SRETAN BoZrG r NovA 2oos.

coDrNA
Gradonacclnica
mr.ph.Ksenija Plantak -
poruka sugradanima (str. 5)

Slatinski Zupnik Msgr.

Vladirnir Skrinjarii -
boZicna destitka (str. 6)

- Eurovoce -
uspje5na suradnja zadruge i
kooperanata (str.7)

Slatina -
otvoren djedji centar
Maja (str.39)
gColnoaUl*

Slatina sa starih
razglednica (str. 43)

'lll-Dl-
KOSILICA - TRll,lERA
II. PILA . KULTIVATORA
Vl.r..|.ilnf.!
3etu[ Unoncr. siblr|rb 5C
+
l-;
<H
ts$aHr ntulnr
 RIJEE UREDNIKA
SADRZAJ: PoStovani
ditatelji Kozidkog
Cestitke 4 glasnika! Mozemo slo-
Gradonadclnica- Postovani sugradani 5 bodno da je naS
reii
Cestitka Zupnika Vlade Skinjariia 6 glasnik pdhva6en sa
Zeljko Jurkin - Eurovode 7 odusevljenjem gdje
Intervju - Dario Medved 8,9,10 god sc pojavio- Pozi-
Iz povjesti Kozica tt,t2,t3,t4 tivne kritike idu nam i
Proslava 1 0-godiSnjice Kozidke crkve l5 te kako u prilog. Ovaj
Upoznajmo novog Zupnika t'1 broj bit ic distribuiran
Proslavljcna Gospa i Rokovo l8 po cijeloj Viovitiako-
Prva sv. misa Zupnika Franje Nemeta t9 podravskoj Zupaniji.
u Kozicama od Orahovice do
Kako unistiti prirodu 20 Pitomaae. Cilj narn jc da Zitelji Zupanije up-
Postavljenc drenazne cijevi 2l oznaju nase selo Kozice, ali ne samo selo vei
.lcsen u Kozicama iN.Bukovici 22 inas grad Slatinu sa prigradskim naseljima.
Veliki problcmi malih farmera 23 Zahvaljujemo naiem biviem Zupniku Alo-
Upoznajmo nove koziaane
jziju Staneku i gospodinu Milanu Kovadiiu kojije
Skola, akola 25,26,2'1 roden u Novoj Bukovici, a Zivi u Sidnelru u Aus-
Pcdeset godina braka 28 traliji, za pomoi koju su nam uputili prigodom
Kozidki mladenci 29 objavljivanja pro5loga broja Kozidkog glasnka.
Ukrasen novobukovadki rrg 3l Zahvaljujemo svima onima koji su nam
Inicijativa novobukovadkog Zupnika do sada pomagali, a i onima kojima je to nam-
Blagoslovljcna kapelica u Miljevcima 33 i
jera ubuduie. Svim dirareljirna Kozidkog
Povjest Miljcvaca i
glasnika Zelim sretan blagoslovljen BoZi6
Aktivnost TZ Slatina l6 tc sretnu iuspjeinu novu 2005. godinu.
Vera Svoboda -sjedanje na djetinjstvo 37 Urednik: Ivan Novakovia
Ivan Cerjancc- slikanje me odmara 38
Otvoren djedji centar ] Maja" 39
Najstariji slatinski obnnik 40
umirovljenik Suradnici: Milc Tomljenovii
Podeci obrtnistva u Slatini 4t lvana Novakovii
Obrtnici - vatrogasci 42 Sanja Vincck
Slatina sa starih razglednica 43 Rajka Balai
Droga - opda opasnost 44 Mihaela Feldi
Kratke pride za bozidne danc reuf zarkovrc
Trenutak poezijc 48 Lektor: Zorica Varga nastavnik hwatskog jezika
Priia iz proslosti 49,50 Grafiika priprema: Alan Turkalj
Humor 52 Tisak: "Akibia" Milanovac
Izdacai: Udruga "Koziaki glasnik"
Urednistvo: Trg Sv. Josipa I Slatina
CVJECABNICA Tel: 033 / 551 910

o Ovaj broj je tiskan

u 1000 primjeraka
33520 SLATINA, Tr9, Sv. Josipa 7, 03 s53-758

Koziiki glasnik
 insrrrra cnnooNltnLNICE
KSENIJE PLANTAK
Svim sugradanima u ime gradskog poglavarstva, i osobno,
Zelim vi5e zdravlja i osrnjcha. toplinu doma, te poslovni uspjeh
trjekom cijele 2005. godine.
Sve ove 2cljc dobar su podetak za sretan i blagoslovljen
Bo2ii. ispunjcn ljubavl.ju i mirom.

BOZICNA CESTITKA NOVOBUKOVACKOG ZUPNIKA

FRANJE NEMETA
BOZIC' koliko roga sc slapa u lu jednu rijed: koliko radosti. razdraganosti,
uspomcna. sjccanja i doTivljata. I takoje svakc godinc. Tu veliku tajnu naie
\jere koja uza s\ u Jednosra\ Dosr i bliskost ipak ostaje neizreciva, pokusavamo
irreci rleailna: (Bog le postao iorjekorrr.
S\. dogodilo da ior jek shrati kako sa Bog liubi i da ao\jek prihvativii
se to
Boga rnoze uistinu poslali velik. beslnrtan...
BoZia Betlehen. popis puianstr a. ipilja. rodcni. rnalog djetela. zvijezda.
'rrlrdfaci...lnozdanijenlosuaerekonstnlirati s\citoscdoistadogodilo,ali za
nas |j.mikc nisu lazne san]o gole ainjenicc. r'ci radosna vijest <Krist se utjel-
o\io' Srn Bo2Ji uiaojc u naiu ljudsku st\amost...
Tc nodi Bo2jajc sljctlost siSla medu ljudc. U mrklini tc noii odjeknuo onaj
pozi\: (Nc bojtc se. ne strasite selr Po toj noci kao da nranlc osjeiamo udaljen-
ost. kao da nas nranjc bodc nruinina sr akidainjice. kao da nam se obnavlla srrisao za radosl, bezbriznost...
To rodcnjc uspostar ljan1c.jc poruScnih mosto\ a. to je podrZavanje nadc usprkos rnnogobro.jninr
razoiaranlima. to rodcnjc r raia nam rjeru u Zivot. Po toj noii mozemo osjetiti da jc 7ir ot jaii od uniircnja.
nada sna2nila od oiaja. smisao dublji od bcsmisla.. -
To rodenje 2eli nam ponroii da nolim odima glcdamo na svakodnevne dogadaje. da iujcmo Rijei
tsoZju koja osrjetljuje naie 2i\ oie...
Sr irrl narr je potrebna snala. nutarnja jakost i pomoc kako bismo nogli graditi lj udsko Zivot. iivot
iovjekoljublja.
lsus sc rodio da nikad nc iitczne iz naiih Zi\ ora. iz naiih muka. iz nasjh mdosli i nadaDja...
- KRIST je vodio i os\jetljavao Zi\ or nasih predaka. On jh je poticao da kroie naprijcd. Vjcnrjcnro
da nam i danas dolazi u susret svojom rijea'ju i pozir a nas da se medusobno ljLrbimo i tako stlaramo sviict
rnira. s\,jesni da (mira neie biti na Zemlji- dok nc budc mira u srcu io\-iea1err'.
Neka nam ovaj BoZia uistinu postane blagdanoln mira!
SRETAN BOZIC SVIN4AI vla. Irenjo Nemet

BOZICNA CESTITKA NAEEL\IK{

NOVE BUKOVICE TO}IE J.{}IBRESICA
Posto\ani gradani opaine \o\a Buko\ical

U ime Opainskog \ ijeia opcine \ova Bukor ica i u sr oje osobno ime, Zelirr
da \hma i vaSim obiteljima bo2iini i no\ ogodrinl praznici koji su pred nama,
proreknu u sveaarskom raspoloienju. a l0t!ti godina neka bude godina u kojoj
ie se ispuniti sve vase Zelje i nade. -\ naj\ aznii.- od sr ega. neka Vas koz cijelu
2005. godinu prati dobro zdra\ lje i urpieh kalio na osobnom tako i na po-
slovnom planu. \ACEL\lK: Tono Jambresii
 Cijenjeni sugradani!
Iza nas je jo5 jedna godina intcnzivnog Zivljcnja tj. in-
tenzivnog ulaganja u svc vaZnc stvari kojc Zlyot znaac z,a
jedan grad. Gotovo da nema znadajnog podrudja iz djelok-
ruga rada lokalne samouprave gdje nisu vidljivi pozitivni
pomaci izgradnja Zeljeznidko-cestovnih prijelaza, sema-
fora, javne rasvjctc. nogostupa, kolektorske i sel-undamc
kanalizacijske mreZe, zamjcnskog i lokalnog cjcvovoda,
modemizacija cesta, sanacija divljih deponija i odlagalista
u Radosavcima, proSirenje plinske mreZe. Dogratlen je
djciji vnii <Zeko>. dovrsava se brana na akumulaciji Ja-
vorica. poveianaje pristupadnost u gradu za osobe s inva-
liditctom, te zavrsena i faza izgradnje 4 mnvadnice. Otvo-
Iili smo radio postaju Slatina, osamostalili muzidku ikolu,
st\orili u\jete za bolji rad udruga i mjcsnih odbora. razvi
jamo civilno druitvo i unaprcdujcmo rad gradske uprave.
U stalnoj utrci s nagomilanim problemlma l vremenom
trudili smo se drZati nadelo pravednosti, te ulagati u raz-
G radonaiel n ica : nt r.ph. Ks en ii a P I antak
voj kako grada, tako i prigradskih nasel1a.
Novac poreznih obveznika nastojali smo troiiti odgovomo i Stedljivo, uveiavajuii ga desto s drugim
financijskim izvorima. Zbog nedostatka polrebne projektne dokumcntaci.je, smanjenih driavnih potpora i
skrornnog priliva gradskih prihoda. nije bilo rno3uce :.r'e planirano oswanti. To ae biti nadoknadeno vei u
pn oj polovici 2005. godine.
Naia sredinajos ulijek nije biho snanjiia sroj najveii problcm nezaposlenost. Grad se trudi
stvoriti u\'jete za razvoj gospodarstva i poticati investicije. Nastavljcnajc gradnja poduzetnidke zone, te snro
sc dodatno trudili ublaziti posljedice steaaja poduzeia (UzoD) i (Klasje)- Ot\'oren je, uz pomoi lokalnc
samoupravc. pogon (Limex) i zavrsen program keditiranja (doduzetnik 2)).
Ova snaZna obnova bila bijoS snaznija da za promjenu, barjednu godinu, probamo udruiiti svc
naSe naporc i usmjeriti ih na dobrobit nase sredine. Ako sami ne sr!-orimo pozitivno okruZcnjc svrhovitog
Zivljenja. pomaganja, unaprcdenja radne. drusn ene i politiake etike, le ako arogancija, potkupljivanje, lazno
informiranjejarnosti, nadmudrivanje i neosjelljivost za tude teikoic budu promovirani kao pomodni stil
ponaianja. niSta neie biti od naieg grada po mjeri ao\jeka.
Vrijeme je blagdana i prijelaza u Novo Ljeto kada svi icmemo za nekim novim boljim i lakSim dan-
ima. Vrijeme je kadajedni drugirra i sebi samima 2elimo svako dobro ili barem neSto, barem malo bolje...
pa makar samo malo vise zdravlja. obiteljskog sklada. novca ili unutrasnjeg mira.
Da li je to danas uopie mogu6e u ovoj graevitoj svakodncrnrici, kada trdimo za svim i svacinl,
pljesiemo primitivizmu, divimo se lakom bogaienju, ne mareii mnogo za moralne i etidke vrijednosti?
Dakako daje moguie! Dan naln je Zivot i morali bisrno ga uiiniti uspjesnjm. Taj se uspjeh ntozc
rn]eriti samo usporedbon onoga Sto smo postigli s onim Sto bismo, svatko sam i svi zajedno mogli postiii.
Stoga, usudino se ainiti dobro. poticati sarjest i odgovornost na svim razinama.
U blagdanskom ozradju, kada nastojinro istaknuti ipohvaliti sve Stoje dobro, a zaboraviti loSe,
iskreno zahvaljujem svim suradnicima u Gradskoj upravi, Poglavarst\u i Gradskom vije6u za kreativan i
policajan timski rad.
Poscbno zahvaljujcm s\.ima koji su svojim profcsionalnim i volonterskim radon. entuzijazmom i
sposobnostima, te snagom promicanja pralih vrijednosti doprinijcli pozitivnim pomacima, u ckonomskom.
kultumom i demokratskom zivotu Slatine.
Volino grad za kojeg su mnogi dali s\oj Zivot, koristimo njcmu, kao Sto on koristi nama, dinimo svc
da se danas njilne mozemo ponositi, mislimo na to da ono Sto propustimo ili loie napravimo danas. sutra
tesko mozemo ispraviti.
Gradonaielnica: mroh. Kscniia Plantak

Koziaki glo.t ik
 Botidna destitka

Na Boiii se trebamo svi zagledati ujednu obirelj

Posebno ujedno dijcte.
Sto se moie vidjeti u tom djetehi,
Koje svijet ve6 dvije tisude godina slavi?
Oaito nije to obidno dijete.

loJe vellxr uog a Jrn Louecjr-malt boztc.

Veii je od svemira , a ude u nale granicc.
Vjedan je, a ude u naie wijcme u povijest.
Gospodar svega stvorenla, a posta siromaaan.
Svtje i bezgreSan , a swsta se medu grelnike.
Svemogu6 je a postade slabo djeteSce oslonjeno na dovjeka(Mariju i Josipa).

Eto u takvo dijcte mi gledamo.

Njegovu se rodenju radujemo.
I Sto onda pozeljeti tom pngodom?
Svim suradnicima i svim prijateljima.
Svima koje pomajemo i koji nas poznaju.
Svim 2upljanima i svim ljudima dobre volje zelim:

Zelimo da shvate poruku log rodenja.

Kad On posla mali t-ovjek, da se mi ne pravimo bogovima.
Kad On ude u naS proslor i wijeme,
Da mijot odgovorniye koristimo prostor i vnjeme.
Kad On sebe za nas osiroma3i,
Da i nama dovjek postane od svih dobara najveia vrijednost
Kad se On swsta medu grsnike,
Da i mi znademojedni druge prihvacati takve kakve imamo.
Kad On postade slabo dJetesce,
Da i mi jedni drugima znademo u slabosti pomagatr

Ako to shvatimo i zazivimo,

Onda ee nam sigumo BoZi6 bid lijep i radosiu ispunjen.
Onda ee se lsus roditi u naSim srcima
I danas biti vidljiv po nama.
Imat cano prgd okus neba na zemlji.

Eto to su Zelje i moje i svih mojih suradnika.

U Slatini za Bo2ii20o4

Koziiki glasnik
 Uspje5na suradnja zldrvge
i koopera,natl
Za samo godinu i po1 djelovanja zadruga Eurovoic"
iz Orahovice, koja jc prije samo dvije godine krenu-
la od nule, okupila je 1100 kooperanala. proizvodade
Yoaa ipovria s podruaja aetiriju slavonskih zupani.ja.
U zadazi- koja ole godine oickuje proizvodnju vri-
Jednu dak pet milijuna eura. isrieu da od poietka rada
nastojc snoriti korcktan odnos s kooperantima krcd-
itiranjem proizrodnjc. struinim sa\:jctin'ta i nadzorom
i Sto Jc naj|aznije; toinim i pravovrcmenim isplatama
otkupljcnc siro\ine. Time 2ele osilurati jaku sirovinsku
ba,'u /r -\ojc Jrijc tromiuc zr prcradu ruia i pcrrca
U poictku je na lerenu bilo dosta nepo\,jercn-
Zeljko Jurkin direktot' " Eurot'ola"
la Jer \U neli dorrdrinti L,r{anilrlo-
ri otl{_upa na raznc naiiie varali seljake i os-
tali im duini. Unatoa tornu. nlada zadruga je s\ojim korektnim odnoson prcma sc[l uspjesno
organizirala kooperantsku proizYodnju- iro ponrduje ologodiinji otkup ,1 000 lona voia i povria.
Kao ilanica grupe 'TreocenIar". zadruga Eurovoie iz Orahovice glavninu svojih proizvoda pla-
sira preko vclikih rgovaakih lanaca. a oko 25 9,i, proizlodnjc izlest 6c u Srrcarsku i Arrsrrrlrlu.
Kao nositelj razr,oja voiarskc proizvodnje u Viro|iridko-podravskoj Zupaniji. zadruga ie \,ei ovc godine po-
dignuli 100 hcktara vlastirih nasada Yisnje. a d\jcsro hektara 2eli podignuti u suradnji i na njivama koopera-
nata. Radi sc o podizanju nasadajagode.
rnalinc, viSnje, Sljivc i marelice.
''Miiljcnja smo da sc slaronska seoska
gospoda.stva moraju okenuti proinod-
nji radno intenzivnih kultura. Sro im uz
viSe rada donosi iznatno r'eii dohodak.
zelir nirm lc setlacka oornactnsl\a tc/itll
dugL,roino uz nas nr nJain dJ kroperdnti
na svojim relativno usitnjenim poljo-
privrcdnim povriinama. proizvodcci dita\
nrz voinih i povrtnih kultura. lijckom
veicg dijela godine budu anga2irani na
V
radu za nas, te tako radom cijclc obirelji
ostvare godisnji dohodak od nckoliko dc-
seEka tisuia eura. Zadruga je sposobna
organizirati seljadka gospodarst\a na ta-
kav naiin i spremna jc materijalio praliri ;
koopcrante tijekorn cijele godinc. a na
Luop(rantima je da korel(nirn radom i
i.poruLama k\ alirerne iiro\ine prih\dre
dugorosrn pdnnerski odno' \ajraTnijc
od svega.je kooperantima shvatiti. da Pt'oi:r'odn i pogon Euntvoia"
jedino proizvodnja kvalitetne siro\ ine i ulaganja u nove rehnologije sa ciljen podizanja prinosa, mogu osieu
rati probijanje vet zasi6enog rrZiSla i ostanak na njemu. Smaffamo da zajednidkim snagama, suradnjorn i
obostranom korektnos6u dugoroano mozemo osigurati egzistcnciju nama i nasoj djeci na ovirr prostorima.
Domaii ljudi u poslovodnoj i vlasniakoj srrukturi zadruge. najleia su garancija kooperantima za ozbiljan
p stup projcktu idugoroino korektan odnos kojeg zajednidki gradimo - rijeii su uprar irclja ZeLjka Jurkrne.

Koziikiglasnik
 INTERVJU
DARIO MEDVED - PREDSJEDNIK MJESNOG ODBORA KOZICE
Vijece Mjesnog odbora Kozice konstituirano je 13. sijetnja 2003. go-
dine. Za predsjednika izabranje Dario Medved. Kalendarski, 2004. godina
je na kraju. Zamolili srno predsjednika da nam odgovori na nekoliko pitanja
vezanih za naie selo.
K.G. Uskoro 6e kraj kalendarske godine. Dario, reci mi koliko je vijede
MO Kozice do sad| odrzalo sastrtraka?
Do sada smo odrZali 5 sjednica MO brojeci konstatirajuiu sjednicu i zbor
gadana odrzan 6. studenog 20(X- godine.
lCC. Koji su bili prioriteti u selu u tijeku 2004. godine i 5lo je utinjeno
do sada?
Dario Medved
Kapitalne investicije:
a) izgradnja i dovodenje u uporabno stanje mrtvaanice - izgradena nije u uporabnom stanju.
b) Povezivanje Kozica sa Slatinom pjeiadkom stazom do zadnje kuie u Kozicama uz izgra<lnjujednog
pjeiadkog mosta (kod Franj eviia).
c) Z^poteta :.zgradnja nogostupa do <Dva galebar>.
d) isti
Instalilanje plinskog grijanja u dom i prikljudak na nije rijeSeno.

Male komunalne akcije:

a) sanacija krovi3ta doma uz izmjenu rina.
- kroviSte sanirano izmjenom vijaka i silikonimnjem
- samostalna akcija '
- za izmjenu rina sredstva dostavljena - odobreno na radun izvoditeUa -
svaki dan odekujem realizaciju
b) dogmdnja prilaza Mjesnom domu - nije rijeSero
c) zavrlerak l<uhinje uz Mjesni dom nije rijeieno
d) nabavka kosilice za traru - nabavUeno i kosenaje trava oko doma, crkve i mrtvadnice
e) odrzavarie poljskih puteva - nabavljene betonske cijevi za mostove koje su i ugratlene, nabavljen
materijal za nasipanje poljskih puteva - materijal 6e se razvoziti u skladu sa wemenskim prilikama.
Druitvene djelatnosti:
a) nabavka osobnog za Osnovnu Skolu - nije nabavUeno
b) sponzoriranje<Kozidkogglasniko>
c) nabavka glazbene linije za Mjesoi dom nije nabavljena
d) uredenje djedjeg igralista iza doma uretlivano kosnjom trave i diidenjem
e) izgradnja poligona DVD-a iza doma u suradnju sa DVD-om - izgmdnja u tijeku VMO nabavilo
kamen za drenazu, DVD drenaZne cijevi, radovi zajednidki
f) uredenje malih sala odiiiene tretrutno traiimo namjestaj
Ostalo:
a) ObiljeZavanje l0 godina od posvete crkve:

- obiljeZeno svedanom misom u nazodnosti uglednih gostiju: Mato Stimac, sabonki zastupnik, Ksenija
Plantak, Zupnik i dasna sestra, predsjednik GO HDZ-a Ivan RoStai, kumovi Berti6 i dmgi brojni sponzori
proslava, sponzori dokumetrtarnog filma i donatori za izgradnju crkve. Misi i promocije filma nakon mise
bila su i djeca koja su bila posebno pripremljena od uditelja i dasne seslre Mihaele.

nastavak na slijedetoj stra ici

K0ziiki glasnik
D) ueestvovanje na memorijalnom tumiru (Ivica Filkovi6)) i (Perica Sabo>, polaganje vijenaca...
Pored pliNkih radova radili smo i vise od toga:
predlaganje A. KiS za javno priznanje Grada Slatine primila,
oglasavanje dijeljenje materijala za zakup i prodaju poUoprivrednog zemljisra u vlasnistw RII na
podrudju Grada Slatine,
sudjelovanje na t.ibinama u organizaciji Grada Slatine,
pomod u realizaciji dokumentamog filma materijal, sponzori,
organizacija domjenka nakon promocije dokumentamog fikna,
trazenje najmoprimca za poslovniprostor u Mjesnom domu,
predlaganje raspisivanja natjedaja za najam
napisano 23 molbe za donaciju, pomoi u realizaciji i sl. i sve su realizirane ili su u fazi realizacije.
K.G. Zaito se stalo tra izgradnji mrtvainice?
Izgradnju mrtvadnice vodi Grad Slatina kao i financirunje sa radovima seje stalojer Grad nema
vrsc novca u proradunu u ovoj godini. te ih planira za 2005. godinu, kako bi se mrtvaEnica dovriila.
VMO koristi sva sredsfva da izlobira dovrtetak rnrtvaanice a samostalno ureduje okolii.
K.G.Koji su planovi VMO za slijededu 2005. godinu?
Kapitalne investicije:
l. Zavrietak mrtvadnice
). PjeSadka staza i pjesadki most
l. PIin u domu
4. Izgradnja nove podrudne osnovne Skole u Kozicama za 2005. godinu ishodenje projcktne
dokumentacije
Male komunalne akcije:
L Pnlaz domu
2. Poljski putevi
3. Poligon D\D-a
4. Proiirenje koncesije za uretlenjc mjesnog groblja na okolii mrtvadnice
5. Odrzavanje doma
6. Nabavka namjestaja za Mjesni i Vatrogasni dom
'7. Uredenje salc za sastanl<e
8. OdrZavanjc javnih povrSina
9. Uredenje kuhinjc
10. Ugadnja - montiranje dodatnih rasvjernih tijelajavne msvjete za osvjetljenje prilaza podrudnoj
osnovnoj skoli.
DruStvene djelatnosti:
l. Radunalo za Skolu
2. Uredenje djcdjeg igralista
l. Clazbena linija za dom
1. Pomoi u radu svih organizacija i Udruge koje djeluju na podrudju MO Kozica
Ostalo: obiljeZavanje raznih datuma znadajnih za MO Kozice.
K.C. Kakva je suradnja sa gradskom upravom?
Suradnja sa gradskom upravom je wlo dobra. Manje investicije su relativne i uvijek su bila vra-
ta bila otvorena za razgoyot. ali vcii projekti su izostali kao: dolrietak mrtvadnice, pjesadka staza i
trazenje da buduia obilaznica Slatine obilazi i Kozice, a ne da zawiava podinje na podetku Kozica.
K.G. Proslavili smo 10. godisnjicu od izgradDje crkve, povodom toga snimljen je povijesno-do
kumentarni film o nasem selu. Da li je po tvom misljenju nelto izostavljeno Sto je trebalo
biti objavljeno?
Za dokumentami film postoji 30-ak sati materijala koji su montirani u 45 minuta. Naravno da su iz
toga mnoge stva morale biti izostavljenc, a neke dak nisu ni snimljene, ali ipak mislim da je film dois-
ta profesionalno napravljen i da su ve6ina dogadanja od 1990. godine spomenuta ili zabiljeZena u filmu.

nastavak na slijedeioj stranici

Koziiki glasnik
S!o se tiic objavljivanja. iskoristio bih prigodu joS jednom i ovim putem zahvaliti se svim sponzorima koji
su sponzorirali film i domjenak nakon mise i promocije filma: Gradu Slatini, Biblosu, Gradskom odboru
I IDZ-a i lemcljnom ogranku I JDZ-a Kozice. Symbio domu. Maji, TZ Grada SJatine, DVD-u Kozice, Jozi
Medvedu, Mati Krpaeiiu, Europa Stilu. ICE Sisrcms za Hn atsku Oliveru Jukuiu. Fortuni. Vlasti i Zvonku
Bcrtiiu, Farmi Scnkovac i lhgro Stari Podrum. Naravno, tu sujoi mnogi samozatajni koji su marljivo
radili i pomagali u sveaanosri. Josjednorn bih naglasio daje film profesionalno napravljen i daja kao pred-
sjednik VMO-a kao ni ostali ilanovi VMO Kozicc nismo utjecali na to Sto ie biti u filmu, a na pozadini
materijala nisu upisani svi sponzorijer srno od nckih dobili sponzoGtvo vei kada su materijali bili gotovi
(na kutijipiiu samo sponzori fi1ma, a ne i domjenka).
K.G. Kozice su vjerojatno jedinstvene u iupaniji \rirovitiCko-podravskoj koje imaju svoju monografi-
ju, svoje novine i povijesno-dokumentarni filrn. Reci mi svoje miitjenje o tome?
To Sto smojedinstveni u Zupaniji po tome Sto imamo svoju monografiju, svoje novine i povijesno dol-umcn-
tarni film u pnom rcdu je zasluga nekolicine ljudi koji svakodnevno dio svog vremena trose za svoje selo
pa i iirc ne ostvarujuii od toga \1aslitu marcrijalnu korist. ali nisu Kozice samo po tomc jedinstvene. Mnogo
loga Koziccjos imaju,i iz Kozica su izaili mnogi ljudi o kojima nije pisano u monografiji ni u glasniku, niti
je zabiljcZcno u dokumentamom filnu. kao iro su se i mnogc povijesne srvari zbile upravo u Kozicama, Sto
te moZda jcdnog dana nclko i obja\ iti. ali mnogi Koziaani i ne samo oni toga se dobro sjciaju i danas.
K.G. U ove tri pune godine kako izlazi (Koziiki glasnib), a izailo je do sada 7 brojeva urednik je sku-
pio oko 60 000 kn za tiskanje novina. Do sada IIO nije donirao niti jednu kunu. Dario, reci kada de
sjesti koja kun{ i na raiun (Koziikog glasnika)?
VNlO Kozice ne posjcduje svoj ratun niri podradun gradskog raiuna iroje obeiano od strane
gradonaielnice. Slijedom toga ViMO nc raspolaZe nikakvim nolianim sredstvirna. planom ftda :;a2004.
godinu uvrstili smo sponzoriranje <Kozidkog glasniko ali kako sam rckao da nernam svoj raiun. to spon-
zorstvo smo hazili od Grada Slatine.
Planom rada za 2005. godinu takoder smo prcdvidjeli pornoc u radu svim organizacijama i udrugama koje
djeluju na podruiju MO Kozicc.
K.G. Sto bi na kraju 200,1. godine poruiio svojim seljanima?
Na kraju 2004. godine poruiio bih nrjeSranima Kozica da ovo nije samo proeram VMO nego cijclog MO. rj.
svih nas u Kozicama, te bih molio sr e koji ro mosu da nam pomognu u rcalizaciji isroga jer nisu 7 izabra.ih
ljudi cijelc Kozice niti sam ja kao preclsjednik VMO u moguanosti sle sam rijesiti. ali uz pomoi svih vas
mnogo toga mozemo napravitj nara\no uz financijsl-u pomo6 Crada Slatinc. Mnogo toga smo planirali.
ncsto smo i napravili. Nadam se da 6cmo u iduioj godini napra\iri i vise.
Na kraju, postojc ovo zadnji broj u oYoj godini. eesrirao bih Koziiankama i Koziianjna kao i svima koji
aitaiu (Koziaki glasnib aestit Bozii i blagoslovljenu i uspjeSnu No\u 2005. godinu.

SRETAN BOZIE I NO\'IJ

2o05. GODINU
ZELIVAM
CVJEEARNICA
"CAMELLIA'
C.ldi*o tr8tu& 6doj!
CVJTCAPNICA
"CAMELLIA"
al. Szl<.a2a %a+rizlazu.
zagrcbaaka | 3
Tel,: O33/1Oo-97o 335r 6 NOVA BUKO!'ICri

Kozitlki glasnik
r0
 IZPOVIJESTI KOZICA
ORGANIZACIJA DOEEKA NOVE 1971. GODINE

Iz zapisnika sa omladinskog sastanka sela Kozica p.ije 33 godine vidljivoje kako su u ono vrijeme
mladi Kozidani znali organizinti dodek Nove godine na vrlo shoman nadin.

Zapisnik sa sastanka SO Kozice odrtan: 4.12.197 I. god,.

Predsjednik KiS Dragutin otvorioje sastanak i predloZio slijedeii
Dnevni red:
l.
PodnoSenje izvjeStaja biv5eg blagajnika i biranje novog blagajnika
2. Pripreme za dodek Nove godine
3. Razno

BivSiblagajnik LjeStak Anica podnijelaje izvjeitaj i predala blagajnu u iznosu od

39700.- dinara.
Za novog blagajnika jednoglasno je izabrana Mandii Jadranka.
Drdgutin Kii Predsjednik Kii Dragutinji dao prijedlog za proslar,.u Nove godine da bi se slavila uz
gramofon po5to su sviraiijako skupi, a zaradaje, iz iskustva, veia ako se ne uzimaju sviradi. prijedlog
je usvojen i Nova godina ie se dekati uz gramofon. Za toaenje ie se zauzeti Grbac Nikola, a za ples srca
Lipovac Durda i Veii Branka, a za tombolu Medved Milan. Za ulazje dogovorena snma od 4 dinarf,,. Za
disk-diokeja su izabrani: Medved Milan, KiS Zdenko, Veii Milena i Medved lvica.
Nakon diskr.rsiie zavrien ie sastanak.

Predsjednik: Dragutin KiS Zapisniia.: Krpadi6 Katica

Skolska godina 1924.125. u Skoli Kozice

(problemi koziike uiiteljice sa dacima i roditeljima)
Obuka u ovoj udionici otpodela je redovito dne 18. decenbra l924., jer p je roga nije bilo uditelja, pa
je obuka, do imenovanja uiitelja bila koz 3 i pol mjeseca prekinuta. Dne 5.XIL t924. godine je imenovana
Katica Markovi6 priwemena uditeljica na narodnu osnovnu Skolu u Kozice i svim marom stala radit, ali
joj jako teSko ide, poradi nemara njenih preddasnika, a ujedno poradi toga jer su djeca looz 3 i pol mjeseca
nauiila slobodnom zivotu, pa se svim marom otimlju skolskoj stegi i nastojanju nastavnice, da ih priudi disci-
plini. Citati ne znaju niSta,jer se proile godine nije
nitko oko toga stavljao. Pisati wlo slabo, a risati /erlht
nikako. Polazak je nemaran, ali uditeljica odludno
tL,L - -? .Ai ,?aly' .aJ ..- ,r' L '- ar/..a-
ustaje protiv toga i sfogo opominje nemame A:t t, ., e;tta.L.t 12- e ;tt a4t-
roditelje. Ljudi se dolaze u to ime sa uditeljicom tt 7L,/-a-a tL /i'a.r. ;*^ -&u -22;z*; .

pravdati i u Skoli izgede praviti, ali uditeljica naila

at- u tuA- -4 ;4,1 ,. -z-n , 4; 44 .4. er
pravi put i za njih. Na svoje veliko iznenadenje
iy' tz.,1.r-t
L.4 .-::. L1./.
. z.*,2^a*
. .4 e-
Je i- - /:-
t4 +'"4* T- "41^ &
i upropaSienje je uvidila uditeljica, da djeca ne ,+ 4a
--...4. '. /L.r; *.2.2^
.1;'--1.1)Pz r. -,r. .t a'- z7^.
ic da ude iirilicu, jeli to instrukcija stedena kod !n/, -^. +. 41| ,-t ^Ll r.a4-4a k*- .Z .-a./,1.^ ..a,-
kude od roditelja to se nezna, ali uiiteljica se uzda ..A-t-z.l*; -a- tu 4 Ou -uo--
a L'- .&1t--/)*-tt, : --'
Z.;a".i.u .;ra;
u svoju didaktidl-u vje5tinu iZeli da tu mladeZ -277.;lz; L t;,t..1 *, .-tt' ? t":y,.'.2.-
privede pravom putu tj. odgojiti ih, da budu i ezt dlt- A ? -u- -a i,..1/z -,.*.4i.
t-, L;. ..
dudoredno i socijalno izobraieni i da postanu pravi "a- 'artt
,i ta t. .;4'; Lb L
z - @ ..t -;4t
': - +& -
drZavljani i veliki rodoljubi da5e kraljevine S.H.S. ' /'.2,-.t.z- t zz- . ,;.''".-a,.. -.-.-t1 la;a /a*^./^a
;--4- . J1
/4! t-; -t.>1a; ; -.a --4 &E 1A*4 -r*"
1l Koziiki glasnik
 IZPOVIJESTI KOZICA
Suma
Grabovac u
vlasni5tvu
sela Kozica od
1868. godine
Sudskom parnicom protiv Vlastelinstva
\ iror ititkog.kozitki seljani dobir rju u
llasniStvo Sumu Grabovac 6.1 L 1868. go-
dine od 36 jutara 1000 t'ati.

Propao upis za vatrogasni teiaj

(Zapisnik donosimo u izYornom obliku)

Zapisnik
Sastavljen 25.X.1974. godine u zgradi Skolc na sjcdnici DV Druitva Kozicc sa dnevnitn redom od
dvijc toikc i to:
L Pohadanje teiaja za ispit \ atrogasaca i podoficira

Sjcdnicu otvara komandir \'.D. Kozicc drug

Krznaric. Pozdravlja prisutne i upoznajc drugole
sa dopisom o pozivu na teaaj. no odaziv jc toliko
slab dr od uni\anih 14 ilana prisust\o\tloje sresa
(scdam) 7 r:lanova ito: Krznari6. Jagcr. DudaS,
Fcldi, Vandroi, Medved, Vurcingcr i drug Kaurii
Shinko (Pavao) koji daje izjavu da Zeli biti ilan.
Po prvoj todki dlevnog reda za upis na teiaj
ntc se moglo obaviti jcr nisu bili prisut-
ni ilano\ i koji su baS trcbali biti prisurni.
Od do sada prisutnih izjavljuju da Zele ali. ako se
moze srediti sa Gajem
Kt):itki ratrcgasci 70-ih godina

Koziiki glasnik 12
 IZPOVIJESTI KOZICA
Trideset godina od usvajanja Statuta NK Polet Kozice
Statut NK Polet Kozice us\ qen Je
L rujna 1974. godine na godisnjoj skupStjni kluba. Starurje iz-
radio ckonomist Mato Dunko\ ic. predsjednik kluba. U arhivi Koziikog glasDika posroj primjerak (nacrla)
statuta ru6no pisan na l3 stranicaA.l sa 5-1 alana opie odrcdbc.

*y:%\?h::",:M
*? N.fl,
61"1'&,%d, xl&ni ,'d*;a^q
,'/-^ni
s{.t,*
d"3oJX l^t,'!,"" P"W" lbt'*
O?CE DJI.EJ6E

Ut^- r.
0,.{,.,* 8t4t,"t"'*,.tlwo^^*-A l+l"X&,$obL' Jldnx'
t* A-**d * tth*"|*' l,f.,"1r3
"l 6L-

- ,,a^ X-e /t- rlg'^t'-u' 'r4ryw I

- ,-,^h ; a^ M,
t^^"*U"1"'-'i""'*- .
- 1""a'-*)7+nz Yuva"V'
'ff+Y:*ryY
'1-,;{',q-,0 4" j Y! :,, ,t.'
uil**7 .rr/o
*
' ;,filt "4kd6L 4"taeb'-o "
/dD' 't'a'd'
d^',z
, os{".b

{eA*laNtak
"^{Ai,-a ; $rcat ^
* *f"*
'Y!,
^^^J-d;#
f*d' *d-n"^^ kf.'^

t3 Kozitki glasnik
 rZ POVIJESTI KOZICA
Organizacija proslave i posvedenje crkve 24.9.1994. godine
Na inicijatim Alojzija Staneka tadaSnjega novobukovadkog Zupnika, 1992. godine podela je sa
izgradnjon kozidka c*va. cmdnja je trajala dvije godine. Sagradenaje kao zavjetni dar, kao zahvala Bogu
i Majci BoZjoj cijele Zupe i opiine Slatina, ito su nas oduvali od zla i razaranja. Ta crkvajc uspomena na us-
postaw samostalne neovisne drzave Hrvatske. Crkvaje blagoslovljena i posveiena Majci Bozjoj i svetome
Roku 24. rujna 1994. godine.
Prisjeiajuii se i gledaju6i snimku blagoslova crkve prije l0 godina, moZemo slobodno redi da takav
velidanstveni skup Kozice nisu imale u svojoj dugoj povijesti. Toga dana najednome mjestu naiao se veliki
broj crkvenih dostojanstvenika, politidara i vjemika. Crkw je blagoslovio uzoriti kardinal Franjo Kuharii
uz prisustvo 16 svedenika. Kumovi crkvi bili su Vlasta i Zvonko Berti6. Blagosloll su bili prisutni sabonki
zastupniciAnte Simara i Jozo Medved, gradonadelnik Slatine Ivan Levar te predsjednik Opiinskoga suda
Mato Kryadid.
Organizacija proslave bilaje na zavidnoj razini. Proslaru su organizirali crkveni i mjcsni odbor.
Najvedi doprinos dale su kozidke Zene, koje su pripremile objed za 300 uzvanika. Snimku posvcienja crkve
snimila je wrtka Marinianis i traje 2 sata i 30 minuta. Na snimci mozemo zamijctiti da u ovih l0 godina
dosta naSih seljana nema medu Zivima.

CRKVENI ODBOR I DONATORI

Crkveni odbor:

Zdenko Ki3. Zeljko Filkovi6. Josip Vidas.

Donatori:

1 Zvonimir i Vlasta Bertii bakrcni lim za krov

2. Petar Medved zemlji5te za gradnju crkve
3. Milan Jankovii podne plodice
4. Hrvatske iume - grada i lamperija
5. Graditelj Slatina - izvoalad mdova
6. Natis Nasice - stolarija
1. Kobak Slatina liiilaiki radovi
8. Radlovac Orahovica kamen tucanik
Zupanija virovitidko-podravska - asfalt
t0. Slatinka Slatina - materijal za bojenje i laedenje
. Gaj Slatina - rezanje graile i lamperije
12. Branko Neki6 - nramomi kriz ispred crkve
ll. Franjo Kokoika elektrifikacija zvona
14. Zeljko Filkovii izrada clektritne instalacijc
15. Dragan Sredl - izrada kulira na stepenicama
16. Nikola Grbac i Miroslav Novakovid
izrada klupa
17. Grad Slatina (lvan Levar) zlatni kaleZ
18. Nada Novakovii (ud. Rakarii) zlatni kaleZ

Kozitki glasnik l4
 Proslava l0-godi5njice od, izgradnje i
posvete koziike crkve
Povodom proslave 1O-godiSnjice od izgradnje iposrcrc koziike crkvc 26.9.200,1. godinc, u crkvi je
sluzena sveaana sveta misa. \4isaje zapoacla u l2 sati. a sluZio.jujc no\ obuko\ aeki Zupnik franjo Ncmct. Misi
su biliprisutni poaasni gosti: kuma crk\ e \'lasra Bcrtic. saborski zastupnik N1aro Srin)cc. lelnica Slatine
Ksenija Plan-
tak. prcdsjed-
nik gradskog
ogranka HDZ-
a Slatina Ivan
RoStas. pred-
sjednik HDZ
a Nova Bu
kovica Zlaiko
Miloicvi. te
donator p.i
izgradnje crkve
MilanJankovi6.

Na poaetku
misc iupnik
je proaitao
p o v e lj u
ko.lu je na-
pisao nas stari iupnik Alojzije Sranek. Nakon roga uaenici drugosa razreda podruenc Skole Kozice
izveli su recital koji jc napisala aasna sesrra Mihaela. L s|ojo1 proporjedi Zufnik je naglasio:
- Kozidki ljemici s ljubar'1ju iinili su sre samo da sc izgradi ora crkla. !'jerujem da stc danas radosni i
ponosnijq vam na tome testitam od srca- Ja kao novi Zupnik ne znarr kakoje to bilo, a rjerujcm i dini mi se iz
priloZenoe daje ulozeno puno truda. Crh aje bila puna vjemika i biloje lijcpo vidjeti toliko Kozitana i gostiju
ia ovomc svetom mjestu- Nakon
svete misc gosti i \jemicipozvani
su u scoski dotn na promociju do-
kumcntamoga filma o Kozican'u.
za kojije zasluzna tvrtka Ma ni
anis iz Slatinc. Film se pratio
sa lzuzetnom paznjom jer nekih
starijih sudionika u filmu nema
meclu Zivima. Nakon promocijc
tiirna gosti i domaiini pozvani
su na ruiak koji je pripremio
Mjesni odbor Kozica. Kuma
crkvc Vlasta Bertii poklonila
Jc veliku tortu, koja je umiena
Skolskoj djeciu Kozicana. Nlcdu
starijim sudionicima proslave
nogli smo duti: - Kako je brzo
proSlo tih l0 godina! Kao da smo
judcr proslavili posvetu crk\'.- |

15 Kozaiki glasnik
KeClI3l pOVOOOIn lU. ODI-l!-I-
nice crkl'e u Kozicanra
Kroz dcne i godlre m.!rgc.
aekrLi smo o\ aj Zeljenr ias.
Kadr ie biti sagrad.n
i pos\ eaen Kozicanir.
no\r BoTji hrarn.

10. obltemrcaJe danes ('rk\.

golrLbjce nirse bijel..
llorrosna _la ailcia Buko\ ica.
a ponajr iic r lcrnici scla KozLrl.
koji sc zbog toga slar lla
ncizlccir o reselc.
Jer 2upna crkva daleko je nrLrrl brllL.
znto sasfrch\lno o\ u.
kako bi nam bilo lakie.
na sv. \1isu dcrci s\ in1a.

S\ e ncs neka sreaa s nebr Lrrjtl

T btagoslor krmo go(1poili.
\ck s\iko srcc zahlali BoqLr.
\cbcsk{-.i N{ajci i s\. Roklr.
zr NIILOS f \eliku i nrikrst mnogu
Klikninro iz grla koliko tk(-r nroic
za s|c Il\.{LATI t)OBRI U(llLl

Zronitc zr ona. pjcrairro l.tudrl

\ak sa \lnc fadost iz aiih rnLJr
Nck ('rk!a i Tufa riia 7r\ i
nrrrogo 1jcte. nck VJFR \ Llnt,)i i\.
\ iic c\ jctal
SVI Krcz s\c tcikoac i sraki hoi.
( )S .l(iirlix KoTifci K07r.c
OSTANI BOZE. U7 \ ] FR\ ICK I \ \R( )I)
sVoJltl
Clsnr seslra NIihaeLa
t0.8.100'1.

.lntonila.)letltccl

Ko:tili glLtrnik lf,

 UPOZNAJMO NOVOGZUPNIKA - FRANJO NEMET
K.G. Gospodine iupniie, recite nam nekoliko rijeai o sebi, gdje ste roaleni i gdje ste sluibovali
prije dolaska u iupu Nova Bukovica?
Roden sam 1966. godine u Somboru. Osnovnu Skolu sam zavrsio u Jeleakoj, sjemeniste u Subotici, a Bogo-
slovni Fakultet u Zagrebu.Za sveienika sam zareden 1992. godine u Zagrebaikoj katedlali. Mladu Misu sam
imao na Mariji Bistrici gdje sam bio i dakon godinu dana.
Kao kapelan sluZbovao sam u Bjelovaru u Zupnoj crkvi sv Terezije 3 godine.
Nakon toga sam premjesten u Dulovac, gdje sam bio upravitclj Zupe
kroz dcvet godina, a ove godine od 18. kolovoza upravitelj sam Zupe
Nova Bukovica.
Zclim naglasiti ono itoje bitno: milosiu Boijom jesam ono Stojesam.
Zahvalan sam Bogu za sva njegova dobrodinstva Zelim izvrsiti Stoje
njegova voUa. A nastojat iu bjti dobar pastir svoga srada i molim se
na tu nakanu.U svakoj Zupi ima Sto raditi, a glavni naglasakjcst spas-
enje duia. Iskreno iu se truditi biti sveienik po Srcu Isusovu- Svagdjc
ima dobrih ljudi ionih kojimaje stalo biti BoTli.Zelrm svim srojim
Zupljanima BoZji blagoslov i napredak u duhovnom Zivotu

OSNOVANA UDRUGA <KOZICKI GLASNIK)

U ovom broju vei tradicionalnog dasopisa (Koziiki glasnib) obal,jcitavamo cijenjene ditatelje da
je 6. tujna 2004. godine u Kozicama odr;ana Osnivaaka sl-up5tina udruge (Kozidki glasnib). U nazodnosti
8 dlanova za predsjednika udruge izabranje urednik Kozidkoga glasnika Ivan Novakovii. Dopredsjednik
Udruge je Mile Tomljanovii, a tajnik Mihaela Feldi.
Na Osnivadkoj skupstini doncscn jc i Statut Udruge. U elanku I . Sratura sroji da je Udruga Kozidkog glasni-
ka dobrovoljna, nevladina, nepolitidka i neprofima organizacija.
Osnovnc djelatnosti Udruge Koziiki glasnik su:
- izdavanje dasopisa <<Koziiki glasnib) te drugih biltena i brosura,
- poticanje i organiziranje kultumih, sportskih i drugih akivnosti s ciljem promicanja povijesne i kul
tume bastine, posebice sela Kozica, tejaianja njihova moralnog utjecaja na mladei,
- promoviralje Lulture dobroainstava i volontedzma kao i veie ukljuiivanje u instinrcijc civilnoga
druStva.
intbrmiranje puaanswa. nevladine udruge i njihove ilanovc o zajednici posveienoj nenasilju, tc
uvciavanje prepoznatljivosti u drustlrr onih gradanskih inicijativa usmjerenih ka demokatizaciji i
boljitku druStva,
- osmisljavanje razliiitih aktivnosti sa
svrhom turistidkog prepoznavanja
Kozica i okolice,
- objavljivanjemultimedijalnih
sadriaja sukladnih ciljevima udruge,
- te organiziranje savjctovanja, grupa
potpore, struenih sl:upova, tribina o
kul tumoj baitini kozidkoga kmja.
SjediStc druge (Koziaki glasnik>je u
Slatini, na adresi Trg. sw Josipa 1, a danom
upisa u Registar, 14. rujna 2004. godine
Udrugaje stekla svojstvo pravne osobe.

TAJNIK Mihaela Feldi

(lanovi osnivatke skupitine " Koziiki glasnik"

t't Koziiki glasnik

 ZAIIOLBA UDRUGE KOZICKI GIITSNIK
(Prvi koraci u svijetu raiunala)
Udruga Kozidki glasnik ima Zelju pokre
nuti progran (Prvi koraci u svijetu raaunala, za
osnovnoskolce, ali i druge malisane Kozica. Na taj
naain omoguiili bismo nasim klincjma i klinceza-
ma ulazak u svijet s kojim se veiina njih joi nije sus-
rela, a u danainje vrijeme bez, baren osnovnog znan-
ja. ruko\anja raiunglom jcdno.ra\no 5c nc mo7e.
Satovi malc informatiekc grupc odvijali bi se u
prostorijama OsnoYne Skolc u Kozicama, a ujed-
no bismo spojili ugodno s korisnim, te bi djeca na
taj naain mogla upoznati svoje wsnjake i proves-
ti nekoliko sati ljedno u zajednidkom udenju i igri.
Kako je Udruga (Kozidki glasnib) neprofitna organizacija i nema vlastitih sredstava, umoljava
gradanc koji su u moguinosti doniratijedno radunalo na koriitenje buduiim malim kozidkim informatiiarima.
Tajnik udruge <Kozidki glasnik> : Mihacla Feldi

PROSLAVLJENA VELIKA GOSPA I ROKOVO

Velika Gospa i Rokovo u Novoj Bukovici
i Kozicama proslavljeni su gotovo kao i svake
godine. Najvise su se naradili domaiini sluzeii
svoje goste. Vrijeme je bilo idealno. piva I vlna
bilo je na pretek, pa se u veselijim druitvrma l
zaplevalo.
U Bukovici misu poldanrcu slu2ro je
biskup Antun Skvordevid uz asistenciju nekoliko
Zupnika. Toje bilo i posljednjejavno videnje
/upnika Sipure sa novobukovaakrm \jemrcima.
kojrJe dobio premjeslaj na no\o slu2bovanje u
NaSidki Markovac.
PoslJednJu misu arpnik Srpura sluzio jc
na Rokovo u Kozicama. Kozidki vjemici dari-
vali su ga poklonima kojeje predala gospoda
Anica Kii. Za Gospu i Rokovo kozidka mladeZ
u vedemjim satima organiziralaje ispred seosk-
og doma slavlje, uz Zivu glazbu, kojeje potrajalo
do ranihjutamjih sati.
Glazba za dvije veaeri pla6enaje 800
kuna, a dista zarada organizatora bilaje 500
kuna. U Ulici Rim slavilo se na veliko. Zoran i
Suzana Cader u krugx rodbine i prijatelja pro-
slavili su vjenaanje koje su obavilitri tjedna
prije, a Marin Kokorii sa kolegama i prijateljima
proslavio je zavrsetak studija.

Koziiki glasnik 18
 PRVA SVETA MISA ZUPNIKA FRANJE NEMETA
U KOZICAMA
Nakon odlaska Zupnika Branka Sipure iz ZupeNova Bu-
kovica, na noi,'u sluZbu Zupa je dobila novoga zupnika
Franju Nemetakojije zadnjih 9 godina sluzbovao u Zupi
Dulovac. Pr}u svetu misu Zupnik Nemet u Kozicamaje
sluZio u nedjelju, 22.8.2004. godinc u 16.0rl sati. Prije
poaetka mise Zupnik se predstavio koziikim vjcmicima
iukatko ispridao o svom dosadasnjem slu2bovanju.
Dobrodo5licu Zupniku u ime koziikih Zupljana po2cljcla
je \jerouaileljica Irana Norakovrc. koja je rom prigo-
dom predala mali poklon, te monografiju Kozica, kako
bi zupnik sto bolje upoznao nale selo. Zupniku Ncmc-
tu Zclimo puno sreie i zadovoljstva u naSoj sredini-

i, I ii * fi: VELEEASNISTANEK
UNOVOME DOMU ZA
SVECENIKE
NaS slari 2upnik Aloj,/ije Stanck promi-
jenio jemjesto boravka. Sada se nalazi u no-
vootvorenom sveienidkom domu, u vrlo lije
pom prostoru, koji se nalazi na Kaptolu 7. Svi
koji Zele s njim porazgovarati ili ga posjetiti,
mogu se najaviti na njcgov izravnibro.j telefo-
na 0l/48s0-61I . ZuJ'niku Srrnck! posebno je
drago kada ga posj ete nj egovi Zupl.jani. Zupnik
Stanck svim Zupljanim novobukovadke
Zupe aestita srctan BoZii i Novu godinu.

KRISKINDLE
Za Hrvate katolike
Bozia je. zasigumo, najveii
i najljepSi blagdan. U Kozi-
cama je obiiaj da sc za Badn-
jak djeca oblaae u kriskindle.
Sest djevojaica i jedan djedak
dine jednu skupinu. Djevojaice
nose duge bijele haljine, a
djedaku je na glavi papimata
kapa na kojoj je nacrtan kriz.
Djeaak u ruci nosi borii, kao
znak navjestenja BoZiia. Djeca
obilaze kuie i pjevaju boZiine
pjesme. Domaiini ih nagraduju
vo6em, slatki5ima ili novccm.
Na Badnjak kroz selo prode
i nekoliko skupina kriskindla, koje djeci, a i seljanima pridinjavaju radost i veselje.

19 Koziaki glasnik
 . OSTEEENA
NADSTRESNICA
AUTOBUSNOG
STAJALISTA U KOZICAMA

U
ranim jutamjim satima
1.8.2004. godine u Kozicama, u
Glavnoj ulici u blizini trgovine
mjesovitom robom (SlatinkaD,
vozaa kombija virovitidke reg-
istacije iz Pieli6a T.M. izgubio
je na&or nad vozilom i udario u
nadstresnicu autobusnog stajaliita,
koju je tom prilikom i oStetio. Steta
je procijenjena na '12.000 kuna.
KLUPE U HRASTIKU
Najljepsi prirodni dio Kozica
Sumica Hrastik godinama mje
ureilivana. U zadnje dvije godine
Hrvatske iume pokrenule su ak-
ciju tarupiranja rubnoga pojasa uz
glavnu cestu, i to jednom godiinje.
Iako je to malo, sada Ilrastik, ipak,
lijepo izgleda. Valjalo bi pomladiti
Hrastik mladim sadnicama hmsta,
jer ovi stogodiinjaci polako umiru.
Sredinom osmog mjeseca djelatnici
Hrvatskih Suma napravili su i post-
avili preknsne masiwe klupe za
odmor. Dvije klupe postavljcne su na istodni ulaz u Hrastik, a jedna je postavljena sa zapadne strane Hras-
tika. Nadamo se da ovo nije jedina akcija Hrvatskih Suma i da ie Hrastik ponovno dobiti lijep i dist izgled.

KAKO UNISTITI
PRIRODU?
i
Ve6 godinu pol dana u
kozidkom lkastiku ostavljen je manji
kamiondi6 diji vlasnik nije pronasao
bolju ideju kako ga se djesiti, nego ga
je ostavio u parku prirode. Stanovnici
okolnih kuia kaZu da je vlasnik iz
Slatine i da su ga nekoliko puta upo-
zoravali da ga odveze na oqad, ali se
on oglu5io na njihove zamolbe. Veliki
dio dijelova nestao je no6u, a rastav-
i
ljeni nepotrebni dijelovi ostavljeni
su oko kamiondi6a. Nadamo se da ie vlasnik ipak poslusati molbu stano!'nika i ukloniti svoi kamiondic.

Kozitki glasnik 20
 POSTAVLJENE DRENAZNE CIJEVI
Prazan zemljisni prostor iznad
vatrogasnog i mjesnog doma u
Kozicama zadavao je dosta prob-
Iema vatrogascima i Mjesnom od-
boru. U ki5nim razdobljima velike
kolidine vode slijevale su se s te
povrSine u dvorisni prcstor vaho-
gasnog i mjesnog doma. Vatrogas-
ni i Mjesni odbor donio je odluku
da se postave drerazne cijevi kako
bi se sprijedilo daljnje slijevanje
vode. Podetkom 9. mjeseca kren-
ulo se u realizaciju. U razgovoru
s vatrogasnim zapovjednikom lvi-
com Medvedom saznali smo daje
na tom terenu planimno nogomet-
no igraliste i vjeZbaliSte za vatro-
gasce. Ideja je za svaku pohvalu..

Tekst sa crijepa
SPOMENAR NA CRIJEPU
Mara Madar, Reza Gotardis Skidajuii srari '.' ::E
U Slatini Slavonija crijep sa
dvorisne
Srdadan pozdrav zgrade, Mirko (Pavo)
Kauri6 iz Kozica
Ovaj cvijetak cvati prona5ao jc jedan
u najljepsem cvijetu izuzetno intcresan-
aja tebe zlato ostaviti neiu, tan komad c.ijcpa sa
dok mi moju upale svije6u. spomen porukom.
Poruku su napisalc,
Zbogom ostaj presvijetla vjcrojatno, tada dvijc
dusice djevojke Mara Madar E
ti si najljepSa u mom srcu i Rcza Gotardis, koje
najljepSa ruiice. su radilc na tamoSnjoj ciglani. Poruka je, vjerojatno, sta.ija viSe od 80 godina.

U AKCIJI
HUMANOSTI
Na Dan nezavisnosti 8.10.2004. godine trikozidke
djevojdice: Kristina, Valentina i Dragica nosile su i
prodavale koz selo bonove Crvenog kriia u sabimoj
akcij i < Solidamost na djelu 2004)). Vjesto su to one
nudile: <Znate. nemamo manji bon od l0 kuna. a sr i
su kupili, ostao nam je joi ovajjedan>, govorile su
u jedan glas. Obedali smo im da iemo ih pohvaliti
za ovaj ojiiov trud. pa ovom prigodom to i iinimo.

2l Koziiki glasnik
 JESEN U KOZICAMAI NOVOJ BUKOVICI

Moj djed Steli ima najvete bundcve u Kozicama, Moja baka Stcfca ima najljepSe ukrasne bundeve u
a da nam pokaze koliko su velike . Nikolida Cader Bukovici, pokazala ihje mala Manucla Krizetii jz
djedova miljenica, rasirilaje svojc ruiice. Nove Bukovice (bakina maza).

SKROMNIJA PONUDA
CVIJECA ZABLAGDAN
SVIH SVETIH
Prolazedi koz Kozice, zamijetilismo daje ove
godine skromnija ponuda cnijc6a za Blagdan Svih svetih
u odnosu na proile godinc. Koziike domaiice koje se
time tradicionalno bave, ponudile su londanice krizan-
tema po 25 kuna, a manje aranzmanc takoiler od krizan-
tcma po 15 kuna.

Malo Sale
nakozidki
nacln
Neki nas ljudi pitaju:
<A gdjc su te vaSe Kozice?D
Za sve one ncznalice, (a mi
iemo im oprostiti) neka po-
gledaju ovu kartu, pa ie vidjeti
da je Slatina predgrade Kozica.

Koztih glasnik 22
 VELIKI PROBLEMI MALIH FARMERA
U Kozicama su se do n.delno lri objtclji barile uzgojcm r'nuznih kava. Jcd
na obitelj presla jc na uzgol lunrca. a druea na uzgoj konja. .Iedini koji sc rim poslorn i dalic
bavi je Dordc Slijepder ii. Poslatili slno Dorrla i pokuiali saznali zaito je ostao upora .
(Nemam drugog izbora. l9li. sodinc ostao saul bez posla. a od same poljoprirrede nisam moeao 7i\,jcti,
pa sam sc odluiio za uzgoj
muznih kmYa. Digao sam
krcdit (Poduzctnik l) od
60.000 kuna. a to mi je
bilo dovoljno tek da kupim
materUal za slaju. Da mi
nij e bilo pomoii prijatclja
u radnoj snazi. !jerojatno
Je ni danas ne bi dovriio.
Tlebao bih jo! loliko. da
1e rnalo osu|remenim.ir
Dorde u srojoj slaji ilna 5
kfava i 8 jLrnica. (Da bih
mogao prehraniti stoku.
potrcbnesumiveicpo\rSine
zcrnlje. U \ lasnist\r inam
s|cga 5 jutara svojc zemlje.
tc l5 jutara uzco san] p vat
no u zakup. Od drzaYe ne
mogu dobiti ni.jcdno jLLtro.
Vcc godinama traiim da
mi dadu u zakup makar f0
jutara. ali svi se ogluiu_iu ni
rnoic Tanolbe. Kada trcban prodari tclc. nroranr okoLo nudiri ispod cijene jcr ncman kome proclati. Nllrjeko
prodajcrr po kunu i pol. plus ,i0 lipa prcmrja. iro jc izuzerno slabo plaaeDo. Imanr stari rrakror kojesa bih
trebao zanijeniti, a mosuinosti neman. Sr,, nr):ru ' \lojr obrl(lj mora od neie{a ii\ jcti i ncsto raditi. Sra-
mota jc da p mam socijalnu pomo[. \ aljda cc krcnuti na bo]jer. rckao narn je na kraju nai don.laajtl Dordr'
 UPOZN AJM O NOVE KOZICANE
Kozice su selo sa veiinskim
staradkim Ziteljima. Sretni smo kada
dujemo da nam se doselila poneka mlada
obiteU. Obitelj Zlatka i Mirjane Eken
u Kozice su se doselili ove godine za
Ushs. Kuiu su kupili u samome sredistu
sela. Do sada su Zivjeli u Novoj Bu-
kovici, gdje je Zlatko roden, i u Slatini
gdje su iivjeli kao podstanari. Zlatko jc
djelatnik slatinskih <Hrvatskih suma)>,
ali vei td i pol godine je na bolovanju.
Radeii u Sumi, zadesila gaje nesre6a pri
radu, gdje je teZe ozlijedio' kraljeinicu
i kljuanu kost. Supruga Midana je
domadica i sl1l painju posveiuje svojoj
djeci, koja su udenici novobukovaake
ikole - Dajana (14), Ivan (l l) i Ivana (10). Nisu Zeljeli ttekom godine seliti djecu u slatinsku ikolu. jer
jc ipak lakSe za djecu da se prilagode novoj sredini sa podetkom nove Skolskc godine. Dajana je udenica
osmog rlzreda i nij joi odludila kuda dalje. Ivan bi najradijc volio da Skolska godina traje koliko i fe -
j-e. Ivana voli pisati poeziju. Obeiala je da ie u sljedeicm broju Kozidkog glasnika objaviti svoje radove.
Zeljeli bismo da nam se u Kozice doseli viSe ovakvih obitclji i da nam popune 30 praznih ku6a iz kojih se ne
auju rdzdragani djeiji glaso\ i.

oRIJATI SE NA PUIN IUI DRVA?

Duboko smo zakoraiili u zimu, redovi drva polako nestaju iz supe, a oni koji se griju na plin, prczno-
javaju se kada im stigne mdun za
taj energent.
Je li se jeftinije grijati na plin ili
drva? Svatko tvrdi suprotno, na
svoj nadin. Moramo priznati da
je grijanje sa plinom najdiSie i
najpraktidnije. Grijemo li pros-
tor ku6e od stotinjak kva&ata u
najhladnijem zimskom periodu
tako da nam sobna temperatura
bude 23-25'C, rata plina iznosit 6e
od 1200 do 15 00 kuna, ovisno o izo-
laciji kuie.Dobrog pomavatelja iz-
rade iumskih drva Dragana Bozi6a,
nasega Kozidana, upitali smo i
pol-u5ali saznati isplati li se praviti
drva sam ili kupiti ve6 napravljena.
Po Draganovom kazivanju mzlika
j e vrlo mala. Drvo u Sumariji pla6a se po metru I 05 kuna. Kada se uzme rad traktom koj i izvladi drvo, motoma pila,

gorivo i mazivo te prijevoz do kuie,j akoj c mala dobit. Cijena dostave drva po mefuj e 220kuna. Dragana smoup-
itali koliko metara moZe napraviti zajedan dan? (Ako radim ujutro od 7 do 17 sati, mogu napraviti 8 metara dwa.D
I opet se moramo vratiti na podetak. Je li jeftiniji plin ili drva i kupiti li drva ili praviti sam? Veiina ie se
vjerojatno sloziti sa tudnjom, da sve zavisi o nasoj platnoj modi.

Kozifki glasnik
 slflff.a. slcllf.a
Prvi don ikole u Kozicomo ,;1.-dr::
Pni Skolski dan
podeo je uobidajeno
kao i svake Skolskc go- f; t
dine. Malo ncobidno
bio jc podetak srijedom,
pa 1c iznenadenja bilo
i za udcnike i njihove
roditelje. U nevjerici su
nekoliko dana prije pitali
i jedni i drugi kako to da
sredinom tjedna podinje
prvi ikolski dan. Kalendar
Skolske godine je odie-
dilo Ministarstvo prosv-
jete i Spona i to je rako. '
Pnog ikoJskog
dana (1.9. srije-
da) u Skolu su doili
svi udenici od prr,og do aetvrtog mzreda. Skola je opet oZirjela djeijim smijehom i razgovorom.
Skolu pohada 27 udenika rasporedenih u dla razrcdna odjela.
L razred 3 udcnika
2.razred l2 udcnika uditelj Mile Tomljenovii
3.razred 9 udenika
4.razred 3 udenika uiireljica Vesna Bitanic
Uicnici 3. i 4. razreda dobili su noru uaireljicu iz OS DaYorina Trstenjaka u C'adavici Podruina Skola
SopJc. a njihova bivsa uditcljica Ankica Mihalec sada radi u matidnoj Skoli u Slatrnr.
Broj uienika se smanjio. jerje iz 4. razreda u peli razred presla u Slatinu 8 udenika, a u prvi su se
razrcd upisala 3 uienika. ajedanje uaenik,l. razreda odsclio na otok Hvar. Uiiteli: Mile Tomlienovii

Nova uditeljica u Kozicama

Poslijc Drugog srjetskog rara u Kozicarna 1c
sluZbovalo l4 uiitelja i uaiteljica. Proilc ikolskc go-
dine napustila nasje uditeljica Anlica Mihalec, koja
je u Kozicama sluzbovala 7 godina. Uaiteljica Ankica
pieslaje na sluZbovanje u matidnu ikolu Josipa Kozar-
ca u Slatini. Umjesto uaiteljice Ankicc, raditi u Skolu
Kozice doilaje uaiteljica Vesna Bidanii. NaSa nova
uditeljica rodcnaje u Virovitici, osnovnu Skolu zavrSila
je u Voiinu, a gimnaziju u Cakovcu. Pedagoiki fa|-ultct
pohadalaje u Osijeku (razredna nastava). Prvih sedam
godina radnoga staia provelaje u Podruinoj Skoli u
Sopju. Uiitcljica Vesna svakodnevno Putuje iz Sla
tine, gdjeje nastanjena i majkaje dvoje djece. Novoj
uaiteljici Zelimo ugodan boravak u naioj sredini.
Koziiki glasnik
 sn0LA, slc0tA
0ovo ikolrko zgrodo u Kozicomo
U petogodisnjem planu postojr
mogu6nost da se zapoine rjeiavati prob-
lem Skolskog prcstora Skole Kozice.
Postojeda ikolska zgrada jc do-
tajala i vlaina bez dovoljno unutamjeg
prostora, a k tome je i stara 70 godina.
Skolski okolis ne odgovara skolskim sran-
dardima. Uienici ndmaju dovoljno
korisnog vanjskog prostora (usko Skolsko
dvoriSte pokaj svinjca i kokosinjca).
Ako se ozbiljno misli na buduie
mlade generacije koje stasaju za lkolu.
#-
potrebno je podeti rjesavati olu situ-
aciju te mzmisljati o gradnji nove skole.
Sto mogu mjestani Kozica u ok-
viru svojih mogudnosti? Mogu odgov-
omo osigurati zemljiste za gradnju, Sto
je znak da se ozbiljno misli, a da iira druitvena zajednica moze osigurati glavninu sredstava za gradnju.
Za mjesto gradnje valjalo bi odrediti zemljiste u <Hrastiku)) jer ima dovoljno prostora za vanjske
sadrZaje, a isto tako dio udcnika s tog podrutja putuje u matianu Skolu u Slatinu. Postoji nesluzbena in-
formacija da s tog podruija ima preko 20 udenika. Oni bi mogli polaziti novu Skollr, ako je u Hras-
tiku, pa pitanje perspektive broja uienika u skoli ne bi bio problem za dulje vremensko razdoblje.
Dana 18.X.2003. godinc proslavili smo 95-godisnjicu skolstva u Kozicama. Bilo bi lijepo 100{u
godi5njicu proslaviti u novoj 5ko1i.
Gradimo noll Skolu za 21. stoljeie, za generacije ie nas pamtiti po mudrim i pametnim odlukama.
NAPOMENA: Svaki mjestanin Kozica koji ima argumentiran prijedlog za prostor nove ikole neka ga
oredloZi Miesnom odboru sela Kozicc. Uaitelj: Mile Tomljanovii

Kozidki udenici I 954.- 1 955.

SrorsruHUMOR ( da li se prepoznajemo )

Isprika
Kako te nije sram rcii svojoj sestrici daJe
glupa?
Odmahjoj reci da tije Zao!
Sekice, Zao mi je Sto si glupa.

Doma6a zadada
Tatice, moram ti reii daje uaiteljica skuzila
da ste mi zadaiu napisali ti i stric Marko.
Pa, po iemuje to zakljuiila, volio bih znati?
Reklaje da toliko gluposti ne mo2e napisati
jedan dovjek.

Koziiki glasnik 26
 SNOLA, SICI'LA Europski dedan kretanja

Europski tjedan kretanja obiljeZenje u OS Josipa Kozarca u Slatini i u Podrudnoj Skoli Kozice po,
ludnevnim izletom u Hrastik 2l.lX. stoje bio i pozdravjeseni kojaje upravo dolazila.
Udenici su bili posebno radosni Sto ic provesti zajedno Skolski dan bez torbi na ledima i obveze
sjedenja u klupama.
Od ranih jutamjih
sati pristizali su udenici u
Skolu razgledajuii tko je
Sto pdpremio za ketanje.
Usporedivali su se bicikli i
romobili te isprobavali pri-
je podetka polaska k cilju.
Da bude sigum-
ost potpuna, udcnici su od
koziike Skolc svoje kre-
tanje usmjerili pjesaakom
stazom i
sigumo sti-
. gli do cilja. UgledarSi
udenike OS Josipa Ko-
zarca kako pristizu iz
pravca Slatine, s iudenjem
su konstatirali: - Kako puno djecel Tako puno djece nismo nikad vidjeli. Toliko ih nije bilo ni na kir-
i
vaju.Udcnici njihovi uiitelji, u hladu stoljctnih hrastova, pronasli su okrepljenje uz sendvia isoL
a potom su uslijedila nrnatjecanja. Bila su to bila natjecanja karakteristidna za ravni dio Slavonte.
Tako su udenici mogli sudjelovati u starim, pomalo vci zaboravljenim igrama, a ostali su promatrali igre:
- tJeranje obruia (sina s kotaia seljaikih kola)
- bacanje potkova u cilj
- gadanje tronoSca drvenim palicama
- hodanje na Stakama (Stulama)
- potezanje konopa.
Uienici takmidari, nastojalisu postidi ito boljc rezulrate u igmma za koje su se opredijelili, a podrike nari-
janja i hrabrenja ostalih uienika i uiitelja nijc nedostajalo.
Nakon ugodne zabave, navijanja i zanimljivih natjccanja, udenici su zajedno sa svojim uditeljima krenuli
prema svojim kuiama.
Boravak u Hrastiku od 9-12 sati ostat ie lijepa uspomena za sve udenike i sudionike Dana europskog ke-
tanja. Uditelj: Mile Tomljanolic

SRETAN BOZIC I NOVU 2005. GODTNU ZELE VAM:

Frizerski salon n$nilrcAilDlu

Ivan vl- Kriahlr lrt
3rl5il0 sr-^rx^
vl. Ana Novakovii CROATIA
N. T.rb t
Slotino, Trg sv. Joeipo I T.l: ++ 3E5 :Xl 551 /.'|
tclcfon 03/55L910 Iob: * 3t5 9t 5a5 .3
2'1 Koziiki glasn:a
 RODENI U KOZTCAMA
L Zorica Jelenii. roalena 13.7.200-1. godine ocL ocr Zorana i nrajkc Zeljke.
2. Veronika Tomii. rodcna l-+.1.1001. godir. od oca Josipa i mqjke LLrclje. lMliici
_1. Nina Janko\ii. rodena l9.ll.l{)03. godue orl oca Daniiela i majke Sanje.

,+. Lana Kii. rodena 30.9.2(X)-1. gocline o.l oca Tonrislar a i mqke Danijele. Itrrgoil'
5. Karlo Zagorac- roclen .3.10.:00'+. Sodine od ocl \laria i nraikc Sanjc.

CESTITKE
Po\odom,10.-godiinjiccbrakatl.1.l965. 1.1.1005.) Pa\iiZlali tsraz. roclenoj Filkoli..
Po\odom,10.- godiintice br*a (l.l.l96i LL1005.)Zdrarku i.\ni NIed\ed. rod.noj \blcnik.

PEDESET GODINA BRAKA

BOSKA I ZORE KUZMANOVIC
NaSi slar ljerici BoSko i Zora
Kuzmanorii iz Kozica nc razliku
ju sc ni po aemu od oslalil'l stariiih
Titclja u scllr. Slima njirna osnor,nc
alarkc u 2ilotu bile su plug imo-
tika. Bole2ljiri i skrhani tcikim ra
dom i sami se iude da su do7ir,jeli
ore godine. Oboje su rodcni 1932.
qodine. Zom u Ceraltama. a Iloiko
u Kozicanra. Prvi pula su se srcli l
upoznali 1952. gocline na kina1u u
\ianeie\cjrna. gdjc su bili u gos-
lina. Te iste godinc Boiko ocilazi
u \ojsku kdu sluZi dlijc godine.
Po povrarku iz vojske odlurlio sc
ozerljti. U jescn l,+.10.19-s,1. godjnc
Zora jc bila novi stanovnik Kozica.
Zanolili srno Zom da narn neito
ispriaa neito zaninljivo iz sroje
rnladosti.(Slccanr sc kada sam Bosku
polkadom pisala ljubavno pis-
rno u bakinoj sobi. tada jc BoSko bio u \ojsci. Samo srno baka iJa znale tc slatke tajne.))
Kaer Bosa rodila im sc 1956. godinc i ona im jc jedino dijele. Boskoje poala! u Kozicanla kao vrstan uzgnjrvaa
kvalitetnih konja s koiima sc ponosio sre do 1990. godine. lUada le raktor tlpio tri godine ranije. bilo
mu jc tesko rastati sc od konja. <\e smijemo rrrisliti na naic eodinc. nroramo i daljc raditi da bismo mogli
preZirjcti, jcr zcmlja jc jcdino od iega imamo prihode'. rckao nanl ie na rastanku slar'ljcnik i clornacin Boiko.

Ko-icki glasnik t3
 KOZIEKI MLADENCI
Dobrila Sijan i Josip Simii

NaSa Kozidanka Dobrila Sijan rodenaj euVrovirici 20. 11 1979.

godine. Po zanimanju je trgovac. Uvijek nasmijana i vedre naravi,
vjerojatno je utjecala i na svogasupruga Josipa da donese svoju sud-
bonosnu bmdnu odluku. Njen suprug Josip roden je u NaSicama
17.2.1980. godine. Po zanimanju je stolar Dobrila i Josip vjendali su
se u Crkvi sv Josipa u Slatini 24.7.2004. godine. Svadbeno veselje
obavljeno je u Mjesnom domu u Ulici Vladimira Nazora u Slatini.

Suzana Jurlina i
Zoran Cader

Nova kozidka snajka

Suzana Jurlina roalena
je 5.1.1975. godine u
NaSicama. Svoje djetin-
jswo i mladost provela
je u svome selu Bukvi-
ku, opiina eadinci.
Suzana je zavrSila visu
ekonomsku Skolu i rildi
u tvomici <KIOD u
Orahovici. Njen suprug
zoran rooenle z.b.lylo.
godine u Virovitici. Svo-
je djetinjstvo i mladost
proveo je u Kozicama.
Zomn je po zanimanju
lrgovac, djelatnik je
trgovaakog poduzeda
Slatinka u Slatini- Su-
zana i Zoran vjeniali su
se 24.7.2004. godine u
katcdrali u gradu Krku.
Zajednidka im je Zelja
bila vjeniati sc u tako lijepom mjestu i tamo provedu medeni mjesec.

Zorica Klarii i Tomislav Zagorac

U Crkvi sv. Barbare u Velikoj Mlaci (Novi Zageb)

2.10.2004. godine vjendali su se Tomislav Zagorac, nai Koziianin i
Zoica Klai.a 1z Jajca.
Tomislavje roden 4.1.1977. godine u Virovitici. Po zani-
manjuje shojarski tehnidar'i kvalificirani vozad. Njegova supruga
Zorica rodenaje 14.9.1976. godine u Jajcu. Po zanimanjuje ekonomski tehnidar Svatovsko veselje odrzano
Je u Mjesnom domu u Kozicama. Svoj zajednidki Zivot nastaviti ie Zivjeti u Zagrebu.

29 Koziiki glasnik
 UKRASEN
NOVOBUKOVAEKI
TRG
Povodom Dana kruha
dlanice <Hrvatskog srca>r iz Nove
Bukovice ukrasile su srediSnji trg
plodovima j eseni. Novobukovadki
trg je,doista, lijepo izgledao tih
dana. Ideja je za svaku pohvalu.

USKORO DJECJA IGRALISTAU SVIM NASELJIMA

U 2004. godini Opiina Nova Bu-
kovica, osim za razne druge sadrZaje,
odredena ine ba! mala sredst!a in\csl,
rala je i za svoje najmlade stanovnikc.
Naime, u proSloj godini su sprave za
djeija igrrliSla postar llene u Noroj
Bukor ici t Vtnopradska i Frankoprn-
ska ulicat. Dobror iiu i Miljevcima.
Kako nam.jc izjavio nadelnik opiineTomo
Jambresrc. slijcdece je godine u plan-
izgradnja takvih igaliita i u ostalim nas-
eljima opirne. gdic god za ro ima porrebe.
Svalo ic naselje. orisno o broju djece
dobiti najmanje jednu duplu ljuljaiku.

BRIZNOST OPCINE ZA DJECU I PUTNIKE

U danainjem vremenu kada veiina
gradana putuje osobnim automobilima,
oncina \o\a Bukorica ye relil-u bngu
i
I'okazala /a one malobrojne koji joi
uvijck koriste javni autobusni prijevoz.
Od proslog Boziia do danas nova
aulobusna narknvena stajaliita posra\ lJ(-
na su. po J\a u Bukovdekom Antunovcu
i No\oi Bukovrci re po jedno u Bjelkor -
cu, Dobroviiu, Miljcvcima i ove jeseni u
Breziku. Nove autobusne kuiice najvise
ae koristiti Skolskoj djeci, koja sva-
kodnclno Skolskim autobusima putuju na
na.ta\,! ido sada su bila na milosl i nemi-
losr i,/lozena r remenskim neprilil<ama.
U postavljanje navedenih
staJali\la. prema rijciima naeclnil(a Tome
Jambresiia, op6ina Nova Bukovica je
invcstirala neito vise od 100.000,00 kuna. Naielnik optine Nova Bukovica Tbuo Jambreiic

3l Kuzi.'ki gla\nk
INICIJATIVA NOVOBUKOVACKOG ZUPNIKA
Na inicijativu novobukovaikog zupnikaF anJe Nemeta, vJcr-
nicirna s podrudja Zupe Nova Bukovica iz okolnih mjesta od
14. studenoga ove godine olaksanje dolazak na svetu misu u
matiinu crhu u No\oj Buko!ici. S poduzccem ('aztratrans.
dogovoren je prijevoz vjemika u No\u Bukovicu prijc i
povratak poslije svctc mise. Prena rijedima direktora Po-
slovne jedinice iazmatransa 'Prijevoz'u Slatini Matijc No
vaka. to pri.jevoznidko poduzeie u dane vikenda ilna slobodne
autobuse koji su ncdjcljom novobukovadkoj zupi stavlicni na
raspolaganjc. S obzirom na dosadaSnju korektnu suradnju,
postignut jc dogovor o minimalnoj naknadi koju ic plaiati
Zupa. tako daje prijevoz za vjemikc besplatan. Autobus kreie
iz Kozica u 9.30 sati i kruZno prolazi hoz Dobrovii, Borik,
Miklcui. Balince i Bukovaaki Antunovac, tako da vjemici iz
tih micsta mogu besplatnim prijevozorn doii na svetu mlsu u
Noru Bukovicu. Poslije mise autobus \jemike vraia kuiama.

SRETAN TRENUTAK
U novobukovaiko.i Zupnoj crkvi
17.10200.1. godine na poldanjoj sv.
misi prisustvovali smo, doista, sreF
nomctrenutku. Zupnik FranjoNemct
kstiojctri novavjemikaunasoj zupi.
Iz eetekovca Roberto Cingel.
roden 6.9.2004. godine, od oca
Marija i majke Anite. rodene Sabo.
Iz Borika Valerio Madi6, roden
15.9.200.1. godine od oca Cora-
na imajke Zorice, rodcne Tavii.
Iz Nove Bukolice lvana Pipek,
rodena 15.9.2004. godinc od oca
Slavka i majke N{artine todcne Karl
(i Prostor ispred oltara bio je lijepo

ii /E aran'z.ran blagoslovljenrrn kruhrrrn

[/ loji je prencscn i,/ buko\aakc.kol(

OKICENA BOZICNA JELKA

Na inicijatiw predsjed-
nice Udruge "Hrvatsko srce"
.HSS iz Nove Bukovice Slav-
ice Cizmar, na prvu nedjelju
Adventa ilanice udruge
okitile su boZiinu jelku
na Trgu Franje Tudmana.
Slavica e izmar

Koziiki gldsnik 32
 BLAGOSLOVLJENA NOVOIZGRADENA KAPELICA
U MILJEVCIMA
U samom srediitu scla Miljc\'aca podignutaje prekasna kapelica kipom svctc Tcrczijc Male, zaititnice
s
mjesta. Kapelicaje blagoslovljena 2.10.2004. godine. Blagosloviojuje novobukovadki Zupnik Franjo Nemet.
Prije posvete skupina od 50-ak bukovaikih ljemika sa Tupnikon Franjom Nemctom, krcnulajc pjeSice ispred
novobukovaike crkve u Miljcvc noscii kip svetc Terczije Male. Kip su poklonili. bivSi Zitclj Mjl.jevaca Lazar
Lihvaraek i bivii novobukovaiki Tupnik Branko
Sipura. Sveta misa zapoielajc u I I sati- Vjcmici-
ma se obratio opiinski nadelnik Tomo Jambrcii6.
U ime opdine Nova Bukovica s\'c vas
Zclinr pozdraviti. Miljevaanima iestitati sutrasnji
blagdan, a dlanovima vije6a Mjesnog odbora upu-
titi pohvale na trudu i volji koju su iskazali pri-
likom izgradnje ove mal,e ali prekrasne kapelice.
InicrJati\u Mjesnog odbora. Opfinsko
vijeie opiinc Nova Bukovica je jednoglasno i
sa zadovoljstvom podrzalo, te osiguralo potre-
ban gradevinski matcrijal za izgradnju ole kape-
lice i ispunjenje r.iiegodiinjc 2cljc stanolnika
Milje\aca. Tlak. najrccc za.luec /a \\c oro pri-
padaju Mjesnom odboru Miljoci. koji 1e osim
ito 1e dao ini.ijatiru. i:kazeo r rclilu u.trejno:t
u pro\cdbi iJeje. osigurao k\alrtelnc rnJjilorc.
ko]i su gradevni naterijal prer\orili u neSto Sto
ic, \jerujem do vijeka, bili ukras i ponos laicg
lnjesta i cijele novobukovaake opiine. Koristim
priliku da se zahvaiim donalorima: graalelnom
obrtu (Zupan) iz Nove Bukovice. <Mikro pro-
mu)) iz Brezika, tvrtki (Halasn d.o.o. iz Brczi-
ka jobiteljina Mije Novaiica i Elice Keler.>
U svojoj propoljedi zupnik Nemet je go\o-
rio o ,i\orLr s\ele Terezijc 1\f.rlc. luja je urn-
rla vrlo mlada. u 24-toj godini. pa zato nosi
naziv Terezija Mala. Nakon zavrsctka sletc
mise za gosre i domaaine prircrien je ruiak-

Miljevaika mrtvainica pod krovom

U rckordnom roku od dvadesetak radnih dana. pod
krovjc staYljena zgrada kuie ispraiaja u Milje|cima.
U pn'oj lazi izgradnje, opiina Nova Buko\ ica
je investirala oko 130.000,00, a za konaani za\rsetak
i slavljanje objekta u funkciju uloZit ic scjoi oko
80.000,00 k-una.
Dovrsenje kuie ispraiaja planira se na prolje!'e
2005. godine.
Ovaj nesurDrjivo lijepi gradevinski objekr pro,rek-
tirala je tvrtka <LavvukD iz Slatine, a rador e je izreo
gradevinski obrt <Honab) iz Noskovaake Dubra\ r-

33 Ko.itki gl.lrn:i:
 POVIJEST SELA SLATINSKOG PODRUCJA
Miljevci
Istodno od Nove Bukovice lezi selo Miljevci. Ku6e toga scla poredane su uz kolnik bez pokajn-
jih sokaka, pa je selo zbog toga priliano izduZeno. Sjcvemi dio scla zove se Stari Miljevci, a juzni Novi
Miljevci. Hrvatski stanovnici toga sela uzmaknuli
su odavde 1538. godine. Oko 1550. godine Turci
su ovamo naselili osam vlaskih porodica diji su
muikarci sluzili u turskim martoloskim detama. Kada
su hrvatski krajisnici 1684. godinc oslobodili slatin-
sko podruije, miljevaiki Vlasi pobjegli su na zapad
kao <predavci>. ohrd su se 1692. godine vratili u
Miljevce. Prilikom popisa slatinskoga kotara 1698
godine bilo je u Miljevcima pet naseljenih kuia.
Kao kuiedomaiini popisani su: Radojica lvanovii'
Pajo Radmanovi6, RaduSin Savii, Jovan Despotovtc
i Dorde Novak. Nakon ustroja orahovidkoga vlaste-
Iinstva, Miljevci su usli u njegov sastav zadriavsi i
dal.je karakter vlaikoga sela. Do l736 godinc bilo je
u selu ll naseljenih kucr. a kao kuicdumaiini pop-
Miljevactka kapelica
isani su: Stanisav Tatomirovii. Stanko Budimirovii'
stoian vukanii, Maksim Vukanii, Mitar ugrenovii, Todor Mitrovii, Bozo Milidevi6, llija Kovadcvii, Radi
voj Tatomirovi6, Jovica Mitrovid, vukovoj Peii, Bozo vukanii i llija Markovid. Prvi podatak o Miljevcima
u iupi Nova Bukovica nalazimo u plvoj knjizi (Protokola 1813. godine dijije drugi svezak iz 1838.
godine
pisao novobukovaiki Zupnik Krajaaii), gdje je u vczi s njima upisana godina l S30 Godine 1836 spominju se
Miljevci medu filijalama Zupe No.r,a Bukovica i iznosi se podatak daje u njima l0 katoliakih kuia sa 92 kato-
likt. Osim taga, ovdjc su spomcnuti i pravoslavci, koj ih ima 120. Godina 1836 mogla bi se uzetikao godina
dolaska Slovaka u Miljevce, premda ima nekih autora koji taj podatak pomiiu na 1830 godinu U Protokolu
je oznadeno daje godine 1837. bilo u Miljevcima l0 katolika, ali i 130 pravoslavaca. Godine 1850. bilo je
u l.lile,rcima :S k;tolidkih kuda u kojima je moglo stanovati 270-280 katolika, a bila su i 22 grkokatolika
nastaii od Godine 1856., daklc dosta vremena nakon doseljcnja, saznajcmo u Protokolu za priloiniku Zupe
koji nose slovadka imena. To su: Mara Cerjan, Jano Podmanicki, Jano sobol. Miso Klesdik i Mato Maranjek.
zabiljcaeno je nadalje da su godine 1859. Miljcviani dali lijevati zvono u Peiuhu i da su u vezi s trm post-
avili u selu provizoran zvonik. Godine 1916. vojskaje uzcla zvono za svoje potrcbe Codinc 190'l bila su u
Miljevcima 39 Slovaka. lzmedu dvaju ratova njihov se broj podeo mijenjati pa su pri popisu od l92l godine
bila samo 3 Slovaka, alije zato taj broj pri sljedeiem Popisu od 1931. godinc porastao na 305 Godine 1971
bilo je joi samo 9 Slovaka koji su se tako izjasnili, a 10 godina kasnlc, 1981. godine viSe ih nema' a ukupno
je biio 480 stanovnika. Pripopisu iz l99l godine u Miljevcima je bilo '141. a 2001. godinc 352 stanovnika

SRETAN BOZ,IC I NOVU 2OO5.GODINU ZIT-N VA T

t W. jL''4!tsl|i nccsHBAlfofl
:I3SI' SLAflNA
B.i.ndi6:15 -l TcI:033/S55{66

Koziiki glasnik
 GRAD SLATINA ZAPOEEO PROVEDBU MODELA
STJDJELOVANJE GRADANA U ODLUEIVANJU
Na poziv gradske uprave
Grada Slatine koju pledstav-
lja gradomdelnica Ksenija
Planfak, u prostorijama centra
NOV-a u lllici bra6e Radiia
l3l u Slatini, odrZano je neko-
liko interesanhih i korisnih ori-
jentacij skih seminara u sklopu
podetka implementacije plo-
jekta (Sudjelovanje gadana u
odludivanju. Na seminar su
bili pozvani zaposlenici gmd-
ske upmve, llanovi gadskog
poglavarstva, dlanovi grad-
skog vijeia, dlanovi mjesnih
odbora, predsta!'nici insti-
tucija, predstavnici udruga,
Sudionici semitnra gospodaNtvenici idrugi zain-
teresimni pojedinci.Na seminar se odazvao je samo jedan predsjednik mjesnoga odbora. Voditelj semi-
nara bio je gospodin Anton Vidas, konzultant za lokalnu samoupram.Cilj projekta je okupiti kreativne
ljudske resurse, motivirati gradane na sui-adnju u procesima odhrdivanja, stvoriti okruZenje za us-
postaw civilnog druiwa, sto treba rezultirati jadanju demokmcije i poboljsanju pruZanja javnih usluga.
Stoje sudjelovanj e gradana?
Sudjelovanje gradanaji svaki proces putem kojeg gradani urjedu najavne odluke, koje utjedu na njihov Zivot
i Zivot drugih gadana. Na seminaru su dani korisni prijedlozi kao: da grad izdaje svoj informatilni bilten, da
se na Radio Slatini uveden jedna kontakt emisija za grattane, koji bi mogli davati svoje prijedloge i kritike, te
da gradonadehica Slatine sazove j ednom mjesedno sve predsjednike mjesnih odbora i izvijesti ih o radu grad-
ske upmve. Na tim sastancima predsjednici mjesnih odbora mogli bi iznositi probleme sa kojima se susreiu
u svoj im mjestima: Svg potrebne informacijg o ovom progftunu gmdani mogu dobiti u uredu gradske uprave.

IHH:|il
oo Itn-ilfr
\r' rr-rIt
ilrn
L-3rtl-I
In-Ertl-I
rrl-rtrrnll
rlrh
rll-nllrf-rr
rrba-2r
:,') Kozitki glasnik
 AKTIVI{OSTI TURISTIEKE ZAJEDNICE GRADA SLATINE
<Slatinsko ljeto>
I ove godine TZ gada Slatine organizirala je
od 4.7. do 29.8. nedjeljne nastupe glazbenih sastava
(nastupili su: <<Petica)), <<Cocteil band), (TS Drugom
shanom), <Stare staze>), (TS Dravski spibt, (Gaso
bandr>, <<Podravski muZikaii>>, <Blues band harts of
gold, <Maks band Osijeb). Najmladi su pogledali
predstar,l] (Djeajeg lutkarskog kazalista Slamalko
Ovogodisnje "Slalinsko ljelo' organiTirano je
uz financijsku pomo6 Poglavantva grada Slatine, Sla-
tinke d.d., caffe barcva Tena, Fontana, White Lady,
Safaris, te medijskog pokrovitelja <Radio Slatina>.

Direktorica TZ Sanja nncek

<<Zeleni cvijet 2004.)
u okviru ekolosko-edukativne akcije Hrvatske tudstiike zajednice (zeleni cvijet 2004.)), TZ grada
Slatine organiziralaje izbor najljepseg balkona, dvorista i poslovnog prostora
sveukup.io.je bilo zb_tak prijava. Troilana komisija u sastavu vesna Koaii, Mirjana Karaman i Sanja Vincek
imala je teZak posao u ocjcnjivanju jer su svi vrtovi i balkoni bili lijepo uredeni te
je plasman ovrsio o svega
nekoliko bodova.
Sponzori eko akcije sut HGA. vlasnik Vlado Zupan, Foto <Vinko>, Slatinka d
Nagraaleni su:

Najljepsi batkon: Najljepse dvoriste:

L Marija Hodak l Jelka Domi6
2. Katica Vugl l, )nlezana Luca
3.Ruiica Radonjii

<Slatinske jeseni>
U organizaciji Turisiidke zajcdnice grada Slatine, 10. listopada 2004. godine odrZalc su se <(Slatinske
jcsenb> u gradskom parku.
Programom okupljamo proizvodaac jesenskih Plodova, medare, proizvodade voia i povria. c\Jecare.
proizvodade zdrave hranc, vinare i vinogradare i sl.
Na ovogodisnjim <Slatinske jesenin ukupno sc prijavilo t8 sudionika razliaitih profila i djelatnosti.
<Slatinske jeseni>> odriale su se u wijeme odrZavanja Meilunarodnog glazbenog festivala
((Dati Milka Kele-
mena).
U glazbenom dijelu nastupili su <Ca3o band iz Vitovitice te KUD (Sladojevci)) iz Sladojevaca U
zabavnom dijelu programa nastupili su Djedji vrtii (Zeko), rc OS Eugena Kumidi6a iz Slatine'
U sklopu programa za sve posjetitelje organizirane su nagtade za kupce, za najuredeniji Stand, zatim tom-
bole: brojanje boba u grozdu, runjenje kukuruza, te izbor najveie bundeve.
Sponzori ovogodiinje manifestacije su KTC, Minaco, Tena, KULT i Agencija
(Paun) (Slatinske
jescni) tradicionalnoje otvo.ila simbolidnim reblaojem gradonaielnica Ksenija Plantak i supruga Milka
Kelcmena Mela Kelemen'
Direktor TZ sania vincek

Kozitki glasnik 36
VERA SVOBODA - SJECANJE NA DJETINJSTVO
Za Martinje u ljedilistu Topusko naia poznata pjevadica narodnih, starogmdskih i zabavnih
melodija Vera Svoboda, odrzala je svoj koncert. Dan prije koncerra zamolili smo je za krat-
ki razgovor za <<Koziaki glasnikr. Poznato je na5im ditateljima da je Vera Sloboda svojc djctin-
Jstvo provela u Mikleusu i Novoj Bukovici, Zamoliii smo je da sc malo prisjeti toga vrcmcna.
Najdraia uspomena na djetinjstvo je odlazak s ocem u Novu Bukovicu za Veliku Gospu, a toga
danaje i moj rodendan. Poseban doZivljaj bio
Je putovanje vlakom.
Vera je osnovnu Skolu pohadala u Sla-
tini, a glazbenu u Osijeku, a kakoje zapodela
svoju pjevatku kan1eru. Vera najc rekla:
Jednoga dana dosao je u razred pod-
vomik sa oglasnom knjigom. Djedje kazali5te
u Osijeku trazi mlade glumce. pjevaac i
plesade. Evo prilike za menel Valja pol-usari.
Pa i moja uaiteljica Stanka uvijek je pronala-
zila kakvu ulogu ili p.jesmLr koju sam izvela
na Skolskim priredbama. Vjerojatno je bila
/ado\oljna. buduii da se ro pona\ ljalo iz go-
dine u godinu. Odludila sam po6i na audiciju.
Od toga vremena podela sam Zivjeti u An-
dcrsenovim priiama. igrala se s patuljcima.
prozivljavala kao Pepeljuga teske danc sa Vera Swboda sa suprugom Julijetn Njikoiem
maiehom i njenim bezduinim k6erkama. Kao dobra vila duvala Pcpeljugu, dobroiudni zcdii, tromi medo,
hitra vjeverica i opaki wk bili su mi prijatclji. Pjevala sam o njima lijepe pjesmice. A zloaesra vjestica? Ko-
liko me samo puta pokusala otrovari jabukom. No. za kratko. I danas se aesto sjeiam tih dana koji minuse
u nepovnt. I sve to zahvaUujuii jednoj djctinjoj Zelji, jednoj djedjoj ljubavi, jednoj uaireljici, podvomiku,
redateljima lvanu Mofionu i Ivanu Balogu i Djedjem kazalistu u Osijeku u kojem sam otkrila svoj poziv.

DINAMICO U SLATINSKIM LJEKARNAMA

Dinamico je namijcnjen muskarcima koji pate
od poremeiaja erektilne funkcije, odnosno
nemogufnosti postizanja ili zadr7avanja cr-
ekcije dovoljne za kvalitetan spolni odnos.
IshaZivanja pokazuju da 39olo muikaraca
u detrdesetim godinama pati od jednog
od oblika erektilne disfunkcije. a poslo-
tak raste proporcionalno godinama iivota.
U Hrvatskoj od poremeiaja erektilne funkcije pati
gotovo 300 tisuia muikaraca razliditih dobi. Erek-
tilna disfunkcija nije bolest nego poremciaj koji
karakerizira powemena ili fajna nemoguinost
postizanja i zadrtavanja erekcije kod muSkaraca.
MuSkarci koji pate od erektiloe disfunlcije nisu u
moguinosti postiii erekciju i zadrzati je dovoljno
dvrstomdokrajaspolnogodnosa.Takvostanjenijeprihvatljivoniukojem:ivotnomdobu,tcgajepotrebnolijeiiti.
Dinamico je dostupan u slatinskim ljekamama u obliku filrn tableta:
4x 50 mg po cijeni 204,81 kuna
4x 100 mg po cijeni 247,20l-una.

37 Koziiki glasnik
 IVAN CERJANEC _ SLIKANJE ME ODMARA
Djed lvan Cerjanec Zivi na Pcr- {,
iferiji Slatine na samom ulazu u Kozice
Dragje to djedrca. uvtjck nasmilan i re-
droga duha. Vrloje crjcnjen kao \ njcdan
poiten aoljek. Djedu l\ anu jc 8l godina.
Izuzetno je poketan za svoje godine Ll
Slarinu je doselio iz O/lja lq50 godine
Radio je cijeli svoj Zivot najteie fizidke
poslo\ c u mlnim slalinskim poduzciima
Da bi mogao prehraniti svoju obitelj'
poslrjc radnog vremena isao bt slijali \ r-
tovcslatirskoj gospodt Susjedrma. poz-
nanicima i prijateljima poznato je da se
djed Ivan u svoje slobodno vrijemc bavt
slikarstvom i pomalo kiparstvom- Kada
smo mu se najarili kako bismo ridjeli '.) f"
njegove radove. sa odusevljenjemje pnh-
\ atio naS posjet. \a ulazu u d! onile poil-
avljeni su patuljci i razne figurice kojejc
on izradio od raznih materijala Oslikao
je i cijev bunara lijcpom slikom. U kuii' na zidovima,
nema vise mjesta za slikc. Poicdine stoje naslonjene
na zid sobe. <Ja sam ti samouki slikar. nitko me ntle
udio slikati, a niti prodajem svoje radove)) - naglasio
je djed lvan. Posebno je ponosan na jednu sliku koju
jc radio samo prstima, bez i najmanje upotrebe kista'

Skulpture od gline imaju, doista, specifidan i interesantan

izgled. Zamijetiti smojedan rad od olova, Majku BoZju sa
Isusom. Tuje djed Ivan ulozio dosta ruda i posebnu tehnF
ku taljenja olova, koja kojije izlijevao u posebno naprav-
ljcn kalup. Svoje radove djed Ivan nije nigdje izlagao' pa
i
ie ovo biti prva
njcgova javna no-
vinska promocUa.
Puno toga Sto Je tz-
radio svojom tukom
pokazao nam .;e
djed Ivan. Najbolje
je osobno doii i vi-
djeti. NaS domaiin
oduscvljeno ie
vam pokaza-
ti svoje radove-
Koziiki glasnik lri
 U SLATINI OTVOREN DJEEJI CENTAR- MAJA
Na 320 metara kvadratnih
luksuzno opremljenoga pros-
tora, moZe se pronadi sve 5to je
potrebno za djecu od rotlenja
pa do starosti 12 godina

Cvjeiamica Maja u Slatini sa

sjediStem na Trgu sv.Josipa 7, poaelaje
obavljati djelatnost u kiosku na istoj ad-
resi prije ll
godina. Do sadaje svojim
radom i uspjesnim poslovanjem owo-
rila dvije cvje6amice: prva u modemo
urealcnom prostoru na istoj adres i, a druga
u Cadavici na adresi Zagrebadka 22,gdje
uz viasnicu Maricu Somodi,zapoiljava
i 9 djelatnika . Otvaranjem novih pro-
stora proSiren je i asortiman robe koju
nudi svojim kupcima,te su se na poli-
cama cvjeiamice Maja, uz londanice
,rezano isvilcno cvijeie, naile irazne
figurice, artikli iz poklon programa,
keramika , djedjie igradake, te oprema
za bebe (kolica,sjedalice, hodalice).
No, sada vam Maja Slatina nudi nesto
novo, nesto lto jos do danas Slatina
nena , a to je, dragi su$adani. Djedji
centar Maja. Od danas na adresi Trg
sx Josipa 7 u novoj zgradi u dvoristu
otvorena je prodavaonica u kojoj aete
moii najednom mjestu naii sve potreb-
no za najmlade ilanovc vase obitelji.
Od izlaska iz rodiliSta, s prvim
rjedima i koracima pratit ie vas djedji
ccntar Maja.U luksuzno uredenom pro-
storu djeajeg centra Maja moiete nadi
sve za svoje novoroflenae, od odje6e,
preko kevetiia do kolica,hodalica,
sjedalica, ali isto tako naai iete i ponesto
za one malo veie. A za obogaien
i
Zivot razbibrigu vaieg djeteta za,
virite u dio s igradkama gdje vam nu-
dimo najveii izbor igradaka u gradu.
i
Za svoje sugradane vjeme kupce,
djeaji centar Maja priprcmio je
iznenadenja. Z^ bozi,tne kupce, bez
obzira na iznos raduna djedji centar
Maja pripremio je dar iznenadenja.

39 Koziiki glasnik
 5To ]E sVE POTREBNO ZA OSNIVAN]E UDRUGE
Kada se donese Odluka o osnivanju udruge,
prvi korakje obratiti se u wed drzavne upravc tspostava
Slatina. U uedu ie vas primiti ljubazna i susretljiva
gospoda Jasna Rastija, dipl. pravnik, koja 6e vam ob-
jasniti Sto vam je sve potrebno za registraciju udruge.
Akoniste u moguinosti doii, evo Sto sve
morate priloziti za upis u registar.
l) Zahtjevu za upis u registar udruga prilazu se:
- zapisnik o radu i odlukama osnivaake
skupStine,
- odluka o poketanju postupka za upis u
registar udruga
- slatul
- popis osnivada,
- osobna imena osoba ovlaitenih za zastupanjc,
- izvod iz sudskog ili drugog rcgistra za pravnu osobu Dipl .prdvnik Jasnd Rastia
osnivada udruge,
- suglasnost ili odobrenjc nadleznog tijela drZavne uprave za obavlanje odredenc djelatnosti, kadaje to pro-
pisano posebnim zakonom kao uvjet za upis udruge,
- preslika osobne iskaznice osnivada i osoba ovlastenih za zastupanje.
2) Zahtjev za upis u registar udruga ne moze se podnijeti nakon isteka roka od tri mjeseca od dana donoienia
odluke o pokretanju postupka za upis udruge u registar. Zahtjev podnesen nakon toga roka odbacit 6e se
zakljudkom protiv kojcgje dopustena Zalba.
3) Zahtjev za upis u registar, u ime osnivada, podnosi osoba ovlastena za zastupanje udruge

SRETAN BOZIC I NOVA NAJSTARIJI SLATINSKI

OBRTNIK UMIROVLJENIK
Dozivjcti 92 godine nije mala stvar,
a uz to i imati joi dosta dobro zdravlje

Stjepan
tanji slatinski obrtnik
umirovljenik, roalen Jc
davne 1912. godine. Sa 12
godina roditelji ga Salju na
Segrtovanje stricu Antunu,
gdje je Segrtovao 3 godine.
Nakon toga biojc pomodnik
kod nekoliko slatinskih
obrmika do Drugog svjetsk-
og rata. Svoj samostalni
krojaaki salon otvara 1946.
godine u Ulici lipa, gdje je radio sve do umirovljenja
1q72. godine. Majstor StjepanJe J2 godine u Iniro\ini.
mr. oh. Kseniia Plantak dostaje dobroga zdravlja, kako on kaZe: - Samo da os-
tane tako! Osim majstora Stjepana u Slatini imamo JoS
Bana Jeladica 8 nekoliko majstora koj i su takoder doZivjeli lijcpe godine:
SLATINA
Julijus Kramar, limar (1917.), Alojz Mlinaria, dimnjadar
TEL.:033 554-001 (1919.), Vladimir Madecki, radiomehanidar (1920.).

Koziiki glasnik 40
 POCECI OBRTNISTVA U SLATINI
Podetak iazvoja obrta u Slatini moze se promatrati tek unatag 190 godina, kada Slatina dobiva na-
ziv "Kraljevsko poveljno trgoviste". Taj naziv dobiva poveljama Knlja Fratrje II od 6. svibnja 1808. godine
i ponovno 12. rujna 1882. godine. Obje povelje izdane su u Be6u, kojima je kralj proglasio da selo Slatina
postane "trgovi5tem". U to doba Slatina je pripadala barunu, a poslije gofu Anhrnu Pejadeviiu. Privahrog
obrta i trgovina u to vrijeme jedva daje i bilo. Vlastela su imala svoje remenare, iiznare, postolare, kolare,
stolare, koji su uglartrom radili za vlastelinsku sluZiniad, dok su vlastela slu svoju potrebnu robu nabavljali u
Beiu i Pesti. Takav nadin sitnog obrta odrzao se sve do 1841, godine kada Slatina prelazi u nrke kneza Scha-
umberg Lippea. Poslije njegovog dolaska u Slatinu po6inju se doseljavati njemadke obitelji, mahom obrtnici
koji otvaraju radionice, trgovine ili manj pogone. U Slatini je trgovina bila od 1852. godine u rukama Salo-
mona Deutscha. Onje razvio na danasnjem gradskom trgu trgovinu mjesovite robe, te Fodaju pi6a, a svojom
sposobno3du postao dominantan za cijelu okolicu. Svojom trgovinom opskrbljavao je ne samo Slatinu nego i
cijeli kotar. Veletrgovinom postaje 1912. godine kadaje preuzima sin Hugo, koji ju je napustio 1918. godine.
Slatinski obrtnici 1905. godiDe

Badvara 5 Pekara
Bidara 2 Pedenjara 5
Brijada 7 Postolara t6
Bojadisera 2 Remenara 2
ietkara 3 Ribara 7
Klesam 2 Sitara i metlara I
Krovopokiva6a 2 Stolara 8
KoSarasa 8 Slastiiara 3
Kodara 3 Tesara l0
Kovada 5 Ugljenara l0
Krznam I Urara 3
Limara 3 Vunopletada I
Mesara '7 Zrdara l0
Tesara l0 Krojada l6
Slatina 1928. godine ima oko 4500 stanovnika od kojih su po narodnosti t{rvati, S$i, Nijemci, Matlari
1 zid,ovr. 90% stanovnistva bavi se poljopriwedom i stodarstvom, a tek mali broj u Slatini bavi se obtom,
trgovinom i ponesto industdjom. Moramo napomenuti vaznost sajmova koji su bili i te kako bitni za slatinske
obrtnike. Ve6i sajmovi odrZani su
koz godinu I9.III.-12-VII.-1.IX. i
l9.XII. Na te dane odrZani su robni,
a dan prije stodni sajam. codiinji
prihod opiine iznosio je 70.000-
80.000 dinara. Na te sajmove obrt-
nici su dolazili iz cijele Slavonije a
na stolne iz cijele Hrvatske. Osim
obrta koji se podeo razvijati u sa-
mom gmdu Slatini, znatan r zvoj
osjetio se i u selima. Tako podravs-
ki dio uz Dralu razvija proizvod-
nju mreZa za ribarstvo, dok se u
Cadincima razvija kuini obrt, prav-
Uenje drvenih vila i lopata. Te 1928.
godine otvorenaje i ispostava "Prve
hrvatske Stedionice" iz Zageba,
dija je podru;nica bila u Virovitici.
Ta Stedionica ipak nije bitnije utje-
cala na razvoj obrtnistva u Slatini. Obrtnica Ladislava Bauem iz 1917. sodrne

4l Koziiki glasnik
 Obrtnici - Vatrogasci
Od svog osnivanja 1872. godinc Dobrovol.jno vatrogasno druStvo Slatina, uglavnom dlanovi
druStva dinili su slatinski obrtnici. Kao jedan od osnivada druStva bio je Kosta Popovii, trgovac iz Slatine.
Gospodin Salomon Dautch, slatinski trgovac, jedan od veterana slatinskog vatrogastva, 1908. Sodine
prilikom svoje proslave zlatnog pira s gospodom milostivom Marijom Dautch pomaze Dobrovoljnom vatro-
gasnom drustvu sa 100 kruna.
Procvat slatinskog vatogastva
nastao je u vrijeme dva s\jetska
rata, pado novijegwemena odnos-
no do 50-tih godina. Jedan od
najzasluZnijih za razvoj vatrogas-
tva je Stjepan Sandl (vlasnik ho-
tela Sandl). ilan drustva od 1907.
godine, koji je u vremenu poslije
Prvog svj ctskog rata preuzeo funk-
ciju predsjednika dru3tva i na njoj
se uglavnom zadrZao do Drugog
svjetskog rata. Uz provjerene
vatrogasne obrtnikc: Duru
Durdeviia, Josipa Trika, Dragana
Klemiu, Miska Gebaja i druge,
tadasnji predsjednik drustva gos- Stjepan Sandl,desno kraj ratrogasnih kola
podin Sandl skupiojc oko sebe blizu 60 alanova. DruStvo seuglavnomflnanciralo iz vlastitih sredstava, dlanarina i
od odrZavanja zabava. Njegova supruga Emilija Sandl bilajc l'-uma DVD-u na osnivaikoj skupStini 1922. godine.
poslije Drugog svjctskog rata 1946. godine dva obrtnika Josip Kcrestes i Josip Turk, uz punu organizatorsku
pomoi tajnika valcntina oberana, dobili su zadatak da propagiraju vatrogastlo meaiu mladima. Najaktivniji
slatinski obrtnici u Dobrovoljnom vattogasnom drustvu Slatina poslije Drugog svjctskog rata bili su a pojedini
i do sada djeluju, kao Vlado Madecki, radio-mehanidar. Josip Nemet. urar,Antun Papa, remenaq Alojz Mlinarii,
dimnjaiar, Franjo TomaSevii, kovai, Branko Prpi6. radio-mehanidar, Stjepan Turek, dimnjadar i drugi.

SR'ETAN BOZIC IN

6spoi65[avanje kandidata za AB C D E kategorije

Vladimira Nazora 49. Tel. 033/ 551-231
O33 / 553-222, -.fax.-O33/

Kozitki glasnik
 SLATINA
SA
STARIH
RAZGLEDNICA

Pogled na srcdjite grada

Ulicu Vladirnira Na

Poglcd iz sredista grada

prcma zapadu
( Sladojevcima )

Pogled na srcdiste grada

sa istoka.

Koziiki glasnik
 DROGA_ OPEA OPASNOST
EcstasY, <<dance droge>
nedavno' ali njihova populamost kod
Ecstasy i ostalc <(dance droge) na nasem su se trzisnr pojavile relativno
trziStu' datum nlezine
pripadnika mladc generacije munjevito raste. Iakoje ecstasy nova droga i na svjetskom
je joi u vrijemc Prvoga svjetskog rata Ectsasy spada
irlre proi^oan1e fritiino jie star budu6i da sintetizimna
f p.il".it.tl"i"*, a iinise da.je narkopodzemlje iskoristilo najnovije trendove u popularnoj glazbi kako
pojavljuju pod zbimim
bi usmjerilo trziste na konzumacr.;u upravo ove droge Novi glazbeni ritmovi koji se
imenoir <<dance> traZe veliki lizidki angaZman plesuia, a upravo im ecstasy dajc
snagu koja im nedostajc'
(en
iotito .nuZun
i" -u.teting proizvodaaa i prodavada ove droge svjedodi i iinjenica da se pojam ecstasy
gleski naziv za ushit, zanos, cksta-
zu) otvoreno rcklamira na nekim
radiopostajama dak i u Hrvatskoj.
Djelovanje ove droge slidno
je djelovanju dopinga u sportu; os-
oba koja je popila tabletu ecstasy-a
postaje prividno jada, Privremeno
snaZnija, izdrZljivi,ja, raspoloZen!a.
Pod djelovanjem ove droge mlad-
im se ljudima aini da su nepobJe-
divi, oni osjeiaju da sve mogu
!:ri:ti,;:llri."::i::
I

;HE?jGS'
Lfft:ff"';x:l;"i'ii;{f
aini
Osobi se jc 5w
da "Popila
ergiju svrjcta". a lako sc i ponaia
sve dok jc pod djelovanjem droge
en-
, rcry F.cr.{v
slabi tako slabi i
Onu napiorio ncma mira, ne spava joj sc' <ne ide joj se doma> ali kako djelovanje
t".p"i"i*:" plesaia. Kad djclovanjc ove droge potpuno prode, tri ili ietiri sata nakon njezina uzimanja
,u.llrno oj rj"t".n" grade i ukupne konstitucije osobe osjeia se depresija. nezadovoljstvo
i razodaranje-

Koziiki glasnik
 5POLNE BOLESTI
U venerologiji se razlikuju: spolne - veneriine bolesti i bolesti koje se prenose spolnim kontaktom
(STD sexually transmifted diseases). U klasiine spolne bolesti spadaju siilis (lues), gonoreja (kapavac,
tripcr), te rjede kod nas, ali u tropima deste bolesti ull-us mole (Sanlroid), limfo$anuloma venereum i granu-
loma venetutn.
Ove se bolestiprenose iskljudivo spolnim putem (uz neke iznimke), a prvi simptomi se pojavljuju
gcnitalno. STD je Sira skupina zaraznih bolesti, koja uz klasidne spolne bolesti obuhva6a i genitalni herpes,
kondilome, trihomonijazrL uretritise iz.vvane klamidijom i mikoplazmom, pubidnu uSljivost itd., a zaraziti
se moze i nespolnim putem (rjede).
Vazno je znati da sc sve zarazne bolesti koje se prenose kontaktom iliputem izludevina mogu
prenijeti i tijekom spolnog odnosa. Posebno se izdvaja AIDS, najdesii pur prijenosaje spolni, ali rezulrar
djelovanja virusa se ne manifestira kao bolest genitalija nego aitavog organizma. Postoji i niz bolesti koje
se mogu pojaviti na genitalnom podrudju, a ne prenose se spolnim putem, te nisu niti zarazne niti veneridne
boJesti. npr. psorijaza. lihen. alergijski dermalitisi...
Nakon teraptc antibioticima aesto se genitalno mogu pojaviti svrbez, peckanje i crvcnilo. Uzrodnik
tih tegobaje gljiva kvasnica (candida). Djelovanjem antibiotika se naruii nomalna flora, smanji se broj
bakteri.ja koje fizioloski naseljavaju kozu i sluznicu, re na taj nadin omoguii Sirenje populacije kvasnica, koje
tada mogu izazvatiupalu (npr. vaginalni fluor kod Zcna).
lscjedak iz uretreje znak upale, te je pohebno poduzeli odgovarajude dijagnostidke pretrage (mikobiloska
obrada obriska uretrc kojom se utvrduje uzroanik) i odgovarajuie lijeaenje. Vazno je znati da se prije uzi-
manja obriska ne smije mokiti 4 sata (urinom se mokraina cijev ispere i smanji broj bakterija teje moguie
dobiti normalan nalaz). Akoje pacijent ve6 poaeo antibiotsko lijedenje, bris se ne uzima najmanje 7 dana od
prcstanka terapije.
Seroloske pretrage su usmjerene na utvralivanje protutijela na pojedine uzrodnike (bakterijc, viruse)
koja se nalaze u krvi. Ponekad.je dovoljno ux"rditi da liprotutijela uopie postoje, a u nekim sludajevimaje
potrcbno pratiti njihovu kolidinu (titar), te se krv vadi u razliditim razmacima od nekoliko dana do nekoliko
tjcdana ili mjeseci.
Najvise dilema mealu pactentima stvara pretmga TPHA, koja se rutinski vrsi prije operacija, poroda
tc kod dobrovoljnog davanja krvi. Tom se pretragom utvrduju protutijela protiv bakterije, blijede treponeme-
uzrodnika sifilisa. Ova prefaga nije dovoljno specifidna te se moZc dobiti pozitivan rezultat kod nekih ma-
lignih bolesti, kalogenoza, trudnode tc kontakta sa nekim slianim bezopasnim bakterijama. Kadaje taj resr
pozitivan momju se udiniti dodatni specifidni rcstovi.
Inkubacija (period od kontakta do oiitovanja simptoma)je za svaku bolest razlidita, a takoder i pe-
riod nakon kojeg se mogu utvrditi p.va protutijela u krvi (uz napomenu da protutijcla ne znade nuzno bolesl_
nego su pokazateU daje osoba bila u kontaktu s uzroinikom).
Prcvencija je naravno odgovoran prisfup seksualnim odnosima. Dr med. lvanka Munic
Spec. Dermatovenerolos

oRDlltAGtfA rA K0ZHE I SPOllrE BOltSTl

Dn med. fvsnka Muriit
spec. dermatovenerolog
OSIJEK, J-J. Strossma era 14 - I kat
Narud2be na: mob.O98/ 934-77-l I ili tel-O3 l/ 28-38-48
I RADNO \'RIJEME
ponedjeljak i petak 9oo - lzoo drugi termini i
utorak, srijeda i aetvrtak ll.m - 2ooo subotorn po dogovoru
t
45 Koziiki glasnti
 1
U |71lilo )71 I-S Zczt ir2a
-

Tv.tka Unimont d.o.o. za gradevinar5tvo, proizvodnju i trgovinu, nastala je nakon zavrienog

steaajnog postupka nad Finex d.d. Slatina na novom i kvalitetnom organizacii5kom ustroJU,
baziranom na dugogodiinjem iskustvu iptovjerenim referencama za izvriene radove

Tvrtka Unimont d.o.o. vodeai je proizvoalaa

opreme za svinjogojske farme u zemlji.
Uz opremu tvrtka Unimont nudi:
. Projektiranje, izgradnju i opremanje
novih farmi
. Adaptaciju i oprernanje farmi u
postoje(im objektima
. Prodaju opreme u diielovima
. Struane savjete za izbor opreme
. Brzu i kvalitetnu izradu i montaZu opreme
. Oprema za stoiarske farme
. Komunalna oprema
. Oprema za djetja igraliita
. Vrtna oprema
. Celiine konstrukcije
. Crna bravarija iostala metalna galanteriia
. Aluminijska bravarija
. Limarsko -krovopokrivaiki radovi
. Aluminijsko-fasadni radovi U kategoriji malih trgovaikih druitava
Unimont d.o.o. Slatina dobinik ie
Dugogodiinje iskustvo Plakete Zlatna kuna HGK.zKV za 2002. qodinu

naia ie najbolja garanc,ta

Koziiki glasnik 46
 KRATKE PRriE zA BoZrirue onrue
Odabrala vjerouiiteljica Ivana Novakovid

Bofidni dnernik
Monika ide u osmi razred. Svoje boziievanje ovako je opisala:
23. prosinca
Jos nikad nismo imali tako veriki boZi6ni bor. Raste u vrtu p'ed ku6om. Juder smo ga bogato okitili.
Ne pamtim kada smo na bor objesili toriko etektridnih zaruljica. svijctre daje milina gleda,tit Lani namje
ponestalo Zice, pa nam je bilo neugodno pred susjedima. Svi susjedi ulcaiavaju svoje borove pred
kuiom.
Mama ne voli Boii6. Mora pozvati dvije srare tetke, koje ne r4,i. Meni su drage, jer rni uvijek neSto
poklone.
24. prosinca
Danas je jedini dan u godini kada idemo u crkw. Mama ide samo stoga daje susjedi ne bi
ogovarali.
Nadam se da iu dobiti puno darova. Tetke su Zeljele da prvo pjevamo boziine pjesme. Mi nismo htjeli.
Na
TV je igrao film koji tata nikako nije Zelio propustiti.
A onda je poielo: tata mi je poklonio kaz etofon, tetke su me obradovale pravom malom peinicom
na kojoj mogu kuhati, a od mame sam dobila torbicu za koznetiku i spavadicu. Ja bih vise voqia diskete.
Stogaje mama obeiala da 6e mi nakon Boziia kupiti koju. Dobila sam i novaca.
Na l(Iaju je dosla boziina guska- Ostalu veaer, do iza pono6i, proveli smo gledajuii TV.
27. prosinca
Juhosje tata raskitio bor pred kuiom, Mama i tata vei su se podetkali zbog toga. poslije podne tetke
su otputovale. Moji su konadno odahnuli. stolnjak koji su nam poklonile mama je nekamo ,pr"o,ila.
v"li du
Je suvise Sarcn.
Ja se nekako glupo osje6am. Tjednima sam se radovala Bozidu, isada ie ostala samo neka dudna
praznina. RrToiarana sam. Ostaju mi samo pokJoni.
To mije premalo.
Zar se Bozii slavi zato sto se Isus rodio! o tome se u nasoj kuii ne govori. vazni su okiieni bor,
darovi i guska. Tata i mama ne rjeruju u Boga_
Smiju li onda uopie slaviti BoZii?
(c.D.K.)

Pokloniti
Jedna legenda prida: Neki je seljak, nose6i na ramenima punu vreiu pienice, susreo dragoga Boga.
- Pokloni mi jedno zmo psenice - zamoli ga Bog.
Seljak skine vre6u, potraZi najsitnije zmo pSenice i dade ga dmgome Bogu.
Bog ga stavi na svoj dlan- duhnu u nj, pretvoli ga u zlato i wati seljaku.
I rasrdi se seljak Sro Bogu nije poklonio cijelu vrdu p5enice.
(E. Neu)

BoZja ruka

- Daj mi svjellol Da Dogu sigumih koraka proii koz neizvjesnosti koje mi predstoje rekoh andelu
-
koji je stajao na lTatima Nove godine.
On mi odgovori:
- Samo ri podi u ovu rllinu i stavi ruku svoju u ruke BoZje. Toje bolje od ikakva svjetla i sigumije
od najpoznatijega puta.
(W Hoffsummer)

47 Koziiki glasnik
 TT<-EN r4rAl<POe Z-I)V
VESNAPARUN
Vesna Parun je jedna od najpoznatijih
hflatskih pjesnikinja. Vci se sest mjescci na-
lali u Ijeiilisru Topusko na poslopcrativnoj
rehabilitaciji. DoSla je na poziv ravnatelja
l.jcdilista Zeljka Ncnadida, a bolesniike dane
provodi piiuii autobiografiju. Kao ured-
nrl "Kou iikog gla5nika" ./amolio sam naiu
pjesnikinju za kratki intervju, ali taj katki
susret trajao je cijelo popodne- Gospodi Parun
predstavjo sam nai glasnik u kntkim crtama,
a narodito je odusevila strdnica (Trenutak
poezijc". Saznali smo za nienu neispunjenu
Zelju. Htjela je joS objaviti ilustriranu knjigu
djedjih pjesama <(Noi u zutoj radionicit koJu
je napisala joi davnc 1970. godine, a do sada
je nije objavila. Soba u kojoj se gospoala Parun
nalazi kcata je knjigama i rukopisima. Obe6ao
sam da iemo objaviti nekoliko njenih pjesama u <Kozidkom glasniku> sto i dinimo Na rastanl(u gospoala
Parun poklonila mi jc dvije knjige <Grijch smrtn ), satira, i poetsko-satiriani kontrapunkt (Doko i Dokanda)

Bilo je nedopuiteno Svodi se na isto, Govor Padajte karaule

Kvragu i izbori
smijati se desno i lijcvo, bududnosti
ili na rastanku gore i doljc - Trcba ukinuti
proliti suzu. swd slijepo jc Kadjcdnoga dana granice
Ncko6 davno Ni pomislio crijcvo! kojc razdvajaju,
Zivotinje
kad su tehnokracija da nisi na seks! Sto ie nam izbori? progovgfe, i postaviti
itolerancija Na cicc jos nekako Jedimo, pijmo,
iorjek ie biti granicc
bilcjoS u pelenama, al'ne i na guzu! seksajmo sc posramljcn, koje povezuju-
za vrijcme Sutnje i Boga molimo jadan.
prcdizbome Pa sto im jc ostajalo, Za to su potrebni
u zemlji nimalo zapltat cete, da odgode joi za Al'najviSc psi koji
slianoJ nama, kad sve to zbrojii godinu, dvije, ne laju,
Bit ie
i pomnozii tu maskaradu Posramljcni oni psovadi koji
s nulom? dok narod ne psuju,
Koji njihovo
bilo jc zabranjeno Mislite: niita. ne sazrrje. iputnici.
srce
jesti i piti, Al'varate se! stavljahu
urnlvatl se, Biraii su se Aje li sazrio, koji sanro
na pladanj.
glasno misliti: u gnjcvu u ma5ti
brijatibradu potmulom Jest: i snovima
i brkove, nositi pogledavali S ramena mu putuju!
skupu odjedu, i iaptali: - Eto, skidaju
igrati pokcr. pokazali su nam epolctcl
Za pokojnike ito nas teka
Paliti svijciu. kada od brufto
Mijeiati boje odbijemo
Crveno i oker. neto !

Koziiki glasnik 48
 _WW
PRICA TZ PP,OSLOSTI
Zabranjena ljubav
Prije viie od stotinu godina na podrudju Virovitiako-podravske zupanle Zivio grof Ivan
. _
sa svojom obitelji. Imao je brojna imanja, a najveii dio njegovog zemljisnog posjcda
.;e
zauzirnali su vino_
gmdi za grofovsku obitelj radilajc mnogobrojna sluziniad i siromaini nadnii;ri kojcje grofjcftino praiao.
. .Med! rijetkim uglednijim i bolje plaienim zaposlenicima bio je Stjepan, duvar vinograda. UZivao
Je povjerelje svoga gospodara i predano je radio. Imao je kicr jedinicu. Tena je bila draiesna djevojaica
koja je izrasla u prekrasnu djcvojku. Imala je dugu, valovin-r, plaw kosu i modrozelenc oii nalik
na dva
planinska jezera. Ponekad je s ocem iila u vinograd. Tu ju je zapazio mladi Kamilo,
grofov sin jedinac.
. fogl:d mu se iskr.adao prema prelijepoj kieri iuvara vinogada. Osjeiao je neobidnu toplinu oko
kad god bi je susreo. Poglcdi su im se sve deiie ispreplitali. a lica su im sjajila poput
lrca dijamanata.
sreia je ispunjavala njihova mlada srca. Mislili su jedno na drugo i radovali ." tuautnoiti. u njihovim
srcrma razgarale su se iskr-ice ljubavi u sve snazniji plamen. Iskreno su sc zaljubiri i nisu tajili
svolu ljubav.
Tenaje imala samo iesnaesr godina i bilaje plaha poput sme. Bojdljivoje uzmicata p..a sm1et,.ji-
_
dodirima mladog plemiia. Otac i majka odgajali suje u kriianskom, moralnom duhu. Smjcmo.ie
spuStala po_
gled i crvenila se u licu poput latica poijskog maka kad
biju Kamilo pol-uSao poljubiti. Voljeta ga je, ali bitaje
dcdna. Nije bila bogara i ncvinostjc bila njena dragocjen-
ost. Cur ala se za svog mu/d. /a pn u braanu noi i san-
jarila o muikarcu koji ie jc voljeti. U svom zanosu jc
zamiiljala da ie to biti Kamilo. Voljela ga je iz dubine
srca. Ponekad su zajcdno odlazili do ribnjaka ili su sjedi-
li ispod hrastova. Kamilo je volio jahati na konju kroz
Sumu, pa bi sa sobom poveo i odabranicu svog srca. Bio
Je scdam godina stariji od nje i razmisljao je o Zenidbi.
- Tena. ho6cS li mi biti Zena? upiraojujejed-
nog dana, ispunjen nadom i sretnim iiaekivanjem.
- Hodu. Kamilo. To mije najvcia Zelja zacvr-
kutalaje razdragano poput lastavice u rano proljeie.
PnbliTio je \\oJe usne njenima i spustio na
njih njeZan pnljubac. Oboje su zareperili iznufa kao
vlatr trave na obuzimara ih je dudesna toplina. Njihovim mradim tijelima razrijevalo se blazcnstvo
'Jetru.
i beskrajni osjeiaj sreie. Porjupcima svojih usana zapeeatili su dogovor o zenidbi. Mislili su da je cijeti
svijet njihov i da ni zr ijezde dodimuti nije nemogude. Bili su odarani svojom prr,.om i jedinorn ljubar,lju.
- Ode, ozenit au se rekaoje Kamilo, sav ustreptao od ljubavne ic2nje.
- I vrijeme rije. sinc. Samojo5 odaberi djevojku i priredir iemo ri vcijku svadbu.
- lmam djevojkr oic.
- Koju? - iznenadio sc otac.
- Tenu ponosno1e izjavio Karnilo.
- Stjepano\,u kier Tenul Nemoj se Saliti.
- Ne Salim se. Nrkad nisam bio ozbiljniji. Volim Tenu, a i ona voli mene.
- Da je Tena nekoga drugoga kii rekao bih ri da se zabavljaS s njome, ali njen jc otac obidni duvar
vinograda i zaobilazi je u sirokom luku. Nema plemi6ke kni i ugledno podrtetlo. Nijc
bogara i nije te dosro-
jna. Morat 6u se potruditi da ri za bradnu druZicu pronadem uglednu
djevojku plemiikog podrijetla. Razmis_
lit 6u o tome. Madarski JanoS ima dvije kieri. MoZda bi trebao odabratijednu od njih.
-o:of
- Ne, ode. Oienit iu se Tenom. Samo 6u s niom biti sretan.
- Sreiaje varljiv pojd. So ie tipriprosta djevojka? posluSaj me r bolje ces proei u Zivotu. Kad
budes sta ji, shvatit 6es da sam bio u praw
nas;avak na stiiedecoi stanici

49 Koziiki glasnik
 Ne6u. Tenajejedina ljubav mog zivota. Obeiao sam joj da 6emo se oZeniti i to iemo udiniti.
- Oh, ne, Kamilo. Neiu dopustiti da okaljas ugled nase obitelji. Razgovarat iu s Janosem. Ilona bi ti bila
idealna parherica.
- Zelim samo Tenu - bioje uporan Kamilo.
- Razbastinit iu te i odreii iu te se ako se ozenis s Teriom.
- iini ito hoies, uli.la iu slijediti svoje srce i neiu iznerjeriti Teninu ljubaw
- Ljbit iu se, sine, ako mi priredii tu sramotu zaprijetio je otac, a Kamilo se zamislio nad tom prijemjom-
Vcoma je volio svog oca i nije mogao zamisliti da ga izgubi na tako okrutan nadin. Zakljuaio je da Je otac
mislio ozbiljno kad jc to rekao i da je doista spre-
man poiiniti samoubojstvo. Tjeskoba mu se uvuk-
la u srce i zasjenila iskonsku ljubav prcma Teni. UIRAVO IIPROLAZILA KRAI BUNARA
i
Probdio jc besanu noi razmiiljao Sto
udiniti. U njemu su se sukobljavali glasovi razuma
i srca. Teiko se mogao odredi Tene, ajoS te2c mu.;e
BEZ ilNOOO PREil1I5LJANJA 5KOCILA
bilo dopustiti da skivioaevu srrt. NaSao scu silnoj
dvojbi. Njegovi su osjciaji bili zbrkani i podijeljeni.
- Sto da uiinim? pitao sc tisudu puta. ali
nije nalazio odgovor IEU BUNAR IUTOPILA 5E ODREKLA
Zelio je Tenu i Zivog oca, a morao je birati
izmedu njih dvoje. Lomio se u scbi i napos|etkuje
donio odluku. Podlegaoje odevoj ucjeni. Pozvaoje 5E ZIVOIA Z}OO ZABRANJENE LIUBAVI
Tenu u Semju i sjeo s njom pod rascvjetalu tresnju.
Proljeie je bilo u punomjeku. Midsalo je cvijede i cvrkutale su pticc, a u Kamilovom srcu zavladalaje tuga
- Oprosti mi, Tena. Ne mogu sc oZeniti tobom. Otac mi je zabranio i moram ga posluSati Volim
te i nikad nikog ne6u tako voljcti, ali naSaje ljubav zabranjena govorioje voljenoj djcvojci koja gaje
zaprepasteno slusala.
Slomilase i rasplakala- Nije mogla vjerovatida se njenavelika ljubav neic ost!ariti. Bilajepotpuno izgu-
bljena i duboko nesrctna. Njen voljeni mladii odrekao se nje zbog ljubavi prema ocu. Istinskije voljela mladog
plemiia i nije mogla prcboljeti gubitak. Bilaje povrijedena i razoaarana. Nije viie nazirala nikak\u sUetlost u
budu6nosti. Zanjujesvebilo izgubljeno. Tonulajcutamnemisli, poieljelaje nestati s ovog svijeta. Upravojepro-
lazilakraj bunara. BezmnogopremiSljanjaskoailajeubunariutopilase. Odreklase Zivotazbogzabranjeneljubavi.
Roditelji je pokopali pod tresnjom i postavili nadgrobd spomenik koji i danas postoji i svjedodi o
su
jcdnoj tragianoj ljubavi o kojoj sa sjetom pridaju naie bake i prabake.
Rajka Balac

SRETAN BOZIC I NOVU ZOO'.ZELI VAM

PRODAJNO MJESTO
!r rr. /i.
SLATINA
V Nazora 120
Arranz u!, ZASTUPAMO
ZagBb
Allianz d.d,
PREIUA
Voditelj prodaje &elt*r za zd4ar*, CROATIA OSIGURANJE d.d.
udliguraniu. savieblt'lie,
obrado sleia, 9.ocjenu drike isfr
Miroslav Semak' HVB SPLITSKU BANKU d.d.
$5M I P. r'\tc I e"_
DARWAR f -1-
Mob: 09&792 778
f G. f&saryl 90
v'\ :',.'
Tel.: 043 / 335 810 1 '
Teuhr 043 / 335 830

Koziiki glas ik 50
 llilo. sfrlio
'Tidm tlLIIil"
Bracr Radi6 13. Slatina
(PREKO PUTA POLTCTJD)

Tel: 055/555-555

Ivlob: 098/660-275
Posjetite nas na www.video-alfa,com
e-moil : foto@video-olfo,com
*
wiimo usluge foto i videmnimanja
+
fotografiranje a dokumente
*
izrada svih wsta amaterskih filmon a 1 sat

*
saka 7 izrada filma BlSPlATliO

*
studijsko fotognfinnje
*
snimanje ljencanp
*
veliki izbor pozivnica i ahlalnica u wim bojama
* presnimavanje
video wpi i snimanje na DVD

' izrada reklama za ulqe pduzeca i ispis na vozila

i prdaja foto materijah iopreme
*
digitalni satelitski sustavi od 950 kn

.fr .#
,Er'l
Ljljllj
\

)l Koziiki glasnik
 HUAAOR
Profesija

U policijskoj postaji sldbujuii policajac sasluSava tri ;ene ito ih je ophod[ja upravo privela.
- Sto ste po zanimanju? pita pn'u
- Glumica - odgovon Zena,
- PiSi L-uwa! - rede policajac dal<tilografkinji, a zatim upita drugu:
- A Sto vi radite?
- Ja sam pjevadica odgovori Zena.
- Piii kurva! opet rede policajac daldilogralkinji, pa se okrene treioj:
-Avi?
- Aja onako... od bandere do bandere - odgovori zena, a policajac rede dakilografkinji:
- Pisi elektridar!
Ustani, bane!

Tri Zagorca napila se u Beogradu. U rane jutamje sate waiaju se u hotel Pjevaju pjesme (Oj, ti
vilo, vilo Velebito, pa o[da (JoS Hrvatska ni propalD>... Kad su zapjevali (Ustani, bane. .) otvorio se pro-
zor na prvom katu oblihje z$adc ijedna bunovna glava upita:
- Je Ii, bre, tko to budi Baneta tako rano'a
Alimentacija

Sudac dita presudu:

- Sudje odludio da sc bradna zajednica izmedu Barice K. i Stefa P razvodi, i odlutioje Barici dodijeliti
mjesednu alimentaciju od 1.500 L-una. Imate li Sto re6i na to, gospodine Stefl
- Imam, gospon sudec. To kaj ste odluiilije jako lepo od vas. Ak treba ija bi mogel koju kunu dodati.

Izjave malih genija

.Jako sam se uplalio kad se mama rMboljela. Mislio sam da ie nam tata kuhati.
.Ja se ne svaalam s roditeljima. Oni nisu mol nivo.
.Kad se mama posvadala s tatom, prvi put sam vidio letede tanjure.
.Ja sam dudo od djeteta. A i mama kaZe da nisam normalan.
.Ne znam koliko imam godina. To se stalno mijenja.
.Tata ie odrastao na selu. On ie kravu vidio uzivo!

Nije rijetkost

- Tatice,je li istina da u nekim zemljama rnuZ svoju budu6u ienu uopce oe upozna prije vjenianja?
- Sine, ne u nekim nego u sviml
Status

- Tko ti je onaj tip, Sto sam ga sino6 vidjela da izlazt iz tvoga st^ta?
( \-?
6.-
- SveuiiliSni profesor
- Redoviti?
- Ne, samo kad mi je mu; na putu.
i
Sigurno je sigurno

- IGzi, bolan Mujo, zasto ti uvede malog Mujicu stavljai na o.mar. Sto ne spava u kevetiiu?
- Znas, Haso, ija i Fata tvrdo spavamo, pa se bojimo da neiemo duti ako Mujica padne iz krevetida

Kozi1ki glas ik
 HUA,1OR
Dobar razlog

Na satu hnatskogjezika uditelj upita djccu:

- Znade li mi netko objasniti, zasto se kaze materinji, a ne oaevjezik?
Javi se mali lvica:
- Vjerojatno zato ito otac rijerko moze do6i do rijedi!

Na satu biologije

- Djeco, znate li nekog sisavca koji leti? - upita profesorica, a mali Ivica odmah podigne ruku:
- Znam ja, gospodo profesorice. Stjuardesal

U robnoj kufi
- De si, ba, ita ima?
- Ma, trazim ti, bolan, kupaic gaie.
Sta ie ti kupaic gaie sad u sijeinju?
Trcbaju nri, bolan, rijeSila Fata da me sutra uveae vodi na neko labudejezero.

Izbori
Izaila Fata na izbore i obukla prevelike cipele. Kad su to vidjeli promatradi iz izbome komisije. pcstaviiejoj
prlanJc:
- Koji broj cipela nosiS?
- 38 odgovori Fata.
- A zasto si obukla cipele broj 521
- Zato Sto su na te-ve rekli da izademo u Sto veaem broju.

Cudesna kutija
Joiekje uiao u neboder i prvi put u Zivotu ugledao lifr. Stoji zaaudeno pred liftom, kad naidejedna
stanca, otvori \..rata od lifta, uale i zatvon za sobom.
Nekoliko trenutaka kasnije, JozekjoS uvijek zaduden stoji pred liftom i gleda lampice koje se palc i
gasc, kad odjednom otlaraju se vrara od lifta i izacle prekrasna mlada djevojka. Uskliknu JoZek oduSevljeno:
- Ti bokca! Tu bum ia dooelal moiu staru!

II\VESTGRADI\JA
PODUZFt'B ZA GRADITEI-ISTVo I INZENJBRING do.o.
SLATINA, Industri.jeka { r Te t,/&x 03v 553-260, 5$-2m

FRIZEBSKI SALOII
gE?
OSIGURANIE
GREB
. .PAUN.
rltr|ru usnruH !stll|||,
.

t: Tdr&
t$2|$mttbd.O
031 55tl t0 . aSI: Ct tl-2ro
R\0\o vRlJIitL -A q,Ea nr+tt lE .{rll:,.r|:rt rlirfr.llrrt.hr
horodlo,'ri r2..1r6IllbE r.: Itt.lall.lr

53 Kozicki glarntk
Koziiki glasnik
 O R E I\4{,IS-TREYD d.o.o.
za prcimodnju i trgovinu

SALON NAI,IJESTNA
:Ar**
*umm-$nF
-r4r * -*-

LovaCka 29. 33520 Slailna

Fox.: ++385 (O) 33/562-261
Tef .: + +385 (O) 33/4OO-3O2
GSM.: ++385 (O't 98/342-306

Y'
SRETAN BOZIC I NOVA 2005. GODINA
 M&S
vl.Suzrrnc lislir
A oya Bukovicr Zn grebndla 20 l'el:033.r 56.1' ll9
SRETAN BOZIC I NOVU 2005. ZNTIVAM
TRGOVAdNOBRTM&S
i: ,}
:.-

{:,1*
a

?
I
I