You are on page 1of 12

Lidija Fekeža

TRASA SREDNJOVJEKOVNOG PUTA OD MOSTARA KA
KONJICU
UVOD

Nedavno su stručnjaci Zemaljskog muzeja, na poziv Turističke zajednice
općine Mostar-Sjever, pregledali nekropole stećaka. Administrativna općina Mo-
star-Sjever proteže se od Vrapčića na jugu prema visoravni Pločno, na istoku
obuhvata istočne obronke Velikog Ruj išta, prolazi između Crne Gore i Ruj išta,
zatim uključuje Porim i dijelove Prenja, te otprilike u visini Aleksina Hana skreće
ka Neretvi. Sjeverna granica ide nešto iznad Aleksina Hana i Dive Grabovice. Tu
je obuhvaćen dio doline Drežanke između Čvrsnice na sjeveru i Čabulje na jugu,
te se lijevom obalom Neretve spušta na Vrapčiće. Pri posmatranju terena lijeve
(istočne) obale Neretve i njenog zaleđa, okruženog velikim brdom Porim (1.178)
i uzimajući u obzir činjenicu da se sa istočne strane Porima nalazi Zijemlje, sa
nekoliko vrlo bogatih nekropola stećaka, kao i raspored stećaka uz nalaze iz
ranijih epoha, odmah je bilo jasno da se radi o dvije trase starih puteva.
Praistori-jski, antički i srednjovjekovni tragovi života koncentrirani su u
današnjim naseljima uz trase oba puta, što znači da su ovi drumovi nastali još na
praistorijskoj osnovnoj trasi.

Prvi savremeni kolski put probijen je dolinom Neretve 1868. godine, tako
da danas putnik teško može zamisliti uslove putovanja i kretanja kroz
praistorijske i kasnije periode. U ranija vremena na ovom području bile su dvije
trase puta: jedna od Mostara, lijevom obalom Neretve do ušća Drežanke u
Neretvu i druga, koja se od tog pravca odvajala u Potocima i preko Porima i
Hanskog polja (Gornjeg Zijemlja), Bahtijevice i Lipeta vodila dalje ka Konjicu i
Sarajevu (Bojanovski 1978, 53-57; Andelić, 1957, 169). To je bio ujedno i
pravac "Mostarske džade" ili "Velikog mostarskog puta", naročito poznatog u
osmansko doba, kada su se Sarajevo i Mostar počeli naglo razvijati kao jači
privredni i politički centri. Put je od Sarajeva vodio preko Hadžića, Ivan-planine,
Bradine, Podorašca, dolinom Trešanice u Konjic; odakle je preko Bijele, grada
Vrapca išao na Boračko polje i Boračko jezero, zatim oštrim usponom "uz Vlah",
te na selo Kula. Iza Kule se opet oštrim usponom penjao uz Lipetu (najistočniji
obronak Crne Gore) skretao ka jugozapadu, te se preko Bahtijevice spuštao u
kraško polje Gornje Zijemlje (Hansko polje), iza kojeg slijedi lagani uspon na
Porim, planinsko selo između masiva Prenja i Veleža. Sa Porima put se naglo
spušta preko Humilišana u Potoke, tj. u Mostarsku kotlinu (karta 2, 3). Iako ova
relacija spada u red najtežih, očito je bila korišćena od praistorijskog doba, o
čemu svjedoče razne gradine i tumuli. Odmah nakon definitivne pacifikacije
Ilirika, Rimljani su u I stoljeću izgradili dijelove trase ovog puta, prilagodivši ih
svojoj tehnici i svojim potrebama. O tome svjedoče miljokazi nađeni uz trasu
puta kod Konjica, na Maloj Poljani kod karaule na Lipetama. Glavna trasa
rimskog puta vodila je iz Narone, preko Dubrava i Nevesinjskog polja i na Velikoj
poljani kod Lipeta vezala na gore opisanu trasu ka Konjicu i Sarajevu. U
Potocima je bila raskrsnica dva antička i srednjovjekovna priključna puta na
glavnu antičku trasu. Međutim, prateći ono malo dokumenata koji se odnose na
ovo područje, očito je da se i ovim, poznatim humskim putem, odvijao živ

___________________________________________________________________________
dreznica.ba 1

Za Purčića se izričito kaže da je iz Nevesinja. svi sa svojim ljudima. spomenutih u povelji kralja Ostoje iz 1408. na lijevoj obali Neretve. darovani braći Radivojevićima (karta 5. 1940. u knežiji Večenike. Sto se tiče Polja.184-188. vjerojatno seoske općine. "cum omnibus iuribus et territorris". jer nisu provođena detaljnija arheološka istraživanja. njime vrlo intenzivno prevozila. 1976. godine. a kao što se zna i sve do danas. U Dubrovačkom arhivu nalazi se i tužba jednog dubrovačkog vlastelina iz 1308. već samo grad Nebojša. U području nekadašnje ranofeudalne župe Večerić takav teritorij predstavlja jedino Bijelo polje. Dodirna linija triju feudalnih oblasti bila je negdje oko Bijelog polja ili na širem prostoru od Bišća do Porima i Zijemlja. Proces se jasno može uočiti iz teksta povelje kralja Ostoje iz 1408. nema spominjanja nekog utvrđenja u njima. područje je usko povezano sa Mostarom. Na teritoriji općine Mostar-Sjever. bez obzira na teške uslove puta. konstatirana je samo jedna mala porodična nekropola stećaka. teBogavčića- Radivojevića. između Neretve i Cetine. naročito južna granica Drežnice. ulazio je u granice ranofeu- dalne župe Večenike ili Večerić (karta 4). na prelazu iz XIV u XV stoljeće. odnosno područje Bijelog polja (Anđelić.ba 2 . to nas zaključak navodi na ___________________________________________________________________________ dreznica.259-279). Prvo spominjanje župe Večenike javlja se u Ljetopisu Popa Dukljanina. godine. 1976. kojemu je u Večericu otet tovar sa tekstilom. zajedno sa područjem Drežnice. 1974. Kroz cijeli srednji vijek. Kako je izvršena pljačka trgovačke robe koja je cirkulirala ustaljenim putem. sjeverno od Mostara. Kasnije. U kasnijim poveljama iz sredine XV stoljeća.promet te da se roba. Trag srednjovjekovnog grada može se pretpostaviti samo u imenu sela Prigradani i mjesnoj tradiciji. u kojem su nabrojani posjedi od Cetine do Neretve. Među inim posjedima navedene su "provincije" Večenike i Drežnica. onoliko koliko je to dopuštao nivo proučenosti arhivske građe. kao posljedica rata 1992-1995. a dalje razradio Anđelić (Dinić. U pljački su učestvovali Poznan Purčić iz Nevesinja. te "oppidum na Poglich et ipsa Poglia". godine. Anđelić. čije se granice više ili manje poklapaju sa današnjim administrativnim granicama općine. 1976. Problem je načeo Dinić. godine. koje su reducirane. U Prigrađanima. Ovaj teritorij. a posjedi Bogopenaca. ove se knežije . Malobrojna su dokumenta koja se odnose na ovaj odsjek srednjovjekovnog humskog druma. Malo je historijskih dokumenata iz razdoblja srednjeg vijeka koji se odnose na ovo područje. radi određenih izmjena. jedinstvena se teritorijalno politička jedinica raspala na manje upravne kotare - knežije. čija je konačna redakcija završena polovinom XII stoljeća (Anđelić. godine.contato više ne spominju. bili su između Konjica i Nevesinja. Oni su djelomično obrađeni. koje se odnose na posjede Kosaca. Dražen Bogopenac i Aljen Bogavčić. Vjerojatno je u njegov sastav ušlo i područje ranije knežije Polja. koji su smješteni na obodu uz malo proširenje u dolini Neretve. 264-265). očito je da grad i njegova knežija Polja čine jednu cjelinu. na kojoj se ističe jedan primjerak ukrašen mačem. kasnijih Sankovića. Sva trojica su iz vrha najmoćnije humske vlastele sa početka XIV stoljeća. Vjerojatno se radi o maloj porodičnoj nekropoli nekog pripadnika sitne vlastele. nalazile su se knežije Polja i Drežnica. sve do snažnog prodora Osmanlija i njihovog konačnog osvajanja ovog područja 1465. 260-261). tj.275). Kroz XV stoljeće cijelo ovo područje pripadalo je Kosačama. Anđelić.

1 ovaj podatak indicira da se radi o nekom ustaljenom trgovačkom putu od Porima do Bišća.ba 3 . U Dubrovniku je 1336. Navodi: "Kretalo se uz Neretvu sve do ušća Bune pa u BiŠće polje ispod Blagaja. Konstantin Jireček (1959. Iz okoline Blagaja dolazilo se na brdo Porim (1. godine podnesena tužba zbog pljačke nad trgovcem koji je "išao po stoku koju je vratio ban Bosne". 263). 1384." ___________________________________________________________________________ dreznica. i 1431.1403.Porim i dalje ka Konjicu.246 m) koje je opšte smatrano granicom između Huma i Bosne. napomena 20) navodi nekoliko instruk- cija dubrovačkim poslanicima sa kraja XIV i iz prve polovine XV stoljeća (1382.293-294. 261-262). 1976. jer su to Dubrovčanima bila poznata mjesta i oni bi ih sigurno tačno izričito naveli (Anđelić. iako se prava politička granica nalazila s one strane teškog planinskog prelaza kod Konjica. Vjerojatno je tim putem išao najveći dio dubrovačke trgovine u srednju Bosnu (Anđelić. 1976.) koje se odnose na kretanje ovim putem preko Porima.srednjovjekovni put Bišće . ali se isključuju i Porim i Bišće.Bijelo polje .

godine. Otada ulazi kao nahija u sastav kadiluka Mostar (Anđelić. ali značajni. Međutim. U ranofeudalno doba područje doline Drežanke pripadalo je velikoj ranofeudalnoj župi Večenike (Večerić) i oduvijek je graničilo sa župama Rama i Duvno (karta 4).knežije. Iako malo po teritoriju i broju stanovništva. 270. te braće Radivojevića. 1900. Tragovi iz ovog razdoblja su na području Drežnice brojni. smješten u krašku dubodolinu između obronaka Čvrsnice i Čabulje. Među njima se važnošću ističe natpis Mestana Bubanjića. sudeći prema ___________________________________________________________________________ dreznica. a sa južnim kroz dolinu Neretve (Bojanovski. izdata u korist gospodara zapadnog Huma. tako daje ovo područje bilo povezano sa zapadnim krajevima preko Duvna (Delminiuma). 79-89.265).Kratak pregled srednjovjekovnih lokaliteta sa područja dolina rijeka Drežanke i Neretve Dolina rijeke Drežanke Ova dolina je donedavna predstavljala izolirani teritorij od nekoliko sela. koja egzistira uporedo sa nahijom Mostar sve do polovine XVI stoljeća. na području Drežnice nisu dosada konstatirani nalazi iz antičkog doba. 1988. u kojoj se spominje Drežnica kao kasno feudalna župa (Anđelić. uklesan u stijenu na ušću Drežanke u Neretvu. kao što su grobovi ili naselja. To su: natpis na stijeni Mestana Bubanjića (Anđelić. 1976. a kasnije je izgubljena. status upravne jedinice . Historijski izvori iz kasnog srednjeg vijeka koji se odnose na Drežnicu su malobrojni. koja je Drežnicu povezivala sa jugom (karta 2). Patsch.130. osobito s obzirom na veličinu teritorija.ba 4 . upravo zbog geografske izolacije. lijevom obalom. 1982. dolina rijeke Drežanke sa okolnim obroncima pomenutih planina bila je naseljena još od praistorije. Sigurno je utvrđena trasa antičkog puta dolinom Neretve. te nekoliko nekropola stećaka. Najvjerojatnije je to posljedica neistraženosti. Prema dosada poznatim. Ostali nalazi. Iz ranog srednjeg vijeka potiče samo jedan nalaz. O tome svjedoče imena pojedinih lokaliteta "gradina" i rijetki. sa ostalom literaturom) i povelje: kralja Ostoje iz 1408. kovanih za vladavine bizantskog cara Romanusa III Argira iz prve polovine 12. područje doline rijeke Drežanke imalo je u kasnom srednjem vijeku određenu upravno-političku autarhiju. U Gornjoj Drežnici je bila nađena. nisu zasada konstatirani. Od ušća Drežanke do ušća Rame nije bilo uslova za trasiranje puta. karta 5). Procesom raspada ranofeudalnih župa. Drežnica stiče početkom XV st. slučajni arheološki nalazi. Sa arheološkog stanovišta ovaj bi kraj trebalo detaljnije rekognoscirati. To je ujedno i jedini podatak iz tog razdoblja. ostava bizantskog novca sa oko 300 zlatnika. 543-573). sporadičnim arheološkim nalazima. godine. a u najranije doba osmanske vladavine za kratko vrijeme postaje nahija. vijeka (1028-1034. 1976. sa ostalom literaturom). Osmanlije su osvojile Drežnicu vjerojatno 1465.

Svi ostaci ranijih kultura u Gornjoj i Donjoj Drežnici nalaze se na navedenim plodnim područjima ova tri sela. "vodenice" i "svastike" (si. koji je za potrebe poljoprivrede raskrčen. Lokalitet nije ispitan. Striževo i Vrhpolje (karta 6). 1983. 1983.28). jednom od tri sela spomenuta u prvom osmanskom popisu iz 1468/69. 28). i 1980. 28). 20). 11). U njemu je drugi kompleks većih obradivih površina. šume i pašnjaci. 1983.knežija Drežnica sa svim pravima i teritorij ama). Na lokalitetu Gaćice je nekropola od 12 stećaka u njivi vlasnice Ramize Hodžić. u ovom slučaju seoska općina. Očito je da su ova dva toponima povezana. 1983. U ograđenom travnatom prostoru nalazi se 11 stećaka. postoji prema mjesnoj tradiciji mjesto koje se imenuje kao Grad (Niškanović. U to područje spadaju Donje Selo i Knežluk. te motivima mača. oko 200 m lijevo od puta. Selo Poglavica. 3. godine. U selu je postojao i lokalitet Greblje. Striževo se nalazi otprilike na sredini toka Drežanke. ali bi ga trebalo obići i vidjeti da li se izorava kakvo kamenje. na kojem se nalaze škola. U arealu Strižcva se nalazi jedno od tri veća obradiva proširenja u dolini Drežanke pod imenom Velika Njiva (Niškanović. nekada poznat kao Velike Njive (Niškanović. Selo Knežluk iz deftera 1468/9 spominje se u defteru iz 1521.popisu iz 1468/9. U kasnijim obilascima i podacima između 1973. Drežnica se spominje u povelji kralja Ostoje iz 1408. U njenom središnjem dijelu podignuta je prodavnica mješovite robe. ali grad se ne spominje. godine kao "Drezniza cum omnibus iuribus et territoriis" .. Zagreblje i Poglavice u Gornjoj Drežnici. džamija i mezarje. godine pod imenom Luka (Aličić. najčešće grad. 3. Između Bunčića i Zagreblja blizu trase puta nalazila se nekropola Grebine. Na njemu je zabilježeno 7 stećaka u međama oranica. Vrhpolje je obuhvatalo današnja sela Bunčiće. Jedna od oranica se naziva Zidine. Od Sritnih Njiva . 1982. uz njenu ogradu. 1982. 24). a dio nekro- pole je uništen gradnjom puta. Poznato je da je u kasnom srednjem vijeku svaka. godine njihov broj je smanjcm.do Žliba nalazio se prvi veći kompleks obradivog zemljišta uz Drežanku. rozete. pa i manja teritorijalna društvenopolitička jedinica. U okolnim voćnjacima leži pokoja utonula ploča (Niškanović. 26.ba 5 . pripada Vrhpolju. između puta i lijeve obale rijeke Drežanke. Ovaj popis je važan jer su u njemu. godine Bešlagić je u Striževu. 1983. ogradama i na putu (Niškanović. 4). Toponim Luka danas se odnosi na manji kompleks obradivog zemljišta uz koje su kuće Omerovića i Bobica (Niškanović. gradila neku vrstu odbrambenog kompleksa. nabrojao još 35 stećaka. godine (Aličić. od kojih je četiri ukrašeno frizovima i bordurama od cikcak-linija. navedena imena ondašnjih sela: Knežluk. 1983. Danas su tu oranice. Pri obilasku terena 1953-4. polumjeseca. zajedno sa Bunčićima i Zagrebljem. reljefno ukrašen isklesanim motivima mača i ___________________________________________________________________________ dreznica. Jedan spomenik je izvan ove njive. 1.sada potopljenih . danas zaselak Donjeg sela u Donjoj Drežnici. Naziv lokaliteta je indikativan jer upućuje na postojanje srednjovjekovnih građevina. pored križeva u Sveci. tj.2). Ova sela se nalaze na sjevernom rubu Polja i jedno su od tri proširenja sa većim kompleksima obradivog zemljišta na području Drežnice. Na lokalitetu Zmaj lovac. između ostalog. 24).

kada je Hum bio izvan vlasti bosanskog bana (si. 15). br. odmah pri silasku sa mosta preko Neretve. Ispod stijene na kojoj je natpis je terasasto zemljište. 1955. Tko ovo otre. nalazi se skupina od četiri sanduka. Nalaz nije objavljen. Po svoj prilici su kuće bile drvene. Kompleks se nalazi na lokalitetu Toplo ili Zaušje. AL. regija 24. na čijem krajnjem izdanku se nalazi i natpis. dimenzija: 110 x 75 cm.3. nađeni su tragovi ognjišta i srednjovjekovna keramika. na ušću Drežanke u Neretvu. Andelić. 79-89) ijedan prilog (Vego. uz put ka Donjoj Drežnici. 3). na području poznatom pod lokalnim nazivom Toplo. na kojem je bilo srednjovjekovno naselje. Datiranje precizno u razdoblje između 1356. Vrlo je pristupačan i lijep lokalitet. 1961. Nađeni su ostaci srednjovjekovnog naselja. izvršena su arheološka ispitivanja manjeg obima. 1971. Ovo je pisao sluga Božji i sv. Vego 1961. str. koja se veže na višu stijenu vidljivu sa magistralnog puta. 10). a istraživanja su vršena povodom izgradnje hidrocentrale Salakovac. neka je proklet. 307. Vego. Znači.dvor (grobnica. u doba gospodina kralja ugarskoga Lajoša I i gospodina bana bosanskoga Tvrtka. 67-80. O natpisu su napisane dvije studije (Bešlagić. broj 368). 342) o 16 stećaka u Striževu. tom. Niškanović Natpis Mestna Bubanjića na stijeni u Donjoj Drežnici nalazi se na manjoj prirodnoj stijeni. Natpis glasi: U ime oca i sina i svetoga duha. To odgovara podacima Bešlagića (1971. tom 3. Njegovo zaleđe je prirodno štićeno stijenama. u drugom dijelu se nalaze ukupno 4 stećka. 1961.) Stotinjak metara sjeverno od ove nekropole. 263. Neposredno ispod stijene i na okolnim terasama. Pisanje na bosanskoj ćirilici ili bosančici. 24/354 lokalitet naveden pod nazivom Striževo. 32-33.342. Između ove dvije grupe stećaka nalazi se . U dva pripećka uz stijene ispod uklesanog natpisa. 262-263). 263) vojvode Mstna i njegovih sinova Radoslava i Miroslava. Dimitrija. u ime oca. godine. u kojem se nalazi još jedan stećak u obliku velike ploče. 32 Striževo. 1982. str.momentalno suho - korito nekog potoka. jednom stranom prislonjene uza stijene.ba 6 . Ovdje je obitavalište . tragovi kuća i podzida uz stijene. bliže putu. Natpis je uklesan na visini od oko 2 m. Atanacković-Salčić. 306.polumjeseca (si. ___________________________________________________________________________ dreznica. br. (V. sina i svetoga duha (Vego. (AL. kako gaje naveo i Bešlagić. br. i 1466. 1962.

godine (Anđelić. 152-154). Na Gradini u Podgoranima nalaze se ostaci neke antičke utvrde.80 m. 1971. na dužini od 100 m. U profilu se vide kasnosrednjovjekovni grobovi. Uz put za Rošca s desne strane nalazi se lokalitet Okrugla sa 16 stećaka (vlasnici Meho i Kasim Mujan). br. Crkva je bila jednobrodna. koji se nalazi oko 500 m južno od ušća Drežanke u Neretvu. a neki komadi su pali u rupu nastalu vađenjem kamena.ba 7 . Na malom uzvišenju između ceste i Neretve. Prvu grupu čine 4 velika stećka. sa Gradom u Poljima koji se spominje u povelji iz 1408. Ostatak zidova utvrde. Gore je spomenuto da ime Prigradani asocira na postojanje nekog grada. Na lokalitetu Crkvina (Pod). ___________________________________________________________________________ dreznica. 1980. Teren nije podrobno rekognosciran. ali su potrebna još detaljnija terenska istraživanja. vjerojatno u srednjem vijeku. dimenzija 13. Orijentirani su u pravcu zapad-istok. od ušća Drežanke do Potoka. okruženom tordiranim vijencem. 222). U zaseoku Mejdan. pruža se 12 masivnih stećaka. Kamen je vezan malterom. nalazi se lokalitet Grebnice (vlasnik Huso Mujan). iza posljednjih kuća u brdu. Jedan je ukrašen bordurom sa kosim crtama a u sredini ima dvije antitetno postavljene spirale. dug je oko 150 m. 338). u neposrednoj blizini prve nekropole. Andelić pretpostavlja da je tu negdje bio centar manje upravne jedinice Polja. Svi spomenici su dobro obrađeni. oko 1. evidentirana je nekropola sa 5 dobro obrađenih stećaka.5 km južno od naselja. Stećci su masivni. Ispod Gradine je bio kamenolom u kojem je nađen jedan stećak. (Bešlagić. Sanduci su niski a ploče visoke. dvije ploče i dva sanduka. Jedna ploča je ukrašena "vodenicom". U drugoj skupini. sa pravougaonim brodom i pravougaonom apsidom.Dolina Neretve od ušća Drežanke do Potoka Za područje lijeve obale Neretve i njenog zaleđa. Sa lijeve strane puta. U selu ima još tri poznata lokaliteta stećaka. OrijentiranajeZ-I. Na nekropoli je 17 stećaka u obliku ploča i sanduka (Atanacković-Salčić. vjerojatno gotičke osnove iz XIV ili XV stoljeća (si. 273). tj.30 x 6. nalaze se dvije skupine stećaka koje pripadaju jednoj nekropoli. uz lijevu obalu Neretve. U njemu je bila praistorijska Gradina. postoje neki arheološki podaci. ali je prva poremećena. širine oko 2. 11). 1974. Na jednom je isklesan mač. na lokalitetu Borine. 300-301.4 m. 3 ploče i 2 sanduka. u čijoj se blizini nalaze ostaci građevina sa zidovima radenim u suhozidu. tom 3. pa još nije otkriven lokalitet na kojem bi se taj grad mogao nalaziti. stoje dokaz da su stećci u samom kamenolomu i obrađivani te gotovi prenošeni na odgovarajuća groblja. Veliko selo Humilišani proteglo se uz trasu gore opisanog puta iz Potoka za Porim. otkriveni su temelji kasnos- rednjovjekovne crkve. Oltami prostor je odvojen od prostora za vjernike oltaraom pregradom. zatim vjerojatno crkva iz kas- noantičkog doba (AL. mala nekropola sa četiri stećka.

279. 268). Druga je od prethodne udaljena oko 300 m sjeverno. U trećoj. 6). Već pri prvom pregledu. Šezdestih godina XX vijeka evidentirana je na ovom lokalitetu nekopola sa 31 stećkom. Isti. Sastoji se od 2 sljemenjaka i jedne ploče (si. koji kazuje daje ovdje sahranjena "divica Vladislava". 303. br. Uz njih je još pet spomenika u obliku sanduka i visokih ploča. a nekoliko primjeraka je postavljeno po pravcu sjeverozapad -jugoistok (Bešlagić. sa pripadajućim križevima (si. Orijentirani su zapad . tom 3.339).istok i svrstani u redove. Danas je teren prilično očišćen i na njemu u prvobitnom položaju stoje isto tri skupine stećaka. Između lijeve obale Neretve i magistralnog puta M-17.32 m. 0. od kojih su dva spomenika u obliku . oko 3 km od magistralnog puta M-17 na sjever. vis. na desnoj strani puta. ima 56 sanduka i tri ploče. na donjem kraju su rozete. 14). 24. str. okrenutih u pravcu zapad . a u sredini je prikazana ljudska figura sa mačem u desnoj i štitom u lijevoj ruci (si. oko 1 km zapadno od sela Željuša. Okrenuti su u pravcu zapad . U trećoj skupini. nalaze se ostaci uništene nekropole. ustanovljeno je da su neki stećci skliznuli sa prvobitnog položaja. prva se sastoji od 2 ploče. Natpis nema elemenata za bliže datiranje unutar razdoblja kasnog srednjeg vijeka. Iz kasnog srednjeg vijeka potječe najveća nekropola na cijelom području. 12). 0. koja se sastoji iz dvije manje: sa lijeve strane puta je sedam stećaka. Spomenici su i tada bili raspoređeni u tri skupine.ba 8 . nalazi se 57 stećaka. neudata (Vego. a zatim odlagalište smeća. 15). leže "in situ" 4 spomenika: dvije ploče i 2 sanduka. ___________________________________________________________________________ dreznica. Mještani taj lokalitet zovu Greblje. Wenzel.istok. Stećak. na lokalitetu Borine. 36-37. 17. Približno isto brojno stanje je navedeno i kod Bešlagića (1971. LXXV. 13. Sa obje strane puta za Ruj ište. uz sami put. dimenzija: duž. 1. Na lokalitetu Milavino Groblje nalazi se 7 stećaka u obliku ploča i sanduka. 9. str. Na bočnoj strani je natpis u dva reda.68 m. 1971. tj. 1962. sanduka. sa ukrašenom gornjom površinom (motivom rozete) i pročelnom stranom sa spiralama. Pri sadašnjem obilasku konstatirano je daje na ovom terenu vjerojatno bila šljunkara. 1964. br. vide se grobovi ispod stećaka. Pored dvije krstače sa pripadajućim visokim pločama. Polazeći od juga ka sjeveru. u prosječenom profilu nastalom pri proširivanju ceste. najbrojnije skupine stećaka.istok (AL. koja imitira tordirano uže. si. Oko vrha svih vertikalnih strana je bordura od kosih paralelnih crta. Glavnina stećaka je dobro obrađena. koja je 200 m sjeverno od prethodne. Jedna krstača i 6 sanduka su reljefno ukrašeni. nalazi se nekropola stećaka razasuta na nekoliko mjesta. pisan bosančicom. koji je ranih osamdesetih XX stoljeća proširen i asfaltiran. T. U središnjem dijelu je centralna skupina. Kod centralne.25 m. čini se na praistorijskom tumulu. Od toga je bilo 2 sljemenjaka i 29 sanduka. šir. Ističe se jedna visoka ploča. 1961. Najednom stećku u obliku sanduka je natpis. koji su i najugroženiji od savremene gradnje privatnih kuća. Od 31 stećka "in situ" danas je u tri skupine ostalo desetak spomenika. Najzapadnije se nalaze 2 stećka. 285). čija je gornja površina ukrašena reljefno: bordura je od cikcak-linija. prije četrdesetak godina. koji su po rubovima između krova i sanduka ukrašeni nizom spirala. br. Očito je centralnom dijelu nekropole pripadala skupina sa dva sljemenjaka sa postoljem. 338.

6) i stilizovani križ (T. Na jednoj od užih strana su dvije osobe koje se drže za ruke (plešu?). koji se nalazi blizu Aćimovića kuće. broj 24. 0. br. 1962. 166).8 mx 0. U grobovima su nađena svega dva koplja. tom 3.85 m vis.161. broj 24. na zemljištu Mare Ravlić (podaci iz 1959. Pored praistorijske Gradine na Orlovom Kuku i tumula. 338. ali je dosta toga uništeno intenzivnim naseljavanjem. Bešlagić je kasnih šezdesetih godina XX stoljeća zabilježio još jedan stećak na tumulu oko 150 m sjeverozapadno od pravoslavne crkve u Potocima (1971. Na lokalitetu Omiš. godine. vis. a kasnije. 298.000 m istočno od ceste ka Humilisanima.7). za kojim trči i pas. na vrhu brežuljka koji nije poremećen vađenjem šljunka.). str.(Bešlagić. Pri posljednjem obilasku. na drugoj strani su dva suprotstavljena konjanika. br. 24. Na gornjoj površini je predstavljen čovjek sa štitom u desnoj i mačem u lijevoj ruci (si. osim jednog primjerka koji leži okomito na taj pravac. Iz srednjovjekovnog razdoblja je razasuto nekoliko nekropola stećaka. 3. 296. Muzej Hercegovine je vršio iskopavanja 1966.339. Uz njih ima i nekoliko amorfnih kamenih blokova (AL. a tumul je djelomično razoren. 292. 1966. Na bočnim stranama su prizori lova sa konjanikom koji sa kopljem juri za jelenom.Potoci su centralno naselje ovog područja. tu su brojni ostaci značajnog antičkog naselja u kojem se u IV stoljeću poštovao Mitrin kult. naoružana kopljima. ___________________________________________________________________________ dreznica. 1971. a između njih je žena sa uzdignutim rukama (si. više ni tog stećka nije bilo. 295. Nedaleko od Vrela. Na lokalitetu Antelja Ograda u Potocima sačuvana su dva stećka u obliku ploče i sanduka (AL.2). a na drugoj je stilizovan krst sa sidrom. Potoci. tom 3.sanduk: duž. oko 1. tom 3. 0. Lokalitet nije pregledan. te eksploatacijom šljunka i izgradnjom vodovodnog sistema. šir. godine ispod ukrašenog stećka. 33-59. postolje: 1. jer je ovo naselje bogato vodom. pored glavnog puta u Potocima. nalazi se nekropola sa 15 stećaka. Beslagićje zapisao da se u rijetkoj šumici nalazi nekropola sa 10 raštrkanih stećaka u obliku sanduka: obrada dobra. Pokojnik je ležao na leđima sa ispruženim rukama i nogama (T. Grob nije imao zaštitni okvir.58. Najednom spomeniku prikazanje lov na jelena (Wenzel. 339. Patsch. Miletić. Jedan manji sanduk sa odvojenim postoljem . Arheološki je vrlo bogato. 1890.68 m. na desnoj strani glavnog puta. Orijentacija SZ-JI. 17). Krajem XIX stoljeća sa ovog lokaliteta su odvučeni stećci za gradnju glavnog puta prema Mostaru. XXIV.ba 9 . AL. a spomenik je prenesen u Mostar. 13). gradnjom kuća i puteva. 1964. Sedam stećaka je na prvobitnom mjestu. nalazi se nekropola sa 29 stećaka u obliku ploča i sanduka. 24/41). stanje osrednje. 12). br. ali su prema njima bliže datirani grobovi u razdoblje između XIV i XV stoljeća.98. T LXXXIX. Prema saopštenju mještana stećci su bili i na pravoslavnom groblju iza crkve. str. na lokalitetu Ograda. na Crkvini. na praistorijskom kamenom tumulu i oko njega. pri eksploataciji šljunka otkriveno je srednjovjekovno groblje iz XIV-XV stoljeća. Radimskv. 18) . Jedan stećak se nalazi na zemlji koja je izvožena sa mjesta eksploatacije. Danas je ovaj lokalitet prilično oštećen eksploatacijom šljunka. br. 24. br. U zaseoku Bošnjaci. Ispod stećka je bila ukopana odrasla osoba. 16). 1 m-ukrašen je sa svih pet vidljivih strana (si. 0. 11. Grobnice vire iz profila. tom. u V stoljeću je izgrađena crkva (AL. 1904.113. u martu 2003. Na lokalitetu Bara. 153-157). Andelić. 290.

ukrašena rozetom u sredini krsta i krugovima na krakovima. Na Ledinama ili Redžinoj Njivi. Atanacković-Salčić. Istraživanja je vršila V. obrađeno kamenje. koje su masivne i ukrašene. osim veće nekropole u Humilišanima. stoje indicija da se ovdje vjerojatno nalazila kasnoantička crkva. tom 3. ostao je na prvobitnom mjestu. teško je ustanoviti tačan broj. mada ih može biti i više. Na lokalitetu Crkvina je medu ruševinama osamdesetih godina XX stoljeća stajao veliki torkular (presa za tještenje maslina). koja broji preko 60 spomenika. spiralom. svega 3 primjerka. 2. a tri ploče i dva mala sanduka su unutar groblja. Kod grobne kapele stoji visoka krstača. Nalaz nije objavljen (AL. 6). a jedan. blizu džamije u Potocima.17). omeđeni kamenjem. mačem i štitom (si. Između stećaka se nalaze i grobovi na površini.istok. Uz njih su postavljene pripadajuće masivne ploče (SI. pored raznih bordura. mačem i polumjesecom. nalaze se ostaci nekropole sa osam stećaka. si. Međutim. Kuti se nalaze istočno od Potoka. vodenica. Na nekim stećcima su razne kombinacije simboličnih i ukrasnih motiva (rozete. Zapažaju se neke opće karakteristike stećaka sa ovog područja. oko 100 m udaljena od njega. a sanduci niski. 24. koja se susreće na stećcima u dolini Drežnice (si. te komadi rimske cigle i keramike. Ukrašeno je nekoliko sanduka i sljemenjaka jednostavnim ukrasnim motivima: bordurom od kosih paralelnih crtica. Na ulazu u groblje su dvije ploče. 16. no svega 5 su nekropole. Sljemenjaka ima vrlo malo. 18). vjerojatno jedne porodice sa nekoliko spomenika (od 2 do 10). 24. rozeta. Međutim. Stećci su uglavnom masivni. Vrlo su široki. 300. kao stoje vidljivo. Na lokalitetu ih je izbrojano 27 komada. nekoliko manjih i nekoliko sljemen-jaka. Najednom stećku je motiv mača i štita (AL.ba 10 . u svim slučajevima. Nekada su to samo bordure (od kosih. sa lijeve strane savremenog puta Kuti - Livac. ali pošto je sve zaraslo u grmlje. Pri manjim arheološkim istraživanjima otkrivenje polukružni bazen krstionice. 13. lova na konju ili bez njega. na zarasloj ledini nalazi se netaknuta nekropola od tridesetak stećaka. popođen malterom. tom 3. 12). Na dva lokaliteta stoje krstače. Sanduci su najviše zastupljeni. svastika. spiralica. tordiranog užeta). naročito sanduci i ploče.39). polumjesec. mora se računati sa uništavanjima značajnih razmjera. te dva prikaza turnira (si. Konstatirana su 4 takva groba. Na lokalitetu Kraljevina u Vrapčićima.Lokalitet Omanovića Avlija nalazi se iznad suhog potoka. paralelnih crtica. polumjeseca. kreće se od 15 do tridesetak. Tu su antičke spolije sekundarno upotrebljene. br. a uz njih je nađen i reljef sa figurom u svećeničkom ornatu i sa biskupskim štapom. na kojem je plastično isklesan mač. Mali broj spomenika je ukrašen. Ističe se jedan mali sanduk iz ___________________________________________________________________________ dreznica. ploče su visoke. kao i ploča. Sve ostale su male. 292. Najviše ima većih masivnih sanduka. Od tri preostala stećka izmještena su 2.221). Brojnost spomenika na 16 evidentiranih nekropola. U kasnom srednjem vijeku su na Crkvini upotrebljene kamene ploče rimske provenijencije. Spomenici su okrenuti zapad . 3). viteza sa oružjem. unutar pravoslavnog groblja i oko njega. srazmjerno brojno su zastupljeni motiv mača (na 6 spomenika.

Hercegovina — ostaci srednjovekovne crkve i nekropole stećaka. Hercegovina 2/1982. Zemaljski muzej BiH. Glasnik Zemaljskog muzeja (Arheologija). 14). n. n.. Romische Strassen in Bosnien und der Herzegowina. 1980. Pavo. 1974-Anđelić. Na njoj je. tj. a u Željuši.Atanacković-Salčić.Arheološki leksikon Bosne i Hercegovine. turnira. Mesnovići. 18). 1982. ukrašen sa svih strana. Sarajevo. Pavo.Vego. Marko. Glasnik Zemaljskog muzeja (Etnologija). Sarajevo. Srednjovjekovna župa Večenike-Večerić i postanak Mostara. Vukosava. Turski put od Ivan-planine do Porima. Donji Jase- njani. 1961 . ___________________________________________________________________________ dreznica. koje je bilo granični kraj između Nevesinja i ovog područja. Wien 1893. s. Naše starine IV. 16.. što je rijetkost. s. Sa oblikovnog i stilskog stanovišta spomenici na ovom području su homo- geni. sv. 1893 . 1957 . n. Njima se pridružuju i spomenici sa nekropola stećaka u Zijemlju. 1982 . Izuzetak je nekropola u Humilišanima. Godišnjak Istorijskog društva Bosne i Hercegovine. 259-279. Nahija Drežnica pod osmanskom upravom. Anđelić.. sv. Mastan Bubanjić. Philip-Patsch. Masnovići. Anđelić. ali iz kojeg se . Glasnik Zemaljskog muzeja (Arheologija). Bubanj ići humska i bosan- ska vlastela. 152-154. Može se pretpostaviti da se radi o manjim porodičnim ili većim rodovskim grobljima na plemenitim baštinama. Sarajevo. XV-XVI/1960-1961. Podgoranima i Drežnici po jedna). Literatura: Aličić. 67-80. Sarajevo 1957. 165-166. VIT/1955. Anđelić. Sarajevo.Anđelić. spomenika sa statusnim oznakama.Bešlagić. 37/1982. Atanacković-Salčić.' Andelić. 1982 — Anđelić. Mostar 1982. XXIX (1974). Bešlagić. s. sv. Novi i revidirani natpisi iz Hercegovine. 1955. 1988..259-286.ništa više ne može saznati (si. T. Beograd 1966. 1980 . na kojem su isklesane prizori lova i turnira te vitez sa oružjem (si. viteza sa oružjem ili samog mača (na Crkvini. S. Arheološki pregled 21/1979. Arheloški pregled 8/1966. pored krstača. Herausgegeben von Bosnisch-Herzegowinischen Landes-museum. 1966 . sa preko 60 stećaka. jedini u cijelom području. 79-89.Anđelić.Ballif. sa prikazima lova. Crkvina. Šefik. U Potocima se nalaze 3 nekropole sa očito statusnim simbolima. ijedan natpis. mada se to nigdje izričito ne navodi. Ahmed. Beograd. Karlo.ba 11 . u Bošnjacima i na Omanovića Njivi.Bošnjaka u Potocima. 1955 .. Kratice AL . 3- 14. Humilišanima. Ballif.Aličić. Vego. 169-179. Tomo.osim imena pokojnice . I Teil. Sarajevo. Potoci-Mostar-Srednjevekovnigrob. 1961. Pavo. 1976.

___________________________________________________________________________ dreznica. Zbornik srednjovjekovnih natpisa Bosne i Herce- govine.Wenzel. Ukrasni motivi na steccima. Marian. 1964. 1962 .ba 12 . Wenzel. Marko. I. Sarajevo.Vego. 1964 .Vego. Sarajevo 1962.