Vladimir Rosi

Domski odgoj

1. Znanost i pedagogija
- najopenitije, znanost oznaava sveukupno znanje
- pedagogija kao znanost istrauje odgojni proces
- ZNANOST sistematizirano znanje o pojavama stvarnosti steeno na temelju
metodiki provedenog istraivanja, uz potvrdu empirijskih ili logikih dokaza
- PEDAGOGIJA sistematizirano znanje o odgoju steeno na temelju pedagokog
istraivanja

2. Fenomen odgoja
- u jednostavnim zajednicama
difuzni odgoj odgoj koji je funkcija cjelokupne zajednice
funkcionalni odgoj predstavlja sve one initelje koji bez odreene namjere vre
utjecaj na razvitak i oblikovanje ovjeka
- u razvijenim, sloenim zajednicama
intencionalni (namjerni) odgoj svjesno, svrhovito i namjerno djelovanje u skladu
s cilje i zadaom odgoja

- nekoliko ishoda razvoja odgojne prakse

institucionalizirani odgoj zadravanje ideje funkcionalnoga odgoja neovisno o
stupnju drutvenog razvoja
slobodni (anarhini) odgoj ideja anarhizma koji zastupa pravo pojedinca na
ureenje svog ivota i djelovanja na ustroj zajednice, neovisan je o drutvenom
kontekstu
koncept odgoja u civilnom drutvu polazi od dobrovoljnosti kao ustrojbene
odredbe zajednice, sve odgojne prakse se temelje na dobrovoljnosti sudjelovanja,
pa naelno ne moe biti superiornih i inferiornih odgojnih praksi

ODGOJ usmjereni razvoj ovjeka prema odreenim ciljevima

1
3. Pogled na odgoj
- odgoj je temljni pojam pedagogije znanosti o odgoju
- odgoj je jedna od temeljnih potreba ovjeka i drutva
- odgoj je proces socijalizacije djece i mladei koju pomae i potie generacija odraslih
te on zapravo nikada ne prestaje
- promatrajui odgoj u povijesnom slijedu, zapaamo tri njegove temeljne zadae:
1. zadaa u prilagoavanju ili adaptiranju ovjeka na dato, na unaprijed
modelirane naine miljenja, ponaanja i djelovanja ljudi
2. zadaa u osposobljavanju ovjeka za stvaranje promjena u drutvu i/ili za
mijenjanje drutvene stvarnosti
3. zadaa u stvaralatvu, kreativnosti i aktivnom, korektnom djelovanju na
razvoj sposobnosti, potrebe i mogunosti svakog djeteta, mladei

4. Cilj i zadae odgojnog rada u domovima

CILJ ODGOJA polazina toka odgajateljeve djelatnosti, to je norma za odgajatelja i
odgajanika
- cilj domske pedagogije stjecanje spoznaje o odgoju i
sistematizacija tako steenih znanja radi daljih istraivanja i primjene u domskoj praksi

ZADAE ODGOJA predstavljaju konkretizaciju cilja odgoja

- opa je zadaa uenikih domova da osiguraju najpovoljnije ivotne, radne, drutvene,
a posebno pedagoke uvjete uenicima za to samostalnije stjecanje opeg i strunog
obrazovanja u kolama
- opi ciljevi i zadae uenikih domova:
osigurati optimalne mogunosti i poticaj za odgoj i napredak u obrazovanju u
domu i izvan njega
osigurati odgovarajui smjetaj i prehranu
voenje brige o zdravlju, pravilnom psihofizikom razvitku
osigurati adekvatnu cjelokupnu organizaciju rada
- zadae odgojnog rada u domovima izvode se iz 3 podruja ivota i rada mladei:
- iz podruja rada i radnih aktivnosti
- iz podruja uenja
- iz podruja ivotnih aktivnosti mladih

2
5. Domska pedagogija
DOMSKA PEDAGOGIJA znanstv. disciplina ope (sustavne) pedagogije koja istrauje,
prouava, unapreuje i anticipira odgoj u domovima, uvjete i mogunosti, organizaciju ivota
i rada, naela, metode i sredstva odgojnog rada te meusobne interakcije unutar odg.-obraz.
djelatnosti i izmeu drutva i svijeta rada
- predmet domske pedagogije odgoj u domovima
- temeljna svrha domske pedagogije izuavanje, praenje, prouavanje, istraivanje
zakonitosti i unapreivanje domskog odgoja tijekom boravka uenika u domu, poticanje i
ostvarivanje povoljnih prilika za razvoj prema potrebama, mogunostima i sposobnostima
uenika i odgajatelja
- zadaci domske pedagogije
a) deskriptivni zadatak opis fenomena i problema koji ulaze u domsku pedagogiju,
ali i stvaranje pojmovnog sustava, redefiniranje pojmova domske pedaogije
b) klasifikacijski zadatak unoenje reda u deskripcijsku grau, sistematiziranje i
klasificiranje
c) eksplanacijski zadatak objanjenje tijeka razvoja fenomena odgoja ili odgojnih
procesa, posljedice koje izaziva tijek odgojnog procesa (to, kako, kada, gdje se
dogodilo)
d) eksplorativni zadatak istraivanje mnogih injenica socio-kulturnog ivota koje
ulaze u podruje predmeta domske pedagogije
e) eksplikativni zadatak istraivanje i objanjavanje uzrono-posljedinih veza
meu pojavama, odgovara se na pitanje zato; tako se mogu vriti predvianja
unutar odgojnog fenomena
f) normativni zadatak odnosi se na segmente odgojnog fenomena, na ispitivanje
uvjeta, imbenika i interakcija koje prate odr. vrijednosti; pretpostavlja i trai
kritiku postojeeg

6. Domska pedagogija u strukturi polja pedagogije

- polja pedagogije:
1. sustavna (opa) pedagogija bavi se sistematizacijom temeljnih, tj. opih spoznaja
o dgoju
2. metodologija pedagogije bavi se istraivanjima odgojnog fenomena, tj. putovima
dolaenja do spoznaja u pedagogiji

3
 3. didaktika (teorija obrazovanja/nastave) bavi se prouavanjem razliitih situacija u
kojima se odvija proces uenja i pouavanja
4. povijest pedagogije prouava odgoj u dimenziji prolosti u razliitim drutvima i
kulturama
5. komparativna pedagogija bavi se prouavanjem odgojnih rjeenja u razliitim
suvremenim drutvima
6. posebne pedagogije bave se istraivanjem razliitih posebnih problema
pedagogije ili posebnih situacija odgoja
7. domska pedagogija pedagoka disciplina koja prouava odg.-obraz. proces u
domovima u specifinim uvjetima domskog ivota izvan obitelji
- usko surauje i koristi saznanja drugih grana i podruja polja pedagogije, jer
domski odgoj polazi od individualiteta i podrazumijeva otvoren i kreativan
odgojni proces
- svrstava se u mlade (novije) znanstveno-ped. discipline
- u izgraivanju svoje predmetno-metodoloke utemeljenosti, mora se povezati s
drugim znanostima i znanstv. disciplinama preko barem 3 oblika povezivanja:
predmetna da primjenjuje spoznaje drugih znanosti u svom
predmetu prouavanja
metodoloka da primjenjuje metodologiju drugih znanosti i znanstv.
disciplina
inter, multi i transdisciplinarnost svako istraivanje bilo kojeg
fenomena nije mogue prouavati a da se ne razmatraju inter i
multidisciplinarni aspekti tog problema

7. Ueniki domovi u sustavu odgoja i obrazovanja RH

- vanost uenikih domova u odg.-obraz. sustavu esto je bila neodreena
- dosadanji zakoni o kolstvu i o pojedinim vrstama i stupnjevima kola nisu
obuhvaali uenike domove u dijelovima gdje su bile sistematizirane ustanove kolskog
sustava
... to je bio ostatak tradicionalnog shvaanja uvrijeenog u nas, da su ueniki
domovi socijalne ustanove za zbrinjavanje djece i mladei
- o domovima se govorilo samo kao o dijelu uenikog (i studentskog) standarda

4
- ueniki domovi su bili dodatak sustavu obrazovanja i bez sadrajno-programske
povezaosti u kolovanju uenika
- ueniki domovi su srednjokolske ustanove koje svoju zadau ostvaruju sukladno
zakonu o srednjem kolstvu, svojim programima ostvaruju podrku cjelovitom razvoju
uenika i uspjenom svladavanju cjeloiv. osobnog programa razvoja i obrazovanja
- najstariji domovi u RH su Ueniki dom Hrvatski uiteljski konvikt (1899.) i Ueniki
dom Marije Jambriak (1900.)
- odgojno-obraz. rad ostvaruju odgajatelji
- strategija razvoja uenikih domova povezana je s razvojem mree S u RH

Pojam uenikog doma

UENIKI DOMOVI srednjokolske ustanove koje svoju zadau ostvaruju sukladno
zakonu o srednjem kolstvu uz niz posebnosti
- bez u. domova hrv. kolski sustav i njegov kvalitetan razvoj bio bi nepotpun i
nedostupan mnogim uenicima
- u. domovi postoje u cijelom svijetu, mogu biti dravni, privatni ili u vlasnitvu
vjerskih i karitativnih organizacija te raznovrsnih udruga
- imaju znaajnu odgovornu drutvenu i pedagoku ulogu u odgoju i obraz.
- svojim programom rada osiguravaju osnovne egzistencijalne uvjete za odgoj i obraz.
uenika (smjetaj, prehrana, zdravst. zatita, organizac. ivota i rada u domu i izvan njega)
- to su odg.-obraz. ustanove u kojima ive uenici S za vrijeme svojega kolovanja, a
ureene su da bi im olakavale uenje i uspjean zavretak kolovanja u novim sredinama
izvan obiteljskog ozraja, ali i osigurale smjetaj, prehranu, odg.-obraz. rad, kulturne i
druge aktivnosti
- nazivi: internat, konvikt, alumnat, koled, dom uenika, aki dom
- njihova djelatnost dio je djelatnosti srednjeg kolstva i s njom su programski povezani

Osobitosti uenikog doma

- ueniki dom nije jednak koli (ima svoju organizaciju i tehnologiju rada)
- u. dom ima uenike razliitih struka (kola)
- odgajatelji nisu specijalisti za sve predmete koje uenici sluaju u kolama
- odgajatelji planiraju svakodnevni rad i ivot udomu, sve je u rukama odgajatelja
- dom ne ocjenjuje ve prati rad uenika

5
Svrha i zadae uenikog doma
- opa zadaa osigurati najpovoljnije ivotne, radne, drutvene i pedagoke uvjete
uenicima za to samostalnije stjecanje opeg i strunog obraz. u S
- posebne zadae ovise o vrsi S i programima u koje je uenik ukljuen osobnim
izborom
- specijalni zadaci proizlaze iz specijalnih potreba, interesa, sposobnosti i mogunosti
uenika i domske sredine (mogu ukljuivati i strunu pomo izvan doma)

Dom kao odgojna sredina

- odgojni proces se uvijek odvija u odgojnoj sredini
- razliite sredine mogu imati odgojno znaenje, u osnovi razlikujemo:
intencionalne odgojne sredine (obitelj, kola, ueniki dom osnovna djelatnost
je odgoj)
funkcionalne odgojne sredine (ustanove i soc. sredine u kojima se uz ostalo,
neintencionalno ostvaruje odgojni proces)
- najvanije odgojne sredine: obitelj, predkolske ustanove, sredine slobodnog vremena,
kola (ueniki dom), mediji, proizvodne sredine, vrnjake skupine
- podjednaki odgojni postupci proizvode razliite odgojne uinke na razliite pojedince
pa zato govorimo o njihovoj nejednakoj odgojivosti, zato odgoj treba biti individualiziran
- u razliitim odgojnim sredinama odgajanik stjee razliita iskustva, svaka odg. sredina
raspolae sa specifinim odg.-obraz. potencijalima
- u. dom je temeljna odgojna sredina, u interakciji domskog ivota uenik se uspjeno
ui i priprema za ivot
- glavni odgajatelji imbenici koji utjeu na dijete svjesno i namjerno (roditelji,
odgajatelji, uitelji, odgojne ustanove)
- sporedni odgajatelji svi ostali imbenici koji utjeu na razvoj djeteta, njihovo
utjecanje nije izrazito namjerno i svjesno
- iako se ne moe sav ivot potpuno ustrojiti odgojnim potrebama i interesima, ipak
treba u tom smislu nastojati koliko je to najvie mogue (drutvena zadaa odgoja)
- uspjean odgoj pretpostavlja poznavanje uenika kao subjekta odgoja, a pedagoka
kultura odgajatelja ukljuuje poznavanje osnova domske pedagogije

6
Vrste uenikih domova
prema namjeni

domovi koji osiguravaju odgoj i smjetaj djeci koja su bez trajne roditeljske/
obiteljske skrbi (neke kategorije osoba s posebnim potrebama, kaznionice,
umirovljeniki domovi...)
domovi za smjetaj (i odgoj) djece i mladei koja su privremeno izvan obitelji
zbog kolovanja, lijeenja, odmora...

prema dobi odgajanika/korisnika

djeji domovi (djeca od roenja do zavretka S + stambene zajednice)

... dravni, SOS-djeje selo (Lekenik, Ladimirevci), crkveni
ueniki domovi (smjetaj/odgoj za vrijeme srednjokolskog obrazovanja)
studentski domovi (smjetaj za vrijeme studija)
domovi umirovljenika (smjetaj i skrb za osobe tree ivotne dobi)

prema trajanju boravka

domovi za krai, privremeni, povremeni boravak (slobodno vrijeme, rekreacija,

oporavak, lijeenje)
... odmaralita, ljetovalita, zimovalita, ljeilita
domovi za (dugo)trajni boravak djece/mladei/odgajanika/tienika
... sloenija organizacija (djeji, ueniki, studentski, odgojni domovi,
specijalni domovi, domovi umirovljenika)

prema stupnju otvorenosti

otvoreni domovi (bez posebnih pravnih ogranienja kontakt sa sredinom)

... u pravilu svi osim odgojnih domova
poluotvoreni/poluzatvoreni domovi (djelomino zatvoreni prema okolini osim
obrazovanja i praktinog rada) individualni pristup, ogranienja-doputenja
... odgojni domovi

7
 zatvoreni domovi (pravna ogranienja i strogo propisani reim) - maloljetniki
zatvor, kaznionice (npr. Lepoglava) * zatvor tu su ljudi koji ekaju presudu i
izdravanje kazne, kaznionica mjesto za izdravanje kazne
prema spolu

domovi za djecu istog spola (enski ili muki)

mjeoviti domovi (za djecu i mlade oba spola)

prema kapacitetu

veliki domovi (preko 300 korisnika)

srednji domovi (do 200 korisnika)
mali domovi
odgojne/stambene zajednice
- u. domovi mogu biti dravni, privatni i vjerskih zajednica

Temeljne funkcije uenikog doma

- u uenikom domu se ostvaruju 3 temeljne funkcije:
socijalna odreena ulogom doma u cjelokupnom sustavu odg. i obraz. i
gospodarstva, u. domovi ublaavaju i rjeavaju probleme soc. nejednakosti
mladei u odgoju i obraz. te stvaraju podjednake uvjete za odgoj mladei iz svih
drutvenih sredina i slojeva
psiholoka stvaranje povoljnog domskog ozraja (opa klima i stil rada u domu,
normativni odnosi, nain rukovoenja, odravanje kunog reda, kakvoa
komunikacije)
pedagoka ostvarivanje ciljeva i zadaa odgoja i obraz. u S, nastoje se
zadovoljiti razvojne potrebe odgajanika
- u pedagokom smislu u. su domovi mjesta meusobnog pomaganja,
upuivanja i savjetovanja, uenja i vrednovanja rada, bitan je odgoj uenika

8. Djeji domovi
- u RH danas djeluje 14 domova za djecu i 11 ustanova za resocijalizaciju s
poremeajima u ponaanju

8
- djeji domovi su ustanove socijalne skrbi kojima se ostvaruje odgojno-obraz.
djelatnost
- u njih se smjetaju djeca bez odgovarajue roditeljske skrbi, djeca bez roditelja ili je
taj smjetaj iz bilo kojeg razloga u djetetovu interesu
- glavna zadaa osigurati djeci zatitu i obrazovanje, tj. da optimalno utjeu na njihov
psihofiz. i socijalni razvoj
- za razliku od uenikih domova, djeca u djejim domovima ive i to je njihov trenutni
dom, gdje provode sve svoje vrijeme
- vrste domova za djecu:
1. dom za djecu bez odgovarajue roditeljske skrbi tu su djeca bez roditelja, djeca
koju roditelji zanemaruju ili zlorabe svoje roditeljske dunosti ili je taj smjetaj iz
drugih razloga u djetetovu interesu, te trudnice ili roditelj s djetetom do 6 mjeseci
2. dom za djecu s poremeajima u ponaanju obuhvaa:
dom za odgoj djece smjetaj djece do 14 g. koja iskazuju poremeaje u
ponaanju i osobnosti
dom za odgoj mladei smjetaj mladei 14-21 g. upuivanje u centar za
odgoj, pojaana skrb i nadzor uz dnevni boravak u ustanovi i upuivanje u
odgojnu ustanovu
odgojni dom - smjetaj mladei 14-21 g. izvrava se sudska odgojna mjera
upuivanje u odgojnu ustanovu kao i mjera smjetavanja u odgojni dom
odlukom centra za soc. skrb
posebnu odgojnu ustanovu osigurava smjetaj, odgoj, kolovanje i radno
osposobljavanje ili strunu pomo osobama s poremeajima u ponaanju i
tjelesnim ili mentalnim oteenjem u dobi 14-21 g
prihvatnu stanicu osigurava pomo za djecu i mlade zateene u lutanju ili
skitnji te onima kojima je potrebno hitno zbrinjavanje
3. dom za tjelesno ili mentalno oteenu djecu obuhvaa:
centar za kolovanje i rehabilitaciju
centar za radnu terapiju i rehabilitaciju
dnevni centar za radnu terapiju u rehabilitaciju
4. dom za djecu ovisnike o drogama ili drugim opojnim sredstvima nakon
medicinskog lijeenja prua usluge zbrinjavanja, odgoja, psihosoc. skrbi i drutvene
integracije djece

9
9. Uvjeti za ostvarivanje cilja i zadaa odgojno-obrazovnog rada
Opi uvjeti
Materijalno-prostorni uvjeti
- prostor i materijalna osnova rada (oprema) temeljni su preduvjet za nesmetanu i
kvalitetnu realizaciju odg.-obraz. programa
- prostori i oprema moraju zadovoljavati interese i potrebe uenika, ali i tehnike i
sigurnosno-higijenske prostore i normative
Drutveno-gospodarski uvjeti
- financijska sredstva za realizaciju programa uenikog doma osiguravaju se iz:
Ministarstva prosvjete i sporta (financira materijalne trokove doma i plae
zaposlenicima)
uplata korisnika doma
- odnos prihoda 50:50
Kadrovski uvjeti
- mora se osigurati dovoljan broj adekvatno osposobljenih djelatnika
Organizacija rada
- ini ju sustav voenja i upravljanja ustanovom, podjela rada i odgovornosti, nain
komuniciranja, sustav informiranja
- mora biti temeljena na zakonitostima demokratinosti

Pedagoki uvjeti
Odgojna skupina
- temeljna organizacijska, drutvena i pedagoka jedinica, mjesto djelovanja, planiranja
i ostvarivanja svih odgojno-obraz. aktivnosti
- odgojne skupine mogu biti vrlo razliite, u skupini je 25 uenika
Odgojno-obrazovni djelatnici

10
 - odgajatelj organizator, mentor, animator, savjetnik i koordinator, preuzima razl.
uloge i zadae koje proizlaze iz funkcije doma
- struni suradnici dopunjuju rad odgajatelja, s njima se povezuju i usklauju djelovanje
po naelima timskog rada

Odgajateljsko vijee
- struno tijelo uenikog doma, ine ga svi odgajatelji, lanovi struno razvojne
slube... i ravnatelj doma
- odreuje strategiju rada, prati realizaciju plana i programa rada doma, ocjenjuje
strune i ped. rezultate odg.-obraz. rada, napredovanje uenika...
Ueniki dom kao cjelina
- subjekt odg. rada nije samo uenik ili odgojna skupina, ve i u. dom kao cjelina

10. Upravljanje uenikim domom

- uenikim domom upravljaju ravnatelj i domski odbor
- ravnatelj ima ovlasti poslovodnog organa i pedagokog rukovoditelja, neposredno
organizira rad u. doma, zastupa i predstavlja u. dom i odgovara za zakonitost njegova
rada
- domski odbor ima poloaj i ovlasti organa upravljanja, 7-11 lanova, donosi godinji
plan i program rada i ocjenjuje njegovo ostvarenje, raspravlja o rezultatima...

11. Struni suradnici

- danas su struni suradnici, na elu s ravnateljem, nositelji interne razvojno-pedagoke
djelatnosti kole ili uenikog doma
- dva konceptualna pristupa shvaanja uloge strunih suradnika
1. struni suradnici su tu prvenstveno da bi brinuli o uenicima
2. zadaa strunih suradnika je briga o odg.-obraz. procesu (karakt. hrv. kolstva)
- pedagog, psiholog, defektolog, socijalni djelatnik, knjiniar

12. Organizacija uenikog doma

- organizacija u. doma povezana je i utemeljena organizacijom i ustrojstvom rada u S
- u. dom nije jednak koli

11
- ima posebnu organizaciju i tehnologiju rada koja se temelji na odgojnim skupinama,
radu odgajatelja, odgajateljskog vijea, razliitim programima rada kojima nije temelj
nastavni sat ve odgojna situacija i njeno ostvarivanje

13. Planiranje i programiranje rada uenikog doma

- planiranje i programiranje su usko povezani, planiranjem se dolazi do plana, a
programiranjem do programa
- 4 pristupa planiranju i programiranju
1. sociometriki pristup polazi od drutvenih obveza, drutv. interesa i potreba
2. pedocentriki pristup polazite vidi u potrebama i mogunostima djeteta-uenika
3. tradicionalno-akademski i znanstveno-tehnoloki pristupi temelje se na sadraju
znanstv. disciplina
4. antropoloki pristup planiranju i programiranju prilazi kao temeljnoj ljudskoj
zadai, potrebi svakog pojedinca-uenika
PLAN norma, broj sati, jedinica rada u tjednu, godini; odreuje se koliina vremena i
razdoblje u kojem se predvia ostvarenje programa
PROGRAM temeljni dokument za cjelokupnu djelatnost u. doma u svakodnevnom odg.-
obraz. radu
KURIKULUM globalan plan i program odg.-obraz. rada koji u sebi ukljuuje ciljeve,
sadraje, metode, strategije razvoja i vrednovanje

- u pogledu osobitosti programa rada u u. domovima zapaamo 3 perioda:

period do 1980. g.
- u. domovi do 1980. nisu imali slubeno propisani programski dokument, pa je
svaki dom sam za sebe izraivao svoj program rada
- zbog toga se javila potreba da se izradi jedan jedinstveni program odgojnog rada
za sve domove u RH
- Zajednica domova uenika Hrvatske 1970. g. je donijela prvi pisani okvirni
program odg.-obraz. rada
- prvi dio - obraeni su temeljni ciljevi odgoja i obraz., osnovne zadae
domova, pedagoka naela organizacije odg.-obraz. rada, oblici odg.-obraz.
rada i organizacija

12
 - drugi dio sam okvirni program odg.-obraz. rada koji obuhvaa sva
podruja odg.-obraz. djelatnosti doma
- trei dio govori o planiranju u odgojnom radu i pedagokoj dokumentaciji,
te o ulozi i radu odgajatelja

period od 1980. g.
- u. domovi dobivaju prve jedinstvene programske osnove odgojnog rada 6.
listopada 1980. g.
- programske osnove u centar odg.-obraz. rada stavile su sadraj, a ne uenika
odgajanika
- pregledom programa ustanovljeno je da su oni openiti, ablonizirani,
nefunkcionalni i nedostaje im metodologija rada

period od 1990. g.
- poetak novog demokratsko pluralistikog osmiljavanja odg.-obraz. sustava u
kojem velike promjene doivljava i srednje kolstvo
- 1992. g. donesen je Zakon o srednjem kolstvu po kojem su u. domovi
srednjokolske ustanove i njihova djelatnost programski je dio djelatnosti srednjeg
kolstva
- temeljem ovog zakona u u. domovima dolazi do kvalitetnih promjena u odg.-
obraz. radu u korist uenika i njihovog razvoja
- ovaj period pokazao je da u. domovi imaju odgovarajue mjesto u sustavu odgoja
i obraz. i da su oni temeljni imbenici razvoja srednjeg kolstva

14. Odgojni sadraji u uenikim domovima

- odgojne sadraje dijelimo na odgojna podruja:
1. zdravstveno-higijensko, rekreativno i ekoloko podruje
2. intelektualno podruje (uenje)
3. moralno i drutveno odgojno podruje
4. radno odgojno podruje
5. slobodne aktivnosti i slobodno vrijeme uenika
6. kulturno-zabavni ivot
7. povezanost doma i socijalne zajednice

13
- pristup odgojnim sadrajima
Odgojna podruja
1. tjelesni odgoj
2. intelektualni odgoj
3. moralni odgoj
4. estetski odgoj
5. radni odgoj
Taksonomijski pristup
1. kognitivno podruje
(znanje i intelektualne sposobnosti)
2. afektivno podruje
(stavovi, miljenja, interesi...)
3. psihomotorno podruje

- pretpostavke odgojnih sadraja u domu

sloenost odgojnog rada u domu
skromna funkcionalna osnova domskog ivota
raznolikost sadraja i pristupa
ustroj i povezanost odgoja u domu i odgoja u drutvu
odgojna razina korisnika u domu i pedagoka osposobljenost odgajatelja

Zdravstveno-higijensko, rekreativno i ekoloko podruje

- zdravlje korisnika, osigurati pravilnu i zdravu prehranu
- kuni red regulira se ivot i rad u domu (zdravstveni i higijenski uvjeti)
- usvajanje higijenskih navika
- rekreativne aktivnosti
- ekoloki sadraji (u praksi da se ivi ekoloki pristup)

Intelektualno podruje (uenje)

- dom osigurava uenicima uvjete za uspjeno uenje
- pripremanje uenika za uenje
- organizacija uenja (veinom zajedniki organizirano uenje)
- potrebno je pedagoko osmiljavanje organizacije uenja u domu zajedniki dogovor
- provjeravanje rezultata uenja

14
Moralno i drutveno odgojno podruje
- najznaajnije u djejim i odgojnim domovima
- formiranje moralnog ponaanja i djelovanja
- odgoj u duhu humanizma
- pripremanje za obiteljski i drutveni ivot
- odgoj u duhu domoljublja i interkulturalnog odgoja
- pozitivan odnos prema radu, materijalnim i duhovnim vrednotama

Radno odgojno podruje

- svakodnevne radne obveze povezane su s individualnim i skupnim ivotom uenika
- rad mora proizlaziti iz konkretnih potreba
- pedagoki smisao i svrha rada, bez vanjske prisile
- rad mora biti dobro organiziran

Slobodne aktivnosti i slobodno vrijeme uenika

- u izboru sadraja potrebno je uvaiti potrebe i interese uenika
- postoji raskorak izmeu elja uenika i konkretnih mogunosti doma (problem
prostora)
- slobodno vrijeme vrijeme koje ostaje uenicima na raspolaganju za njihove osobne
potrebe; njime uenici sami raspolau
- slobodno vrijeme slui za odmor, rekreaciju i razvoj linosti
- u u. domu uodagatelji i odgajanici zajedno osmiljavaju i planiraju slobodno vrijeme

Kulturno-zabavni ivot
- posljednja tri odgojna podruja su meusobno povezana
- zadovoljava ovjeovu potrebu za druenjem, drutvenom afirmacijom
- organizira se u dva smjera:
prigodno uz pojedine proslave i blagdane u domu
kao stalni oblik aktivnosti u odr. danu tjedna ili mjeseca
- jo uvijek je nedovoljno razvijen

15
Povezanost doma i socijalne zajednice
- ueniki domovi tijesno surauju i povezuju se s roditeljskim domom te s drutvenom
i radnom sredinom
- ne mogu biti izolirani, jer takvim nainom rada ne bi mogli ostvariti svoju drutveno
poziciju u odgoju i obraz.
- uspjeh u domu ovisi i o povezanosti doma i S koju pohaa uenik odgajatelj je
most suradnje izmeu doma i kole
15. Stvaramo novi kurikulum
- nastavni plan rasporeuje odgojna i obraz. podruja i/ili predmete prema goditima
i tjednom fondu sati
- nastavni program iskazuje pregled sadraja koji e se sistematizirano obraivati
tijekom kolske godine u okviru raspoloivog fonda tjednog i godinjeg vremena
- izrada novog nastavnog plana i programa trebala bi se zasnivati na jedinstvenoj
metodologiji za sva odgojna i obraz. podruja, iskazivanjem jasnih zahtjeva glede onog
znanja koje uenik mora usvojiti
- planiranje i programiranje rada u u. domovima provodilo se do 1995. g. kroz odgojna
podruja u kojima je teite rada bilo na sadraju, a ne na potrebi uenika u njihovim
interesima
- prodorom novih oblika rada i torijskih dostignua odgojnih znanosti dolazi do pomaka
u domskoj djelatnosti
- dolo je do promjena koncepcije odgoja i obraz. u u. domovima, koja se od
sadrajnog pristupa okree razvoju, potrebama i mogunostima djece u u. domovima
- odgojno-obraz. kurikulum je otvoren, nestrukturiran i provodi se na tri razine:
1. razina temeljnih (mentorskih) programa zadovoljavaju individualizaciju i
diferencijaciju potreba svakog uenika i odgovornost odgajatelja za svoju skupinu
2. razina posebnih programa polazi od specifinih razvojnih potreba adolescenata
3. razina izbornih programa polazi od interesa uenika, njihovih potreba i
koritenja slobodnog vremena
- temeljni program obuhvaa slijedea podruja:
uvanje i unapreivanje zdravlja, socio-emocionalno podruje, kognitivno
podruje, kreativnost i osobne potrebe (obogaivanje ivota)
- za svako podruje navode se ciljevi, zadae, aktivnosti, oblici rada, nosioci i rokovi

16
16. Odgojno-obrazovni rad u uenikim domovima
- ostvaruje se na osnovi postavljenih ciljeva, zadaa i sadraja rada u okviru
programskih osnova odgojnog rada u u. domovima
- cjelokupan odgojni rad zavisi o razvijenosti i organiziranosti svakog u. doma
- temeljni oblik ivota i rada u u. domu je odgojna skupina

Pojam skupine/grupe
- to je skup osoba povezanih nekim interesom, ciljem ili sadrajem
- razlozi ukljuivanja u skupine:
zadovoljenje potreba vezanih za egzistenciju i samorealizaciju vlastite linosti
potreba ovjeka za drutvom
- odlika skupine je i kohezivnost
- najvaniji kriterij razlikovanja skupine je strukturiranost skupine
a) nestrukturirane skupine publika, masa, socijalni pokret, siromatvo utjecaja i
odnosa, neusklaenost aktivnosti, neodreenost uloge lanova
b) strukturirane skupine relativno trajne, 2/vie pojedinca, osjeaj pripadnosti,
razvijena struktura, skupne norme

- zajedniki cilj svih lanova

- interakcijski odnosi lanova
SKUPINA - podjela zadaa (funkcija) za ostvarenje cilja
- potivanje skupinske norme (pravila ponaanja)
- svijest o pripadnosti (poistovjeivanje s njom)

- odgojno-obraz. rad u u. domovima organiziran je u malim skupinama odgojnim

grupama koje broje do 25 lanova na jednog odgajatelja
- odgojna skupina je primarna skupina u kojoj uenik ivi i radi u u. domu

Povijesna funkcija skupine

17
- pedagoka teorija je zauzimala razliita stajalita glede odgojne skupine
- neki su smatrali da je ona nuno zlo, drugi sredstvo za nadzor, kontrolu i dranje
discipline, trei najbolje sredstvo socijalizacije i sl.
- bez obzira na to, ona je temeljna odgojna jedinica u domu i privremeno nadoknauje
uenikovu obitelj, a odgajatelj preuzima neke funkcije roditelja
- njen najvaniji zadatak je razvijanje komunikacijskih odnosa
- povijesna zadaa odgojne skupine uvijek je stavljena u zadovoljavanju potreba i
razvoja odgajanika

Valentnost i odgojna mo skupine

- ovjek je socijalno bie i kao takav ovisan je o skupinama kojima pripada i u kojima
zadovoljava svoje brojne socijalne potrebe
- skupina vrnjaka u domu ima izuzetno velik utjecaj
- u skupini mladi ovjek konformira svoja stajalita sa stajalitima drugih, ta ga
interakcija potie na razmiljanje, ubrzava proces dozrijevanja stavova, posredno to vodi
prihvaanju pozitivnih socijalnih navika
- uspjenost, a time i mo odgoja je to vea to se odgojna djelatnost pravilnije i
sistematinije vodi, zbog toga i odgajatelj ima veliku ulogu u skupini

Grupna dinamika
- zbivanje i promjene u odnosima izmeu lanova unutar grupe i promjene u odnosima
te grupe prema drugim grupama koje se s njome nalaze u nekom prostornom ili
psiholokom kontaktu
- javlja se kao rezultat djelovanja mehanizma psihosocijalne interakcije:
imitacija javlja se kad jedna osoba reagira na isti nain kao to je to uinila druga
osoba prije nje; pretpostavlja postojanje osobe koja se oponaa (modela)
sugestija oblik komunikacije u kojoj jedna osoba namee odr. sadraje, ideje,
stavove, dok ih druga osoba bez logikog opravdanja prihvaa (sugestibilnost)
simpatija emocionalna privlanost
antipatija emocionalna odbojnost

18
 identifikacija nastojanje da se oponaanjem postigne slinost/istovjetnost s nekim
likom, osobom ili grupom
socijalni pritisak predstavlja dio soc. klime to dovodi do toga da lanovi osjeaju
opasnost ukoliko se ne pokoravaju skupnim pravilima; sredstva soc. pritiska mogu
se podijeliti u 2 skupine: sredstva uvjeravanja (molba, savjet) i sredstva prisile
(nagrada, obeanje, kazna)
socijalna facilitacija fenomen pri kojem prisutnost drugih osoba moe pozitivno
djelovati na izvrenje aktivnosti nekog pojedinca, olakati bavljenje aktivnosti
socijalna inhibicija fenomen pri kojem prisutnost drugih osoba moe koiti i
pogoravati izvrenje neke aktivnosti
- ako elimo utjecati na odgoj, u prvom redu moramo podii komunikaciju na viu
razinu interakcijske zavisnosti

Formiranje skupina
- formiranje skupina je sloen pedagoki proces
- u u. dom dolaze uenici nakon upisa u S iz razliitih sredina i donose svoje kulturne
i radne navike u nov prostor i novu organizaciju ivota
- ulaskom uenika u dom zapoinje proces formiranja skupina
- u formiranju skupine bitna je uspostavljena interakcija meuljudski odnosi,
povjerenje, zadovoljavanje elje i potreba odgajanika
- prva impresija znaajno utjee na odnos prema novim informacijama, soc. percepciji i
sl.
- skupine je potrebno formirati s obzirom na dobnu, intelektualnu i socijalnu strukturu
- proces formiranja prolazi kroz nekoliko etapa
1. predintegracija skupljanje podataka o ueniku prilikom upisa u dom,
rasporeivanje po sobama
2. prvi kontakti
3. sam in integracije
- odgojnu skupinu treba iz godine u godinu voditi isti odgajatelj

17. Oblici odgojno-obrazovnog rada u domovima

- odgoj se provodi skupnim radom odgajatelja i odgajanika, on moe biti:

19
 neposredan kada uenicima odgajatelj daje informacije, prua pomo, tj. nastoji
ih usmjeriti prema utvrenim normama ponaanja i djelovanja
posredan odgajatelj se javlja kao suradnik, voditelj, savjetnik, a uenici
samostalno rjeavaju zadae, rade i ue
- u odgojnom radu uenikog doma primjenjujemo slijedee oblike:
a) odgojno-obrazovni rad sa svim uenicima
- ostvaruje se kao frontalni oblik rada kod prijema u dom, objanjenja
kunog reda, zajednikih nastupa, organizacije izleta...
- odgajatelj je aktivniji, prevladava jednosmjerna komunikacija
- najbre se prenose informacije, ne smije se nametati uenicima
b) odgojno-obrazovni rad u odgojnoj skupini
- temeljni oblik odgojnog rada u u. domu
- rad se temelji na naelima demokracije, tolerancije i participacije
- dobro poznavanje lanova skupine garancija je uinkovitijeg rada
odgajatelja
- ovaj oblik zahtijeva strunost odgajatelja, pedagoki takt, elastinost i
meusobno razumijevanje
c) odgojno-obrazovni rad s malim skupinama/grupama
- primjenjuje se u rjeavanju konkretnih odgojno-obraz. problema na zahtjev
odgajatelja ili odgajanika
- lanovi su intimniji, lake se razumiju i upotpunjuju
- uspjeh razgovora ovisi o sposobnosti odgajatelja da razgovor organizira i
znaaja koji sam daje ovom obliku odgojnog rada
d) timski rad
- zasniva se na neposrednoj suradnji strunjaka istog ili srodnog podruja
- za uspjean timski rad vani su poz. interpersonalni odnosi lanova tima
- omoguuje efikasniju organizaciju rada, bolje rezultate, pridonosi
humanizaciji odnosa
- cjelokupni odgojni rad doma zasniva se na timskom radu, suradnji
- odgajateljsko vijee i ravnatelj ine okosnicu pedagokog timskog rada
e) individualni rad
- obuhvaa razliite oblike razgovora, popunjavanje upitnika, testiranje...

20
 - odgajatelj mora stvoriti odreenu klimu, prihvatiti uenika kakav jest, prii
mu s povjerenjem i omoguiti mu da iznese svoja miljenja
- nema vaeih pravila u individualnom radu, jer je svaki individualni rad
odgajatelja u domu specifinost za sebe

18. Odgajatelj u uenikom domu

Pojam odgajatelja
- svaki je nastavnik ujedno i odgajatelj
- sve do zavretka II. svj. rata uglavnom nigdje u svijetu nije bilo posebnog zvanja, nego
samo funkcija odgajatelja
- u u. domovima sada uglavnom rade nastavnici koji imaju zavren jednompredmetni
ili dvopredmetni studij ili smjer za stjecanje visoke strune spreme na nastavnikim
fakultetima razliitih profila
- pod potrebnim pedagoko-psiholokim obraz. nastavnika S smatra s eobraz. koje
obuhvaa obraz. podruja ope pedagogije, didaktike, metodike i psih. odgoja i obraz.
ODGAJATELJ nastavnik koji organizira rad u odgojnoj skupini, surauje s roditeljima i
nastavnicima te domskim odborom i obavlja druge poslove u okviru svoje struke

Pripravniki sta odgajatelja

- nastavnici bez radnog iskustva zasnivaju radni odnos kao pripravnici
- pripravniki sta u S i u. domovima traje 24 mjeseca, moe se zakljuiti i ranije, ali
ne prije isteka 12 mjeseci

Struni ispit odgajatelja

- nakon zavretka programa stairanja, kolska komisija duna je zakljuiti pripravniki
sta izvjeem
- struni ispit se polae prema utvrenom programu za polaganje strunog ispita
- program, naine i uvjete polaganja strunog ispita propisuje ministar prosvjete

Napredovanje odgajatelja
- odgajatelji imaju pravo i dunost strunog i pedagokog
usavravnja
- odgajatelji mogu napredovati u zvanju:

21
 odgajatelja mentora- najmanje 6 g. radnog iskustva
odgajatelja savjetnika najmanje 11 g. radnog iskustva

Odgajatelj kao linost/osobnost

- odgajatelj je struna osoba koja obavlja odgojno-obraz. rad u u. domu
- pristupi obraz., kolovanju, cjeloiv. obraz. mogu se promatrati na temelju 2 pristupa:
1. aksiologijski primjenjuje postupak dedukcije, a rezultat je odr. norma cilj,
ideal kojim se promatra poziv, a ne odgajatelj kao pojedinac
2. empirijski pridonio je da se linost prouava kao aktivno bie uz primjenu
induktivnog postupka
- bit odgojnog rada je u pruanju pomoi i poticaja na samoaktivni razvoj pojedinca, u
buenju svih njegovih snaga i sposobnosti, ali i u osposobljavanju da se tim snagama
ovlada
- odgajatelj mora biti pogodan model za identifikaciju
- odgajatelj u u. domu uenicima zamjenjuje roditelja
- u radu mora biti strpljiv, principijelan, dosljedan i objektivan
- postojanje komunikacije je garancija meusobnog potovanje
- ne odgaja program, ve metoda rada odgajatelja, on mora biti uvjeren u opravdanost
zahtjeva koje postavlja uenicima
- odgajatelj u svom radu potie, usmjerava, okuplja, oduevljava i osposobljava uenika
za ivot, rad i uspjean zavretak kolovanja
- odgajateljski poziv zahtijeva pedagoko, psiholoko i metodiko obraz., ali i prirodni
smisao i veliku volju
- znaajna je i savjetodavna (poticajna) uloga odgajatelja

Osobitosti odgajatelja
- formula opih osobitosti suvremenog odgajatelja:
ODGAJATELJ = ANIMATOR + KOMENTATOR + TERAPEUT
- animacija proizlazi i slobodnog djelovanja na ljude, razmjenu miljenja i stavova
- dijalog je sutina odgoja
- svojim radom i djelovanjem mora prodirati u psihu uenika (empatijska sposobnost)
- terapeutska funkcija odgajatelja vana je u suradnikim odnosima meu svim
lanovima odgojne skupine
- suvremeni odgajatelj mora biti:

22
 matematiar, tj. vjet organizator uenikova (samo)uenja
majeutiar koji e pomoi odgajaniku da se transformira iz niih oblika
egzistiranja u vie i humanije
inicijator odgojne komunikacije, poticatelj odgojnog procesa
animator jer uspjenost odgojnog posla najvie ovisi o animaciji
informator koji zna posredovati i prenijeti znanje
komentator ova funkcija zahtijeva visok stupanj empatijskih i komunikacijski
sposobnosti, jer se komentiranje svodi na grupni/individualni rad
demokratski strateg usuglaavanjem stavova, sporazumijevanjem i dijalogom
se dolazi do opih stavova koji su izraz zajednikih gledanja svih uenika
uzor uenicima mora biti ispravan ovjek u radnom i moralnom pogledu
katalizator odgojnog procesa, tj. komunikator koji poeljne informacije tako
kodira da ih veina uenika lako i brzo dekodira
terapeut svaki uenik formira linost prema svojim prednostima, svojim
tempom
emancipator mladih jer je odgoj uvijek bio emancipacija, sazrijevanje, razvijanje
kreator vano je da s eu svim otvorenim i nejasnim situacijama stvaralaki
ponaa, da sam trai efikasne izlaze i putove
invigilator mora intervenirati samo kad se odgojni proces ne odvija optimalno,
kad se javljaju problemi
regulator odgojnog procesa tu dolaze do izraaja sve spomenute osobine, odnosi
se na mo odgajatelja da u izmijenjenim okolnostima pronalazi najoptimalnije
putove humanizacije i personalizacije odgajanika
- cilj odgojnog rada postizanje harmoninih odnosa na temelju strunog i pedagokog
rada, demokratskih tolerantnih odnosa u okvirima normi ponaanja doma
- odgajatelj mora poznavati osobine svojih uenika
- odgajatelj treba biti i svjestan svojih slabosti
- nema uspjenog odgajatelja bez razvijene sposobnosti empatije

19. Upoznavanje, praenje i vrednovanje odgojnog rada

- to je sustavan proces u kojem sagledavamo uenika i njegov rad kao i rad odgojne
skupine

23
- ekonomski podaci obuhvaaju status obitelji, materijalnu sigurnost i nain
izdravanja
- socijalni podaci obuhvaaju soc. porijeklo, obiteljske prilike i dotadanje soc.
iskustvo
- odgojni podaci obuhvaaju kolovanje i uspjeh, stavove prema drutvu, okolini,
vrijednostima, autoritetu itd.
- zdravstveni i psiholoki podaci se odnose na bolesti, pretjeranu osjetljivost, ovisnost
o drugima i sl.
- bitan je jedinstveni pristup sakupljanja, obrade i interpretacije navedenih podataka
- za upoznavanje odgajanika koriste se razliite tehnike:
tehnika prikupljanja podataka intervju, upitnik, anketa, prouavanje
dokumenata, opservacija, razgovor....
tehnika sreivanja i prikazivanja podataka ovisi o nainu prikupljanja podataka,
u tu svrhu se koriste tabele, grafikoni, dijagrami...
tehnika obraivanja podataka vri se na odgovarajuoj pedagokoj
dokumentaciji za S
- u praenju rada sudjeluju ravnatelj doma, pedagog, odgajatelj... i roditelji
- ne postoje jedinstveni postupci za praenje programa odgojnog rada
- program rada je osnova za pedagoku i ekonomsku valorizaciju odgoja i obraz., kako
u planiranju sredstava za ostvarivanje programa, tako i pri utvrivanju rezultata rada
- odgojni rad koji nije praen i vrednovan ne moe biti uinkovit, razliit i stvaralaki

20. Odgajatelj i komunikacija

- u uenikom domu i njegovom odgojno.obraz. radu posebno do izraaja dolazi
interakcijsko-komunikacijski aspekt odgoja
- uinkovitost odgoja odvija se u meuljudskom odnosu, suradnji, povjerenju,
zajednikom radu odgajatelja i odgajanika, putem komunikacije
- dobre komunikacije u u. domu, koli, ivotu nema ako sudionici rada ne prenose
jedni drugima odr. informacije
- komunikacija se ui, razvija, upotpunjuje na temelju postavljenog cilja, zadana
sadraja i zajednikom suradnjom sudionika procesa
- komunikacija je proces, a ne gotov in; odgoj uvijek zahtijava komunikaciju, suradnju

24
- odnos odgajatelj-odgajanik je profesionalno-drutveni odnos, ali se tu ne moe
zanemariti i osobni odnos
- meuljudski odnos oznauje: interakcija, reciprocitet, cirkularno stimuliranje i
djelovanje podsvjedsnog (nesvjesnog)

Razgovor kao komunikacija

- komunikacija je naelo, metoda, sredstvo koje slui odgajateljima da bi se razumijeli
- odgajatelj svojim radom treba prodrijeti u psihu uenika (empatijska sposobnost)
- odgajatelj mora ostvariti dvosmjernu komunikaciju, suradniki odnos
- metoda razgovora spada u metode zajednikog rada odgajatelja i odgajanika kojom se
ostvaruju odreene zadae u okviru postavljenog cilja
- odgoj nije mogu bez razgovora, pedagoka primjena metode razgovora u odgojnom
radu zahtijeva pripremu od odgajatelja i odgajanika

Primjena razgovora
- pedagoki razgovor prolazi ovim fazama:
PRIPREMA TOK RAZGOVORA ANALIZA
RAZGOVORA a) uspostavljanje odnosa VREDNOVANJE
b) razvoj razgovora ZAKLJUAK
c) zakljuivanje PREPORUKA
SUGESTIJA

ODGAJATELJ I
ODGAJATELJ ODGAJANIK ODGAJATELJ

- sve su faze meusobno povezane

- priprema prethodi smiljenoj aktivnosti u kojoj treba predvidjeti tijek i zavretak

25
- voenje razgovora ima svoj tijek koji prolazi u tri faze, vano je da se pokae
spremnost za razgovor, da sluamo, budemo strpljivi i tolerantni
- odgojni rad ne prihvaa jednosmjernu, ve trai dvosmjernu komunikaciju
- nije vano samo TO nego i KAKO meusobno razgovaramo
- u razgovoru izmijenjujemo rijei (verbalna komunikacija) i poglede (neverbalna
komun.), prenosimo poruke (sadrajna komun.) i definiramo tko je tko (odnosna
komun.)
- sve to povezujemo iskreno (kongruentna komun.) ili neiskreno (nekongruentna
komun.)
- u odgojnom radu bolje rezultate daje razgovor koji se ostvaruje kad u njemu sudjeluju
svi odgajanici, kad je viesmjeran

21. Analiza odgojnog rada

- u odgojno-obraz. radu sudjeluje mnogo imbenika, ali je odgajatelj neupitno
najodgovorniji za odgojni proces
- odgojni proces je mnogo potpuniji i sloeniji od obrazovnog, jer uz racionalno
zahvaa i ono emocionalno i voljno
- faze odgojnog procesa: 1. usvajanje znanja shvaanje
2. razvijanje uvjerenja i stavova prihvaanje
3. formiranje umijea i navika ponaanja djelovanje
- odgojni proces zahtijeva sukladno djelovanje svih odgojnih imbenika u u. domu kao
preduvjet neupitnog razvoja osobnosti odgajanika
- analiza odgojnog procesa moe se ovako iskazati:
ZNANJE + UMIJEA + MO + PRIHVAANJE + HTIJENJE = DOBRO DJELOVANJE

22. Odgajatelj i metodika odgojnog rada

- uloga odgajatelja primarno je odgojne prirode
- odgojni rad u domu ostvaruje se putem zajednikog rada primanja i davanja
- odgajatelj metodom rada osigurava pedagoki takt, uspostavlja harmonine odnose,
razvija odnose povjerenja, autoriteta na osnovi rada...
- potrebno je s puno pedagokog takta i dosljednosti prii odgojnoj problematici
- svaka metoda odgojnog rada je dobra ako osigurava meusobno komuniciranje,
nenametanje miljenja, ako se pravilno primjenjuje
- metodika odgojno-obraz. radu omoguuje:

26
 programiranje i planiranje, praenje i vrednovanje
- metodika kao znanost potrebna je drutvu radi pomoi u unapreivanu odgoja i obraz.
na svim stupnjevima kolovanja
- dobar metodiar morao bi imati i pedagoko i struno (predmetno) obrazovanje na
odgovarajuoj razini

Metodika nastavnog predmeta Metodika odgojnog rada

- hrvatski jezik - u uenikim domovima
- konkretna - ira, kompleksnija, uopena
- pojedinana - posebna

OPE pedagogija
POSEBNO metodika odgojnog rada i didaktika

POJEDINANO metodike nastavnih predmeta

- postoje dva pristupa u obrazovanju nastavnika:

simultano nastavnici se istovremeno obrazuju u strunom i metodikom
pogledu; ekonominije
sukcesivno nastavnici se najprije obrazuju u svojoj uoj struci, a nakon toga
metodiki; bolje, ali skuplje
- metodika mora dati odgovor na nekoliko pitanja:
a) KOJE sadraje uiti
b) ZATO uiti pojedine sadraje
c) KOLIKO je mogue sadraja usvojiti u pojedinoj dobi
d) S KIME se komunicira
e) GDJE se organizira uenje
f) TO rjeavati
g) KAKO raditi i postupati
- metodiko obraz. odgajatelja jedna je od primarnih zadaa obraz. i usavravanja
odgajatelja

27
23. Naela odgojnog rada
NAELA - osnovni kriteriji teorijskog promatranja ili praktine djelatnosti
... polazna osnova odgojno-obraz. rada u domovima
- naela se ne postavljaju, rezultat su prouavanja, istraivanja, primjene i prakse
- meusobno su povazana i predstavljaju smjerokaze, orijentaciju i cilj odgojnog rada
u domu

Naela odgojnog rada u domu:

naelo svrsishodnosti
- poznavanje cilja i odgojnih zadataka (poznavati to odgojem elimo postii)
- poznavanje etikih osnova odgojnog rada
- posjedovanje jasne perspektive odgojnog rada
- odgajatelji moraju biti uvjereni u uspjeh odgojnog rada
- drutvena i individualna uvjetovanost

naelo aktivnosti
- pedagoko djelovanje, suradnja i potivanje osobnosti odgajnika
- aktiviranje odgajanika (postoje razliite metode, oblici i sredstva)
- spajanje odgojnih postupaka s procesom samoodgajanja
- aktivno sudjelovanje odgajanika u domskoj sredini
- odnosi se na odgajatelje i odgajanike
- odgajatelj: voditelj, savjetnik i suradnik

naelo pozitivne orijentacije

- uoavanje i poticanje pozitivnih postupaka kod odgajanika
- meusobno povjerenje (ne smije se izigrati)
- potivanje osobnosti odgajanika
- zahtjev za potivanjem humanog pristupa
- poznavanje odgajanika: poticanje, motiviranje (pedagoki optimizam)

28
 naelo mnogostranosti
- koritenje mogunosti i sposobnosti odgajanika na razliitim razvojnim podrujima
- odgojna podruja: tjelesni, moralni, intelektualni, estetski, radni odgoj
- odgoj namjera, intencija
- priroda ovjeka, aktivnost odgajanika
- bez jednostranosti i ogranienja

naelo primjerenosti
- odgoj u domu temelji se na tjelesnom, intelektualnom, socijalnom, moralnom ...
pristupu osobnost odgajanika
- odgajatelj mora poznavati ope i posebne zakonitosti razvoja ovjeka
- pravilan izbor metoda i sredstava odgoja
- odgojni zadaci primjereni dobi i spolu odgajanika, dobro poznavanje odgajanika

naelo individualizacije
- polaznica odgoja u domu su mogunosti i osobine odgajanika
- potrebna je idividualizacija odgojnog procesa, sadri 4 motiva:
antropoloki aspekt razvoj osobnosti s vrijednosnog stajalita
psiholoki aspekt u skladu s razvojnim fazama odgajanika
terapeutski aspekt spoznaja i unapreivanje osobnih dispozicija odgajanika
socijalno-kompenzacijski aspekt sinteza razliitih naina uenja i ponaanja
- pretpostavlja razliite odgojne strategije

naelo socijalizacije
- ukljuivanje odgajanika u odgojnu skupinu/domsku zajednicu
- potivanje ljudskih prava
- suodluivanje u domu (domska samouprava)
- sinteza individualizacije i socijalizacije

naelo drutvenosti
- potivanje potreba i prava ostalih odgajanika u domu
- stvaranje uvjeta za razliite forme afirmiranja u domu
- javni nastupi i domske manifestacije

29
 - preuzimanje osobne i drutvene odgovornosti

naelo jedinstvenosti
- skladno djelovanje odgojnih imbenika (ravnatelji, domari, kuhari, pedagozi ...
moraju djelovati jedinstveno)
- kooordiniranje odgojnog djelovanja
- zahtjevi i jasne obveze odgajanika
- ustroj rada i ivota u domu mora biti dobro postrojen

naelo dosljednosti
- zajedniki, sustavan i dosljedan pristup svih odgojnih imbenika
- sklad sa samim sobom
- pozitivan odnos prema odgajanicima

24. Metode odgojnog rada

Pojam metoda
- metoda s jedne strane oznaava ustaljen model, redoslijed, proceduru rada u odgoju i
obraz., a s druge strane logiki postupak primijenjen na znanstv. spoznaju
- metodama se bavi metodologija
- u odgojnom radu metoda je put kojim se postiu odg.-obraz. ciljevi i zadae
METODA promiljen, planiran, sustavan, svrhovit i dobi odgajanika i odgajateljevoj ped.
osposobljenosti struan i odgovoran postupak koji mora dovesti do promjena kod odgajanika i
kvalitete odgojne situacije

Odgojni rad i metoda

- u odgojnom radu vano je pitanje kvalitete metode
- u odgojnom radu sluimo se razliitim metodama koje se meusobno povezuju i
dopunjuju
- odgojna situacija djeluje na izbor metoda

Metoda pouavanja
- teite stavlja na racionalnu komponentu osobnosti, na intelektualnu sferu ovjeka, na
njegovu spoznaju

30
- u ostvarivanju ove metode potrebno je iroko i sistematino znanje, dobra
metodologija rada, pedagoki takt, upornost, planski rad i djelovanje
- zasniva se na znanju, vrijednostima i stavovima ovjeka
- najvanije je kako se i kojim sredstvima vri pouavanje
- pouavanje se primjenjuje u svim odgojnim situacijama, na svim prostorima i
mjestima gdje se ljudi susreu
- sastavni je dio ivota, rada i djelovanja ovjeka
- u odg.-obraz. radu najee se primjenjuje u obliku:
1. objanjavanja
- ovim oblikom odgajatelj objanjava stavove, norme, pravila, ustrojstvo,
prava, obveze... odgajanika u u. domu (koli)
- mora biti kratko, jasno, primjereno i djelotvorno
2. etikog razgovora
- ovim oblikom proirujemo i produbljujemo moralne predodbe uenika,
afirmiramo osobnost odgajanika, razvijamo njegovu otvorenost,
privrenost
- tako stvorene etike vrijednosti ostaju trajne i ivotom se dalje oplemenjuju
3. predavanja
- ovaj oblik se primjenjuje u svim ustanovama odg.-obraz. sustava
- predavanja moraju biti konkretna, jasna, razgovjetna i primjenjiva u radu
4. referiranja
- posebno mjesto pripada uenikim izvijeima, radovima i raspravama o
odr. etikim i drugim drutvenim problemima

Metoda uvjeravanja
- uvjeravanje je metoda odgojnog rada u kojoj prevladava emocionalna komponenta na
temelju koje se prihvaaju/odbijaju odr. pogledi, stavovi, vrijednosti...
- djeluje na svijest i emoc. ivot odgajanika
- smisao uvjerenja je da se na uenike prenese shvaanje o potrebi promjena u
ponaanju i djelovanju
- uvjeravanje se sastoji u djelovanju na svijest i emotivni ivot odgajanika jasnim
objanjenjima i vrednovanjem odr. stavova ili postupaka, sa svrhom da se izrade
vrijednosni sudovi, uvjerenja i stavovi

31
- uvjeravanje se najee pojavljuje u obliku:
1. vrednovanja
- njime ocjenjujemo uenikov rad, moralne stavove, ponaanje i djelovanje
- mora biti pravedno, za sve jednako i mora se zasnivati na unaprijed
utvrenim kriterijima
- to je zajedniki rad odgajatelja i odgajanika u sklopu cjelokupnog postupka
odgojnog rada
2. stvaranja ideala
- ideali kao uzori oznaavaju krajnje ciljeve prema kojima potiemo nau
djelatnost
- zasigurno najadekvatniji ideal u odgoju bi trebao biti odgajatelj
- uvjeravanje ima sugestivnu mo, posebno kod odgajanika koji su nesigurni, koji se
osjeaju ugroeni i tee se snalaze u rjeavanju problema

Metoda navikavanja
- navikavanje je aktivno djelovanje koje omoguava da se sistematskim radom i
vjebanjem stvori poeljno ponaanje
- pokazivanje i davanje odgajateljevog osobnog primjera ini proces navikavanja
uspjenijim
- u domskom odgoju odgajatelji sustavno od dolaska uenika u dom svojim radom i
djelovanjem razvijaju, upotpunjuju i potiu navike higijene, urednosti, istoe soba,
prostora u kojima se boravi i radi
- navikavanje zahtijeva dosljednost, pedagoki takt, primjer, upornost, vjebanje i
kontrolu rada
- metoda navikavanja se koristi u dva oblika:
1. vjebanje u adekvatnim postupcima
- ovim oblikom potiemo odgajanika na razvijanje sustavnih, zdravstveno-
higijenskih, rekreativnih i ekolokih navika, navika kulturnog ponaanja,
moralnih, estetskih, radnih i drugih navika
- zahtjevi moraju biti dosljedni, jasni i prilagoeni dobi odgajanika
- cilj je osamostaljivanje odgajanika, samokontrola i samorad
2. navikavanje u procesu rada

32
 - radne aktivnosti pomau i omoguuju razvoj poz. odnosa prema radu,
materijalnim i duhovnim vrednotama, osjeaju dunosti, dosljednosti
- odgajanike treba staviti u situaciju da moralno rade i djeluju
- odgajanici donose svoje navike, adaptiraju se na nove uvjete ivota i rada, postupno
korigiraju svoje navike i navikavaju se na nove uvjete ivota u domu
- odgajatelj naviku stvara, a odgajanik ju prihvaa i primjenjuje uz pomo, savjet, kontrolu

Metode spreavanja
- ima dvostruku zadau:
njena preventivna uloga potiskuje neg. utjecaje i potie aktivnost na poz. utjecaje
potiskivanje i odvikavanje od loih uvjerenja i navika te formiranje povoljnih
uvjeta za razvoj novih poz. uvjerenja i navika
- ovom metodom odgajatelj nastoji kod odgajanika prevencijom ukloniti neg. postupke uz
pomo sredstava spreavanja i prisiljavanja
- odgojni proces nije dobro ostvarivati u atmosferi prenaglaenog spreavanja
- dva temeljna obika metode spreavanja:
1. predusretanje
- ima preventivnu zadau da unaprijed potisne i ukloni nepoeljne utjecaje
kod odgajanika

2. prisiljavanje
- zabrana, zahtjev, opomena, kazna, ukor odgajatelj ih koristi oprezno kako
ne bi povrijedio dostojanstvo odgajanika
- odgajatelj mora uvije imati na umu da su sredstva spreavanja odgojne mjere, a ne
nain zastraivanja
- odgojni rad zahtijeva i preodgajanje, osnovni zahtjev u preodgajanju je poznavanje
prilika i uvjeta u kojima odgajanik ivi
- uklanjanje nepoeljnih utjecaja i pridobivanje odgajanika za preodgoj garancija je
uinkovitosti odgojnog rada

25. Sredstva odgojnog rada

- sredstvima odgojnog rada u domskom odgoju odgajatelji razvijaju i potiu uenika na
sustavni rad, tj. spreavaju uenike u loim postupcima

33
- sredstva odgojnog rada u u. domu moraju biti u skladu sa standardima i normativima
srednjeg obrazovanja
- najvaniji je pravilan izbor najprikladnijeg sredstva u konkretnoj odgojnoj situaciji
- odgojnim sredstvima utjeemo, usmjeravamo i potiemo odgajanikov razvoj, a
sredstvima spreavanja otklanjamo, umanjujemo i spreavamo loe i neprihvatljive
postupke
- prema svrsi odgojna sredstva mogu biti:
SREDSTVA USMJERAVANJA
- ovim sredstvima pomaemo odgajaniku u njegovom razvoju, ponaanju i
djelovanju; sredstva usmjeravanja su:
savjet (pouka) prihvaanje savjeta zahtijeva meusobno razumijevanje,
povjerenje i prisan pedagoki takt
- savjet mora biti jasan, logian, uvjerljiv i poticajan
primjer potie, slui kao uzor u poz. pravcu djelovanja; primjere u
odgojnom radu potrebno je dobro izabrati, objasniti, primijeniti i
konkretizirati
stvaranje ideala treba stvarati ideale koji e mlade ponijeti, poticati,
iskoristiti njihovu energiju, znanje i snagu
dnevni red pomae odgajanicima razviti osjeaj za red, disciplinu,
organiziranost rada, razvija sigurnost, osjeaj tonosti, dunosti i
odgovornosti; mora proizai iz potreba odgajanika
igra to je ivotna potreba uenika i uvjet njegova razvitka; bitno je
dobro organizirati igru, podijeliti uloge i ne nametati svoje stavove
rad radom pripremaju svoja znanja, vjetine i navike, razvijaju i
usavravaju intelektualne i radne sposobnosti, osjeaj dunosti,
odgovornosti, upornosti i ustrajnosti
- rad trebaju odgajanici doivjeti kao osjeaj zadovoljstva, a ne kao
prisilu, kaznu
kulturna razonoda omoguava mladei da s eto aktivnije koristi
slobodnim vremenom prema osobnom interesu i potrebama
- njome se doprinosi obogaivanju individualnog i skupnog ivota i
stvaranju navike aktivnog koritenja slobodnog vremena

34
 SREDSTVA POTICANJA
- imaju zadau da motiviraju odgajanika na dobra djela
- imaju stimulativnu funkciju za dalji rad i koriste se postupno; to su:
priznanje dajemo za poz. rezultate u radu, djelovanju; mora biti
zaslueno
pohvala vii stupanj priznanja; njome se odobrava postupak
odgajanika, izrie povjerenje ili priznanje za dobre rezultate rada
nagrada najjae sredstvo poticanja; donosi ne samo duhovno
zadovoljstvo i priznanje, nego i materijalnu vrijednost; odgajatelj mora
nastojati da nagrada ne postane sama sebi ciljem
obeanje ono unaprijed budi ugodno raspoloenje, pokree volju i
smanjuje nepoeljne utjecaje; mora se ostvariti najbolje u kraem roku
natjecanje pojednici ili skupine odgajanika se zalau da bre i
kvalitetnije zavre postavljene zadae

SREDSTVA SPREAVANJA
- imaju zadau da sprijee i potisnu neg. utjecaje na odgajanika, to su:
nadzor preventivno sredstvo spreavanja; zadaa mu je sprijeiti pa tek
onda ako treba preodgajati
skretanje (zamjena) preventivno sredstvo spreavanja; odgajanikove
tenje i elje nastojimo orijentirati u poz. pravcu
upozorenje odgajatelj podsjea odgajanika to bi morao uraditi
(primjedba, opomena, kritika i prijetnja)
kazna najjae sredstvo spreavanja; primjenjujemo je kad odgajanik
svjesno ini prijestup, mora biti individualna i ne smije biti sredstvo
poniavanja

35