Beruflich Dokumente
Kultur Dokumente
PRIVITAK B
Jakost prometa na ulazu i u krunom raskriju potrebno je utvrditi prije provedbe prorauna
propusne moi. Jakost prometa se utvruje brojanjem prometa na postojeem raskriju ili
predvianjem prometa za nova kruna raskrija. Propusnu mo krunog raskrija je potrebno
provjeriti za definirano (plansko) razdoblje za koje se planira raskrije uzevi u obzir faktor
rasta prometa kao i druge utjecaje koji mogu utjecati na poveanje jakosti prometa na
raskriju (planirana izgradnja i dr.).
Na propusnu mo krunog raskrija znaajno utjee prisustvo pjeaka i biciklista te je
potrebno biljeiti i njihova kretanja (smjerovi, koliine) u zoni raskrija.
qmjer= qsat/PHF
PHF= qsat/4*q15max
Qsat = qi * Ei
gdje je:
qmjer: mjerodavno prometno optereenje koje se koristi pri proraunu propusne moi
krunog raskrija (PAJ/h)
qsat: utvreno vrno prometno optereenje prema strukturi prometnog toka (PAJ/h)
q15max: utvreno (izbrojano) maksimalno 15-minutno prometno optereenje u vrnom satu
prema strukturi prometnog toka (PAJ/15minuta)
qi: utvrena prometna optereenja prema strukturi vozila (osobna vozila, TV, autobusi...)
1
Smjernice za projektiranje krunih raskrija na dravnim cestama
DODATAK B Proraun propusne moi krunih raskrija
2
Smjernice za projektiranje krunih raskrija na dravnim cestama
DODATAK B Proraun propusne moi krunih raskrija
Potrebno je brojiti:
- vozila u krunom toku (Qc)
- vozila na ulazu u kruni tok koja voze ravno ili skreu lijevo
- vozila na ulazu u kruni tok koja izlaze na najbliem izlazu.
Brojenje prometa i analiza podataka provedena na opisani nain ne mogu biti potpuno
precizni jer je gotovo nemogue provesti brojanje prometa bez pogreke koja se onda
generira i kroz analizu. Podaci prikupljeni i obraeni na opisani nain se mogu smatrati
dovoljno tonima ukoliko nam je potrebna generalna procjena prometa na nekom krunom
raskriju tj. priblino tona slika prometnih tokova na nekom krunom raskriju. Za dobivanje
tonih podataka bi bilo potrebno brojanje provoditi tijekom cijelog tjedna ili, jo bolje, tijekom
dva tjedna.
Austrijska metoda
Austrijska metoda moe posluiti za okvirnu provjeru propusne moi. Rezultati ove metode
se mogu koristiti kao sugestija za procjenu opravdanosti izvedbe krunog raskrija na
odreenoj lokaciji i u odreenim prometnim uvjetima (Slika B.2). Ukoliko se optereenost
3
Smjernice za projektiranje krunih raskrija na dravnim cestama
DODATAK B Proraun propusne moi krunih raskrija
Propusna mo krunog raskrija ovisi o propusnoj moi ulaza u kruni tok, koji se odreuje
prema slijedeem izrazu:
8
L = 1500 (b M K + a M A ) [PAJ / h]
9
gdje je:
L propusna mo ulaza [PAJ/h]
MK prometno optereenje u krunom toku, [PAJ/h]
MA prometno optereenje izlaza, [PAJ/h]
a koeficijent geometrije ulaza (odreuje se prema Slici B.3)
b koeficijent broja voznih traka u krunom raskriju.
Koeficijent a ovisi o udaljenosti B konfliktnih toaka uliva i izliva vozila (Slika B.3).
Udaljenost B rauna se prema izrazu za sluaj jednotranog ulaza u kruno raskrije (Slika
B.4):
B=
(D FB ) [m]
180
gdje je:
D - vanjski promjer krunog raskrija [m]
FB - irina krunog voznog traka [m]
- polovica sredinjeg kuta izmeu konfliktnih toaka [].
5
Smjernice za projektiranje krunih raskrija na dravnim cestama
DODATAK B Proraun propusne moi krunih raskrija
Nakon odreivanja propusne moi ulaza odreuje se stupanj optereenosti svakog ulaza
prema izrazu:
cME
A= 100 [%]
L
gdje je:
A - stupanj optereenosti [%]
ME - prometno optereenje ulaza [PAJ/h]
L - propusna mo ulaza [PAJ/h]
c - koeficijent broja prometnih traka na ulazu u raskrije.
Kod ove metode, proraun kapaciteta krunog raskrija temelji se na odnosu izmeu
prometnog optereenja ulaza i raznih geometrijskih parametara. Na primjer, kapacitet svakog
privoza krunom raskriju linearno se smanjuje s poveanjem ulaznog kuta. Ostali
geometrijski parametri koje ova metoda uzima u obzir su: irina ulaza, irina ulaznog traka
pred krunim raskrijem, ulazni radijus i vanjski promjer. Razvijeni su i raunalni programi za
izraunavanje kapaciteta krunog raskrija koji se temelje na ovoj metodi.
6
Smjernice za projektiranje krunih raskrija na dravnim cestama
DODATAK B Proraun propusne moi krunih raskrija
Slika B.6: Geometrijski parametri ulaza u kruno raskrije, potrebni za proraun prema
britanskoj metodi
Kapacitet ulaza rauna se prema geometrijskim parametrima prikazanim na Slikama B.5 i
B.6, prema izrazu:
a (a a3 qM ), ako je a3 q M a 2
CP = 1 2 [voz / h]
0, ako je a3 q M > a 2
gdje je:
Australska metoda
Australske smjernice za oblikovanje krunih raskrija koje je izdao National Association of
Road Authorities (NAASRA) za proraun kapaciteta koriste Australsku metodu koja se
temelji upravo na graninim vremenskim intervalima slijeda vozila.
7
Smjernice za projektiranje krunih raskrija na dravnim cestama
DODATAK B Proraun propusne moi krunih raskrija
Kod ove metode, kruno raskrije se analizira kao niz uzastopnih trokrakih T-raskrija na
jednosmjernoj cesti, na kojoj je glavni prometni tok koji ima prednost, dok se sporedni tok,
izborom prihvatljivih udaljenosti izmeu vozila na glavnom prometnom smjeru, ukljuuje u
glavni prometni tok.
Temelj ove metode proizlazi iz spoznaje da 5 sekundi vremenske praznine izmeu vozila
krunog toka nudi 85% mogunosti iskoritenja privoza.
3600(1 )q C e ( t a )
C= [PAJ / h]
e t f
gdje je:
C - propusnost pojedinog ulaznog traka [PAJ/h]
- postotak vozila u krunom toku koja voze u redu [%]
qC - prometno optereenje u krunom toku [PAJ/h]
ta - kritina vremenska praznina [s]
tf - vrijeme slijeenja (follow up) [s]
- minimalno vrijeme slijeenja u krunom toku [s]
=
(1 )qC [s]
1 qC
8
Smjernice za projektiranje krunih raskrija na dravnim cestama
DODATAK B Proraun propusne moi krunih raskrija
Stupanj zasienja dobije se iz odnosa ulaznog prometnog toka i propusne moi tog ulaza:
Qm
=
C
gdje je:
Qm - ulazni prometni tok [PAJ/h]
C - propusnost ulaza [PAJ/h].
Metoda po Ning Wu
Ning Wu 1997.godine razvija formula za koju je karakteristino da uzima u obzir broj
prometnih traka na ulazu u kruno raskrije te u krunom kolniku.
Vrijeme ekanja je bitan podatak za odreivanje razine protonosti krunog raskrija. Kako u
krunom raskriju nema smjerova sa prednou prolaza potrebno je vrijeme ekanja
proraunati za svaki prikljuak. Opa formula za proraun vremena ekanja se definira kako
slijedi:
9
Smjernice za projektiranje krunih raskrija na dravnim cestama
DODATAK B Proraun propusne moi krunih raskrija
Procjena srednjeg vreman ekanja motornih vozila na ulazu u kruni tok se moe
jednostavno oitati iz grafikona na Slici B.7. koji se temelji na njemakim istraivanjima.
10
Smjernice za projektiranje krunih raskrija na dravnim cestama
DODATAK B Proraun propusne moi krunih raskrija
U pravilu programski paketi omoguavaju proraun nekih (ili svih) od navedenih veliina:
propusne moi, zakanjenja, vremena ekanja (redova), potronje goriva, predikciju
potencijalnig broja prometnih nesrea i dr. o emu je pri nabavi istih potrebno voditi rauna.
Prometne simulacije se sve vie koriste za procjenu uvjeta odvijanja prometa na razliitim
prometnim mreama. Njihova je prednost to kako inenjerima tako i nestrunoj javnosti
omoguavaju vizualizaciju prometnih tokova. Simulacijske metode se mogu podijeliti na dvije
glavne grupe: makroskopske i mikroskopske modele. Kod makroskopskih modela se
kombinira vozilo i njegovo kretanje izmeu grupa, prometni tok se tretira kao statistika
veliina, a rezultati se prikazuju u formi prosjene vrijednosti u vremenu. U makroskopskim
modelima je naglasak na poveznicama (linkovima), a raskrija su prikazana vrlo
pojednostavljeno. Ovi modeli su primjereni za dugorono prometno planiranje.
Mikroskopskim modelom moe biti sa realnim svojstvima (veliina, brzina, ubrzanje,
usporenje i dr.) prikazano svako vozilo, pjeak ili biciklist. Mikroskopski se modeli uobiajeno
koriste za analizu prometnih tokova u kraem planskom periodu. Kod ove vrste modela se
kretanje vozila definira razmakom vozila, slijedom vozila, promjenama prometnih traka i
drugim modelima i uobiajeno se proraunavaju za svako vozilo u odreenom vremenskom
interval.
Utjecaj toka pjeaka na propusnu mo krunog raskrija odreuje se za svaki ulaz u raskrije
posebno. Smatra se da koliina do 200 pjeaka/sat ne utjee znaajno na propusnu mo
krunog raskrija jer za prijelaz preko prikljuka koriste vrijeme ekanja automobila na ulazu
u raskrije. Utvreno je isto tako da ako je intenzitet prometnog toka u krunom voznom
traku vei od 900 PAJ/h, popreni tok pjeaka ne utjee na propusnu mo.
11
Smjernice za projektiranje krunih raskrija na dravnim cestama
DODATAK B Proraun propusne moi krunih raskrija
Grafikon na Slici B.8. prikazuje utjecaj pjeaka prema njemakim smjernicama. Koristi se
koristi na nain da se oita faktor smanjenja propusne moi ulaza (fp) u ovisnosti o
oekivanom broju pjeaka i intenzitetu prometa u krunom toku.
1.00
100 pj./h
0.95
faktor smanjenja f p
200 pj./h
0.90
0.80
0.75
0 100 200 300 400 500 600 700 800 900
[PAJ/h]
intenzitet krunog prometnog toka qP (EOA/h)
gdje je:
12