Wirbelsulenabschnitte

Von Oben nach Unten wird

die Wirbelsule in 5
einzelne Abschnitte
unterteilt: Halswirbelsule,
Brustwirbelsule,
Lendenwirbelsule,
Kreuzbein und Steibein.

Jeder einzelne Abschnitt

setzt sich aus einzelnen
Wirbeln zusammen:

7 Halswirbel
12 Brustwirbel
5 Lendenwirbel
5 Kreuzbeinwirbel
5 Steibeinwirbel

Zhlt man alle Wirbel

zusammen, so sind das
34 Wirbel. Die jeweils 5
Wirbel, die das Kreuzbein
und das Steibein bilden,
sind miteinander
verwachsen. Deshalb
spricht man auch oft
davon, dass die
Wirbelsule sich aus 24
freien Wirbeln (den
Wirbeln der Hals-, Brust-
und Lendenwirbelsule)
dem Kreuzbein und dem
Steibein
zusammensetzt.

Die Wirbel werden von

der Halswirbelsule bis
 zur Lendenwirbelsule
durchnummeriert:

Cervicale Wirbel
sind die Wirbel der HWS
und werden vom 1.
Halswirbel an mit C1 bis C7
benannt.
Thorakale Wirbel
sind die Wirbel der BWS.
Sie werden als Th 1 bis Th
12 bezeichnet.
Lumbale Wirbel sind
die Wirbel der LWS von L1
bis L5

Stenoza spinalnog kanala suenje kraljenikog

kanala
Shvaanje spinalne stenoze poinje lekcijom iz grkoga jezika stenoza znai suenje. Dakle,
spinalna stenoza je suenje Vae kraljenice. Detaljnije objanjena, spinalna stenoza je sluaj u
kojemu se kanal kroz koje putuju Vaa kimena modina i korijeni ivaca suze do te mjere da stiu
Vau kimenu modinu i korijene ivaca. Doktori ovo stiskanje esto nazivaju kompresijom. Stisnuta
kimena modina i ivci ne zvui ugodno i, doista, spinalna stenoza nije ugodna. Ona moe voditi do
boli u donjem dijelu lea, nogama, vratu, rukama ili akama. Sve to ovisi o tome gdje su u Vaim
leima kimena modina i/ili ivci pritisnuti.

Spinalna stenoza moe se dogoditi bilo gdje u kraljenici, ali najvjerojatnije je da se dogodi u donjem
dijelu lea (lumbalna kraljenica) ili vratu (cervikalna kraljenica). Ima smisla da se stenoza, ako se
stenoza pojavi u donjem dijelu lea, naziva lumbalnom spinalnom stenozom; ako je u vratu da se
naziva cervikalnom spinalnom stenozom. Spinalna stenoza je poprilino esta zato to su promjene u
kraljenici kao to je njeno suavanje prirodni dio starenja. Naravno, to ne znai da e samo stariji
ljudi dobiti spinalnu stenozu ili da e svatko dobiti spinalnu stenozu kako stari, ali je ea kod starijih
ljudi.
Simptomi spinalne stenoze
Vai simptomi takoer ovise o tome gdje se spinalni kanal suzio. Openito govorei, spinalna stenoza
utjee na donji dio lea (lumbalnu kraljenicu) ili vrat (cervikalna kraljenica). Nije esto imati stenozu i
srednjem dijelu lea (torakalna kraljenica).

Simptomi lumbalne spinalne stenoze: spinalna stenoza u donjem dijelu lea (lumbalna kraljenica)
moe uzrokovati bol ili grenje u nogama kada stojite dulje vremena ili kada hodate. Neugoda obino
popusti ako se nagnete prema naprijed ili sjednete, ali vraa se kada ustanete. Mislite na to ovako
dok hodate kroz trgovinu, smanjuje li Vam naslanjanje na kolica bol? Bol koja se smanjuje kada se
naginjete prema naprijed tipina je za lumbalnu spinalnu stenozu. Ova vrsta boli zove se pseudo-
hromost, lana hromost ili ivana povremena hromost. Drugi simptomi lumbalne spinalne stenoze
osim boli mogu ukljuivati utrnue, slabost ili peckanje u nozi ili stopalu. U ozbiljnim sluajevima
lumbalne spinalne stenoze, ivci prema mjehuru ili crijeva mogu doivjeti kompresiju koja moe
dovesti do djelomine ili potpune inkontinencije. Ako imate problema s kontroliranjem mjehura ili
crijeva, trebali biste potraiti hitnu medicinsku pomo.

Simptomi vratne spinalne stenoze: spinalan stenoza u vratu (cervikalna kraljenica) moe
uzrokovati bol u vratu i ramenima, moe zraiti niz ruku ili aku. Cervikalna spinalna stenoza moe,
takoer, uzrokovati glavobolje, utrnue ili slabost miia. Moe utjecati i na ivce koji kontroliraju Vau
ravnoteu, to moe dovesti do nespretnosti ili tendencije prema padanju. Bol uzrokovana cervikalnom
spinalnom stenozom moe biti povremena ili kronina i moe sezati od blage do ozbiljne.

Laminektomija je operacija kraljenice koja ukljuuje odstranjivanje kosti kako bi se olakao viak
pritiska na spinalne ivce. Lumbalna laminektomija esto se izvodi kako bi se olakali simptomi
spinalne stenoze, suenja spinalnoga kanala, i moe se uiniti pomou minimalno invazivne kirurgije.
Izraz laminektomija potjee od latinskih rijei lamina (tanka ploa, list, sloj) i ektomija
(odstranjivanje). Laminektomija odstranjuje ili skrauje laminu (krov) kraljeka kako bi se stvorio
prostor za ivce koji izlaze iz kraljenice.

Prolaps diskusa- diskus hernija

Prolaps diskusa uzrokuje bol u donjem dijelu lea. Diskus pritie na korijen ivca koji izlazi iz lene
modine odnosno kraljenice to uzrokuje bolnost i druge simptome. Najee se stanje umiri u roku
od nekoliko tjedana. Uobiajeni savjet je ostati aktivan, i pokuati izvoditi normalne aktivnosti u im
veem opsegu/ to je vie mogue. Lijekovi protiv boli olakavaju simptome, moe pomoi i tretman
fizikalne medicine. Operacija dolazi u obzir ako se simptomi ne umire.

to je to intervertebralni disk?
Kraljenice je sastavljena od mnogih kostiju koji se zovu kraljeci (vertebre). Kraljeci su okruglog
oblika a izmeu svakog kraljeka je intervertebralni disk. Diskovi su graeni od snanog vlaknastog
vanjskog obrua i mekeg, poput gela, centralnog dijela. Oni djeluju kao amortizeri i omoguiti
kraljenice fleksibilnost.
Jaki ligamenti takoer podupiru susjedne kraljeke i daju dodatnu potporu i snagu kraljenici. Razni
miii koji su privreni na kraljenicu omoguiti joj savijanje i pomicati u raznim smjerovima.

Lena modina, sadri ivane putove to vode iz mozga na periferiju i obrnuto, zatiena od strane
kraljenice. ivci iz lene modine izlaze izmeu kraljeaka, po jedan sa svake strane.

Ukljetenje ivca nastaje radi prolapsa ili skliznutog diska. Disk zapravo ne sklizne, ve se dogodi da
se unutarnji meki dio diska probije/isturi kroz pukotinu/slabu toku u vanjskom tvrem dijelu diska.
Istureni dio diska tada pritie na ivac u blizini.

Prolaps diskusa se moe dogoditi na bilo kojem nivou/djelu kraljenice, ali najee mjesto je
lumbalno odnosno donji dio kraljenice, jer je on uz vratnu, najmobilniji.
Tko moe dobiti prolaps diskusa?
Napadaji kriobolje su esti u populaciji. Procjenjujemo da je za 1 od 20 napadaja kriobolje
odgovoran prolaps diskusa. Veina kriobolja se dijagnosticira kao nespecifine kriobolje- vie o
tome na stranici nespecifine kriobolje, koje uzrokuju manji problemi u nategnuu miia, ligamenata,
manjih zglobova kraljenice, i druge strukture).

Najee do prolapsa diskusa dolazi kod osoba starih izmeu 30 i 50 godina ee kod mukaraca.

to uzrokuje prolaps diskusa?

Nije jasno zato neke osobe razviju prolaps diskusa, a drugi ne, iako su na primjer izvodili isti posao i
dizali isti tip predmeta. Oito neke osobe imaju mekaniji vlaknasti vanjski sloj. Razliiti stresori mogu
djelovati kao okida da se unutarnji mekaniji, gelasti dio probije/isturi kroz vanjski sloj. Nespretan
pokret, ili na primjer naginjanje, pogotovo ako je tome pridruena rotacija mogu biti dostatni da
uzrokuju prolaps. Faktori ee povezani sa prolapsom diskusa su sjedei poslovi (vozai), nonja
tekih predmeta, puenje, debljina i starost (disk sa starou gubi na tvrdoi i postaje manje savitljiv i
elastian).

Koji su simptomi?
Kriobolja lumbalgija

Bol je esto jaka i javi se naglo. Smiri se tijekom leanja i pojaa se kod micanja, kaljanja i kihanja.

Radikulopatija- bol korijena iva- iias

Bol korijena ivca nastane kada je ivac na mjestu izlaska iz kraljenice uklijeten radi prolabiranog
diskusa ili iritacije zbog upale koju uzrokuje prolabiran diskus. ivac koji je najee zahvaen je
nervus ischiadicus, zato je sinonim za ovu vrstu bolnog stanja Iias. Bol se osjea uz mjesta
prolaska ivca (zadnja strana bedra, potkoljenice, sve do stopala) i ponekad ona moe biti izraenija
nego sama bol u kriima, te moe varirati od blage do izrazite. Karakteristina je utrnulost i promjenjen
osjet na koi uz smanjenu sposobnost podizanja ispruene noge, koja uzrokuje bol du noge. Bolesnik
lei na zdravoj strani, dok bolesnu nogu dri savijenu.

Pritisak na ivac uz kimu moe uzrokovati utrnutost, osjeaj bockanja iglom i slabost u miiima
stranjice, bedra i nogu, zavisi od ivca koji je pritisnut odnosno pogoen.

Cauda equina sindrom rijedak ali hitan sluaj

Cauda equina sindrom (ili sindrom konjskog repa) je posebno ozbiljan tip ukljetenja ivaca (rijedak
poremeaj) gdje su pritisnuti ivci na samom dnu lene modine.
Ovaj sindrom moe uzrokovati bol u kriima i probleme sa funkcijom mjehura (problemi mokrenja) i
probleme sa crijeva, utrnutost oko anus i slabost u jednoj ili obje noge. Ovaj sindrom zahtjeva hitno
lijeenje!

Neke osobe nemaju simptoma

Analiza snimki kraljenice koje su bile napravljena iz drugih razloga, su pokazale da veina osoba sa
prolapsom diskusa, ne osjea nikakve bolove i nema drugih pridruenih simptoma. Bol esto nastaje
upravo radi upalnog procesa koji se razvije u okolici i ako on moe i izostati. Neki prolapsi su manjeg
opsega ili se dogode na anatomsko ugodnom mjestu gdje ne pritiu na ivac.

Kakva je prognoza?
U veini sluajeva, simptomi se spontano umire tijekom nekoliko tjedana. Snimke magnetne
rezonance su pokazale da se prolabirani dio diskusa sa vremenom skri ili posui, zato simptomi
popuste. Operacije u tom sluaju nije potrebna. U oko 10% sluajeva, bol je i dalje prisutna i nakon 6
tjedana. U tom sluaju se posee za dijagnostikim testovima, rendgenskim slikanjem lumbosakralnog
podruja ili magnetnom rezonancom, koja najtonije i najdetaljnije pokae lokaciju i veliinu
prolabiranog diskusa.

Kako lijeimo?
Vjebati i ostati aktivan

Preporuuje se nastavak normalnih aktivnosti to je prije mogue.

To moda nee biti mogue odmah, ako je bol izrazita, meutim, pokuajte se kretati i vratiti
normalnim aktivnostima to prije moete. Naravno, ne inite nita to uzrokuju jaku bol. Morati ete se
nauiti i prihvati blagu neugodu dok se trudite tijekom oporavka. Postavljanje novog cilja svaki dan
moe biti dobra ideja. Na primjer, hodanje oko kue jedan dan, proetati do duana sljedei, itd.
Takoer,preporuljivo je spavati u najprirodnijem, udobnom poloaju na najugodnijoj povrini. Nekada
se savjetovalo spavanje na tvrdoj povrini, no ne postoji vrsti dokazi da to zbilja pomae, zato danas
ne postoje preporuke glede vrste podloge/madraca. Nekima pomae mali, tvrdi jastuk izmeu koljena
dok spavaju na boku za ublaavanje simptoma nou.

Lijeenje lijekovima
Ako uzimate lijekove protiv boli, najbolje je da ih uzimate redovito, nego samo po potrebi! Kada se
lijekovi uzimaju redovito, bol e biti umirena due vremena, i za to vrijeme moete izvoditi vjebe i
ostati aktivni.

paracetamol je esto dovoljan ako ga se redovito u punoj dozi. Za odraslu osobu, to je 1000
mg (obino dvije 500 mg tablete), etiri puta dnevno.
 protuupalni lijekovi- nesteroidni antireumatici. Neka istraivanja govore da djeluju bolje
nego paracetamoli. Oni ukljuuju ibuprofen koje moete kupiti u ljekarnama. Za ostale vrste poput
diklofenaka ili naproxena potrebna je lijenika preporuka i izdaju se iskljuivo na recept. Neki
bolesnici ne mogu uzimati protuupalne lijekove, na primjer, bolesnici s astmom, visokim krvnim tlakom,
zatajenjem bubrega, ili zatajenjem srca, na pojedinim skupinama lijekova.

Jai lijek protiv bolova, kao to su kodein, tramadol je opcija ako protuupalni lijekovi nisu
imali dostatan uinak. Kodein se esto uzima kao dodatak paracetamolu. Zatvor je esta nuspojava.

Miini relaksant kao diazepam se povremeno prepisuje, iskljuivo kratkotrajno, 3-5 dana,
ako je miii lea napeti i to uzrokuje dodatnu bolnost.

Ostali tretmani

toplina kao topla kupka moe pomoi za ublaavanje boli.

TENS moe skratiti vrijeme bola i bre vraanje na posao

Operacija

Operacija je opcija u nekim sluajevima. I openito dolazi u obzir ako bol ne popusti u roku od 6
tjedana, nepodnoljivog je karaktera ili se esto ponavlja. Radi se o manjini sluajeva.
Cilj operacije je odstraniti prolabirani/istureni dio diskusa koji pritie na ivac, ali kratkotrajan i
dugotrajan uspjeh operacije varira i kao i svaka operacija donosi sa sobom i rizike. O tome se valja
svakako savjetovati sa operaterom prije planiranja operacije.

Mogu li se budui napadi boli u leima sprijeiti?

Dokazi pokazuju da je najbolji nain da se sprijei napadaje jednostavno ostati aktivan i redovito
vjebati. To znai izvoditi vjebe poput hodanje, tranje, plivanje, itd. Potrebno je isto tako ne
zaboraviti da neki poloaji mogu izazvati bolove u leima i zato ih treba izbjegavati kao na primjer
dizanje predmeta u nezgodnom/neprirodnom poloaju.