Sie sind auf Seite 1von 2

Erwin Kamenanin

Referat iz predmeta: Historija zemalja Jugoistone Europe savremenog doba II (1945 -2005.)

Jugoslavija poslije II svjetskog rata


Drugi svjetski rat nije zaobiao Jugoslaviju, iako je pristupila Trojnom paktu 25. marta 1941.
godine, to nije zaustavilo Hitlera da 6. aprila 1941. godine napadne Jugoslaviju. Zapoeo je
bombardiranjem Beograda, a zatim je uslijedio prodor njemakih snaga iz Bugarske,
Maarske i Austrije. Jugoslavija je brzo kapitulirala 17. aprila 1941. godine. Ratne operacije
su se i dalje vrile na prostoru Jugoslavije gdje su djelovali ustae, etnici, partizani.
Drugi svjetski rat je rat velikih ljudskih stradanja i materijalnih gubitaka do tada ne vienih u
historiji.
Veliki broj ljudi je stradao u logorima koji su osnovani na prostoru Njemake za Jevreje. Isti
takvi surovi logori osnivani su i na prostoru Jugoslavije, neki od njih su Jasenovac, Jadovna,
Stara Gradika, Sremska Mitrovica, Banjiki logor kod Beograda i drugi. U koncentracionim
logorima Jasenovac ubijeno je preko 80 000 ljudi, od toga najvie Srba i Jevreja, ali su ubijani
i Romi, Bonjaci, te antifaisti Hrvati. Pored logora, ljudi su stradali i u ratnim borbama
Razliiti je broj o broju poginulih u Jugoslaviji. Procjenjuje se da je u cijeloj Jugoslaviji od
1941. do 1945. godine ukupan broj poginulih, ubijenih i na drugi nain stradali do 1.027.000..
Meu stradalim Srba je oko 500.000, Hrvata oko 200.000, Bonjaka 103.000, Jevreja 57.000,
Slovenaca 43.000, Crnogoraca 20.000 i Makedonaca oko 7.000. 1 Prema drugim podacima
smatra se da je Jugoslavija u ratu izgubila 1.706.000 ljudi.2
U Jugoslaviji je priinjena teta u vrijednosti od 46.9 milijardi dolara. Spaljeno je, porueno
ili tee oteeno 504.160 stambenih objekata, uniteno je skoro 300.000 seoskih
domainstava. Veliki broj pokretne imovine je opljakan, uniten. Unitene ili oteene su
pilane, fabrike, rudnici, eljeznice, mostovi. Pruga Beograd Zagreb cijelom duinom bila je
oteena. Veza izmeu Banata i Beke sa ostatkom zemlje jedva se odravala jer su bile
unitene putne komunikacije. Na pruzi Dubrovnik Sarajevo bili su srueni i tuneli. Putne
komunikacije su dosta stradale. to je oteavalo putovanje Jugoslavijom. Val unitenja nije
potedio ni kulturne spomenike, biblioteke, kole.
Sedmog marta 1945. godine formirana je jedinstvena jugoslavenska vlada na elu sa Josipom
Brzom Titom kao predsjednikom. Za ministra vanjskih poslova bio je postavljen Ivan
ubai. Podpredsjednici vlade bili su Edvard Kardelj i Milan Grol. Odmah nakon formiranja
zajednike, jedinstvene vlade Jugoslavija je dobila meunarodno priznanje od velikih
antifaistikih sila, pa je tako bio otvoren put da se uvrsti komunistika vlast. Kako su u
maju 1945. godine Titove jedinice uspostavile puni nadzor nad predratnom Jugoslavijom
pozicija KPJ kao vodee snage u obnovi drave jo je vie uvrena.
Nova vlast je odmah poela djelovati po pitanju obnove drave. Pod obnovom nije se
podrazumijevalo samo otklanjanje ratnih posljedica i obnova privrednog ivota, nego i
1 Mustafa Imamovi, Historija Bonjaka, Sarajevo 1996, 549.

2 Grupa autora, Povijest saveza komunista Jugoslavije, Beograd 1985, 335.


stvaranje najnunijih uvjeta da bi se pristupilo industrijalizaciji zemlje. Odmah je poeo rad
na putnim komunikacijama, te je do kraja ljeta 1945. godine obnovljena pruga Beograd
Zagreb. Pored obnove privrednog ivota, radilo se i na obnovi kolstava. Tako je do kraja
1946. godine u Jugoslaviji radilo 1000 narodnih sveuilita. Taj se broj kasnije i poveavao.
Na treem zasjedanju AVNOJ- a koje je odrano od 7. do 10. augusta 1945. godine u
Beogradu, AVNOJ je preimenovan u Privremenu narodnu skuptinu Demokratske Federativne
Jugoslavije, sa zadatkom da pripremi ustavotvornu skuptinu. Izbori su odrani 11. novembra
1945. godine, provedeni su u atmosferi prijetnji i straha. Hrvatska seljaka stranka nije ni
ponudila svoju listu kandidata. Lista Narodni front Jugoslavije na elu sa Titom dobila je
91.5% glasova. Narodna skuptina je 29. novembra 1945. godine proglasila Federativnu
Narodnu Republiku Jugoslaviju. Jugoslavija je postala savezna narodna republika sa 6
narodnih republika. U deklaraciji Ustavotvorne skuptine stoji da je FNRJ savezna narodna
drava republikanskog oblika, zajednica ravnopravnih naroda koji su slobodno izrazili svoju
volju da ostanu ujedinjeni u Jugoslaviji. Ustavotvorna skuptina ukinula je monarhistiku
Jugoslaviju, a Petar II Karaorevi sa cijelom dinastijom Karaorevia lien je svih prava
koja su njemu i dinastiji Karaorevia pripadala.
Nova jugoslavenska drava sastojala se od est republika: Slovenije, Hrvatske, BiH, Srbije,
Crne Gore i Makedonije. Njezina teritorija u odnosu na predratnu Jugoslaviju se proirio na
Istru i otoke.
Dana 30. januara 1946. godine Ustavotvorna skuptina je izglasala ustav FNRJ, koji je bio
temeljni zakon drave. Ovim ustavom naputena je doktrina troplemenog naroda i status
nacije dat je Makedoncima i Crnogorcima. Ustav FNRJ je takoer bio prvi od svih ustava na
podruju bive Jugoslavije kojim je enama dato pravo glasa.
Iste godine u decembru donesen je ustav za Crnu Goru, BiH, i Makedoniju. Dana 16. januara
1947. godine ustav je dobila Slovenija, a dan kasnije Srbija, dok je Hrvatska ustav dobila 18.
januara 1947. godine.

Das könnte Ihnen auch gefallen