broj 825/ kolovoz 2014. LIST H INFRASTRUKTURE d.o.o.

/U nedjelju 24. kolovoza 2014. na mostu Jelenski Jarak kraj Vrbovskog, na pruzi Ogulin
Moravice montirana je nova mosna konstrukcija, a toj najsloenijoj operaciji obnove mosta
bili su nazo!ni predstavnici investitora !lan Uprave HI-a mr. sc. Ivan Vukovi" te predsjednik
Uprave Prunih gra#evina Igor Matuli", direktor SPEGRA-e mr. sc. Berislav Borovina i !lan
Uprave Viadukta Ivo Juri".

/ Foto: Branimir Butkovi!

 / U VODN I K

/ IZ SADRAJA

/4 U pokusni rad puten

ureaj AP SOFT BOX

/6 Bujica doslovno odnijela

prugu U zadnje dvije godine dogodile su se velike organizacijske promjene na eljeznici. Jedin-
stveni eljezniki sustav razdvojio se na tri drutva, no ljudi koji rade na terenu, neovisno
o poduzeu u kojem rade, ukazuju na sline probleme. Statistiki pokazatelji objavljeni u
/7 Obljetnica najtee medijima takoer svjedoe o tome da je eljezniki sustav optereen potekoama koje
eljeznike nesree se ogledaju u smanjenome opsegu posla. Tako Novi list u lanku o domaem prije-
vozu eljeznica najbre gubi putnike objavljenom 12. kolovoza sugerira da su najvei
/10 Razgovor s Stjepanom problemi u eljeznikome prometu. Prema podacima Dravnog zavoda za statistiku, u
drugome kvartalu ove godine prevezeno je 10,7 posto manje putnika u odnosu na isto
Nikoliem, direktorom razdoblje prole godine. Pad opsega u teretnome prijevozu na godinjoj razini je 3,1
Sektora logistike u INI posto. Prijevoznici u svim oblicima prometa su u prvih pola godine prevezli ukupno 44,5
milijuna putnika. To je 2,2 posto manje u odnosu na isto razdoblje prole godine, pri
/12 Razgovor s emu je najvei pad od 11,6 posto zabiljeen u prijevozu putnika eljeznicom.
eljezniarima u Gunji Istodobno se u zadnjem broju Vijesti, asopisu Sindikata eljezniara Hrvatske, moe
proitati lanak o odlinom poslovanju slovenskog S Carga. Naime, prole godine S
Cargo prevezao je 17,6 milijuna tona robe (unato konkurenciji). Prijevozi za potrebe
/16 Ne tako davno bilo je Luke Kopar ine 57 posto opsega, a uee meunarodnog prijevoza je 90 posto. Treba
vie vlakova rei i to da S Cargo toliki rad ostvaruje s ak 140 lokomotiva, to je neusporedivo vie
od broja lokomotiva s kojim raspolae H Cargo.
/18 Tango i Hendrixov most Jasno je da se opredjeljenje drave za gradnju cesta u zadnja dva desetljea itekako
odrazilo na eljezniki sustav. Otkako je Hrvatska samostalna zemlja nije kupljena ni jed-
/27 Malo o vicarcima na nova lokomotiva. Kupljeno je osam novih nagibnih vlakova od kojih vozi jo samo
pokoji. Uz njih trenutano naim prugama voze tri prototipa domaih vlakova. I to je sve.
Remont pruga zaostao je za planom redovitog odravanja moda jednu svjetlosnu godi-
/32 Pleme Korwai nu. Naravno da je u takvim uvjetima teko oekivati velike rezultate.
No ne moe se rei da se uz samo malo dobre volje i koordinacije meu drutvima ne bi
moglo bolje poslovati. Ako se s gotovo svakog mjesta primjerima ukazuje na loe uskla-
en vozni red, to se u svakome pojedinom sluaju ne bi trebalo smatrati zlonamjernom
kritikom. Vonje autobusa umjesto vlakova izmeu Banove Jaruge i Daruvara postavljaju
/ IMPRESSUM jednostavno pitanje emu onda obnavljati prugu i graditi moderne eljezniko-cestovne
prijelaze. To nije logino! Izreka poput one da ondje gdje zavrava logika poinje elje-
ELJEZNIAR znica moda je mogla vrijediti za praksi u nekom drugom vremenu, no danas to vie ne
list H Infrastrukture d.o.o. prolazi.
Nakladnik: H Infrastruktura d.o.o. Branimir Butkovi
Za nakladnika: Ivan Vukovi glavni urednik lista eljezniar
Glavni urednik: Branimir Butkovi
Jezina urednica: Nataa Bunijevac

Likovno oblikovanje: Oskar Pigac

Priprema za tisak: Lidija Torma i Kata Marui
Obrada fotografija: Gordana Petrinjak

Ureivaki odbor: Marko Car

Vlatka kori
Martina Elizabeta Lovri
Katarina Rakas
Sanja Vui

Fotografija na naslovnici: Na Glavnom kolodvoru

Fotografiju na naslovnici snimio: Renato Branolica

Adresa urednitva: Zagreb, Mihanovieva 12

telefon: 01/4534 288
telefaks: 01/457 21 31
e-mail: zeljeznicar@hzinfra.hr
www.hzinfra.hr
Tisak: eljeznika tiskara d.o.o.
Zagreb, Petrinjska 87

www.hzinfra.hr ELJEZNIAR 3/
 / H I N FR ASTR U K T U R A / Pie: Branimir Butkovi
/ Foto: Branimir Butkovi

CP Milja

U pokusni rad puten ureaj AP SOFT BOX

Na CP-u Milja ugraen je i u pokusni rad puten
ureaj AP SOFT BOX. Njegova osnovna svrha jest
kontrola pregrijanosti i istroenosti leajeva kota
i konih cilindara na eljeznikim vozilima.

Ureaj HOT BOX

Ministar Hajda-Doni

U ponedjeljak 28. srpnja 2014. na eljezniko-cestovnom prijelazu Mi-

lja prigodnom sveanou obiljeeno je putanje ureaja AP HOT BOX
u pokusni rad. Putnici u vlakovima uglavnom ne primjeuju ureaje na
pruzi, kao ni poduzea koje proizvode ureaje i naprave vezane za pro-
metnu sigurnost. Koliko god specijalizirana javnost zna za takve tvrtke,
iroj javnosti one su potpuna nepoznanica. Jedno od takvih poduzea
je ALTPRO, tvrtka koja svoje proizvode izvozi ak u 41 zemlju diljem
svijeta. Prodaja proizvoda vezanih za sigurnost eljeznikog prometa
vrlo je kompleskan pothvat, jer na potencijalnom tritu svi ti proizvodi
trebaju proi razdoblje ispitivanja i dobiti sve potrebne dozvole. To u
svakom pojedinom sluaju, osim kvalitete proizvoda, zahtijeva pozna-
vanje ispitnih postupaka i iziskuje puno strpljenja.
Ureaj HOT BOX slui za kontrolu pregrijanosti i istroenosti leajeva
kota i konih cilindara na eljeznikim vozilima kako bi se na njima
sprijeile tete ija vrijednost esto viestruko premauje vrijednost
ureaja. Europska Unija u najveoj moguoj mjeri nastoji sprijeiti
ulazak neispravnih vagona na svoj teritorij. Stoga je, kao prvi u H-u,
sustav ugraen u suradnji s H Infrastrukturom i na njezin zahtjev.
Pokusnu dionicu na brdskom dijelu rijeke pruge, najkritinijemu u
Hrvatskoj, odobrila je Agencija za sigurnost eljeznikog prometa.
Ureaj e u pokusnom radu biti est mjeseci, nakon ega e Uprava
H Infrastrukture odluiti o iskoritavanju sustava na mrei.
- Proizvod je globalno rezultat tehnike i komercijalne suradnje nae
tvrtke i amerike kompanije Progress Rail te se ve ugovara njego- bez dodira s mjerenim elementima. Kada se eljezniki kota priblii
va ugradnja na prunoj mrei u raznim zemlujama i nudi se na me- ureaju, on aktivira senzore kota i tada poinje mjerenje. Ako se za
unarodnim natjeajima - rekao je Zvonimir Viduka, ALTPRO-ov di- osovinske leajeve utvrdi temperatura od 70C, tada alarm oznaava
rektor. - Ureaj smo ugradili u suradnji s tvrtkom Prune graevine, toplo. Ako se pak izmjeri temperatura od 100C, rije je o pregrijano-
a podatke potrebne za izradu studije opravdanosti pripremio nam je sti i vagon se iskljuuje iz prometa. Kada se mjeri temperatura konih
H Cargo. Za HOT BOX ve imamo potranju u Sovakoj, Sloveniji, elemenata, tada 300C oznaava toplo a 400C pregrijanost. Rezultati
Srbiji, Rumunjskoj, Bosni i Hercegovini, Azerbejdanu i Izraelu. Pri mjerenja se pohranjuju, a u sluaju pregrijanosti ureaj upozorava za-
daljnjoj proizvodnji nastojat emo da u konanom proizvodu u to poslenika zaduenoga za nj i on tada poduzima potrebne mjere. Ne-
veoj mjeri participiraju dijelovi proizvedeni u Hrvatskoj. Vjerujem kada, kao u sluaju kada je samo jedna konica neispravna, radi se o
da e se na toj dionici s velikim usponima i padovima pokazati da upozorenju. Ako nema detekcije svi vagoni u kompoziciji su ispravni, a
ureaj radi u skladu s oekivanjima. Zanimljivo je spomenuti da je u sluaju pregrijanosti vagon se iskljuuje iz prometa.
ve prvoga dana rada ureaj otkrio pregrijanost jednog leaja. Osim domain iz tvrtke Altpro prezentaciji mogunosti ureaja
Ureaj za nadzor temperature osovinskih leajeva, konih diskova i HOT BOX bili su nazoni resorni ministar Sinia Hajda Doni; Ivan
oboda kota eljeznikih vozila temperaturu mjeri na principu elek- Vukovi, lan Uprave H Infrastrukture; Vladimir Habu, ravnatelj
tromagnetnog zraenja koje emitira svaki predmet ija je temperatura Agencije za sigurnost eljeznikog prometa, kao i predstavnici MP-
via od apsolutne nule (-273C). Intenzitet elektromagnetnog zraenja PI-ja, ASZ-a, Agencije za istraivanje nesre, H Infrastrukture, H
ovisi o temperaturi mjerenog predmeta, pri emu se mjerenje obavlja Carga te potencijalni kupci iz Slovenije i Slovake.

4/ broj 825 / kolovoz 2014.

/ Pie: Branimir Butkovi
/ Foto: Branimir Butkovi
Dvije nezgode na CP-u Milja
Ili kako se lome branici
Prema slubenim podatcima godine 2013. na eljezniko-cestov-
nim prijelazima diljem Hrvatske bilo je 518 lomova branik i polu-
branik. Uprava H Infrastrukture moda bi mogla biti zadovoljna
ako se u obzir uzme to da je prije tri godine lomova bilo gotovo stoti-
Broura o sigurnosti u 2013.
CP-ovi i dalje najcrnje toke u prometu
U 2013. najvei dio svih ozbiljnih nesrea i nesrea dogodio se na eljezniko-cestovnim prijelazima (CP), koji
su i dalje najcrnje toke nastanka izvanrednih dogaaja sa smrtnim posljedicama i teim ozljeivanjem. U svim
tim izvanrednim dogaajima krivci za nesree bili su vozai cestovnih vozila koji se nisu pridravali propisane
signalizacije ili pjeaci koji su se kretali po pruzi ili su prelazili preko pruge na nepropisnim mjestima.
To je samo jedan od podataka iz Godinjeg izvjea o sigurnosti (broure
za javnost) koje je krajem lipnja izilo iz tiska. Brouru je izradio Sustav
upravljanja sigurnou u suradnji s Ravnateljstvom Ureda Uprave. Bro-
ura se u elektronikome obliku moe preuzeti na mrenoj stranici H
Infrastrukture.
U 2013. ukupan broj ozbiljnih nesrea je u odnosu na 2012. smanjen
sa 17 na 15, dok je u odnosu na petogodinji prosjek smanjen 34,2
posto. Najvei dio ozbiljnih nesrea dogodio se na CP-ovim, i to osam
izvanrednih dogaaja i sedam izvanrednih dogaaja nastalih kao poslje-
dica naleta eljeznikih vozila u pokretu na osobe koje su nesmotreno
prelazile preko pruge odnosno kretale se po pruzi na mjestima koja nisu
predviena za to.
U 2013. dogodilo se 88 nesrea, to je u odnosu na 2012. poveanje
za etiri nesree, ali je u odnosu na petogodinji prosjek smanjenje od
17,2 posto. Velik dio tih nesrea odnosio se na izvanredne dogaaje
na CP-ovima. Rije je o 21 nesrei (devet na CP-ovima osiguranima
signalno-sigurnosnim ureajima, a 12 na CP-ovima osiguranima ce-
stovnim prometnim znakovima). Osim nesrea na CP-ovima, u 2013.
zabiljeeno je i est nesrea odnosno naleta eljeznikih vozila u pokretu
na osobe koje su nesmotreno prelazile preko pruge odnosno kretale se
po pruzi na mjestima koja nisu predviena za to.
Ukupni broj usmrenih osoba (bez samoubojstava) ostao je na razini
prologodinjeg broja, odnosno usmreno je 18 osoba, i to njih 11 na
CP-ovima, a sedam zbog naleta vlaka na osobe koje su se kretale od-
nosno prelazile prugu na mjestima koja nisu predviena za to. U odnosu
na prethodnu godinu zamjetno je smanjenje broja tee ozlijeenih osoba
(sa 38 na 26 osoba, odnosno 31,6 posto). U 2013. zabiljeeno je 15
samoubojstava, to je devet samoubojstava manje u odnosu na 2012.
Zabiljeeno je i sedam pokuaja samoubojstva, meu kojima su tri okon-
ana s tekim ozljedama.
/ H I N FR ASTR U K T U R A
nu vie. Kada se pogleda realno, 518 lomova branik i polubranik
na godinu zastraujua je brojka. No, osim tzv. slalomske vonje
automobilom izmeu polubranik teko je predoiti si na kakve se
sve to naine dogaa.
Tijekom prezentacija novoga ureaja vezanoga za sigurnost prometa
na CP-u Milja dogodila su se dva slina incidenta. Sreom bez ikakvih
posljedica. Naime, u oba sluaja polubranik se sputao polako, i kada
je automobil uao u tieno podruje, ostao je zarobljen izmeu dvaju
sputena branika. eljezniar s toga podruja objasnio mi je da se s te
lokacije posljednji put vidi more, pa vozai gledaju panoramu i zaborav-
ljaju na prometne znakove. Nije opravdanje, ali zvui logino.
Kada su vidjeli stranoga turista zarobljenoga izmeu polubranik, ne-
koliko sudionik prezentacije spustilo se do vozaa i smirilo ga obja-
snivi mu da ne pokuava voziti unatrag. Panika i vonja unatrag zasi-
gurno su uzrok velikomu broja lomova branik. Malo poslije iz suprotna
smjera naiao je domai voza. Vozio je polako i branik ga je klepnuo
po krovu. Kao i u prvom sluaju, automobil je stao nekoliko metara od
pruge. Iz automobila je izala suvozaica i pogledala krov. Zadovoljno
je zakljuila da nema tete. Vlak je proao, podigla se rampa i zaroblje-
ni automobili nastavili su putovanje. Sreom bez posljedic.
/ Pie: Vlatka kori
/ Foto: Branimir Butkovi
U 2013. ni jedna osoba nije smrtno stradala od udara visokog napona
elektrine struje, ali su u pet takvih izvanrednih dogaaja teko ozlijeene
ponajprije mlae osobe. Kako bi to bolje upozorila na opasnosti koje
prijete na pruzi i oko nje, H Infrastruktura je kao upravitelj infrastrukture,
uz ve postojee oznake koje zabranjuju pojedine postupke i upozoravaju
na opasnosti, pokrenula izradu (normiranje) te ugradnju novih oznaka
koje e na upeatljiv nain dodatno upozoravati na mogue opasnosti.
U 2013. najvei dio svih ozbiljnih nesrea i nesrea, tonije 29 izvanred-
nih dogaaja, dogodio se na CP-ovima, koji su i dalje najcrnje toke
prema mjestu nastanka izvanrednih dogaaja sa smrtnim posljedicama
i teim ozljeivanjem. Kao i prole godine, treba istaknuti da je od ukupno
29 ozbiljnih nesrea/nesrea njih 17 nastalo na CP-ovima osiguranima
signalno-sigurnosnim ureajem (SS-ureajem), to i dalje upuuje na
veliku nediscipliniranost ostalih sudionika u prometu, ponajprije vozaa
cestovnih vozila.
www.hzinfra.hr ELJEZNIAR 5/
 / H I N FR ASTR U K T U R A
Slatina
Bujica doslovno odnijela prugu
Jak pljusak na podruju grada Slatine uzrokovao je velike tete na eljeznikoj infrastrukturi. Bujica je do-
slovno odnijela sedamdeset metara kolosijeka ispod mosta na izlazu iz Slatine. Promet je prekinut 5. kolo-
voza, a vlakovi su tom dionicom ponovno krenuli samo pet dana kasnije, 10. kolovoza. Izvoa radova na
sanaciji bile su Prune graevine.
Obilni pljusak koji je 5. kolovoza zahvatio ire podruje grada Slatine
u samo pola sata napravio je veliku tetu na eljeznikoj infrastruk-
turi. Zbog toga je u Gradu Slatini proglaena elementarna nepogo-
da. Zbog obilnog pljuska spustili su se bujini potoci s Papuka. Kroz
vodotok formirala se bujica koja je nosila sve pred sobom. Tako je
nestao zastorni materijal (kamen tuenac) i dio prunog trupa
pruge Osijek Virovitica Koprivnica ispod podvonjaka na izlazu
iz Slatine. Bujica je doslovno odnijela sedamdeset metara donjeg
prunog ustroja, a jo je oteeno oko dvjesto metara pruge.
Prema izjavi strojovoe koji je 5. kolovoza plavcem zadnji proao
tu dionicu, od kie se doslovno nita nije vidjelo, a gornji rub trani-
ca na vie je dijelova bio prekriven vodom.
Pomonik voditelja Nadzorne grupe Naice eljko Buonja je po
dojavi iz prometnog ureda u Slatini iziao na teren i imao je to
vidjeti:
/ To se zapravo ne moe opisati rijeima, ve se samo moe do-
ivjeti. Dobio sam obavijest od prometnice Dijene Bujan da se na
pruzi dogaa neto udno, da su pragovi ostali u zraku. I doista,
voda je sve odnijela. Do propusta sam doao uz prugu, a nazad
sam se vraao kroz vodu. Bilo je jasno kako je rije o veem ote-
enju i im su to vremenski uvjeti doputali poeli su radovi na
sanaciji.
Radovi na sanaciji trajali su do 10. kolovoza kada su vlakovi po-
novno krenuli. Brzina je bila ograniena na 20 km/h, a nakon to
su zavarene i predignute tranice i kolosijek definitivno reguliran
uspostavljene su redovite brzine.
Dok je promet bio prekinut prijevoz putnika bio je organiziran auto-
busima. Putnike brzih i IC vlakova od Osijeka do Koprivnice prevozili
su autobusi, a za one koji su putovali putnikim i ubrzanim vlako-
vima autobusi su vozili na dionici urenovac ainci Slatina. mnog broja putnika koji su se vraali s mora i s vikend-odmora na
U Koprivnici odnosno Slatini putnici su ponovno prelazili u vlakove.
6/ broj 825 / kolovoz 2014.
/ Pie: Branimir Butkovi
/ Foto: Branimir Butkovi
eljezniari u kolodvoru Slatina tih su se dana nali u puno veoj
guvi od uobiajene. O tome nam je posvjedoio prometnik Vinko
Bukovac:
/ Radilo se o izvanrednoj situaciji i mislim da smo radili najbolje to
smo mogli. Jasno je da su putnici negodovali, ali nije bilo veih ne-
urednosti u prometu. Vlakovi su do krajnjih odredita kasnili od pola
sata do sata. Bilo je oko 1000 upita na koje je trebalo odgovoriti i
svaki put objanjavati da autobusi skreu s ceste i voze do kolod-
vora. U jednome trenutku u kolodvoru je znalo biti do pet autobusa
i morali smo paziti da putnici ne uu u krivi.
Putnika blagajnica radi do 14.30 sati, a nakon toga karte prodaju
prometnici i to nam je kompliciralo situaciju. Dogaalo se da se
suputnici razdvoje, koferi zagube, ali s obzirom na okolnosti, sve je
na kraju dobro prolo.
H Cargo je koristio pomoni prijevozni put od Osijeka preko Vinko-
vaca i Novske. To je usporilo promet, ali prevezeni su svi tereti.
Izvoa radova na sanaciji kolosijeka bile su Prune graevine. U
pomo je kao podizvoa uskoilo i poduzee Jet set iz Vrbanje.
Radilo se intenzivno i pruga je za promet osposobljena nakon pet
dana. Na gradilitu sam bio u petak i tada se inilo kako e ipak
trebati malo vie vremena za pokretanja prometa. Iako je bio vru,
sunan dan zemlja je bila natopljena vodom i osjeao se intenzivan
miris vlage. Bio je ugraen donji pruni ustroj, a kamioni su odvo-
zili otpadni materijal s kolosijeka. Ipak, radovi su bili zavreni do
nedjelje. Preostali radovi izvodit e se u uvjetima redovitog tijeka
prometa.
Pruga je ponovno otvorena za promet u nedjelju 10. kolovoza u
14.00 sati te je prvi vlak koji je proao tu dionicu bio Podravka-
express, koji je u Osijek stigao u 21.15 sati na zadovoljstvo ogro-
rad u Osijek.
/ Pie: Branimir Butkovi / N OV O ST I

Obljetnica eljeznike nesree u Zagrebu

Najtea nesrea u povijesti eljeznice u

Hrvatskoj
Prije tono etrdeset godina u Zagrebu se dogodila
najtea eljeznika nesrea u povijesti eljeznice na
ovim prostorima. Posljedice su bile katastrofalne.

Dana 30. kolovoza

1974. izvanredni
vlak br. 10410 vozio
je na relaciji Atena
Zagreb Dortmund.
U sastavu vlaka bilo
je devet dvooso-
vinskih putnikih
vagona u vlasnitvu
Njemakih saveznih
eljeznica. Vlak je
vukla osam godina
stara dizel-elektri- nije uspio zadrati na tranicama, unato koenju. Na skretnicu br.
na lokomotiva (tzv. 60 vlak je uao brzinom od 101,4 km/h, to je izazvalo oteenja na
kenedijevka) J vagonima i uzrokovalo prevrtanje vagona. Veza izmeu lokomotive
661-216, a kom- i prvog vagona puknula je na 613 metru prije njezina zaustavljanja
pozicija je bila duga tako da je na kolosijek II.a Zagreb Glavnoga kolodvora lokomotiva
211 metara. ula sama. Vagoni su ostali razasuti, prevrnuti po itavome kolod-
Upravljanje vlakom vorskom podruju.
u Vinkovcima je pre- Poginulo je 167 putnika u vlaku, a nesreu je preivjelo 90 ljudi. Za
uzela posada TP-a nesreu su odgovornima proglaeni strojovoa, koji je osuen na
Zagreb. Strojovoe 15 godina zatvora, i pomonik strojovoe, koji je osuen na osam
su do tada ve radili ukupno 45 sati. Iz Vinkovaca je vlak krenuo u godina zatvora.
19.45 sati. Nesrea se dogodila na ulazu u zagrebaki glavni kolod- Lokomotiva J 661-216 odnosno H 2061-025 nije bila znatno
vor. U zavoju ispred Zagreb Glavnog kolodvora vlak je vozi brzinom oteena te je kasnije koritena u redovitome prometu. Danas se
od 103,1 km/h, iako je dozvoljena brzina bila 50 km/h. Iz zavoja je ta lokomotiva nalazi u fundusu Hrvatskoga eljeznikog muzeja u
vlak iziao brzinom od 102,7 km/h. Zbog prevelike brzine vlak se Zagrebu.

Virtualna izloba u povodu vanih obljetnica / Pie: Tamara tefanac

Pruga Prvog svjetskog rata

Ove godine navrava se stota obljetnica pruge Ogulin Plaki, a na meunarodnoj razini obiljeava se stota
obljetnica poetka Prvoga svjetskog rata. Obje obljetnice popratit e i Hrvatski eljezniki muzej virtualnom
izlobom Pruga Prvog svjetskog rata.
Od Plakog lika se pruga nastavila graditi prema Vrhovinama te je u promet putena 1918. godine. Taj dio pruge sagraen je uz pomo ruskih
i talijanskih ratnih zarobljenika koje je austro-ugarska vojska zarobila na europskim ratitima. Izloba je posveena tim nepoznatim pojedincima
koji su godine proveli gradei liku prugu. Hrvatski eljezniki muzej (HM) odaje priznanje i Nikoli Turkalju koji je kao inenjer sudjelovao u
njezinoj gradnji od poetka radova do konanog povezivanja s Kninom 1925. godine. U sklopu izlobe HM prezentira i eljezniku tehniku
batinu like pruge koja je unato razaranjima tijekom Drugoga svjetskog rata i Domovinskog rata ostala prepoznatljiva u svojim izvornim obli-
cima i vaan je segment eljeznike povijesti.
Budui da izloba tematizira fiziki prostor eljeznike pruge, a tema ratnih zarobljenika u Prvome svjetskom ratu meunarodno je vana,
odabran je format virtualne izlobe kako bi putem interneta fiziki prostor bio prezentiran uz pomo videomaterijala, a krug njezinih posjetitelja
znatno proiren. Izloba je realizirana u suradnji HM-a i Kluba studenata povijesti ISHA s Filozofskog fakulteta Sveuilita u Zagrebu, Hrvatskog
dravnog arhiva i Zaviajnog muzeja Ogulin. Sufinancirana je sredstvima iz programa Ministarstva kulture RH.
Izloba e biti dostupna na adresi http://muzej.hzinfra.hr/virtual od 12. rujna 2014. na hrvatskom i engleskom jeziku. U sklopu prezentacije e-
ljeznike tehnike batine ogulinskog podruja istoga dana bit e otkrivena obnovljena parna lokomotiva serije J 51-148 iz HM-ova fundusa
koja je izloena u Ogulinu i koja ove godine navrava tono 101. godinu.
Ovim putem HM zahvaljuje svim zaposlenicima H Infrastrukture i H Putnikog prijevoza koji su pomogli u izradi izlobe kao i mnogobrojnim
pojedincima koji su prepoznali vrijednost eljeznike povijesti i uvanja eljeznikih predmeta.

www.hzinfra.hr ELJEZNIAR 7/
 / H I N FR ASTR U K T U R A / Pie: Branimir Butkovi
/ Foto: Branimir Butkovi

Duga Resa Kolodvor Sisak

Sporazum o proirenju podvonjaka Neizvjestan nastavak radova

U Dugoj Resi je 12. kolovoza 2014. potpisan Spora-
zum o sufinanciranju radova na proirenju podvo-
njaka koji spaja novi i stari dio grada. Ugovor su
potpisali lan Uprave H Infrastrukture Ivan Vuko-
vi i gradonaelnik Duge Rese Ivan Bari.
Kada su 2. travnja 2013. poeli radovi na rekon-
strukciji eljeznikoga kolodvora Sisak, malo je tko
oekivao da e nastavak radova biti neizvjestan.
Radovi su se izvodili pod nadzorom Konzervatorskog odjela pri
Ministarstvu kulture, a vrijednost investicije procijenjena je na 40
milijuna kuna. Zanimljivo je kako je kolodvor Sisak ve jednom ob-
navljan poetkom stoljea. Da je na tome ostalo, uz kakve manje
zahvate, situacija bi bila kudikamo bolja nego to je to danas.
U sklopu rekonstrukcije trebalo je sagraditi otoni peron s pothod-
nikom. S obzirom na iznenaujue vrijedna arheoloka nalazita,
radovi su se izvodili sporije od planiranog tempa. U meuvremenu
je prostor s iskopinama postajao vei, a nastavak radova u kolod-
voru sve se ee odgaao. Vrata i prozori kolodvora zatvoreni su
daskama, a radovi arheologa proirili su se oko dvije stotine metara

Ivan Vukovi i Ivan Bari

Podvonjak se nalazi nekoliko stotina metara od eljeznikoga ko-

lodvora u smjeru Karlovca. irok je 5,05 metara i svojim karakte-
ristikama oteava siguran tijek prometa. U njemu se teko mogu
mimoii dva osobna vozila, a prostora nema ni za pjeake. Po zavr-
etku radova njegova irina iznosit e 7,5 metara.
/ H Infrastruktura je na podruju Karlovake upanije uloila 35
milijuna kuna, a slino kao i u Moravicama i Skradu i ovdje lokal-
na uprava potpomae projekt, to je pravi put. Prije godinu dana
obeali smo da emo rijeiti problem i ovim potpisom to i inimo.
Radovi poinju u rujnu i bit e izvedeni u najkraemu moguem u duinu, nekoliko kolosijeka u irinu i nekoliko metara u dubinu.
roku istaknuo je Ivan Vukovi. Poetkom kolovoza obilne kie razmoile su zemlju a voda je prekri-
la iskopane kanale, pa nije bilo mogue raditi. S obzirom na vanost
nalazita, u medijima se ak predlae preseljenje kolodvorske zgra-
de. Treba rei kako je kolodvor povijesno vana zgrada i nije malih
dimenzija. Hrvatsko vijee za kulturna dobra vjerojatno e odobriti
aneks ugovoru izmeu izvoaa radova i H Infrastrukture i tako e
se nastaviti arheoloka istraivanja. Kako sada stvari stoje, putnici
e i dalje u vlakove ulaziti na privremenome peronu smjetenome
nasuprot kolodvorskoj zgradi, jer drugog rjeenja u sadanjoj situ-
aciju nema.

Ivan Bari istaknuo je da se problem podvonjaka nastoji rijeiti

ve dulje, no tek je prole godine H Infrastruktura pokazala razu-
mijevanje i volju da se podvonjak proiri.
/ Projektiranje i izradu projektne dokumentacije zapoeli smo 2007.
Opina e radove poduprijeti s 400.000 kuna. Kada se proiri, pod-
vonjak e imati dvije trake za vozila iroke 2,75 metara i nogostup
za pjeake. Tijekom radova vozila e morati koristiti alternativne
pravce rekao je Bari.
Kada radovi ponu, umjesto sadanjeg mosta ugradit e se provi-
zorij. To e omoguiti neometan tijek eljeznikog prometa.

8/ broj 825 / kolovoz 2014.

/ Pie: Liljana Jazbinek / H I N FR ASTR U K T U R A
Vlatka kori
/ Foto: Dragutin Stanii

Razgovor s Ivanom Jakovljeviem, voditeljem obnove HISI

Zelenog mosta
Veliki projekt, veliki izazov
Obnova Zelenog mosta vrlo je sloen i zahtjevan
projekt. Radi se pod strujom, uz promet putni-
kih i teretnih vlakova i stalne vibracije, i to gotovo
svaki dan, bez zastoja.
eljezniki zeleni most
preko Save jedna je
od poznatijih toaka
Zagreba. Kolokvijalno
prozvan Hendrix, jer se
taj grafit na njemu na-
lazio godinama. Stari
most se vie od godine
i pol obnavlja i ojaava,
a voditelj posla je Ivan
Jakovljevi.
/ Nema vie nijednoga
grafita. Cijeli most smo
oistili i prebojili i sada
je samo zelen. Bio je
to opsean posao. Nije
mi ba jasno kako su
taj grafit uspjeli ispisati
bez skela i ikakvog po-
magala te na toj visini
komentirao je Jakov-
ljevi.
Most je star sedamdeset godina, a do sada je obnovljen jedanput,
i to 60-ih godina prolog stoljea.
/ Most je sagraen 1936. godine. Dijelovi mosta su, koliko znam,
dotegljeni brodom u Sisak, a onda ovamo dovueni konjima i
splavima. Dizali su ih koloturima, motikama i polugama, kako se
god moglo, jer bilo je nekih parnih dizalica, ali se puno toga radilo
runo.
Most je sagraen visoko da bi ga se zatitilo od djelovanja rijeke jer
tada nije bilo ni nasipa niti je korito bilo ureeno. Most je bio djelo-
mino oteen u Drugome svjetskom ratu i potom je krpan 1962. na na veini gorskih pruga tako da na nekim dionicama jo uvijek
Osim kolosijeka, sama konstrukcija mosta odonda nije obnavljana i
trajala je pedeset godina rekao je Jakovljevi.
Veliki projekt obnove i ojaavanja mosta vrijedan 30 milijuna kuna,
koji vodi inenjer Jakovljevi, vrlo je zahtjevan i sloen, dugo traje i
zahtijeva veliki angaman svih. Most je teak oko dvije tisue tona,
dug je 300 metara, a visok 20 metara.
/ Rije je o vrlo sloenom i zahtjevnom projektu jer se radi pod
strujom i uz promet putnikih i teretnih vlakova, uz stalne vibracije.
A radilo se gotovo svaki dan, bez zastoja. Moete si samo zamisliti
koliki je to opseg radova i koliko optereenje. Svi radnici moraju
imati test za rad na visini komentirao je.
Nakon to su uvrstili stupove, najtei posao uslijedio je na kraju:
promjena leajeva ispod mosta. Naime, svi leajevi osim jednog su
pokretni i ta je zamjena izniman zahvat.
/ To je najvei izazov. Taj se poduhvat mora dobro i detaljno ispla-
nirati da bi ga se mogao izvesti. Trebalo je dignuti cijeli most i zau-
staviti promet, manevarski prostor bio je vrlo mali, jedan leaj tre-
balo je maknuti a drugi staviti i potom spustiti most. Prvi put sam
se suoio s takvim zadatkom. Bio je to moj najvei izazov, ali sm
sam radio.
Potrebna je intenzivnija suradnja
U Zagrebu je 21. kolovoza odran bilateralni sa-
stanak Uprava H Infrastrukture (HI) i Slovenskih
eljeznica-Infrastrukture (SI) na kojem su bili lan
Uprave HI-a mr. sc. Ivan Vukovi i direktor SI-a
Bojan Kekec sa suradnicima.
Na sastanku su razmijenjene informacije o stanju u obje tvrtke, raz-
govaralo se o jaanju suradnje izmeu dvaju upravitelja infrastruk-
ture, o aktivnostima meunarodne udruge Korridor X Plus na us-
postavljanja novoga teretnog koridora na relaciji X. paneuropskoga
koridora te o daljnjem razvoju infrastrukture na podruju Hrvatske
i Slovenije.
lan Uprave HI-a mr. sc. Ivan Vukovi izvijestio je goste o sta-
nju u HI-u, naglasivi da je prije dvije godine pokrenut snaan
investicijski ciklus koji je prole godine rezultirao sa 1,5 milijardi
kuna investicija, a ove se godine planiraju ulaganja u eljezniku
infrastrukturu u vrijednosti od 1,25 milijardi kuna, to su prosjena
godinja ulaganja viestruko vea nego li svih poslijeratnih godina.
Izvijestio ih je i o radovima na modernizaciji s teitem na rijekome
prometnom pravcu i koridoru RH1 te o projektima koji se financiraju
ili e se financirati iz EU-ovih fondova. Mr. sc. Vukovi zamolio je
SI-a za pomo oko rjeavanja problema na pruzi prema urmancu
na kojoj je krenula obnova.
Direktor S-Infrastrukture Bojan Kekec, tvrtke koja je dio holdinga
Slovenske eljeznice, najvanijom svrhom sastanka procijenio je
upoznavanje i zbliavanje vodeih ljudi dviju tvrtki jer smatra da se
kroz prijateljske odnose problemi mogu rjeavati puno uinkovitije.
Kao najvei problem na SI-u istaknuo je obnovu kontaktne mree
nakon to je u tzv. ledenom tjednu u veljai ove godine ona unite-
vozi dizelska vua. Osim toga, SI ima ulogu upravitelja infrastruk-
ture, dok su druge djelatnosti u ingerenciji Agencije za sigurnost
(prodaja trase i odreivanje cijena) i Ministarstva prometa u ijoj
su ingerenciji investicije iz EU-ovih fondova. Od investicija spome-
nuo je uvoenje GSMR-a i ETCS-a te pripremu dviju obnova izmeu
Zidanog Mosta i Maribora. Kao zajedniki strateki cilj dviju tvrtki
Kekec je naveo uvoenje koridora RH1 u mreu teretnih koridora za
iju je organizaciju ponudio svoje iskustvo koje ima u menedmentu
VI. koridora na ijem je elu.
Vukovi i Kekec dogovorili su intenzivniju suradnju na rjeavanju
svih otvorenih pitanja izmeu dviju tvrtki te preuzimanje aktivnije
uloge u pretvaranju Udruge Korridor X Plus u slubenu organizaciju
novog koridora RFC na koridoru RH1 kako bi od Europske komisije
mogli dobiti to vie novca za njegovu obnovu do razine interope-
rabilnosti.

www.hzinfra.hr ELJEZNIAR 9/
 / H C AR G O / Pie: mr.sc. Avenka Butkovi
/ Foto: Branimir Butkovi
Renato Branolica

Razgovor s Stjepanom Nikoliem, direktorom Sektora logistike u INI

Osjetno poveanje opsega prometa

Za ovaj broj eljezniara pripremili smo razgovor s g. Stjepanom Nikoliem, direktorom Inina Sektora logisti-
ke. Suradnja izmeu Hrvatskih eljeznica i Ine datira jo od davne 1883. godine i traje sve do dananjih dana.
Radi se o vrlo uspjenoj suradnji zahvaljujui posebnom angamanu zaposlenika Ine i H Carga na organi-
zacijskoj i izvrnoj razini. Inin promet eljeznicom tijekom prole godine bio je upola vei nego 2011. godine.
No, prostora za poslovnim irenjem jo ima.

Hrvatske eljeznice i opskrbu velikih kupaca na domaem i inozemnom tritu (izmeu

INA imaju dugogodi- ostalih i H-Carga), kao i transfere naftnih poluproizvoda izmeu
nju suradnju. Moete li naih dviju rafinerija. Poslovni odnosi H-Carga i Ine definirani su
nam rei neto vie o viegodinjim ugovorima: Ugovor o uvjetima prijevoza poiljaka
tomu? eljeznicom, koji primarno definira cijene prijevoza, Sporazum o
transportno komercijalnim i operativnim odnosima, koji primarno
Suradnja izmeu Ine definira tehnike uvjete prijevoza eljeznicom i Ugovor o uvrtenju
i H-a zapoela je privatnih vagona u vagonski park H-Cargo.
samim osnutkom Ine
1964., pa moemo INA je tzv. veliki korisnik eljeznikih usluga, te s H-Cargom ima
rei kako ove godi- dugoroni ugovor o prijevozu. Kako to funkcionira na godinjoj ra-
ne, kada INA slavi 50 zini i koji su glavni prijevozni pravci?
godina postojanja,
zapravo imamo i 50 INA je veliki korisnik s kontinuiranim prometom svih 12 mjeseci u
godina uspjene su- godini. Glavna prijevozna odredita eljeznicom su Rafinerije Rijeka
radnje s H-om. No, i Sisak i Inina skladita derivata, a posebno pravac Rijeka - Sisak.
vratimo li se jo dalje Prole je godine INA eljeznicom prevezala 607.000 tona naftnih
u povijest moemo derivata, to je svrstava na 2. mjesto poslovnih partnera po ostva-
vidjeti kako je naa renom prometu. Inae, prologodinji promet Ine eljeznicom je 8
poslovna suradnja posto vei nego 2012., odnosno 40 posto vei nego 2011. godi-
svoje korijene imala u ne.
davnoj 1883. godini,
Stjepan Nikoli odnosno deset godina Kako je organiziran prijevoz eljeznicom?
nakon izgradnje pru-
ne dionice izmeu Rijeke i Karlovca. Naime, te je godine putena eljezniki prijevoz je organiziran na temelju godinjih, mjesenih
u rad Rafinerija nafte Rijeka, tada najvei i prvi pogon za preradu odnosno tjednih i dnevnih planova koje nai planeri usklauju sa
nafte na industrijski nain u Europi s preradom od 60.000 tona slubom planiranja H-Carga gdje imamo izvanrednu podrku izvr-
godinje. Time se podmirivala treina potreba za derivatima Au- snih profesionalaca bez kojih ne bi bilo mogue redovito ispunjava-
stro-Ugarske Monarhije, a prevozilo se uglavnom eljeznicom. Da- nje poslovnih planova i kontinuirano poveanje efikasnosti.
nas INA, zahvaljujui suradnji s H Cargom, osigurava redovitu i
sigurnu opskrbu kupaca na vie od 449 benzinskih postaja gdje Koliko je cisterni potrebno za kvalitetnu organizaciju prijevoza i u
im je dostupno gorivo vrhunske kvalitete u dovoljnim koliinama ijem su vlasnitvu?
tijekom cijele godine.
Za kvalitetnu i uinkovitu organizaciju prijevoza eljeznicom potreb-
Na koji je nain organizirana Inina prijevozna logistika? no je uvijek raspolagati optimalnim brojem eljeznikih cisterni. Za
nae je potrebe to je oko 600 cisterni od kojih je 2/3 u vlasnitvu
Sektor logistike je najvei sektor poslovnog segmenta Rafinerije i Ine, dok je ostatak uglavnom u vlasnitvu H Carga, a koje iznaj-
Marketing i pokriva prijevoz cestom, eljeznicom, morem, rijekama,
cjevovodima, terminale za skladitenje nafte i naftnih derivata, osi-
guranje kvalitete, zatitu na radu i odravanje. Za organizaciju, kon-
trolu i ugovaranje prijevoza naftnih derivata eljeznicom zaduena je
Sluba eljeznikog, pomorskog, rijenog i cjevovodnog transporta
iji je struni tim u posljednjih nekoliko godina dodatno osnaen
mladim i motiviranim zaposlenicima koje smo zaposlili u okviru
Growww programa usmjerenog na zapoljavanje mladih talenata.

to obuhvaa prijevoz naftnih derivata eljeznicom, odnosno, kako

je to regulirano meusobnim ugovorima izmeu poduzea?

Prijevoz naftnih derivata eljeznicom obuhvaa primarnu opskrbu

domaeg i inozemnog trita naftnih derivata, dakle opskrbu Ininih
skladita u Solinu, Ploama, Slavonskom Brodu, Osijeku i Zagrebu,

10/ broj 825 / kolovoz 2014.


mljujemo prema punoj prijevoznoj tarifi. Dodatnu fleksibilnost
ostvarujemo sklapanjem ugovora o najmu cisterni na domaem i
inozemnom tritu.
Koliko smo upoznati, servisi cisterni obavljaju se redovito u elje-
znikim radionicama, primjerice u RV-u akovec. Kako je koncipi-
rana suradnja i postoje li neki problemi?
INA redovito obavlja redovne i izvanredne servise vagonskih cister-
ni u ovlatenim radionicama RV-a akovec d.o.o. i Odravanje
vagona d.o.o., koje su u vlasnitvu H Carga, sukladno godinjim
ugovorima o poslovnoj suradnji. Suraujemo izuzetno kvalitetno
dugi niz godina tijekom kojih smo znatno smanjili vrijeme odrava-
nja i optimizirali trokove.
S obzirom na ekoloku osjetljivost pri prijevozu naftnih derivata,
koje sigurnosne i ekoloke standarde treba zadovoljiti?
Sve sigurnosne i ekoloke standarde u prijevozu naftnih derivata
propisuje Konvencija o meunarodnom eljeznikom prijevozu (CO-
TIF- Convention concerning International Carriage by Rail), Dodatak
C, Pravilnik o meunarodnom prijevozu opasnih tvari eljeznicom
(RID- Regulations concerning the International Carriage of Dange-
rous Goods by Rail), a koja vrijedi od 1. sijenja 2013.
Kako je organizirano pranje vagonskih cisterni?
Izvanredno pranje prema povremenim potrebama i redovito pranje
vagonskih cisterni prije upuivanja na redovite servise provodi se
prema ugovoru o poslovnoj suradnji s tvrtkom STSI Integrirani
tehniki servisi d.o.o.
/ H C ARG O
Moe li se rei da je dosadanja suradnja bila uspjena za obje
strane? Postoje li naznake da bi se mogla iriti s obzirom na zapo-
eti proces modernizacije eljeznikog prijevoza i proirenja ponude
eljeznikih proizvoda i usluga?
Dosadanja suradnja s tvrtkom H Cargo bila je vrlo uspjena i to
zahvaljujui posebnom angamanu i svakodnevnoj suradnji zapo-
slenika H Carga i Ine na svim organizacijskim razinama, pri emu
posebno elim istaknuti vae i nae operativce koji su najzasluniji
da se iz dana u dan transport izvrava sigurno i sukladno plano-
vima.
Jedan od preduvjeta za dodatno unapreivanje naih poslovnih
odnosa i poveanje opsega suradnje je prije svega pouzdanost
usluge koju nam H Cargo moe osigurati. To znai, primjerice,
kako se naa dosadanja suradnja moe proiriti i na H Infra-
strukturu koja je nezaobilazni imbenik u ostvarivanju poveanja
kapaciteta, ne samo za Inu nego i za vae ostale poslovne partne-
re. U tom je smislu veoma vano usklaivanje i koordiniranje pla-
nova radova na eljeznikoj infrastrukturi s potrebama hrvatskog
gospodarstva.
Drugi bitan imbenik je posto raspoloivost elektro-lokomotiva za
vuu tereta. Ovo su preduvjeti za daljnje proirenje nae poslovne
suradnje za to je INA, kao drutveno odgovorna kompanija veo-
ma zainteresirana, prvenstveno iz aspekta ekoloki i ekonomski
prihvatljivog transporta naftnih derivata. Konano, elio bih ista-
knuti kako u Ini vjerujemo da H Cargo ima potrebna znanja i ljud-
ske resurse za sva daljnja unapreenja svojih poslovnih procesa te
bih iskoristio ovu priliku da se u ime Ine i svoje osobno zahvalim
svim partnerima i kolegama, operativnim ekipama i planerima, u
H Cargu koji su svojom predanou i strunou omoguili da
naa viegodinja suradnja bude ovako uspjena.
www.hzinfra.hr ELJEZNIAR 11/
 / N O V O STI / Pie: Branimir Butkovi
/ Foto: Branimir Butkovi

Razgovor s eljezniarima u Gunji

Najvie je pomogao tzv. mali ovjek

U eljeznikome kolodvoru u Drenovcima razgovarali smo s eljezniarima stradalima u poplavi. Svi odreda
slau se kako im je najvie pomogao tzv. mali ovjek. Mjetani iz Nijemaca, Cerne, Gradita, Otoka, Lipovca,
Brkog i Vinkovaca odmah su uskoili i pomogli. to se obnove tie, ljudi se uzdaju u vlastite snage, a Crveni
kri najvie ih je razoarao.

O poplavi u Gunji i najvrednije supruga i dvoje djece. Kuu u obnavljati sam i ne

Drenovcima pisali znam kako e biti. Samo se nadam da e 70.000 kuna biti dovolj-
smo u nekoliko na- no. Prije mjesec dana komisija H Infrastrukture obila je teren i
vrata. Meu 5000 rekli su nam da nam je drutvo odobrilo pomo.
poplavom pogoe- Odmah nakon poplave gotovo cijela Hrvatska prikupljala je pomo
nih stanovnika Gu- za poplavljena podruja i onda je sve okirala vijest kako Crveni
nje su i eljezniari. kri preko kojeg se pomo prikupljala ljudima nije doznaio nita.
Bio je to povod da Uslijedila su neuvjerljiva tumaenja elnih ljudi Crvenoga kria
obiemo eljezniki kako su sredstva oroili i kako iz Gunje nisu stigli popisi ljudi koji-
kolodvor u Dre- ma treba pomo. Tek nakon medijske buke ljudima je isplaeno
novcima u kojemu po 4000 kuna.
rade eljezniari iz
Gunje. Dragan ari s dosta gorine prisjetio se tih dana:
/ U tim trenucima ljudima je trebao novac. Ve je nastala panika,
Drenovci su pogra- mediji su uzbunili javnost i uz dosta natezanja dobili smo 4000
nini kolodvor. Za kuna. Dobili smo sapuna i etkica za zube za dvije godine, ali
razliku od novoob- nama je trebao novac za gorivo da moemo stii na posao. Svi oni
novljenog Belog koji su uplaivali novac, mislili su da ga uplauju nama. Nama je
Manastira kolodvor najvie pomogao Sindikat prometnika vlakova. Branko Cindri me
Drenovci ve na prvi odmah nazvao i pitao to mi treba. Isplatili su nam po 7000 kuna.
pogled djeluje skro- kolski instruktor Slavko Vukovi doao je sa kolegama i izbacili
mno. U prometno- smo stvari iz kue. Prijatelju moj, u dva sata izbacili smo sve ono
me uredu, gotovo to sam ja ubacivao dvadeset godina. To je bolna slika. Zna sva-
Dragan ari
u krilu prometniku, ku stvar koju si kupio i to je ostalo od roditelja.
sjedi zaposlenik H Kada se ve govori o pomoi, radnici H Infrastrukture dobrovolj-
Carga. Vakumski zahod koriste svi, ak i pogranina policija. U no su uplatili vie od 200.000 kuna pomoi. Ta sredstva uplaena
kolodvoru smo razgovarali s prometnicima Draganom ari i Ma- su Crvenome kriu i pitanje je ne bi li bilo bolje da je taj novac
rijanom Somekom te skretniarom Franjom Somekom. uplaen na raun naih radnika.
Razoaranost dravnim institucijama ne kriju i zato su kue odluili / Ne bi bilo u redu da se nekima daje vie, a nekima nita. Po-
obnavljati sami. Svi se slau s tome da su im najvie pomogli moglo se ljudima u Srbiji i Bosni i neka, treba i njima. Tamo je
ljudi iz susjednih mjesta (mali ovjek podnio je najvei teret). situacija bila tri puta gora. U Bosni su velika klizita i malo jaa
Uz ispriku onima koje emo moda izostaviti, treba spomenuti kia odnijet e kue komentirao je Marijan Somek.
mjetane Nijemaca, Cerne, Gradita, Otoka, Vinkovaca, Brkog,
Lipovca ... Franjo Somek misli drugaije.
U Gunji je nasip popustio 17. svibnja oko 15.30. Tada jo nita / Imam 41 godinu staa i ostale su mi dvije-tri godine do mirovine.
nije ukazivalo na razmjere predstojee katastrofe. U to vrijeme Volio bih da sam tri godine stariji. I sada kada malo bolje razmi-
na malo izdignuto stajalite Gunja ljudi su dovozili stoku. I dok slim, ja njima nikada ne bi dao novce. Najbolje je dati ovjeku, od
je Gunja bila potopljena, u oblinjim Drenovcima ljudi su sjedili u srca, toliko i toliko.
kafiima. eljezniari su bili u kolodvoru Drenovci i tek oko 23.00 U Gunji Franjo Somek dijeli katnicu s bratom.
sata, nakon to je policija stigla s upaljenim rotirajuim svjetlima / Dvadeset dana smo u amcu stizali do kue. Plakao sam kada
i upozoravala na opasnost, nastupila je opa evakuacija. eljezni- sam se vratio natrag, suze su same krenule, a nisam od plakanja.
ari se prisjeaju toga kobnog dana: Sve je pusto, ni uko nije zalajao. Svuda je pusto, pa bih sada i
/ Vidjeli smo da ljudi zbog nas riskiraju ivote. Nije bilo druge, mo- loeg susjeda poelio rekao je.
rali smo ii. Prema policijskome popisu, te veeri 550 stanovnika
Gunje smjestilo se u Nijemcima. Takvo to nismo ni mislili da se Razgovoru ispred kolodvora prikljuilo se i nekoliko mjetana koji
moe dogoditi. su ekali vlak. Zanimljivo je kako je facebook ljudima bio glavni
U tim trenucima najvie su im pomagali ljudi iz oblinjih mjesta. izvor informacija. Problem je to u tome sluaju ljudi starije ivotne
Ljudi su dolazili u sportsku dvoranu u Cerni i svojim kuama od- dobi nisu informirani, a tko e ljudima od sedamdeset godina ne-
vodili nepoznate ljude. Dragan ari smjetaj je naao kod me- to dati. Ljudima su dodijale i konzerve:
nevriste ure Kesegia, a Marijan Somek kod strojovoe eljka / Rat je proao i to e nam konzerve. Neki su se i udebelili. Bez
Ostojia. zafrkancije ti govorim. Kad vidim jednog vaeg eljezniara, vidim
/ U Vinkovcima, kod eljka, sam kao kod svoje kue. Gane vas to je narezak napravio od ovjeka. No opet na je, kaki je taki je
ljudska dobrota. Moglo je biti i kudikamo gore. Sa mnom je moje komentirao je jednog od okupljenih mjetana.

12/ broj 825 / kolovoz 2014.

/ Pie: Ivana ubeli
/ Foto: Renato Branolica
Ljetna sezona
Hit - hostel na
kotaima
Nakon uvoenja sezonskih vlakova i ponuda u
unutarnjem i meunarodnom prijevozu, i u ovoj je
godini ponuda Hostel na kotaima bila izvrsno
popunjena pa je u srpnju prevezeno 4115 putnika.
Uz to, H Putniki prijevoz bio je partner mnogih
glazbenih i turistikih dogaanja.
Meunarodni sezonski vlakovi i ponude
Tijekom ljetne sezone dva puta tjedno od sredine lipnja do 1. rujna
vlak Adria povezuje Budimpetu, Moskvu i Prag sa Splitom. Vlak
u svojem sastavu ima vagone za spavanje iz Moskve, Praga i Bu-
dimpete te vagon s leajima i vagonski restoran iz Budimpete.
Od 25. lipnja do 30. kolovoza vlak svakodnevno vozi i na relaciji
Hrpelje Kozina (Slovenija) Pula Hrpelje Kozina i povezuje Pulu s
odreditima u Sloveniji, Austriji i Maarskoj.
Za putnike koji se nisu odluili za jadranska odredita, H Putniki
prijevoz uveo je posebnu ponudu za putovanja prema Mnchena po
cijeni od 39 eura, tj. Frankfurtu od 49 eura.
Za dvosmjerna putovanja na relaciji Zagreb Mnchen Zagreb
koriste se karte uz 50 % popusta tako da cijena povratne karte za 2.
razred iznosi 111,80 eura, a u vlaku EN Lisinski 118 eura.
Unutarnji sezonski vlakovi i ponude
U razdoblju od 27./28. lipnja do 31. kolovoza/1. rujna 2014. na
relaciji Split Zagreb Split vozi drugi par brzih nonih vlakova broj
1823/1822 s polaskom iz Zagreba u 21.45 sati i dolaskom u Split u
5.58 sati. Iz Splita kree u 21.04 sati, a u Zagreb stie u 5.31 sati.
Noni vlakovi u sastavu imaju izravne vagone na relaciji Vinkovci
Split i Osijek Split.
Sezonski dnevni vlak Zagreb Split Zagreb (broj 521/522) od 14.
lipnja do 14. rujnavozi svaki dan. Iz Zagreba polazi u 6.30 sati, a
u Split stie u 12.44 sati. Iz Splita polazi u 13.40 sati, a u Zagreb
stie u 19.48 sati.
S obzirom na izvrsnu popunjenost vagona s leajima tijekom srpnja
i kolovoza prole godine (vie od 5200 putnika), H Putniki prijevoz
u srpnju i kolovozuove godine nastavio je nuditi posebnu ponudu
Hostel na kotaima koja putnicima omoguuje koritenje va-
gona s leajima na relaciji Zagreb Split Zagreb uz nadoplatu od
77 kuna na redovitu cijenu prijevozne karte. Ponuda se odnosi na
vlakove br. 1823/1822 u kojima su dva vagona s leajima, kao i na
/ H PU TN I K I PR IJ E VOZ
vlakove br. 825/824 u kojima je jedan vagon s leajima. Ove godi-
ne u sklopu ponude Hostel na kotaima zabiljeena je jo bolja
popunjenost jer je u srpnju prevezeno 4115 putnika, to je za 1320
putnika vie nego u srpnju prole godine.
Posebna ponuda Autom na more vlakom putnicima nonih vla-
kova na relaciji Zagreb Split Zagreb omoguuje besplatan pri-
jevoz praenih automobila. Ponuda vrijedi od 1. srpnja do 27./28.
rujna u nonim vlakovima br. 825 i 824. Dvije ili vie osoba koje pu-
tuju klasinim vagonima 2. razreda uz kupljenu zajedniku povratnu
prijevoznu kartu ostvaruju pravo na besplatan prijevoz automobila
u jednome smjeru, a putnici koji putuju u vagonima za spavanje,
bez obzira na vrstu odjeljka, uz kupljene jednosmjerne ili povratne
prijevozne karte i posteljne karte ostvaruju pravo na besplatan pri-
jevoz automobila.
Vlakovi u unutarnjem i meunarodnom prijevozu na relaciji Zagreb
Split Zagreb u lipnju su prevezli 16.480 putnika (u prosjeku 120
putnika dnevno), dok je u srpnju zabiljeeno znatno poveanje jer je
prevezeno 40.577 putnika (u prosjeku 171 putnik dnevno).
Nezaobilazan partner glazbenih i turistikih dogaanja
Kao i prolih godina, tako je i ove H Putniki prijevoz posjetiteljima
glazbenih dogaanja tijekom lipnja i srpnja nudio 40 % popusta na
cijenu povratne karte. Tako su ljubitelji glazbe tijekom lipnja i srp-
nja mogli posjetiti InMusic festival u Zagrebu, Urbanfest u Osijeku,
Ferragosto Jam u Orahovici, festival Superuho, koncert Hugha La-
uriea (dr. Housea) i The Copper Bottom Banda u Zagrebu, festival
Rocklive u Koprivnici i Sawa festival u upanji.
Tijekom lipnja i srpnja H Putniki prijevoz organizirao je posebne
vlakove koji su putnike vozili na meunarodnu izlobu vina Vino-
dar i sajam tradicionalnih proizvoda u Daruvaru, ogulinski festival
bajke i urevaku Picokijadu, a na upanjsku manifestaciju tra-
dicionalnog naina etve i vridbe vozio je posebni vlak etalac-
express.
H Putniki prijevoz nastavio je ugovornu suradnju s Bizovakim
toplicama. Putnicima-posjetiteljima Bizovakih toplica odobrava se
popust od 40 %, a kupnjom prijevozne karte putnici ostvaruju po-
pust od 30 % na redovite cijene ulaznica za bazen.
www.hzinfra.hr ELJEZNIAR 13/
 / N O V O STI
Razgovor s Brankom Radaiem, efom Podregije Split H Putnikog prijevoza
Potencijala ima i treba se pokrenuti
Na sugovornik Branko Radai na eljeznici je
dobro poznato ime. Odlukom Uprave H Putni-
kog prijevoza (HPP) 1. svibnja 2014. imenovan
je efom Podregije Split. Tijekom boravka u Splitu
razgovarali smo o stanju i potencijalima putnikog
prijevoza u splitskoj regiji.
/ Moete li nam neto
rei o dosadanjem
tijeku turistike sezo-
ne i organizaciji elje-
znikoga putnikog
prijevoza na Vaem
podruju?
/ U sezoni smo uglav-
nom okrenuti poslo-
vima oko organizacije
prijevoza i rjeavanju
dnevnih zadaa ali i
izvanrednih zahtjeva,
a tek nakon turistike
sezone treba pod-
vui crtu i vidjeti to
smo propustili ui-
niti i gdje i u kojem
segmentu moemo
vie i bolje. Okolnosti
u kojima je tekla ova
turistika sezona nisu
nam ile u prilog, ali
zalaganjem svih zaposlenika uspjeli smo bez veih potekoa odra-
diti sve postavljene ciljeve.
/ Kakva je popunjenost vlakova i kakva je reakcija putnika na po-
sebne usluge koje nudi HPP?
/ U 2014. popunjenost vlakova u prosjeku je manja oko 10-15 %
u odnosu na 2013. godinu. esto putujem vlakom i svjedok sam
negativnih trendova u zadnjih nekoliko godina. Kriza se osjea i kod
nas. Pored vlastitih objektivnih i subjektivnih slabosti, naalost, sve
je manje radnih mjesta, potreba za putovanjem a time i domaih
putnika. U daljinskome prijevozu veinu putnika ine strani drav-
ljani (oko 85 %), uglavnom mlae ivotne dobi. Kako bi privukao to
vei broj putnika, H Putniki prijevoz nastoji se svojom prijevoznom
ponudom to vie pribliiti pojedinim kategorijama korisnika kojima
se tijekom godine nudi niz atraktivnih povlastica. U skladu s time,
osim standardnih zakonskih povlastica, u ponudi imamo posebne
komercijalne povlastice Indeks vrijedi vie i Godine vrijede vie automobila. U vlakovima bi Wi-Fi trebao biti besplatan. U suradnji s
ili Putovanje snova. Naravno, naim korisnicima nudimo i mo-
gunost koritenja polumjesene, mjesene, viemjesene ili go- nog pristupa internetu (tzv. hotspot lokacije) u veim kolodvorima,
dinje pretplatne karte, a korisnici tih karata mogu ostvariti dodatnu
povlasticu Vikendom u pola cijene. Tu su i korisnici koji povreme-
no, kao organizirane skupine, koriste nae usluge pa njima prema
posebnome odobrenju organizacijske jedinice nudimo niz popusta
od 30 do 50 %. Treba spomenuti i zanimljive povlastice od 50 do
85 % za skupna putovanja djece predkolske dobi, uenika osnov-
nih i srednjih kola te redovitih studenata koji putuju u organizaciji
obrazovne ustanove. Tako su u sklopu Podregije Split u razdoblju
od sijenja do srpnja 2014. otpremljene 33 organizirane skupine
14/ broj 825 / kolovoz 2014.
/ Pie: Branimir Butkovi
/ Foto: Branimir Butkovi
korisnika, odnosno ukupno 1349 putnika. Posebno su izdvojene
skupine korisnika prevezene posebnim vlakovima Tin-express i
Zeko-express. Na podruju Podregije Split u tih 15 posebnih vla-
kova ukupno je bio prevezen 1261 putnik.
Tijekom turistike sezone u ponudi su i posebne komercijalne ponu-
de Autom na more vlakom te Hostel na kotaima koje vrijede
na relaciji Zagreb Split Zagreb. S obzirom na veliku konkurenciju
na prijevoznome tritu, a u cilju daljnjeg privlaenja i zadravanja
to veeg broja korisnika na ovome podruju, nadamo se ponov-
nome uvoenju promotivnih cijena prijevoznih karata za daljinske
vlakove na relaciji Zagreb Split i obratno u razdoblju manje fre-
kvencije putnika, tj. izvan turistike sezone (najkasnije od 15. rujna
2014. do 15. lipnja 2015). U skladu s financijskim mogunostima i
potrebama putnika te s obzirom na kvalitetu prijevozne usluge, mi-
slimo da bi u postojeim uvjetima na prijevoznome tritu navedene
promotivne cijene trebale biti u ponudi tijekom cijele godine i nakon
turistike sezone automatski se vraati u primjenu. U prigradskome
prijevozu treba uskladiti vozni red tako da on bude ujednaen koliko
god je to mogue svake godine i ne initi velike promjene.
/ Poznato je kako su autobusni prijevoznici vrlo fleksibilni i vrlo brzo
reagiraju na sve promjene na tritu. Kakva je poslovna politika
HPP-a po pitanju tarifa?
/ Autobusni prijevoznici imaju fleksibilnije tarife i bre reagiraju na
ponudu i potranju za razliku od H Putnikog prijevoza u kojemu
su procedure u odluivanju neto sloenije i sporije. Analizom cije-
na ustanovili smo kako su u prigradskome prijevozu cijene vlakova
konkurentne, dok su u lokalnome prijevozu na udaljenostima vei-
ma od 50 km i u daljinskome prijevozu izvan sezone cijene autobu-
snog prijevoza upola jeftinije.
Zbog niza objektivnih razloga i do uvoenja u promet novih vla-
kova potrebno je radikalno sniziti cijene u prigradskome prijevozu
vikendom i na linijama na kojima je popunjenost vlakova mala te u
lokalnome i daljinskome prijevozu izvan sezone.
Mjere neophodne za veu kvalitetu usluga i poveanje broja put-
nika u lokalnom i daljinskom prijevozu trebale bi se temeljiti na
prednostima koje vlak ima u odnosu na konkurenciju. Jedna od
prednosti eljeznice u odnosu na autobusni prijevoz je kapacitet,
odnosno mogunost prijevoza veeg broja putnika. Cijena bi mo-
rala biti usklaena s kvalitetom i kvantitetom, vee cijene trebale bi
biti na snazi u sezoni, a nie izvan sezone. Njihova korekcija trebala
bi biti automatska. To znai da bi na snazi trebale biti nie cijene vi-
kend-karata, obiteljskih karata, karata za linije koje nisu frekventne,
karata koje se prodaju tijekom blagdana ili tjedna mobilnosti, karata
za starije osobe, za mlade (neovisno o njihovu studentskom statu-
su), te cijene ostalih usluga kao to su cijene postelja u vagonima
za spavanje i u vagonima s leajima ili cijene prijevoza praenih
Ministarstvom turizma i gradovima trebalo bi urediti mjesta besplat-
pogotovo u turistikim odreditima. Segment prodaje, koliko god
on bio dobar, je neto to je potrebno stalno dograivati i prilago-
avati uvjetima ponude i potranje.
Sniavanje cijena karata na svim relacijama na podruju Podregije
Split izvan sezone doprinijelo bi poveanju interesa za eljeznicu i
poveanju broja putnika i ukupnog prihoda. Jedinstvene cijene za
sve vlakove i sva podruja nisu najbolje rjeenje te bi kod njihova
kreiranja svakako trebalo voditi rauna o specifinostima svakog
podruja.

/ Jesu li se restrikcije u voznome redu HPP-a odrazile i na poslo-
vanje na splitskome podruju?
/ Sve dosadanje restrikcije i vee promjene u voznome redu utje-
cale su na smanjenje broja putnika, prihoda te na prodaju mje-
senih karata u sezoni i izvan nje. Vano bi bilo ustaliti vremena
polazaka i dolazak vlakova, stajanja u usputnim veim kolodvorima,
prikljune veze, koncept prometa vlakova te vozni red. Putnici koji
ee koriste nae usluge esto funkcioniraju po inerciji i navici pa
su prilikom svake promjene mogue neugodnosti i iznenaenja.
/ Split biljei veliki turistiki uzlet. Je li eljeznica u dovoljnoj mjeri
ukljuena i uzima li svoj dio kolaa?
/ eljezniari esto nisu ni svjesni svoje uloge i vanosti u javnome
prijevozu. S kadrom s kojim raspolaemo moemo stvarati dodatni
prihod djelatnostima kojima se ne koristimo, a moemo to kvali-
tetno odraditi te na taj nain biti korisniji tvrtki, zajednici i sebi. Te
mogunosti su u prodaji prijevoznih karata za sve vrste prijevoza:
autobusnih karata za linijski i posebni prijevoz u meunarodnom i
domaem prijevozu, brodskih karata u meunarodnome prijevozu,
zrakoplovnih karata u domaem i meunarodnom prijevozu, te u
pruanju usluga izvan primarne djelatnosti drutva kao to su uslu-
ge rent a cara, mjenjanice, turistiki aranmani, usluge prodaje
kombiniranog prijevoza eljeznicom, autobusom, zrakoplovom i
brodom, paket-aranmana prijevoza i usluge hotelskog ili privatnog
smjetaja te artikala namijenjenih turistima (vodii na stranim jezi-
cima i ostalo), sve vrste ostalih agencijskih poslova, imajui u vidu
lokacije naih punktova te to kako konkurencija pokree poslove u
mjestima i H-ovim prostorijama. irenjem djelatnosti smanjio bi se
viak radnika.
/ to mislite o organizaciji HPP-a?
/ Zadnjim izmjenama i dopunama sistematizacije formirana je Re-
gionalna jedinica Jadran s podregijama Rijeka i Split. Uvaavajui
/ N OV O ST I
sve okolnosti koje su prethodile toj odluci, inimo sve kako bi sustav
neometano funkcionirao i bio uinkovit.
Veinu vremena i energije od dolaska na mjesto efa Podregije
uloio sam u povezivanje i poboljanje odnosa nositelja poslova.
Mislim da smo doli u fazu da sami moemo rjeavati svakodnevne
probleme i time ne optereivati druge i Upravu.
/ Koji su potencijali splitskog podruja u gradsko-prigradskom pri-
jevozu?
/ Koncept razvoja javnoga gradskog putnikog prijevoza potaknuo
je 1992. Grad Split. Taj koncept je u kratkom roku dobio podrku
nadlenog ministarstva, Hrvatskih eljeznica, Splitsko-dalmatinske
upanije, Grada Splita, a kasnije gradova Katela i Solina.
Prema tome konceptu, uz pet postojeih kolodvora Katel Stari, Ka-
tel Suurac, Solin, Split Predgrae (Kopilica) i Split (Grad) planirano
je 12 moguih lokacija za smjetaj stajalita brze gradske eljeznice,
i to: Katel Luki, Katel Kambelovac, Katel Gomilica, Inavinil, e-
ljezara, Sv. Kajo, Solin irina, Dujmovaa, Neslanovac, Brda, Bro-
dogradilite Split i Sud (Trg Hrvatske bratske zajednice). Stajalita u
Katel Kambelovcu i Katel Gomilici sagraena su i uz pomo Gra-
da Katela prole godine opremljena nadstrenicama, to svakako
treba pohvaliti kao dobar primjer Splitu i ostalima kako poduprijeti
projekt daljnjeg razvoja prigradske eljeznice. Odlukom upana for-
miran je Odbor za mobilnost u Splitsko-dalmatinskoj upaniji iji sam
lan. Cilj i zadatak tog odbora je koordinacija pri izradi stratekog
plana za intermodalnu mobilnost na razini Splitsko-dalmatinske u-
panije, utvrivanje i predlaganje mjera za poveanje mobilnosti na
podruju upanije te priprema podataka i podloga za izradu Strategi-
je promocije turizma i prometa u regiji pa tako i eljeznikog.
eljeznica je upravo ta koja u budunosti, po miljenju Odbora, tre-
ba predstavljati okosnicu i kljunog nositelja javnoga gradskog i
prigradskog prijevoza na splitsko-katelanskome podruju.
www.hzinfra.hr ELJEZNIAR 15/
 / N O V O STI / Pie: Branimir Butkovi
/ Foto: Branimir Butkovi

Split

Ne tako davno bilo je vie vlakova

Split je ovog ljeta pun turista. Na gotovo svakom / Na terenu takva organizacija ne funkcionira. Ne bi se smjelo do-
metru prostora u sreditu grada neto se nudi i pro- goditi da putniki vlak na nekoliko sati zaglavi u Lici zbog kvara
na lokomotivi jer ne smije skinuti lokomotivu s teretnog vlaka. A
daje. Stekao sam dojam kako je ponuda suvenira to se dogaa. Moda je prilikom razdvajanja poduzea ipak trebalo
obogaena i kvalitetnom domaom robom. Otvore- uvesti prijelazno razdoblje od godinu-dvije jer tada bi se mogle uo-
ne su brojne zalogajnice, u malim uredima mogu se iti organizacijske slabosti i nai rjeenja za probleme. Ovako se u
praksi susreemo s jako puno potekoa rekao je Vukorepa.
unajmiti bicikli, rike i automobili, prtljaga se moe Danas se najvei dio posla obavlja u kolodvoru Split Predgrae.
predati na uvanje na brojnim lokacijama ini mi Tamo je nekoliko industrijskih kolosijeka za velike korisnike, tamo
se kako je eljeznica pomalo izvan svega toga. posluje i AGIT, a tamo je i terminal za rasute terete. U njemu se peru
putniki vagoni. U Splitu se osim prijama i otpreme putnika jo
samo utovaruju osobni automobili na vagone za njihov prijevoz.
ef eljeznikog ko-
Ideje o iseljenju splitskoga eljeznikog kolodvora iz sredita grada
lodvora Split Pred-
svoju zakonsku podlogu imale su u odluci Sabora RH da splitska
grae i njemu pod-
pruga do Split Predgraa ima meunarodnu vanost, a pruga od
injenog kolodvora
Split Predgraa do Splita lokalnu. Istina je da eljeznica u sreditu
Split Mirko Vukore-
Splita raspolae s prostorom impozantne povrine koji je mamac
pa na eljeznici je
za ulagae. No isto tako, u malo kojem gradu kao u Splitu su tako
zaposlen od 1978.
idealno povezane razliite vrste prijevoza. Odmah uz eljezniku ko-
godine. U 36 godina
lodvor je autobusni kolodvor, a nasuprot njega je splitska luka. Ovaj
radnog staa bilo je
saziv Sabora to je prepoznao i 2013. je pruzi Otarije Knin Split
i boljih i loijih tre-
vratio meunarodni rang (M 604). Sada bi moda trebalo poraditi
nutaka, a dananje
na tome da se i eljeznica vie ukljui u veliki turistiki uzlet grada.
vrijeme zasigurno
nije zlatno doba
eljeznice.
/ O r g a n i z a c i j a
prijevoza u Splitu je
dobro uhodan posao
i nema nikakvih pro-
blema. Naalost, broj
vlakova bitno je ma-
nji nego prije desetak
godina. U odnosu na
2005. danas imamo
oko 40 % manje vla-
Mirko Vukorepa
kova.
Danas voze agencijski vlakovi iz Maarske i eke, a prije rata
agencijski vlakovi vozili su i iz Njemake, Austrije i Vojvodine, a
iz Beograda su vozila tri agencijska vlaka. I sve su to bili vlakovi
sastavljeni od 12 do 14 vagona. U usporedbi s tim vremenima,
dananje brojke su male komentirao je Vukorepa.
Danas tijekom turistike sezone iz Splita prema Budimpeti u 18.37
sati kree vlak Adria-express. U kompoziciji se uz maarske va-
gone mogu vidjeti i slovaki, eki te jedan ruski vagon koji vozi u
Moskvu. Kada se govori o izvrsnim prijeratnim godinama, samo po
sebi namee se pitanje gdje su nestali i teret i putnici. Kao sudioni-
ku svih dogaanja u tome vremenu, Vukorepi je situacija jasna:
/ Prije rata u Solinu smo imali 1200 saldo vagona dnevno. Tri
manevarke radile su 24 sata dnevno. Tijekom dana vozilo je de-
set teretnih vlakova u odlasku i isto toliko u dolasku. Na tome su
podruju poslovale tvrtke kao to su Jugoplastika, Jugovinil,
Brodospas i Vranjica, a ogroman posao radila je i cementara.
Posljedica privatizacije je propast, odnosno smanjeni opseg rada
preostalih tvrtki na tome podruju. Kada su nestala poduzea, vie
nema ni potrebe za prijevozom radnika iz Dalmatinske zagore. Te-
ko je govoriti zato nema vie putnika u daljinskome prijevozu. U
biti je to stvar H Putnikog prijevoza, ali teko je ne primijetiti neke
stvari.
Odluku o tome da se eljeznica organizacijski u cijelosti razdvoji na
tri zasebna poduzea donio je vlasnik. Europski je parlament vei-
nom glasova odbio propisati takav organizacijski oblik kao obvezu.

16/ broj 825 / kolovoz 2014.

/ Pie: Hrvoje Deak
/ Foto: Branimir Butkovi
/ N OV O ST I

Razgovor s dr. sc. Milivojem Mandiem

Doktor za vlakove fakultet zamijenio

eljeznicom
Dr. sc. Milivoj Mandi, dipl. ing. elektrotehnike, jedan gnetskom kompatibilnosti te utjecajima elektrovunog sustava
je od samo dva doktora znanosti u H Infrastruktu- na ostale sustave telekomunikacijske, signalno-sigurnosne te
na magistralne cjevovode. Radio sam i u laboratoriju na FER-u,
ri. Glavni je inenjer za izvedbu elektroenergetskih osnovali smo jedan akreditirani laboratorij za ispitivanje visoko-
postrojenja (EEP) u Slubi za izvedbu i nadzor elek- naponske opreme, a sudjelovao sam i u ispitivanju ureaja za
trinih tehnikih radova u Graenju. mjerenje odvodnika prenapona. U pripremi je sveuilini udbenik
Napajanje elektrine vue u koautorstvu sa sveuilinim profe-
sorom Ivom Ugleiem.
Taj 36-godinjak roen / Vaa ua specijalnost je elektrovuni sustav i uteda energije?
je u Splitu, a odrastao je / Da, elektrovuni sustav s teitem na optimiranju potronje ener-
u Imotskoj krajini. Tije- gije. Naime, smanjenje potronje elektrine energije moe se posti-
kom studija na energet- i na vie naina, na primjer reimom vonje. Sada se radi i studija
skome usmjerenju na o regenerativnome (rekuperativnome) koenju, to znai povrat
Fakultetu elektrotehnike energije u kontaktnu mreu, a potom eventualno i u HEP-ovu mre-
i raunarstva u Zagrebu u. Time se moe utedjeti i do 30 % elektrine energije. No, da bi
dobio je godinju nagra- se energija vratila u HEP-ovu mreu, u postrojenja za sekcioniranje
du Hrvoje Poar za treba ugraditi jo neke ureaje. Sada nae stare lokomotive nemaju
izvrstan uspjeh. S istim tu mogunost. Utedjeti se moe i optimiranjem voznog reda. Sada
uspjehom je i diplomi- imamo statiki vozni red i u sluaju izvanredne situacije proputaju
rao 2002. na smjeru se vlakovi vieg ranga, a ostali ekaju. S dinamikom optimizacijom
Elektroenergetika, s te- na potronji i protonosti mogli bismo utedjeti od 15 do 30 posto.
item na znanstveno- / Koliko spoj znanosti i prakse pomae i znanosti i eljeznici?
istraivakom radu. / Svakako pomae, ali mislim da bi to trebalo iskoristiti i bolje nego
Magistarski rad Elek- do sada. Do izraaja bi trebala doi suradnja znanstvenih institucija
troenergetski proraun u s tvrtkama. Primjerice, u Njemakoj u poduzeima ima vie doktora
elektrovunom sustavu znanosti. Time se dobiva vei znanstveni doprinos. U Hrvatskoj ima
25 kV, 50 Hz obranio malo inovativnih rjeenja, meu zadnjima smo u Europi i jako malo
je 2006., a 2010. dok- se ulae u znanstveno istraivanje, manje od 1 % (u Njemakoj 2-3,
torirao je s disertacijom a u Finskoj 3-4 posto). I suradnja fakulteta i tvrtki kod nas nije oso-
Metoda za optimiranje bita. Kao zaposlenik H Infrastrukture u prednosti sam pred znan-
potronje energije elektrinih vlakova. im je diplomirao zaposlio stvenicima jer se i struno usavravam, a to je, osim znanstvenog i
se kao znanstveni novak na FER-u, potom kao asistent, a kasnije i nastavnog usavravanja, uvjet za znanstveno napredovanje.
vii asistent. Na Fakultetu je proveo 11 godina, a u listopadu prole / Ima li konkretnih primjera suradnje znanosti i eljeznice?
godine, nakon to je izabran za znanstvenog suradnika, preao je / Upravo je na snazi inicijativa SHIFT2RAIL (Prelazak na eljeznicu),
u H Infrastrukturu. ija je zamisao suradnja znanosti i industrije preko javno-privatnog
Znanstveno i struno radi u podruju elektromagnetske kompati- partnerstva. U srpnju ove godine Europska komisija prihvatila je
bilnosti visokonaponskih postrojenja. Kao koautor radio je na vie SHIFT2RAIL. U sklopu te inicijative e se gotovo milijarda eura ulo-
od pedeset studija i elaborata te objavio 17 znanstvenih i strunih iti u istraivanje i inovacije kako bi se poveao broj putnika i kolii-
lanaka. Sudjelovao je u nastavi iz vie kolegija na preddiplomskom na tereta na europskim eljeznicama. Naime, sada se eljeznicom
i diplomskom studiju te na kolegiju Elektrine eljeznice na posli- prevozi samo 10 % europskog tereta i est posto putnika, iako je
jediplomskom. Kao izvoa nastave sudjeluje na poslijediplomsko- eljezniki promet jedan od najuinkovitijih i klimatski najprihvat-
me specijalistikom studiju eljezniki elektrotehniki sustavi, iji ljivijih vrsta prometa. Cilj partnerstva je trokove izgradnje, rada,
je jedan od organizatora. To je jedinstveni takav studij u Hrvatskoj odravanja i obnove infrastrukture i eljeznikih vozila smanjiti za
i jugoistonoj Europi. polovinu, za stotinu posto poveati kapacitete i do 50 % poveati
Recenzent je u asopisu Promet Traffic&Transportation i Teh- razinu pouzdanosti u razliitim segmentima eljeznikog trita.
niki vjesnik. Aktivan je lan IEEE i HRO CIGRE, a polaznik je e- / Vrednuje li drutvo dovoljno doktore znanosti?
learning akademije u organizaciji CARNet-a. Aktivno govori i pie / Naalost, ne dovoljno. Eto, ja ovdje nemam ni kunu veu plau
engleski, a slui se i francuskim jezikom. na doktorsku titulu. U Konaru, primjerice, imaju velikih 30 %.
/ Koji je Va posao u H Infrastrukturi, a to je podruje Vaega Vjerojatno u H Infrastrukturi to dosad nije bilo predvieno ba zato
znanstvenog interesa? jer gotovo i nije bilo doktora znanosti. Nadajmo se da e se stva-
/ Glavni sam inenjer za izvedbu elektroenergetskih postrojenja. ri mijenjati s vremenom. Naalost, ni na sveuilitu trendovi nisu
To su elektrovune postavnice, postrojenja za sekcioniranje i ma- dobri dosad ste s magisterijem dobivali plau uveanu za osam
nja postrojenja kao to su trafostanice. Ukljuen sam u rad triju posto, s doktoratom 15 %, a sada ujem da e se to ukidati.
timova. Rad u H Infrastrukturi za mene je novo iskustvo i iza- / Kako vidite poeljan razvoj H Infrastrukture? Koji su prioriteti?
zov. to se tie znanosti, doktorirao sam na optimiranju potronje / To je svakako obnova magistralnih pravaca zajedno sa zagreba-
energije elektrinih vlakova i na tu temu objavio sam s kolegama kim voritem (na sjeveru do Koprivnice, na jugu do Karlovca, na
s drugih fakulteta i znanstvene radove. Bavio sam se i elektroma- istoku do Novske, a na zapadu do Rijeke). Prioritet je i obnova, tj.

www.hzinfra.hr ELJEZNIAR 17/

 / N O V O STI

ubrzanje pruge visoke uinkovitosti, tzv. nizinske pruge prema Rije-
ci. Tu su i magistralni pravac RH1 prema Vinkovcima, zatim pravac
RH2 Dugo Selo Krievci Koprivnica Botovo dravna granica, bismo moda biti u rangu sa srednjoeuropskim eljeznicama i to bi
izgradnja drugih kolosijeka na prugama Dugo Selo Novska i Dugo
Selo Krievci Sve je to u planu u H Infrastrukturi, ali trebalo
bi postati i strategija. Od toga se, naime, ne smije odustati bez
obzira na to koja je stranka na vlasti u Hrvatskoj. I napokon, vano
je pomlaivanje, dovoenje mladih inenjera, kao i ulaganje u in-
frastrukturu.
/ Gdje su danas hrvatske eljeznice u odnosu na druge u Europi?
/ Svakako smo neto ispred susjednih zemalja, iako i Slovenci inten-
ziviraju izgradnju brzih pruga. Zaostajemo za austrijskim i njemakim
eljeznicama. Glavni cilj nam treba biti poveanje brzina na one iznad
140 ili 160 km/h. Evo, juer sam vlakom stigao do Koprivnice za sat
vremena, to nije loe jer vam je automobilom potrebno sat i pol!
Mnogo je toga napravljeno u zadnjih godinu dana obnovljeno je
puno vie pruga nego ranije. Ako nastavimo tako, do 2020. mogli
nam trebao biti cilj!
/ Koji su Vai planovi i elje?
/ U sljedeih godinu-dvije elim se pozicionirati u H Infrastrukturi,
moda ne u ovome odjelu nego u razvojnom i investicijskom, to
je vie moje podruje, te dalje znanstveno napredovati i ostati u
vezi s Fakultetom. Pokuavam Upravi i nadlenome ministarstvu
predloiti inicijativu suradnje znanosti i gospodarstva. Vidim da to
nedostaje. Nema razvojno-istraivakih studija, a ja sam sudjelo-
vao na 15-ak takvih velikih studija i mogao bih doprinijeti. Cilj mi
je ponajprije dobrobit H Infrastrukture i veseli me to se puno vie
radi i ulae nego prije, ali sigurno se moe jo vie. Vidim svijetlu
budunost ovog drutva jer inae ne bih ni bio tu!

/ Pie: Hrvoje Deak

/ Foto: Vatra

Razgovor s Ivanom Deakom, frontmenom rock-skupine Vatra

Tango i Hendrixov most

Vatra je trenutno najpopularniji hrvatski band, a pjesma Tango mjesecima je ve na vrhu svih top lista. U
Tangu se spominje Zeleni most koji zbpg natpisa koji je donedavno stajao na vrhu njegova luka i dobio
naziv Hendrixov most. Sve to dodatno potaknulo da razgovaramo s Ivanom Deakom, frontmenom skupine
Vatra.

18/ broj 825 / kolovoz 2014.


/ Po emu pamtite putovanja vlakom?
/ Vlak je bio moje osnovno prijevozno sredstvo kada sam krajem
1990-ih preselio iz Virovitice u Zagreb. Vonje vlakom ostale su mi
u lijepome sjeanju. Uvijek bih sreo pokojegistomiljenika s kojim
bih udobnost kupea zamijenio za amor veselog vagona. Budui
da u dobrome drutvu vrijeme leti, esto sam imao osjeaj kako je
linija Virovitica Zagreb supersonina.
/ Ove godine Vatra slavi 15 godina, Tango je mjesecima na
vrhu HR TOP 40, dobili ste drugog Porina, a Vi ste postali otac.
Ba Vas je krenulo!
/ Jedino to me upravo uklijetio ivac u kimi, pa u vonji teko
provjeravam mrtve kutove! Sve ostalo uistinu je lijepo i arobno,
kao darovi za roendan, koje mislim da smo i zasluili nakon 15
godina rudarskog posla.
/ Odakle inspiracija za Hendrixov most o kojemu pjevate u pjesmi
Tango i je li Vam ao to na eljeznikome Zelenom mostu preko
Save u Zagrebu vie ne pie Hendrix?
/ Ispod Hendrixova mosta svojedobno su bilebarke na kojima smo
vikendima uivali u dobroj glazbi. Mislim da bi Zeleni most valjalo
preimenovati u Hendrixov most. Zagreb bi tako dobio sjajnu turi-
stiku atrakciju i besplatan koncert Vatre na otvorenju!
/ Barem dvije pjesme sa svakog vaeg albuma zavre na top-lista-
ma. Zbog ega vas publika voli i to je razlog tolike popularnosti
Tanga?
/ Trudimo se biti otvoreni prema naoj publici. Bliskost i iskrenost
u odnosu prema ljudima koji potuju na rad i uivaju u njemu do-
vode i do povratne reakcije, ali za objektivniji odgovor valjalo bi isto
pitanje postaviti upravo naoj publici.
to se pak tie uspjeha Tanga, mislim da su sve ranije pjesme,
nai singlovi, zapravo povile lea kako bi se Tango preko njih
popeo tako visoko. Isto takvo povijanje lea u budunosti eka i
Tango, neto u stilu one predivne djeje pjesme Kad se male
ruke sloe
/ U Zagrebu pripremate slavljeniki koncert 17. listopada u Tvor-
nici. to spremate oboavateljima?
/ Koncert u Zagrebu sredinji je na slavljenikoj turneji. Sve koji
dou na koncert provest emo kroz nau pjesmaricu od 1999. i
pjesama kao to je Vrati se, pa sve do dananjeg Tanga. Taj
koncert trebao bi biti roendanski party na koji ste svi pozvani, a
odbiti poziv na roendan nije pristojno! Naravno, bit e tu jo pre-
grt iznenaenja, pa 17. listopada navratite do Tvornice.
/ Kako je bilo osnovati rock-bend poratne 1999. u malome gradu
Virovitici?
/ U to vrijeme Virovitica nije nudila puno sadraja. Jedino mjesto za
okupljanje mladih zaljubljenika u glasnu glazbu bio je klub Omla-
dinac. Za Vatru je tamo sve poelo i traje do danas sve osim
Omladinca, naalost.
/ Kako ste se probijali i stvarali svoj glazbeni put?
/ Nije lako ako dolazi iz male sredine koja nema povijest rock-ben-
dova. Sve smo morali napraviti sami, to je s dananje toke gledi-
ta bio jedini ispravan put. Taj put je moda bio dui, ali o svakome
smo koraku odluivali iskljuivo mi. Upravo to nas danas svrstava
meu rijetke bendove koji o svojoj sudbini mogu odluiti sami.
/ Je li za veliku karijeru bilo neophodno otii u veu sredinu?
/ Danas svi osim bubnjara Marija ivimo u Zagrebu. O preseljenju
u veu sredinu i utjecaju te sredine na karijeru mogu govoriti samo
izosobnog iskustva, a to je da nam je preseljenje sigurno pomoglo
u razvoju i napretku karijere.
/ N OV O ST I
/ Prvog Porina Vatra je dobila 2012. Ove godine, osim benda,
dobio ga je i va basist Tomislav uak za drugi angaman. Koliko
vam znae nagrade?
/ Nagrade i potvrda struke dolaze kao lag na tortu. Naravno da
nam je drago dobiti nominaciji i ugrabiti Porina, meutim naj-
vea nagrada je publika, odnosno njihova reakcija ako to izosta-
ne, daba svi kipii
/ Uvijek ste traili svoj glazbeni izraz, niste dali da vas netko modeli-
ra. to mislite o tzv. instant zvijezdama i podilaenju irokoj publici?
/ Ma sve je to OK. Nova su vremena, klinci samo pokuavaju isko-
ristiti blagodati vremena u kojemu ive. Meutim, pokazuje se da je
njihov uspjeh i ozbiljnost karijere prilino povrna i kratkog daha.
ast iznimkama.
/ Kako gledate na mnogima neobjanjivu popularnost tzv. narod-
njaka u nas, i to meu mladom, urbanom populacijom?
/ Svatko bira svoj nain zabave, uz koju e vrstu glazbe pjevati ili
plakati. Bitno je da izbor postoji. Osobno sam kao sluatelj odabrao
glazbu od koje mogu neto i nauiti, a taj je mikrokozmos svjetlosne
godine daleko od spomenute glazbe.
/ Napisali ste vie od sedamdeset pjesama. to njima elite izraziti
ili poruiti?
/ U svojim se tekstovima ponajprije bavim osobnim propitkivanjima
i borbom sa samim sobom. Nisam pisac socijalnih tekstova. Vie
me zanimaju meuljudski odnosi te pitanja i odgovori na osobna,
intimna pitanja. Ako takva tematika dodirne jo nekoga osim mene,
ja sam sretan ovjek.
/ to je vano da bi skupina mogla ostati na okupu?
/ Individualnost unutar opora te istodobno potpuna pripadnost
njemu. Drugarstvo koje granii s bratstvom i brutalna iskrenost, pa
makar ponekad nekog od nas i zapekla, dugorono ipak pomae da
poteze koje vuemo za posljedicu imaju opstanak opora.
/ Irena, Tomislav i Robert sve ee su i autori, a Mario araner.
Kako se meusobno upotpunjavate?
/ Stvaranje neega iz niega, kao i izvlaenje onog najboljeg iz ne-
koga od nas ponekad jednostavno zahtijeva da se meusobno iza-
zivamo. Imati vie autora u bendu slino je kao drati lovu na vie
mjesta ako koji od stupova propadne, uvijek se moe osloniti na
onaj drugi.
/ Uz vas se ne povezuju skandali. Podiu li ekscesi popularnost ne-
kih vaih kolega na estradi i izazivaju li ih namjerno?
/ Ne zamaramo se nainom promocije drugih. Mislimo da je pje-
sma ta koja nas treba lansirati ili prizemljiti, sve ostalo je popratni
sadraj i rezervno gorivo, ali pjesma je raketa!
/ Kakvi su vam profesionalni planovi?
/ Dakle, dana 17. listopada u zagrebakoj Tvornici kulture odrat
emo sredinji koncert u povodu 15. obljetnice benda. Dovrava-
mo sedmi studijski album, kojeg najavljuje pjesma Tango, a u
rujnu emo ga nastaviti najavljivati novim singlom. Do kraja godine
planiramo jo puno koncerata, a u iduoj kreemo s koncertnom
promocijom novog albuma. Uz sve to je gomila privatnih obveza
koje nas vesele i kojima se radujemo.
/ Ve 11 godina ste u vezi s Ninom Celio-Cega, sestrom klavijatu-
ristice Vatre Irenom. Sada ste dobili kerkicu Ditu. eka li Vas
brana luka?
/ Nina i ja nismo ljudi koji vole luke. Vie volimo putovanja bez ve-
zova, vjetar u jedra i sunce u lice, to je ono emu se radujemo.
Od ostalih lanova benda Mario je u divnome braku, a ostali su u
sretnim vezama.
www.hzinfra.hr ELJEZNIAR 19/
 / I NTERVJ U
ura Ferina, biva prvakinja Europe u daktilografiji i najbolja hrvatska tajnica
Poela sam na eljeznici i dospjela do
vrha
Do kraja rujna 2014. u Tehnikom muzeju u Zagrebu
moe se pogledati izloba koju su Tehniki muzej iz
Bea i Zaklada Erste priredili pod nazivom Vama
na usluzi: umjetnost i svijet rada. Prvo popratno
predavanje uz tu izlobu, o daktilografiji, zanimanju
koje izumire, odrala je ura Ferina, svojedobno
prvakinja Europe i viestruka prvakinja Hrvatske i
bive drave u daktilografiji te poslije najbolja hr-
vatska tajnica. Naa sugovornica svoju je karijeru
zapoela na eljeznici.
ura Ferina
Budui da se ove godine navrava tono 300 godina otkako je
engleski inenjer Henry Mill 1714. patentirao prvi pisai stroj (prvi
uporabljivi prototip s valjkom i polujem izradio je 1866. austrijski
mehaniar Peter Mitterhofer), to je bio dodatni povod da s gos-
poom Ferinom razgovaramo o zanimanju koje je u tri stoljea
opisalo puni krug, od izuma do gaenja, jer su pisae strojeve
gotovo potpuno zamijenila osobna raunala. Kuckanje pisaih
maina uje se jo jedino u privatnoj uporabi, mahom kod pri-
padnik starijega narataja. Ipak, neki ih, primjerice pojedini lije-
nici u ambulantama, jo uvijek rado rabe i na radnom mjestu kao
najpraktinije rjeenje.
- Vae prvo radno mjesto bilo je u Zagrebu, na eljeznici?
- Da. Poela sam raditi 1. prosinca 1967. u sjeditu ondanjega
eljeznikoga transportnog poduzea Zagreb u Mihanovievoj uli-
ci u odjelu opih poslova. Radila sam ondje sve administrativne
poslove, pa i kao tajnica. Naime, iz eljezniarske sam obitelji. Moj
otac, Mirko Brljevi, bio je strojovoa. Poslije je postao lokomotivski
nadzornik, ali devet mjeseci prije mirovine zamolio je da ga vrate na
lokomotivu, jer je posao strojovoe volio najvie. To je, na alost,
bilo kobno za nj. Naime, 10. rujna 1974. bio je teko ozlijeen u su-
daru svoje lokomotive s cestovnim tegljaem i od posljedic nesre-
e ubrzo je preminuo. Bila je to nevjerojatna sluajnost: nesrea se
dogodila samo deset dana nakon to sam 1. rujna 1974. iz TP-a
Zagreb prela raditi u INA-u (svega nekoliko metara dalje u Gajevu
20/ broj 825 / kolovoz 2014.
/ Pie: Hrvoje Deak
/ Foto: Branimir Butkovi
ulicu), a njegov vlak sudario se upravo s tegljaem koji je prevozio
INA-inu buau garnituru. Kakva ironija sudbine!
- Radei, sve vie ste se usavravali u daktilografiji, pa ste bili i vie-
struka prvakinja Hrvatske, bive Jugoslavije i prva u Europi?
- Na natjecanjima sam bila prvakinja Zagreba, Hrvatske i bive
Jugoslavije, i to nekoliko godina uzastopce. Godine 1989. osvojila
sam prvenstvo Europe, a na svjetskim prvenstvima - nastupila sam
na sedam takvih natjecanja - bila sam meu prvih deset natjeca-
telja. Na natjecanja sam esto putovala vlakom, nosei uvijek sa
sobom svoj pisai stroj. Sjeam se dobro takva putovanja u Prag.
- U emu se sastojalo natjecanje u daktilografiji? Kolikom brzinom
je pisao prosjeni daktilograf, a kolikom vi?
- Natjecali smo se u trima disciplinama - tonosti (prijepis deset
minuta), brzini (trideset minuta) i ponovljenim reenicama (deset
minuta). Kad se oduzmu pogreke, dobijete prosjenu brzinu. Pra-
vila su bila jako rigorozna. Za jedan tipfeler oduzimalo se 500
otkucaja. Prosjena brzina odlinih daktilografa bila je 400 - 450
otkucaja u minuti, a moj najbolji rezultat, na koji sam jako ponosna,
bio je 713 otkucaja u minuti.
- Nakon mehanikih, pa elektrinih pisaih strojeva, uspjeno ste
svladali i pisanje na osobnom raunalu. Potonja imaju mnoge pred-
nosti. Jesu li pisai strojevi u emu bili bolji?
- Mehaniki pisai stroj 1970-ih godina bio je jedini mogui. Sjeam
se prvoga IBM-ova elektrinoga pisaeg stroja s kuglicom, mislim
da sam ga dobila prva u Hrvatskoj. Svi u uredu bojali su se elek-
trinog stroja, a ja sam molila da mi ga daju. Negdje devedesetih
godina poela sam se sluiti Appleovim osobnim raunalom i do
danas nisam prestala uiti. Komunikacijska tehnika razvijala se
zaista strahovitom brzinom. Danas tvrtke imaju pred sobom kao
cilj poveati produktivnost i smanjiti poslovne trokove te poveati
svoju konkurentnost. Jedan od najboljih naina poveanja konku-
rentnosti jest uporaba najmodernije informatike tehnologije i infra-
strukture. Danas s bilo kojega mjesta u svijetu, doslovce gdje god
bili, moete se koristiti uslugama mobilnog ureda. Nisam nostalgi-
na prema pisaem stroju. Na meni je ostavio traga - danas imam
tegob sa kraljenicom, zglobovima, i miiima.
- Zato danas izumire daktilografsko zanimanje?
- To se zanimanje s vremenom infiltriralo u administrativno-refe-
rentska zanimanja i mislim da istih daktilografa danas ima vrlo
malo. Svi koji na radnom mjestu imaju raunalo sami se koriste tip-
kovnicom, pa daktilografkinje uglavnom vie nisu potrebne. Ipak,
negdje su nezamjenjive, osim to sad piu na raunalu, na primjer
kao zapisniarke.
- Skoro cijeli radni vijek radili ste i kao tajnica?
- Da, punih 36 godina. U mirovinu sam otila prije deset godina. U
sklopu tajnikih poslova obvezno je trebalo poznavati stenografiju
te se znati sluiti pisaim strojem, zatim elektrinim pisaim strojem
a poslije, od devedesetih godina, i osobnim raunalom. Svaka kva-
litetna tajnica uz to je morala poznavati i pravopis. U poetku nije
trebalo znati nijedan svjetski jezik, ali danas se, naravno, oekuje i
to. Ja sam znala francuski.
- Dugo ste radili u INA-Naftaplinu, a poslije ste u INA-i bili tajnica
nekoliko generalnih direktora. Koji su to bili?
- Posljednjih desetak godina radnoga vijeka bila sam tajnica mno-
gim INA-inim glavnim direktorima. Oni su se esto izmjenjivali, a ja
sam ih doekivala i ispraala kada bi odlazili. Nisam se nikada ve-
zala uz svoje pretpostavljene, radila sam profesionalno svoj posao
i trudila se biti brza, uinkovita i usluna. Danas je posao tajnice
pretvoren u neto drugo.. Sa zavrenim fakultetom i znanjem ne-

koliko svjetskih jezika tajnice su, to se tie posla koji rade, zapravo
podignute na menadersku razinu, a plae su im ostale na razini
daktilografa.
- Kako su direktori bili zadovoljni s vama, a kako vi s njima?
- Pretpostavljam da su bili zadovoljni s mojim profesionalnim ra-
dom, jer ih nitko nije mogao sprijeiti da me ne zamijene drugom
tajnicom. Moda sam imala sreu raditi s INA-inim glavnim direkto-
rima koji su u tekim trenucima raanja Hrvatske vodili to najvee
hrvatsko poduzee.
- Bili ste proglaeni najboljom hrvatskom tajnicom. to sve mora
imati i znati dobra tajnica?
- Za najbolju hrvatsku tajnicu predloile su me kolegice iz INA-e.
Osim radnih kvaliteta, od poznavanja i uporabe modernih tehnikih
pomagala do poznavanja funkcioniranja tvrtke, psihologije ljud i
praktinih naina komuniciranja, tajnica mora znati filtrirati komuni-
Iskustvo iz eljeznikog fonda
Informiranje lanova moglo bi biti kvalitetnije
Odlazak u eljezniki fond ili uzimanje poticajne
otpremnine bili su izbor koji se 2008. postavio pred
nau sugovornicu, ekonomsku tehniarku Gordanu
Klanfar. Gledano iz dananje perspektive, odlazak u
eljezniki fond pokazao se dobrim izborom.
Opredjeljenje za odlazak u eljezniki fond za Gordanu Klanfar bio
je rezultat odabira izmeu dviju nepovoljnih mogunosti. Kako sada
stvari stoje, bio je to dobar odabir.
Ekonomska tehniarka Gordana Klanfar na eljeznici se zaposlila
1982. u ondanjoj osnovnoj organizaciji udruenog rada (OOUR)
Saobraaj koji je bio u sastavu Pogona za zgrade. Osnovna dje-
latnost te poslovne jedinice bila je odravanje zgrada. Tako je bilo
sve do 2002. kada je formirano drutvo PZZ Inenjering. Jedinice
odnosno pogoni razasuti po cijeloj Hrvatskoj pripojeni su jedinstve-
nome poduzeu.
/ I u tome trenutku imali smo mogunost izbora izmeu odlaska sa
eljeznice i prelaska u PZZ Inenjering. Moda je postojala mala mo-
gunost da ostanem raditi u skladitu u Karlovcu, ali sada je jasno
da bi to bila loa opcija. Tako sam promijenila i mjesto rada. Od
tada na posao putujem iz Karlovca u Zagreb rekla je na poetku
razgovora Klanfar.
PZZ Inenjering odravao je zgrade po cijeloj Hrvatskoj i do 2007.
nita nije nasluivalo na predstojea dogaanja. S vremenom se
pokazalo kako je drutvo u velikim dugovima. U kolovozu 2008.
konano je pokrenut steaj, a radnicima je ponuen izbor izmeu
odlaska uz poticajne otpremnine i prelaska u eljezniki fond.
/ Dvoje kolaraca, moja ivotna dob i vrijednost na tritu rada nisu
mi nudili neki veliki izbor i zavrila sam u eljeznikome fondu. Za-
hvaljujui zalaganju Sindikata hrvatskih eljezniara, prebaeni smo
u H Infrastrukturu pa smo mogli u Fond nastavila je Gordana.
PZZ Inenjering je na kraju likvidiran i danas se malo tko sjea da
je na eljeznici postojalo drutvo koje se bavilo odravanjem zgra-
da. Neko vrijeme se pisalo o neralno visokim dugovima drutva,
pokrenuti su i sudski procesi, a na kraju ostaje pitanje je li PZZ tako
morao zavriti.
/ Gomilali su se veliki trokovi. U drutvu smo imali velik broj rad-
nika koji su izgubili zdravstvenu grupu i esto su se korisitile usluge
kooperanata. To je kotalo i morali smo propasti. Ne volim se svega
toga niti prisjetiti komentirala je Klanfar.
Na pitanje o tome koliko je radnika otilo u eljezniki fond, Gorda-
na je odgovorila:
/ I NTERVJ U
kaciju izmeu svojega pretpostavljenoga i osoba koje ele kontakt,
mora biti ljubazna, susretljiva i biti od pomoi i jednima i drugima.
to se tie izgleda, mislim da tajnica mora njegovati poslovni ko-
deks ponaanja, prije svega biti uredna. Nikako ne smije biti drska i
osorna, nesusretljiva. Mora nastojati usmjeriti osobu na pravo mje-
sto, pomoi pri kontaktu, dati informaciju. I naravno, u pismenom
poslovnom komuniciranju nikada ne smije raditi pogreke, tzv. tip-
felere. Ja sam jako osjetljiva na to.
- I na kraju, imate li kakvu poruku dananjim tajnicama i svima koji
su radno aktivni?
- Ne dajte da vas obeshrabre potekoe. Sve to radite radite najbolje
to znate i budite marljivi, a rezultate vaega rada kad-tad prepoznat
e svaki kvalitetan menader. Eto, ja sam ivi primjer za to. Zahvalju-
jui uspjehu u daktilografiji, radu i kreativnosti, malo-pomalo otvarala
su mi se vrata i danas mogu rei da sam uspjela u svakom smislu.
/ Pie: Branimir Butkovi
/ Foto: Branimir Butkovi
/ Nas 90 zavrilo je u Fondu, a
kolegica i ja smo jo neko vrijeme
ostale raditi za steajnog upravite-
lja. Nakon toga neko sam vrijeme
bila doma. No ukazala se prilika za
zamjenu u PROREG-u jer je kole-
gica Ana otila na rodiljni dopust.
Nakon toga neko sam vrijeme bila
na zamjeni u ETP-u i kada sam
se opet vratila u PROREG, to je
drutvo otilo u steaj i poetkom
prosinca 2012. se konano ugasi-
lo. Izgleda da trava ne raste tamo
kamo ja doem.
U meuvremenu sam se bez uspje-
ha javljala na natjeaje, a organi-
zacijske promjene na eljeznici, odnosno gaenje H-ova holdinga,
rezultirale su time da su ljudi iz Fonda poslani na ekanje. Trebalo
je ekati dok se ne oformi Savjet Fonda i potom je eljezniki fond
prebaen u H Infrastrukturu.
Jedno sam vrijeme bila na bolovanju pa mi moj rok od tri godine
nije curio i od lipnja 2013. sam na porti u Mihanovievoj.
O radu na porti rekla je:
/ Istina je da to nije posao koji ovjeka ispunjava, ali radim i to je
bitno. Prilagodila sam se, ljudi su OK. U poetku su u zgradi bila
sva tri drutva. Slube nam nisu dostavile raspored sjedenja ljudi
pa smo ili od sobe do sobe i uzimali podatke od ljudi. Sada je to
donekle sreeno. Znam veinu ljudi, a promjene i nova lica treba
pratiti.
I nakon svega Gordana smatra da su radnici koji su se u to vrije-
me odluili za odlazak u eljezniki fond izvrsno proli u odnosu na
druge.
/ Imam jo dvije godine Fonda i na trenutke sam zabrinuta, no uvi-
jek se nadam najboljem. Prema tablici, godine 2019. stjeem prve
uvjete za mirovinu i mislim da u nekako dogurati do mirovine ko-
mentirala je.
Kao i ostali eljezniari u Fondu i Gordana prati interne natjeaje. No
informiranje radnika nije najbolje organizirano. Uvijek se moe rei
da svatko sm treba voditi brigu o svojim interesima. Radnici prate
interne natjeaje na portalu i obavijesti na oglasnim ploama, no to
ako je ovjek u tom trenutku kod kue na ekanju ili na bolovanju?
Naime, na portal se moe ulaziti samo iz eljeznike mree raunala,
a slubene dojave o mogunostima zaposlenja zapravo i nema.
www.hzinfra.hr ELJEZNIAR 21/
 / N O V O STI / Pie: Liljana Jazbinek
/ Foto: Renato Branolica

U posjetu lokomotivskom nadornitvu u Zagreb GK

Nema predaha ni danju ni nou

Zagreb Glavni kolodvor najvei je eljezniki kolodvor u Hrvatskoj. U njemu vlakovi neprestance, i danju i
nou, sustiu jedni druge. Zbog toga se prometne situacije moraju rjeavati rutinski i u to kraem vremenu,
bez oklijevanja, dugotrajna razmiljanja i dvoumljenja. Za posjeta zaposlenima u lokomotivskom nadzorni-
tvu u Zagreb GK vidjeli smo kako to izgleda te razgovarali s Antunom orkom, voditeljem nadzora lokomotiv
i motornih vlakova, kao i lokomotivskim nadzornicima Brankom Platuiem i urom Boiem.
- Na eljeznici sam zavrio slu- sao strojovoe, ali na mjestu
ajno. Nitko iz moje obitelji prije strojovoe stres je ipak vei i
mene nije bio eljezniar. Poha- traje skoro neprekidno jer je
ajui srednju kolu, putovao odgovornost za ivote putnik
sam vlakom. Svidjelo mi se pa golema. Inae mi lokomotivski
sam tako za svoju budunost nadzornici ovdje strojovoama
izabrao posao na eljeznici. odreujemo koju e lokomotivu
Poeo sam raditi 1982. i ostao ili koji motorni vlak voziti tijekom
do danas. Nakon srednje kole smjene. Bez naega odobrenja
zavrio sam jednogodinji teaj strojovoe ne mogu krenuti na
za strojovoe i 25 godina vo- vonju ni jednoga vlaka, najpri-
zio vlakove. Onda sam odluio je se moraju javiti nama. Ovdje
napustiti posao strojovoe i na Glavnom kolodvoru im je
osposobiti se za lokomotivskog baza i odavde kreu na vonju.
nadzornika, to radim upravo Djelokrug naega nadzornitva
sada, uveo nas u svoj posao protee se od Dugoga Sela do
Antun orak Branko Platui. Njegov kolega Branko Platui Zapreia.
uro Boi ima slinu priu.
- Ja sam na eljeznicu doao jer mi je ujak radio na njoj. Njegov sin Obojica se slau oko toga gdje je najtee i najkompleksnije.
radi i danas i uz njega sam zavolio vlakove. Zavrio sam kolu za - Imamo puno poteko zbog kvarova na lokomotivama i garni-
strojovoe i poeo raditi na tome radnom mjestu. No, onda je sve turama motornih vlakova. Svi popravci na vozilima izvode se od
bilo drugaije, tijekom kolovanja svi smo imali ugovore, znalo se ponoi do pola etiri ujutro, kada sva vozila idu van. Za ta tri pol
to emo kada zavri kolovanje, ekao nas je posao. No, radno sata na njima se moraju otkloniti svi kvarovi. Katakada se dogodi
vrijeme bilo je takvo da nikad nisi znao kamo ide i koliko e ti da nije tako. Onda se dovijamo situaciji i kombiniramo zamjenju-
trajati turnusna smjena. No, s posla strojovoe nisam se skinuo jui lokomotive i vlakove, ili pak koji put moramo bez njih. Zimsko
samovoljno. Godine 2004. doivio sam nesreu na radu i cijelu razdoblje je najstresnije, tada je raditi najtee. Zbog snijega i leda
sljedeu godinu bio na bolovanju. Kada sam se 2006. vratio na kvarovi i zastoji su najvei. Onda zna biti zaista grdo. Tada je pre-
posao, najprije sam radio kao telefonist a zatim kao alatniar. Zbog sudno zadrati hladnu glavu, tj. koncentraciju i smirenost u svim
pomanjkanja izvritelj na radnom mjestu lokomotivskog nadzorni- situacijama i vladati njima.
ka doao sam raditi ovamo. U poetku nije mi ba bilo lako, sve je - Skoro i nema trenutka da sve ide kako je predvieno i kako tre-
bilo novo. ba, jer nije posrijedi tek jedna pruga, nego veliko vorite iz kojega
pruge polaze u svim smjerovima. Kako reagiramo? Dobro se razu-
Posao je zahtjevan i napet mijemo i nadopunjujemo kada radimo skupa, sloni smo, ali svatko
U maloj nadzornikoj sobi poprilina je buka od telefonske zvonja- reagira na svoj nain. Ne radimo uvijek ista dvojica u paru, ali svi si
ve i vlakova koji prolaze, ali i vreva to ju stvaraju strojovoe koji pomaemo, i sloimo se - rekao je uro.
dolaze i odlaze javljajui i odjavljujui se. Kao u kakvu filmu, mogli
bismo pomisliti na trenutak. Telefoni stalno zvone
- Ovo je specifian posao. Povremeno je laki, ali veinom je napet. - Telefoni zvone praktiki neprekidno. Osim javljanja na telefonske
Nema u njemu razdoblj u kojima bi opseg radnih zadaa bio manji pozive treba voditi prometne knjige te ispisivati naloge i druge slu-
nego to je uobiajeno. Kod nas puna sezona traje uvijek - smije se bene isprave. Dobijemo plan posla, a vlakove razlikujemo prema bro-
Branko Platui na spomen zahtjevnosti posla kojime se bave. jevima i po danima. Poznajemo sve strojovoe, svi dolaze k nama.
- Kad bi sve ilo prema voznom redu, onda bi se jo i mogle napra- Nadzorniki posao teoretski smo uili na teaju, a potom su nas od
viti krae stanke. Ali, uvijek ima odstupanja od voznog reda i puno prvoga dana bacili u vatru. Poetak je bio jako teak. Kad bi mi samo
je nepredvienih situacija koje treba rjeavati smjesta. Puno toga dali malo vie vremena da pohvatam konce, mislio sam. Ali, ovjeku
nakupi se u 12-satnom radnom vremenu od 7.00 do 19.00 sati sve legne s vremenom i privikne se. Ne moe se i ne smije dogoditi
tijekom dnevne smjene odnosno od 19.00 do 7.00 sati za none da stane promet. Zato smo dvojica, moramo se samo dogovoriti -
smjene. U najkraem vremenu moramo rjeavati sva odstupanja rekao je Branko sa smijehom. - Moramo se javiti svakomu strojovoi
od voznog reda kako bi njegovo remeenje bilo to manje - tumaio koji nas nazove, moramo znati to je s njime, to se dogodilo. Budui
mi je Branko. Dotle se uro javljao na telefonske pozive te objanja- da radimo u paru, jedni strojovoe zovu jednoga od nas, a drugi dru-
vao i odreivao to treba napraviti, a onda je dodao: goga. Naravno, moramo si prenijeti informacije, ali ono to je bitno
- Za razliku od posla strojovoe ovaj nadzorniki posao obav- jest to da i jedan i drugi morano imati isto rjeenje. Samo, katkada
lja se u redovitim turnusnim smjenama. Odgovoran je kao i po- ima toliko posla da ne stajemo ni minute, ne jedemo do naveer.

22/ broj 825 / kolovoz 2014.


U poslu im pomae kombinatorika, kao u ahu, treba dobro postav-
ljati figure, ali i dobro predviati stvari.
- U prometu, na pruzi, dogaa se svata poevi od pregaenja,
ispada naponske mree pa kvarova i zastoj. Imamo deurne lju-
de, instruktore vue, oni su nam na raspolaganju. Ako ba nema
nikoga da u kakvoj potrebi zamijeni strojovou, postoje strojovoe
u pripravnosti i zovemo ih od kue - objasnili su mi.
Unato suvremenoj tehnici praenja lokomotiv i vlakova, jo uvijek
se uzdaju u osobno izvianje situacije na pruzi i voritu.
- Pa, lake je kad pogleda i vidi sm - kau uvjerljivo.
Ni jedan o njih svojoj djeci ne bi preporuio rad s vlakovima i loko-
motivama, ali djeca im nisu ni izabrala eljeznicu:
- Ma, nipoto - kae mlai
Branko, iji su sin i ki izabrali
strojarstvo i pravo, a u glas po-
tvruje i uro, iji su sin i ker
izabrali kolovanje u Tehnikoj
koli Ruera Bokovia i po-
slovnu ekonomiju na veleuili-
tu. - Ne bih im elio to.
Antun orak, voditelj nazdora
lokomotiv i motornih vlakova,
posao opisuje na slian nain
kao Branko i uro. Sve slube
tzv. pratee logistike na jednom
su mjestu.
- Ima boljih i loijih dana, kao
to je to u ivotu. Nikada nema
zastoja. Ni kada sam kod kue
uro Boi
ni kada sam na odmoru, uvijek
sam onaj koji mora znati to se dogaa, odnosno dogaa li se to.
Naravno, najbolje je kada se ne dogaa nita posebno, odnosno
/ N OV O ST I
kada vlakovi voze po voznom redu. Svaki posao, tako i ovaj, ima
vie lic, ovisi od dana do dana, jer ni jedan sluaj nije isti. Ov-
dje smo svi na jednom mjestu i to je dobro, jer svi moramo usko
suraivati. Rasporedni odjel, Tehnoloki odjel, Instruktori, Vua pa
Operativa, kao tzv. pratea logistika.
Puno je ljud s o kojima se Antun orak brine svakoga dana.
- Pa, jest, puno je to ljud, njih 158 o kojima vodim brigu i uz to
nadzirem nadzornike. Prema planu uvijek je njih oko 110 na raspo-
laganju od ukupnog broja, a ostali su prema planu na godinjem
odmoru. Svi koji su u radnom lancu moraju suraivati na najvioj
razini. Tako suraujemo sa strojnim osobljem, prometnom operati-
vom i radionicom za popravke. Mi smo velika obitelj i tako mora biti
jer nas vee zajedniki posao - rekao je voditelj orak.
Radnog vremena zapravo i nema.
- Pa, nema ga, radi se stalno i mobitel mora biti ukljuen 24 sata na
dan. Kad se dogodi neto ili iskrsne neka situacija, djeluje se prema
protokolu. Imamo 21 garnituru vlakova i s time raspolaemo. Pre-
ma linijama upravljanja.
No, cilj je samo jedan i sasvim jasan.
- Tu nema nikakve dvojbe. Na je cilj svakoga putnika prevesti to
sigurnije i udobnije. Naa briga su putnici, mi smo logistika koja
prema voznom redu mora obaviti vonju vlakova u najboljem redu.
Ni on ne bi djeci preporuio posao na eljeznici, kao ni njegovi nad-
zornici:
- Ne znam bih li djeci preporuio ovakav posao. To nije bila obitelj-
ska tradicija kod nas, ja sam otiao u kolu za strojovoe bez takva
poticaja. Bio sam strojovoa desetak godina, poslije sam zavrio
viu prometnu kolu. Radio sam tada na Zagreb Ranirnom kolod-
voru, to je bio svojevrstan prekid na putu. Od 2003 do 2012. opet
sam vozio vlakove. Od onda sam na ovdje na Glavnom kolodvoru.
Djeca su mi izabrala farmaciju i zadovoljan sam to je tako.
www.hzinfra.hr ELJEZNIAR 23/
 / H I N FR ASTR U K T U R A / Pie: Vlatka kori
/ Foto: Branimir Butkovi

ene u H Infrastrukturi

Postotak ena
ispod europskog
prosjeka
U ukupnom broju zaposlenih u H Infrastrukturi po-
stotak ena iznosi 12,7 %, u najviem upravljakom
tijelu nema ena, najmanje je ena u izvrnoj slu-
bi (4,7 %), a najvie ih je meu voditeljima slubi,
odjela ili grupa (46,5 %).
Zajednica europskih eljeznica i upravitelja infrastrukture (CER)
i Europska federacija prometnih radnika (ETF) prole su godine
provele prvo istraivanje o razvoju zapoljavanja ena u europsko-
me eljeznikom sektoru. Rezultati objavljeni u veljai ove godine
pokazali su da prosjean udio ena u eljeznikome sektoru iznosi
oko 20 % te da ene jo uvijek nisu dovoljno zastupljene u tehni-
kim profesijama.
Istraivanje je pokazalo da je meu europskim eljezniarima oko
18 % ena s upravljakim odgovornostima, dok je neto bolja si-
tuacija na podruju inenjerstva. Brojke su pokazale da inenjerke
nisu dovoljno zastupljene u Italiji, Francuskoj, Luksemburgu, Por-
tugalu, vicarskoj, Austriji, Nizozemskoj, Finskoj i Belgiji jer u pro-
sjeku ine samo 11 % ukupno zaposlenih inenjera, dok u ekoj,
Latviji, Bugarskoj, Poljskoj, Sloveniji, Rumunjskoj, Turskoj, Slo- mogla bolje uskladiti obiteljske i poslovne obveze. Otprilike 80 %
vakoj i Srbiji one ine 40 %. eljeznikih drutava nude, na primjer, fleksibilno i skraeno rad-
Ovih dana CER i ETF pokrenuli su novu anketu kako bi uvidjeli no vrijeme te potporu prilikom organizacije brige o djeci i starijim
kojim se trendom kree zapoljavanje ena pa je upitnik stigao i osobama. H Infrastruktura, prema aktualnim podatcima, nije u
do H Infrastrukture. Podatci govore da je u H Infrastrukturi na toj skupini.
kraju prole godine bilo zaposleno 4749 mukaraca i 689 ena to se tie mogunosti zapoljavanja, potencijal jo nije u cijelosti
(12,7 %), da je meu 412 inenjera bilo 70 ena (17 %) te da ostvaren. Meutim, 16,7 % drutava koja su sudjelovala u istra-
je meu 2494 izvrna radnika u prometu bilo 117 ena (4,7 %). ivanju pokrenula su kampanje kako bi profesije u znanostima,
Danas ene rade gotovo sve poslove u izvrnoj slubi. Koliko nam tehnologiji, inenjerstvu i matematici bile atraktivnije enama, a
je poznato niti jedna ena u sustavu hrvatskih eljeznica ne radi njih jo 12,5 % planira to provesti u skoroj budunosti. Anketa je
kao strojovoa. Zanimljiv je podatak da je meu 4000 strojovoa ukazala na podatak da oko 20 % eljeznikih drutava ima sklo-
na Austrijskim saveznim eljeznicama (BB) 55 ena. Takoer se pljene dogovore o kvantitativnim ciljevima kako bi poveali udio
moe uti prigovor da iako ene u brojnim kolodvorima rade kao ena. tovie, nekoliko je drutava ve provelo mjere za podr-
prometnice, niti jedna ne radi u Zagreb Glavnom kolodvoru. avanje karijera ena kao to su programi mentorstva, dogovori
Upravljake odgovornosti imalo je 69 mukaraca i 32 ene (31,7 o popisima kandidata i skrb za djecu tijekom strune izobrazbe.
%). U tzv. top menadmentu do 2014. Nije bilo ena, u srednjem H Infrastruktura nije ni u toj skupini, ali se neke od tih mjera
menadmentu je 53 ljudi, meu kojima je 12 ena (22,7 %), dok pripremaju.
su meu voditeljima bila 23 mukarca i 20 ena (46,5 %). Iz po- Prilikom objave prologodinjih rezultata izvrni direktor CER-a
dataka je vidljivo i to da u najviem upravljakom tijelu nema ena Libor Lochman rekao je to da je jedan od prioriteta CER-a osi-
(u zadnjih 25 godina na eljeznici je samo jedna ena u jednome guranje mjera jednakosti kod zapoljavanja ena i mukaraca na
mandatu bila lanica Uprave), da je najmanje ena u izvrnoj slu- eljeznicama, a u tome cilju sektor razvija alternative i rjeenja
bi te da ih je najvie meu voditeljima slubi, odjela ili grupa. koja e osigurati pravilne uvjete zapoljavanja ena na eljezni-
Kako bi prevladali nejednakost izmeu ena i mukaraca, elje- cama. Kao zemlja lanica EU-a i kao eljeznica lanica CER-a, H
znika drutva u Europi odluila su se usmjeriti na rjeenja koja bi Infrastruktura morat e voditi brigu i o tim trendovima.

Malo povijesti:
Tijekom Austro-Ugarske Monarhije enama je rad na dravnim eljeznicama bio omoguen od 1874. godine, tj. nekoliko mje-
seci nakon otvorenja pruge Budimpeta/Zagreb Karlovac Rijeka, koja je za promet otvorena 23. listopada 1873. O tome su
pisale i Narodne novine 17. lipnja 1874.: Ugarsko ministarstvo za komunikacije izdalo je naredbu, da odsad mogu i ene
sluiti kod eljeznicah. Zasad e se ene rabiti kod kontrole pri prometu, kod razredjivanja kartah, kod blagajnah za osobe i za
robu, kod izdavanja avisah i kod brzojava. ene, koje su u rodu sa eljeznikim kojim inovnikom, uzet e se uz jednaku spo-
sobnost prije od drugih, za koje nejami u njihovoj slubi rodjak inovnik. Od pol do pol godine imadu eljeznika ravnateljstva
glavnomu nadzornitvu ugarskih eljeznicah javljati, kako napreduju ene.

24/ broj 825 / kolovoz 2014.

/ Pie: Branimir Butkovi
/ Foto: Branimir Butkovi
/ N OV O ST I

Prometnik Ilija ebalj

Dok je bilo posla, bilo je i novca

Nakon gotovo etiri desetljea provedena na elje-
znici i rada u dvadesetak kolodvora, prometnik Ilija
ebalj prisjea se i boljih i loijih dana.
Ilija ebalj odradio je 38 godi-
na radnog staa na eljeznici.
Trenutano radi na zamjeni
u akovu. Osim to obavlja
redoviti posao prometnika, u
akovu je posao organiziran
tako da prometnici prodaju
karte za H Putniki prijevoz.
Tijekom 33 godine promet-
nikog staa Ilija ebalj radio
je u Velikoj Gorici, Bradinu,
Ivankovu, Cerni, Vrbovskom,
na zagrebakome ranirnom
kolodvoru, u Istri na zamjeni,
da bi konano dobio raspored
u Slavonskome amcu.
/ Kada se sve zbroji, radio sam
u dvadesetak kolodvora. Kada
Ilija ebalj film premotam malo una-
trag, najtee je bilo u Ivankovu.
Tamo je bilo doista puno putnika. Zbog poplava u Bosni i Herce-
govini prekinut je eljezniki promet preko Slavonskog amca. U
Bosnu i iz Bosne sada ne vozi ni jedan vlak. Promet je u prekidu i ne
znamo kada e pruga u Bosni biti osposobljena za promet. uli smo
da e to biti s novim voznim redom, no to nitko ne moe tvrditi sa
sigurnou. Budui da je promet na pruzi od Vrpolja do Slavonskog
amca trenutano u prekidu, nas su rasporedili po drugim kolod-
vorima rekao nam je Ilija.
I Marija ebalj, supruga naega sugovornika, radi na eljeznici. Po-
sljednjih trinaest od trideset godina staa radi kao prometnica.
/ ivimo u Antinu, a oboje radimo u Slavonskome amcu. Kada
se ukazala prilika, zatraili smo razmjetaj jer smo mislili da e biti
posla. Prvo je H Putniki prijevoz umjesto vlakovima putnike poeo
prevoziti autobusima, a jutros sam vidio da vozi kombi. Nakon toga
uslijedile su poplave zbog kojih je promet u prekidu. Do radnog
mjesta putujemo automobilom jer nema prikladne eljeznike veze.
Snalazimo se kao i drugi dodao je Ilija.
U gotovo etiri desetljea Ilija ebalj vidio je i bolje i loije dane
eljeznice.
/ Do mirovine su mi jo ostale tri godine. Kada se ve prave uspo-
redbe, mogu rei da je osnovno pravilo oduvijek bilo: dok je bilo
posla, bilo je i novca. Od 1979. pa do pred sam rat bilo je dobro.
I u vrijeme rata u upanji smo vlakom izvlaili ito iz silosa. Tamo
smo imali i manevru. U posljednjih deset godina nismo prevozili
repu za eeranu. Govori se kako to nije ekonomski isplativo. Sje-
am se vremena kada je jedan vlak dnevno iz Maarske dovozio
repu u upanju. Uz to repa se kupila iz Blacko-Jakia, Kopanice,
Pleternice, Vrbanje, Otoka, Spave ... Premda je putovanje od Ko-
panice do upanje dvostruko krae, repa se i na toj relaciji prevozila
eljeznicom. Nakon prerade i eer se vlakom prevozio u Maarsku.
Nekada se to isplatilo, no danas to vie nije tako. to rei na to da
mi u jednome danu od Slatine do Okuana i u Poekome bazenu
skupimo manje vagona nego nekada samo u Andrijaevcima. ao
mi je to je sada takvo stanje komentirao je.
U akovu, gdje sada privremeno radi, Ilija ebalj je zadovoljan. Rad-
na atmosfera je ugodna i, kako sam kae, moda on i nije najpogod-
nija osoba da govori o poslu jer je tamo kratko. No, neke situacije
imaju zajedniki nazivnik u vie-manje svim hrvatskim kolodvorima.
/ Tereta je malo, no kada se i pojavi, nemamo osoblja. Teret od
Belog Manastira do Slavonskog amca putuje tri-etiri dana, a radi
se o udaljenosti malo veoj od 100 kilometara. Ovdje utovarujemo
crijep i onda on do odredita putuje po pet dana, a kamioni to rje-
avaju u jednome danu.
Zanimljiva je i cijena vonje u putnikome vlaku od akova do Vr-
polja. U jednome smjeru vonja kota 11,70 kuna, a povratna karta
kota dvostruko vie jer je udaljenost izmeu ta dva mjesta kraa
od dvadeset kilometara i ne obraunava se nikakav popust. Ako se
u automobilu voze dvije osobe, prijevoz se ve isplati, dok istodob-
no vlak vozi prazan. To nije logino. I kada sve to sagleda, ovjek
sam sebi postavi pitanje hoe li i on uskoro uope biti potreban.
Ako nema eljeznice, emu onda eljezniari? pita se ebalj.

TEHNIKA KOLA ZAGREB TRAJANJE KOLOVANJA:

Palmotieva 84
10 000 Zagreb Poetak nastave: 06. listopada 2014.
Kraj nastave: 10. srpnja 2015.
Temeljem Zakona o obrazovanju odraslih i odluke kolskog od-
bora Tehnike kole Zagreb na sjednici odranoj 30. lipnja 2014. OBLIK IZVOENJA: Konzultativno instruktivnim nastavom
objavljuje

N AT J E A J ROKOVI UPISA:
Prijave se primaju u Tehnikoj koli Zagreb, Palmotieva 84
za upis odraslih polaznika u program prekvalifikacije, za vlastite do 26. rujna 2014; u prostoriji 3, od 9 do 12 sati.
potrebe u kolskoj godini 2014./2015.
Rezultati natjeaja biti e objavljeni 29. rujna 2014. na
PODRUJE RADA: Promet i logistika oglasnoj ploi kole.

Detaljne informacije o upisu, potrebnoj dokumentaciji, uvjetima

ZANIMANJE: TEHNIAR/KA ZA ELJEZNIKI PROMET - 24 kolovanja, trajanju i trokovima prekvalifikacije mogue je
polaznika/ca upisuju se polaznici/ce s prethodno zavrenom dobiti na
srednjom kolom u trajanju tri godine, a do popune odjela upi-
broj telefona 01/378-33-18,
suju se polaznici/ce s prethodno zavrenom srednjom kolom u
trajanju etiri godine. Prednost pri upisu imaju pristupnici koji su web stranici kole (http://www.ss-tehnicka-zg.skole.hr),
zavrili program za zanimanje eljezniki prometni radnik. oglasnoj ploi kole.

www.hzinfra.hr ELJEZNIAR 25/

 / N O V O STI
Informiranje u H infrastrukturi o drutvenoj odgovornosti
Postojee stanje nije pouzdano
Kao poduzee s vie od pet tisua zaposlenih H
Infrastruktura d.o.o. u podruju drutvene odgovor-
nosti ima posebne obveze. Jedna od njih jest ta da
sve svoje dionike imformira u skladu s Direktivom
za nefinancijsko izvjetavanje. Konceptom drutve-
no odgovorna poslovanja propisuje se da ono treba
biti transparentno. To znai da bi drutveno odgo-
vorna poduzea i bez zakonske regulative trebala
biti odgovorna prema zahtjevima i interesima dio-
nik da se tonije informiraju o poslovnim aktivno-
stima ili planovima poduzea.
Da bi se utvrdilo postojee stanje sustava informiranja u H Infra-
strukturi, provedeno je istraivanje prema podrujima upravljanja
kvalitetom, upravljanja sigurnou, upravljanja okoliem i dru-
tveno odgovorna poslovanja. Na pitanje postoji li upravljanje in-
formacijama prema svakom navedenom podruju, 19 eljeznikih
menadera dalo je jednu od ocjena: 1. ne postoji ili ne znam po-
stoji li, 2. upravljanje je dokumentirano/propisano tek formalno, 3.
upravljanje se provodi iako nije propisano, 4. upravljanje se provodi
dokumentirano i sustavno u skladu s normom ISO 9001 i 5. provo-
de se ostali oblici dokumentiranosti i sustavnosti.
Tablica rezultata istraivanja
Odgovor
Postoji li upravljanje informacijama
1. 2. 3. 4.
kvalitete 7 5 2 5
sigurnosti 3 6 4 4
zatite okolia 5 5 4 3
drutveno odgovorna poslovanja 6 5 2 3
Ukupno 21 21 12 15
to se tie podruja upravljanja kvalitetom, najvie je bilo odgovor
da informiranje uope ne postoji ili da ispitanik nije upoznat s njime.
Isto tako znatan je ukupan broj odgovor koji napuuju na to da je
neto dokumentirano samo formalno ali se ne provodi, ili se pro-
vodi iako nije formalno dokumentirano. Ukupno stanje iz podruja
upravljanja kvalitetom stoga je nepouzdano.
U podruju upravljanja sigurnou stanje je neto bolje, iako takoer
ima najvie odgovor koji napuuju na to da je neto dokumentirano
samo formalno ali se ne provodi, ili se provodi iako nije formalno
dokumentirano. Kao zakljuak moe se rei da je sustav informiranja
u podruju upravljanja sigurnou takoer nepouzdan.
U podruju upravljanja okoliem postojee stanje slino je stanju
u podruju upravljanja kvalitetom. Veliki broj odgovor odnosio se
na to da sustav informiranja ili ne postoji ili ispitanik nije upoznat s
njime, tako da je i za to podruje ukupno postojee stanje nepouz-
dano.
Drutveno odgovorno poslovanje uz navedena podruja obuhvaa i
izvjetavanje o financijskim pokazateljima, tako da su rezultati i za to
podruje bili oekivani. Ukupno postojee stanje je nepouzdano.
Analizirajui broj odgovor s ocjenom 4 i 5, vidljivo je da ipak po-
stoje odreeno upravljanje informacijama u H Infrastrukturi, samo
26/ broj 825 / kolovoz 2014.
/ Pie: dr. sc. Draen Kauljar
to ono nije normirano i prepoznatljivo. Moe se rei da se u H
Infrastrukturi puno toga radi i da se ulau veliki napori u mnogim
podrujima, ali da sve to sada nije prepoznatljivo jer nain informi-
ranja o drutveno odgovornu poslovanju nije uinkovit.
Koraci prema poboljanju postojeeg stanja
Prvi korak prema poboljanju postojeeg stanja jest taj da se utvrde
vrste odgovornosti drutveno odgovorna poslovanja, i to:
- ekonomska odgovornost kojom se opisuje nain na koji poduze-
e stvara bogatstvo. To je dio Kontroling, koji se mora dobro pri-
premiti. Postoji vie zakonskih okvira koji se odnose na financijsko
poslovanje poduzea.
- drutvena odgovornost znai ukljuenost poduzea u ivot za-
jednice te potivanje ljudskih i radnih prava. Tu u obzir dolazi vie
organizacijskih jedinica (sustav upravljanja sigurnou, zatita na
radu, sigurnost sustava, korporativne i promotivne komunikacije)
- ekoloka odgovornost znai ugradnju novih ekolokih tehnologija
te utjecaj poduzea na okoli. To je dio Zatita okolia i zatita od
poara.
Drugi je korak taj da se utvrdi nain izvjetavanja. U Opoj inicijativi
za izvjetavanje (GRI) nude se smjernice za izvjetavanje o odrivo-
sti poduzea, ukljuujui drutvene i ekoloke pokazatelje (www.
globalreporting.org). Taj nain ukljuuje takoer tri dimenzije po-
slovanja:
1. ekonomsku - na koji nain poduzee stvara bogatstvo
2. drutvenu - drutveno ulaganje poduzea, njegova ukljuenost u
ivot zajednice, potivanje ljudskih i radnih prava
3. ekoloku: ugradnja nove ekoloke tehnologije te utjecaj vlastitih
proizvoda i usluga na okoli.
Trei korak jest taj da se navedena naela kombiniraju sa stan-
5. dardnim podatcima H Infrastrukture kako bi se dobile upute koje
0 informacije trebaju biti u izvjetajima o odrivosti. To se odnosi:
2 na profil - to su podatci koji postavljaju opi kontekst za razumijeva-
nje uinka organizacije (strategija, upravljanje):
2
- misija i vizija poduzea
3 - politika i ciljevi drutveno odgovorna poslovanja
7 - na pristup upravljanju - to su podatci koji govore o nainu kako se
poduzee bavi odreenom temom:
- upravljanjem kvalitetom
- upravljanjem sigurnou
- upravljanjem okoliem
- upravljanjem drutveno odgovornim poslovanjem
- na pokazatelje uinka - to su pokazatelji koji se odnose na us-
poredive informacije o ekonomskom, ekolokom i drutvenom
uinku organizacije:
- realizacija financijskih ciljeva
- realizacija ciljeva drutvena poslovanja
- realizacija ekolokih ciljeva.
Na temelju dobivenih rezultata istraivanja postojeeg stanja na-
mee se zakljuak da pred H Infrastrukturom postoji dobra pod-
loga kako bi se aktivnosti usmjerile prema suvremenim zahtjevima
o drutvenoj odgovornosti. Tu je u prvom redu potrebno da se
menadment jasno opredijeli za uspostavu drutveno odgovorna
poslovanja. Podizanje svjesnosti o drutveno odgovornu poslova-
nju mogue je postii uz pomo strunih osoposobljavanja. Na taj
nain brzo bi se prepoznali veliki uinci koje organizacija provodi u
svojem svakodnevnom poslovanju, a izvjetavanje bi bilo na zado-
voljavajuoj razini.
/ Pie: Goran Aleksi
Udruga Franak
Malo o vicarcima
Nakon prvostupanjske presude, koju je sudac Trgovakog suda u Zagrebu Radovan Dobroni donio 4. srpnja
2013., na Visokome trgovakom sudu (VTS) u srpnju 2014. donesena je i pravomona presuda u kolektivno-
me sudskom procesu protiv osam banaka, koje su tuene zbog nezakonito ugovorenih promjenjivih kamata
u svim kreditima ugovorenim izmeu rujna 2003. i prosinca 2008. te zbog nezakonito ugovorene valutne
klauzule vicarski franak (CHF) u svim kreditima.
Prvostupanjska presuda bila je potpuno u korist dunika te bi, da
je kao takva potvrena, banke morale sve kredite ugovorene s va-
lutnom klauzulom CHF reobraunati po teaju CHF-a na poetku
otplate kredita, i to s fiksnom poetnom kamatnom stopom.
Sudsko vijee VTS-a nije u cijelosti potvrdilo presudu, nego je do-
sueno sljedee:
- Preinaena je prvostupanjska presuda u dijelu koji govori o nitet-
nosti valutne klauzule CHF te je odlueno da ta valutna klauzula ipak
nije nitetna odnosno da je zakonito ugovorena.
- Odlueno je da su promjenjive kamate nitetne od poetka tra-
janja kredita te da takvo stanje traje i danas u Zagrebakoj banci
d.d., Privrednoj banci Zagreb d.d., Erste i Steiermrkische banci
d.d., bankama Raiffeisenbank Austria d.d. i Hypo Alpe-Adria-Bank
d.d.., OTP banci d.d. te u Societe Generale-Splitskoj banci d.d., i
to za sve kredite ugovorene u razdoblju od 10. rujna 2003. do 31.
prosinca 2008.
- Preinaen je dio prvostupanjske presude o nitetnosti promjenjive
kamate u Sberbank d.d. odnosno presueno je da su promjenjive
kamate u toj banci ugovorene zakonito.
to sve to znai konkretno za dunike:
1. Pravomona presuda je primjenjiva, i po njoj dunici na ije se
kredite presuda odnosi odmah mogu poduzeti odreene pravne
korake.
2. Banke automatski po toj presudi ne moraju uiniti nita.
3. Banke mogu predati na Vrhovni sud zahtjev za reviziju presude i
zahtijevati da se presuda VTS-a preinai tako da poveane pro-
mjenjive kamate na kraju ipak vrijede.
4. Nije iskljueno da e banke pripremiti odreene modele za vra-
anje novca, ako se odlue da nee traiti reviziju presude na Vr-
hovnome sudu odnosno ako odlue da je pravomona presuda
za njih prihvatljiva.
5. Ako dunici pokuaju mirnim putem traiti svoje preplaene
iznose kamata, a banke ne budu htjele postupiti po zahtjevu za
vraanje novca, svaki dunik moe odluiti pokrenuti privatni tu- zahtjevi ne urode plodom, vjerojatno e dunici pokretati privatne
beni proces protiv banke u kojoj je podigao kredit, ali na temelju
vlastite odluke, uz savjetovanje s odabranim odvjetnikom, zastu-
pnikom na sudu.
Udruga Franak na svojim je internetskim stranicama pripremila
predloke kojima se dunici mogu obratiti bankama i zahtijevati vra-
anje preplaenih kamata te dodatno savjetuje kako postupati u no-
vonastaloj situaciji. Sve to dostupno je iskljuivo lanovima Udruge.
Dakle, ulanjenjem u Udrugu Franak postaju dostupni podatci o
postupanju prema bankama u vezi s pravomonom presudom.
/ N OV O ST I
Odvjetniki tim koji zastupa Savez udruga Potroa u kolektiv-
nome sudskom procesu protiv osam banaka priprema zahtjev za
reviziju presude na Vrhovnome sudu. Zahtjevom e se traiti i do-
kazati da je nitetna i promjenjiva kamatna stopa u Sberbanci te da
je nitetna valutna klauzula CHF u svim kreditima ugovorenima u
osam tuenih banaka.
Naime, Sberbanka je u kreditnim ugovorima navodila parametre
o kojima ovisi veliina kamate, pa se tako u ugovorima navodi 3M
CHF Libor (to je kamata koju banka plaa pri nabavi vicarskih fra-
naka) uvean za trokove pribavljanja sredstava i kamatnu maru
kreditora. Meutim, kamata u tim ugovorima neodrediva je svim
korisnicima kredita, jer je oigledno da se unato smanjenju vri-
jednosti Libora kamata poveavala, dok je druge veliine banka
mijenjala samovoljno i netransparentno. Visoki trgovaki sud nije
analizirao nain kako izraunati kamatu i to je glavni razlog zato
je proputeno da se i promjenjiva kamata u Sberbanci proglasi ni-
tetnom.
U prilog tuitelju ide i presuda Europskoga suda pravde broj C-26/13
iz travnja ove godine. Dio presude ECJ-a koji govori o nepotenome
nainu ugovaranja valutne klauzule glasi: 2.lanak 4. stavak 2.
direktive 93/13 treba tumaiti na nain da, kada je rije o ugovornoj
odredbi kao to je ona u glavnom postupku, zahtjev prema kojem
ugovorna odredba mora biti jasno i razumljivo sastavljena podra-
zumijeva obvezu ne samo da konkretna odredba potroau bude
gramatiki razumljiva nego i da ugovor razvidno izloi funkcioniranje
konkretnog mehanizmakonverzije u stranu valutuna koji se poziva
dotina odredba kao i odnos izmeu tog mehanizma i mehanizma
propisanog drugim odredbama koje se tiu isplate kredita, tako da
potroa na temelju tonih i razumljivih kriterija bude u stanju pro-
cijeniti ekonomske posljedice koje iz toga za njega proizlaze. Nije
jasno zato VTS nije tu odredbu primijenio prilikom odluivanja o
nitetnosti ugovorene valutne klauzule, dok je s druge strane tu istu
presudu ECJ-a citirao u dijelu u kojem ona govori o nepotenosti
ugovaranja neodredive promjenjive kamatne stope.
U Udruzi Franak uvjereni su da Vrhovni sud nee propustiti uvaiti
presudu C-26/13 ECJ-a i u dijelu koji govori o valutnoj klauzuli.
Valja oekivati val zahtjeva dunika korisnika kredita za vraanje
preplaenih kamata upuenih prema bankama, a ako ti vansudski
sudske procese radi obeteenja.
Ako bi Vrhovni sud potvrdio prvostupanjsku presudu odnosno ako
bi preinaio pravomonu presudu VTS-a, to bi znailo da bi banke
morale vratiti dunicima oko 8,5 milijarda kuna preplaenih rata
zbog nitetne kamate i nitetne valutne klauzule CHF. U Udruzi
Franak kau da bi to bila prva i dosad jedina prava antirecesijska
mjera u Republici Hrvatskoj, jer rije je o novcu nezakonito uzetom
od hrvatskih graana, o novcu koji bi zacijelo velikim dijelom bio
plasiran u potronju, a time i u otvaranje novih radnih mjesta.
www.hzinfra.hr ELJEZNIAR 27/
 / IZ SVIJ E TA
Mariazellerbahn
NVOG uloio 117 milijuna eura
Na primjeru austrijskog Mariazellerbahna opisan je uspjean primjer restrukturiranja lokalnih eljeznikih
pruga. Rije je o uskotranoj pruzi s kolosijecima irine 760 mm koja povezuje sredite Donje Austrije s
hodoasnikim odreditem Mariazell. Godine 2010. Austrijske savezne eljeznice (BB) prugu su predale na
upravljanje lokalnoj prijevoznikoj tvrtki NVOG i stvari su krenule nabolje.
Mariazellerbahn je uskotrana eljeznika pruga s kolosijecima i-
rine 760 mm u austrijskim pokrajinama Donjoj Austriji i tajerskoj
koja povezuje glavni grad Donje Austrije St. Plten s vanim ta-
jerskim hodoasnikim sreditem Mariazellom. Mariazell je vano
hodoasniko i turistiko odredite koje od poetka 19. stoljea
privlai velik broj posjetitelja. Pruga Mariazellerbahn izvorno je bila
duga 153 km, od ega je 91 km inio tzv. glavnu prugu (St. Plten
Ober-Grafendorf Mariazell), a 62 km otpadala su na sporednu
prugu koja je povezivala Ober-Grafendorf s gradiem Grestenom.
eljeznika pruga Mariazellerbahn planirana je u 19. stoljeu kao
pruga s kolosijecima normalne irine, no 1990-ih godina odlue-
no je da je financijski opravdana iskljuivo izgradnja uskotranoga
kolosijeka irine 760 mm, s polumjerima zavoja od 80 m. Pruga
je otvarana u fazama od ljeta 1898. do ljeta 1907., a odvojak za
Gresten puten je u promet 1927. godine.
Zanimljiva injenica vezana uz Mariazellerbahn jest ta da se na
toj pruzi vua parnim lokomotivama zadrala vrlo kratko. Naime,
godine 1907. postalo je jasno da s obzirom na opseg prometa e-
ljeznici Mariazell trebaju nove jake parne lokomotive. Suprotno toj
ideji, mladi beki eljezniki inenjer Eduard Engelmann predloio
je elektrifikaciju pruge sustavom izmjeninog napajanja. U to vri-
jeme jedina eljeznika pruga opremljena tim sustavom napajanja
bila je austrijska pruga Stubaitalbahn u blizini Innsbrucka. Engel-
mannov prijedlog je prihvaen i radovi na elektrifikaciji poeli su
1909. godine. Prva probna vonja na elektrificiranoj dionici bila
je organizirana 5. listopada 1905., a prva dionica s elektrinom
vuom bila je dionica Laubenbachmhle Wienerbruck koja je za
promet otvorena 27. oujka 1911. godine. Elektrine lokomotive
kupljene prilikom elektrifikacije ostale su u redovitome prometu
do 2013. i tako postale najstarije elektrine lokomotive u uporabi i
elektrine lokomotive s najduljim radnim staem uope!
Godine 1922. eljeznicu Mariazellerbahn preuzela je austrijska
nacionalna eljeznika tvrtka BB (prije toga eljeznicom je uprav-
ljala tvrtka eljeznice Donje Austrije). Nakon Anschlussa 1938.
prugu je preuzela Njemaka eljeznica (Deutsche Reichsbahn), a
oteena je u bombardiranjima u Drugome svjetskom ratu. Nakon
rata upravljanje prugom ponovno su preuzele austrijske eljezni-
ce, a 1953. uvedeno je i novo oznaivanje vozila.
Dugoroni planovi o produljenju Mariazellerbahna prema jugu
nikada nisu ostvareni, to je injenica koja je pruzi zauvijek odre-
dila lokalnu vanost. Produljenje je planirano preko tajerskog
Seeberga do sjevernoga kraja eljeznice Thrlerbahn u mjestu
Au-Seewiesen, to je podrazumijevalo i probijanje tunela dugog
1900 m. Tim produljenjem Mariazellerbahn bi povezao St. Plten
sa Kapfenbergom, gradiem koji se nalazi na pruzi Graz Be,
neto sjevernije od Bruck an der Mura.
eljeznica Mariazell podijeljena je na dva, prilino razliita djela
na sjeverni dio od St. Pltena do Laubenbachmhlea koji prolazi
kroz rijene doline i na kojemu vlakovi mogu ostvariti vee brzine
i juni od Laubenbachmhlea do Mariazella koji je vrlo zavojit i na
kojemu vlakovi mogu voziti samo manjim brzinama. Uz to, glavna
cesta St. Plten Mariazell prolazi dalje od pruge i vrijeme puto-
vanja autobusom ili automobilom na relaciji St. Plten Mariaze-
28/ broj 825 / kolovoz 2014.
/ Pie: Toma Bai
/ Foto: Toma Bai
ll bitno je krae od putovanja vlakom. Pruga je nacionalizirana i
1960-ih godina austrijska nacionalna eljeznika tvrtka BB pro-
vela je ciklus ulaganja u eljeznicu koja je poela stvarati ozbiljne
gubitke.
Brzina je poveana ulaganjem u infrastrukturu: polumjeri zavoja
na sjevernome dijelu pruge poveani su tako da je omoguena
vea brzina vlakova. Uz to, u nastavku je BB prilagodio vozni red
i modernizirao postojee lokomotive. Te mjere osigurale su dobar
rad i poslovne rezultate eljeznici do kraja 1980-ih godina. Godi-
ne 1988. zbog promjene u poslovanju velike pilane u Guwerku
obustavljen je prijevoz drva, to je ozbiljno ugrozilo teretni prijevoz
na pruzi. Nakon toga je BB teretni prijevoz ograniio na dionicu
St. Plten Laubenbachmhle, a 1998. ga je definitivno ukinuo.
Ukidanje profitabilnoga teretnog prijevoza izazvalo je ekonomske
potekoe i BB je od 2000. poeo razmiljati o ukidanju pru-
ge. Ta mjera bila je potaknuta ekonomskim potekoama, a osim
toga odraavala je elju nacionalne tvrtke da male i lokalne elje-
znice prepusti na upravljanje manjim tvrtkama koje su vlasniki i
financijski povezane s lokalnim vlastima.
Neelektrificirana dionica drastinije je propadala od dionice St.
Plten Mariazell. Naime, konkurencija autobusnog i automo-
bilskog prijevoza ondje je bila jaa nego na glavnoj pruzi te elje-
znice i putniki prijevoz je od 1970-ih godina propadao. Suprotno
glavnoj pruzi, na pruzi Ober-Grafendorf Gresten teretni je pri-
jevoz ostvarivao dobre poslovene rezultate i dionica Wieselburg
Gresten je 1998. pretvorena u normalnotranu. Putniki prijevoz
je u vrlo malom opsegu nastavljen do 2010. kada je definitivno
ukinut.
U prosincu 2010. sustav eljeznikih pruga Mariazellerbahn pre-
dan je u vlasnitvo i na upravljanje lokalnoj prijevoznikoj tvrtki
NVOG. Tim inom zavrilo je dugo razdoblje upravljanja BB-a
prugom te je poelo novo, za sada vrlo uspjeno razdoblje. Nai-
me, NVOG je odmah nakon preuzimanja definirao ciljeve i stra-
tegije modernizacije pruge i prometa. Prema tim planovima, dio-
nica Ober-Grafendorf Gresten ostat e zatvorena, uz mogunost
da se na njoj organizira muzejska eljeznica. Normalnotranim
dijelom te pruge vozit e austrijski nacionalni teretni prijevoznik

RCA. Dionica St. Plten Mariazell ostat e u redovitoj uporabi za
putniki prijevoz, s time da e sjeverni dio pruge biti prilagoen
prigradskome i lokalnome prijevozu koji mjesta uz trasu povezuje
sa St. Pltenom. Juni dio pruge koristit e se za prijevoz turista u
planinske krajeve oko Mariazella. Ti ciljevi postii e se prilagod-
bom voznog reda i kupnjom novih udobnih eljeznikih vozila.
NVOG je prugu i promet na njoj preuzeo iz nekoliko razloga. Prvi
razlog bio je smanjenje guve na cestama i broja prometnih zasto-
ja i nesrea. Taj cilj ostvaruje se ponudom alternativnog prijevoza
eljeznicom. Uz to, ponudom eljeznikog prijevoza planinarima i
hodoasnicima nastoji se smanjiti broj individualnih vozila i auto-
busa u planinama. Ukupna investicija NVOG-a u Mariazellerbahn
iznosit e 117 milijuna eura. Od tog iznosa 65 milijuna eura bit e
uloeno u moderna eljeznika vozila.
Godine 2011. raspisani su meunarodni natjeaji za moderniza-
ciju, od kojih je svakako najzanimljiviji bio onaj za kupnju novih
vozila. NVOG je u meunarodnome natjeaju specificirao kup-
nju devet novih elektromotornih vlakova i na njemu je pobijedila
vicarska tvrtka Stadler. Tom pobjedom Stadler je ponovno
dokazao da je gotovo jedina tvrtka koja se bavi gradnjom elje-
znikih vozila i specifinih vozila prilagoenih posebnim kriterijima
kupaca. Naime, vlakovi za Marizallerbahn morali su biti nestan-
dardni, sa irinom kolosijeka od 760 mm i specifinom irinom
sanduka veom od 2500 mm. Zbog toga su trebali biti projekti-
Velika Britanija
Utakmica inozemnih ponuaa
TransPennineExpress (TPE) je ove zime poeo u re-
dovitome prometu koristiti etverodijelne elektro-
motorne vlakove serije 350/4 Desiro UK. Ti vlakovi
voze na prugama Manchester Airport i Manchester
Piccadily Glasgow Central i Edinburgh Waverly.
Dana 18. svibnja 2014. u promet je ula itava nova flota tih vla-
kova koja broji 10 vozila. Ti vlakovi na gore spomenutim prugama
voze maksimalnom brzinom od 177 km/h.
Dana 15. srpnja objavljeno je da su na meunarodnome natje-
aju za kupnju 39 etverodijelnih elektrinih vlakova za uporabu
na prugama eljeznica London Overground za ponuae odabrani
Vlak 378 218 klasian je primjer Siemensovih vlakova Desiro
/ IZ SVIJ E TA
rani prema posebnim naelima uz potivanje vrlo niskog teita.
Takoer, vlakovi su trebali imati nestandardni sustav napajanja
od 6,5kV i 25 Hz te veliku snagu koja bi osigurala da elektromo-
torna garnitura moe vui od tri do etiri putnika vagona. Svi
ti zahtjevi rezultirali su visokom cijenom od 7,2 milijuna eura po
vozilu. Stadler je vozila projektirao prema modelu Alegra koji je
projektirao i isporuio vicarskoj eljeznikoj tvrtki RhB koja vozi
na kolosijeku irine 1000 mm. Uz te vlakove isporuena su i etiri
putnika vagona s panoramskim prozorima koji putnicima omo-
guuju vrhunski pogled.
Danas, etiri godine nakon to je NVOG preuzeo eljeznicu
Mariazell u ponudi su satni taktni vozni red na dionici St. Plten
Laubenbachmhle, dvosatni taktni vozni red na dionici Laube-
nbachmhle Mariazell, nekoliko pari izravnih vlakova dnevno na
dionici St. Plten Mariazell, velik i vrlo atraktivan putniki kolod-
vor Laubenbachmhle, ureeni i modernizirani kolodvori na pruzi,
udobni elektromotorni vlakovi i razliite verzije pretplatnih karata
za redovite putnike, kao i integrirane karte za druge oblike javnog
prijevoza.
Ogromno ulaganje tvrtke NVOG svakako e se isplatiti, izravno i
neizravno, na podruju koje gravitira eljeznici Mariazell, kao i ita-
voj Donjoj Austriji, i svakako je ogledni primjer ulaganja u lokalnu
uskotranu prugu na kojoj nacionalni eljezniki operator vie nije
vidio mogunost ekonomski isplativog poslovanja.
Bombardier, panjolski CAF, Hitachi i Siemens. Tu odluku
donijela je i objavila sredinja organizacija za promet u Londonu
Transport for London (TfL). Natjeajnu dokumentaciju odabra-
ne tvrtke TfL-u moraju isporuiti u jesen ove godine, a odluka o
najboljem ponuau bit e donesena 6. svibnja 2015. godine.
Isporuka vlakova predviena je od ljeta 2017. do proljea 2018.
godine.
Od 39 naruenih vlakova 31 e voziti na liniji London Overgrounda
od kolodvora London Liverpool Street do Enfield Towna, Cheshun-
ta (preko kolodvora Seven Sisters) i Chingforda, kao i na pruzi
Romford Upminster. Preostalih osam vlakova koristit e se na
pruzi Gospel Oak Barking na istoku londonske konurbacije koja
e biti elektrificirana u ljeto 2017. godine.
Analitiari eljeznikog prometa istiu prednosti i mane pojedinih
odabranih proizvoaa, ne donosei konaan sud. Bombardier
ima velike pogone u Velikoj Britaniji i eventualan gubitak tog posla
moda bi ga naveo na njihovo zatvaranje i ukidanje niza radnih
mjesta. To je svakako ono to politika ne eli! CAF nema jasnu
poziciju u Velikoj Britaniji i pretpostavlja se da njegova ponuda ne
stoji osobito dobro, za razliku od ponude japanskog Hitachija
koji je eljeznicama u Velikoj Britaniji ve isporuivao jedan tip vla-
kova za brzi promet s kojim su Britanci vrlo zadovoljni. Ta injeni-
ca Hitachiju omoguuje dobru poziciju u daljnjem odluivanju.
Siemens isporuuje brojna vozila Ujedinjenom Kraljevstvu i ima
izvrsnu poziciju na tritu, to je svakako ogromna prednost. Ne-
dostatak je injenica da bi Siemens Britaniji isporuio gotove
vlakove te u samoj proizvodnji ne bi otvorio ni jedno novo rad-
no mjesto. Treba napomenuti da se Velika Britanija u nedavnoj
prolosti svrstala u red zemalja koje nemaju vlastitu eljezniku
industriju i time je otvorila vrata isporuci eljeznikih vozila velikih
proizvoaa poput Siemensa i Bombardiera.
www.hzinfra.hr ELJEZNIAR 29/
 / VIJ ESTI IZ SVIJE TA EL JE ZN I CE
Izmeu Njemake i Wrocawa
prestaju voziti EC vlakovi
Njemaka eljeznica (DB) i Poljske dravne eljeznice (PKP) obja-
vili su da se eljeznika veza Hamburg Berlin Wrocaw ukida u
prosincu ove godine, a bit e nadomjetena DB IC autobusom koji
je uveden u promet lipnju 2013. i vozi znatno bre od vlaka zbog
novosagraene autoceste u Poljskoj.
EC vlak Hamburg Berlin Wrocaw je do prosinca 2012. vozio do
Krakova, a nosi naziv Wawel, prema uzvisini na kojoj je Krakov
sagraen. Vlak je prestao voziti do Krakova zbog velikih radova na
rekonstrukciji pruge izmeu Krakova i Opola.
Novi vlakovi Naviland Carga
Tvrtka Naviland Cargo, koja je dio Francuskih dravnih eljeznica
(SNCF), a specijalizirana je za prijevoz brodskih kontejnera, poela
je prevoziti posebne 12,2 m duge kontejnere za tvrtku ECS Euro-
pean Containers koja ima velika skladita u Zeebruggeu. Novi vlak
za prijevoz tih kontejnera Naviland Cargo uveo je u promet na
relaciji Dijon Gevrey Zeebrugge 19. svibnja. U Zeebruggeu veina
se kontejnera pretovaruje na brodove i prevozi u Veliku Britaniju i Ir-
sku. Vlak vozi jedanput tjedno utorkom kree iz Dijona, a subotom
iz Zeebruggea. Glavni korisnik kontejnera je tvrtka PepsiCo..
Rabljene lokomotive za Floyd
Maarski privatni operator Floyd poeo je posuivati lokomotive vlakova serije e320 Eurostar 4005/4006 Siemens je isporuio
iz Rumunjske. Naime, taj operator posjeduje odreeni broj rabljenih
dizelskih lokomotiva serije 56 iz Velike Britanije koje su preteke za
odreene pruge na kojima operator vozi. Uz to, operator Floyd je
2013. prodao dvije rumunjske dizelske lokomotive serije 060DA ru-
munjskim tvrtkama, no sada je prisiljen iste takve lokomotive posu-
ivati od rumunjske tvrtke Constantin Grup. Lokomotive 60-0936
i 60-1567 su u Floydov depo na kolodvoru Budimpeta-Keleti
stigle u lipnju ove godine i od tada su stalno u uporabi.
Novi teretni vlakovi Rail Onea
Dana 22. oujka talijanska eljeznika tvrtka Rail One u promet je
uvela intermodalni teretni vlak koji vozi na relaciji Maddaloni Mar-
cianise (Italija) Sawkw (Poljska). Ta relacija duga je oko 1800
km, a vlak vozi kontejnere talijanske tvrtke Stante Logistic. Uslu-
ge te tvrtke koristi uglavnom talijanska automobilska industrija FIAT
koja prevozi automobilske dijelove iz svojih pogona u Pomiglianu
dArcu blizu Napulja do grada Tychy u Poljskoj. Te vlakove prevlae
lokomotive tvrtke Rail One u Italiji, LTE u Austriji i ekoj i Rail
Polska u Poljskoj. Oekuje se da e ve ove godine ti vlakovi poeti
voziti dva ili tri puta tjedno.
30/ broj 825 / kolovoz 2014.
/ Pie: Toma Bai
DB poinje voziti na relaciji
Kln Turska
Dana 7. lipnja DB Schenker poeo je voziti dvaput tjedno vlak
na relaciji Kln Niehler Hafen/Westkai Cerkezky za tursku pe-
ditersku i prijevozniku tvrtku Ulusoy Logistics, koja surauje s
tvrtkom Allport Cargo Services. Od kraja ljeta 2014. na toj se
relaciji planiraju u promet uvesti etiri vlaka tjedno. Putovanje tog
vlaka traje od pet do est dana. Vlak vozi kroz Njemaku, Maar-
sku, Rumunjsku i Bugarsku, a vuku ga lokomotive DB Schenke-
ra, Lokomotiona u Austriji i Turskih dravnih eljeznica (TCDD)
u Turskoj.
Kreditori prijete BD-u
Nekoliko banaka koje su Bugarskim dravnim eljeznicama (BD)
odobrile kredite vrijedne 76,7 milijuna eura dogovorilo je 26. svib-
nja niz kaznenih mjera za BD. Ako BD ne podmiri dugovanja, mje-
re podrazumijevaju oduzimanje 25 vlakova Desiro i 3407 teretnih
vagona. BD je kreditom kupio 25 vlakova Desiro, od kojih je prvi
isporuen 23. sijenja 2005. godine. Budui da su loe odravani,
danas prosjena cijena tih vlakova iznosi samo od 1,5 do dva mili-
juna eura. Spominje se da bi maarsko-austrijska tvrtka GySEV
mogla biti zainteresirana za kupnju tih vlakova.
Novi Eurostarovi vlakovi na
ispitivanju!
U lipnju je tvrtka Eurostar poela ispitivanje jednog novog i jed-
nog moderniziranog vlaka iz svoje flote. Trei od naruenih 10
Eurostaru u svojemu ispitnom centru u Wildenrathu 15. lipnja, a
nakon toga ga je Eurostar poeo ispitivati u sjevernoj Francuskoj.
Od 16. do 22. lipnja Siemens i Eurostar su vlak ispitivali na
prugama oko Lillea, Calaisa i LGV pruzi Rhine Rhone. U isto vrije-
me Eurostar je poeo testirati i modernizirani vlak 3015/3016 na
pruzi Lille Calais LGV i pruzi Calais London St. Pancras.
Prodor Stadlera na Istok
vicarska tvrtka Stadler je 13. lipnja objavila svoje poslovne
rezultate za 2013. godinu i prezentirala svoje planove irenja u
iduem periodu. U 2013. Stadler je potpisao narudbe ukupne
vrijednosti 2,6 milijardi vicarskih franaka.
Jaki vicarski franak prisiljava Stadler na osvajanje novih tri-
ta, osobito onih u istonoj Europi, bivem Sovjetskom savezu i
arapskom svijetu. Godine 2014. ta je tvrtka otvorila nove pogone u
Minsku, a trenutano proizvodi i nove katne vlakove za rusku elje-
zniku tvrtku Aeroexpress. Uz to, nekoliko dana prije prezentacije
Stadler je sa eljeznicama Azerbajdana (ADY) potpisao ugovor
o izgradnji 30 putnikih vagona vrijedan 120 milijuna vicarskih
franaka. Vagoni, koje e Stadler sagraditi u svojim vicarskim
pogonima u gradu Altenrheinu vozit e na relaciji Baku Tbilisi Kars
Istanbul i bit e opremljeni posebnim postoljima s promjenjivom
kolosijenom irinom (1435/1520 mm).
/ Pie: Roman Avdagi
/ Foto: Roman Avdagi
Posjetite Graz
Grad usko povezan s hrvatskom povijeu
Graz. Ma odakle sad Graz? Pa ne skitam li se i ne fotkam po Hrvatskoj?
Jest, ali budui da se za koji dan u Zagrebu otvara trgovina koja je mno-
ge ljude s ovih prostora godinama odvlaila u taj austrijski gradi, mislim
da je Graz zasluio da se na nj osvrne i na drugaiji nain a ne samo kao
na opinko odredite. Budui da vie nee biti potrebe da se u Graz od-
lazi po namirnice i pokustvo, moda neki konano produe do sredita
glavnoga grada austrijske pokrajine tajerske kada se zateknu u njemu.
Graz ima i slovenski i hrvatski naziv, Gradec odnosno Gradac. S 250
tisua stanovnika, od kojih je oko pet tisua Hrvata, Graz je drugi po
veliini grad u Austriji. U Graz sam dolazio godinama. Jedno vrije-
me po kavu, riu i Milku, a poslije u Metro po planinarsku opremu i
filmove za fotoaparat, pa sam onda skoro jedno desetljee dolazio
slubeno bar jednom na mjesec.
No, tek prije desetak godina stao sam i proetao sreditem Graza.
Tada je Graz bio sredite europske kulture - Kulturstadt 2003. Te je
godine u samom sreditu pitoma Graza zavren i svemirski brod,
muzej moderne umjetnosti, koji je svojom arhitekturom i posebnou
neke privlaio, a neki su se zgraali nad tom graevinom. Ni danas nije
drugaije. Ameriki arhitekt Vito Acconci tom je prigodom na Muri pro-
jektirao umjetni otok, Murinsel, s igralitem, kavanom i kazalitem.
Graz je povijesno prepleten s hrvatskim krajevima. Od samih po-
etaka sjeverni dio Gradekog polja bio je nastanjen Slavenima,
a tek poslije onamo su se nastanili Nijemci iz Bavarske, pa se kroz
povijest zvao i Bayerisch-Grtz. Bio je i prijestolnica u habsburko
doba, iz njega se vladalo vojnom krajinom i pokrajinom Slavonijom,
ali i utvrdama Varadinom, Koprivnicom, Krievcima i Ivaniem.
Nakon II. svjetskog rata Graz se razvojem obrtnitva i industrije pre-
tvario u prometno sredite. Danas Graz najvie zarauje od turizma,
iako je i dalje snano trgovako sredite i ima jaku autoindustri-
/ VIJ ESTI IZ SV IJE TA
ju. Najvjerojatnije je i u va automobil ugraen dio koji je doao
iz tvornice Magna Steyr u Grazu. Negdje sam uo ili proitao da je
iz te tvornice potekao golemi broj patenata koji se iskoritavaju u
autoindustriji.
Graz je poznat po svojim sajmovima i njima privlai turiste. Ako
odete na neki od sajmova, tada obvezatno posjetite stadion Ar-
nold Schwarzenegger, nazvan po moda najpoznatijem tajercu
roenom u okolici Graza. Podatak koji moda niste znali o Grazu
jest taj da je to i sveuilini grad. Graz ima est sveuilita s oko 50
tisua studenata, a 80 posto njih jesu stranci.
No vratimo se znamenitostima Graza. Samo gradsko sredite vrlo je sim-
patino. Ima gomilu galerij, muzej i slinih umjetnikih ustanova te
oarava prekrasnim i zamimljivim proeljima u raznim bojama. Proeite
do Mure, svako se zaustavite na ve spomenutom umjetnom otoku, pa
izvana i iznutra obiite muzej moderne umjetnosti. Naravno da je i etnja
na Schlossberg obvezna. Predlaem uspinjanje uspinjaom i hodanje, a
sputanje dizalom u stijeni. S brijega puca prekrasan pogled na grad te
na Uhrturm (toranj sa satom), koji je jedan od gradskih simbola. Ondje
se nalazi i dvorac Egenberg koji je pod UNESCO-vom zatitom.
Kada se spustite u gradsko sredite, proite kroz zgradu tajersko-
ga parlamenta, proeite botanikim vrtom, razgledajte crkvu Srca
Isusova sagraenu u neogotikom stilu i s tornjem od 109 metara
koji je trei po visini u Austriji. I na kraju na glavnom trgu kuajte
njihove kobasice, ali nemojte se prekasno odluiti da pojedete to
jer se tandovi zatvaraju u 20 sati.
Ako u Graz vie ne dolazite zbog opinga, preporuujem da ga po-
sjetite kao turistiko odredite. Dodue, fotografi e zasigurno odla-
ziti na fotosajam. Graz je proglaen i UNESCO-vim gradom dizajna,
uvijek je pun dobrih koncerata, izloaba i drugih zbivanja.
www.hzinfra.hr ELJEZNIAR 31/
 / PU TOVANJA
Nova Gvineja
Pleme Korwai
Pripremajui se da posjetim, kako se ini, jedno od
posljednjih plemena na svijetu koje u svojoj kultu-
ri ima uvrijeen ritualni kanibalizam, padala su mi
svakakva pitanja na pamet. Moe li u 21. stoljeu,
sa svim blagodatima civilizacije i globalizacije, uop-
e postojati zajednica toliko izolirana i drukija od
svih ostalih? Ako moe, koliko ju je tada sigurno
posjetiti? Ili da pojednostavim, koliko lud treba
biti da ide tamo? Vrtei ta pitanja u glavi i nakon
intenzivnih tromjesenih priprema za ekspediciju,
spakirala sam ruksak, iskljuila mobitel i s dvoje
suputnika krenula na put...
Nova Gvineja drugi je najvei otok na svijetu. Teritorijalno podijeljen
na dva dijela, sa zapadne strane na indonezijsku pokrajinu Papuu, a
s istone na dravu Papua Novu Gvineju, velikim dijelom prekriven je
neprohodnom dunglom. Sletivi u Dekai, malen grad smjeten na
rijeci Brazza, bili smo na samom rubu guste praume. Ceste u okolici
ne postoje i dolazak ovdje mogu je samo malim zrakoplovom. I to ne
bilo kad. Velike vremenske promjene diktiraju tempo i nain ivota pa
se na dolaske ili odlaske moe ekati i po nekoliko dana. Omamljeni
sparinom i nevjerojatnom vlagom koja nas je zapljusnula odmah po
izlasku iz avionia, zaputili smo se prema motornom kajaku pored
kojeg je ekao vodi Agus s jo dva mukarca.
Dobrodoli! Ovo e biti vaa kua narednih dana rekao je poka-
zujui brod.
Kratki pogled na vozilo s kojim kreemo u najveu avanturu ivota
jasno je davao do znanja o kakvom se pothvatu radi. Drveni de-
setometarski kajak, s etiri reda dasaka za sjedenje i utovarenom
prtljagom na pramcu, bio je all inclusive. Puna dva dana vonje po
rijeci, koliko je trebalo da dosegnemo toku od koje kroz dunglu
kreemo pjeice, on je bio mjesto gdje smo zajedno obavljali sve
dnevne radosti. Doruak, ruak, veeru, druenje i nudu. Dodue, U selu se nakratko zaustavio ivot. Zbunjeni pogledi lijepili su se
kad je u pitanju bilo ovo potonje, ostali sudionici ekspedicije iz pri-
stojnosti bi lagano okrenuli glavu.
No, to nije sve... U ponudu broda neplanirano je bilo ukljueno i tui-
ranje. Iako je slubeno bila suna sezona, kia nas je u prosjeku prala
tri puta dnevno. Trenuci izmeu pljuskova bili su rezervirani za sue-
nje stvari i pokuaj izbjegavanja razornog ekvatorskog sunca obilnim
mazanjem kremom za sunanje. Osim povremenih prepreka na putu
kada bi nam se praumsko raslinje zapetljalo za motor, vonja se
32/ broj 825 / kolovoz 2014.
/ Pie: Dvina Meler
/ Foto: Darko Daredan
zaustavljala samo nou. Ulogorili bi se u nekom od sela na koje smo
nailazili, podigli atore i crveni kao rakovi pokuavali zaspati.
Napokon je svanuo i dan D. Iskrcaj na kopnu i pohod pjeke kroz
dunglu. Uz Agusa, s nama je bio i Wayap, roeni pripadnik jed-
nog klana plemena Korowai, koji je prije nekoliko godina doao u
civilizaciju. Nauio je indonezijski jezik i tako preko Agusa postao
glavna spona u komunikaciji izmeu nas i Korowaja. U posljednjem
selu koje smo dosegli brodom odabrao je etvoricu nosaa i poveo
veselu povorku u praumu.
Prvih stotinjak metara bili su najzanimljiviji. Pokuavajui izbjei
upadanje u duboko blato, hopsali smo dunglom kao po jajima i
izazivali podsmijeh bosonoge ekipe koja je oito imala malo bri
tempo u planu.
Nema anse da barem jednom ne propadnete do struka u blato
na ovom putu, tako da to slobodno moete odmah uiniti pa da
ubrzamo dobacio nam je Agus smijui se.
Jel ima pijavica? bilo je prvo to mi je palo na pamet.
Da. Ali one nisu problem. uvajte se komaraca, zbog malarije.
Namazali smo se s Autanom... Koliko imamo do sela? zanimalo me.
Ovakvim tempom neemo stii danas i morat emo prenoiti, ali
ako se jako pourimo mogli bi doi za nekih devet sati.
Mislila sam da je to dobra fora pa sam opalila print u uvjerenju da
emo tako bre stii.
Nakon deset sati neprestanog hoda, gladi, umora, boli, tjeranja ko-
maraca, upanja iz blata i konstantnog skidanja pijavica sa cijelog
tijela, bila sam ve potpuno izvan sebe. Moda se i ti, dragi ita-
telju, pita kojeg mi je to vraga uope trebalo. Da budem iskrena,
nemam pojma. U moru razliitih zakljuaka, od toga da sam totalni
idiot pa nadalje, i to pitanje mi je odzvanjalo u glavi jo narednih sat
vremena. A onda sam zaula najdivnije rijei na svijetu...
Stigli smo!!! zaurlao je Agus, pokazujui prstom u dvadesetak
metara visoku kuicu u kronji drveta koja se nazirala u daljini.
Odjednom kao da je netko upalio svjetlo i gumicom izbrisao svu
patnju koju sam proivljavala. Ja sam napokon tamo!
po nama sa svih strana. Nekoliko mukaraca nieg rasta i, rekla
bi, tridesetih godina, odmah su krenuli do nas. Po njihovoj reakciji
vidjelo se da su jako iznenaeni. Mada, nisam sigurna da li su bili
vie iznenaeni od mene. Iako sam se bojaljivo nadala da u imati
sreu upoznati kulturu lienu modernih tekovina, prizor oko mene
potpuno me zapanjio. Odjeveni samo u tanki pojas od trave sve-
zane oko struka i s minijaturnim pokrivalom za penis, bosonogi i s
probuenim nosnicama iz kojih su virile ivotinjske kosti, izgledali

su kao da ne pripadaju ovom vremenu. Wayap je odmah zapoeo
komunikaciju i krenuo objanjavati tko smo i zato smo tu.
Nisu pokazivali posebni interes za nau odjeu, kao niti za kameru
ili fotoaparat. Vjerojatno su im ti predmeti bili previe apstraktni pa
su vie panje posveivali naim pokretima i govoru. utke su nas
promatrali dok smo priali o tome gdje emo prenoiti.
Jel moemo gore, u kuici na drvetu? uzbueno sam predloila. - Kad se to zadnji put dogodilo ovdje? bila sam znatieljna.
Gore? Ti se ali. u nevjerici me pogledao Agus.
Zato ne? Ako smijemo ja bi to jako eljela.
Kako se misli popeti gore? Po ovim improviziranim ljestvama od
trave i drveta?! Pa kua se nalazi na visini od dvadeset metara!
Labilna je i sve se odranja, opasno je!
Pa kako onda oni spavaju gore? bila sam uporna.
Oni cijeli svoj ivot provode na drveu i jako su spretni penjai. Ne,
ne mogu ti to dopustiti, previe je opasno. odrjeito je rekao.
Nakon otprilike pola sata popela sam svoju prvu stepenicu na putu
do kronje drveta gdje u provesti no. Iako je i dalje negodovao, uz
odobrenje Korowaja ipak me morao pustiti da se popnem u kuicu.
Uz pomo nekoliko mukaraca iz sela koji su nosili prtljagu, gore se
zapalila i vatra. Ubrzo nam se pridruio i Agus.
Ne mogu vjerovati da si me na ovo nagovorila smijao se ulazei u
skuen prostor i pogledom traio za ta da se uhvati.
Sad e donijeti hranu. Pojedemo i nakon toga se sputam dolje. Ne
pada mi na pamet ovdje spavati. nadovezao se.
Nikad do sad jo nisam jela neto to ima okus po pepelu, pa mogu
rei da mi je sago bio zanimljiva veera. Unutranjost palme koja se
posebnom procedurom obradila kako bi se od nje dobilo brano,
glavna je hrana plemena Korowai. Loptice zgruanog saga prile
su se na vatri i potom pocrnjele vadile i prosljeivale iz ruke u ruku
da svatko malo otrgne. Negdje usred veere, poveo se razgovor o
kanibalizmu.
Jedu li oni jo uvijek ljude? pitala sam.
Pomalo iznenaen pitanjem u tom trenutku, Agus se obratio Waya-
pu da pita dvojicu pripadnika plemena koji su s nama jeli.
Da, ali ne esto. proslijedio je.
Kako to misli? Zato?
ekajui odgovor, razmiljala sam o prii koju sam prije puta, na
jednom ruku s prijateljima, ula u Zagrebu. Prijatelj se kune da je
istinita, ak navodno poznaje nekog tko je jako dobar s mukarcem
kojem se dogodilo neto nevjerojatno. Dakle, pria ide ovako...
Frajer i njegov kompi, obojica avanturisti iz Slovenije, prije nekih
petnaestak godina odluili skoknuti malo do Papua Nove Gvine-
je. Znai na isti otok gdje se i mi nalazimo, samo nekih stotinjak
kilometara istonije. Namjerno ili ne namjerno, dospiju u dunglu
kod plemena koje ih primi s velikim gostoprimstvom. Veer prolazi
idilino, vatrica, klopica itd. Deki odu na spavanje. Ujutro se ovaj
jedan budi, a frenda mu nema. Misli si, valjda je otiao na pianje.
No neto ga dugo nije bilo, a onda je pronaao njegov sat...
U daljnjem razmiljanju o tome da li to zaista moe biti istinita pria
da se Slovenac vratio kui solo, prekinuo me Agus:
/ PU TOVANJA
- Ne ubijaju i ne jedu ljude iz gladi, nego ritualno. Ako se netko raz-
boli i umire, a da nije od starosti ili nekog njima objanjivog razloga,
smatraju da je tijelo te bolesne osobe zauzeo zli duh, Khakhua, vje-
tac iz susjednog klana. Prije nego to bolesna osoba umre, apne
ime tog vjeca koji ju je zaposjeo i tada se otvara lov na glavu tog
ovjeka.
- Prije dva dana.
Nakon to sam saznala da ga konzumiraju tako to otvore tijelo i
izvade meso koje pojedu, zanimalo me koji su dijelovi ljudskog tijela
najfiniji.
Guza i dlanovi. Imaju okus po svinjetini. rekao je Agus polako se
diui da nas pozdravi.
Lijepo spavajte, prijatelji moji, vidimo se ujutro.
Zoru smo doekali budni. Osim posebnog uzbuenja zbog injenice
to nas troje sami i bez ikakvog oruja spavamo iznad sela ljudode-
ra, tokom noi nas je veselilo i klimanje kuice. Prozraan kakav je
bio zbog rasporeda daica, pogotovo na podu, na novi dom nije
trpio ni najmanji trzaj. Pokuavajui se ustati ujutro, sluajno sam
rukom odvalila komad drvenog zida. Taj se prizor posebno svidio
Agusu koji je od dolje sve to promatrao ekajui nas da se spustimo
i krenemo u lov s pripadnicima plemena. No, ispalo je da to nije
neki veliki problem. Pokazali su mi kasnije kako ga poprave za pet
minuta; par novih daica koje poveu travkama i stvar je rijeena.
Odlazak u dunglu odvija se po strogo odreenim pravilima. Bez
obzira radi li se o lovu ili samo posjeti susjednog klana, uvijek se
odlazi potpuno naoruan. Svaki Korowai uzima luk i posebne strije-
le: za divlja, ribe i ljude. Najzanimljivije su ove za ljude. Napravlje-
ne od kosti, nazubljene su tako da njihovo izvlaenje rtvi uzrokuje
strane muke. Ratuje se esto, ali uvjeravaju nas da je situacija
trenutno vrlo stabilna i da nema mjesta brizi. Kimnuli smo glavom
i poli za njima...
Skoro stopostotna vlaga i poludnevno pjeaenje u potrazi za ne-
kom lovinom uinili su svoje. Po povratku sam bila toliko iscrplje-
na da sam se jedva oprala u oblinjoj rijeci. Tonije, jedva sam se
iupala iz vode koja me ponijela kad sam se, u pokuajima da
se proplahnem, poskliznula niz improvozirane stepenice od blata.
Uhvatila sam se za granje koje je raslo uz rub i, neplanirano smo-
ivi kosu, nekako izvukla van. Dovukavi se do kuice na veeru,
zaspala sam kao beba.
U est dana provedenih s Korowaima, nisam se nala na njihovom
jelovniku. Ali sam nauila neke stvari. Moda nemaju kredite, na-
brijane aute ili facebook profile. Moda nikad nisu uli za svjetsku
financijsku krizu. Moda ne poznaju stres, nervozu, rokove, i samo
ive u skladu s prirodom. Kad nestane dungle, nestat e i njih.
Upijajui posljednje mirise i zvukove istinske divljine, osloboene
svih bolesti modernog svijeta, navukla sam vlane tenisice i krenula
natrag. U civilizaciju...
www.hzinfra.hr ELJEZNIAR 33/
 / POVIJ EST
Izgradnja zgrade MV-ove prometne uprave u Zagrebu
Velebna palaa sagraena za godinu i pol
Dananja upravna zgrada H Infrastrukture d.o.o.
u Mihanovievoj ulici u Zagrebu dovrena je kra-
jem srpnja 1903. kao zgrada zagrebake Promet-
ne uprave Kraljevskih ugarskih dravnih eljeznica
(MV). Radovi na njezinoj izgradnji poeli su u sije-
nju 1902. i bili zavreni, ak i za dananje pojmove,
u rekordnom roku od samo jedne i pol godine.
Do 1873. u Hrvatskoj je za promet otvorena jedna od najvanijih
pruga koja je presudno utjecala na daljnji razvoj eljeznic u
nas. Bila je to pruga (Budimpeta) - Zkny -Zagreb - Karlovac
- Rijeka, koja je u promet putana po etapama. Njezina prvu
dionicu od Zagreba do Karlovca u duljini od 53 km u promet
je 1. lipnja 1865. predalo privatno austrijsko Carsko i kraljev-
sko povlateno drutvo junih eljeznica (skraeno: Drutvo sijenja 1901, Zagreb)
junih eljeznica). Drugu i treu dionicu sagradile su Kraljevske
ugarske dravne eljeznice (MV), i to tzv. akanjsku prugu od
Zknya preko Koprivnice do Zagreba (100,8 km), koja je za
promet otvorena 4. sijenja 1870, kao i prugu Karlovac - Rijeka
(176,5 km), koja je u promet predana 23. listopada 1873. Od-
mah od poetka upravu (ondanjim rjenikom: upraviteljstvo)
tzv. akanjnjsko-zagrebake eljeznice ili june pruge (gledano
iz Budimpete) MV je smjestio u Zagrebu. Na elu upravi-
teljstva MV-ove june pruge bio je Leopold Czermak, a njegov
ured od 1. svibnja 1877. nalazio se na II. katu kue u Ilici br.
12 (Baumgtnerova kua).
Budui da se s vremenom mrea eljeznikih pruga poveavala,
radi lakeg upravljanja izvrnom slubom bilo je potrebno
preustrojiti upravu u Zagrebu. To je uinjeno 1. sijenja 1881.
Prometna uprava Kraljevskih ugarskih dravnih eljeznica u Za-
grebu (maarski: Magyar kirlyi llamvasutak uzletvezetseg
Zgrb, njemaki: Knigliche ungarische Staatseisenbahnen-
Betriebsleitung in Agram) preustrojena je kao upravno tijelo
nad MV-ovim junim prugama radi lakega nadzora nad
poslovanjem svih jedinica njezine vanjske izvrne slube. Kra-
jem 1880. uredske prostorije MV-ove zagrebake prometne
uprave nalazile su se na III. katu palae grofa Burattija na Zrinj-
skom trgu br. 3.
Na dananju lokaciju u Mihanovievoj ulici 12 MV-ova zagrebaka
prometna uprava preselila se 1903. i ondje se nalazila sve do kraja
I. svjetskog rata i raspada Austro-Ugarske Monarhije u listopadu
1918. U nastavku je ukratko prikazano kako je ondanji dnevni
tisak popratio pripreme za izgradnju zgrade MV-ove zagrebake
prometne uprave te sm dovretak izgradnje. Ne raunajui sta-
34/ broj 825 / kolovoz 2014.
/ Pie: Sinia Lajnert
/ Foto: Arhiva autora
noviti misaoni napor, itatelji e imati prigodu uivati u ondanjem
hrvatskom jeziku.
Zgrada za prometnu upravu kr. eljeznica. Preuzvieni gospodin
kr. ugarski ministar trgovine naredbom svojom od 7. kolovoza o.
g. odobrio je uspjeh kod ovdjenjeg prometnog upraviteljstva kr.
dravnih eljeznica dana 28. lipnja o. g. odrane jeftimbene raz-
prave glede nabave zemljita za gradnju nove zgrade za promet-
nu upravu kr. dravnih eljeznica u Zagrebu, te prihvatio ponudu
obine grada Zagreba, koja se je izjavila pripravnom kr. dravnim
eljeznicama u tu svrhu ustupiti potrebnu povrinu od svojih
zemljita u Mihanovievoj ulici izmeu Gajeve i Preradovieve
ulice zu cienu od 30 for. po etv. hvatu na duljinu od 30 meta-
ra od graevnog pravca, a ostalo po 5 for. po etvornom hvatu.
Potrebita povrina zemljita za ovu zgradu ustanovljena je sa
1000 etvornih hvati, pa e se glede sastava ugovora izmeu
kr. dravnih eljeznica i gradske obine odmah shodno odrediti.
Kupovina za zemljite platit e se gradskoj obini 30 dana na-
kon to kr. ug. ministar trgovine sklopljeni kupoprodajni ugovor
odobri. Revnom nastojanju gosp. gradskog naelnika Adolfa pl.
Moinskoga imademo zahvaliti, da je ovo po napredak i razvitak
grada dosta vano pitanje tako brzo i po grad povoljno rieeno.
(NN br. 200 od 1. rujna 1900, Zagreb)
Zgrada za prometnu upravu kr. dr. eljeznica. Juer je podpisan
kod gradskoga poglavarstva ugovor, prema kojem gradska obina
prodaje kr. dravnim eljeznicama gradilite za zgradu njihove
ovdanje prometne uprave. Gradilite nalazi se u Mihanovievoj uli-
ci izmedju produljene Gajeve i Preradovieve ulice. im ugovor po
kr. ug. ministarstvu trgovine odobren bude, predat e se zemljite
u posjed kr. dravnih eljeznica i izplatiti ugovorena kupovnina. Sa-
mom gradnjom kani se zapoeti ve u proljee. (NN br. 6 od 8.
Zgrada za upravu dravnih eljeznica. Kako je ve javljeno
bilo, kani uprava ugar. dravnih eljeznica na prostoru izmedju
Mihanovieve, Haulikove i Gajeve ulice sagraditi prostranu palau
za svoje urede, koji se nalaze sada u kui drutva sv. Jeronima na
trgu Franje Josipa. (NN br. 38 od 15. veljae 1901, Zagreb)
Sgrada za prometnu upravu dravnih eljeznica. Gradnja ogrom-
ne sgrade za prometnu upravu dravnih eljeznica povjerena je
domaoj naoj poduzetnikoj tvrdci Pilar, Mally i Bauda. Sgrada
e imati tri proelja, i to glavno u Mihanovievoj ulici u duljini od 91
metra, jedno u Haulikovoj (produljenoj Preradovievoj) ulici u duljini
od 36,24 met. i jedno u Gajevoj ulici u duljini u duljini od 41,47 met.
Sgrada za prometnu upravu gradit e se tako, da e se moi na njoj
nadozidati jo i trei kat, kada to bude potreba iziskivala. Proelja
sgrade, naroito glavno, bit e bogato i ukusno ureena, a osobi-
to se iztie na nacrtu glavni ulaz sa Mihanovieve ulice. Sa prvim
radnjama, kao dovozom gradjevnoga materijala, kopanjem temelja
itd., zapoeti e se ve za koji dan, pa e ovako mnogim radnicima
i teacima biti zajamena zarada gotovo za svu godinu. (NN br. 7
od 10. sijenja 1902, Zagreb)
Stanbena dozvola. Juer je povjerenstvo, sastavljeno od inovnika
kr. zemaljske vlade, gradskih zastupnika i inovnika, te izaslanika pro-
metne uprave dravnih eljeznica, pregledalo novu zgradu prometne
uprave izmedju Mihanovieve, produljene Gajeve i Haulikove ulice i sve
u redu pronalo, tako te za izdanje stanbene dozvole ne ima zapreke.
Povjerenstvenom pregledanju prisustvovali su i gradjevni poduzetnici
Pilar, Mally i Bauda. (NN br. 165 od 22. srpnja 1903, Zagreb).
/Zaboravljeni krajevi i njihove eljeznice

/ Foto: Wolgang Kraus

 / Foto: Renato Brandjolica

www.hzinfra.hr
ISSN 1330-0547