Zato se voke sue

Prof. dr. sc Vladimir Vukadinovi i prof. dr. sc. Irena Jug

Neformalna savjetodavna sluba - NSS

Razlozi zbog kojih se sue voke mogu biti veoma razliiti i kompleksni. Nastala teta u vonjacima protee
se na vie godina sve dok novo zasaena stabla ne ponu donositi rod.

Bolesti koje utjeu na lie, grane, deblo i korijen voaka uglavnom slabe voke u duljem vremenskom
periodu i ne uzrokuju odmah smrt stabala, ali postoje i bolesti, npr. bakterijska pale i dr. koje uzrokuju
suenje i propadanje cijelih stabala veoma brzo. Naime, bolesti lia stabala ili grana/granica vremenom
oslabe snagu voke, zaustave normalan rast te smanje prinos i kakvou plodova, premda stabla najee
preive.

Uzrok smrti za veinu voaka je oteenje debla, krune ili korijena. Suvie vlage u tlu, hladne zime, kasni
proljetni ili rani jesenji mrazevi, oteenja od glodavaca (mievi, zeevi i dr.), insekata, bolesti krune, debla
i korijena mogu prouzroiti ozbiljne ozljede voaka i konano njihovu smrt suenjem. esto se dogaa da
je uzrok kombinacija dva ili vie uzroka koji dovode do suenja voki.

Suvina vlanost tla

Suvie vlano tlo je vrlo est uzrok smanjenog prinosa voa. Vinje, breskve i nektarine posebno su osjetljive
na tete izazvane vlanim tlom, dok su kruke, jabuke, marelice i ljive neto tolerantnije. Teka, hladna i
slabo ocijedita (glinasta i nepropusna) tla dugo vremena zadravaju visoku vlanost, a u kombinaciji s
visokom podzemnom vodom ili povrinskim plavljenjem predstavljaju veoma loe uvjete za vonjake.

Zadravanje visoke vlanosti u zoni korijena kroz dulji period vrlo esto izaziva suenje voki. tete od
suvika vode u tlu javljaju se naknadno, nakon pola godine ili ak i vie, a prvo se primjete na korijenju i
donjem dijelu debla. Unutranjost kore na tim dijelovima je smea umjesto normalne svjetlo-ute boje.
Otpornost voaka na nedostatak kisika, uglavno zbog zasienosti tla vodom, zbijanja ili postojanja
nepropusne barijere za vodu, ovisi o vrsti i sorti, starosti stabla, temperaturi, trajanju anaerobioze te o
otpornosti organa koji je u anaerobnim uvjetima (anaerobioza nedostatak kisika; anoksija potpuni
nedostatak kisika; hipoksija podoptimalna dostupnost kisika).

Tla zasiena vodom nisu nuno mokra itavu vegetaciju te se suviak vode u vonjacima uglavnom javlja
tijekom odreenih razdoblja, najee u razdoblju jesen-zima-proljee. Treba istai da gotovo sva
hidromorfna tla imaju tipinu morfologiju, koja je posljedica izmjeninog vlaenja oborinskim ili stranim
vodama (kapilarne, poplavne, visoke podzemne i cijedne vode) i suenja tla, slabo su drenirana i najee
su razvijena na niim terenima nepogodnim za uzgoj voa.

Uslijed suvika vode u tlu javljaju se fizioloki poremeaji i oteenja korijena, jer se nepotpuno oksidirani
metabolitski proizvodi nakupljaju u vokama do toksinih razina, a korijen u tim uvjetima ne moe biljku
opskrbiti s dovoljno vode niti hranjivih tvari pa koncentracija biljnih hormona raste, to se manifestira
pojavom epinastija (uvijanje lia prema dolje), klorozom i konano, gubitkom lia.

Stres izazvan suvikom vode uzrokuje u poplavljenom korijenju poveanje koncentracije biljnih hormona
apscizinske kiseline (ABA) i etilena uz nizak metabolizam, odnosno usporen ili zaustavljen rast. Takoer,
dolazi do promjene pH citoplazme, poremeaja u metabolizmu kalcija, odnosno regulaciji signala stresa.
Suvremena istraivanja o ulozi vode u fazi mirovanja drvenastih vrsta pokazala su vanost vode zbog gubitka
hidrauline vodljivosti ksilema (embolija) i zbog promjenu odnosa izmeu slobodne i vezane vode u tkivima
voki. U stresnim uvjetima utjecaj suvine vlanosti tla jae je naglaen te je nakon blage i vlane zime
znatno via stopa nerazvijenih cvjetova (abortiranja cvjetnih pupoljaka) uz lou sinkronizaciju cvjetanja,
najee uz nii prinos.

Sua i visoke temperatura

Sua, odnosno samo nedostatak vode, veoma rijetko moe izazvati suenje zdravih stabala, osim ako nije
dugotrajna i jaka. No, kako suu obino prate visoke temeprature dva stresna faktora djeluju istovremeno
na voke pa razdoblja velikih vruina praenih estokom suom izazivaju jak stres koji slabi stabla, posebice
bolesna ili ozljeenja, to vrlo esto moe izazavati njihovo suenje.

Uinak nedostatka vode obino se zapaa smanjenim rastom to je povezano s padom intenziteta
fotosinteze i poremeajem metabolizma duika i ugljika. Reakcija biljaka na suu je sloena jer je taj stres
najee povezan s problemima usvajanja biogenih elemenata i transportom, kako hraniva tako i asimilata,
to se odraava na cjelokupan metabolizam. Jai nedostatak vode rezultira isuivanjem biljaka i pojavom
tzv. toke uvenua koja, ovisno o nedostatku vode i svojstvima biljne vrste/sorte, nakon nekog vremena
kulminira trajnim uvenuem, tj. biljka se nee oporaviti niti nakon kie, odnosno navodnjavanja. Manji
nedostatak vode u duljem periodu rezultira fiziolokom adaptacijom biljaka na suu (kaljenje), ovisno o
biljnoj vrsti, ali uvijek uz pad prinosa i kakvoe plodova.

Hlaenje voki isparavanjem vode s njihove povrine moe umanjiti uinke toplinskog stresa sputanjem
temperature lia i stabala. Uinkovitost sustava za hlaenje vonjaka ovisi o relativnoj vlanosti zraka,
brzini vjetra i sustavu rasprivanja vode. Primjerice, kod jabuka, ovisno o sorti, temperature iznad 30C
mogu izazvati suneve oegline, a izravna Suneva svjetlost moe podii temperaturu povrine plodova
iznad 50C, premda je temperatura zraka znatno nia. Sustav za rashlaivanje treba ukljuiti kad
temperatura plodova i/ili lia dosegne 2C ispod kritine temperature, to se najbolje regulira
automatskim sustavima za rashlaivanje (manji trokovi i nii rizik zbog kasnog pokretanja). Uz sustave
rashlaivanja vodom u vonjaku se mora osigurati i dobra drenaa te povrinsko otjecanje suvine vode.
Sustav za rashlaivanje vonjaka treba primjenjivati tijekom cijelog razdoblja visokih temperatura, jer voke
pod reimom hlaenja nisu aklimatizirane na visoke temperature i adekvatno zatiene od bolesti.

Dva biljna procesa posebno su osjetljiva na toplinski stres, razvoj polena i fotosinteza, a ostali procesi,
ukljuujui i disanje, znatno su otporniji na ekstremne temperature. Utjecaj toplinskog stresa na prinos ovisi
o vremenskom rasporedu visokih temperatura. Npr. ako je pojava stresa kod voaka bila tijekom cvjetanja,
doi e do znatnih gubitaka i pada prinosa. S druge strane, toplinski stres nakon cvjetanja moe imati veoma
negativne posljedice na prinos.

Hladnoa i mraz

tete od mraza nogu biti na svim dijelovima voki, ali su najopasnije na donjem dijelu stabla, ili na korijenu
u blizini povrine tla. Kotuniavo voe (breskve, ljive, marelice i vinje) osjetljive su na mraz na mjestu
spajanja glavnih grana i debla. Manje grane i granice mogu pretrpjeti znatnu tetu, dok se stabla obino
oporave nakon izmrzavanja. tete od niskih temperatura uglavnom nastaju na unutarnjem dijelu kore, jer
njen vanjski dio ine mrtve stanice pa se ozljede ne primjeuju, osim ako ne doe do pucanja ili odvajanja
kore. Zdrava, neoteena unutarnja strane kore je zelenkasto-ute boje, dok je mrazom oteena smea.

Ozljede izazavane mrazom uglavnom nastaju zbog naglog zahlaenja u razdoblju blaih vremenskih uvjeta.
To se moe dogoditi u jesen, zimu ili proljee te tete od mraza nastaju kao posljedica velike razlike izmeu
dnevnih i nonih temperatura, posebice kada su dani relativno topli, a noi vedre i vrlo hladne. Oteenja
nastala niskom temperaturom pogodna su za daljne tete izazvane insektima i bolestima.

tete od niskih temepartura i mraza najee se zapaaju na nepovoljnim lokacijama vonjaka (Slika 1.),
odnosno mjestima gdje se hladan zrak (koji je tei od toplijeg) zadrava zbog loe zrane drenae,
mraznih depova i zranih barijera (ivice, nasipi, ceste, zidovi i dr.) koje sprjeavaju strujanje
(premjetanje) hladnog zraka. tete je mogue umanjiti zatitom stabala (omatanje folijom, nagrtanje
mala oko stabala i drugim mjerama).

Slika 1. Lokacije vonjaka pogodne za pojavu tete od mraza

Mineralni ili nutritivni stres

Mineralni stres je posljedica manjka ili suvika duika, fosfora, kalija, niske ili visoke raspoloivosti Ca,
nedostatka bora, ali i toksinosti Al i Mn itd. Manifestira se pojavom simptoma manjka ili suvika biogenih
elemenata (Slika 2.), ali u u tom trenutku ve je nastala teta te je manje rizino osloniti se na folijarnu i
kemijsku analizu tla.

Svaki od tih stresova ima kompleksne, ali razliite interakcije sa svojstvima tla ili klime, jednako kao to su
i razliite adaptacije na takve uvjete, npr. specifinost morfologije i fiziologije korijena (arhitektura,
izluevine i dr.) te razliite interakcije metabolizma s pojedinim elementom ishrane. Trenutni konceptualni
modeli biljnog odgovora na limite u ishrani su nepotpuni, ali je jasno da postoji znaajna genetska varijacija
u biljnim odgovorima na mineralni stres. Takoer, kemijski imbenici su openito znaajniji (npr. nedostatak
elemenata ishrane, kiselost ili lunatost tla, toksinost u suviku elemenata, zaslanjenost tla itd. ) u odnosu
na fizikalna ogranienja (dubina soluma, retencija tla za vodu itd.).
Nedostatak duika
Voke rijetko umiru izravno od nedostatka duika. Naime, slabo opskrbljene voke duikom podlone su
oteenjima od mraza, pojave tetnika (npr. svrdlaa) i bolesti. Lie voaka koje pate od nedostatka duika
je malo, rijetko i ute do svijetlo zelene boje (klorotino).

Nedostatak fosfora i kalija

Deficit fosfora oituje se u slabijem porastu mladica, usporenijem otvaranju lisnih i cvjetnih pupova, a
mogue je i odumiranja postranih pupova. U vrhovima mladica pojavljuje se rozetast rast. Lie je tamno
zelene boje, uz pojavu bronanih mrlja i konate teksture. Purpurna obojanost javlja se na liu, peteljkama
i mladicama, a plodovi imaju povrinske defekte uz slabiju vrstou.

Nedostatak kalija uzrokuje pojavu smee boje

(nekroza) na rubnim dijelovima listova (Slika 2.),
dolazi do uvrtanja lista prema unutranjosti
stvarajui oblik laice, plodovi voaka su manji,
slabije obojani i s manje kiselina (to znaajno utjee
na nutritivnu i konzumnu vrijednost) te je esta i
pojava prijevremenog opadanja plodova.

Opskrbljenost vonjaka mikroelementima

Za normalan rast i razvoj voaka, osim
makroelemenata, biljci su neophodni i
mikroelementi (Fe, Zn, Mn, B, Cu, Mo, Cl i Ni).
Njihova uloga objanjava niz pojava koje su dovodile
do morfolokih i fiziolokih promjena na biljkama, a
za koje se esto mislilo da predstavljaju bolesti
izazvane mikroorganizmima. Mikroelemenata u
biljkama ima u koliinama manjim od 0,1 % te je
njihov nedostatak vrlo uoljiv.

U uvjetima nedovoljne opskrbljenosti voaka

Slika 2. Opi izgled simptoma manjka biogenih elemena na
eljezom, dolazi do pojave eljezne kloroze koja se
liu voki (simptomi na starijem liu, npr. N, P, K i
manifestira kao meuilna kloroza. Lie voaka ima
Mg: pokretni elementi koji se lako premjetaju iz
starijeg u mlae lie, a na mlaem: nepokretninizak sadraj kroba i eera, plodovi su manji
elementi, npr. Ca i B koji se uope ne premjetaju iz
(odgoeno je sazrijevanje, manje vitamina C, manje
starijeg u mae lie).
eera) sa smanjenom nutritivnom kvalitetom.
Simptomi nedostatka cinka uoavaju se kao interkostalna kloroza (meuilna kloroza), sitnolisnost i
stvaranje rozetaste forme mlaeg lia (skraenje internodija), a u sluaju jaeg i dueg deficita poinje
defolijacija vrhova i postupno suenje mladica. Deficit bora uzrokuje odumiranje vrnih pupova, odumiranje
vrhova glavne stabljike, smanjenje internodija, deformaciju lia (lie je esto naborano, zadebljano uz
pojavu interkostalne i rubne kloroze), krastavosti plodova, a zbog smanjene transpiracije lie i peteljke
postaju lomljive, smanjen je rast korijena, slabije je zametanje cvjetova i plodova te loija oplodnja.

Godavci

Glodavci su ozbiljna prijetnja vonjacima, posebice u blizini ume i esto izazivaju velike tete na stablima
razliite starosti. Poljski mievi, voluharice, zeevi i dr. jedu koru debla (ukljuujui i unutarnji dio) i/ili
korijena (iznad i ispod razine tla). Stabla teko oteena glodavcima obino se osue sljedee ljeto.
Kukci

Kukci (insekti) su najopasniji tetnici kotuniavog voa (breskve, ljive, nektarine, marelice i vinje).
Breskvin svrdla napada unutarnji dio kore izmeu 30 cm iznad i 7,5 cm ispod razine tla, dok breskvin moljac
napada vee grane i deblo. tete izazvane napadom svrdlaa mogu zavriti suenjem pojedinih grana, ali i
itavih stabala. Oteena stabla osjetljivija su na niske temeprature uz estu pojavu raka (Slika 3a.). Svrdlai
napadaju razliite vrste voaka (jabuke, ljive, vinje i dr.) i mogu izazvati velike tete.

Bolesti

Vei broj patogenih gljivica, bakterija i virusa napada vonjake i mogu izazvati goleme tete. Voke oteene
mrazom, glodavcima, kukcima ili izloene prekomjernoj vlazi (tla i zraka) esto su napadnute gljivinim
bolestima.

Bakterijske palei
Osobito teke bolesti izazivaju bakterijske palei. Napad zapoinje na cvjetovima i novim izbojima te moe
napredovati glavnim granama sve do debla. Ako deblo bude zaraeno, drvo obino umire.

Rak voaka
Rak voaka je veoma ozbiljna gljivina ili bakterijska bolest koju izaziva vie gljivica i bakterija koje napadaju
stabla i korijen voaka zbog ega pojedine grane ili cijela stabla umiru (Slika 3a, 3b. i 3c.). Simptom raka
voa je gruba kora (lezije, tumorozno mrtvo tkivo) na kojemu se esto pojavljuje smola. Oteena mjesta
napadaju druge bolesti i tetoine, a na zaraenom mjestu grane se lako lome.

Leukostoma rak (Leucostoma persoonii je ea u toplijim krajevima, a Leucostoma cincta u hladnijim),

ranije zvan cytospora rak ili "gummosis" je gljivina bolest koja je destruktivna na breskvama,
nektarinama, ljivama, marelicama, vinjama i povremeno na jabukama. Infekcije kotuniavog voa brzo
postaju ozbiljne pa pojedine grane ili cijela stabala umiru u roku od 4-8 godina nakon poetna infekcija (kod
mladih stabala suenje nastupa u roku od 1-2 godine nakon infekcije).

Koziavost
Koziavaost (leafspot) je gljivino oboljenje lista (vianja, jabuka, kruaka i dr.) koje utjee na stabla i
plodove. Ovo je vrlo esta bolest (Slika 3d.) koje uzrokuje odumiranje i opadanje lia sve do potpune
opadanja lia (defolijacija nastupa ve u srpnju) to usporava rast, gubitak snage i odumiranje pojedinih
grana. Gljiva preivi zimu u zaraenom opalom liu i u proljee inficira vinje i cvatu.

Trulei
Moniloze (Monilia spp.; smea trule), Penicillium (trule plodova), Rhizopus (vlana trule), Dibotryon (crni
vor), Phytophthora i druge trulei opasne su bolesti koje mogu izazvati suenje vonjaka (Slika 3e.).

Smea trule je ozbiljan problem za veinu vonih vrsta. Ova gljivina bolest uzrokuje ugibanje cvjetova.
iri se na drvo i ostavlja smee lezije na mladimi izbojima. Bolest se iri i na plodove koji propadaju ili su
veoma loe kakvoe.

Phytophthora izaziva trule korijena (i plodova) i vrlo je destruktivna bolest voaka diljem svijeta (Slika 3b.).
esto napada jabuke, vine i breskve, dok su kruke i ljive relativno otporne. Korijen zaraenih voaka
trune, drvee slabo napreduje, lie je klorotino i konano se voke sue, ponekad u kratkom vremenu.
Bolest se esto javlja na slabo dreniranim lokacijama vonjaka (dulje vremena vodom zasieno tlo). Stabla
mogu biti zdrava u proljee, ali umiru iznenada u drugom dijelu vegetacije, osobito u vlanim uvjetima. Na
bolesnim stablima lie esto poprima crvenkastu ili ljubiastu boju u jesen, a lie na zdravim vokama je
i dalje zeleno. Siguran pokazatelj bolesti je crvenkasto-smea boja unutarnjeg dijela kore nekoliko cm ispod
razine tla.

a) Rak kore jabuke (Nectria galligena) b) Rak vrata korijena kajsije (Phytophthora cactorum)

c) Rak kore vinje (Leucostoma persoonii) d) Koziavost lista vinje (Blumeria jaapii)

e) Moniloza vinje (Monilia laxa) Crni vor trenje (Dibotryon morbosum)

Slika 3. Bolesti koje dovode do suenja voaka

Vrijeme suenja voaka

Smrt suenjem voaka najee se javlja u rano ljeto, za vrijeme ili nakon prvog toplinski val koji predstavlja
ozbiljan pritisak za preivljavanje oslabljenih stabala. Bolesne i/ili slabe voke najee razvijaju dovoljno
lia u proljee, cvatu obilno i zametnu vie plodova nego li kasnije mogu ishraniti. Ugroena stabla obino
imaju manje lia, koje je manje povrine od normalnih listova i blijedo-zelene je boje.
Utvrivanje uzroka suenja

Lie
Pregledom lia (oblik, veliina, boja i vigor) lako se uoavaju znakovi bolesti ili oteenja od insekata.
Pojavu infekcije i/ili insekata treba sprijeiti tretiranjem odgovarajuim zatitnim sredstvima. Ako su listovi
mali, ukasti (klorotini) i slabi, uzrok moe biti nedostatak duika, ali je vjerojatnije to poslijedica
problema s deblima ili korijenom pa i njih treba pregledati. Kad samo jedna grana pokazuje simptome
slabosti, a ostatak stabla izgleda zdravo, potrebno je pregledati koru na toj grani.

Kora
Vanjski sloj kore se sastoji od mrtvih stanica ija je funkcija zatititi unutarnju koru (provodna tkiva floem i
ksilem) od mehanikih ozljeda i dehidratacije (Slika 4.). Floem (liko) je najblii povrini kore, a ine ga duge
provodne stanice (sitaste cijevi) za prijenos asimilata iz lia, ali i drugih tvari proizvedenih u razliitim
dijelovima stabla. Kambij (meristem, tvorno tkivo) nalazi se izmeu floema i ksilema. Funkcija ksilema
(drveni dio grana ili debla) je prijenos vode i hranjivih tvari od korijena prema svim dijelovima stabla, a ine
ga provodne stanice traheje. Stoga kora mora biti veoma paljivo pregledana. Bolestan unutarnji izgled kore
esto daje odgovore na problem suenja voki. Moe biti razliite boje i teksture u odnosu na koru zdravih
voki i nalaziti se na razliitim dijelovima stabla.

Za pregled je potreban otar no kojim se na nekoliko mjesta ukloni mali vanjski dio kore (ozljeda treba biti
plitka i mala da moe brzo zacijeliti) kako bi se omoguio pregled provodnih tkiva. Zdrava unutarnja kora je
blijedouta do krem, ili zelenkastoute boje. Mrtva ili bolesna unutarnja kora (provodna tkiva) su tamno
smea ili druge neprirodne boje. Pregledom se mora utvrditi gdje je poetak, a gdje kraj bolesnog tkiva
unutarnje kore.

Slika 4. Horizontalni presjek debla

Grane
Potreban je i pregled kore velikih i malih grana te pregled obojenih povrina, znakova bolesti, lezija,
posljedica aktivnosti insekata, ozljeda nastalih olujnim vjetrom, tuom, strojevima, hladnoom ili visokom
temperaturom. Unutarnju koru treba pregledati na nekoliko mjesta i utvrditi njeno stanje. Juna i
jugozapadna strana debla esto su oteena vie hladnoom, a duga, uska ili vertikalna mrtva podruja
unutarnje kore manje su opasna od horizontalnih oteenja kore.
Korijen
Dio korijena odmah ispod povrine zemlje (kruna korijena) naroito je osjetljiv na ozljede od suvika vlage
u tlu, glodavaca, strojeva, hladnoe, bolesti i insekata. Uklanjanjem tla oko debla prua se pogled gornji dio
korijena kako bi se omoguio pregled vanjskog i unutarnjeg izgleda kore. Ako je unutarnja kora zdrava,
potrebno je pregledati unutarnju koru glavnih ogranaka korijena.

to uiniti kad se voke sue

Malo se moe uiniti za spas stabala koja pate od tekih ozljeda na deblu, spoju debla i korijena ili korijenju.
Bakterijsku pale i crni vor, kad su ogranieni na manje grane, treba ukloniti rezanjem, a bolest lia treba
sprijeiti im se primjete simptomi ne ekajui veu tetu kad je spaavanje stabala teko ili pak nemogue.

Osijek, 30. lipnja 2015. god.