SVEUILITE U ZADRU

Odjel za arheologiju

Starokranska ikonografija

Prikazivanje ambijenta i arhitekture u starokranskoj

ikonografiji
Seminarski rad

Student: Vito Benvin

Mentor: prof. dr.sc. Josipa Baraka Perica

U Zadru, sijeanj 2016.

Sadraj
1. Uvod..................................................................................................................... 1
2. Ambient i arhitektura u ikonografiji......................................................................2
3. Prikazivanje ambijenta i arhitekture do Konstantinovog razdoblja.......................4
4. Prikazivanje ambijenta i arhitekture od Konstantinovog razdoblja pa na dalje.....7
4.1. Ikonografija ambijenta i arhitekture na sarkofazima......................................7
4.2. Ikonografija ambijenta i arhitekture na mozaicima u bazilikama.................10
4.3. Ikonografija ambijenta i arhitektura na ostalim mjestima............................15
5. Zakljuak............................................................................................................ 18
6. Popis literature................................................................................................... 19

1. Uvod

Tema ovoga seminara je prikazivanje ambijenta i arhitekture u starokranskoj ikonografiji. Ovaj

seminar je koncipiran tako to se u poetku razjanjavaju pojmovi ambijenta i arhitekture, te
zatim emo krenuti s pokuajem objanjavanja vanosti ambijenta i arhitekture u razumijevanju
starokranske ikonografije.

Drugi dio seminara se sastoji od pokuaja prikazivanja kronolokog slijeda pojavljivanja prvih
prikaza ambijenta, pa potom i arhitekture. Pokuati emo navesti najreprezentativnije primjere na
odreenim mjestima, gdje uobiajeno nalazimo starokransku ikonografiju. U poetku su to
katakombe, pa zatim sarkofazi, bazilike, Artes minores, itd. Glavna razdjelnica biti e dolazak
Konstantina na vlast i njegovo priznavanje kranstva. Taj dogaaj je znatno utjecao na
ikonografiju, stoga emo promatrati koje su razlike izmeu ta dva perioda. Na kraju zavravam
sa zakljukom, gdje emo pokuati iznijeti najvanije odrednice u prikazivanju ambijenta i
arhitekture starokranske ikonografije. Naravno, sve e to biti popraeno slikovnim materijalom
koji je jako vaan za shvaanje ove tematike.

Od literature sam koristio J. Beckwith, Early Christian and Byzantine Art, te K. Weitzmann, Age
of Spirituality, te A. Badurinu Leksikon ikonografije liturgije i simbolike zapadnog kranstva.

2. Ambient i arhitektura u ikonografiji

Ikonografija nam odgovara na pitanje to je tema nekog dijela, odnosno ona nam pomae u
utvrivanju tko je tko i to je to u likovnom smislu, naravno, uz odricanja likovne analize,
interpretacije i vrednovanja. Ikonografija je analiza blia tzv. literarnom pristupu likovnoj
umjetnosti, narativnoj, tematskoj pa na kraju i idealnoj interpretaciji. Ikonografija stoga razmatra
ne likovne komponente likovnog djela. Stoga starokranska ikonografija pokuava deskriptirati
osnovnu kompozicijsku shemu i donos likova, zatim tipologiju likova, odjeu likova, atribute,
boje i na kraju ambijent.1

1 A. BADURINA, 2000, 13-14.

2
Ambijent i arhitektura odgovaraju na pitanje gdje se nalazimo. To je vaan segment za
razumijevanje i analizu starokranske ikonografije. Rije ambijent dolazi od lat. ambiens i
znai koji okruuje. To se interpretira kao sredina, okoli, odnosno okolina.2

Arhitektura pak dolazi od lat. architectura i tumai se kao graditeljstvo.3 Kad promatramo scene
arhitekture iz starokranskog razdoblja shvaamo kao je arhitektura prikazana u duhu toga
vremena, odnosno kronoloki suvremena prikazanom dogaaju. Za razliku od toga, u kasnijim se
razdobljima arhitektura znatno osuvremenjuje. To su tzv. anakroizmi gdje se osim arhitekture
osuvremenjuju likovi, odjea, namjetaj, predmeti i dr. Primjer tome je prikaz scene Navjetenja
koja se prema Evanelju dogaa pred kuom ili u samoj kui. U starokranskoj umjetnosti kua
e biti antikna. Primjerice imamo scenu navjetenja na mozaiku u Eufrezijevoj bazilici u Poreu.
Ikonografska scena je prikazana na ciboriju i ovdje vidimo scenu gdje aneo Gabrijel zatjee
Mariju pred kuom koja je nalik trobrodnoj bazilici. Tu stoga vidimo naivan i doslovan
prijevod rijei u sliku. Crkva je kua Boja (domus Dei) pa samim time kua Bogorodice je
prikazana kao crkva. Osim toga, cijela je crkva posveena Bogorodici, tako da je ona kod
vjernika interpretirana kao njezina kua. Naravno, za nas je bitan prikaz na slici i na njemu
uoavamo sve elemente graevina toga doba. Promatrajui nain na kojima su prikazane arkade,
zavjese na vratima, tipovima crijepa na krovu daju nam naslutiti da stilski odgovaraju razdoblju
antike. Za razliku od toga kasniji majstori prikazuju Mariju ispred renesansne graevine ili neeg
slinog i poznato tamonjem drutvu. U svako sluaju, likovni prikaz je jednoznaan i
nezamjenjiv, samo se ambijent i arhitektura mijenja ovisno o vremenu nastanka dijela.

Kad promatramo ikonografske metode i nain prikazivanja ambijenta i arhitekture, onda treba
znati da kad raspravljamo o govoru simbola, ovdje nema naznaka o njihovom postojanju.

Prema A. Badurini kad je rije o simbolikim prizorima, naznaka mjesta nema iako smatran da
se ambijent kod nekih prizora prikazuje, jer je to nuno za interpretaciju same scene. Primjer je
prikaz uskrsnua Lazara, gdje je simboliki prikaz sveden samo na Isusa i Lazara, no on je
gotovo uvijek prikazan pred grobnicom to nam dakako govori o mjestu radnje. 4 Jo jedan

2 AMBIJENT, 2015.

3 ARHITEKTURA, 2015.

4 A. BADURINA, 2000, 71-72.

3
primjer simbolike scene gdje se uoava ambijent je Traditio legis. Prikaz se sastoji od Krista
koji sjedi na prijestolju kao Uitelj i predaje zakon Petru. S druge strane se najee nalazi
Pavao. Ambijent uoavamo na temelju prizora etiriju rijeka koji izviru iz stijene. To se
interpretira na nain da se radnja odvija u raju jer se vide etiri rajske rijeke. Poznajemo i prikaze
Traditio legis u kojima nema prijestolja, ni rijeka ve samo likovi Isusa, Petra, Pavla i prikaz
kontakta Petra i Isusa uz pomo rotulusa. U ovom sluaju vidimo veoma smanjenu simboliku
scenu te se stoga ne moe govoriti o ambijentu. 5 Simbolike su scene inae karakteristine za
ranokransku umjetnost.

Kod sljedeih dviju metoda redukcije i naracije. Njih karakterizira prikaz ambijenta i arhitekture.
Kod metode redukcije naznaka ambijenta je prisutna, ali izrazito reducirana. Za razliku od njih, u
narativnoj metodi prizori nisu reducirani, ve su kompletni. Kod redukcije se krajolik npr.
prikazuje poput jednog stabla ili biljke, za razliku od narativne gdje se prikazuje itav krajolik.
Ove dvije metode su ipak vie karakteristine za kasnija razdoblja, a manje za starokransku
ikonografiju gdje dominiraju simbolike scene. Istu stvar moemo rei i za metodu simulacije.6

3. Prikazivanje ambijenta i arhitekture do Konstantinovog razdoblja

Promatrajui kransku ikonografiju, ona se prvi put javlja negdje sredinom 3. stoljea i veim
dijelom je danas nalazimo u katakombama. Ipak imamo zabiljeen jedan primjer izvan
katakombi, a rije je o gradu Dura Europos na istoku Rimskog Carstva u kojem uoavamo jednu
graevinu koju moemo nazvati Domus Ecclesiae. To je graevina namijenjena za okupljanje
krana na istoku. U sklopu Dure nalazimo i brojne druge graevine raznih religijskih sfera,
odnosno uoava se sinkretizam. Ovo naselje funkcionira od prve polovice 3. st. pa sve do 256.
godine kada je grad osvojen. Freske koje su danas zanimljive za razumijevanje prvih

5 A. BADURINA, 2000, 69-70.

6 A. BADURINA, 2000, 76-90.

4
starokranskih prikaza nalaze se u baptisteriju unutar domusa. Meu njima uoavamo brojne
prikaze. Jedna scena prikazuje Adama i Evu, a izmeu njih se nalazi drvo znanja. itava je ta
scena uokvirena stablima raja. U ovom prizoru se na vrlo jednostavan nain uoava mjesto
radnje. Drvo znanja, Adam i Eva su nam neizmjerno bitni za razumijevanje ikonografije ovog
prizora. Glavni pokazatelj raja, osim samog drva znanja su i ostala drva koja se nalaze s lijeve i
desne strane prizora te daju jo veu snagu injenici da se radnja dogaa u rajskom vrtu. Slian
prikaz nalazimo u katakombi Petra i Marcelina, s poetka 4. stoljea. Ambijent u baptisteriju
uoavamo na nekoliko prizora, poput scene pastira sa stadom, koji bi mogao prikazivati Dobrog
pastira s obzirom na kontekst nalaza. On upuuje na bukolini prikaz raja s prikazom stada ovaca
i naznakama faune. Jo jedan prizor u kojemu uoavamo neku vrstu arhitekture je scena na
oblinjem zidu gdje vidimo dvije enske osobe u stavu oranta kako hodaju prema graevini koja
se moe tumaiti kao Kristov grob. Objekt ima samo obrise i teko je neto vie rei o tome.
Prikaz moda predoava priu o trima Marijama ili pak neku drugu scenu.7

Slika 1 Freska iz Dura Europos (https://www.google.hr/search?

q=dura+europos+christ+tomb&source=lnms&tbm=isch&sa=X&ved=0ahUKEwjMzaCZhcTKAhVGuhQ
KHbCJCJ8Q_AUIBygB&biw=1366&bih=661#tbm=isch&q=dura+europos+
+adam+eve&imgrc=63cmT8zMbHlsjM%3A)

Prvi primjeri starokranske ikonografije nalazimo uklopljene s poganskim scenama. U nekim

primjerima mauzoleja uoavamo da je osim pripadnika obitelji koji tuju rimske bogove postojao
i netko koji tuje kranstvo. Jedan takav primjer je mauzolej obitelji Aureli, gdje osim
ikonografije karakteristine za rimsku religiju uoavamo i niz drugih vjerovanja s istoka.
Nailazimo tako na utjecaj Mitraizma, Judaizma, Novo Platonske filozofije i kranstva. Od
kranskih motiva tu uoavamo vjerojatno prikaz Joninog ciklusa. Prikazana je gola osoba koja
se odmara ispod biljke, a sa strane uoavamo mitoloko bie hipokampus koji prodire malu
osobu. Promatrajui sve karakteristike, scena vjerojatno prikazuje Jonu. Za razumijevanje
prikaza ambijenta veoma je zanimljiva freska s prikazom idilinog krajolika. Ovdje je autor
pokuao predoiti drugi svijet tako da prikae idilian krajolik pun ivota. Ovdje uoavamo
arhitekturu te brojne domae ivotinje. Sve nam to govori o nainu kako je tadanje drutvo

7 K. WEITZMANN, 1979, 396.

5
vidjelo drugi svijet. Iako je ovaj prizor poganskog karaktera, vidjeti emo da e se gotovo na
slian nain prikazivati i raj kod krana.8

Slika 2 Mauzolej Aureli (http://www.romasegreta.it/images/ipogeo-aureli3.jpg)

Kada promatramo ostale prikaze u katakombama iz 3 i po. 4. st. uoavamo da se one znatnije ne
razlikuju. Iako broj fresaka s starozavjetnim i novozavjetnim prikazima ima mnogo u
katakombama, scene su veinom simbolike i gotovo da nemaju neke znaajnije prikaze
ambijenta, a arhitekturu nalazimo jo u manjem broju.9

Kada govorimo o sarkofazima u pretkonstantinovo doba onda treba spomenuti kako su se krani
u poetku pokapali u sarkofazima kojima dominiraju neutralni prikazi poput filozofa, pastira,
oratora, ribara, a zatim se poinju koristiti sarkofazi gdje se mijeaju neutralni i kranski
prikazi. Meu prvima je sarkofag iz Sv. Marije Stare gdje uoavamo, osim prizora oranta,
filozoa i pastira, jo i prizor Jone te moda krtenja Isusova. Svi ti prizori na frizu sarkofaga
podijeljeni su sa stablima to se na neki nain moe protumaiti kako su scene smjetene u raju,
te se zato ovi sarkofazi nazivaju rajskim.10

8 THE UNDERGROUND TOMB OF THE AURELI, 2016

9 J. BECKWITH,1979, 21-25.

10 K. WEITZMANN, 1979, 397.

6
 Slika 3 Sarkofag iz Sv. Marije Stare (K. WEITZMANN, 1979, 397)

4. Prikazivanje ambijenta i arhitekture od Konstantinovog razdoblja

pa na dalje

Od Konstantinove pobjede na Milviskom mostu 312. godine zapoinje novo razdoblje za

kranstvo. Kranstvo je Milanskim ediktom 313. godine priznato kao ravnopravna religija.
Njegovom pobjedom zapoelo je razdoblje slobode i brzog irenja kranstva, odnosno razdoblje
renesanse umjetnosti.11

4.1. Ikonografija ambijenta i arhitekture na sarkofazima

Za razumijevanje ikonografije, osobito one na sarkofazima iz Konstantinovog doba treba uzeti u

obzir Konstantinov slavoluk od kuda potjee uzor. Na tom slavoluku imamo nekoliko frizova iz
njegova vremena koji prikazuju tijek Konstantinove bitke na Milvijskom mostu te kasniji ulazak
u sam Rim. Prva scena se naziva obsidio i prikazuje opsadu Verone. Na ovom prizoru se lijepo
uoavaju zidine toga grada te ljudi koji su sudjelovali. Sljedei prikaz je nazvan proelium i
prikazuje Bitku na Milvijskom mostu, odnosno njegovu pobjedu, kada neprijateljske vojnike
utapa u Tiber. Od ambijenta se uoava rijeka Tiber koja nam je bitna za razumijevanje prikaza.
Sljedei vrlo bitan prizor je scena nazvana oratio, gdje je prikazan forum na kojemu se nalazi
gomila ljudi, a u sreditu, odvojenog od puka, nalazi se car sa svojom gardom. U pozadini se

11 J. BECKWITH, 1979, 43.

7
uoava arhitektura grada Rima. itav ovaj prikaz podsjea na crkvu. Zadnja scena je nazvana
liberalitas. Prikazuje cara Konstantina na prijestolju kako dijeli novac, a uokolo njega se nalaze
podreeni ljudi smjeteni u dva reda. Ovaj slavoluk je temelj za razumijevanje ikonografije
Konstantinovog razdoblja pa nadalje, odnosno tada se po prvi put pojavljuju neki elementi koji
e biti uobiajeni za budua razdoblja.12

Kad promatramo sarkofage i njihov razvoj onda uoavamo vie grupa sarkofaga. Time
razlikujemo grupe poput Bethesda, Gradska vrata, Crveno more, Kolumna sarkofazi i najei
sarkofazi friz tipa. Jedan jako zanimljiv primjer je sarkofag Stilicho u Sv. Ambrozu u Milanu.
Prema J. Beckwith sarkofag spada u tip gradska vrata. Na ovom sarkofagu se uoava Krist meu
apostolima, a u njihovoj pozadini se dobro vidi arhitektura. Sarkofag je vjerojatno nastao u
Milanu i moe se datirati izmeu 387. i 390. godine, po miljenju J. Beckwith.13

Slika 4 Sarkofag Stilicho u Sv. Ambrozu u Milanu(J. BECKWITH, 1979, 45)

Sarkofazi iz Ravene neto su jednostavniji. Za nas je zanimljiv sarkofag Konstantina III. koji je
pronaen u Raveni u Mauzoleju Gale Placide. Na sarkofagu dominira jedna scena s temom
Traditio legis, gdje uoavamo tri jaganjca. Sredinji je neto uzvieniji i nalazi se na izvoru
12 KONSTANTINOV SLAVOLUK, 2016.

13 J. BECKWITH, 1979, 46.

8
etiriju rijeka omeenom palmama. Palme nam govore kako se scena nalazi u raju, o emu nam
svjedoe i etiri rajske rijeke. Iz Ravene nam dolazi jo jedan zanimljiv sarkofag, a to je sarkofag
biskupa Liberiusa III. Na njemu se uoavaju Isus i apostoli odvojeni arkadama, koje prikazuju
arhitekturu.14

Slika 5 Sarkofag od Konstantina III. iz Ravene (J. BECKWITH, 1979, 47.)

Najpoznatiji primjeri sarkofaga su oni tipa friza, poput sarkofaga iz Adelfi ili pak sarkofaga
dvojice brae. Na ovim primjerima vidimo nizanje brojnih scena u dva friza bez njihovog
odvajanja, to je slino frizovima sa Konstantinovog slavoluka. U oba sluaja vidi se strah od
praznog prostora.15 Scene su jednostavne bez znaajnijih prikaza ambijenta, poput scena koje
smo nalazili u katakombama kombinirane s novim scenama Kristove muke. Sarkofag Jonija
Basa spada u sarkofage gdje uoavamo sintezu tipa kolumna i friza. Scene se pojavljuju
odvojene stupovima te se niu u dva reda poput sarkofaga tipa friza. U krajnjem gornjem desnom
uglu nalazi se scena Poncija Pilata kako pere ruke, a u njegovoj pozadini se uoava arhitektura.
Svi se ovi sarkofazi mogu datirati oko sredine 4. stoljea.16

14 J. BECKWITH, 1979, 46.

15 K. WEITZMANN, 1979, 399.

16 J. BECKWITH, 1979, 46.

9
 4.2. Ikonografija ambijenta i arhitekture na mozaicima u bazilikama

Nakon dolaska Konstantina jedna od najveih promjena bila je pojava crkava, odnosno bazilika.
Prva bazilika koju sa sigurnou veemo s Konstantinom je Sv. Ivan u Lateranu. Osim ove
graevine Konstantin gradi Sv. Petra u Vatikanu, Sv. Pavla izvan zidina, crkva Sv. Kria u
Jeruzalemu itd.17

Iz razdoblja Konstantinove vladavine nemamo sauvan velik broj crkava, pa stoga ni mozaike.
Dobro nam je sauvan mozaik iz Konstancinog mauzoleja. U njemu nalazimo prikaz berbe
groa koji je bio est motiv, a njegovo je znaenje simbolino. Vino se smatra krv Bojom, a
tijetenje groa je simbol Kristove muke.18 Osim ovog, imamo i dva druga prikaza. Jedan
prikazuje Traditio clavium, a drugi Traditio legis. Neki autori poput J. Beckwith smatraju da prvi
prikaz Traditio clavium zapravo prikazuje jo jedan Tradito legis, odnosno predaja zakona
Mojsiju. Za razumijevanje ambijenta, arhitektura je manje bitna. Oito je da se obije radnje
odvijaju u raju, na to upuuju prisutne palme. U sluaju Traditio legis tradicionalno na to
upuuju i etiri rijeke podno Krista. U ovom prizoru zanimljiva je injenica da se javljaju i dvije
krajnje shematizirane graevine sa svake strane. Ovi prikazi se, po J. Beckwith, mogu datirati u
5. stoljee.19

17 J. BECKWITH, 1979, 26.

18 A. BADURINA, 2000, 70.

19 J. BECKWITH, 1979, 27-28.

10
 Slika 6 Mauzolej Kostance, istona apsida (J. BARAKA, 2008, 116.)

Jedan vrlo zanimljiv prikaz arhitekture nalazimo na mozaiku rotonde koja se danas naziva
Hagios Giorgios u Solunu. Vrlo vjerojatno je graevina bila dio palae sagraene za vrijeme
Teodozija I. u 4. stoljeu, iako se vjeruje da je pretvorena u crkvu tek oko 400. godine. Ovaj
mozaik prikazuje, prema miljenju J. Beckwith, slavu vjenog Rima. Odnosno pokuava se odati
poast Kristu koji je osnovao Sveti Grad. Ovo je ujedno izraz carske moi u prikazivanju
kranske umjetnosti.20

Slika 7 Mozaik iz Hagios Giorgios (http://www.sacred-destinations.com/greece/thessaloniki-rotunda)

20 J. BECKWITH, 1979, 32-33.

11
Jo jedan iznimno lijepi prikaz arhitekture nalazimo na mozaiku Maiestas Domini iz crkve Sv.
Pudencijana u Rimu. U centru prikaza je Krist na prijestolju koji u lijevoj ruci dri knjigu ivota,
a desnom blagoslivlja. Oko njega su smjeteni apostoli i dvije alegorijske enske osobe koje
krune Petra s jedne i Pavla s druge strane. U pozadini uoavamo brdo Golgotu sa zlatnim sjajnim
kriem. Uokolo su prikazi etiri evanelista, a podno je smjeten grad Jeruzalem. Kao to sam na
poetku spomenuo, grad je prikazan u duhu tog vremena, odnosno na antikni nain, gdje se
uoavaju stupovi, tegule i sve to je karakteriziralo graevine tog vremena. Mozaik se datira u
vrijeme Pape Inocenta I., odnosno u razdoblju od 401. do 417. godine.21

Slika 8 Mozaik iz Sv. Pedencijane (http://www.stpudenziana.org/images/mosaico3.jpg)

Za razumijevanje ikonografije na mozaicima izdvojiti u jo mozaike iz Ravene. Prvi primjer

koristiti u za prikaz ambijenta. Rije je o jednom od najboljih mozaika iz 6. stoljea. Nalazimo
ga u San Apollinare in Classe. Apsida prikazuje scenu Kristovog uznesenja na gori Tabor. Imamo
sve elemente za razumijevanje scene, poput Mojsija i Ilije prikazani na nebu. Zatim Petra, Ivana i
Jakova prikazanih poput jaganjaca, te naravno Isusa koji je pak prikazan alegorino poput kria.
Podno tog prizora nalaze se Sv. Apolinare te 12 apostola u obliku jaganjaca. Ipak sveani izgled
ovog dogaaja daje ambijent. Gora Tabor je prikazana s mnogo biljaka, stabala i kamenja kojima
se htjelo doarati bogatstvo gore, a nebo je zlatne boje uz brojne raznobojne oblake. Time se
htjelo doarati sveanost i vanost ovog dogaaja. Iznad ove scene, u apsidi uoavamo kako est

21 J. BECKWITH, 1979, 33-34.

12
jaganjaca izlazi iz dva sveta grada, odnosno Jeruzalema i Betlehema, od kojih vidimo zidine
grada. Prikaz je krajnje jednostavan i oba grada se u ni u emu ne razlikuju po izgledu.22

Slika 9 Mozaik iz apside u San Apollinare in Classe (http://2.bp.blogspot.com/-

qGZTBKuCVuY/TuRls0Fe8mI/AAAAAAAACBo/5I1pJw_Dv1A/s1600/S.Apollinare+in+classe
%252C+Trasfigurazione.jpg)

Sljedei i posljednji primjer ove skupine je sauvani mozaik iz San Apollinara Nuovo. Mozaik u
apsidi naalost nije sauvan, no ipak imamo sauvane mozaike bonih strana bazilike.
Najznaajnije su dvije procesije, od kojih jedna prikazuje muenike koji idu prema Kristu na
prijestolju, dok druga prikazuje procesiju muenica koji prilaze Bogorodici na prijestolju. Prema
ikonografiji zakljuujemo da se radnja odvija u Raju, a to zakljuujemo prema prikazu ambijenta
u pozadini procesije, gdje uoavamo stabla palme, bujnu prirodu s ponekim ivotinjama. Sve to
nam jasno govori o injenici da se radnja odvija na drugom svijetu, a ne na ovom zemaljskom.
Osim ovih imamo dva zanimljiva prikaza arhitekture. Prva prikazuje jednu palau, Palatium koja
je morala biti vrlo vjerojatno Teodorikova palaa u Raveni. Ona je prikazana u duhu tog
vremena. Uoavamo da je vladarska graevina imala dvije loe sa svake strane, a u sreditu
bogati peristil. Uoavamo kako je krov bio prekriven tegulama, a stupovi da su bili korinskoga
stila. U razdoblju biskupa Angela dodane su bizantske zavjese da bi se prikrili likovi koji su se
nalazili izmeu stupova, ije ruke moemo prepoznati na bijelim stupovima. Sljedei prizor u
bazilici sa prikazom arhitekture je scena luke Klase, odnosno Civitas Classis. Prizor je zlatne
boje i prikazuje faros na ulazu u luci, tri boda u luci te zidine i poneke graevine unutar zidina
koje se po izgledu ne razlikuju znaajnije od graevina toga razdoblja.23

22 RAVENA, 12-16.

23 RAVENNA, 34-50.

13
 Slika 10 Palatium u San Apollinare Nuovo
(https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/0/0d/Meister_von_San_Apollinare_Nuovo_in_Ravenna
_003.jpg)

Slika 11 Civitas Classis u San Apollinare Nuovo

(https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/c/c6/Ravenna,_sant'apollinare_nuovo,_il_porto_di_cla
sse_(inizio_del_VI_secolo).jpg)

4.3. Ikonografija ambijenta i arhitektura na ostalim mjestima

Starokranska ikonografija je bogata i na malim predmetima, odnosno Artes minores. Kada

gledamo ikonografiju ranokranskih svjetiljaka prizori su veinom isti kakve nalazimo u

14
katakombama ili pak na sarkofazima. Zbog skuenog prostora klasine scene Novog i Starog
zavjeta prikazane su samo s glavnim elementima za razumijevanje poruke, pa nema znaajnijih
prizora ambijenta i arhitekture.24

Slina je situacija i na relikvijarima, no s obzirom da se ovdje raspolae sa znatno vie prostora

ponekad imamo prikaze arhitekture. Kao potvrdu te izjave navest emo kao primjer relikvijar iz
Samagera, gdje sa jedne strane uoavamo scenu hodoaa na Petrov grob u Rimu, osim ove
scene imamo i scenu Traditio legis na poklopcu gdje se vidi ambijent.25

Slika 12 Poklopac relikvijara iz Samagera kraj Pule (J. BARAKA, 2008, 119.)

Zanimljiv prikaz Traditio legis koji pripada pozlaenom staklu malih dimenzija iz Vatikana. Na
veliini od samo 7.7 cm imamo gotovo sve to karakterizira tu scenu, uz bogati prikaz ambijenta.
Na staklu su uz Isusa, Petra i Pavla prikazane palme, bogata vegetacija i ptica feliks koja se esto
nalazi na ovoj sceni. Svi ovi elementi govore o mjestu radnje, odnosno raju. Pod tim prizorom
imamo slinu scenu kao i na mozaiku iz San Apollinare in Calsse, gdje su prikazani jaganjci
kako izlaze iz svetih gradova Jeruzalema i Betlehema te idu prema Kristu.26

24 V. BUBI, 2011, 245-305.

25 J. BARAKA, 2008, 119.

26 J. BARAKA, 2008, 117.

15
 Slika 13 Staklo "a fondo d'oro" iz Vatikanskih muzeja (J. BARAKA, 2008, 118.)

Jo jedan primjer je Andrijev diptih koji se datira negdje izmeu 450. i 460. godine. Diptih je
gotovo u cijelosti sauvan i sastoji se od dva dijela, a na svakom dijelu ima po tri odvojene
scene. One su prikazivale Kristova uda. Scene su klasine, prikazano je Lazarovo uskrsnue,
ozdravljenje paralitiara, ozdravljenje slijepca i sl. No za nas je zanimljivo ono to se nalazi u
pozadini svakog prikaza, odnosno graevine. Ovdje se aludira kako su se uda dogaala u gradu.
Arhitektura je jednostavna i ne razlikuje znatno se od ostalih prikaza grada.27

27 K. WEITZMANN, 1979, 500-501.

16
 Slika 14 Andrijev diptih
(http://media.vam.ac.uk/media/thira/collection_images/2008BW/2008BW3370.jpg)

17
 5. Zakljuak

Starokranska ikonografija se javlja jo od sredine 3. stoljea i pokuava predoiti osnovnu

kompozicijsku scenu od kojih je jedna ambijent u kojoj se scena dogaa. Prvi primjer u kojemu
uoavamo ambijent dolazi iz dalekog istoka, odnosno iz Dure. Ovdje vidimo niz freski u kojima
uoavamo ambijent, ali u malim razmjerima. Slina situacija je bila u katakombama, te na prvim
sarkofazima koji se javljaju do razdoblja Konstantina. Ikonografija ambijenta i arhitekture u
ovom razdoblju prikazuje se iskljuivo kada je prijeko potrebna za razumijevanje scena, poput
Adama i Eva oko stabla spoznaje, ili pak Lazara ispred svoga groba.

Od Konstantinovog razdoblja dolazi do znaajnije promjene. To je razdoblje kada kranstvo

postaje ravnopravna religija, te djeluje pod pokroviteljstvom cara. Ikonografija u katakombama
postaje znatno sloenija. Imamo primjer katakombe Petra i Marcelina gdje vidimo Krista na
prijestolju okruen Petrom i Pavlom, a podno tog prizora smjeten je Jaganjac oko kojeg su Petar
i Marcelin. Scena je sloenija i ima naznake ambijenta u obliku boje poda ili u prikazu izvora
etiriju rajskih rijeka. Smatra se ipak da je nastala po uzoru na prikaze iz crkve. Imamo brojne
mozaike sauvane iz kasnijih razdoblja starokranske umjetnosti, gdje se uoava iznimno
bogatstvo prikaza. Prizore sada financiraju vrlo vani ljudi, carevi ili pak pape, te stoga raste
kvaliteta i raznovrsnost prikaza ambijenta i arhitekture, koja je sve uestalija kako prolazi
vrijeme. U katakombama to i ipak ostaje neka vrsta osobne sfere te stoga su prikazi neto
jednostavniji. Prizori arhitekture na mozaicima u bazilikama predouju arhitekturu toga vremena.
Uoavaju se sve komponente koje su imale tadanje graevine, poput stupova, arkada, krovnog
crijepa i sl. Arhitektura na sarkofazima je takoer zabiljeena te se razlikovala ovisno o tipu. to
se tie prikaza ambijenta i arhitekture na artes minores, prizor ovisi o samom prostoru kojima
autori raspolau, ali i o spretnosti samih tih autora. Imamo zabiljeen mali komadi pozlaenog
stakla gdje se pojavljuju svi karakteristini motivi za scenu Traditio legis, iako je komadi
veliine samo 7.7 cm.

U starokranskoj ikonografiji nalazimo prikaze ambijenta i arhitekture. U poetku su to vrlo

jednostavni prizori s tek naznaenom arhitekturom ili ambijentom, koji kasnijim razvojem i
irenju ikonografije dolaze jo vie do izraaja. Osobito je znaajno razdoblje od Konstantina pa
nadalje kada se arhitektura poinje javljati u sve veem broju.

18
 6. Popis literature

AMBIJENT; 2015.- Ambijent, http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=2155 (23.1.2016.)

ARHITEKTURA, 2015.- Arhitektura, http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=3761

(23.1.2016.)

BADURINA, A., 2000. Anelko Badurina, Leksikon ikonografije, liturgije i simbolike

zapadnog kranstva, Zagreb.

BARAKA, J., 2008.- Josipa Baraka, Krist i apostoli na relikvijaru iz Novalje u opem kontekstu
starokranske ikonografije, Arheologia Adriatica II., Zadar, 113-127.

BECKWITH, J., 1979.- John Beckwith, Erly Christian and Byzantine Art, London.

BUBI, V., 2011.- Vinka Bubi, Kasnoantike svjetiljke s ranokranskim prikazima iz

Arheolokog muzeja u Splitu, VAHD, 104, Split, 227-308.

KONSTANTINOV SLAVOLUK, 2016. Konstantinov slavoluk,

https://en.wikipedia.org/wiki/Arch_of_Constantine (23.1.2016.)

THE UNDERGROUND TOMB OF AURELI, 2016.- The Underground Tomb of the Aureli,
http://judithweingarten.blogspot.hr/2011/06/underground-tomb-of-aureli.html (22.1.2016.)

RAVENNA- Ravenna Citta d'Arte, edizione Salbaroli, Ravenna.

WEITZMANN, K., 1979.- Kurt Weitzmann, Age of Spirituality, New York

19