Prihodi od poreza na dobit Kipar

Prihodi po osnovu poreza na dobit

1400.00
1200.00
1000.00
800.00
600.00
milioni eura
400.00
200.00
0.00

Prihodi po osnovu poreza na dobit

Grafik 1 Prihodi po osnovu poreza na dobit. Izvor: Eurostat

Znaajan porast ovih poreskih prihoda je bio u 2007 godini u odnosu na 2006 godinu kad su
narasli za oko 26,4%. Razlog tome jeste poveanje profitabilnosti korporativnog sektora
zajedno sa poveanjem registrovanih firmi u zemlji, ili sa prilivom stranih investicaja u
postojee kompanije kako bi iskoristili prednosti poreskog sistema Kipra i pogodnosti
ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja.Rastu su najvie pridonijele finansijske
kompanije1. U 2012 godine se osjeao uticaj krize, Kipar je imao negativnu stopu rasta,
poveanu nezaposlenost i smanjena je ukupna ekonomska aktivnost. Uslijed negativnih
okova, pored veeg dijela grkih dravnih obveznica, dolo je do pada cijena nekretnina

na Kipru i openito rasta loih plasmana najveih banaka. Na Cipru i u Grkoj procjenjuje
seda se izloenost kiparskih banaka grkom privatnom sektoru kree oko 22 mlrd eura, te su
banke postale nesolventne. Takoer, u tom periodu Standard & Poors je smanjio kreditni
rejting Kipra sa B na BB. U 2013.godini je zabiljeen blagi rast ovih prihoda, iz razloga to

1 Annual report 2007, Central Bank of Cyprus, dostupno na:

http://www.centralbank.gov.cy/media/pdf/NPARE_THEECONOMYIN2007_07.pdf
 je te godine poveana stopa poreza na dobit na 12,5 % kao odgovor na finansijsku krizu. U
2015. godini, prihodi od poreza na dobit na Kipru su bili preko 1.045 miliona eura, to je
manje za oko 6,4%. Ovaj pad prihoda se moe povezati sa dodatnim poreskim olakicama
koje su uvedene u Kipru u 2015.godini kako bi postigla vei ekonomski rast koji bazira na
stranim ulaganjima..

31% Socijalni doprinosi; 26%

CY; 35%

Indirektni porezi; 44%

Direktni porezi; 30%

EU28; 34%

Kipar Udio prihoda u

GDP

Grafik 2 Struktura poreskih prihoda u 2014. Godini. Izvor: European commision

(2016), Taxations trends in EU, dostupno na:
http://ec.europa.eu/taxation_customs/sites/taxation/files/resources/documents/taxati
on/gen_info/economic_analysis/tax_structures/2016/econ_analysis_report_2016.pdf

Na graficima je predstavljena struktura poreskih prihoda Kipra i 28 zemalja lanica EU kao

udjeli u ukupnoma GDP-u. Na grafiku vidimo da Kipar ostvari najvie poreskih prihoda po
osnovu indirektnih poreza, najvie poreza na dodatu vrijednost. Takoer u ukupnim poreskim
prihodima znaajan udio imaju i direktni porezi, a sa njima porezi na dobit. Struktura
poreskih prihoda u Kipru je slina kao i u EU. Uglavnom najvei udio u GDP imaju
indirektni porezi, odnosno porez na dodatnu vrijednost.

Prihodi od poreza na dobit - udio u GDP

5.9 5.8

4.5
3.7
3.4 3.4
3.1 3.0
2.6 2.7 2.6 2.7 2.6
%GDP 2.2 2.3 2.3 2.2 2.3
2.0 1.92.0 1.8
1.61.5 1.5

0.2

Prihodi od poreza na dobit - udio u GDP

Grafik 3, Udio prihoda od poreza na dobit u GDP u 2015.godini u EU, Izvor: Eurostat

Ako poredimo udjele koje porezi na dobit imaju u ukupnom GDP sa drugim evropskim
zemljama u 2015 godini, moemo da vidimo da Kipar ima najvei udio ovih prihoda u GDP
sa obzirom da se u 2015 godini ekonomska aktivnost nakon krize poveala. Ekonomski rast je
poeo da jaa, poveala se i zaposlenost, a i porezne reforme su omoguile mnogim
kompanijama da posluju na Kipru na to se kreatori politike na Kipru uglavnom i oslanjaju.

Na grafiku 5 vidimo udio koji prihodi od poreza na dobit imaju u ukupnim poreskim
prihodima po osnovu direktnih poreza. I vidimo da je porez na dobit znaajnija stavka, i da
predstavlja preko 50% ovih prihoda.
Udio u ukupnim poreskim prihodima po osnovu direktnih poreza
70
60
50 Udio u ukupnim
40 poreskim prihodima
po osnovu direktnih
30 poreza
20
10
0

Grafik 4 Udio prihoda od poreza na dobit u prihodima koje ostvaruju direktni porezi.
Izvor: Eurostat

Kipar kao poreski raj

Offshore nadlenost Kipra specijalizovana je za usluge kao to je uvoenje offshore
preduzea/kompanija, offshore osiguranja i poloaj kiparskih trustova meu drugim offshore
uslugama.
Kipar je zemlja koja je traena zbog offshore poreskog raja. Kao lan Evropske unije,
Kipar ima stroge zakone koji tite offshore finansijski sektor u svojoj nadlenosti. Dakle, ova
zemlja se posmatra kao zemlja u kojoj postoji poreski raj upravo zbog povoljnog poreskog
sistema, posebno kada su u pitanju offshore kompanije i domaa preduzea. Ovakav poreski
ambijent na Kipru veoma ja popularan meu evropskim investitorima i privrednicima 2.
Poreski raj Kipra namee istu poresku stopu za sva preduzea koja su osnovana u skladu sa
jurisdikcijom.
Poreski ambijent na Kipru poznat je i po offshore bankarstvu. Na poslovanje mnogih offshore
bankarskih institucija i njihove bankarske raune primjenjuju se niske poreske stope. Poreska
osloboenja postoje kada su u pitanju kamate offshore banaka, pa su stoga offshore
bankarski rauni dobre investicije.

Kiparski poreski raj je vrlo dobro regulisan. Kipar ima zakone koje tite privatnost
vlasnika offshore bankarskih rauna, odnosno vlasni kiparskih trustova i kiparskih
meunarodnih kompanija. Takoer, postoji zakon o bankarskoj tajni kako bi se zatitili

2 uri, M.B., Terzi, M.M.& Matija, Z.M. 2016, "Osobenosti poreskog sistema
Republike Kipar", Vojno delo, vol. 68, no. 1, pp. 195-213
vlasnici tih rauna. Davanje informacija o njima je na Kipru kanjivo zakonom. Jedan od
faktora koji motivie kompanije da otvore offshore jesu porezne utede. Dakle, na Kipru
kompanije mogu da smanje porezna plaanja na legalan nain.

Posljednih godina Kipar je rangiran kao jako atraktivna destinacija za FDI(strana direktna
ulaganja). Kipar je postepeno ukidao sve prepreke za priliv FDI kada je postao zemlja
kandidat za ulazak u EU.Da bi privukli FDI ukinute se barijere i za zemlje lanice EU i za one
koje nisu lanice. Administrativne procedure su olakane, ukinuta su ogranienja, snieni
porezi. Strane kompanije su mogle da investiraju u postojee kompanije ili da osnivaju nove
na Kipru po jednakim uslovima kao lokalne kompanije. Finansijski sektor je izvukao korist iz
uklanjanja barijera, i Kipar je poeo primati veliki iznos FDI godinje. Meutim, uticaj
meunarodnog ekonomskog okruenja je bio veliki. Strane direktne investicije su znaajno
opale u 2008 i 2009, primarno zbog smanjenih ulaganja u nekretnine. U sljedeem periodu,
zbog uticaja Grke krize FDI nisu bile na zadovoljavajuem nivou. U 2015.godini, ulaganja
su se povisila, i dolazne FDI su iznosile 4,534 miliona dolara, dok su 2014 godine bile samo
308 miliona dolara.

Strane direktne investicije u Kipru

250000

200000

150000

100000

50000

0
2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012 2013 2014 2015
-50000
FDI tokovii FDI stanje

Grafik 5 Izvor: UNCTAD statistics

Na grafiku 6 se vidi kretanje stranih direktnih investicija, odnosno predstavljeni su stanje i

tokovi stranih direktnih investicija. Stanja predstavljaju vrijednost udjela u kapitalu i
rezervama ukljuujui i zadranu dobit kompanije koju imaju strani investitori, plus neto
zaduenost stranih suradnika ili podrunica. Tokovi predstavljaju poveanje zadrane dobti
plus neto poveanje sredstava dobivenih od investitora, ako su tokovi negativni to znai da je
jedna od ovih stavki negativna ili nije korigovana pozitivnim iznosima preostalih komponenti.
Vidimo da su FDI znatno vee kada se radi o investicijama koje prikazuju udjele u kapitalu
zbog pogodnosti koje prua poreski sistem Kipra stranim investicijama, odnosno
neoporezivanje dividendi i trgovanje vrijednosnim papirima. Takoer moemo zakljuiti da se
poveanje poreske stopa na 12,5% odrazilo na strane direktne investicije, jer se nakon 2013
godine kada je poveana, investicije smanjuju pored brojnih poreskih olakica, to znai da su
FDI osjetljive na poresku stopu. Prema izvjetaju Centralne banke Kipra 3 najvie FDI ide u
finansijski sektor, oko 90% tih investicija u 2015 .

Porez na dobit u Hrvatskoj

Hrvatska je zemlja na Balkanskom poluotoku, ija povrina iznosi 56.542 km 2 i koja ima oko
4,2 milona stanovnika. U Evropsku Uniju je ula u julu 2013.godina kao 28 zemlja lanica.
Zvanina valuta koja se koristi je Hrvatska kuna (HRK).

Svi poduzetnici u Hrvatskoj koji svoju djelatnost obavljaju samostalno, trajno i radi
ostvarivanja dobiti, dohotka ili prihoda, duni su dravi platiti odreeni procenat. Takoer,
nerezidenti koji su svoju poslovnu jedinicu locirali u Hrvatskoj, njihova dobit je oporezovana
prema Zakonu o porezu na dobit. Nerezidenti nisu samo pravne osobe koje imaju sjedite
svoje uprave u HR, nego i ukoliko osnivaju svoje podrunice, poslovnice, radionice, rudnik,
gradilite ili obavljaju usluge na teritoriji Hrvatske. Porezni obveznik je i svaki onaj
poduzetnik koji ne potpada pod ove odredbe, a koji nije obveznik poreza na dohodak prema
propisima o oporezivanju dohotka i ija se dobit ne oporezuje drugdje.

Porezna osnovica je dobit koja se utvruje prema raunovodstvenim propisima kao razlika
prihoda i rashoda prije obrauna poreza na dobit, uveana i umanjena prema odredbama
Zakona. Prvenstveno se pravi razlika izmeu rezidenta kojem se osnovica rauna na dobit
koju je ostavio u zemlji i inostranstvu, dok kod nerezidenta se uzima u obzir samo dobit
ostvarena u toj zemlji.

3 Central bank od Cyprus (2016), Foreign Direct Investment 2015, dostupno na:
http://www.centralbank.gov.cy/media/pdf/FDI_report_2015.pdf
Porez na dobit plaa se na utvrenu poreznu osnovicu po stopi:
1. 12% ako su u poreznom razdoblju ostvareni prihodi do 3.000.000,00 kuna, ili
2. 18% ako su u poreznom razdoblju ostvareni prihodi jednaki ili vei od 3.000.000,01 kuna.

Opa stopa poreza na dobit sniava se s dosadanjih 20 na 18 posto. Rije je nominalnoj stopi,
a efektivna stopa za veinu je poreznih obveznika nia zbog primjene propisanih olakica koje
umanjuju poreznu osnovicu. Uvodi se i sniena stopa od 12 posto kojom e se oporezivati
dobit obveznika s godinjim prihodom do tri milijuna kuna.

Mjereno razlikom u visini nominalnih stopa, za velike se porezne obveznike porezni teret
smanjuje za dva posto, a za male za osam postotnih bodova u odnosu na dosadanje. Koliku
e stopu porezni obveznik primijeniti, ovisi o prihodima godine za koju izraunava poreznu
obavezu. Ovaj zakon je stupio na snagu 1.januara 2017 godine.

U iznimnim sluajevima, Zakon je odbrio porezne olakice na podpomognutim podrujima te

na podruju grada Vukovara. Razlog tome jeste da se podstakne obnova i razvoj takvih
lokalnih samouprava. Naime, ukoliko poslodavci zapoljavaju vie od pet zaposlenika, pri
emu vie od 50% zaposlenika ima prebivalite na podruju Vukovara, osloboeni su plaanja
poreza na dobit. Takoer, na osnovu nekih propisa o regionalnom razvoju Republike
Hrvatske, poslodavci plaaju 50% od propisane stope poreza.

Podnositeljima prijave za koritenje poticaja za mikropoduzetnike i poreznih poticaja moe se

odobriti porezni poticaj i bez otvaranja novih radnih mjesta ako provode modernizaciju
tehnolokog procesa postojee proizvodne linije ili pogona. Podnositelji prijave imaju
obavezu tijekom cijelog razdoblja koritenja poticajnih mjera ouvati jednaki broj radnih
mjesta koje su imali u trenutku podnoenja prijave, a ne krae od 3 godine od poetka
koritenja poticajnih mjera.

Porezni obveznika poreza po odbitku je tuzemni isplatitelj naknade to je plaa inozemnom

primatelju (nerezidentu), i poslovna jedinica inozemnog poduzetnika kad matinom poduzeu
plaa kamate i naknade na autorska prava i druga prava intelektualnog vlasnitva (patente,
licencije, zatitni znak, dizajn ili model, proizvodni postupak i slino). Iznimno, porez po
odbitku se ne plaa ako se naknada pripisuje kao prihod tuzemnoj poslovnoj jedinici
inozemnog poduzetnika.

Porez po odbitku plaa se na:

 1. dividende i udjele na dobiti, ukoliko se ne reinvestira,
2. autorska prava i druga prava intelektualnog vlasnitva (patente, licencije, zatitni znak,
dizajn i slino) to se plaaju inozemnim osobama koje nisu fizike osobe,
3. usluge istraivanja trita, poreznog i poslovnog savjetovanja i revizorske usluge to
su plaene inozemnim osobama,
4. kamate.

Porez po odbitku ne plaa se na isplate kamata i autorskih naknada ako se radi o povezanim
drutvima iz razliitih drava lanica EU, pod uvjetom da su ta drutva neprekidno povezana
najmanje 24 mjeseca i da su isplate kamata i autorskih naknada obavljene stvarnom korisniku
drutva druge drave lanice EU ili poslovnoj jedinici drutva sa sjeditem u Republici
Hrvatskoj koja je u drugoj dravi lanici EU.

Porez po odbitku na dividende i udjele u dobiti ne plaa se kad se dividende i udjeli u dobiti
isplauju ako drutvo primatelj dividende ili udjela u dobiti ima u neprekidnom razdoblju od
24 mjeseca najmanje 10% udjela u kapitalu drutva koje isplauje dividendu ili udio u dobiti.

Porezne stope poreza po odbitku:

1. 5% osim za dividende i udjele u dobiti na koje se porez po odbitku plaa po stopi od

12%.
2. 20 % na sve vrste usluga koje su plaene osobama koje imaju sjedite ili mjesto
stvarne uprave, odnosno nadzora poslovanja u dravama koje se smatraju poreznim
utoitima ili financijskim centrima, osim drava lanica Europske unije te drava s
kojima je Republika Hrvatska sklopila i primjenjuje ugovore o izbjegavanju
dvostrukog oporezivanja, a drava je objavljena na Popisu drava koji donosi ministar
finansija i koji se objavljuje na mrenim stranicama Ministarstva financija i Porezne
Porezni prihodi po osnovu poreza na dobit u Hrvatskoj

Udjeli poreskih prihoda u ukupnim poreskim prihodima

Porez na dohodak Porez na dobit

PDV Posebni porezi i
2%7% troarine
25%
Porezi na Drugi porezi
meunarodnu
1%
0% trgovinu
15% 48% Doprinosi

Grafik 6 Udio poreskih prihoda u ukupnim prihodima Izvor: Ministarstvo financija

Republike Hrvatske

Na osnovu grafika 6. Vidimo da Hrvatska ostvaruje najvee prihod po osnovu indirektnih

poreza, odnosno PDV sa udjelom od 64% u ukupnim poreskim prihodima. Znaajan udio
imaju i Socijalni doprinosi od 34%. Porez na dobit predstavlja tek 9 % ukupnih poreskih
prihoda.