruirane i izraene tako da smanje na najmanju mjeru izboine, bridove i udubine kod
sklopova,

se lako istiti i dezinficirati, kada je potrebno nakon uklanjanja dijelova koji se lako demontiraju;
unutranja povrina mora imati dostatne polumjere zakrivljenosti kako bi se omoguilo temeljito
ienje;

(c) tekuine, plinovi i aerosoli koji nastaju kod proizvodnje prehrambenih proizvoda, kozmetikih ili farma
ceutskih proizvoda kao i od tekuina za ienje, dezinficiranje i ispiranje moraju se moi potpuno
isprazniti iz stroja (po mogunosti u poloaju za ienje);

(d) strojevi se moraju konstruirati i izraditi tako da sprijee ulazak bilo kakvih tvari ili ivih bia, posebno
kukaca, ili nakupljanje organskih tvari u podrujima koja se ne mogu oistiti;

(e) strojevi se moraju konstruirati i izraditi tako da nikakve pomone tvari opasne po zdravlje, ukljuujui i
koritena maziva, ne mogu doi u dodir s prehrambenim proizvodima, kozmetikim ili farmaceutskim
proizvodima. Ako je potrebno, strojevi se moraju konstruirati i izraditi tako da se moe trajno provjeravati
sukladnost s tim zahtjevom.

2.1.2. Upute

U uputama za strojeve u proizvodnji hrane ili strojeva za proizvodnju kozmetikih ili farmaceutskih proizvoda
moraju se navesti preporueni proizvodi i naini ienja, dezinfekcije ili ispiranja, ne samo za lako dostupne
povrine ve i za povrine kojima pristup nije mogu ili se to ne preporua.

2.2. PRIJENOSNI RUNI I/ILI RUNO UPRAVLJANI STROJEVI

2.2.1. Openito

Prijenosni runi i/ili runo upravljani strojevi moraju:

ovisno o tipu stroja, imati dovoljno veliku oslanjajuu povrinu i dovoljan broj ruica i potpornja odgo
varajue veliine, koji su rasporeeni tako da osiguravaju stabilnost stroja u predvienim radnim uvjetima,

osim kada je tehniki nemogue, ili kada postoji neovisni kontrolni ureaj, u sluaju ruica koje se ne mogu
potpuno sigurno otpustiti, moraju biti opremljeni kontrolnim ureajima za pokretanje i zaustavljanje tako
postavljenim da operater moe njima upravljati bez isputanja ruica,

ne predstavljati rizik od sluajnog pokretanja i/ili nastavka rada nakon to operater ispusti ruicu. Istovjetne
mjere moraju se poduzeti ako ovaj zahtjev nije tehniki izvediv,

dopustiti, kada je potrebno, vizualnu provjeru opasnog podruja i doticaja alata s materijalom koji se
obrauje.

Ruice prijenosnih strojeva moraju se konstruirati i izraditi tako da je pokretanje ili zaustavljanje izravno.

2.2.1.1. Upute

Upute moraju sadravati sljedee podatke o vibracijama koje prenose prijenosni runi ili runo upravljani stroj:

ukupnu vrijednost vibracija kojemu su izloene ruke, ako prelazi 2,5 m/s2. Kada ta vrijednost ne prelazi
2,5 m/s2, to se mora navesti,

mjernu nesigurnost.
13/Sv. 39 HR Slubeni list Europske unije 101

Vrijednosti moraju biti ili stvarno izmjerene za dotini stroj ili utvrene na temelju mjerenja izvrenih za
strojeve koji se tehniki mogu usporediti i reprezentativni su za stroj koji se treba proizvesti.

Ako se ne primjenjuju usklaene norme, podaci o vibracijama moraju se odrediti pomou odgovarajue mjerne
metode koja odgovara za taj stroj.

Moraju se navesti radni uvjeti tijekom mjerenja i metode koritene za mjerenje, ili navesti reference na
primijenjene usklaene norme.

2.2.2. Prijenosni strojevi za privrivanje i drugi strojevi za utiskivanje

2.2.2.1. Openito

Prijenosni strojevi za privrivanje i drugi strojevi za utiskivanje moraju se konstruirati i izraditi tako:

da se energija prenosi na predmet na koji se djeluje putem posredne komponente koja ne naputa ureaj,

da odgovarajui ureaj za aktiviranje onemogui djelovanje ako stroj nije ispravno pozicioniran, s odgo
varajuim pritiskom na osnovni materijal,

da se onemogui nenamjerno aktiviranje; kada je to potrebno, mora se za aktiviranje djelovanja zahtijevati

odgovarajui slijed radnji ureaja za pokretanje i kontrolnog ureaja,

da onemogui nenamjerno aktiviranje tijekom rukovanja ili u sluaju udarca,

da se postupak punjenja i pranjenja moe izvoditi jednostavno i sigurno.

Kada je potrebno, mora biti omogueno opremanje ureaja sa titnikom (titnicima) od krhotina i proizvoa
stroja mora osigurati odgovarajui titnik (titnike).

2.2.2.2. Upute

Upute moraju sadravati potrebne informacije koje se odnose na:

dodatne i izmjenjive dijelove koji se mogu koristiti sa strojem,

odgovarajue elemente za zabijanje ili druge udarne elemente koji se mogu koristiti sa strojem,

gdje je prikladno, koritenje odgovarajuih patrona.

2.3. STROJEVI ZA OBRADU DRVA I MATERIJALA SA SLINIM FIZIKALNIM KARAKTERISTIKAMA

Strojevi za obradu drva i materijala sa slinim fizikalnim karakteristikama moraju biti u skladu sa sljedeim
zahtjevima:

(a) strojevi moraju biti konstruirani, izraeni i opremljeni tako da se komad koji se strojno obrauje moe
postaviti i voditi sigurno; ako se komad runo dri na radnom stolu, taj stol mora biti dostatno stabilan
tijekom rada te ne smije sprjeavati kretanje komada;

(b) kada se strojevi upotrebljavaju u uvjetima koji ukljuuju rizik od izbacivanja komada drva, moraju se
konstruirati, izraditi ili opremiti tako da se sprijei izbacivanje, ili ako to nije mogue, da izbacivanje ne
izaziva rizik za operatera i/ili izloene osobe;

(c) stroj mora biti opremljen s automatskom konicom koja zaustavlja alat dovoljno brzo ako postoji rizik od
dodira s tim alatom, dok se stroj zaustavlja;

(d) kada je alat ugraen u stroj koji nije potpuno automatiziran, stroj se mora konstruirati i izraditi tako da
ukloni ili smanji rizik od sluajnih ozljeda.

3. DODATNI TEMELJNI ZDRAVSTVENI I SIGURNOSNI ZAHTJEVI ZA UBLAAVANJE OPASNOSTI ZBOG

MOGUNOSTI POMICANJA STROJEVA

Stroj koji predstavlja opasnost zbog mogunosti pomicanja mora ispuniti sve temeljne zdravstvene i sigurnosne
zahtjeve opisane u ovom poglavlju (vidjeti Opa naela, toka 4).
102 HR Slubeni list Europske unije 13/Sv. 39

3.1. OPENITO

3.1.1. Definicije

(a) Stroj koji predstavlja opasnost zbog mogunosti pomicanja znai

stroj iji rad zahtijeva bilo kretanje tijekom rada, ili neprekidno ili isprekidano kretanje izmeu niza
fiksnih radnih poloaja, ili

stroj koji radi bez pomicanja, ali koji moe biti postavljen tako da se moe lako premjetati s jednog
mjesta na drugo.

(b) Voza znai operater odgovoran za kretanje stroja. Voza se moe voziti strojem ili hodati uz stroj ili
upravljati strojem na daljinsko upravljanje.

3.2. RADNA MJESTA

3.2.1. Mjesto vozaa

Vidljivost s mjesta vozaa mora biti takva da voza moe potpuno sigurno za sebe i izloene osobe upravljati
strojem i njegovim alatima u uvjetima predvienim za njihovu uporabu. Kada je potrebno, moraju se osigurati
odgovarajui ureaji za uklanjanje opasnosti zbog neodgovarajue izravne vidljivosti.

Stroj na kojem se voza vozi mora se konstruirati i izraditi tako da, s mjesta za vozae, ne postoji rizik od
sluajnoga dodira s kotaima ili tranicama.

Mjesto vozaa na strojevima na kojima se vozi, mora se konstruirati i izraditi tako da se moe ugraditi kabina
za vozaa, pod uvjetom da se time ne poveava rizik i da za to postoji odgovarajui prostor. U kabini mora
biti predvieno mjesto za upute potrebne vozau.

3.2.2. Sjedala

Kada postoji rizik da operater ili osobe koje se voze na stroju budu prignjeeni izmeu dijelova stroja i poda
ako se stroj nagne ili prevrne, posebno za strojeve koji su opremljeni sa zatitnom konstrukcijom navedenoj u
odjeljku 3.4.3. ili 3.4.4., ta sjedala moraju biti konstruirana ili opremljena sa zatitnim sistemom koji zadrava
osobe na njihovim sjedalima, bez ograniavanja kretanja potrebnih za rad ili kretanja u odnosu na konstruk
ciju, uzrokovanih zatitom sjedala. Takvi zatitni sistemi ne smiju se ugraditi ako poveavaju rizik.

3.2.3. Mjesta za druge osobe

Ako uvjeti koritenja doputaju da se osobe koji nisu vozai povremeno ili redovito voze strojevima, ili rade na
njima, moraju se osigurati odgovarajua mjesta koja im omoguavaju da se voze ili rade na stroju bez rizika.

Drugi i trei stavak toke 3.2.1. primjenjuju se takoer za mjesta namijenjena osobama koji nisu vozai.

3.3. KONTROLNI SUSTAVI

Ako je potrebno, moraju se poduzeti mjere kako bi se sprijeilo neovlateno koritenje kontrola.

U sluaju sustava na daljinsko upravljanje, na svakoj kontrolnoj jedinici mora jasno biti naznaen stroj kojim ta
kontrolna jedinica upravlja.

Sustav za daljinsko upravljanje mora biti konstruiran i izraen tako da utjee samo na:

dotini stroj,

dotine funkcije

Stroj kojim se upravlja na daljinu mora biti konstruiran i izraen tako da odgovara samo na signale odreenih
kontrolnih jedinica.
13/Sv. 39 HR Slubeni list Europske unije 103

3.3.1. Kontrolni ureaji

Voza mora s vozakog mjesta moi pokrenuti sve kontrolne ureaje koji su potrebni za upravljanje strojem,
osim za radnje koje se mogu sigurno aktivirati samo uporabom kontrolnih ureaja koji se nalaze negdje
drugdje. Te radnje posebno ukljuuju radnje za koje su odgovorni operateri koji nisu vozai ili za koje voza
mora napustiti svoje mjesto za vonju kako bi njima sigurno upravljao.

Ako postoje pedale, moraju biti konstruirane, izraene i ugraene tako da vozau omoguuju sigurno uprav
ljanje uz najmanji rizik nepravilne uporabe. Njihova povrina mora biti otporna na klizanje i lako istiva.

Kada njihov rad moe dovesti do opasnosti, posebno opasnih kretnji, kontrolni ureaji, osim onih s unaprijed
namjetenim poloajima, moraju se vratiti u neutralni poloaj im ih operater otpusti.

U sluaju strojeva s kotaima, upravljaki sustav mora biti konstruiran i izraen tako da smanji silu iznenadnih
pokreta na upravlja ili upravljake poluge, a izazvane udarcima na upravljake kotae.

Svaka kontrola koja blokira diferencijal mora se konstruirati i urediti tako da omoguava deblokiranje dife
rencijala kada se stroj kree.

esti stavak odjeljka 1.2.2., koji se odnosi na zvune i/ili optike signale upozorenja, primjenjuje se samo u
sluaju vonje unatrag.

3.3.2. Pokretanje/kretanje

Svaki hod stroja s vlastitim pogonom i s vozaem koji se vozi zajedno sa strojem mogu biti mogue samo ako
je voza za kontrolama.

Kada je radi upravljanja, stroj opremljen s ureajima koji prelaze njegove gabarite kretanja (npr. stabilizatori,
krak dizalice itd.) voza mora imati mogunost jednostavne provjere, prije kretanja stroja, da se takvi ureaji
nalaze u odreenom poloaju koji omoguava sigurno kretanje.

Ovo se takoer primjenjuje na sve druge dijelove koji, kako bi se omoguilo sigurno kretanje, moraju biti u
odreenom poloaju, blokirani ako je to potrebno.

Kada to ne dovodi do drugih rizika, kretanje stroja mora ovisiti o sigurnom poloaju gore navedenih dijelova.

Ne smije postojati mogunost nenamjernog pokretanja stroja kad se pokree motor.

3.3.3. Funkcije kretanja

Ne dovodei u pitanje propise koji ureuju cestovni promet, strojevi s vlastitim pogonom i njihove prikolice
moraju zadovoljavati zahtjeve za usporavanje, zaustavljanje, koenje i sprjeavanje kretanja kako bi se osigurala
sigurnost kod svakog rada, optereenja, brzine, terena i dozvoljenog nagiba.

Voza mora moi usporiti ili zaustaviti stroj s vlastitim pogonom s pomou glavnog ureaja. Kada je radi
sigurnosti potrebno, u sluaju kvara glavnog ureaja ili prestanka opskrbe energije potrebne za pogon glavnog
ureaja, mora postojati ureaj za sluaj opasnosti sa neovisnim i lako dostupnim kontrolnim ureajem koji
mora osigurati usporavanje i zaustavljanje.

Kada je radi sigurnosti potrebno, mora postojati parkirni ureaj koji mora osigurati nemogunost kretanja
parkiranog stroja. Ovaj ureaj moe se kombinirati s jednim od ureaja navedenih u drugom stavku, pod
uvjetom da je potpuno mehaniki.

Strojevi s daljinskim upravljanjem moraju biti opremljeni s ureajima za automatsko i trenutano zaustavljanje
rada i za sprjeavanje moguih opasnih radnji u sljedeim situacijama:

ako voza izgubi kontrolu,

ako primi signal za zaustavljanje,

ako primijeti kvar na dijelu sustava zaduenog za sigurnost,

ako se ne detektira potvrdni signal u naznaenom vremenu.

Odjeljak 1.2.4. se ne primjenjuje na funkcije kretanja.

104 HR Slubeni list Europske unije 13/Sv. 39

3.3.4. Premjetanje strojeva kojima se upravlja hodajui

Premjetanje strojeva s vlastitim pogonom kojima se upravlja hodajui mogue je samo ako voza neprekidno
djeluje na odgovarajui kontrolni ureaj. Naroito ne smije biti mogue kretanje stroja kod pokretanja motora.

Kontrolni sustavi za strojeve kojima se upravlja hodajui moraju biti konstruirani tako da se rizici koji
proizlaze iz nenamjernog kretanja stroja prema vozau smanje na najmanju moguu mjeru, posebno:

prignjeenja,

ozljeda izazvanih rotirajuim alatima.

Brzina kretanja stroja mora biti usklaena s brzinom hoda vozaa.

Kod strojeva na koje se mogu prikljuiti rotirajui alati ne smije biti mogue pokrenuti alat kada je ukljuena
funkcija za kretanje unatrag, osim u sluajevima kada kretanje stroja proizlazi iz kretanja alata. U navedenom
sluaju, brzina kretanja unatrag mora biti takva da ne ugroava sigurnost vozaa.

3.3.5. Kvar upravljakoga kruga

Kvar napajanja energijom kod pomonog napajanja upravljanja, kada je ugraeno, ne smije sprijeiti upravljanje
strojem tijekom vremena potrebnog za zaustavljanje.

3.4. ZATITA OD MEHANIKIH OPASNOSTI

3.4.1. Nekontrolirano kretanje

Stroj mora biti konstruiran, izraen i gdje je to primjereno, postavljen na svoje pokretno postolje na nain koji
osigurava da kod kretanja, nekontrolirane oscilacije njegovog gravitacijskog sredita ne utjeu na njegovu
stabilnost ili vre prekomjerno naprezanje njegove konstrukcije.

3.4.2. Pokretni dijelovi prijenosa

Iznimno od odjeljka 1.3.8.1., kada su u pitanju motori, pomini titnici koji sprjeavaju pristup pominim
dijelovima u prostoru motora, ne trebaju imati ureaje za blokiranje ako se oni otvaraju upotrebom alata,
kljua ili kontrole koja se nalazi na vozakom mjestu, pod uvjetom da se voza nalazi u potpuno zatvorenoj
kabini s kljuanicom koja sprjeava nedoputeni pristup.

3.4.3. Prevrtanje i izvrtanje

Kada, u sluaju strojeva s vlastitim pogonom na kojima se voze voza(i), operater(i) ili druga(e) osoba(e), postoji
rizik od prevrtanja i izvrtanja, strojevi moraju biti opremljeni s odgovarajuom zatitnom konstrukcijom, osim
u sluajevima kada ona poveava rizik.

Navedena konstrukcija mora u sluaju prevrtanja ili izvrtanja omoguiti osobi(ama) koja(e) se voze na stroju
odgovarajui prostor nakon deformiranja.

Kako bi se utvrdilo da je konstrukcija sukladna sa zahtjevima navedenim u drugom stavku, proizvoa ili
njegov ovlateni predstavnik mora za svaki pojedini tip konstrukcije provesti odgovarajua ispitivanja ili dati
provesti takva ispitivanja.

3.4.4. Predmeti koji padaju

Kada kod strojeva s vlastitim pogonom, na kojima se voze voza(i), operater(i) ili druga(e) osoba(e), postoji
rizik od padanja predmeta ili materijala, strojevi moraju biti konstruirani i izraeni tako da su uzeti u obzir ti
rizici, te opremljeni, ako to njihova veliina doputa, odgovarajuom zatitnom konstrukcijom.

Zatitna konstrukcija mora biti takva da, u sluaju pada predmeta ili materijala, osobi(ama) koje se voze na
stroju osigurava odgovarajui prostor nakon deformiranja.

Kako bi se utvrdilo da konstrukcija zadovoljava zahtjeve navedene u drugom stavku, proizvoa ili ovlateni
predstavnik mora provesti odgovarajua ispitivanja ili dati provesti takva ispitivanja za svaki pojedini tip
konstrukcije.

3.4.5. Sredstva za pristup

Rukohvati i stube moraju biti konstruirani, izraeni i rasporeeni tako da ih operateri koriste instinktivno i da
kod pristupa ne koriste kontrolne ureaje.
13/Sv. 39 HR Slubeni list Europske unije 105

3.4.6. Vuni ureaji

Svi strojevi koji se koriste za vuu ili koji se vuku moraju biti opremljeni vunim ureajima ili ureajima za
spajanje koji su konstruirani, izraeni i rasporeeni tako da osiguravaju jednostavno i sigurno spajanje i
odvajanje te da sprjeavaju sluajno odvajanje tijekom koritenja.

U onoj mjeri u kojoj optereenje ipke za vuu to zahtijeva, takvi strojevi moraju biti opremljeni postoljem s
nosivom povrinom koja odgovara teretu i terenu.

3.4.7. Prijenos energije izmeu strojeva s vlastitim pogonom (ili traktora) na druge strojeve

Zamjenjivi mehaniki prijenosni ureaji povezani sa strojevima s vlastitim pogonom (ili traktorima) na prvom
fiksnom prikljuku pogonskog stroja moraju biti konstruirani i izraeni tako da je bilo koji dio koji se pokree
prilikom rada zatien cijelom svojom duinom.

Prikljuak na koji se spaja zamjenjivi mehaniki prijenosni ureaj, a koji se nalazi na strojevima s vlastitim
pogonom (ili traktorima), mora biti zatien ugraenim titnikom koji je povezan sa strojem na vlastiti pogon
(ili traktorom) ili nekim drugim ureajem koji prua istu razinu zatite.

Mora biti mogue otvoriti navedeni titnik kako bi se omoguio pristup zamjenjivom mehanikom prijeno
snom ureaju. Kada se navedeni titnik postavi, mora biti dovoljno prostora za sprjeavanje oteenja titnika
od pogonske osovine za vrijeme kretanja stroja (ili traktora).

Na prikljunom stroju, ulazna osovina mora biti u zatitnom kuitu koje je privreno za stroj.

Graninici zakretnih momenata ili dijelovi koji se slobodno vrte mogu biti spojeni s univerzalnim prikljucima
za prijenos samo na strani pogonskog stroja. Zamjenjivi mehaniki prijenosni ureaj mora biti odgovarajue
oznaen.

Na prikljunom stroju, rad koji zahtijeva zamjenjivi mehaniki prijenosni ureaj kako bi se spojio sa strojem na
vlastiti pogon (ili traktorom) mora imati takav sistem za postavljanje zamjenjivog mehanikog prijenosnog
ureaja da kad stroj nije spojen, zamjenjivi mehaniki prijenosni ureaj i njegov titnik ne smiju biti oteeni u
dodiru s tlom ili dijelom stroja.

Vanjski dijelovi titnika moraju biti konstruirani, izraeni i postavljeni tako da se ne mogu okretati sa
zamjenjivim mehanikim prijenosnim ureajem. titnik mora pokriti zamjenjivi mehaniki prijenosni ureaj
do krajeva unutranjih eljusti u sluaju jednostavnih univerzalnih spojeva ili najmanje do sredita vanjskog
spoja ili spojeva u sluaju irokokutnih univerzalnih spojeva.

Ako je pristup do radnog mjesta u blizini zamjenjivog mehanikog prijenosnog ureaja, on mora biti
konstruiran i izraen tako da se titnik vratila ne moe koristiti kao stepenica, osim ako nije konstruiran i
izraen za tu namjenu.

3.5. ZATITA OD DRUGIH OPASNOSTI

3.5.1. Akumulatori

Kuite akumulatora mora biti konstruirano i izraeno tako da sprjeava izlijevanje elektrolita na operatera u
sluaju prevrtanja ili izvrtanja te kako bi se izbjeglo akumuliranje para na mjestima na kojima se nalaze
operateri.

Strojevi moraju biti konstruirani i izraeni tako da se akumulator moe iskljuiti uz pomo lako dostupnog
ureaja koji je namijenjen za tu svrhu.

3.5.2. Poar

Ovisno o opasnostima koje je predvidio proizvoa, strojevi moraju, tamo gdje to njihova veliina doputa:

imati predviena mjesta za postavljanje aparata za gaenje poara, ili

imati ve ugraene sustave za gaenje poara.

3.5.3. Emisije opasnih tvari

Drugi i trei stavak odjeljka 1.5.13. ne primjenjuju se gdje je glavna namjena strojeva prskanje proizvoda.
Meutim, operater mora biti zatien od rizika izlaganja takvim opasnim emisijama.
106 HR Slubeni list Europske unije 13/Sv. 39

3.6. INFORMACIJE I OZNAKE

3.6.1. Znakovi, signalizacija i upozorenja

Svi strojevi moraju imati znakove i/ili tablice s uputama koji se odnose na uporabu, postavljanje i odravanje,
tamo gdje je potrebno, kako bi se osiguralo zdravlje i sigurnost ljudi. Oni moraju biti odabrani, konstruirani i
izraeni tako da su jasno vidljivi i neizbrisivi.

Ne dovodei u pitanje odredbe propisa koji propisuju cestovni promet, strojevi kojima upravlja voza moraju
imati sljedeu opremu:

zvuni ureaj za upozoravanje osoba,

sustav svjetlosne signalizacije koji odgovara uvjetima u kojima se stroj upotrebljava, navedeni zahtjev se ne
odnosi na strojeve koji su namijenjeni iskljuivo uporabi pod zemljom i koji su bez elektrinog pogona,

gdje je to potrebno, mora postojati odgovarajui spoj izmeu prikolice i stroja za upravljanje signalizaci
jom.

Strojevi na daljinsko upravljanje kod kojih su osobe, u normalnim uvjetima koritenja, izloene riziku od
udaraca ili prignjeenja moraju biti opremljene odgovarajuim sredstvima za signalizaciju njihovog kretanja ili
sredstvima koja pruaju zatitu osobama kada su u pitanju takvi rizici. Isto se primjenjuje na strojeve iji rad
podrazumijeva neprestano ponavljanje kretanja unaprijed i unatrag po istoj osi, u kojem sluaju voza ne moe
jasno vidjeti podruje iza stroja.

Strojevi moraju biti izraeni tako da se ureaji za upozoravanje i signalizaciju ne mogu sluajno onesposobiti.
Tamo gdje je to bitno zbog sigurnosti, mora se provjeriti ispravnost navedenih ureaja, a njihovi mogui
kvarovi moraju biti vidljivi operateru.

Kada kretanje strojeva ili njihovih alata predstavlja posebnu opasnost, na strojevima moraju biti istaknuti
znakovi koji upozoravaju na opasnost pribliavanja stroju kada on radi; znakovi moraju biti itljivi s odgo
varajue udaljenosti kako bi se osigurala sigurnost osoba koje se moraju nalaziti u njegovoj blizini.

3.6.2. Oznaivanje

Sljedee mora biti oznaeno itljivo i neizbrisivo na svim strojevima:

nazivna snaga izraena u kilovatima (kW),

masa najee konfiguracije, u kilogramima (kg)

i, kad je to primjereno:

najvea vlana sila na spojnoj kuki, u njutnima (Newtons) (N),

najvee vertikalno optereenje na spojnoj kuki, u njutnima (Newtons) (N).

3.6.3. Upute

3.6.3.1. Vibracije

Upute moraju sadravati sljedee podatke koji se odnose na vibracije koje strojevi prenose na podruje ruke
rame ili cijelo tijelo:

ukupnu snagu vibracija kojima je podruje ruke ramena izloeno, ako prelazi 2,5 m/s2. Gdje ta vrijednost
ne prelazi 2,5 m/s2 to mora biti navedeno,

korijen iz ponderirane srednje kvadratne vrijednosti ubrzanja kojem je izloeno tijelo, ako prelazi 0.5 m/s2.
Gdje ta vrijednost ne prelazi 0,5 m/s2, to mora biti navedeno,

nesigurnost mjerenja.

Ove vrijednosti moraju biti ili one koje su stvarno izmjerene kod dotinih strojeva ili one koje su ustanovljene
na temelju mjerenja koja su izvedena na tehniki usporedivim strojevima koji slue kao uzorak strojeva koji e
se proizvoditi.
13/Sv. 39 HR Slubeni list Europske unije 107

U sluajevima gdje se usklaene norme ne mogu primijeniti, vibracije se moraju mjeriti koristei metodu
mjerenja koja najbolje odgovara pojedinim strojevima.

Radni uvjeti tijekom mjerenja i metode mjerenja koje su koritene moraju se opisati.

3.6.3.2. Vienamjenska uporaba

Upute za strojeve koji imaju vienamjensku uporabu, ovisno o opremi koja se koristi i upute za izmjenjivu
opremu, moraju sadravati podatke koji su potrebni za sigurno sastavljanje i uporabu osnovnog stroja i
izmjenjive opreme koja se moe prikljuiti.

4. DODATNI BITNI ZDRAVSTVENI I SIGURNOSNI ZAHTJEVI ZA UBLAAVANJE OPASNOSTI KOD POSTU

PAKA DIZANJA

Strojevi koji predstavljaju opasnost zbog dizanja moraju zadovoljavati sve bitne zdravstvene i sigurnosne
zahtjeve koji su opisani u ovome poglavlju. (vidjeti Ope odredbe, toka 4.).

4.1. OPENITO

4.1.1. Definicije

(a) postupak dizanja znai pomicanje jedinice tereta koja se sastoji od robe i/ili osoba koja u odreenom
trenutku zahtijeva promjenu visine;

(b) voeni teret znai teret kad se ukupno kretanje izvodi uzdu krute ili gipke vodilice, iji je poloaj
odreen nepominim tokama;

(c) radni koeficijent znai aritmetiki omjer izmeu tereta za koji proizvoa ili njegov ovlateni predstavnik
garantira da ga dio opreme moe drati i najveeg radnog optereenja oznaenog na pojedinom dijelu
opreme;

(d) ispitni koeficijent znai aritmetiki omjer izmeu tereta koji se upotrebljava za provedbu statikih ili
dinamikih ispitivanja na strojevima za dizanje ili priboru za dizanje i najveeg radnog optereenja nazna
enog na stroju za dizanje ili priboru za dizanje;

(e) statika ispitivanja znai ispitivanja tijekom kojih se stroj za dizanje ili pribor za dizanje prvo pregleda te
podvrgava sili koja odgovara najveem radnom optereenju pomnoenom s odgovarajuim statikim
ispitnim koeficijentom, a potom ponovo pregleda nakon to prestane djelovanje navedene sile, kako bi
se osiguralo da nije dolo do oteenja;

(f) dinamika ispitivanja znai ispitivanja tijekom kojih stroj radi u svim njegovim moguim konfiguracijama
pri najveemu radnom optereenju pomnoenim s odgovarajuim dinamikim ispitnim koeficijentom,
vodei rauna o dinamikom ponaanju strojeva za dizanje kako bi se provjerilo da ispravno funkcioniraju;

(g) nosa znai dio stroja na kojem ili u kojem se osobe i/ili roba smjetaju kako bi se podigli.

4.1.2. Zatita od mehanikih opasnosti

4.1.2.1. Rizici zbog nedostatne stabilnosti

Strojevi moraju biti tako konstruirani i izraeni da se stabilnost zahtijevana u odjeljku 1.3.1. moe odrati i
tijekom uporabe i izvan uporabe, ukljuujui sve faze prijevoza, sastavljanja i rastavljanja, tijekom predvidljivih
kvarova komponenata te takoer tijekom ispitivanja koja se provode u skladu s uputama za uporabu. U tu
svrhu proizvoa ili njegov ovlateni predstavnik moraju upotrebljavati odgovarajue metode potvrivanja.

4.1.2.2. Strojevi koji se kreu tranicama vodilicama i eljeznikim kolosijecima

Strojevi moraju biti opremljeni ureajima koji djeluju na tranice vodilice i eljeznike kolosijeke radi sprje
avanja iskakanja.

Ako unato takvim ureajima rizik od iskakanja i dalje postoji, ili ako postoji kvar na tranicama ili na kojoj
radnoj komponenti koja se kree, moraju se osigurati ureaji kojima se sprjeava padanje opreme, kompo
nenata ili tereta ili prevrtanje stroja.
108 HR Slubeni list Europske unije 13/Sv. 39

4.1.2.3. Mehanika vrstoa

Strojevi, pribor za dizanje i njihove komponente moraju moi izdrati naprezanja kojima su izloeni za
vrijeme uporabe, i kad je primjenjivo, izvan uporabe, u predvienim montanim i radnim uvjetima i u svim
odgovarajuim konfiguracijama, vodei rauna, gdje je primjereno, o djelovanju atmosferskih imbenika i
ljudske snage. Taj uvjet mora takoer biti zadovoljen tijekom prijevoza, sastavljanja i rastavljanja.

Strojevi i pribor za dizanje moraju biti konstruirani i izraeni tako da sprijee kvarove izazvane zamorom ili
troenjem, uzimajui u obzir njihovu namjenu.

Materijali koji se upotrebljavaju moraju biti odabrani za predvieni radni okoli naroito u odnosu na koroziju,
troenje, udarce, ekstremne temperature, zamor, krtost i starenje.

Strojevi i pribor za dizanje moraju biti konstruirani i izraeni tako da mogu izdrati preoptereenje pri
statikim ispitivanjima bez trajne deformacije ili oigledne neispravnosti. Proraunom se moraju uzeti u
obzir vrijednosti koeficijenta statikog ispitivanja odabranog kako bi se jamila odgovarajua razina sigurnosti.
Taj koeficijent u pravilu ima sljedee vrijednosti:

(a) za runo upravljane strojeve i pribor za dizanje: 1,5;

(b) za ostale strojeve: 1,25.

Strojevi moraju biti konstruirani i izraeni da se bez kvara mogu podvrgnuti dinamikim ispitivanjima koja se
provode uporabom najveeg radnog optereenja pomnoenog s koeficijentom dinamikog ispitivanja. Taj
koeficijent dinamikog ispitivanja treba odabrati tako da osigurava odgovarajuu razinu sigurnosti, koeficijent
u pravilu iznosi 1,1. U pravilu se ispitivanja provode pri nazivnim brzinama koje su za to predviene. Ako
upravljaki krug stroja treba omoguiti nekoliko istodobnih kretanja, ispitivanja se moraju provoditi u najnepo
voljnijim uvjetima, u pravilu kombinacijom tih kretanja.

4.1.2.4. Remenice, valjci, kotai, uad i lanci

Remenice, valjci i kotai moraju imati promjer razmjeran veliini ueta ili lanaca s kojima mogu biti oprem
ljeni.

Valjci i kotai moraju biti konstruirani, izraeni i montirani tako da se uad ili lanci kojima su opremljeni
mogu namatati oko njih bez odvajanja.

Uad koja se izravno upotrebljava za dizanje ili podupiranje tereta ne smije imati bilo kakve spojeve osim na
krajevima. Spajanje se doputa samo u instalacijama za koje je konstruiranjem predvieno redovito preinaa
vanje u skladu s potrebama uporabe.

Cijela uad i njihovi krajevi moraju imati radni koeficijent odabran na takav nain da osigurava odgovarajuu
razinu sigurnosti. U pravilu taj je koeficijent jednak 5.

Lanci za dizanje moraju imati radni koeficijent odabran na takav nain da osigurava odgovarajuu razinu
sigurnosti. U pravilu taj je koeficijent jednak 4.

Kako bi provjerio je li postignut odgovarajui radni koeficijent, proizvoa ili njegov ovlateni predstavnik
mora za svaki tip lanaca i uadi koji se izravno upotrebljava za dizanje tereta, i za krajeve ueta, provesti
odgovarajua ispitivanja ili dati provesti takva ispitivanja.

4.1.2.5. Pribor za dizanje i njegove komponente

Pribor za dizanje i njegove komponente moraju, uzimajui u obzir zamor i starenje, biti dimenzionirani za
odreeni broj radnih ciklusa u skladu s njegovim oekivanim ivotnim vijekom, kako je specificirano u radnim
uvjetima za danu primjenu.

Nadalje:

(a) radni koeficijent kombinacije ica-ue/kraj ueta mora biti odabran tako da osigurava odgovarajuu razinu
sigurnosti; taj je koeficijent u pravilu jednak 5. Uad ne smije imati nikakve spojeve ili ome osim na
njegovim krajevima;

(b) gdje se upotrebljavaju lanci sa zavarenim lancima, oni moraju imati kratke lanke. Radni koeficijent lanaca
mora se odabrati tako da osigurava odgovarajuu razinu sigurnosti; taj je koeficijent u pravilu jednak 4;
13/Sv. 39 HR Slubeni list Europske unije 109

(c) radni koeficijent za tekstilnu uad ili ome ovisi o materijalu, metodi izrade, dimenzijama i uporabi. Taj se
koeficijent mora odabrati tako da osigurava odgovarajuu razinu sigurnosti; taj je koeficijent u pravilu
jednak 7, pod uvjetom da je dokazano da su upotrijebljeni materijali veoma dobre kvalitete, a metode
izrade odgovaraju predvienoj uporabi. Ako to nije sluaj, u pravilu se uzima via vrijednost koeficijenta
kako bi se osigurala istovrijedna razina sigurnosti. Tekstilna uad i ome ne smiju imati nikakve vorove,
veze ili spojeve osim na krajevima ome, osim u sluaju beskonane ome;

(d) sve metalne komponente od kojih je oma sastavljena, ili se s njom upotrebljavaju, moraju imati radni
koeficijent odabran tako da jami odgovarajuu razinu sigurnosti; taj je koeficijent u pravilu jednak 4;

(e) najvea radna sposobnost ome s vie krakova odreuje se na temelju sigurnosnog koeficijenta najslabijega
kraka, broja krakova i koeficijenta sniavanja koji ovisi o konfiguraciji ome;

(f) kako bi se provjerilo je li postignut odgovarajui radni koeficijent, proizvoa ili njegov ovlateni pred
stavnik mora za svaki tip komponente navedene u (a), (b), (c) i (d) provesti odgovarajua ispitivanja ili dati
provesti takva ispitivanja.

4.1.2.6. Kontrola kretanja

Ureaji za kontrolu kretanja moraju djelovati na takav nain da strojevi na koje su ugraeni ostanu sigurni:

(a) strojevi moraju biti konstruirani i izraeni ili opremljeni ureajima tako da se amplituda kretanja njegovih
komponenata zadrava u odreenim granicama. Radu takvih ureaja mora, gdje je to primjereno, pretho
diti upozorenje;

(b) ako nekoliko nepominih strojeva ili strojeva montiranih na tranice mogu istodobno manevrirati na
istome mjestu uz rizik sudara, takvi strojevi moraju biti konstruirani i izraeni tako da se omogui ugradnja
sustava za izbjegavanje tih rizika;

(c) strojevi moraju biti konstruirani i izraeni tako da je onemogueno isklizavanje tereta ili slobodno i
neoekivano padanje tereta, ak i u sluaju djelominog ili potpunog kvara napajanja energijom ili kad
operater zaustavi rad stroja;

(d) u normalnim radnim uvjetima ne smije biti mogue spustiti teret samo tarnom konicom, osim u sluaju
strojeva ija funkcija zahtijeva takvo djelovanje;

(e) ureaji za dranje moraju biti konstruirani i izraeni tako da se izbjegne sluajno padanje tereta.

4.1.2.7. Pomicanje tereta za vrijeme rukovanja

Mjesto za upravljanje na stroju mora biti tako postavljeno da se osigura najira mogua vidljivost putanja
pokretnih dijelova, kako bi se izbjegli mogui sudari s osobama ili opremom ili drugim strojevima koji bi
mogli istodobno manevrirati i predstavljati opasnost.

Strojevi s voenim teretima moraju biti konstruirani i izraeni tako da se sprijei da teret ili protuteret ozlijedi
osobe.

4.1.2.8. Strojevi koji se koriste na nepominim razinama

4.1.2.8.1. Kretanje nosaa

Kretanje nosaa kod strojeva koji se kreu izmeu nepominih razina mora biti strogo voeno na i s razina.
Strogim voenjem smatraju se i karasti sustavi.

4.1.2.8.2. Pristup nosau

Kada osobe imaju pristup nosau, stroj mora biti konstruiran i izraen tako da je kod pristupa osigurana
njegova nepominost, posebno za vrijeme utovara i istovara.

Stroj mora biti konstruiran i izraen tako da osigura da razlika u razini izmeu nosaa i razine na kojoj se
koristi ne predstavlja rizik od spoticanja.
110 HR Slubeni list Europske unije 13/Sv. 39

4.1.2.8.3. Rizici povezani uz kontakt s nosaem u pokretu

Gdje je potrebno kako bi se ispuno zahtjev naveden u drugom stavku odjeljka 4.1.2.7, zona kretanja mora biti
nedostupna tijekom normalnog upravljanja.

Kada za vrijeme provjere ili odravanja postoji rizik od prignjeenja osoba koje se nalaze ispod ili iznad nosaa,
izmeu nosaa i njegovih nepominih dijelova, mora se osigurati dovoljno slobodnog prostora u obliku
fizikih ugibalita ili pomou mehanikih ureaja koji sprjeavaju kretanje nosaa.

4.1.2.8.4. Rizik od pada tereta s nosaa

Gdje je prisutan rizik od pada tereta s nosaa, strojevi moraju biti konstruirani i izraeni tako da sprjee taj
rizik.

4.1.2.8.5. Razine

Rizici koji su prisutni kod kontakta osoba na razinama, s nosaem koji je u pokretu ili s drugim pominim
dijelovima, moraju se sprijeiti.

Gdje postoji rizik od pada osoba u zonu kojom se kree nosa, kada se nosa ne nalazi na razinama, moraju se
ugraditi titnici kako bi sprijeili taj rizik. Navedeni titnici ne smiju se otvarati u smjeru zone kretanja. Moraju
biti opremljeni ureajem za blokiranje koji se kontrolira s mjesta nosaa i koji sprjeava:

opasna kretanja nosaa dok se titnici ne zatvore i zakljuaju,

opasna otvaranja titnika dok se nosa ne zaustavi na odgovarajuoj razini.

4.1.3. Prikladnost za namjenu

Kada se strojevi za dizanje ili oprema za dizanje stavljaju na trite ili prvi put u uporabu, proizvoa ili njegov
ovlateni predstavnik mora poduzeti odgovarajue mjere ili ih dati poduzeti, da strojevi ili oprema za dizanje
koji su spremni za uporabu, bez obzira da li se njima runo upravlja ili na strojni pogon, mogu sigurno
zadovoljiti svoje specificirane funkcije.

Na svim strojevima za dizanje, koji su spremni za uporabu moraju se izvriti statika i dinamika ispitivanja
navedena u odjeljku 4.1.2.3.

Kad se strojevi ne mogu sastavljati u prostorijama proizvoaa ili u prostorijama njegovog ovlatenog pred
stavnika, moraju se poduzeti odgovarajue mjere na mjestu uporabe. Inae te se mjere mogu poduzeti bilo u
prostorijama proizvoaa ili na mjestu uporabe.

4.2. POSEBNI ZAHTJEVI ZA STROJEVE KOJI SE NE POGONE LJUDSKOM SNAGOM

4.2.1. Kontrola kretanja

Kontrolni ureaji za upravljanje moraju se koristiti za kontrolu kretanja strojeva ili njihove opreme. Meutim,
za djelomino ili potpuno kretanje u kojemu ne postoji rizik da se teret ili strojevi sudare, navedeni se ureaji
mogu zamijeniti kontrolnim ureajima za doputanje automatskog zaustavljanja na unaprijed odabranim
mjestima, bez djelovanja operatera na kontrolne ureaje.

4.2.2. Kontrola optereenja

Strojevi ije najvee radno optereenje nije manje od 1 000 kilograma ili iji najvei moment prevrtanja nije
manji od 40 000 Nm moraju biti opremljeni ureajima za upozoravanje vozaa i sprjeavanje opasnoga
kretanja tereta u sluaju:

preoptereenja, bilo da je posljedica prekoraenja najveeg radnog optereenja, ili najveeg radnog
momenta, izazvanih prekoraenjem tereta, ili

prekoraenja momenta prevrtanja.

4.2.3. Instalacije voene s pomou uadi

iare, traktori ili vunice moraju biti pridravane protuutegom ili ureajem koji omoguuje stalno upravljanje
napetosti.
13/Sv. 39 HR Slubeni list Europske unije 111

4.3. INFORMACIJE I OZNAIVANJE

4.3.1. Lanci, uad i pleteno remenje (gurte)

Svaki dio lanca za dizanje, uadi ili pletenog remenja koji nije dio sklopa mora nositi oznaku ili, tamo gdje to
nije mogue, ploicu ili neuklonjiv prsten s nazivom i adresom proizvoaa ili njegovog ovlatenog pred
stavnika, te identifikacijsku oznaku odgovarajueg certifikata.

Navedeni certifikat treba sadravati najmanje sljedee podatke:

(a) naziv i adresu proizvoaa i ako je primjereno, njegovog ovlatenog predstavnika;

(b) opis lanca ili uadi koji ukljuuje:

njegovu nazivnu veliinu,

njegovu konstrukciju,

materijal od kojeg je izraen, i

svaki posebni metalurgijski postupak koji je primijenjen na tom materijalu;

(c) primijenjenu metodu ispitivanja;

(d) najvee optereenje kojemu lanac ili uad moe biti izloeno u uporabi. Za navedene primjene moe se
dati raspon vrijednosti.

4.3.2. Pribor za dizanje

Pribor za dizanje mora imati navedene sljedee pojedinosti:

oznaku materijala ako su ti podaci potrebni za sigurnu uporabu,

najvee radno optereenje.

U sluaju pribora za dizanje na kojima oznaivanje nije fiziki mogue, pojedinosti navedene u prvom stavku
moraju se navesti na ploici ili na drugi odgovarajui nain i sigurno privrstiti na taj pribor.

Pojedinosti moraju biti itljive i postavljene na mjesto na kojemu nee biti izloene nestajanju zbog noenja ili
ugroziti vrstou pribora.

4.3.3. Strojevi za dizanje

Na strojevima mora biti jasno oznaeno maksimalno radno optereenje. Oznake moraju biti itljive, neizbrisive
i u nekodiranu obliku.

Gdje nazivno optereenje ovisi o konfiguraciji stroja, svaki radni poloaj mora biti opskrbljen ploicom
optereenja koja prikazuje, u obliku dijagrama ili tablice, nazivna optereenja moraju se navesti za svaku
konfiguraciju.

Strojevi koji su namijenjeni iskljuivo za dizanje tereta, te su opskrbljeni nosaem tereta na koji je dozvoljen
pristup osobama, moraju imati jasno i neizbrisivo upozorenje da je zabranjeno dizanje osoba. To upozorenje
mora biti vidljivo na svakome mjestu gdje je pristup mogu.

4.4. UPUTE

4.4.1. Pribor za dizanje

Svaki pribor za dizanje ili svaki komercijalno nerazdvojivi sklop pribora za dizanje mora imati upute koje
sadre najmanje sljedee pojedinosti:

(a) namijenjenu uporabu;

(b) ogranienja uporabe (posebno za pribor za dizanje kao to su magnetni ili zrani podizai koji nisu u
skladu s odjeljkom 4.1.2.6. (e));

(c) upute za sklapanje, uporabu i odravanje;

(d) primijenjen statiki ispitni koeficijent.

112 HR Slubeni list Europske unije 13/Sv. 39

4.4.2. Strojevi za dizanje

Strojevi za dizanje moraju imati pripadajue upute koje moraju sadravati sljedee podatke:

(a) tehnike znaajke strojeva, a posebno:

maksimalno radno optereenje i, gdje je to primjereno, kopiju tablice optereenja prikazane u drugom
stavku odjeljka 4.3.3.,

reakcije kod nosaa ili oslonaca i, gdje je primjereno, znaajke kolosijeka,

gdje je primjereno, definiciju balasta i nain ugradnje balasta;

(b) sadraj oevidnika o radu stroja, ako on nije isporuen sa strojem;

(c) savjete za uporabu, posebno za neutraliziranje nedostatka izravne vidljivosti tereta operateru;

(d) gdje je primjereno, ispitni izvjetaj o pojedinostima statikih i dinamikih ispitivanja koja je izvrio proiz
voa ili njegov ovlateni predstavnik;

(e) potrebne upute za provedbu mjera navedenih u odjeljku 4.1.3. prije prvog stavljanja u uporabu strojeva
koji nisu sastavljeni u prostorijama proizvoaa u obliku u kojem e se upotrebljavati.

5. DODATNI BITNI ZDRAVSTVENI I SIGURNOSNI ZAHTJEVI ZA STROJEVE NAMIJENJENE ZA RAD POD

ZEMLJOM

Strojevi namijenjeni za rad pod zemljom moraju zadovoljavati sve bitne zdravstvene i sigurnosne zahtjeve koji
su opisani u ovom poglavlju. (vidjeti Opa naela, toka 4.)

5.1. RIZICI ZBOG SMANJENE STABILNOSTI

Stropni podupirai s pogonom moraju biti konstruirani i izraeni tako da zadre zadani pravac kad se kreu i
da ne iskliznu prije i za vrijeme dok su pod optereenjem i nakon uklanjanja optereenja. Moraju biti opskrb
ljene osloncima za gornje ploe pojedinih hidraulinih stupaca.

5.2. KRETANJE

Stropni podupirai s pogonom moraju omoguiti nesmetano kretanje osoba.

5.3. KONTROLNI UREAJI

Kontrolni ureaji za ubrzavanje i koenje strojeva koji se kreu na tranicama moraju biti runo upravljani.
Meutim, upravljanje ureajem moe biti nono, ako su za to osposobljeni.

Kontrolni ureaji stropnih podupiraa s pogonom moraju biti konstruirani i postavljeni da je tijekom premje
tanja operater zatien nepominim podupiraem. Kontrolni ureaji moraju biti zatieni od bilo kakva
sluajnog aktiviranja.

5.4. ZAUSTAVLJANJE

Strojevi s vlastitim pogonom za rad pod zemljom koji se kreu na tranicama moraju biti opremljeni osposob
ljenim ureajem koji djeluje na krug koji upravlja kretanjem stroja, tako da se kretanje zaustavlja ako voza vie
ne upravlja kretanjem.

5.5. POAR

Druga alineja odjeljka 3.5.2. obvezatna je za strojeve koji se sastoje od vrlo zapaljivih dijelova.

Sustav koenja strojeva namijenjenih za rad pod zemljom mora biti konstruiran i izraen tako da ne stvara
iskre ili izaziva poare.

Strojevi s motorima s unutarnjim izgaranjem za rad pod zemljom moraju biti spojeni samo s motorima koji
upotrebljavaju goriva s niskim tlakom isparavanja i koji iskljuuju bilo kakve iskre elektrinog podrijetla.
13/Sv. 39 HR Slubeni list Europske unije 113

5.6. EMISIJE ISPUNIH PLINOVA

Emisije ispunih plinova motora s unutarnjim izgaranjem ne smiju se isputati uvis.

6. DODATNI BITNI ZDRAVSTVENI I SIGURNOSNI ZAHTJEVI ZA IZBJEGAVANJE POSEBNIH OPASNOSTI

KOJE NASTAJU ZBOG DIZANJA OSOBA

Strojevi koji predstavljaju opasnost zbog dizanja osoba moraju zadovoljiti sve odgovarajue bitne zdravstvene i
sigurnosne zahtjeve navedene u ovom poglavlju. (vidjeti Ope napomene, toka 4).

6.1. OPENITO

6.1.1. Mehanika vrstoa

Nosa, ukljuujui i sva vrata u podu, mora biti konstruiran i izraen tako da osigurava prostor i vrstou koji
su u skladu s najveim doputenim brojem osoba na nosau i najveim radnim optereenjem.

Radni koeficijenti za komponente navedene u odjeljku 4.1.2.4. i 4.1.2.5. nisu prikladni za strojeve namijenjene
za dizanje osoba, te se u pravilu moraju udvostruiti. Strojevi namijenjeni za dizanje osoba ili osoba i tereta
moraju biti opremljeni sa sustavom oslonaca ili ovjesa za nosae koji moraju biti konstruirani i izraeni tako
da osiguravaju odgovarajuu razinu sigurnosti te da sprjeavaju rizik od pada nosaa.

Ako se za ovjes nosaa koriste uad i lanci, u pravilu su potrebna barem dva neovisna lanca ili uad, svaki sa
svojim osloncem.

6.1.2. Kontrola optereenja za strojeve koji se ne pokreu ljudskom snagom

Zahtjevi iz odjeljka 4.2.2. primjenjuju se bez obzira na vrijednost najveeg radnog optereenja i momenta
prevrtanja, osim ako proizvoa moe dokazati da ne postoji rizik od preoptereivanja i/ili prevrtanja.

6.2. KONTROLNI UREAJI

Ako sigurnosni zahtjevi ne nameu druga rjeenja nosa mora, u pravilu, biti konstruiran i izraen tako da
osobe koje se nalaze u njemu imaju mogunost kontrole kretanja prema gore i dolje i, ako je to primjereno,
ostalih kretanja nosaa.

U radu navedeni kontrolni ureaji moraju premostiti druge ureaje koji kontroliraju ista kretanja, s iznimkom
ureaja za zaustavljanje u sluaju opasnosti.

Ureaji koji kontroliraju ta kretanja moraju biti tipa stani kreni, osim u sluaju nosaa koji su u potpunosti
zatvoreni.

6.3. RIZICI ZA OSOBE KOJE SE NALAZE U ILI NA NOSAU

6.3.1. Rizici izazvani kretanjem nosaa

Stroj za dizanje osoba mora biti konstruiran i izraen ili opremljen na takav nain da ubrzavanje ili uspora
vanje nosaa ne prouzrouje rizik za osobe.

6.3.2. Rizici od ispadanja osoba iz nosaa

Nosa mora biti konstruiran i izraen tako da se ne naginje u mjeri koja bi stvorila rizik od ispadanja osoba
koje se u njemu nalaze, ukljuujui i za vrijeme kretanja stroja i nosaa.

Kada je nosa konstruiran kao radna stanica, mora se osigurati stabilnost i sprijeiti opasno kretanje.
114 HR Slubeni list Europske unije 13/Sv. 39

Ako mjere iz odjeljka 1.5.15. nisu primjerene, nosai moraju biti opremljeni dostatnim brojem draa za
predvieni broj osoba. Drai moraju biti dostatno vrsti za uporabu osobne zatitne opreme koja se koristi
protiv padanja sa visine.
Svaka vrata na podu ili na stropu ili bona vrata moraju se otvarati u smjeru u kojemu nema rizika od
ispadanja u sluaju iznenadnog otvaranja.

6.3.3. Rizici izazvani padom predmeta na nosa

U sluajevima u kojima postoji rizik od pada predmeta na nosa i ugroavanja sigurnosti osoba, nosa mora
biti opremljen zatitnim krovom.

6.4. STROJEVI KOJI SE KORISTE NA NEPOMINIM RAZINAMA

6.4.1. Rizici za osobe koje se nalaze u ili na nosau

Nosa mora biti konstruiran i izraen tako da sprijei rizike do kojih dolazi kod kontakata izmeu osoba i/ili
predmeta, koji se nalaze u ili na nosau, sa svim nepominim ili pominim elementima. Kada je to potrebno za
ispunjavanje ovog zahtjeva, sam nosa mora biti u potpunosti zatvoren vratima s ugraenim ureajem za
blokiranje, koji sprjeava opasne kretnje nosaa ako su vrata zatvorena. Ako se nosa zaustavi izmeu razina,
gdje je prisutan rizik od ispadanja, vrata moraju biti zatvorena.
Stroj mora biti konstruiran, izraen i gdje je potrebno opremljen s ureajima kako bi se sprijeilo nekon
trolirano kretanje nosaa prema gore ili dolje. Spomenuti ureaji moraju moi zaustaviti nosa koji je pod
najveim radnim optereenjem i pri najveoj predvienoj brzini.
Zaustavljanje ne smije izazvati nikakvu opasnost za izloene osobe zbog usporavanja kod bilo kojih opteree
nja.

6.4.2. Kontrolni ureaji na razinama

Kontrolni ureaji na razinama, osim onih koji se koriste u hitnim sluajevima, ne smiju izazvati kretanje nosaa
kada:
se koriste kontrolni ureaji unutar nosaa,
se nosa ne nalazi na odreenoj razini.

6.4.3. Pristup nosau

titnici koji se nalaze na razinama i na nosau moraju biti konstruirani i izraeni tako da je osiguran siguran
prijelaz na i sa nosaa, uzimajui u obzir predvidljivi opseg robe i osoba koji e se podizati.

6.5. OZNAIVANJE
Nosa mora imati podatke potrebne za osiguranje sigurnosti koji ukljuuju:
doputeni broj osoba na nosau,
najvee radno optereenje.
13/Sv. 39 HR Slubeni list Europske unije 115

PRILOG II.

Izjave

1. SADRAJ

A. IZJAVA O SUKLADNOSTI STROJEVA

Ova izjava i njezini prijevodi moraju biti sastavljeni pod istim uvjetima kao i upute (vidjeti odjeljak 1.7.4.1. toke (a) i
(b) Priloga I.) te moraju biti napisane velikim slovima rukom ili na stroju.

Ova se izjava odnosi iskljuivo na strojeve u stanju u kojem su stavljeni na trite i iskljuuje komponente koje su
naknadno dodane i/ili postupke koje je naknadno izvrio krajnji korisnik.

Izjava o sukladnosti mora sadravati sljedee pojedinosti:

1. naziv i adresu proizvoaa ili, gdje je primjereno, njegovog ovlatenog predstavnika;

2. naziv i adresu osobe koja je ovlatena za sastavljanje tehnike dokumentacije, s poslovnim nastanom u Zajednici;

3. opis i naziv stroja, ukljuujui opu vrstu, funkciju, model, tip, serijski broj i trgovaki naziv;

4. izjavu kojom se izriito izjavljuje da strojevi ispunjavaju sve odgovarajue odredbe ove Direktive i, gdje je
primjereno, slinu izjavu kojom se izjavljuje sukladnost s drugim direktivama i/ili odgovarajuim odredbama s
kojima su strojevi sukladni.

Ove referencije moraju biti referencije koje su objavljene u Slubenom listu Europske unije;

5. gdje je primjereno, ime, adresu i identifikacijski broj ovlatenoga tijela koje je provelo pregled tipa prema Prilogu
IX. i broj certifikata o pregledu tipa;

6. gdje je primjereno, ime, adresu i identifikacijski broj ovlatenoga tijela koje je odobrilo sustav potpunog osigu
ravanja kvalitete prema Prilogu X.;

7. gdje je primjereno, podatke o primijenjenim usklaenim normama, prema lanku 7. stavku 2.;

8. gdje je primjereno, podatke o primijenjenim drugim tehnikim normama i specifikacijama;

9. mjesto i datum izjave;

10. identitet i potpis osobe koja je ovlatena za sastavljanje izjave u ime proizvoaa ili njegovog ovlatenog
predstavnika.

B. IZJAVA O UGRADNJI DJELOMINO DOVRENIH STROJEVA

Ova izjava i njezini prijevodi moraju biti sastavljeni pod istim uvjetima kao i upute (vidjeti Prilog I. odjeljak 1.7.4.1.
(a) i (b)), te moraju biti napisane velikim slovima rukom ili na stroju.

Izjava o ugradnji mora sadravati sljedee pojedinosti:

1. naziv i adresu proizvoaa djelomino dovrenih strojeva i, gdje je primjereno, njegovog ovlatenog predstavnika;

2. naziv i adresu osobe koja je ovlatena za sastavljanje tehnike dokumentacije, s poslovnim nastanom u Zajednici;

3. opis i naziv djelomino dovrenih strojeva, ukljuujui opu vrstu, funkciju, model, tip, serijski broj i trgovaki
naziv;

4. izjavu kojom se izjavljuje koji su bitni zahtjevi ove Direktive primijenjeni i zadovoljeni te da je odreena tehnika
dokumentacija sastavljena u skladu s dijelom B Priloga VII. i, gdje je primjereno, izjavu kojom se izjavljuje
sukladnost s drugim direktivama i/ili odgovarajuim odredbama s kojima su djelomino dovreni strojevi sukladni.
Ove referencije moraju biti referencije koje su objavljene u Slubenom listu Europske unije;

5. obvezu dostave odgovarajuih podataka koji se odnose na djelomino dovrene strojeve, na opravdani zahtjev
nadlenim dravnim tijelima. To ukljuuje i nain dostave ne dovodei u pitanje prava intelektualnog vlasnitva
proizvoaa djelomino dovrenih strojeva;

6. izjavu prema kojoj se djelomino dovreni strojevi ne smiju stavljati u uporabu sve dok za konani stroj u koji e
biti ugraeni nije utvreno da je sukladan s odredbama ove Direktive, gdje je to primjereno;

7. mjesto i datum izjave;

8. identitet i potpis osobe koja je ovlatena za sastavljanje izjave u ime proizvoaa ili njegovog ovlatenog pred
stavnika.
116 HR Slubeni list Europske unije 13/Sv. 39

2. UVANJE

Proizvoa strojeva ili njegov ovlateni predstavnik moraju uvati originalni primjerak izjave o sukladnosti tijekom
razdoblja od najmanje 10 godina od zadnjeg datuma proizvodnje strojeva.
Proizvoa djelomino dovrenih strojeva ili njegov ovlateni predstavnik moraju uvati originalni primjerak izjave o
sukladnosti tijekom razdoblja od najmanje 10 godina od zadnjeg datuma proizvodnje djelomino dovrenih strojeva.
13/Sv. 39 HR Slubeni list Europske unije 117

PRILOG III.

CE oznaka sukladnosti

CE oznaka sukladnosti sastoji se od poetnih slova CE koja imaju sljedei oblik:

Ako je CE oznaka umanjena ili uveana, mora se potovati omjer prema prikazanom crteu.
Razliite komponente CE oznake moraju imati u osnovi iste vertikalne dimenzije koje ne mogu biti manje od 5 mm.
Najmanja dimenzija moe se prilagoditi za strojeve malih dimenzija.
CE oznaka mora se privrstiti u neposrednoj blizini imena proizvoaa ili njegovog ovlatenog predstavnika, na isti nain.
Gdje je primijenjen sustav potpunog osiguranja kvalitete prema lanku 11. stavku 3. toki c. i lanku 11. stavku 4.
toki b., uz CE oznaku mora biti naveden identifikacijski broj prijavljenog tijela.
118 HR Slubeni list Europske unije 13/Sv. 39

PRILOG IV.

Vrste strojeva na koje se mora primijeniti jedan od postupaka navedenih u lanku 11. stavku 3. i 4.

1. Krune pile (jednolisne ili vielisne) za rad s drvom i slinim materijalima ili za rad s mesom i slinim materijalima,
sljedeih vrsta:
1.1. strojevi za piljenje s nepominim reznim alatom za vrijeme rezanja, koji imaju privrenu podlogu ili nosa s
runim dodavanjem izradka ili s odspojivim mehanikim dodavanjem izradaka;
1.2. strojevi za piljenje s nepominim reznim alatom za vrijeme rezanja, koje imaju runo pokretani reciproni stol za
piljenje ili nosa;
1.3. strojevi za piljenje s nepominim reznim alatom za vrijeme rezanja, koji imaju ugraen mehaniki ureaj za
dodavanje izradaka, s runim dodavanjem i/ili skidanjem;
1.4. strojevi za piljenje s pokretnim reznim alatom za vrijeme rezanja, koji imaju mehaniko kretanje reznog alata, s
runim dodavanjem i/ili skidanjem;
2. Strojevi za povrinsku obradu drva s runim dodavanjem
3. Strojevi za jednostrano blanjanje s mehanikim pomakom, s runim dodavanjem i/ili skidanjem za obradu drva.
4. Trane pile s runim dodavanjem i/ili skidanjem, za rad s drvom i materijalima slinih fizikalnih karakteristika ili za
rad s mesom i materijalima slinih fizikalnih karakteristika, sljedeih vrsta:
4.1. strojevi za piljenje s nepominim reznim alatom za vrijeme rezanja, koji imaju nepomini ili reciproni stol za
piljenje ili nosa;
4.2. strojevi za piljenje s reznim alatom postavljeni na nosa sa recipronim gibanjem.
5. Kombinirani strojevi, ije vrste su navedene u tokama 1. do 4. i u toki 7. za rad s drvom i materijalima slinih
fizikalnih karakteristika.
6. Strojevi za izradu utora sa runim dodavanjem i nekoliko draa alata za obradu drva.
7. Strojevi za oblikovanje drva s okomitim vretenom i s runim dodavanjem za obradu drva i materijala slinih
fizikalnih karakteristika.
8. Prenosive lanane pile za drvo.
9. Pree, ukljuujui konice na prei, za hladnu obradu metala, s runim dodavanjem i/ili skidanjem, iji pokretni
radni dijelovi mogu imati hod vei od 6 mm i brzinu veu od 30 mm/s.
10. Strojevi za oblikovanje plastike injektiranjem ili preanjem s runim dodavanjem i/ili skidanjem.
11. Strojevi za oblikovanje gume injektiranjem ili preanjem s runim dodavanjem i/ili skidanjem.
12. Strojevi za rad ispod zemlje sljedeih vrsta:
12.1. lokomotive i vagoni za koenje;
12.2. hidrauline podupirai.
13. Kamioni za skupljanje kunog otpada koji imaju ugraen ureaj za preanje s runim utovarom.
14. Zamjenjivi mehaniki prijenosni ureaji, ukljuujui njihove titnike.
15. titnici za zamjenjive mehanike prijenosne ureaje.
16. Dizalice za servisiranje vozila.
17. Ureaji za dizanje osoba ili osoba i tereta, kod kojih postoji opasnost od pada sa vertikalne visine vee od tri metra.
18. Prijenosni strojevi za privrivanje sa patronama i drugim strojevima za utiskivanje.
19. Zatitni ureaji namijenjeni za utvrivanje prisutnosti osoba.
20. Blokirajui pokretni titnici na pogon konstruirani kao sigurnosna zatita na strojevima navedenim u tokama 9.,
10. i 11.
21. Logike jedinice koje osiguravaju sigurnosne funkcije.
22. Konstrukcije za zatitu od prevrtanja (KZOP).
23. Konstrukcije za zatitu od predmeta koji padaju (KZOPP).
13/Sv. 39 HR Slubeni list Europske unije 119

PRILOG V.

Indikativna lista sigurnosnih komponenta navedenih u lanku 2. toki (c)

1. titnici za zamjenjive mehanike prijenosne ureaje,

2. Zatitni ureaji posebno konstruirani za otkrivanje osoba,
3. Blokirajui pokretni titnici s pogonom konstruirani za uporabu na strojevima navedenim u Prilogu IV., tokama 9.,
10. i 11.,
4. Logike jedinice koje omoguuju sigurnosne funkcije,
5. Ventili s dodatnom funkcijom za otkrivanje kvara, namijenjeni za kontrolu opasnog kretanja strojeva.
6. Sustavi za odvoenje emisija na strojevima.
7. titnici i zatitni ureaji konstruirani za zatitu osoba od pokretnih dijelova ukljuenih u rad strojeva.
8. Nadzorni ureaji za utovar i kontrolu kretanja kod strojeva za dizanje.
9. Sustavi za zadravanje osoba na njihovim sjedalima.
10. Ureaji za zaustavljanje u hitnim sluajevima.
11. Sustavi za sprjeavanje nakupljanja potencijalno opasnog elektrostatikog naboja.
12. Ograniivai energije i ureaji za ublaavanje navedeni u Prilogu I, odjeljcima 1.5.7., 3.4.7. i 4.1.2.6.
13. Sustavi i ureaji za smanjivanje buke i vibracija.
14. Konstrukcije za zatitu od prevrtanja (KZOP).
15. Konstrukcije za zatitu od predmeta koji padaju (KZOPP).
16. Kontrolni ureaji koji zahtijevaju upotrebu obje ruke.
17. Komponente za strojeve koji su konstruirani za dizanje i/ili sputanje osoba na razine i koje su ukljuene na
sljedeem popisu:
(a) ureaji za zakljuavanje vrata na razinama;
(b) ureaji za sprjeavanje pada nosaa tereta ili nekontroliranih gibanja prema gore;
(c) ureaji za ograniavanje brzine;
(d) ureaji za apsorpciju energije,
nelinearni, ili
s priguenjem povratnog gibanja;
(e) ureaji za disipaciju energije;
(f) sigurnosne ureaje, ugraene u mehanizmima hidraulikih krugova, kada se isti upotrebljavaju kao ureaji za
sprjeavanje padova;
(g) elektrine sigurnosne ureaje u obliku sigurnosnih prekidaa koji sadre elektronike komponente.
120 HR Slubeni list Europske unije 13/Sv. 39

PRILOG VI.

Upute za sastavljanje djelomino dovrenih strojeva

Upute za sastavljanje djelomino dovrenih strojeva moraju sadravati opis uvjeta koji se moraju zadovoljiti u svrhu
pravilnog spajanja u konani stroj, a da se ne ugrozi sigurnost i zdravlje.
Upute za sastavljanje moraju biti napisane na jednom od slubenih jezika Zajednice koji je prihvatljiv proizvoau stroja
u koji e se ugraditi djelomino dovreni stroj, ili njegovom ovlatenom predstavniku.
13/Sv. 39 HR Slubeni list Europske unije 121

PRILOG VII.

A. Tehnika dokumentacija za strojeve

Ovaj dio opisuje postupak za sastavljanje tehnike dokumentacije. Tehnika dokumentacija mora pokazati da su
strojevi sukladni sa zahtjevima ove Direktive. Ona mora sadravati opis konstrukcije, proizvodnje i rada stroja u
mjeri u kojoj je to potrebno za njegovo ocjenjivanje. Tehnika dokumentacija mora biti sastavljena na jednom ili vie
slubenih jezika Zajednice, izuzev uputa za strojeve, na koje se odnose posebne odredbe navedene u Prilogu I. toki
1.7.4.1.

1. Tehnika dokumentacija mora sadravati sljedee:

(a) dokumentaciju o konstrukciji ukljuujui:

opi opis stroja,

sve nacrte stroja zajedno s nacrtima upravljakih krugova, kao i odgovarajue opise i objanjenja koja su
potrebna za razumijevanje rada stroja,

detaljne nacrte s proraunima, rezultatima ispitivanja, certifikatima itd., koji su potrebni za provjeru suklad
nosti stroja s bitnim zdravstvenim i sigurnosnim zahtjevima,

dokumentaciju o ocjeni rizika, koja prikazuje provedene postupke, ukljuujui:

i. popis bitnih zdravstvenih i sigurnosnih zahtjeva koji se primjenjuju na strojeve,

ii. opis primijenjenih zatitnih mjera koje su poduzete kako bi se uklonile utvrene opasnosti ili smanjili
rizici i, gdje je to primjereno, utvrdili preostali rizici koji se odnose na strojeve,

norme i druge tehnike specifikacije koje su upotrijebljene, navodei bitne zdravstvene i sigurnosne zahtjeve
koji su obuhvaeni tim normama,

sve tehnike izvjetaje koji sadravaju rezultate ispitivanja koje je proveo proizvoa ili tijelo kojeg je
odabrao proizvoa ili njegov ovlateni predstavnik,

kopiju uputa za strojeve,

gdje je primjereno, izjavu o ugradnji za obuhvaene djelomino dovrene strojeve i odgovarajue upute za
sastavljanje takvih strojeva,

gdje je primjereno, kopije izjave o sukladnosti strojeva ili drugih proizvoda ugraenih u strojeve,

kopiju izjave o sukladnosti;

(b) kod serijske proizvodnje, unutarnje mjere koje e se primjenjivati kako bi se osiguralo da strojevi ostanu
sukladni s odredbama ove Direktive

Proizvoa mora izvriti potrebna istraivanja i ispitivanja komponenta, pribora ili dovrenih strojeva kako bi se
utvrdilo je li stroj konstruiran i izraen za sigurno sastavljanje i stavljanje u uporabu. Odgovarajui izvjetaji i
rezultati moraju biti ukljueni u tehniku dokumentaciju.

2. Tehnika dokumentacija navedena u toki 1. mora biti dostupna nadlenim dravnim tijelima najmanje 10 godina
od datuma proizvodnje strojeva ili, u sluaju serijske proizvodnje, zadnje proizvedene jedinice.

Tehnika dokumentacija se ne mora nalaziti na podruju Zajednice, niti mora biti trajno dostupna u materijalnom
obliku. Meutim, osoba koja je imenovana u izjavi o sukladnosti mora moi istu sastaviti i uiniti dostupnom u
vremenskom razdoblju koje je u skladu s njezinom sloenou.

Tehnika dokumentacija ne mora sadravati detaljne nacrte ili druge posebne informacije koje se odnose na
podsklopove koji su upotrijebljeni kod proizvodnje strojeva, osim ako njihovo poznavanje nije neophodno za
potvrivanje sukladnosti s bitnim zdravstvenim i sigurnosnim zahtjevima.

3. Ako se tehnika dokumentacija ne dostavi na opravdani zahtjev nadlenim dravnim tijelima, to moe predstavljati
opravdanu sumnju u sukladnost tih strojeva s bitnim zdravstvenim i sigurnosnim zahtjevima.
122 HR Slubeni list Europske unije 13/Sv. 39

B. Odgovarajua tehnika dokumentacija za djelomino dovrene strojeve

Ovaj dio opisuje postupak za sastavljanje tehnike dokumentacije. Tehnika dokumentacija mora pokazati koji zahtjevi
ove Direktive su primijenjeni i ispunjeni. Mora sadravati opis konstrukcije, proizvodnje i rada djelomino dovrenih
strojeva u mjeri u kojoj je to potrebno za ocjenjivanje sukladnosti s primijenjenim bitnim zdravstvenim i sigurnosnim
zahtjevima. Dokumentacija mora biti sastavljena na jednom ili vie slubenih jezika Zajednice.
Ona mora sadravati sljedee:
(a) dokumentaciju o konstrukciji ukljuujui:
sve nacrte djelomino dovrenog stroja zajedno s nacrtima upravljakih krugova,
detaljne nacrte s proraunima, rezultatima ispitivanja, certifikatima itd., koji su potrebni za provjeru suklad
nosti djelomino dovrenog stroja s bitnim zdravstvenim i sigurnosnim zahtjevima,
dokumentaciju o ocjeni rizika, koja pokazuje provedene postupke, ukljuujui:
i. popis bitnih zdravstvenih i sigurnosnih zahtjeva koji su primijenjeni i ispunjeni;
ii. opis primijenjenih zatitnih mjera koje su poduzete kako bi se uklonile utvrene opasnosti ili smanjili rizici
i, gdje je to primjereno, utvrdili preostali rizici;
iii. norme i druge tehnike specifikacije koje su koritene, navodei bitne zdravstvene i sigurnosne zahtjeve
koji su obuhvaeni tim normama;
iv. sve tehnike izvjetaje koji sadravaju rezultate ispitivanja koje je proveo proizvoa ili tijelo kojeg je
odabrao proizvoa ili njegov ovlateni predstavnik;
v. kopiju uputa za sastavljanje djelomino dovrenih strojeva,
(b) kod serijske proizvodnje, unutarnje mjere koje e se primjenjivati kako bi se osiguralo da djelomino dovreni
strojevi ostanu sukladni s primijenjenim bitnim zdravstvenim i sigurnosnim zahtjevima.
Proizvoa mora izvriti potrebna istraivanja i ispitivanja komponenta, pribora ili djelomino dovrenih strojeva
kako bi se utvrdilo je li djelomino dovreni stroj konstruiran i izraen za sigurno sastavljanje i stavljanje u uporabu.
Odreeni izvjetaji i rezultati moraju biti ukljueni u tehniku dokumentaciju.
Odgovarajua tehnika dokumentacija mora biti dostupna najmanje 10 godina od datuma proizvodnje djelomino
dovrenih strojeva ili, u sluaju serijske proizvodnje, zadnje proizvedene jedinice, te se na zahtjev mora dostaviti
nadlenim dravnim tijelima. Tehnika se dokumentacija ne mora nalaziti na podruju Zajednice, niti mora biti trajno
dostupna u materijalnom obliku. Meutim, osoba koja je imenovana u izjavi o ugradnji mora moi istu sastaviti i
uiniti dostupnom nadlenim dravnim tijelima.
Ako se tehnika dokumentacija ne dostavi na opravdani zahtjev nadlenim dravnim tijelima, to moe predstavljati
opravdanu sumnju u sukladnost tih djelomino dovrenih strojeva s primijenjenim i potvrenim bitnim zdravstvenim
i sigurnosnim zahtjevima.
13/Sv. 39 HR Slubeni list Europske unije 123

PRILOG VIII.

Ocjenjivanje sukladnosti unutarnjim provjerama proizvodnje strojeva

1. Ovaj Prilog opisuje postupak kojim proizvoa ili njegov ovlateni predstavnik, koji ispunjava obveze navedene u
tokama 2. i 3. ovog Priloga, osigurava i izjavljuje da strojevi zadovoljavaju odgovarajue zahtjeve ove Direktive.
2. Za svaki reprezentativni tip pojedine serije, proizvoa ili njegov ovlateni predstavnik moraju izdati tehniku doku
mentaciju navedenu u Prilogu VII. dijelu A.
3. Proizvoa mora poduzeti sve potrebne mjere kako bi proizvodni postupak osigurao sukladnost proizvedenih strojeva
s tehnikom dokumentacijom prema Prilogu VII. dijelu A i sa zahtjevima ove Direktive.
124 HR Slubeni list Europske unije 13/Sv. 39

PRILOG IX.

Pregled tipa

Pregled tipa je postupak kojim tijelo za ocjenjivanje sukladnosti utvruje i potvruje da uzorak stroja, naveden u Prilogu
IV. (dalje u tekstu tip) zadovoljava zahtjeve ove Direktive.

1. Proizvoa, ili njegov ovlateni predstavnik, mora za svaki tip sastaviti tehniku dokumentaciju prema Prilogu VII.,
dijelu A.

2. Proizvoa ili njegov ovlateni predstavnik mora podnijeti zahtjev za pregled tipa za svaki tip tijelu za ocjenjivanje
sukladnosti kojeg sam izabere.

Zahtjev mora sadravati:

naziv i adresu proizvoaa i, gdje je to primjereno, njegovog ovlatenog predstavnika,

pisanu izjavu da isti zahtjev nije predan drugom tijelu za ocjenjivanje sukladnosti,

tehniku dokumentaciju.

Nadalje, podnositelj zahtjeva mora tijelu za ocjenjivanje sukladnosti dati na raspolaganje primjerak tipa. Tijelo za
ocjenjivanje sukladnosti moe zatraiti dodatne primjerke ako program ispitivanja to zahtijeva.

3. Tijelo za ocjenjivanje sukladnosti mora:

3.1. pregledati tehniku dokumentaciju, provjeriti da li je tip proizveden u skladu s istom i utvrditi koji su elementi
konstruirani u skladu s odgovarajuim odredbama norma navedenim u lanku 7. stavku 2. ove Direktive, te
provjeriti i one elemente ija se konstrukcija ne temelji na odgovarajuim odredbama tih norma;

3.2. provesti, ili dati provesti odgovarajue provjere, mjerenja i ispitivanja kako bi se provjerilo odgovaraju li rjeenja koja
je primijenio proizvoa, bitnim zdravstvenim i sigurnosnim zahtjevima ove Direktive, kada norme iz lanka 7.
stavka 2. nisu primijenjene;

3.3. kada su primijenjene usklaene norme iz lanka 7. stavka 2. provesti, ili dati provesti odgovarajue provjere,
mjerenja i ispitivanja kako bi se provjerilo da li su te norme zaista primijenjene;

3.4. s podnositeljem zahtjeva dogovoriti mjesto gdje e se provesti provjere kako bi se utvrdilo da je tip proizveden u
skladu s ocijenjenom tehnikom dokumentacijom i gdje e se provesti potrebne inspekcije, mjerenja i ispitivanja.

4. Ako tip zadovoljava zahtjeve ove Direktive, tijelo za ocjenjivanje sukladnosti mora izdati certifikat o pregledu tipa.
Certifikat mora sadravati naziv i adresu proizvoaa ili njegovog ovlatenog predstavnika, podatke potrebne za
identifikaciju odobrenog tipa, zakljuke o ispitivanju i uvjete pod kojima se izdaje certifikat.

Proizvoa i tijelo za ocjenjivanje sukladnosti moraju uvati kopije tog certifikata, tehnike dokumentacije i svih
odgovarajuih dokumenata tijekom razdoblja od 15 godina od dana izdavanja certifikata.

5. Ako tip ne zadovoljava zahtjeve ove Direktive, tijelo za ocjenjivanje sukladnosti e podnositelju zahtjeva odbiti
izdavanje certifikata o pregledu tipa, te dati detaljno obrazloenje za odbijanje. Tijelo za ocjenjivanje sukladnosti
mora o tome obavijestiti podnositelja zahtjeva, druga tijela za ocjenjivanje sukladnosti i dravu lanicu koja ga je
ovlastila. Proizvoa i/ili njegov ovlateni predstavnik imaju pravo albe na tu odluku.

6. Podnositelj zahtjeva mora obavijestiti tijelo za ocjenjivanje sukladnosti kod kojeg se nalazi tehnika dokumentacija
koja se odnosi na certifikat o pregledu tipa o svim izmjenama na odobrenom tipu. Tijelo za ocjenjivanje sukladnosti
mora pregledati te izmjene i potvrditi valjanost postojeeg certifikata o pregledu tipa ili izdati novi certifikat, ako su
izmjene takve da mogu utjecati na sukladnost bitnih zdravstvenih i sigurnosnih zahtjeva ili na propisane uvjete rada
navedenog tipa.

7. Komisija, drave lanice i druga tijela za ocjenjivanje sukladnosti mogu na zahtjev dobiti kopiju certifikata o
pregledu tipa. Na opravdan zahtjev Komisija i drave lanice mogu dobiti kopiju tehnike dokumentacije i rezultate
o obavljenim pregledima koje je provelo tijelo za ocjenjivanje sukladnosti.

8. Dokumentacija i prepiska koja se odnosi na postupke pregleda tipa mora biti napisana na slubenom jeziku/jezicima
Zajednice drave lanice u kojima ovlateno tijelo ima poslovni nastan ili na bilo kojem drugom slubenom jeziku
Zajednice kojeg ovlateno tijelo smatra prihvatljivim.
13/Sv. 39 HR Slubeni list Europske unije 125

9. Valjanost certifikata o pregledu tipa

9.1. Tijelo za ocjenjivanje sukladnosti je odgovorno osigurati valjanost certifikata o pregledu tipa. Mora obavjeivati
proizvoaa o svim znaajnim promjenama koje bi mogle utjecati na valjanost certifikata. Tijelo za ocjenjivanje
sukladnosti mora povui certifikate koji vie nisu valjani.
9.2. Proizvoa tih strojeva odgovoran je i nadalje osigurati usklaenost tih strojeva sa suvremenim tehnolokim
dostignuima.
9.3. Proizvoa mora tijelu za ocjenjivanje sukladnosti podnijeti zahtjev za ponovni pregled valjanosti certifikata o
pregledu tipa svakih pet godina.
Ako tijelo za ocjenjivanje sukladnosti utvrdi valjanost certifikata, uzimajui u obzir suvremena tehnoloka dosti
gnua, produljit e valjanost certifikata za narednih pet godina.
Proizvoa i tijelo za ocjenjivanje sukladnosti moraju uvati kopiju certifikata, tehnike dokumentacije i svih
odgovarajuih dokumenata tijekom razdoblja od 15 godina od dana izdavanja certifikata.
9.4. U sluaju da se valjanost certifikata o pregledu tipa ne obnovi, proizvoa mora obustaviti stavljanje tih strojeva na
trite.
126 HR Slubeni list Europske unije 13/Sv. 39

PRILOG X.

Potpuno osiguravanje kvalitete

Ovaj Prilog propisuje ocjenjivanje sukladnosti strojeva navedenih u Prilogu IV. koji su proizvedeni primjenom sustava
potpunog osiguravanja kvalitete i postupaka kojima tijelo za ocjenjivanje sukladnosti ocjenjuje i odobrava sustav kvalitete
i nadzire njegovu primjenu.

1. Proizvoa mora primijeniti odobreni sustav kvalitete za konstrukciju, proizvodnju, zavrnu inspekciju i ispitivanje,
prema toki 2. i mora biti proveden nadzor kako je navedeno u toki 3.

2. Sustav kvalitete

2.1. Proizvoa ili njegov ovlateni predstavnik mora tijelu za ocjenjivanje sukladnosti, po njegovom izboru, podnijeti
zahtjev za ocjenu njegovog sustava kvalitete.

Zahtjev mora sadravati:

naziv i adresu proizvoaa ili, gdje je to primjereno, njegovog ovlatenog predstavnika,

mjesto gdje se strojevi konstruiraju, proizvode, provjeravaju, ispituju i skladite,

tehniku dokumentaciju, opisanu u Prilogu VII. dijelu A, za jedan uzorak iz svake vrste strojeva navedenih u
Prilogu IV. koje proizvoa namjerava proizvoditi,

dokumentaciju sustava kvalitete,

pisanu izjavu da zahtjev nije predan niti jednom drugom tijelu za ocjenjivanje sukladnosti.

2.2. Sustav kvalitete mora osigurati sukladnost strojeva s odredbama ove Direktive. Svi elementi sustava, zahtjevi i
odredbe koje je usvojio proizvoa moraju biti dokumentirani na sustavan i uredan nain u obliku mjera, postupaka
i pisanih uputa. Dokumentacija koja se odnosi na sustav kvalitete mora omoguiti jednoobrazno tumaenje postu
paka i mjera osiguravanja kvalitete, kao to su programi, planovi, upute i zapisi.

Posebno mora sadravati odgovarajui opis:

ciljeva kvalitete, organizacijsku strukturu, odgovornosti i ovlasti uprave u odnosu na konstrukciju i kvalitetu
strojeva,

tehnike konstrukcijske specifikacije, ukljuujui norme koje su primijenjene, te rjeenja koja su primijenjena
kako bi se osigurali bitni zdravstveni i sigurnosni zahtjevi prema ovoj Direktivi, ako norme navedene u lanku 7.
stavku 2. nisu u potpunosti primijenjene,

pregled konstrukcije i ovjere konstrukcije, postupaka i sustavnih aktivnosti koje e se koristiti kod konstrukcije
strojeva na koje se odnosi ova Direktiva,

postupak proizvodnje, kontrole kvalitete i osiguravanja kvalitete, postupaka i sustavnih mjera koje e se upotri
jebiti,

pregleda i ispitivanja koji e se provoditi prije, za vrijeme i nakon proizvodnje te uestalosti kojom e biti
provedeni,

zapisa o kvaliteti, kao to su inspekcijska izvjea i podaci o ispitivanjima, podaci o umjeravanju i izvjea o
osposobljenosti ukljuenog osoblja,

naine praenja postizanja zahtijevane konstrukcije i kvalitete strojeva, kao i uinkovitosti sustava kvalitete.

2.3. Tijelo za ocjenjivanje sukladnosti mora ocijeniti sustav kvalitete kako bi utvrdilo zadovoljava li zahtjeve navedene u
toki 2.2.

Pretpostavlja se da su dijelovi sustava kvalitete koji su sukladni sa odgovarajuim usklaenim normama, sukladni sa
zahtjevima navedenim u toki 2.2.

Skupina ocjenitelja mora imati najmanje jednog lana koji ima iskustva u ocjenjivanju tehnologije strojeva. Postupak
ocjenjivanja mora ukljuivati provjeru proizvodnje u objektima proizvoaa. Tijekom ocjene skupina ocjenitelja
mora pregledati tehniku dokumentaciju navedenu u toki 2.1, drugom stavku, treoj alineji, kako bi se osigurala
sukladnost dokumentacije s odgovarajuim zdravstvenim i sigurnosnim zahtjevima.

O odluci treba obavijestiti proizvoaa ili njegovog ovlatenog predstavnika. Obavijest mora sadravati zakljuke
pregleda i obrazloenu odluku o ocjeni. Proizvoa i/ili njegov ovlateni predstavnik ima pravo albe na navedenu
odluku o ocjeni.
13/Sv. 39 HR Slubeni list Europske unije 127

2.4. Proizvoa se mora obvezati na ispunjavanje obveza koje proizlaze iz odobrenog sustava kvalitete i osigurati da ga
odrava na odgovarajui i uinkovit nain
Proizvoa ili njegov ovlateni predstavnik mora obavjeivati tijelo za ocjenjivanje sukladnosti, koje je odobrilo
sustav kvalitete, o svim planiranim izmjenama sustava kvalitete.
Tijelo za ocjenjivanje sukladnosti mora ocijeniti predloene izmjene i odluiti zadovoljava li jo uvijek tako izmije
njen sustav osiguravanja kvalitete zahtjeve propisane u toki 2.2. ili je potrebno novo ocjenjivanje.
O svojoj odluci mora obavijestiti proizvoaa. Obavijest mora sadravati zakljuke pregleda i obrazloenu odluku o
ocjeni.
3. Nadzor koji je u nadlenosti tijela za ocjenjivanje sukladnosti
3.1. Svrha nadzora je provjera ispunjava li proizvoa u potpunosti obveze koje proizlaze iz odobrenog sustava kvalitete.
3.2. Proizvoa mora tijelu za ocjenjivanje sukladnosti, radi inspekcije dozvoliti pristup mjestima za konstrukciju,
proizvodnju, inspekciju, ispitivanja i skladitenje te mu pruiti sve potrebne informacije, posebno:
dokumentaciju sustava kvalitete,
zapise o kvaliteti iz dijela sustava osiguravanja kvalitete koji se odnosi na konstrukciju, kao to su rezultati
analiza, prorauna, ispitivanja itd.,
zapise o kvaliteti iz dijela sustava kvalitete koji se odnosi na proizvodnju, kao to su inspekcijska izvjea, podaci
o ispitivanjima, o umjeravanju, izvjea o osposobljenosti ukljuenog osoblja itd.
3.3. Tijelo za ocjenjivanje sukladnosti mora provoditi periodino ocjenjivanje kako bi utvrdilo da proizvoa odrava i
primjenjuje sustav kvalitete, te mora proizvoau dostaviti izvjee o ocjenjivanju. Uestalost periodinih ocjenjivanja
mora biti takva da se svake tri godine u cijelosti provede ponovni postupak.
3.4. Osim toga, tijelo za ocjenjivanje sukladnosti moe nenajavljeno posjetiti proizvoaa. Potreba za takvim dodatnim
nadzorom i njihova uestalost bit e odreena na temelju plana kontrolnih posjeta koji donosi tijelo za ocjenjivanje
sukladnosti. U okviru plana nadzornih posjeta posebno se moraju uzeti u obzir:
rezultati prethodnih nadzornih posjeta,
potreba da se nadzire da li su provedene popravne mjere,
gdje je to primjereno, posebni dodatni uvjeti za odobrenje sustava,
znaajne izmjene u organizaciji postupka proizvodnje, mjerama ili tehnikama.
Prilikom takvih nadzornih posjeta, tijelo za ocjenjivanje sukladnosti moe, ako je to potrebno, provesti ispitivanja, ili
dati provesti ispitivanja, kako bi provjerilo ispravnost djelovanja sustava kvalitete. Tijelo za ocjenjivanje sukladnosti
mora proizvoau dostaviti izvjetaj o nadzoru, i ako je provedeno ispitivanje, izvjee o ispitivanju.
4. Proizvoa ili njegov ovlateni predstavnik mora uvati i dati na raspolaganje dravnim vlastima tijekom razdoblja
od deset godina od zadnjeg dana proizvodnje, sljedee:
dokumentaciju navedenu u toki 2.1.,
odluke i izvjetaje tijela za ocjenjivanje sukladnosti, navedene u toki 2.4., treem i etvrtom podstavku i u toki
3.3. i 3.4.
128 HR Slubeni list Europske unije 13/Sv. 39

PRILOG XI.

Minimalni kriteriji koje moraju zadovoljiti tijela za ocjenjivanje sukladnosti (prijavljena tijela) kod ovlaivanja

1. Tijelo, odgovorna osoba i osoblje odgovorno za provoenje postupaka ocjenjivanja sukladnosti ne mogu biti konstruk
tor, izraiva, dobavlja ili proizvoa strojeva nad kojima tijela obavljaju propisane postupke ocjenjivanja sukladnosti,
niti ovlateni predstavnik bilo koje od tih stranaka. Ne mogu sudjelovati u projektiranju, izgradnji, marketingu ili
odravanju strojeva niti izravno niti kao ovlateni predstavnici. To ne iskljuuje mogunost razmjena tehnikih
obavijesti izmeu proizvoaa strojeva i tijela za ocjenjivanje sukladnosti.
2. Tijelo i njegovo osoblje moraju provoditi postupke ocjenjivanja sukladnosti s najveim stupnjem profesionalnosti i
strune osposobljenosti te ne smiju biti pod pritiskom ili utjecajem, posebno ne financijskim, od strane osoba ili grupa
u ijem su interesu rezultati inspekcije, a to bi moglo utjecati na njihov sud ili rezultate provjere.
3. Za svaku vrstu stroja za koju je ovlateno, tijelo mora raspolagati potrebnim osobljem s tehnikim znanjem i
potrebnim i odgovarajuim iskustvom za provedbu ocjenjivanja sukladnosti. Mora imati potrebna sredstva za provo
enje tehnikih i administrativnih poslova povezanih s provjerama na odgovarajui nain, te mora imati na raspola
ganju opremu potrebnu za izvanredne provjere.
4. Osoblje odgovorno za inspekciju mora imati:
odgovarajuu strunu i profesionalnu osposobljenost,
zadovoljavajue poznavanje zahtjeva za ispitivanja koja provodi, te odgovarajue iskustvo na takvim ispitivanjima,
sposobnost potrebnu za izdavanje certifikata, zapisa i izvjetaja koji dokazuju da su ispitivanja provedena.
5. Nepristranost osoblja zaduenog za inspekciju mora biti zajamena. Njihova naknada ne smije ovisiti o broju prove
denih pregleda, niti o dobivenim rezultatima tih ispitivanja.
6. Tijelo mora sklopiti ugovor o osiguranju od odgovornosti, osim ako njegovu odgovornost ne preuzme drava u skladu
s nacionalnim propisima ili ako sama drava nije izravno odgovorna za ispitivanja.
7. Osoblje tijela mora potovati tajnost informacija koje dobije prilikom izvravanja zadataka (osim prema nadlenim
tijelima drave u kojoj se odvijaju njihove aktivnosti) u okviru ove Direktive ili bilo kojeg propisa koje mu omoguuje
djelovanje.
8. Tijela za ocjenjivanje sukladnosti moraju sudjelovati u koordinacijskim aktivnostima. Takoer, moraju sudjelovati ili
biti zastupljeni u europskoj i nacionalnoj normizaciji ili moraju osigurati poznavanje odgovarajuih norma.
9. Drave lanice mogu poduzeti sve odgovarajue mjere koje smatraju potrebnima kako bi osigurale, u sluaju prestanka
djelovanja ovlatenog tijela, slanje dokumenata njegovih klijenata drugom tijelu ili ih uinile dostupnima dravi lanici
koja ga je ovlastila.
13/Sv. 39 HR Slubeni list Europske unije 129

PRILOG XII.

Korelacijska tablica (1)

Direktiva 98/37/EZ [Ova Direktiva]

lanak 1. stavak 1. lanak 1. stavak 1.

lanak 1. stavak 2. toka (a) lanak 2. toka (a) i (b)

lanak 1. stavak 2. toka (b) lanak 2. toka (c)

lanak 1. stavak 3. lanak 1. stavak 2.

lanak 1. stavak 4. lanak 3.

lanak 1. stavak 5.

lanak 2. stavak 1. lanak 4. stavak 1.

lanak 2. stavak 2. lanak 15.

lanak 2. stavak 3. lanak 6. stavak 3.

lanak 3. lanak 5. stavak 1. toka (a)

lanak 4. stavak 1. lanak 6. stavak 1.

lanak 4. stavak 2., prvi podstavak lanak 6. stavka 2.

lanak 4. stavak 2., drugi podstavak

lanak 4. stavak 3.

lanak 5. stavak 1., prvi podstavak lanak 7. stavak 1.

lanak 5. stavak 1., drugi podstavak

lanak 5. stavak 2., prvi podstavak lanak 7. stavak 2. i 3.

lanak 5. stavak 2., zadnji podstavak

lanak 5. stavak 3. lanak 7. stavak 4.

lanak 6. stavak 1. lanak 10.

lanak 6. stavak 2. lanak 22.

lanak 7. stavak 1. lanak 11. stavak 1. i 2.

lanak 7. stavak 2. lanak 11. stavak 3. i 4.

lanak 7. stavak 3. lanak 11. stavak 4.

lanak 7. stavak 4. lanak 11. stavak 5.

lanak 8. stavak 1., prvi podstavak lanak 5. stavka 1. toka (e) i lanak 12. stavak 1.

lanak 8. stavak 1., drugi podstavak lanak 5. stavka 1. toka (f)

lanak 8. stavak 2. toka (a) lanak 12. stavak 2.

lanak 8. stavak 2. toka (b) lanak 12. stavak 4.

lanak 8. stavak 2. toka (c) lanak 12. stavak 3.

lanak 8. stavak 3.

lanak 8. stavak 4.

lanak 8. stavak 5.

(1) Ova tablica ukazuje na odnos izmeu dijelova Direktive 98/37/EZ i dijelova ove Direktive koji se odnose na iste teme. Meutim, sadraj
slinih dijelova nije nuno istovjetan.
130 HR Slubeni list Europske unije 13/Sv. 39

Direktiva 98/37/EZ [Ova Direktiva]

lanak 8. stavak 6. lanak 5. stavak 4.

lanak 8. stavak 7.

lanak 8. stavak 8.

lanak 9. stavak 1., prvi podstavak lanak 14. stavka 1.

lanak 9. stavak 1., drugi podstavak lanak 14. stavka 4.

lanak 9. stavak 2. lanak 14. stavak 3. i 5.

lanak 9. stavak 3. lanak 14. stavak 8.

lanak 10. stavak 1. do 3. lanak 16. stavak 1. do 3.

lanak 10. stavak 4. lanak 17.

lanak 11. lanak 20.

lanak 12. lanak 21.

lanak 13. stavak 1. lanak 26. stavak 2.

lanak 13. stavak 2.

lanak 14.

lanak 15. lanak 28.

lanak 16. lanak 29.

Prilog I. - Preliminarna opaanja 1 Prilog I. - Opa naela toka 2.

Prilog I. - Preliminarna opaanja 2 Prilog I. - Opa naela toka 3.

Prilog I. - Preliminarna opaanja 3 Prilog I. - Opa naela toka 4.

Prilog I., dio 1. Prilog I., dio 1.

Prilog I., odjeljak 1.1. Prilog I., odjeljak 1.1.

Prilog I., odjeljak 1.1.1. Prilog I., odjeljak 1.1.1.

Prilog I., odjeljak 1.1.2. Prilog I., odjeljak 1.1.2.

Prilog I., odjeljak 1.1.2 toka (d) Prilog I., odjeljak 1.1.6.

Prilog I., odjeljak 1.1.3. Prilog I., odjeljak 1.1.3.

Prilog I., odjeljak 1.1.4. Prilog I., odjeljak 1.1.4.

Prilog I., odjeljak 1.1.5. Prilog I., odjeljak 1.1.5.

Prilog I., odjeljak 1.2. Prilog I., odjeljak 1.2.

Prilog I., odjeljak 1.2.1. Prilog I., odjeljak 1.2.1.

Prilog I., odjeljak 1.2.2. Prilog I., odjeljak 1.2.2.

Prilog I., odjeljak 1.2.3. Prilog I., odjeljak 1.2.3.

Prilog I., odjeljak 1.2.4. Prilog I., odjeljak 1.2.4.

Prilog I., odjeljak 1.2.4., stavak 1. do 3. Prilog I., odjeljak 1.2.4.1.

Prilog I., odjeljak 1.2.4., stavak 4. do 6. Prilog I., odjeljak 1.2.4.3.

Prilog I., odjeljak 1.2.4., stavak 7. Prilog I., odjeljak 1.2.4.4.

Prilog I., odjeljak 1.2.5. Prilog I., odjeljak 1.2.5.

13/Sv. 39 HR Slubeni list Europske unije 131

Direktiva 98/37/EZ [Ova Direktiva]

Prilog I., odjeljak 1.2.6. Prilog I., odjeljak 1.2.6.

Prilog I., odjeljak 1.2.7. Prilog I., odjeljak 1.2.1.

Prilog I., odjeljak 1.2.8. Prilog I., odjeljak 1.1.6.

Prilog I., odjeljak 1.3 Prilog I., odjeljak 1.3

Prilog I., odjeljak 1.3.1. Prilog I., odjeljak 1.3.1.

Prilog I., odjeljak 1.3.2. Prilog I., odjeljak 1.3.2.

Prilog I., odjeljak 1.3.3. Prilog I., odjeljak 1.3.3.

Prilog I., odjeljak 1.3.4. Prilog I., odjeljak 1.3.4.

Prilog I., odjeljak 1.3.5. Prilog I., odjeljak 1.3.5.

Prilog I., odjeljak 1.3.6. Prilog I., odjeljak 1.3.6.

Prilog I., odjeljak 1.3.7. Prilog I., odjeljak 1.3.7.

Prilog I., odjeljak 1.3.8 Prilog I., odjeljak 1.3.8.

Prilog I., odjeljak 1.3.8 A Prilog I., odjeljak 1.3.8.1.

Prilog I., odjeljak 1.3.8 B Prilog I., odjeljak 1.3.8.2.

Prilog I., odjeljak 1.4. Prilog I., odjeljak 1.4.

Prilog I., odjeljak 1.4.1. Prilog I., odjeljak 1.4.1.

Prilog I., odjeljak 1.4.2. Prilog I., odjeljak 1.4.2.

Prilog I., odjeljak 1.4.2.1. Prilog I., odjeljak 1.4.2.1.

Prilog I., odjeljak 1.4.2.2. Prilog I., odjeljak 1.4.2.2.

Prilog I., odjeljak 1.4.2.3. Prilog I., odjeljak 1.4.2.3.

Prilog I., odjeljak 1.4.3. Prilog I., odjeljak 1.4.3.

Prilog I., odjeljak 1.5. Prilog I., odjeljak 1.5.

Prilog I., odjeljak 1.5.1. Prilog I., odjeljak 1.5.1.

Prilog I., odjeljak 1.5.2. Prilog I., odjeljak 1.5.2.

Prilog I., odjeljak 1.5.3. Prilog I., odjeljak 1.5.3.

Prilog I., odjeljak 1.5.4. Prilog I., odjeljak 1.5.4.

Prilog I., odjeljak 1.5.5. Prilog I., odjeljak 1.5.5.

Prilog I., odjeljak 1.5.6. Prilog I., odjeljak 1.5.6.

Prilog I., odjeljak 1.5.7. Prilog I., odjeljak 1.5.7.

Prilog I., odjeljak 1.5.8. Prilog I., odjeljak 1.5.8.

Prilog I., odjeljak 1.5.9. Prilog I., odjeljak 1.5.9.

Prilog I., odjeljak 1.5.10. Prilog I., odjeljak 1.5.10.

Prilog I., odjeljak 1.5.11. Prilog I., odjeljak 1.5.11.

Prilog I., odjeljak 1.5.12. Prilog I., odjeljak 1.5.12.

Prilog I., odjeljak 1.5.13. Prilog I., odjeljak 1.5.13.

Prilog I., odjeljak 1.5.14. Prilog I., odjeljak 1.5.14.

132 HR Slubeni list Europske unije 13/Sv. 39

Direktiva 98/37/EZ [Ova Direktiva]

Prilog I., odjeljak 1.5.15. Prilog I., odjeljak 1.5.15.

Prilog I., odjeljak 1.6. Prilog I., odjeljak 1.6.

Prilog I., odjeljak 1.6.1. Prilog I., odjeljak 1.6.1.

Prilog I., odjeljak 1.6.2. Prilog I., odjeljak 1.6.2.

Prilog I., odjeljak 1.6.3. Prilog I., odjeljak 1.6.3.

Prilog I., odjeljak 1.6.4. Prilog I., odjeljak 1.6.4.

Prilog I., odjeljak 1.6.5. Prilog I., odjeljak 1.6.5.

Prilog I., odjeljak 1.7. Prilog I., odjeljak 1.7.

Prilog I., odjeljak 1.7.0. Prilog I., odjeljak 1.7.1.1.

Prilog I., odjeljak 1.7.1. Prilog I., odjeljak 1.7.1.2.

Prilog I., odjeljak 1.7.2. Prilog I., odjeljak 1.7.2.

Prilog I., odjeljak 1.7.3. Prilog I., odjeljak 1.7.3.

Prilog I., odjeljak 1.7.4. Prilog I., odjeljak 1.7.4.

Prilog I., odjeljak 1.7.4. toka (b) i (h) Prilog I., odjeljak 1.7.4.1.

Prilog I., odjeljak 1.7.4. toka (a),(c) i (e) do (g) Prilog I., odjeljak 1.7.4.2.

Prilog I., odjeljak 1.7.4. toka (d) Prilog I., odjeljak 1.7.4.3.

Prilog I., dio 2. Prilog I., dio 2.

Prilog I., odjeljak 2.1. Prilog I., odjeljak 2.1.

Prilog I., odjeljak 2.1., stavak 1. Prilog I., odjeljak 2.1.1.

Prilog I., odjeljak 2.1., stavak 2. Prilog I., odjeljak 2.1.2.

Prilog I., odjeljak 2.2. Prilog I., odjeljak 2.2.

Prilog I., odjeljak 2.2., stavak 1. Prilog I., odjeljak 2.2.1.

Prilog I., odjeljak 2.2., stavak 2. Prilog I., odjeljak 2.2.1.1.

Prilog I., odjeljak 2.3. Prilog I., odjeljak 2.3.

Prilog I., dio 3. Prilog I., dio 3.

Prilog I., odjeljak 3.1. Prilog I., odjeljak 3.1.

Prilog I., odjeljak 3.1.1. Prilog I., odjeljak 3.1.1.

Prilog I., odjeljak 3.1.2. Prilog I., odjeljak 1.1.4.

Prilog I., odjeljak 3.1.3. Prilog I., odjeljak 1.1.5.

Prilog I., odjeljak 3.2. Prilog I., odjeljak 3.2.

Prilog I., odjeljak 3.2.1. Prilog I., odjeljak 1.1.7. i 3.2.1.

Prilog I., odjeljak 3.2.2. Prilog I., odjeljak 1.1.8. i 3.2.2.

Prilog I., odjeljak 3.2.3. Prilog I., odjeljak 3.2.3.

Prilog I., odjeljak 3.3. Prilog I., odjeljak 3.3.

Prilog I., odjeljak 3.3.1. Prilog I., odjeljak 3.3.1.

Prilog I., odjeljak 3.3.2. Prilog I., odjeljak 3.3.2.

13/Sv. 39 HR Slubeni list Europske unije 133

Direktiva 98/37/EZ [Ova Direktiva]

Prilog I., odjeljak 3.3.3. Prilog I., odjeljak 3.3.3.

Prilog I., odjeljak 3.3.4. Prilog I., odjeljak 3.3.4.

Prilog I., odjeljak 3.3.5. Prilog I., odjeljak 3.3.5.

Prilog I., odjeljak 3.4. Prilog I., odjeljak 3.4.

Prilog I., odjeljak 3.4.1., stavak 1. Prilog I., odjeljak 1.3.9.

Prilog I., odjeljak 3.4.1., stavak 2. Prilog I., odjeljak 3.4.1.

Prilog I., odjeljak 3.4.2. Prilog I., odjeljak 1.3.2.

Prilog I., odjeljak 3.4.3. Prilog I., odjeljak 3.4.3.

Prilog I., odjeljak 3.4.4. Prilog I., odjeljak 3.4.4.

Prilog I., odjeljak 3.4.5. Prilog I., odjeljak 3.4.5.

Prilog I., odjeljak 3.4.6. Prilog I., odjeljak 3.4.6.

Prilog I., odjeljak 3.4.7. Prilog I., odjeljak 3.4.7.

Prilog I., odjeljak 3.4.8. Prilog I., odjeljak 3.4.2.

Prilog I., odjeljak 3.5. Prilog I., odjeljak 3.5.

Prilog I., odjeljak 3.5.1. Prilog I., odjeljak 3.5.1.

Prilog I., odjeljak 3.5.2. Prilog I., odjeljak 3.5.2.

Prilog I., odjeljak 3.5.3. Prilog I., odjeljak 3.5.3.

Prilog I., odjeljak 3.6. Prilog I., odjeljak 3.6.

Prilog I., odjeljak 3.6.1. Prilog I., odjeljak 3.6.1.

Prilog I., odjeljak 3.6.2. Prilog I., odjeljak 3.6.2.

Prilog I., odjeljak 3.6.3. Prilog I., odjeljak 3.6.3.

Prilog I., odjeljak 3.6.3 toka (a) Prilog I., odjeljak 3.6.3.1.

Prilog I., odjeljak 3.6.3 toka (b) Prilog I., odjeljak 3.6.3.2.

Prilog I., dio 4. Prilog I., dio 4.

Prilog I., odjeljak 4.1. Prilog I., odjeljak 4.1.

Prilog I., odjeljak 4.1.1. Prilog I., odjeljak 4.1.1.

Prilog I., odjeljak 4.1.2. Prilog I., odjeljak 4.1.2.

Prilog I., odjeljak 4.1.2.1. Prilog I., odjeljak 4.1.2.1.

Prilog I., odjeljak 4.1.2.2. Prilog I., odjeljak 4.1.2.2.

Prilog I., odjeljak 4.1.2.3. Prilog I., odjeljak 4.1.2.3.

Prilog I., odjeljak 4.1.2.4. Prilog I., odjeljak 4.1.2.4.

Prilog I., odjeljak 4.1.2.5. Prilog I., odjeljak 4.1.2.5.

Prilog I., odjeljak 4.1.2.6. Prilog I., odjeljak 4.1.2.6.

Prilog I., odjeljak 4.1.2.7. Prilog I., odjeljak 4.1.2.7.

Prilog I., odjeljak 4.1.2.8. Prilog I., odjeljak 1.5.16.

Prilog I., odjeljak 4.2. Prilog I., odjeljak 4.2.

134 HR Slubeni list Europske unije 13/Sv. 39

Direktiva 98/37/EZ [Ova Direktiva]

Prilog I., odjeljak 4.2.1.

Prilog I., odjeljak 4.2.1.1. Prilog I., odjeljak 1.1.7.

Prilog I., odjeljak 4.2.1.2. Prilog I., odjeljak 1.1.8.

Prilog I., odjeljak 4.2.1.3. Prilog I., odjeljak 4.2.1.

Prilog I., odjeljak 4.2.1.4. Prilog I., odjeljak 4.2.2.

Prilog I., odjeljak 4.2.2. Prilog I., odjeljak 4.2.3.

Prilog I., odjeljak 4.2.3. Prilog I., odjeljak 4.1.2.7. i 4.1.2.8.2.

Prilog I., odjeljak 4.2.4. Prilog I., odjeljak 4.1.3.

Prilog I., odjeljak 4.3. Prilog I., odjeljak 4.3.

Prilog I., odjeljak 4.3.1. Prilog I., odjeljak 4.3.1.

Prilog I., odjeljak 4.3.2. Prilog I., odjeljak 4.3.2.

Prilog I., odjeljak 4.3.3. Prilog I., odjeljak 4.3.3.

Prilog I., odjeljak 4.4. Prilog I., odjeljak 4.4.

Prilog I., odjeljak 4.4.1. Prilog I., odjeljak 4.4.1.

Prilog I., odjeljak 4.4.2. Prilog I., odjeljak 4.4.2.

Prilog I., dio 5. Prilog I., dio 5.

Prilog I., odjeljak 5.1. Prilog I., odjeljak 5.1.

Prilog I., odjeljak 5.2. Prilog I., odjeljak 5.2.

Prilog I., odjeljak 5.3.

Prilog I., odjeljak 5.4. Prilog I., odjeljak 5.3.

Prilog I., odjeljak 5.5. Prilog I., odjeljak 5.4.

Prilog I., odjeljak 5.6. Prilog I., odjeljak 5.5.

Prilog I., odjeljak 5.7. Prilog I., odjeljak 5.6.

Prilog I., dio 6. Prilog I., dio 6.

Prilog I., odjeljak 6.1. Prilog I., odjeljak 6.1.

Prilog I., odjeljak 6.1.1. Prilog I., odjeljak 4.1.1. toka (g)

Prilog I., odjeljak 6.1.2. Prilog I., odjeljak 6.1.1.

Prilog I., odjeljak 6.1.3. Prilog I., odjeljak 6.1.2.

Prilog I., odjeljak 6.2. Prilog I., odjeljak 6.2.

Prilog I., odjeljak 6.2.1. Prilog I., odjeljak 6.2.

Prilog I., odjeljak 6.2.2. Prilog I., odjeljak 6.2.

Prilog I., odjeljak 6.2.3 Prilog I., odjeljak 6.3.1.

Prilog I., odjeljak 6.3. Prilog I., odjeljak 6.3.2.

Prilog I., odjeljak 6.3.1. Prilog I., odjeljak 6.3.2., stavak 3.

Prilog I., odjeljak 6.3.2. Prilog I., odjeljak 6.3.2., stavak 4.

Prilog I., odjeljak 6.3.3. Prilog I., odjeljak 6.3.2., stavak 1.

13/Sv. 39 HR Slubeni list Europske unije 135

Direktiva 98/37/EZ [Ova Direktiva]

Prilog I., odjeljak 6.4.1. Prilog I., odjeljak 4.1.2.1., 4.1.2.3. i 6.1.1.

Prilog I., odjeljak 6.4.2. Prilog I., odjeljak 6.3.1.

Prilog I., odjeljak 6.5. Prilog I., odjeljak 6.5.

Prilog II., Dijelovi A i B Prilog II., dio 1., odjeljak A

Prilog II., dio C

Prilog III. Prilog III

Prilog IV.A.1 (1.1. to 1.4) Prilog IV.1 (1.1. do 1.4)

Prilog IV.A.2 Prilog IV.2

Prilog IV.A.3 Prilog IV.3

Prilog IV.A.4 Prilog IV.4 (4.1 i 4.2)

Prilog IV.A.5 Prilog IV.5

Prilog IV.A.6 Prilog IV.6

Prilog IV.A.7 Prilog IV.7

Prilog IV.A.8 Prilog IV.8

Prilog IV.A.9 Prilog IV.9

Prilog IV.A.10 Prilog IV.10

Prilog IV.A.11 Prilog IV.11

Prilog IV.A.12 (prva i druga alineja) Prilog IV.12 (12.1 i 12.2)

Prilog IV.A.12 (trea alineja)

Prilog IV.A.13 Prilog IV.13

Prilog IV.A.14, prvi dio Prilog IV.15

Prilog IV.A.14, drugi dio Prilog IV.14

Prilog IV.A.15 Prilog IV.16

Prilog IV.A.16 Prilog IV.17

Prilog IV.A.17

Prilog IV.B.1 Prilog IV.19

Prilog IV.B.2 Prilog IV.21

Prilog IV.B.3 Prilog IV.20

Prilog IV.B.4 Prilog IV.22

Prilog IV.B.5 Prilog IV.23

Prilog V., odjeljak 1.

Prilog V., odjeljak 2.

Prilog V., odjeljak 3., prvi podstavak, toka (a) Prilog VII., dio A, odjeljak 1., prvi podstavak, toka (a)

Prilog V., odjeljak 3., prvi podstavak, toka (b) Prilog VII, Dio A, odjeljak 1., prvi podstavak, toka (b)

Prilog V., odjeljak 3., drugi podstavak Prilog VII., dio A, odjeljak 1. drugi podstavak

Prilog V., odjeljak 3., trei podstavak Prilog VII., dio A, odjeljak 3.
136 HR Slubeni list Europske unije 13/Sv. 39

Direktiva 98/37/EZ [Ova Direktiva]

Prilog V., odjeljak 4. toka (a) Prilog VII., dio A., Odjeljak 2, drugi i trei podstavak

Prilog V., odjeljak 4. toka (b) Prilog VII., dio A. Odjeljak 2, prvi podstavak

Prilog V., odjeljak 4. toka (c) Prilog VII., dio A, Uvod

Prilog VI., odjeljak 1. Prilog IX., Uvod

Prilog VI., odjeljak 2. Prilog IX., odjeljak 1. i 2.

Prilog VI., odjeljak 3. Prilog IX., odjeljak 3.

Prilog VI., odjeljak 4., prvi podstavak Prilog IX., odjeljak 4., prvi podstavak

Prilog VI., odjeljak 4., drugi podstavak Prilog IX., odjeljak 7.

Prilog VI., odjeljak 5. Prilog IX, odjeljak 6.

Prilog VI., odjeljak 6., prva reenica Prilog IX., odjeljak 5.

Prilog VI., odjeljak 6., druga i trea reenica lanak 14. stavak 6.

Prilog VI., odjeljak 7. Prilog IX., odjeljak 8.

Prilog VII., odjeljak 1. Prilog XI., odjeljak 1.

Prilog VII., odjeljak 2. Prilog XI., odjeljak 2.

Prilog VII., odjeljak 3. Prilog XI., odjeljak 3.

Prilog VII., odjeljak 4. Prilog XI., odjeljak 4.

Prilog VII., odjeljak 5. Prilog XI., odjeljak 5.

Prilog VII., odjeljak 6. Prilog XI., odjeljak 6.

Prilog VII., odjeljak 7. Prilog XI., odjeljak 7.

Prilog VIII.

Prilog IX.