You are on page 1of 12

Lidija Fekeža

TRASA SREDNJOVJEKOVNOG PUTA OD MOSTARA KA
KONJICU
UVOD

Nedavno su stručnjaci Zemaljskog muzeja, na poziv Turističke zajednice
općine Mostar-Sjever, pregledali nekropole stećaka. Administrativna općina Mo-
star-Sjever proteže se od Vrapčića na jugu prema visoravni Pločno, na istoku
obuhvata istočne obronke Velikog Ruj išta, prolazi između Crne Gore i Ruj išta,
zatim uključuje Porim i dijelove Prenja, te otprilike u visini Aleksina Hana skreće
ka Neretvi. Sjeverna granica ide nešto iznad Aleksina Hana i Dive Grabovice. Tu
je obuhvaćen dio doline Drežanke između Čvrsnice na sjeveru i Čabulje na jugu,
te se lijevom obalom Neretve spušta na Vrapčiće. Pri posmatranju terena lijeve
(istočne) obale Neretve i njenog zaleđa, okruženog velikim brdom Porim (1.178)
i uzimajući u obzir činjenicu da se sa istočne strane Porima nalazi Zijemlje, sa
nekoliko vrlo bogatih nekropola stećaka, kao i raspored stećaka uz nalaze iz
ranijih epoha, odmah je bilo jasno da se radi o dvije trase starih puteva.
Praistori-jski, antički i srednjovjekovni tragovi života koncentrirani su u
današnjim naseljima uz trase oba puta, što znači da su ovi drumovi nastali još na
praistorijskoj osnovnoj trasi.

Prvi savremeni kolski put probijen je dolinom Neretve 1868. godine, tako
da danas putnik teško može zamisliti uslove putovanja i kretanja kroz
praistorijske i kasnije periode. U ranija vremena na ovom području bile su dvije
trase puta: jedna od Mostara, lijevom obalom Neretve do ušća Drežanke u
Neretvu i druga, koja se od tog pravca odvajala u Potocima i preko Porima i
Hanskog polja (Gornjeg Zijemlja), Bahtijevice i Lipeta vodila dalje ka Konjicu i
Sarajevu (Bojanovski 1978, 53-57; Andelić, 1957, 169). To je bio ujedno i
pravac "Mostarske džade" ili "Velikog mostarskog puta", naročito poznatog u
osmansko doba, kada su se Sarajevo i Mostar počeli naglo razvijati kao jači
privredni i politički centri. Put je od Sarajeva vodio preko Hadžića, Ivan-planine,
Bradine, Podorašca, dolinom Trešanice u Konjic; odakle je preko Bijele, grada
Vrapca išao na Boračko polje i Boračko jezero, zatim oštrim usponom "uz Vlah",
te na selo Kula. Iza Kule se opet oštrim usponom penjao uz Lipetu (najistočniji
obronak Crne Gore) skretao ka jugozapadu, te se preko Bahtijevice spuštao u
kraško polje Gornje Zijemlje (Hansko polje), iza kojeg slijedi lagani uspon na
Porim, planinsko selo između masiva Prenja i Veleža. Sa Porima put se naglo
spušta preko Humilišana u Potoke, tj. u Mostarsku kotlinu (karta 2, 3). Iako ova
relacija spada u red najtežih, očito je bila korišćena od praistorijskog doba, o
čemu svjedoče razne gradine i tumuli. Odmah nakon definitivne pacifikacije
Ilirika, Rimljani su u I stoljeću izgradili dijelove trase ovog puta, prilagodivši ih
svojoj tehnici i svojim potrebama. O tome svjedoče miljokazi nađeni uz trasu
puta kod Konjica, na Maloj Poljani kod karaule na Lipetama. Glavna trasa
rimskog puta vodila je iz Narone, preko Dubrava i Nevesinjskog polja i na Velikoj
poljani kod Lipeta vezala na gore opisanu trasu ka Konjicu i Sarajevu. U
Potocima je bila raskrsnica dva antička i srednjovjekovna priključna puta na
glavnu antičku trasu. Međutim, prateći ono malo dokumenata koji se odnose na
ovo područje, očito je da se i ovim, poznatim humskim putem, odvijao živ

___________________________________________________________________________
dreznica.ba 1

Za Purčića se izričito kaže da je iz Nevesinja. a kao što se zna i sve do danas. a dalje razradio Anđelić (Dinić. između Neretve i Cetine. jedinstvena se teritorijalno politička jedinica raspala na manje upravne kotare - knežije.275). Kroz XV stoljeće cijelo ovo područje pripadalo je Kosačama. ulazio je u granice ranofeu- dalne župe Večenike ili Večerić (karta 4). konstatirana je samo jedna mala porodična nekropola stećaka. darovani braći Radivojevićima (karta 5. U kasnijim poveljama iz sredine XV stoljeća. a posjedi Bogopenaca. U Prigrađanima. te "oppidum na Poglich et ipsa Poglia". kasnijih Sankovića. koje se odnose na posjede Kosaca. U pljački su učestvovali Poznan Purčić iz Nevesinja. čije se granice više ili manje poklapaju sa današnjim administrativnim granicama općine. nema spominjanja nekog utvrđenja u njima. 264-265). naročito južna granica Drežnice. Vjerojatno je u njegov sastav ušlo i područje ranije knežije Polja. tj. godine. već samo grad Nebojša. koje su reducirane. Sto se tiče Polja. 1976. Oni su djelomično obrađeni. Kako je izvršena pljačka trgovačke robe koja je cirkulirala ustaljenim putem. ove se knežije . 1940. zajedno sa područjem Drežnice. odnosno područje Bijelog polja (Anđelić. godine. Kroz cijeli srednji vijek. njime vrlo intenzivno prevozila. Ovaj teritorij. na kojoj se ističe jedan primjerak ukrašen mačem. koji su smješteni na obodu uz malo proširenje u dolini Neretve. kojemu je u Večericu otet tovar sa tekstilom. "cum omnibus iuribus et territorris". U Dubrovačkom arhivu nalazi se i tužba jednog dubrovačkog vlastelina iz 1308. godine. Dodirna linija triju feudalnih oblasti bila je negdje oko Bijelog polja ili na širem prostoru od Bišća do Porima i Zijemlja. Na teritoriji općine Mostar-Sjever. jer nisu provođena detaljnija arheološka istraživanja.contato više ne spominju. Vjerojatno se radi o maloj porodičnoj nekropoli nekog pripadnika sitne vlastele. nalazile su se knežije Polja i Drežnica. na lijevoj obali Neretve. svi sa svojim ljudima. godine. vjerojatno seoske općine. Proces se jasno može uočiti iz teksta povelje kralja Ostoje iz 1408.184-188. godine. područje je usko povezano sa Mostarom. sve do snažnog prodora Osmanlija i njihovog konačnog osvajanja ovog područja 1465. u kojem su nabrojani posjedi od Cetine do Neretve. Anđelić. Anđelić. 260-261). to nas zaključak navodi na ___________________________________________________________________________ dreznica. bili su između Konjica i Nevesinja. Prvo spominjanje župe Večenike javlja se u Ljetopisu Popa Dukljanina. sjeverno od Mostara. Dražen Bogopenac i Aljen Bogavčić. kao posljedica rata 1992-1995. teBogavčića- Radivojevića. onoliko koliko je to dopuštao nivo proučenosti arhivske građe.259-279). 1976. spomenutih u povelji kralja Ostoje iz 1408.ba 2 . U području nekadašnje ranofeudalne župe Večerić takav teritorij predstavlja jedino Bijelo polje. Problem je načeo Dinić. Malobrojna su dokumenta koja se odnose na ovaj odsjek srednjovjekovnog humskog druma. čija je konačna redakcija završena polovinom XII stoljeća (Anđelić. Kasnije. 1976. u knežiji Večenike. bez obzira na teške uslove puta.promet te da se roba. Među inim posjedima navedene su "provincije" Večenike i Drežnica. Sva trojica su iz vrha najmoćnije humske vlastele sa početka XIV stoljeća. Trag srednjovjekovnog grada može se pretpostaviti samo u imenu sela Prigradani i mjesnoj tradiciji. radi određenih izmjena. Malo je historijskih dokumenata iz razdoblja srednjeg vijeka koji se odnose na ovo područje. očito je da grad i njegova knežija Polja čine jednu cjelinu. 1974. na prelazu iz XIV u XV stoljeće.

1976. ali se isključuju i Porim i Bišće.Porim i dalje ka Konjicu. Iz okoline Blagaja dolazilo se na brdo Porim (1.) koje se odnose na kretanje ovim putem preko Porima. napomena 20) navodi nekoliko instruk- cija dubrovačkim poslanicima sa kraja XIV i iz prve polovine XV stoljeća (1382. 263). 1384. U Dubrovniku je 1336. 261-262).Bijelo polje .246 m) koje je opšte smatrano granicom između Huma i Bosne.1403.ba 3 . iako se prava politička granica nalazila s one strane teškog planinskog prelaza kod Konjica. i 1431. Navodi: "Kretalo se uz Neretvu sve do ušća Bune pa u BiŠće polje ispod Blagaja. Vjerojatno je tim putem išao najveći dio dubrovačke trgovine u srednju Bosnu (Anđelić. godine podnesena tužba zbog pljačke nad trgovcem koji je "išao po stoku koju je vratio ban Bosne".293-294. jer su to Dubrovčanima bila poznata mjesta i oni bi ih sigurno tačno izričito naveli (Anđelić.srednjovjekovni put Bišće ." ___________________________________________________________________________ dreznica. Konstantin Jireček (1959. 1976. 1 ovaj podatak indicira da se radi o nekom ustaljenom trgovačkom putu od Porima do Bišća.

sporadičnim arheološkim nalazima. ostava bizantskog novca sa oko 300 zlatnika. To su: natpis na stijeni Mestana Bubanjića (Anđelić. godine. smješten u krašku dubodolinu između obronaka Čvrsnice i Čabulje. U Gornjoj Drežnici je bila nađena. Patsch. Sa arheološkog stanovišta ovaj bi kraj trebalo detaljnije rekognoscirati.ba 4 . te nekoliko nekropola stećaka. sa ostalom literaturom) i povelje: kralja Ostoje iz 1408. 1900. uklesan u stijenu na ušću Drežanke u Neretvu. Najvjerojatnije je to posljedica neistraženosti. Ostali nalazi. Tragovi iz ovog razdoblja su na području Drežnice brojni. 543-573). 79-89. upravo zbog geografske izolacije. karta 5). O tome svjedoče imena pojedinih lokaliteta "gradina" i rijetki. nisu zasada konstatirani. Sigurno je utvrđena trasa antičkog puta dolinom Neretve. U ranofeudalno doba područje doline Drežanke pripadalo je velikoj ranofeudalnoj župi Večenike (Večerić) i oduvijek je graničilo sa župama Rama i Duvno (karta 4).130. Od ušća Drežanke do ušća Rame nije bilo uslova za trasiranje puta. osobito s obzirom na veličinu teritorija. sa ostalom literaturom). 270. izdata u korist gospodara zapadnog Huma. vijeka (1028-1034. a kasnije je izgubljena. 1976. tako daje ovo područje bilo povezano sa zapadnim krajevima preko Duvna (Delminiuma). slučajni arheološki nalazi. Iako malo po teritoriju i broju stanovništva. Iz ranog srednjeg vijeka potiče samo jedan nalaz. godine. Procesom raspada ranofeudalnih župa. sudeći prema ___________________________________________________________________________ dreznica. koja je Drežnicu povezivala sa jugom (karta 2). Prema dosada poznatim. status upravne jedinice . područje doline rijeke Drežanke imalo je u kasnom srednjem vijeku određenu upravno-političku autarhiju. 1976. te braće Radivojevića. Otada ulazi kao nahija u sastav kadiluka Mostar (Anđelić. Drežnica stiče početkom XV st. dolina rijeke Drežanke sa okolnim obroncima pomenutih planina bila je naseljena još od praistorije.Kratak pregled srednjovjekovnih lokaliteta sa područja dolina rijeka Drežanke i Neretve Dolina rijeke Drežanke Ova dolina je donedavna predstavljala izolirani teritorij od nekoliko sela. Među njima se važnošću ističe natpis Mestana Bubanjića. 1988. u kojoj se spominje Drežnica kao kasno feudalna župa (Anđelić. lijevom obalom. kovanih za vladavine bizantskog cara Romanusa III Argira iz prve polovine 12. ali značajni. Osmanlije su osvojile Drežnicu vjerojatno 1465. a u najranije doba osmanske vladavine za kratko vrijeme postaje nahija. a sa južnim kroz dolinu Neretve (Bojanovski.265). To je ujedno i jedini podatak iz tog razdoblja. Historijski izvori iz kasnog srednjeg vijeka koji se odnose na Drežnicu su malobrojni.knežije. na području Drežnice nisu dosada konstatirani nalazi iz antičkog doba. Međutim. 1982. koja egzistira uporedo sa nahijom Mostar sve do polovine XVI stoljeća. kao što su grobovi ili naselja.

28).2). najčešće grad.ba 5 . Između Bunčića i Zagreblja blizu trase puta nalazila se nekropola Grebine. pa i manja teritorijalna društvenopolitička jedinica. godine kao "Drezniza cum omnibus iuribus et territoriis" . U okolnim voćnjacima leži pokoja utonula ploča (Niškanović. šume i pašnjaci. 1983. džamija i mezarje. godine pod imenom Luka (Aličić. nabrojao još 35 stećaka. Drežnica se spominje u povelji kralja Ostoje iz 1408. zajedno sa Bunčićima i Zagrebljem. Naziv lokaliteta je indikativan jer upućuje na postojanje srednjovjekovnih građevina. Jedan spomenik je izvan ove njive. U to područje spadaju Donje Selo i Knežluk. 11). ogradama i na putu (Niškanović. Ova sela se nalaze na sjevernom rubu Polja i jedno su od tri proširenja sa većim kompleksima obradivog zemljišta na području Drežnice. 1983. od kojih je četiri ukrašeno frizovima i bordurama od cikcak-linija. nekada poznat kao Velike Njive (Niškanović. Zagreblje i Poglavice u Gornjoj Drežnici. 20). 3. oko 200 m lijevo od puta.knežija Drežnica sa svim pravima i teritorij ama). koji je za potrebe poljoprivrede raskrčen. 1983. Striževo i Vrhpolje (karta 6). između puta i lijeve obale rijeke Drežanke. Na lokalitetu Zmaj lovac. danas zaselak Donjeg sela u Donjoj Drežnici. Danas su tu oranice. Toponim Luka danas se odnosi na manji kompleks obradivog zemljišta uz koje su kuće Omerovića i Bobica (Niškanović. Jedna od oranica se naziva Zidine. godine njihov broj je smanjcm. U njenom središnjem dijelu podignuta je prodavnica mješovite robe. "vodenice" i "svastike" (si. godine Bešlagić je u Striževu. uz njenu ogradu. između ostalog. rozete. polumjeseca. godine (Aličić. U selu je postojao i lokalitet Greblje. 24). Od Sritnih Njiva . 1983. godine. Pri obilasku terena 1953-4. Ovaj popis je važan jer su u njemu. u ovom slučaju seoska općina. postoji prema mjesnoj tradiciji mjesto koje se imenuje kao Grad (Niškanović. ali grad se ne spominje.. 1983. Svi ostaci ranijih kultura u Gornjoj i Donjoj Drežnici nalaze se na navedenim plodnim područjima ova tri sela. U kasnijim obilascima i podacima između 1973. Poznato je da je u kasnom srednjem vijeku svaka. tj. U arealu Strižcva se nalazi jedno od tri veća obradiva proširenja u dolini Drežanke pod imenom Velika Njiva (Niškanović. jednom od tri sela spomenuta u prvom osmanskom popisu iz 1468/69. 1982. 4). a dio nekro- pole je uništen gradnjom puta. Lokalitet nije ispitan.sada potopljenih . Selo Poglavica.do Žliba nalazio se prvi veći kompleks obradivog zemljišta uz Drežanku. 24). Selo Knežluk iz deftera 1468/9 spominje se u defteru iz 1521. 28). ali bi ga trebalo obići i vidjeti da li se izorava kakvo kamenje. reljefno ukrašen isklesanim motivima mača i ___________________________________________________________________________ dreznica. navedena imena ondašnjih sela: Knežluk. Vrhpolje je obuhvatalo današnja sela Bunčiće. i 1980. 28). na kojem se nalaze škola. pripada Vrhpolju. 1983. 1. 3. pored križeva u Sveci. U ograđenom travnatom prostoru nalazi se 11 stećaka. Očito je da su ova dva toponima povezana. Na njemu je zabilježeno 7 stećaka u međama oranica. gradila neku vrstu odbrambenog kompleksa. 1982. 26. te motivima mača. Na lokalitetu Gaćice je nekropola od 12 stećaka u njivi vlasnice Ramize Hodžić. Striževo se nalazi otprilike na sredini toka Drežanke.popisu iz 1468/9. U njemu je drugi kompleks većih obradivih površina.

tom 3. Dimitrija. koja se veže na višu stijenu vidljivu sa magistralnog puta. kada je Hum bio izvan vlasti bosanskog bana (si.342. 1982. 262-263).momentalno suho - korito nekog potoka. 1955. Po svoj prilici su kuće bile drvene. AL. dimenzija: 110 x 75 cm.ba 6 . jednom stranom prislonjene uza stijene. a istraživanja su vršena povodom izgradnje hidrocentrale Salakovac. 79-89) ijedan prilog (Vego. To odgovara podacima Bešlagića (1971. tragovi kuća i podzida uz stijene. 15). Ispod stijene na kojoj je natpis je terasasto zemljište. (AL. Atanacković-Salčić. neka je proklet. Tko ovo otre. Natpis je uklesan na visini od oko 2 m. Kompleks se nalazi na lokalitetu Toplo ili Zaušje. nalazi se skupina od četiri sanduka. U dva pripećka uz stijene ispod uklesanog natpisa. str. Njegovo zaleđe je prirodno štićeno stijenama.dvor (grobnica. 67-80. 1961. tom. br. Neposredno ispod stijene i na okolnim terasama. 342) o 16 stećaka u Striževu. u ime oca. (V. na čijem krajnjem izdanku se nalazi i natpis. Vrlo je pristupačan i lijep lokalitet. Natpis glasi: U ime oca i sina i svetoga duha. Ovdje je obitavalište . 10). na području poznatom pod lokalnim nazivom Toplo. Ovo je pisao sluga Božji i sv. O natpisu su napisane dvije studije (Bešlagić. Nalaz nije objavljen. odmah pri silasku sa mosta preko Neretve. Andelić. 32 Striževo.polumjeseca (si. ___________________________________________________________________________ dreznica. br. regija 24. 3). 1971. uz put ka Donjoj Drežnici. 307. i 1466. Pisanje na bosanskoj ćirilici ili bosančici.) Stotinjak metara sjeverno od ove nekropole. godine. 263. 1961. izvršena su arheološka ispitivanja manjeg obima. bliže putu. sina i svetoga duha (Vego. Vego 1961. 263) vojvode Mstna i njegovih sinova Radoslava i Miroslava. broj 368). u kojem se nalazi još jedan stećak u obliku velike ploče. na kojem je bilo srednjovjekovno naselje. Nađeni su ostaci srednjovjekovnog naselja. br. 32-33. na ušću Drežanke u Neretvu. 1962. kako gaje naveo i Bešlagić. Datiranje precizno u razdoblje između 1356. Vego.3. u doba gospodina kralja ugarskoga Lajoša I i gospodina bana bosanskoga Tvrtka. Između ove dvije grupe stećaka nalazi se . str. u drugom dijelu se nalaze ukupno 4 stećka. Niškanović Natpis Mestna Bubanjića na stijeni u Donjoj Drežnici nalazi se na manjoj prirodnoj stijeni. nađeni su tragovi ognjišta i srednjovjekovna keramika. Znači. 306. 24/354 lokalitet naveden pod nazivom Striževo.

sa Gradom u Poljima koji se spominje u povelji iz 1408.5 km južno od naselja.Dolina Neretve od ušća Drežanke do Potoka Za područje lijeve obale Neretve i njenog zaleđa. Svi spomenici su dobro obrađeni. Sanduci su niski a ploče visoke. Teren nije podrobno rekognosciran. Prvu grupu čine 4 velika stećka. U zaseoku Mejdan. tom 3. zatim vjerojatno crkva iz kas- noantičkog doba (AL. stoje dokaz da su stećci u samom kamenolomu i obrađivani te gotovi prenošeni na odgovarajuća groblja. ali su potrebna još detaljnija terenska istraživanja. 11). oko 1. 152-154). okruženom tordiranim vijencem. vjerojatno u srednjem vijeku. Gore je spomenuto da ime Prigradani asocira na postojanje nekog grada. pruža se 12 masivnih stećaka. na lokalitetu Borine. U profilu se vide kasnosrednjovjekovni grobovi. 273). dug je oko 150 m. na dužini od 100 m. 338). br. ali je prva poremećena. 1974. vjerojatno gotičke osnove iz XIV ili XV stoljeća (si. a neki komadi su pali u rupu nastalu vađenjem kamena. Na malom uzvišenju između ceste i Neretve. tj. Oltami prostor je odvojen od prostora za vjernike oltaraom pregradom. Veliko selo Humilišani proteglo se uz trasu gore opisanog puta iz Potoka za Porim. U drugoj skupini. koji se nalazi oko 500 m južno od ušća Drežanke u Neretvu. Sa lijeve strane puta. (Bešlagić. Kamen je vezan malterom. Orijentirani su u pravcu zapad-istok. 1980. OrijentiranajeZ-I. Na lokalitetu Crkvina (Pod). širine oko 2. U njemu je bila praistorijska Gradina. iza posljednjih kuća u brdu. nalazi se lokalitet Grebnice (vlasnik Huso Mujan). ___________________________________________________________________________ dreznica.30 x 6.80 m. sa pravougaonim brodom i pravougaonom apsidom. Na jednom je isklesan mač. 1971. Jedna ploča je ukrašena "vodenicom". Jedan je ukrašen bordurom sa kosim crtama a u sredini ima dvije antitetno postavljene spirale. Na nekropoli je 17 stećaka u obliku ploča i sanduka (Atanacković-Salčić. Andelić pretpostavlja da je tu negdje bio centar manje upravne jedinice Polja. 3 ploče i 2 sanduka. nalaze se dvije skupine stećaka koje pripadaju jednoj nekropoli. Crkva je bila jednobrodna. 300-301. u neposrednoj blizini prve nekropole.4 m. mala nekropola sa četiri stećka. dvije ploče i dva sanduka. dimenzija 13. od ušća Drežanke do Potoka. Ispod Gradine je bio kamenolom u kojem je nađen jedan stećak. godine (Anđelić. Stećci su masivni. Uz put za Rošca s desne strane nalazi se lokalitet Okrugla sa 16 stećaka (vlasnici Meho i Kasim Mujan). pa još nije otkriven lokalitet na kojem bi se taj grad mogao nalaziti. otkriveni su temelji kasnos- rednjovjekovne crkve. evidentirana je nekropola sa 5 dobro obrađenih stećaka.ba 7 . U selu ima još tri poznata lokaliteta stećaka. Ostatak zidova utvrde. uz lijevu obalu Neretve. Na Gradini u Podgoranima nalaze se ostaci neke antičke utvrde. 222). u čijoj se blizini nalaze ostaci građevina sa zidovima radenim u suhozidu. postoje neki arheološki podaci.

prva se sastoji od 2 ploče. Wenzel. leže "in situ" 4 spomenika: dvije ploče i 2 sanduka. Od 31 stećka "in situ" danas je u tri skupine ostalo desetak spomenika. br. Danas je teren prilično očišćen i na njemu u prvobitnom položaju stoje isto tri skupine stećaka. str. br. T. prije četrdesetak godina. koji su i najugroženiji od savremene gradnje privatnih kuća. sa ukrašenom gornjom površinom (motivom rozete) i pročelnom stranom sa spiralama. Sa obje strane puta za Ruj ište. oko 3 km od magistralnog puta M-17 na sjever. str. Najzapadnije se nalaze 2 stećka. Oko vrha svih vertikalnih strana je bordura od kosih paralelnih crta. Jedna krstača i 6 sanduka su reljefno ukrašeni. Polazeći od juga ka sjeveru. ima 56 sanduka i tri ploče. si. koji su po rubovima između krova i sanduka ukrašeni nizom spirala. Druga je od prethodne udaljena oko 300 m sjeverno. U trećoj. 15). Spomenici su i tada bili raspoređeni u tri skupine. 338. Orijentirani su zapad . 14). vide se grobovi ispod stećaka.istok i svrstani u redove. Na lokalitetu Milavino Groblje nalazi se 7 stećaka u obliku ploča i sanduka. tj. Između lijeve obale Neretve i magistralnog puta M-17. čini se na praistorijskom tumulu.istok (AL. koji je ranih osamdesetih XX stoljeća proširen i asfaltiran. a u sredini je prikazana ljudska figura sa mačem u desnoj i štitom u lijevoj ruci (si. od kojih su dva spomenika u obliku .ba 8 . uz sami put. 24. pisan bosančicom. koji kazuje daje ovdje sahranjena "divica Vladislava". 303. 13. 6). 1962. na lokalitetu Borine. šir. ___________________________________________________________________________ dreznica. 268). nalazi se nekropola stećaka razasuta na nekoliko mjesta. najbrojnije skupine stećaka. Očito je centralnom dijelu nekropole pripadala skupina sa dva sljemenjaka sa postoljem. vis. 1971.25 m. Stećak. 1961. Natpis nema elemenata za bliže datiranje unutar razdoblja kasnog srednjeg vijeka. nalazi se 57 stećaka. na donjem kraju su rozete. Od toga je bilo 2 sljemenjaka i 29 sanduka. Uz njih je još pet spomenika u obliku sanduka i visokih ploča. 12). koja se sastoji iz dvije manje: sa lijeve strane puta je sedam stećaka. Najednom stećku u obliku sanduka je natpis. Okrenuti su u pravcu zapad . 36-37. u prosječenom profilu nastalom pri proširivanju ceste. 1. Ističe se jedna visoka ploča. neudata (Vego.339). 279. sanduka. okrenutih u pravcu zapad . a zatim odlagalište smeća. čija je gornja površina ukrašena reljefno: bordura je od cikcak-linija. koja je 200 m sjeverno od prethodne. Isti.68 m. U središnjem dijelu je centralna skupina. a nekoliko primjeraka je postavljeno po pravcu sjeverozapad -jugoistok (Bešlagić. Šezdestih godina XX vijeka evidentirana je na ovom lokalitetu nekopola sa 31 stećkom.istok. Već pri prvom pregledu.32 m. Sastoji se od 2 sljemenjaka i jedne ploče (si. 9. ustanovljeno je da su neki stećci skliznuli sa prvobitnog položaja. dimenzija: duž. 0. LXXV. Pored dvije krstače sa pripadajućim visokim pločama. Pri sadašnjem obilasku konstatirano je daje na ovom terenu vjerojatno bila šljunkara. Mještani taj lokalitet zovu Greblje. 285). na desnoj strani puta. Glavnina stećaka je dobro obrađena. br. koja imitira tordirano uže. Iz kasnog srednjeg vijeka potječe najveća nekropola na cijelom području. Na bočnoj strani je natpis u dva reda. Kod centralne. sa pripadajućim križevima (si. 17. oko 1 km zapadno od sela Željuša. U trećoj skupini. tom 3. Približno isto brojno stanje je navedeno i kod Bešlagića (1971. 1964. nalaze se ostaci uništene nekropole. 0.

više ni tog stećka nije bilo. stanje osrednje. broj 24. koji se nalazi blizu Aćimovića kuće. godine ispod ukrašenog stećka. 24. 339. tom. Grobnice vire iz profila. u martu 2003. za kojim trči i pas. Grob nije imao zaštitni okvir. Na lokalitetu Bara. a tumul je djelomično razoren. Jedan stećak se nalazi na zemlji koja je izvožena sa mjesta eksploatacije. XXIV. 1 m-ukrašen je sa svih pet vidljivih strana (si. 17). Potoci. 0. 0. pored glavnog puta u Potocima. 18) . str. 298. naoružana kopljima. Nedaleko od Vrela. gradnjom kuća i puteva. na Crkvini. na lokalitetu Ograda. Muzej Hercegovine je vršio iskopavanja 1966. Jedan manji sanduk sa odvojenim postoljem . br. pri eksploataciji šljunka otkriveno je srednjovjekovno groblje iz XIV-XV stoljeća. br. 3. 13). na zemljištu Mare Ravlić (podaci iz 1959. br. 33-59. 290. Orijentacija SZ-JI. 16). ali je dosta toga uništeno intenzivnim naseljavanjem.ba 9 . te eksploatacijom šljunka i izgradnjom vodovodnog sistema. 166). nalazi se nekropola sa 29 stećaka u obliku ploča i sanduka. 1890. a kasnije. Pored praistorijske Gradine na Orlovom Kuku i tumula. 295. Pri posljednjem obilasku. Patsch. Iz srednjovjekovnog razdoblja je razasuto nekoliko nekropola stećaka. godine. Miletić.98. 153-157). str. Radimskv. a spomenik je prenesen u Mostar. tu su brojni ostaci značajnog antičkog naselja u kojem se u IV stoljeću poštovao Mitrin kult.161. Na gornjoj površini je predstavljen čovjek sa štitom u desnoj i mačem u lijevoj ruci (si. 0. ali su prema njima bliže datirani grobovi u razdoblje između XIV i XV stoljeća. 6) i stilizovani križ (T. osim jednog primjerka koji leži okomito na taj pravac. 338. u V stoljeću je izgrađena crkva (AL. Arheološki je vrlo bogato. ___________________________________________________________________________ dreznica. br. tom 3. 292.85 m vis. 11. broj 24.Potoci su centralno naselje ovog područja. Lokalitet nije pregledan. 24/41). tom 3. Danas je ovaj lokalitet prilično oštećen eksploatacijom šljunka. U zaseoku Bošnjaci. oko 1. Beslagićje zapisao da se u rijetkoj šumici nalazi nekropola sa 10 raštrkanih stećaka u obliku sanduka: obrada dobra. na drugoj strani su dva suprotstavljena konjanika.339.68 m.58.).113. jer je ovo naselje bogato vodom. Ispod stećka je bila ukopana odrasla osoba. Najednom spomeniku prikazanje lov na jelena (Wenzel. postolje: 1. a između njih je žena sa uzdignutim rukama (si. T LXXXIX. na desnoj strani glavnog puta.(Bešlagić. br. Bešlagić je kasnih šezdesetih godina XX stoljeća zabilježio još jedan stećak na tumulu oko 150 m sjeverozapadno od pravoslavne crkve u Potocima (1971. Na lokalitetu Omiš. 1962. Sedam stećaka je na prvobitnom mjestu. 1904. Krajem XIX stoljeća sa ovog lokaliteta su odvučeni stećci za gradnju glavnog puta prema Mostaru. vis. Pokojnik je ležao na leđima sa ispruženim rukama i nogama (T. Prema saopštenju mještana stećci su bili i na pravoslavnom groblju iza crkve. a na drugoj je stilizovan krst sa sidrom. na praistorijskom kamenom tumulu i oko njega. U grobovima su nađena svega dva koplja.7). 1971. 12). Andelić.000 m istočno od ceste ka Humilisanima. Na jednoj od užih strana su dvije osobe koje se drže za ruke (plešu?). nalazi se nekropola sa 15 stećaka. Na lokalitetu Antelja Ograda u Potocima sačuvana su dva stećka u obliku ploče i sanduka (AL. na vrhu brežuljka koji nije poremećen vađenjem šljunka. 24. AL. 296. Na bočnim stranama su prizori lova sa konjanikom koji sa kopljem juri za jelenom.2). tom 3. 1966.8 mx 0. Uz njih ima i nekoliko amorfnih kamenih blokova (AL. 1964.sanduk: duž. šir.

Zapažaju se neke opće karakteristike stećaka sa ovog područja. Tu su antičke spolije sekundarno upotrebljene. Pri manjim arheološkim istraživanjima otkrivenje polukružni bazen krstionice. Međutim. koja se susreće na stećcima u dolini Drežnice (si. Sve ostale su male. 3). 16. koja broji preko 60 spomenika.istok. polumjeseca. na kojem je plastično isklesan mač. ploče su visoke. tordiranog užeta). 6).ba 10 . stoje indicija da se ovdje vjerojatno nalazila kasnoantička crkva. ostao je na prvobitnom mjestu. Vrlo su široki. pored raznih bordura. omeđeni kamenjem. Konstatirana su 4 takva groba. rozeta. nekoliko manjih i nekoliko sljemen-jaka. Na nekim stećcima su razne kombinacije simboličnih i ukrasnih motiva (rozete.Lokalitet Omanovića Avlija nalazi se iznad suhog potoka. Atanacković-Salčić. viteza sa oružjem. 24. Kuti se nalaze istočno od Potoka. 300. teško je ustanoviti tačan broj. Na lokalitetu Crkvina je medu ruševinama osamdesetih godina XX stoljeća stajao veliki torkular (presa za tještenje maslina). Mali broj spomenika je ukrašen. si. a jedan. Nalaz nije objavljen (AL. Sanduci su najviše zastupljeni. vjerojatno jedne porodice sa nekoliko spomenika (od 2 do 10). Na lokalitetu ih je izbrojano 27 komada. sa lijeve strane savremenog puta Kuti - Livac. te dva prikaza turnira (si. vodenica. 18). Između stećaka se nalaze i grobovi na površini. a sanduci niski. blizu džamije u Potocima. Istraživanja je vršila V. Na Ledinama ili Redžinoj Njivi. naročito sanduci i ploče. Na ulazu u groblje su dvije ploče. tom 3. ali pošto je sve zaraslo u grmlje. Na dva lokaliteta stoje krstače. svega 3 primjerka. kao i ploča. oko 100 m udaljena od njega.221). a tri ploče i dva mala sanduka su unutar groblja. Stećci su uglavnom masivni. popođen malterom. spiralica. mačem i štitom (si. Sljemenjaka ima vrlo malo. obrađeno kamenje. 292. nalaze se ostaci nekropole sa osam stećaka. srazmjerno brojno su zastupljeni motiv mača (na 6 spomenika. kreće se od 15 do tridesetak. unutar pravoslavnog groblja i oko njega. Spomenici su okrenuti zapad . Međutim. na zarasloj ledini nalazi se netaknuta nekropola od tridesetak stećaka. a uz njih je nađen i reljef sa figurom u svećeničkom ornatu i sa biskupskim štapom. 12). polumjesec. 24. lova na konju ili bez njega. Ukrašeno je nekoliko sanduka i sljemenjaka jednostavnim ukrasnim motivima: bordurom od kosih paralelnih crtica. koje su masivne i ukrašene. Uz njih su postavljene pripadajuće masivne ploče (SI. osim veće nekropole u Humilišanima.39). br. 13. Ističe se jedan mali sanduk iz ___________________________________________________________________________ dreznica. ukrašena rozetom u sredini krsta i krugovima na krakovima. Najviše ima većih masivnih sanduka. mačem i polumjesecom. kao stoje vidljivo. te komadi rimske cigle i keramike. 2. tom 3. u svim slučajevima. svastika. Najednom stećku je motiv mača i štita (AL. U kasnom srednjem vijeku su na Crkvini upotrebljene kamene ploče rimske provenijencije. Od tri preostala stećka izmještena su 2. mada ih može biti i više. Kod grobne kapele stoji visoka krstača. Nekada su to samo bordure (od kosih. spiralom. paralelnih crtica.17). no svega 5 su nekropole. Na lokalitetu Kraljevina u Vrapčićima. Brojnost spomenika na 16 evidentiranih nekropola. mora se računati sa uništavanjima značajnih razmjera.

Zemaljski muzej BiH.. ___________________________________________________________________________ dreznica. Godišnjak Istorijskog društva Bosne i Hercegovine. Sa oblikovnog i stilskog stanovišta spomenici na ovom području su homo- geni. 1961. Literatura: Aličić. 165-166. ali iz kojeg se . koje je bilo granični kraj između Nevesinja i ovog područja. Sarajevo 1957. 79-89. Marko. 1961 . Atanacković-Salčić. viteza sa oružjem ili samog mača (na Crkvini. 259-279. n. 1980 . 1988. Srednjovjekovna župa Večenike-Večerić i postanak Mostara. Potoci-Mostar-Srednjevekovnigrob. Herausgegeben von Bosnisch-Herzegowinischen Landes-museum. 1976. 37/1982.Arheološki leksikon Bosne i Hercegovine. Anđelić.. s. S. Sarajevo. sv. 1980. Anđelić. tj. u Bošnjacima i na Omanovića Njivi. s. mada se to nigdje izričito ne navodi. Glasnik Zemaljskog muzeja (Etnologija). Romische Strassen in Bosnien und der Herzegowina. sv.Anđelić. 1982. Pavo. Glasnik Zemaljskog muzeja (Arheologija). Bešlagić. Mastan Bubanjić. 169-179. Hercegovina 2/1982. Arheloški pregled 8/1966.Bešlagić. 1974-Anđelić. n.ništa više ne može saznati (si. spomenika sa statusnim oznakama.Atanacković-Salčić. pored krstača.ba 11 . Izuzetak je nekropola u Humilišanima. n. XV-XVI/1960-1961. Sarajevo. Turski put od Ivan-planine do Porima. što je rijetkost. sv. na kojem su isklesane prizori lova i turnira te vitez sa oružjem (si. 152-154.osim imena pokojnice . Philip-Patsch. 1955 . 3- 14. Karlo. Anđelić. Kratice AL . sa preko 60 stećaka. 1966 . Njima se pridružuju i spomenici sa nekropola stećaka u Zijemlju. Ballif. Sarajevo. 16. T. 1893 . XXIX (1974). Na njoj je. 1957 .' Andelić. Bubanj ići humska i bosan- ska vlastela. Humilišanima. Beograd 1966. Šefik. ukrašen sa svih strana. 18). Glasnik Zemaljskog muzeja (Arheologija). 14). 1955. Mostar 1982. Ahmed.Anđelić.. U Potocima se nalaze 3 nekropole sa očito statusnim simbolima. Donji Jase- njani. jedini u cijelom području.Ballif. Sarajevo. Wien 1893. sa prikazima lova.259-286. Masnovići. Naše starine IV. Podgoranima i Drežnici po jedna).. Sarajevo. Može se pretpostaviti da se radi o manjim porodičnim ili većim rodovskim grobljima na plemenitim baštinama. s. Pavo. ijedan natpis. Beograd. Hercegovina — ostaci srednjovekovne crkve i nekropole stećaka. Mesnovići.. Novi i revidirani natpisi iz Hercegovine. VIT/1955. Crkvina. turnira. I Teil. Arheološki pregled 21/1979. Vego. 1982 — Anđelić. Nahija Drežnica pod osmanskom upravom. Vukosava.Vego. Pavo. 67-80. Tomo.Bošnjaka u Potocima.Aličić. 1982 . a u Željuši.

1962 . Marian. Sarajevo. Marko. 1964 .Wenzel. ___________________________________________________________________________ dreznica.ba 12 . I. Ukrasni motivi na steccima. Wenzel. Sarajevo 1962.Vego. Zbornik srednjovjekovnih natpisa Bosne i Herce- govine. 1964.Vego.