GODINA XV, BROJ 20

OKTOBAR/LISTOPAD, 2015

GLASILO LJEKARSKE KOMORE

ZENIKO - DOBOJSKOG KANTONA
 Bilten Ljekarske komore, broj 20

impresum Uvodna rije

Glavni urednik
Hakija Beuli Potovane kolegice i kolege,

Predsjednik Ljekarske komore ast mi je obratiti vam se ispred urednitva Biltena

Prim.Dr. Tarik Kapidi Ljekarske komore Zeniko-dobojskog Kantona. Pred
nama je jo jedan broj Biltena sa veoma interesantnim
strunim i naunim radovima iz razliitih oblasti me-
Redakcioni odbor
dicine, kao i nove informacije iz oblasti zdravstva na-
E. Ljevakovi, ega kantona. Objavljujemo deset kvalitetnih naunih
S. Hundur, i strunih lanaka koji e vam, nadam se, pruiti niz
A. Burekovi, kvalitetnih informacija iz razliitih oblasti medicine. U
Z. Smajlagi, ovom broju e, po prvi puta, biti objavljen ekspertni
N. kaljo, lanak pisan na poziv urednitva, a uz odobrenje Iz-
M. Hodi, vrnog odbora Ljekarske komore Zeniko-dobojskog
K. Huseinovi, Kantona. Naime, lanak se tie svojevrsnog noviteta
A. Bri, u neurohirurgiji na naim prostorima, a to je uvoenje
A. Mulasmaji, endovaskularnog lijeenja intrakranijalnih aneurizmi u
H. Muhi Univerzitetsko-klinikom centru Tuzla. Na cilj je bio
da se kolegice i kolege detaljnije upoznaju sa ovim mi-
Sekretar asopisa nimalno invazivnim nainom lijeenja intrakranijalnih
Tatjana ilo aneurizmi, te da dobiju informacije o dostupnosti ova-
kvog naina lijeenja na naim prostorima. Ideja ured-
nitva je da se u svakom broju Biltena objavi po jedan
BILTEN LJEKARSKE KOMORE gostujui lanak eksperata iz odreenih oblasti medici-
ZENIKO DOBOJSKOG KANTONA ne sa ciljem upoznavanja lanova nae komore, a i ire
Medical Chamber of Zenica Doboj Canton strune zajednice, sa odreenim novitetima u lijeenju
i dijagnostici, te njihovoj dostupnosti za nae pacijente.
Bul.kralja Tvrtka I 4/II,
I u ovom broju, kao i u prethodnom, nauni i struni
72 000 ZENICA,
lanci su recenzirani kako bi se podigao njihov kvali-
Bosna i Hercegovina
tet, a i dale odreene metodoloke smjernice u pisanju
tel/fax: 032 444 270
lanaka.
www.ljkzedo.ba
e-mail: ljkozedo@bih.net.ba Stoga, moram pohvaliti autore i koautore, koji su jako
ozbiljno shvatali recenzije i neoekivano dobro obavili
Tira: 800 primjeraka svoj posao finalne pripreme lanaka. Jo jednom ko-
ristim priliku da pozovem kolegice i kolege da u to
tampa: veem broju piu i alju naune i strune radove, kako
GO Format, Zenica bismo zajedno omoguili prezentaciju vlastitih znanja i
_____________________________ rezultata rada, a svakako, i poboljali kvalitet Biltena.

DTP:
B Panel d.o.o. Zenica, www.bpanel.ba Glavni urednik
Mr.sci.med. Hakija Beuli, dr.med.

1
Bilten Ljekarske komore, broj 20

SADRAJ
3 ENDOVASKULARNO LIJEENJE 50 NISKOGRADNI AGRESIVNI
INTRAKRANIJALNIH ANEURIZMI KARCINOM DOJKE SA
Mirza Moranjki, Haris Husejnagi, Delil METASTAZAMA U OBA JAJNIKA
Korkut, Mirsad Hodi, Zlatko Ercegovi Alma Meki-Abazovi, Hakija Beuli,
Senad Dervievi, Branislava Jakovljevi
12 KRANIOCEREBRALNE POVREDE
KOD DJECE 53 EKTOPINA CERVIKALNA
Hakija Beuli, Rasim Skomorac, Aldin Jusi, TRUDNOA
Alma Meki-Abazovi, Fahrudin Ali, Mirsad Emina Ejubovi, Jamal Bader, Alica uri,
Hodi, Harun Brki, Senad Dervievi, Lejla Ziead Mohssen Ali
Beuli
55 GIGANTSKI LIPOM NA
25 IZRAENOST STRATEGIJA LATERALNOJ STRANI VRATA KAO
SUOAVANJA SA STRESOM I
ATIPINOM MJESTU
OSOBINE LINOSTI KOD Goga Amna, Hrni Nermin, Hodi enad,
DEMINERA ORUANIH SNAGA Hatibovi Haris
BOSNE I HERCEGOVINE
Sead Kahri, Aldin Goleti, Alma Tankovi
58 IZVJETAJ SA PRVOG BH
COCHRANE SIMPOZIJA!
28 KOLIKO DOBRU GLIKEMIJSKU Mersiha Mahmi-Kaknjo,
KONTROLU IMAJU OBOLJELI OD Kantonalna bolnica Zenica
DIABETES MELITUSA U ZENICI? 60 INFORMACIJE IZ SSS DMIS ZDK
Larisa Gavran, Salem Alajbegovi, Husremovi Haris
Senad Huseinagi, Dijana timljanin-Koo,
Davorka Dautbegovi 61 LJEKARSKA/LIJENIKA
SAMOUPRAVA I PROFESIONALNA
33 UTICAJ VIBRACIJA NA LJUDSKI
AUTONOMIJA LJEKARA
ORGANIZAM Drljevi Harun
Alma Tankovi, Fuada Sulji-Beganovi, Mirjana
Talaji, Sajma Lutvica, Emina Lutvica, Aldin 63 INFORMACIJE IZ LJEKARSKE
Goleti KOMORE ZDK - POZIV ZA
41 HITNA STANJA U OFTALMOLOGIJI KANDIDOVANJE TEMA I
Nina Jovanovi, Lejla Muhamedagi PREDAVAA
46 PROGRAM NEONATALNOG
SKRININGA SLUHA U
KANTONALNOJ BOLNICI
ZENICA KAO DIO PROGRAMA
RANE SLUNE DETEKCIJE I
INTERVENCIJE
Nermin Hrnji, Haris Hatibovi, Amna Goga,
enad Hodi, Adnan Kobi, Durmi Sabina,
Maja Vukevi

2
 Bilten Ljekarske komore, broj 20

Pregledni lanak

ENDOVASKULARNO LIJEENJE
INTRAKRANIJALNIH ANEURIZMI
Tretman intrakranijalnih aneurizmi

Mirza Moranjki1, Haris Husejnagi2, Delil Korkut1, Mirsad Hodi1, Zlatko Ercegovi1

Saetak
Intrakranijalne aneurizme predstavljaju lokalna proirenja zida intrakranijalnog krvnog suda. Oko 85% aneurizmi
je locirano na arterijama tzv. prednje cirkulacije Willisovog kruga, dok ih je 15-20 % smjeteno u vertebrobazi-
larnom slivu. Mogu biti razliite morfologije i oblika. Incijalne teorije su objanjavale intrakranijalne aneurizme
kao kongenitalne malformacije. Meutim, istraivanja su pokazala da dominantnu ulogu u nastanku intrakrani-
jalnih aneurizmi imaju odreene steene promjene u zidovima intrakranijalnih krvnih sudova. Veina aneurizmi
se ne manifestira tokom ivota. Ipak, kliniki manifestne aneurizme obino se inicijalno prezentiraju spontanom
subarahnoidnom hemoragijom koja ima znaajan morbiditet i mortalitet. Postoje dva osnovna modaliteta lijeenja
intrakranijalnih aneurizmi: klipovanje putem kraniotomije i endovaskularni tretman. Endovaskularno lijeenje je
postalo dominantan tip lijeenja intrakranijalnih aneurizmi sa boljom prognozom, te znaajno manjim morbidite-
tom i mortalitetom u odnosu klasini tip.

Kljune rijei: intrakranijalne aneurizme, endovaskularna okluzija, koiling

Autor za korespodenciju:
Mirza Moranjki,
Klinika za neurohirurgiju Univerzitetsko-kliniki centar Tuzla
Trnovac bb, Tuzla, Bosna i Hercegovina
Telefon: +387 35 303 248; fax: +387 35303 249;
E-mail: mirzamoranjkic@gmail.com

Klinika za neurohirurgiju Univerzitetsko-kliniki centar Tuzla; 2Klinika za radiologiju i nuklearnu medicinu

1

Univerzitetsko-kliniki centar Tuzla, Tuzla, Bosna i Hercegovina

3
Bilten Ljekarske komore, broj 20
Uvod
Intrakranijalne aneurizme predstavljaju lokalna proi-
renja zida intrakranijalnog krvnog suda. Oko 85% ane-
urizmi je locirano na arterijama tzv. prednje cirkulacije
Willisovog kruga, dok ih je 15-20 % smjeteno u ver-
tebrobazilarnom slivu. Oko 15-20% aneurizmi su mul-
tiple. Najee su locirane na prednjoj komunikantnoj
arteriji, na arteriji carotis interni (najee na mjestu
odvajanja stranje komunikantne arterije), potom na
arteriji cerebri mediji, a znatno rijee u vertebrobazi-
larnom slivu (oko 15%) (Slika 1).
Slika 1. Najee lokalizacije cerebralnih aneurizmi.
Prema obliku mogu biti sakularne (vreaste), fuzifor-
mne ( vretenaste) i disekantne (raslojeni zidovi arteri-
je). Mogu biti veliine od nekoliko milimetara do ne-
koliko centimetara (gigantske promjera preko 2,5 cm)
(Slika 2).
Slika 2. Tipovi cerebralnih aneurizmi prema obliku
Inicijalne teorije o cerebralanim aneurizmama kao pot-
puno kongenitalnim lezijama su (nakon izvjetaja o na-
stanku i rupturi aneurizmi kod pacijenata sa urednim
angiogramom, raenim godinama prije rupture) (1-5)
potisnute novijim shvatanjim, prema kojima osnovnu
4
ulogu u nastanku aneurizme ima inflamacija zida krv-
nog suda (1-5), uz genetsku predispoziciju. Tako, noviji
podaci sugeriu da razvoj cerebralne aneurizme poinje
endotelijalnom disfunkcijom, koja je odgovor na alte-
racije u protoku i na tzv shear stress na zid krvnog
suda od strane krvne struje (stoga, aneurizme najee
i nastaju na ravitima krvnih sudova). Kompenzator-
ni odgovor na ovu endotelijalnu disfunkciju mijenja
funkcionalne i morfoloke karakterisitke endotela, to
u konanici dovodi do inflamatornog odgovora u zidu
krvnog suda. To u konanici dovodi do remodeliranja
ektrascelularnog matriksa sa posljedinim gubitkom
lamine interne, istanjenjem medije i formacijom aneu-
rizme (1-5). Nastavak ove inflamacije dovodi do sma-
njenje sinteze kolagena, razgradnje ekstracelularnog
matriksa i do rupture aneurizme. Ovakvaj patogentski
mehanizam se ne odnosi na arterijske disekcije, pseu-
doaneurizme, mikotike aneurizme i aneurizme pove-
zane sa arteriovenskim (AV) malformacijama, jer ove
lezije nastaju kao posljedica postnatalnog inzulta na
bioloke i morfoloki normalne krvne sudove.
Indikacije za lijeenje aneurizmi
Intrakranijalne aneurizme su esta patoloka stanja i
rezultiraju znaajnim morbiditetom. Procijenjena se
uestalost intrakranijalnih aneurizmi kree od 0,2 %
do 9 % (6, 7), dok se uestalost angiografski otkrive-
nih aneurizmi u optoj populaciji kree od 0,5 -1%
(8). Iako se pacijenti sa intrakranijalnim aneurizmama
mogu prezentirati neurolokim deficitom kao posljedi-
ca kompresivnog efekta ili tromboembolije, najea
je klinika prezentacija intrakranijalnih aneurizmi su-
barahnoidalno krvarenje ili subrahnoidalna hemoragija
(SAH). Na subarahnoidalno krvarenje otpada oko 1/3
spontanih intrakranijalnih krvarenja. Uestalost SAH-a
je 9-11/1 000 000 stanovnika. Osnovni riziko faktori
su: hipertenzija, familijarna sklonost i upotreba duhana
(9). Krvarenje iz cerebralnih aneurizmi je u oko 80%
sluajeva uzrok subarahnoidalne hemoragije, dok su ar-
teriovenske malformacije uzrok 5% sluajeva SAH-a.
SAH uglavnom pogaa osobe srednje ivotne dobi, sa
uestalou od preko 25.000 sluajeva u SAD godinje
(9). Ako se velika uestalost intrakranijalnih aneurizmi
u opoj populaciji uporedi sa relativno niskom uesta-
lou SAH-a, postaje jasno da samo mali dio intrakrani-
jalnih aneurizmi ruptuira (i izaziva SAH). Ipak, poto je
SAH oboljenje sa znaajnim morbiditetom i mortalite-
tom, intuitivno se doima profilaktiko lijeenje sluaj-

no otkrivenih aneurizmi. Sa druge strane, morbiditet i
mortalitet kod svih dostupnih formi lijeenja aneurizmi
(mikrohirurko i endovaskularno) nije zanemariv. Tako
su novije studije pokazale (10) da se hirurki morbi-
ditet i mortalitet za neruptuirane aneurizme u velikim
serijama kree oko 15 %. Stoga se postavlja pitanje
koje od pacijenata sa sluajno otkrivenih aneurizmama
treba lijeiti. Odgovor na ovo pitanje su pokuali dati
mnogi autori, ali su tek rezultati velike, multicentrine
ISUIA (International study of unruptured intracranial
aneurysms) studije sa dugim periodom praenja jasno
definirali koji su to pacijenti kod kojih je vjerovatnoa
rupture aneurizme (i nastanka SAH-a) vea od rizika li-
jeenja (10). Na osnovu rezultata spomenute studije su
formirane i aktuelne preporuke za lijeenje neruptuira-
nih aneurizmi, koje preporuuju aktivno lijeenje svih
neruptuiranih aneurizmi prednje cirkularcije, veih od
7 mm, a za stranju cirkulaciju ovaj je prag ak i nii
(10). Sve aneurizme koje su ruptuirale (i prezentirale
se subarahnoidalnim krvarenjem) zahtijevaju aktivno
lijeenje, u cilju prevencije rerupture. Stopa rerupture
aneurizme iznosi oko 4% prvog dana nakon SAH-a, a
potom se kree oko 1 % dnevno.
Lijeenje aneurizme ima za cilj iskljuiti aneurizmu iz
cirkulacije i time prevenirati ponovno (ili inicijalno)
krvarenje. Naelno, danas postoje dva naina aktivnog
lijeenja intrakranijalnih aneurizmi: mikrohirurko i
endovaskularno. Iako je decenijama mikrohirurko li-
jeenje bilo zlatni standard, endovaskularno neurohi-
rurko lijeenje intrakranijalnih aneurizmi je vezano za
pojavu GDC koilova (Guglielmi detachable coil- Gu-
glielmi odvojiva zavojnica), poetkom 90-tih godina
prolog stoljea; ovaj dogaaj je obiljeio prekretnicu u
razvoju endovaskularne neurohirurgije. Meutim, pra-
va ekspanzija metode endovaskularnog lijeenja desila
sa nakon objavljivanja rezultata kljune ISAT studije
2002. godine (International subarachnoid aneurysm
trial), koja je pokazala jasnu redukciju mortaliteta i
znaajnog morbiditeta 30 dana nakon SAH-a kod paci-
jenata koji su lijeeni endovaskularno, u odnosu na pa-
cijente koji su lijeeni mikrohirurkim putem. Danas je
endovaskularno lijeenje sastavni dio neurovaskular-
nog programa svih veih neurohirurkih centara (uklju-
ujui autorovu ustanovu), a trend lijeenja kako ruptu-
iranih, tako i neruptuiranih aneurizmi se u posljednjoj
deceniji znaajno promjenio u korist endovaskularnog
lijeenja (11).
Bilten Ljekarske komore, broj 20
Naini endovaskularnog lijeenja intrakranijalnih
aneurizmi
Iako su inicijalni pokuaji endovaskularnog lijeenja
intrakranijalnih aneurizmi uglavnom podrazumjevali
okluziju matinog krvnog suda (tzv. dekonstruktivni
pristup endovaskulrnaom lijeenju), danas se endova-
skularno lijeenje zasniva gotovo iskljuivo na okluziji
aneurizme i ouvanju patentnosti matinog krvnog suda
(tzv. rekonstuktivni endovasularni pristup). Rekonstruk-
tivni se endovaskularni pristupi mogu podjeliti na:
1. endosakularne, kod kojih je cilj ispuniti aneurizmu
embolijskim materijalom, to promovira trombozu
aneurizme i
2. endoluminalne, pri emu cilj nije samo okludira-
ti aneurizmu, nego restauirati defekt zida krvnog
suda.
Rani su pokuaji endovaskularnog lijeenja bili isklju-
ivo endosakularni. Brzo je postalo oito da je selektiv-
nu okluziju aneurizme, uz prezervranje matinog krv-
nog suda mogue izvesti plasiranjem okluzivnih balona
u aneuzimu. Unato mnotvu serija sa uspjenom oklu-
zijom aneurizme balonima (12-14), ova tehnika, kao i
okluzija aneurizme tenim embolijskim materijalnom
su postale brzo zasjenjene i prevaziene nakon publi-
kacije rezultata endovasularnog lijeenja tzv. GDC ko-
ilovima (15, 16).
Lijeenje aneurizmi koilovima
GDC koilovi su prvi puta u studiji upotrijebljeni 1991.
godine, a odobrenje za lijeenje hirurki teko do-
stupnih aneurizmi kod ljudi su dobili 1995. godine.
Inicijalne indikacije su proirene 2003. godine, nakon
objavljivanja rezultata ISAT studije. Ova studija je
ukljuila kohortu pacijenata sa ruptuiranim intrakrani-
jalnim aneurizmama, za koje se smatralo da ih podjed-
nako dobro mogue lijeiti i mikrohirurki i endova-
skularnim putem, a pacijenti su randomizirani u jednu
od dvije skupine mikrohirurko lijeenje ili koilo-
vanje. Studija je prekinuta prije planiranog roka, jer
je rana analiza pokazala nii mortalitet kod pacijenata
lijeenih endovaskularno (apsolutna redukcija rizika za
oko 7%). Iako je stopa rerupture bila neto vea nakon
koilovanja (1% nasuprot 2,6 %), mortalitet je unato
tome bio znatno nii za endovasularno lijeenje. Re-
zultati su ove studije doveli do pojave preporuke od
strane Amerikog udruenja interventne i terapijske ne-
5
Bilten Ljekarske komore, broj 20
uroradiologije (American Society of Interventional and
Therapeutic Neuroradiology - ASITN), da se za svaki
sluaj SAH-a razmotri endovaskularno lijeenje. Do-
datni rezultati dueg praenja kohorte pacijenta, koji su
objavljeni 2005. godine, potvrdili su ove rezultate (11).
Prednosti su GDC koilova u lijeenju intrrakranijalnih
aneurizmi vezani za nihova 4 svojstva:
1. nain odvajanja koila- poto je koil vezan za po-
sebnu icu, to omoguava da se mijenja i prilago-
ava pozicija koila, prije konanog odvajanja,
2. komplijantnost ili prilagodljivost koila omogu-
ava lijeenje razliitih oblika aneurizme,
3. dostupnost irokog dijapazona oblika i veliina i
4. trombogenost koila.
Danas su naee koilovi dostupni u promjeru od 0,
010, a plasiraju se kroz 0, 017 mikrokatetere. Od
1991. godine i prvih GDC koilova pojavilo se mno-
tvo varijacija, ukljuujui 2D, 3D i tzv. 360 koilove,
te tzv. hibridne koilove, koji inkorporiraju bioaktivne
substance (hydrogel) (Slika 3).
Slika 3. Osnovni dizajn GDC koila
Kod veine koilova, sama zavojnica (koil) je privr-
en na icu za plasiranje koila (delivery wire), koja je
obino 175 cm duga, uz pomo zone koja slui kao
mehanizam za odvajanje koila. Prema konvenciji je
utvreno da je zona odvajanja koila 3 cm distalno od
angiografski vidljivog markera na ici za plasiranje, a
kada se ovaj marker poravna sa proksimalnim marke-
rom na mikrokateteru, to osigurava pravilnu poziciju
zone za odvajanje izvan mikrokatetera. Kada su na ovaj
nain koilovi plasirani u aneurizmu, od ice za plasira-
nje se odvajaju elektrolizom, temperaturnom disoluci-
6
jom (upotrebom struje 1-2 mA) ili na jedan od nekoliko
hidraulikih naina.
U veini se neurovaskularnih centara lijeenje aneurizmi
koilovima izvodi u opoj anestezji (ukljuujui autorovu
instituciju), to omoguava bolji kvalitet angiografskih
slika, to je posebno bitno pri navigaciji mikrokatetera
i mikroica u sluaju kompleksne intrakranijalne anato-
mije. Pacijenti obavezno imaju plasiran urinarni kateter
i otvorene venske puteve, a prije intervencije plasira
se i arterijski kateter u radijalnu arteriju, za invazivno
monitoriranje intrakranijalnog pritiska i odreivanje vri-
jednosti ACT-a (activated clotting time). Kod pacijenata
sa SAH-om esto se prje intervencije plasira i centralni
venski kateter. Nakon pripreme na ovaj nain u prepon-
sku arteriju (obino desnu) se plasira vaskularna uvod-
nica (sheat), najee promjera 6 F. Prije poetka same
intervencije obavezno se naini dijagnostika angiogra-
fija radi procjene morfolokih karakteristika aneurizme.
Dijagnostika angiografija esto ukljuuje i tzv. 3D rota-
cionu angiografiju, koja rezultira 3D modelom aneuriz-
me i matinih krvnih sudova i omoguava da se odredi
optimalna projekcija za nastavak lijeenja (Slika 4).
a) b)
Slika 4. Snimci tzv. 3D rotacione angiografije: (a) u komparaciji sa
konvencionalnim angiografskim snimcima, (b) kod pacijentice sa
aneurizmom unutranje karotidne arterije (Klinika za neurohirurgiju,
Unverzitetsko-kliniki centar Tuzla)
Parametri koji se evaluiraju prilikom periproceduralne
angiografske obrade su:
1. veliina, oblik i orijentacija aneurizme, ukluujui
korelaciju sa tomografskim snimcima, u smislu pri-
sustva intraaneurizmatskog tromba,
2. veliina vrata aneurizme i omjer vrata i fundusa,
3. veliina i morfologija matinog krvnog suda,
4. potencijalni kolaterani krvotok i
5. angiografski dokaz postojanja vazospazma ili udru-
enih anomalija.
 Bilten Ljekarske komore, broj 20

Nakon to se na osnovu uvida u konvencionalne angi-

ografske snimke i snimke 3D angiografije odredi opti-
malna (tzv. radna pozicija), u proksimalni krvni sud
(za aneurizme prednje cirkulacije distalno u unutranju
karotidnu arteriju, a za aneurizme vertebrobazilanog
sliva u distalnu vertebralnu arteriju) se plasira obio 6
F vodei kateter (guide catheter) (Slika 5). U autoro-
vom centru se preferira Chaperon vodei kateter od 6 F
ili Envoy vodei kateter istog promjera.

Slika 7. Plasiranje koilova u aneurizmu bazilarne arterije (Klinika za

neurohirurgiju, Unverzitetsko-kliniki centar Tuzla)

Slika 5. Plasiranje guide katetera distalno u karotidnu arteriju (Kli-

nika za neurohirurgiju, Unverzitetsko-kliniki centar Tuzla) Svaki koil koji je suboptimalno pozicioniran se moe
repozicionirati, prje odvajanja (detachment) od ice za
Potom se uz pomo fluoroskopske slike koja je supe- plasiranje (slika 8).
rimponirana na mapu vaskularnog stabla (tzv. road-
map) (Slika 6) aneurizma selektivno kateterizira mi-
krokateterom, koji se u aneurizmu plasira koaksijalno
preko odgovarajue mikroice.

Slika 8. Odvajanje koila od ice za plasiranje

Pozicioniranje svakog koila se prati na fluoroskop-

Slika 6. Roadmap tehnika
Potom se u aneurizmu, kroz ranije plasirani mikroka-
teter, plasiraju koilovi, pri emu bi prvi koil trebao biti
tzv. koil za uramljivanje (framing coil), a potom se u
aneurizmu plasiraju koilovi koji popunjavaju aneuriz-
mu (filling coils) (slika 7).
skim snimcima, a kada se postigne optimalna pozici-
ja naizmjenina se struja aplicira na proksimalni kraj
ice za plasiranje, putem mehanizma koiji zavisi od
proizvoaa, to rezultira odvajanjem koila od ice,
koja se izvlai iz mikrokatetera, dok koil ostaje plasi-
ran u aneurizmi. Stavovi variraju glede broja i mase
koilova koju je potrebno plasirati u aneurizmu za op-
timalnu okluziju (17). Masa koilova koji su plasirani
u aneurizmu dovodi do stagnacije protoka kroz aneu-

7
Bilten Ljekarske komore, broj 20

rizmu, to promovira trombozu i izolaciju aneurizme

iz krvotoka. Dvojbeno je u kojem stupnju sama elek-
troliza prilikom odvajanja koilova dovodi do pojave
tromboze u aneurizmi (18). Poto su tromboembo-
lijske komplikacije znaajan uzrok morbiditeta prili-
kom endovaskularnog lijeenja, u veini centara se u
toku procedure promjenjuje antikoagulacijska terapi-
ja. Iako protokoli variraju izmeu institucija, obino
ukljuuju punu heparinizaciju pacijenta (uz kontrolu
ACT-a), te odravanje potpune heparinizacije 24 sata
nakon procedure (u autorovoj instituciji ciljni ACT je
2-3 puta vei od inicijalnog preproceduralnog) .

Slika 10. Tehnika remodeliranja balonom

Tehnike asistiranog koilovanja aneurizmi
Nakon to se (po zavrenom plasiranju koilova) naini
Osnovno ogranienje pri koilovanju aneurizmi je ve-
deflacija balona koilovi ostaju oblikovani prema kon-
liina vrata aneurizme (posebno u odnosu na veliinu
turi balona, te se na ovaj nain naini remodeliranje
fundusa aneurizme, eng. Neck-to-dome ratio), zbog
arterijskog zida. Tehnika je tokom godina poboljana
sklonosti koilova da protrudiraju u matinu krvnu ilu
uvoenjem komplijantnijih balona i boljih koilova, te se
kod aneurizmi irokog vrata, izazivajui tromboembo-
danas povremeno upotrebljava kod sluajeva ruptuira-
lijske komplikacije (Slika 9).
nih aneurizmi irokog vrata, da bi se izbjeglo plasiranje
dodatnih intrakranijalnih implantata. Shapiro i sur. su
2008. godine objavili rezultate meta-analize u pogledu
sigurnosti i efikasnosti upotrebe balona pri endovasku-
larnom lijeenju intrakranijalnih aneurizmi (20). Ovi
autori su pokazali da je uestalost tromboembolijskih
komplikacija i rupture krvnog suda ne razlikuje kod ba-
lon-asistiranog koilovanja i tehnika bez balona.

Slika 9. Aneurizma irokog vrata, koja nije pogodna za jednostavno
koilovanje (Klinika za neurohirurgiju, Unverzitetsko-kliniki centar
Tuzla)
Tehnika remodeliranja balonom
Da bi se omoguilo endovasularno lijeenje i ovakvih
aneurizmi 1992. godine je Moret (19) promovirao tzv.
tehniku remodeliranja balonom. Ova tehnika po-
drazumjeva plasiranje i inflaciju komplijantnog balo-
na preko vrata aneurizme za vrijeme plasiranja koilo-
va (Slika 10).
Stent-asistirano koilovanje
Pojedine aneurizme irokog vrata i displastine aneuriz-
me nije mogue tretirati endovaskularno obinim koi-
lovanjem ili uz pomo tehnike remodeliranja balonom.
Ovakve aneurizme je danas mogue lijeiti plasiranjem
stenta u matinu arteriju. Ova forma endovaskularnog
lijeenja se naziva stent-asistirano koilovanje, a stent
u ovoj situaciji slui kao mrea koja sprijeava protru-
ziju koilova iz aneurizme u matini krvni sud (Slika 11).

Slika 11. Shematsi prikaz tehnike stent-asistiranog koilovanja aneurizme

8
 Bilten Ljekarske komore, broj 20

Negativne strane ove vrste lijeenja su prisutvo stra-

nog materijala u matinog arteriji, potreba za antiagre-
gacijskom terapijom i nedostatak podataka o dugoro-
noj efikasnosti ove vrste lijeenja. Postoje naznake da
stent predstavlja konstrukciju za epitelizacju na bazi
aneurizme. Inicijalno su koriteni koronarni stentovi
montirani na balon, ali su oni naputeni zbog oteane
navigacije kroz intrakranijalnu vaskulaturu i sklonosti
za izaziranje perforacije (rupture) krvnog suda, te su
danas samo-irei stentovi standard. Tri su samo-ire-
a stenta inicijalno bila prisutna na tritu: Neuroform
(Boston Scientific Neurovascular), Leo (Balt Extrusion,
Montmorency, France), and Enterprise (Codman Neu-
rovascular, Raynham, MA) (Slika 12).

Slika 13. Tehnike stent-asistiranog koilovanja

Bez obzira na izbor tehnike, nekoliko osnovnih koraka

Slika 12. Aneurizma nakon plasiranja Enterprise stenta i naknadnog ko- se podrazumjeva kod tzv. stent-asistiranog koilovanja
ilovanja (Klinika za neurohirurgiju, Unverzitetsko-kliniki centar Tuzla) (Slika 14).
Naelno, postoje tri tehnike stent-asistiranog koilo-
vanja aneurizmi:
1. tehnika zarobljenog mikrokatetera (Jailling)- mi-
krokatater za koilovanje se plasira u aneurizmu, a
potom se stent plasira preko vrata aneurizme, pri
emu mikrokateter za koilovanje ostaje zarobljen
izmeu stenta i zida krvnog suda
2. kod druge tehnike (tzv. sekvencijalna tehnika)-
stent se najprije plasira preko vrata aneurizme, a
potom se mikrokateter za koilovanje plasira u ane-
urizmu kroz otvore ili elije stenta. Ovo je pre-
ferirani nain stent-asistiranog koilovanja u autoro- Slika 14. Koraci pri stent-asistiranom koilovanju aneurizmi a) pozici-
voj instituciji, oniranje mikrokatetera za plasiranje stenta distalno od aneurizme, b) i
c) otvaranje stenta, d) koilovanje aneurizme
3. kod tree tehnike se najprije naini balon-asisti-
rano koilovanje, a na kraju procedure se u matini Poto je stent metalno strano tijelo, te implantacija sten-
krvni sud plasira stent (Slika 13). ta intrakranijalno moe dovesti do tromboembolijskih
komplikacija, jako je bitno prije procedure inhibirati
agregaciju trombocita antiagregacijskom terapijom.
Protokoli variraju meu institucijama, a u naoj insti-
tuciji se koristi premedikacija Clopidogrel-om (75 mg)
i Aspirinom (100 mg), 7 dana prije intervencije. Tera-
piju bi trebalo modificirati prema rezultatima testova
kojima se monitorira efektivnost inhibicije trombocita

9
Bilten Ljekarske komore, broj 20
(npr. VerifyNow esej). Implantaciju stentova bi trebalno
izbjegavati kod pacijenata sa SAH-om, a u sluaju po-
trebe za implantacjom stenta kod pacijenta sa SAH-om
u naoj ustanovi se koristi intraproceduralna terapija
eptifibatide-om, a infuzija se lijeka nastavlja i postpro-
ceduralno. Vie je autora objavilo rezultate stent-asisti-
ranog koilovanja. Higashida i sur. nisu prijavili tehni-
ke potekoe pri implantaciji stenta (21) sa Enterprise
stentom, to je preferirani stent i u naoj ustanovi.
Flow-diverteri u lijeenju intrakranijalnih aneurizmi
Nova generacija endovaskularnih ureaja se pojavila
posljednjih godina. Ovi se stentovi nazivaju ureaji-
ma za preusmjeravanje protoka (flow-diverter). Di-
zajnirani su da aneurizme lijee endoluminalnim, a ne
endosakularnim pristupom. Ovi su stentovi dizajnirani
da rekonstruiraju matini krvni sud, preusmjeravanjem
protoka od lumena aneurizme, bez upotrebe koilova.
Ovi ureaji promoviraju formiranje tromba u aneuriz-
mi, promoviranjem staze. Osim toga, ovi stentovi pro-
moviraju endotelizaciju na bazi aneurizme. Jedan je od
prvih upotrijebljenih flow-divertera je Pipline embo-
lisation devise (PED), tvrtke EV3. Kallmes i sur (22)
su ispitali efekte ovog stenta na ivotinjskom modelu.
PED je dobio dozvolu za upotrebu na ljudima u SAD
2011. godine, a sastoji se od 48 upletenih niti kobalt-
kroma i platine. Izgledom podsjea na Wallstent. Jo
jedan od ranijih fow-divertera je i Silk tvrtke Balt, sa
Reference
1. Kataoka MT, Asai T, Kinoshita A, Ito M, Kuroda
R. Structural fragility and inflammatory response of
ruptured cerebral aneurysms: a comparative study
between ruptured and unruptured cerebral aneurysms.
Stroke 1999;30(7): 13961401.
2. Nixon MG, Sumpio BE. The critical role of
hemodynamics in the development of cerebral vascular
disease: a review. Journal of Neurosurgery 1999;112(6):
124053.
3. Tulamo R, Frsen J, Hernesniemi J, Niemel M.
Inflammatory changes in the aneurysm wall: a review.
Journal of NeuroInterventional Surgery 2010;2(2): 120
30.
4. Frsen J, Piippo A, Paetau A. Remodeling of saccular
cerebral artery aneurysm wall is associated with rupture:
histological analysis of 24 unruptured and 42 ruptured
cases. Stroke 2004;35(10): 228793.
10
dozvolom za upotrebu u Europi. Danas je dostupno jo
nekoliko ureaja (Slika 15) .
Slika 15. Snimci prije i nakon implantacije flow-divertera za gigant-
sku aneurizmu (Klinika za neurohirurgiju, Unverzitetsko-kliniki
centar Tuzla)
Lylyk i sur (23) su objavili rezultate upotrebe flow-
divertera za 53 pacijenta. Nije bilo kliniki znaajnih
komplikacija. Nakon 12 mjeseci stopa potpune okluzije
aneurizmi je bla 25 %.
Endovaskularno lijeenje intrakranijalnih aneurizmi
danas predstavlja nezaobilazni i dominantni terapijski
modalitet u veini modernih neurovasularnih centara.
Tehnike su evoluirale od jednostavnog koilovanja (za
aneurizme sa povoljnom morfologijom), preko tehnika
koje omoguavaju lijeenje progresivno kompleksijih
aneurizmi (stent-asistirano koilovanje), do tehnika pre-
usmjeravanja protoka, to predstavlja zaokret u paradi-
gmi, od endosakularnog do endoluminalnog pristupa.
5. Romy M, Werner A, Wildi E. Occurrence of intracranial
arterial aneurysms and their rupture, from a series of
routine autopsies. Neurochirurgie 1973;19:611-26.
6. Inagawa T, Hirano A. Autopsy study of unruptured
incidental intracranial aneurysms. Surg Neurol
1990;34:36165.
7. McCormick WF, Nofzinger JD. Saccular intracranial
aneurysms: an autopsy study. J Neurosurg 1965;22:
15559.
8. Atkinson JL, Sundt TM Jr., Houser OW et al.
Angiographic frequency of anterior circulation
intracranial aneurysms. J Neurosurg 1989;70: 5515.
9. Linn FHH, Rinkel GJE, Algra et al. The term warning
leak in subarachnoid hemorrhage JNeurol Neurosurg
Psychiatry 2000;68: 332-6.
10. The International Study of Unruptured Intracranial
Aneurysms Investigators: Unruptured intracranial
aneurysms risk of rupture and risks of surgical
intervention. N Engl J Med 1998;339: 1725-33.

11. Molyneux AJ, Kerr RS, Yu LM, Clarke M, Sneade M,
Yarnold JA, Sandercock P; International Subarachnoid
Aneurysm Trial (ISAT) Collaborative Group.
International subarachnoid aneurysm trial (ISAT) of
neurosurgical clipping versus endovascular coiling in
2143 patients with ruptured intracranial aneurysms:
a randomised comparison of effects on survival,
dependency, seizures, rebleeding, subgroups, and
aneurysm occlusion. Lancet 2005;9;3: 809-17.
12. Higashida RT, Halbach VV, Barnwell SL et al. Treatment
of intracranial aneurysms with preservation of the parent
vessel: results of percutaneous balloon embolization in
84 patients. AJNR Am J Neuroradiol 1990;11: 63340.
13. Moret J, Boulin A, Mawad M. Endovascular therapy
of berry aneurysms by endosaccular balloon occlusion.
Neuroradiology 1991;33: 1356.
14. Romodanov AP, Shcheglov VI. Intravascular occlusion
of saccular aneurysms of the cerebral arteries by means
of a detachable balloon catheter. In: Krayenbuhl H,
Sweet WH, eds. Advances and Technical Standards in
Neurosurgery, vol 2. Springer-VerlagNew York, 1982:
2549.
15. Guglielmi G, Vinuela F. Intracranial aneurysms.
Guglielmi electrothrombotic coils. Neurosurg Clin N
Am 1994;5: 42735.
16. Guglielmi G, Vinuela F, Dion J, et al. Electrothrombosis
of saccular aneurysms via endovascular approach. Part
2: Preliminary clinical experience. J Neurosurg 1991;75:
814.
Bilten Ljekarske komore, broj 20
17. Piotin M, Iijima A, Wada H, et al.Increasing the packing
of small aneurysms with complex-shaped coils: an in
vitro study.AJNR Am J Neuroradiol2003;24:144648
18. Guglielmi G, Vinuela F, Sepetka I et al. Electrothrombosis
of saccular aneurysms via endovascular approach. Part
1: Electrochemical basis, technique, and experimental
results. J Neurosurg 1991;75: 17.
19. Moret J, Cognard C, Weill A, et al. Reconstruction
technique in the treatment of wide-neck intracranial
aneurysms. Long-term angiographic and clinical results.
Apropos of 56 cases. J Neuroradiol. 1997;24(1): 30-44.
20. Shapiro M, Babb J, Becske T, Nelson PK. Safety and
efficacy of adjunctive balloon remodeling during
endovascular treatment of intracranial aneurysms: a
literature review. AJNR Am J Neuroradiol 2008;29(9):
1777-81.
21. Higashida RT, Tsai FY, Halbach VV et al.Transluminal
angioplasty, thrombolysis, and stenting for extracranial
and intracranial cerebral vascular disease.J Intervent
Cardiol1996;9: 24556.
22. Kallmes DF, Ding YH, Dai, D, Kadirvel R, Lewis DA,
Cloft HJ. A new endoluminal, flow-disrupting device
for treatment of saccular aneurysms.Stroke 2007;38(8):
234652.
23. Lylyk P, Ferrario A, Pasbon B et al. Buenos Aires
experience with the Neuroform self-expanding stent for
the treatment of intracranial aneurysms. J Neurosurg
2005;102(2): 235-41.
11
Bilten Ljekarske komore, broj 20

Pregledni lanak

KRANIOCEREBRALNE POVREDE KOD DJECE

Kraniocerebralne povrede

Hakija Beuli1, Rasim Skomorac1, Aldin Jusi1, Alma Meki-Abazovi2, Fahrudin Ali1, Mirsad Hodi3, Harun
Brki3, Senad Dervievi4, Lejla Beuli5

Saetak
Kraniocerebralne povrede su vodei uzrok smrti i tekog invaliditeta u djeijoj populaciji, to dovoljno govori o
njihovom znaaju. Osim toga, postoje odreene specifinosti kraniocerebralnih povreda kod djece koje ih zna-
ajno diferenciraju od istih povreda kod odraslih. U prehospitalnom postupku najvanije je pridravanje opih
principa zbrinjavanja politraumatiziranog pacijenta i prepoznavanje postojanja kraniocerebralne povrede. Ovakav
pristup znaajno poboljava ishod kod ovih pacijenata. Osim toga, jedna od veoma znaajnih karakteristika, po-
sebno tekih i potencijalno fatalnih kraniocerebralnih povreda kod djece, je njena povezanost sa zlostavljanjem
djece, to je veoma vano prepoznati.
Lijeenje kraniocerebralnih povreda kod djece ima jasno definirane kriterije, bazirane na konzervativnom i opera-
tivnom pristupu, ovisno o karakteristikama povrede i kliniko-neurolokom statusu pacijenta.
Kljune rijei: kraniocerebralne povrede, djeija dob, lijeenje

Autor za korespodenciju:
Hakija Beuli
Sluba za neurohirurgiju, Kantonalna bolnica Zenica
Crkvice 67, Zenica, Bosna i Hercegovina
Tel: +397 32 405 133; fax: +387 32 405 534;
E-mail: dr_beculichakija@hotmail.com

1
Sluba za neurohirurgiju; 2Sluba za onkologiju i radioterapiju, Kantonalna bolnica Zenica, 3Klinika za neuro-
hirurgiju Univerzitetsko-kliniki centar Tuzla; 4Sluba za hirurke bolesti, Kantonalna bolnica Zenica; 5Zavod za
medicinu rada i sportsku medicinu Zeniko-Dobojskog kantona; Zenica, Bosna i Hercegovina

12
 Bilten Ljekarske komore, broj 20

Uvod GCS, ali je modificirana i prilagoena u odnosu na dob

djeteta. U dobi od 0 do 6 mjeseci normalan PCS iznosi
Kraniocerebralne povrede su vodei uzrok smrti i te-
9 poena. U ovoj dobi najbolji verbalni odgovor je pla,
kog invaliditeta u djeijoj populaciji. Najee se radi
tako da je verbalni skor do 2 poena, najbolji motorni
o potencijalno preventabilnim uzrocima, kao to su pa-
odgovor je fleksija, pa je maksimalan motorni skor 3
dovi sa visine, saobraajni udesi, zlostavljanje, sport-
poena (5-10). U dobi od 6 do 12 mjeseci najvei PCS
ske povrede itd. Kraniocerebralne povrede su najee
iznosi 11 poena. Neuroloki intaktno dijete u ovoj dobi
u dvije dobne skupine: 0-4 godine i 15-19 godina. Dva
ne proizvodi artikulirane zvuke i rijei, pa je normalan
puta su ee kod djeaka (1-3). Naela primarnog
verbalni odgovor 3 poena, obino lokalizira bol pa je
zbrinjavanja svih kraniocerebralnih povreda su ista i u
normalan motorni odgovor 4 poena. Izmeu 12 mjeseci
tom pogledu ne smije biti dvojbe. Fizikalni pregled i set
i dvije godine starosti dijete prepoznaje rijei, pa je nor-
primarnog zbrinjavanja ine slijedei koraci:
malan verbalni odgovor 4, lokalizira bol ali ne izvrava
pregled i obezbjeivanje disajnih puteva, disanja i komande, pa je normalan oekivani motorni skor 4.
cirkulacije (ABC protokol),
Djeca u dobi od 2 do 5 godina prepoznaju rijei pa je
evaluacija klinikih znaka povrede cervikalne ki-
normalan oekivani verbalni skor 4, dijete u ovoj dobi
me i nestabilnosti,
izvrava komande pa je motorni skor 5. Dijete starije
evaluacija stanja svijesti putem relevantnih skala za
od 5 godina je orijentirano, raspoznaje prostor (kua,
procjenu stanja svijesti (detaljno opisane u nared-
bolnica), pa je normalan verbalni skor 5 (9-14).
nom tekstu), pregled zjenica (veliina, simetrija i
reakcija na svijetlost), Tabela 2. Vrijednosti pedijatrijske koma skale u odnosu na dob djeteta

pregled lokalnih povreda, 0-6 mjeseci 9

6-12 mjeseci
neuroloki pregled, procjena trauma skora, 11
1-2 godine 12
opi fizikalni pregled, (MISS-Modify Injury Seve- 2-5 godina 13
rity Scale) i >5 godina 14
primjena odgovarajue dijagnostike (3-6). PCS je dosta jednostavna za svakodnevnu primjenu u
procjeni kraniocerebralne povrede kod djeteta. Narav-
Procjena stanja svijesti kod djeteta no, kod svake procjene treba navesti dob djeteta i vri-
Kod starije djece (iznad 5 godina) za procjenu stanja svi- jednost PCS. Kao i GCS PCS je dinamina i mijenja
jesti koristi se Glasgow koma skala (GCS), koja evaluira se tokom opservacije i hospitalizacije, tako da ju treba
tri kvaliteta: verbalni odgovor, motorni odgovor i otvara- redovno pratiti i svaku promjenu biljeiti (1-7).
nje oiju. Maksimalan skor je 15 poena (tabela 1). Svaki Za procjenu stanja svijesti i neurolokog statusa kod
pad GCS ukazuje na poremeaj stanja svijesti (1-6). djeteta sa kraniocerebralnom povredom moe se kori-
Tabela 1. Glasgow koma skala (GCS)
stiti i djeija koma skala (Childrens Coma Score-CCS)
Glasgow koma skala
(tabela 3). Maksimalna vrijednost CCS je 11, a mini-
Otvaranje oiju (O) Spontano malna 3 poena.
Na poziv
Na bol Tabela 3. Skala za evaluaciju stanja svijesti i neurolokog statusa kod
Nema odgovora djeteta sa kraniocerebralnom povredom
Verbalni odgovor (V) Orijentiran u vremenu, prostoru i prema Okularni odgovor Skor
osobama
Uredan nalaz 4
Konfuzan
Neogovarajue rijei Intaktni ekstraokularni miii (EOM), reaktivne pupile 3
Nerazumljivi zvuci EOM oslabljeni ili fiksirane pupile 2
Bez odgovora Paraliza EOM ili fiksirane pupile 1
Motorni odgovor (M) Izvrava komande Verbalni odgovor
Lokalizira bol Pla 3
Svrsishodna fleksija na bol Die spontano 2
Abnormalna fleksija (dekortikacija) Apnea 1
Abnormalna ekstenzija (decerebracija) Motorni odgovor
Nema odgovora Fleksija i ekstenzija 4
Kod mlae djece koristi se Paediatric Coma Scale Povlaenje na bolnu sitmulaciju 3
Hipertonija
(PCS) (tabela 2), koja evaluira iste parametre kao i 2
Flakcidnost 1

13
Bilten Ljekarske komore, broj 20

Za procjenu teine kraniocerebralne povrede kod dje- Minorna povreda glave

ce mlae od tri godine koristi se Trauma Infant Neu-
Vie od 90% kraniocerebralnih povreda glave kod dje-
rological Score (TINS). Ova skala ukljuuje slijedee
ce pripadaju ovoj grupi povreda. Dijete sa ovakvom
elemente: mehanizam povrede, intubaciju u transportu,
povredom je uznemireno, povremeno povraa, urednog
neuroloki nalaz i prisustvo subgaleatinog hematoma.
neurolokog nalaza, sa GCS 13-15 poena. U lokalnom
Skor iznosi od 1-10 poena. TINS skor vrijednosti od
nalazu mogu se nai epikranijalni hematom, laceracija
preko 2 poena indicira kompjuteriziranu tomografiju
ili ogrebotine. Postoji gradacija minorne povrede na sli-
(CT) glave (4-11).
jedee kategorije:

Tabela 4. Skala za procjenu kraniocerebralne povrede kod djeteta gradus 0 - nije bilo gubitka svijesti, lokaliziran bol
mlaeg od tri godine (TINS) na mjestu povrede, ogrebotine skalpa, lokalni he-
Min/max 0 1 2
matom. CT nije neophodan i dijete se otputa uz
Mehanizam Pad <1m ili manji Pad >1 m ili pene- savjet;
1/2 -
povrede udarac trantna povreda gradus 0 sa rizikom - nije bilo gubitka svijesti, ali
Transportna
0/1 Ne Da - pacijent pripada nekoj od slijedeih kategorija:
intubacija
rizina dob, anamnestiki podaci o prethodnim
Poremeaj Potpuno Redukcija bud-
svijesti
0/2
budan nosti
Komatozan neurohirurkim operacijama i implantaciji ventri-
Motorni Znaci laterali- kuloperitonealnog (VP) anta, epilepsija, antiko-
0/2 Bez deficita Bez pokreta
deficit zacije agulantna terapija, zloupotreba opijata i alkohola
Bilateralno Anizokorija ili ne- Dilatirane i nere- (veoma rijetko u djeijoj dobi). CT je indiciran i
Zjenice 0/2
reaktivne reaktivne zjenice aktivne
Povrede Subgaleatini
pacijent se bez obzira na nalaz CT snimka opser-
0/1 Bez povrede -
poglavine hematom vira 24 sata;
gradus 1 - podaci o gubitku svijesti, perzistentna
glavobolja, povraanje, velike povrede skalpa. CT
Gradacija kraniocerebralnih povreda kod djece
se treba nainiti unutar 6 sati od povrede i pacijent
Kraniocerebralne povrede kod djece se, shodno teini se hospitalizira, bez obzira to CT moe biti uredan;
povrede prema vrijednostima GCS, klasificiraju u tri gradus 2 - GCS 13-14 poena, gubitak svijesti manje
kategorije: od 30 minuta, bez fokalnog deficita. Indiciran CT i
minorna povreda glave sa GCS 13-15 poena, hospitalizacija do dva dana (1-10).
srednje teka povreda glave 9-12 poena i
teka povreda glave 3-8 poena. Laka povreda glave
Svaka kategorija ima specifinosti u pogledu dijagno- Shodno kriterijima HISS-a ovdje pripadaju pacijenti sa
stike, evaluacije, komplikacija, menadmenta, strategi- GCS 14 poena, gubitkom svijesti do 5 minuta i postra-
je lijeenja i ishoda. umatskom amnezijom. Ovo je veoma vana kategori-
ja povreda glave koja kod djece moe ostaviti brojne
Skala teine povrede glave (Head Injury Severity Sca-
neurobihevioralne sekvele. Djeca sa klinikim znacima
le-HISS) uvodi dva nova kriterija:
ovakve povrede glave mogu progresivno neuroloki
minimalna povreda glave: GCS 15, nije bilo gubit- deteriorizirati i umrijeti zbog intrakranijalnog uzroka
ka svijesti, nema postraumatske amnezije; (talk and die syndrome). Kod svih ovakvih povrede ap-
blaa povreda glave: GCS 14 poena, gubitak svije- solutno je indiciran CT snimak glave (3-8).
sti do 5 minuta, prisutna postraumatska amnezija;
srednje teka povreda glave: GCS 9-13 poena,
gubitak svijesti dui od 5 minuta, postraumatska Srednje teka povreda glave
amnezija, fokalni neuroloki deficit; Kod srednje teke povrede glave (GCS 9-12 poena),
teka povreda glave: GCS 5-8 poena; postoje podaci o gubitku svijesti, promjene u mental-
kritina povreda glave: GCS 3-4 poena (8-14). nom statusu, ponavljano povraanje i fokalni neurolo-
ki deficit. Lokalnim pregledom mogu se evidentirati
lezije skalpa, epikranijalni hematom, abrazije koe i

14

laceracije. Obavezna je CT dijagnostika i prijem pa-
cijenta na pedijatrijski neurohirurki odjel. Terapija se
prilagoava nalazu CT snimka, stanju pacijenta i dobi.
Djeca sa dobrim oporavkom, normalnim neurolokim
nalazom i korektnim kontrolnim CT snimcima, mogu
se otpustiti kui nakon nekoliko dana (8-12).
Teka povreda glave
Djeca sa tekom povredom glave su komatozna (GCS
3-8). Kliniki pregled podrazumijeva detaljnu evalua-
ciju pacijenta sa evaluacijom vitalnih parametara, ne-
urolokim pregledom, evaluacijom zjenica, refleksima
modanog stabla, evaluacijom stanja cervikalne kime,
te pregledom ostalih organskih sistema. Indiciran je
hitan CT snimak glave (parenhim i prozor za kost), te
prijem pacijenta u Jedinicu pedijatrijske, neurohirurke
ili hirurke intenzivne njege. Ukoliko je indiciran ope-
rativni tretman dijete se najprije podvrgava operaciji,
a potom transportuje u intenzivnu njegu. Kod ovakvih
povreda se obavezno radi CT snimak glave i vratne ki-
me. Ostali sistemi se obrauju shodno klinikom nala-
zu (3-6).
Dijagnostika evaluacija kraniocerebralne povrede
kod djece
Kod dijagnostike obrade kraniocerebralnih povreda
zlatni standard je CT. U strogo selektiranim sluajevi-
ma moe se koristiti magnetna rezonanca (MRI). Ul-
trazvuni pregled nema velikog znaaja i rutinski ga ne
treba koristiti. Pregled fundusa apsolutno nije indiciran
i ne treba ga initi kod povrede glave. Postoji samo jed-
na indikacija za pregled fundusa kod povrede glave kod
djeteta, a to je kod sumnje na zlostavljanje djeteta, to
e detaljnije biti evaluirano u narednom tekstu. I tada
se radi bez arteficijelne dilatacije zjenice. Panja se fo-
kusira na specifian znak zlostavljanja, a ne na poten-
cijalni edem fundusa koji nema nikakvog znaaja kod
povrede glave (2-5).
Indikacije za CT obradu kod pacijenta sa povredom
glave su:
novoroene ispod 3 mjeseca starosti;
sumnja na zlostavljanje djeteta i sindrom protresa-
nja djeteta (shaken baby syndrome);
lezije skalpa: nagnjeenje, otok, rana preko 5 cm, i
to kod djeteta do 1 godine starosti;
TINS iznad 2, dijete ispod 2 godine starosti;
Bilten Ljekarske komore, broj 20
CCS manji od 14, dijete starije od 2 godine;
GCS ispod 15, koji traje due od 2 sata nakon tra-
ume;
fokalni neuoloki deficit, gubitak svijesti, poreme-
aj mentalnog statusa, pospanost;
antero- i retrogradna traumatska amnezija koja tra-
je due od 5 minuta;
posttraumatska epilepsija kod djeteta bez podataka
o prethodnoj epilepsiji;
otvorene frakture lobanje, impresivne frakture, na-
peta prednja fontanela;
kliniki znaci povrede baze lobanje: krvarenje u
srednjem uhu, periorbitalni hematomi, Battleov
znak;
likvoreja: rino-, oto- i orolikvoreja;
opasan mehanizam povrede: pad sa visine 3 metra
i vie, saobraajni udesi pri velikim brzinama itd.;
koagulopatije, antikoagulantna terapija;
anamneza o neurohirurkim operacijama ili VP
ant (1-12).
Specifinosti pojednih povreda glave
Caput succedaneum nastaje u neonatalnom periodu,
obino kao posljedica prolongiranog poroda ili instru-
mentalnog zavretka istog. Radi se o edemu poglavi-
ne koji prelazi medijalnu liniju i suture. Nema veeg
klinikog znaaja i rezoluira unutar nekoliko dana po
roenju. Ukoliko se radi o veem edemu koji pokazuje
sporu rezoluciju, moe se nainiti punkcija uz antibiot-
sku profilaksu (3-7).
Subaponeurotiki (subgaleatini hematom) je kolek-
cija krvi izmeu periosta i galeje. Rjei je od drugih ek-
strakranijalnih povreda. Obino je posljedica primjene
forcepsa ili vakuma pri porodu. Moe biti dosta velik i
prelazi suture. Subgaleatini hematom moe biti poten-
cijalno ivotno ugroavajue stanje sa razvojem hemo-
raginog oka. Obavezno je nainiti nalaz hematokrita
i hemogram, te korekcija transfuzijama krvi. Dolaze u
obzir ponavljane evakuacije punkcijom (8-11).
Kefalhematom je specifina povreda novoroenake
dobi. Radi se o subperiostalnoj hemoragiji uzrokova-
noj rupturom krvnih sudova izmeu lobanje i periosta.
Obino je unilateralna. Najee je lokaliziran parije-
talno. Ne prelazi suture i ogranien je na jednu kost.
Spolja se manifestira kao mehkotkivni fluktuirajui
edem na jednoj strani glave. Dijagnostikom se moe
verificirati prijelom lobanje ispod hematoma (3-8). U
15
Bilten Ljekarske komore, broj 20
najveem broju sluajeva spontano rezoluira unutar tri
mjeseca, bez bilo kakve intervencije. U sluaju perzi-
stiranja kolekcije ili infekcije dolazi u obzir hirurka
intervencija inicizijom i/ili punkcija. Kod postojanja
kalcificirane lezije indicirana je operativna evakuacija.
Operativna evakuacija je tehniki dosta jednostavna.
Naini se luna incizija koe u obliku potkovice, pa-
ljivo otprepariraju mehka tkiva od hematoma, a zatim
se isti evakuira postepeno uz postepenu hemostazu vo-
skom. Nije neophodna epikranijalna drenaa, samo bla-
ga kompresija zavojem (10-14).
Posttraumatska subarahnoidalna hemoragija
(SAH) kod novoroeneta je posljedica prolongiranog
poroda ili primjene forcepsa. Kod starije djece je poslje-
dica direktnih povreda glave. Uzrokovana je pucanjem
malih krvnih sudova i mostnih vena na leptomeninga-
ma. Obino je minimalna, bez izraenije klinike sli-
ke. Nekoliko sedmica kanije moe se razviti unutarnji
hidrocefalus, posebno ako je krvarenje bilo obimnije.
Tretman je simptomatski. U svakom sluaju u praenju
i evaluaciji ovog SAH-a nuan je CT. Postraumatski
SAH kod novoroeneta je znaajan prediktor razvoja
unutarnjeg hidrocefalusa, to namee obavezu redov-
nih kontrola djeteta kroz dui vremenski period (8-12).
Difuzni edem mozga kod novoroeneta je posljedica
novoroenake asfiksije i sekundarnog reperfuzijskog
oteenja. Radi se o mijeanom edemu, vazogenom i
citotoksinom. Dijagnostika se postavlja koritenjem
CT snimka glave, a tretman je specifian, shodno kli-
nikom i neurolokom statusu. Posebnu formu difu-
znog edema mozga ini difuzna cerebralna ishemija
(black brain) koji ima lou prognozu.
Postraumatski difuzni edem mozga implicira primjenu
monitoringa intrakranijalnog pritiska (ICP) i konzerva-
tivni tretman. U sluaju neuspjeha konzervativne tera-
pije dolazi u obzir da se naini bilateralna dekompre-
sivna kraniektomija (1-9). O edemu mozga i nainima
lijeenja detaljno je pisano u prethodnom broju Biltena.
Prijelomi lobanje kod novoroenadi su rijetki. Obi-
no su posljedica teeg i prolongiranog poroda.
Linearne frakture nemaju kliniki znaaj i zahtijevaju
praenje radi mogueg razvoja epiduralnog hematoma
(2-4).
Dijastatine frakture su traumatska razilaenja kosti-
ju u predjelu sutura i ne zahtijevaju hirurko lijeenje.
Treba ih pratiti zbog mogueg kasnijeg razvoja rastuih
fraktura (growing fracture).
16
Impresivne ili depresivne frakure lobanje se klasifici-
raju na zatvorene i otvorene ili komplicirane. Zatvore-
ne impresivne frakture zahtijevaju operativno lijeenje
radi korekcije estetskog defekta, ili elevacije ukoliko
je komplicirana kontuzijom i laceracijom mozga. Pose-
ban i specifian tip fraktura ine pinpong frakture no-
voroenadi. Korekcija ovih fraktura je tehniki dosta
jednostavna. Naini se luni rez koe, dug oko 4 cm uz
stranju marginu frakture, zatim jedan trepan na sredini
incizije. Nakon toga, provue se elevator kroz trepan u
epiduralni prostor ispod frakture, a zatim elevira impri-
mirana kost (8-13).
Poseban tip fraktura ine zatvorene frakture u predjelu
venskih sinusa glave. U dijagnostikoj obradi kod ova-
kvih fraktura nije dovoljan samo CT, nego i angiograf-
ska obrada sa venografijom i sinusografijom, da bi se
evaluirao status venskih sinusa glave. Prije nego se od-
luimo za rekonstrukciju ovakve frakture mora se ima-
ti vie doza krvi u rezervi, jer postoji opasnost brzog
iskrvarenja. Opisat emo tehniku korekcije impresivne
frakture iznad gornjeg sagitalnog sinusa. Nakon inci-
zije koe naini se medijalni etverouglasti slobodni
kotani flap iznad SSS, kotani flap elevira. Sada se pa-
ljivo uklanjaju kotani fragmenti uz reparaciju sinusa.
Hemostaza se postie koritenjem surgicela, te zatva-
ranjem periostom i galeom. Slijedi vraanje i fiksacija
kosti, te av po slojevima (10-14).
Otvorene impresivne frakture sa znacima laceraci-
je dure impliciraju hitno operativno zbrinjavanje.
Ukoliko postoji pridruena znaajna intrakranijalna
hemoragija, oba entiteta se zbrinjavaju u istom aktu.
Kotani fragmenti se paljivo uklone, a dura reparira
graftom. Laceracija mozga se mora paljivo obraditi uz
uklanjanje destruirane i nekrotine mase, jer se radi o
potencijalnom epileptikom fokusu. Nakon toga slijedi
paljiva hemostaza. Plastika sa vjetakim materijalima
(methyl metacrilat) dolazi u obzir kod djece starije od 3
godine. U naoj ustanovi koristimo kotane fragmente
ili autologni kotani transplantat od tabule eksterne lo-
banjskih kostiju (2-7).
Rastue frakture lobanje se mogu nai kod djece is-
pod 3 godine starosti. Inae, radi se o dosta rijetkom
fenomenu sa incidencom 0, 05 do 0, 1 % svih fraktura
lobanje djeije dobi. Obino se lokaliziraju u predjelu
dijastatinih fraktura. Rast ovih fraktura se objanjava
na slijedei nain. Linearna fraktura dovodi do ledira-
nja dure. U sluaju postojanja povienog intrakranijal-
nog pritiska dolazi do invaginacije arahnoideje u dija-

statinu frakturu koja se, pod djelovanjem povienog
intrakranijalnog pritiska postepeno iri. U dijagnosti-
koj evaluaciji anamnestiki podaci i kliniki pregled
pomau u postavljanju tane dijagnoze. CT je neop-
hodan u potvrdi dijagnoze. Tretman rastuih fraktura
je operativni (3-6). Operativno zbrinjavanje ovih frak-
tura se vri na slijedei nain. Naini se potkoviasti
rez koe u ijem centru je fraktura. Paljivom prepa-
racijom mehkih tkiva odvoji se leptomeningealna cista
koja protrudira kroz frakturu. Otvori se cista i evakui-
ra sadraj. Cista kolabira, prikau se rubovi frakture i
dodatno debridiraju dok se u cijelosti prikau slobodni
rubovi dure. Slijedi plastika dure autolognim transplan-
tatom ili liofiliziranom durom. Kranioplastika se pravi
kod djece starije od 3 godine, a kod mlae djece plasti-
ka autolognim kotanim transplantatom. Slijedi av po
slojevima (11-14).
Prijelom baze lobanje pokazuje specifine vanjske
manifestacije: periorbitalni hematomi (raccon eyes),
postaurikularna takasta krvarenja (Battle sign), epi-
staksa, otoragija itd. i naravno CT verifikacija prijelo-
ma baze lobanje. Lijee se konzervativno. Operativno
lijeenje dolazi u obzir samo kod postojanja likvorske
fistule u smislu perzistentne nazolikvoreje, orolikvore-
je ili otolikvoreje. Slikovne studije pomau u detekciji
lokalizacije frakture i mjesta likvoreje (1-4).
Hirurka reparacija podrazumijeva transkranijalni ek-
straduralni ili intraduralni pristup, ili transnazalnu en-
doskopiju kod nazolikvoreje, ali je ovu posljednju te-
ko izvesti kod djece. Ovisno o lokalizaciji frakture vri
se reparacija, koja podrazmijeva jednostavno plastiku
poda baze periostom, ovisno o lokalizaciji, zatvaranje
sfenoidnog sinusa masnim tkivom itd (5-12).
Potres mozga se manifestira tranzitornim gubitkom
svijesti ili dezorijentacijom, kao rezultat zatvorene po-
vrede glave. Duina alteracije stanja svijesti je predmet
diskusije, ali je opeprihvaeno da se radi o vremenski
duem gubitku svijesti, ukoliko je kliniko-neuroloki
nalaz kasnije uredan uz uredan CT snimak glave. Radi
se o difuznoj posttraumatskoj leziji, kod koje, osim
tranzitornog poremeaja neuronalne funkcije nastaju i
odreene strukturne promjene na neuronima koje se ne
mogu detektovati slikovnim tehnikama. Inicijalni ne-
uroloki nalaz je obino uredan, tako da je dijagnosti-
ka uglavnom retrospektivna. Prilikom pregleda mogu
se nai znaci neurovegetativne iritacije, uznemirenost,
dezorijentiranost, povraanje, glavobolja, pa ak i po-
sttraumatski epileptiki napadi, te antero, retrogradna i
Bilten Ljekarske komore, broj 20
traumatska amnezija (9-13). Tretman je konzervativan
uz opservaciju ili hospitalizaciju djeteta.
Kontuzija mozga je fokalna postraumatska lezija koja
moe dovesti do hernijacijskih sindroma i potencijal-
no ugroziti ivot djeteta. Posljedica je djelovanja jake
traumatske sile. Traumatska sila dovodi do vaskular-
nih lezija na nivou bazalne membrane, endotela i glije.
Disrupcija krvnih sudova uzrokuje intraparenhimsku
hemoragiju. Osim toga, dolazi do promjena u metabo-
lizmu neurona u predjelu kontuzije obzirom da ostaju
bez veine hranjivih materija. Mehke modanice ostaju
intaktne. Veliina kontuzije moe biti razliita, ovisno o
sili koja je djelovala i statusu krvnih sudova koji su al-
terirani, kao i njihovoj veliini. U daljoj evoluciji, zbog
lokalnih metabolikih promjena, moe doi do znaaj-
nijeg porasta kontuzija, porasta edema, te potencijalnog
ugroavanja ivota pacijenta (12-14).
Kliniko-neuroloki nalaz je determiniran lokalizaci-
jom i elokventnou zone, dubinom, veliinom i bro-
jem kontuzija. Stoga, kliniki status varira od skoro
urednog do duboke kome i/ili tekog neurolokog defi-
cita sa izraenom intrakranijalnom hipertenzijom.
Lijeenje je simptomatsko. Usmjereno je na prevenciju
sekundarnog oteenja i sprijeavanje daljeg rasta kon-
tuzija. Operativno lijeenje je rijetko indicirano (8-14).
Laceracija mozga je fokalna povreda mozga sa kom-
pletnom disrupcijom parenhima, hemoragijom i tkiv-
nom nekrozom. Prisutne su kod 2-3 % djece sa krani-
ocerebralnim povredama. Laceracije mozga mogu biti:
direktne laceracije, sa ili bez znakova otvorene po-
vrede, lokalizirane su na mjestu impakcije, ispod
frakture lobanje obino impresivne;
Indirektne laceracije nastaju contre coup mehaniz-
mom (10-14).
Laceracije mozga se klasificiraju na slijedei nain:
isto traumatske laceracije mozga, bez ostalih in-
trakranijalnih lezija (posebno hematoma);
traumatske laceracije mozga udruene sa subdural-
nim hematomom;
traumatske laceracije mozga udruene sa intracere-
bralnim hematomom;
laceracije sa netraumatskim intracerebralnim he-
matomom (11-13).
17
Bilten Ljekarske komore, broj 20

Klinike manifestacije ovise o lokalizaciji, veliini i pri-
druenim hematomima. U dijagnostici je zlatni standard
CT snimak glave. Lijeenje zavisi od tipa i veliine lezi-
je, te posljedine intrakranijane hipertenzije (1-3). Direk-
tne laceracije sa otvorenom povredom glave koja komu-
nicira sa intrakranijalnim prostorom uvijek zahtijevaju
operativno lijeenje. Laceracije mozga bez otvorene po-
vrede glave mogu da se lijee konzervativno i operativ-
no, shodno klinikom i neurolokom statusu, te karakte-
ritiskama laceracije i pridruene hemoragije (3-8).
Penetrantne kraniocerebralne povrede su rijetke kod
djece. Kod penetrantnih povreda glave involvirane su
sve anatomske strukture, od poglavine do parenhima
mozga. Opisane su razliite bizarne penetrantne povre-
de, npr. olovkom, kljuem, aom itd. Ovakve povrede
moemo podijeliti u dvije kategorije: povrede nanesene
vatrenim orujem i povrede nanesene ostalim sredstvi-
ma (4-10).
Penetrantne povrede glave nanesene vatrenim orujem
se ee sreu u ratnim uslovima. Kliniko-neurolo-
ki pregled treba da slijedi naprijed navedene kriterije
za evaluaciju pacijenta sa povredom glave. Slikovne
studije, posebno CT kompletiraju dijagnostiku. U sva-
kom sluaju indicirana je hitna operativna intervencija
u smislu debridmana, uklanjanja kotanih fragmenata
i detritusa, rekonstrukcija anatomskih slojeva i anti-
biotska terapija (9-12). U operativnom zbrinjavanju
ovakvih povreda potrebno je slijediti nekoliko kljunih
postupaka. Naini se incizija koe do rubova rane sa
resekcijom kontuzovanih dijelova rane, ekstrakcijom
superficijelnih stranih tijela i hemostaza. Zatim se nai-
ni kraniotomija i uklone kotani fragmenti, ukloni lace-
rirani dio dure i debridiraju laceracije mozga, te uklo-
ni modani detritus. Dostupna strana tijela se uklone.
Slijedi ispiranje rane, rekonstrukcija i plastika duralnog
defekta, vraanje i fiksacija kosti, te av mekih tkiva uz
pasiranje epikranijalnog drena (4-7).
EDH je obino lokaliziran u temporoparijetalnoj regiji.
Slijede frontalna i okcipitalna lokalizacija. Rijedak je u
stranjoj lobanjskoj jami. Veoma je rijedak kod djece i
od svih povreda glave na EDH otpada 3 %. Incidenca
se poveava sa dobi (6-12). Kod djece ispod 3 godine
EDH je rijedak zbog adherentnosti dure za tabulu inter-
nu kosti. EDH kod novoroeneta je ekstremno rijedak
i opisano je svega nekoliko sluajeva koji su nastali kao
posljedica kompliciranog i prolongiranog poroda. Di-
jagnosticirani su pomou ultrazvuka i MRI. Klinike
karakteristike EDH ukljuuju: postraumatski gubitak
svijesti, fokalni neuroloki deficit, intrakranijalnu hi-
pertenziju, progresivno pogoranje stanja svijesti, po-
vraanje i znake inkarceracije. Naravno, klinka slika
je determinisana obimom hemoragije, brzinom hemo-
ragije, lokalizacijom i prisutnim fokalnim lezijama.
Kod novoroeneta i dojeneta zbog otvorene velike
fontanele i postepenog razilaenja u predjelu sutura pod
djelovanjem pritiska iznutra dijete tolerira relativno ve-
like hematoma, ak i do 100 ml prije nego se pojave ne-
uroloki ispadi (5-9). Nekada je inicijalni znak akutna
anemija i hipovolemija, te posljedini hemoragini ok.
Prema dosadanjim podacima ukupan volumen krvi
kod djeteta od 3 mjeseca je 550 do 600 ml, sa jednu
godinu 700 do 800 ml, dvije godine 850 do 950 ml, 5
godina 1300 do 1400 ml 15 godina 3500 do 4 000 ml.
Slika 1. Masivan akutni epiduralni hematom lijeve hemisfere sa tran-
stentorijalnom inkarceracijom (djeak starosti 12 godina) (Sluba za
neurohirurgiju, Kantonalna bolnica Zenica)

Epiduralni hematom (EDH) je postraumatska ko-

lekcija krvi izmeu dure i unutarnje tabule kosti kra-
nijuma, kao rezultat cijepanja duralnih krvnih sudova.
Epiduralni hematomi mogu biti:
- konveksni supratentorijalni i cerebelarni. Nastaju kao
posljedica pucanja a. meningeae mediae ili pucanjem
diplionih vena (8, 10).
- suprasinusalni koji nastaju lediranjem venskih sinusa Slika 2. Kontrolni CT snimak glave prvog postoperativnog dana koji
glave, obino sagitalnog i transverzalnog. Krvarenje je pokazuje potpunu dekompresiju mozga sa deinkarceracijom i bez
prisustva rezidualnog hematoma (pacijent sa slike 1) (Sluba za neuro-
vensko. hirurgiju, Kantonalna bolnica Zenica)

18

Klinike manifestacije se mogu razliito prezentirati
ovisno o uzrastu. Kod novoroeneta to su pospanost,
hipotonija, epileptiki napadi i napetost fontanele. Kod
starije djece moe postojati inicijalni gubitak svijesti,
nakon kojeg slijedi period lucidnog intervala koji tra-
je razliito dugo, a zatim slijedi progresivni poremeaj
stanja svijesti; zatim perzistentna postraumatska koma,
postraumatski gubitak svijesti, bez progresije u komu
itd. Od neurolokih ispada to su fokalni ispadi, epilep-
tiki napadi, anizokorija itd (9-14).
Poseban oblik ima epiduralni hematom kod djece ko-
joj su ranije raene ant procedure. Predstavlja naju-
rgentnije stanje u neuropedijatriji. Ovakav hematom
bez brze operativne evakuacije veoma brzo progredira.
Dijagnostika se bazira na CT-u. Prezentira se kao bi-
konveksna hemoragina kolekcija izmeu kosti i dure.
Uredan CT ne iskljuuje kasniji razvoj hematoma. Sto-
ga, djeca sa frakturama lobanje imaju vei rizik za ra-
zvoje EDH i trebaju biti opservirana (1-7). Meutim,
svi EDH se ne operiraju i postoje jasne indikacije za
operativno uklanjanje EDH.
Hirurke indikacije za evakuaciju EDH:
CT verificiran EDH kod pacijenta sa znacima
anizokorije i komom;
koma i pogoranje neurolokog statusa u sluaju
kada je CT verificiran EDH manji od 25 ml;
EDH preko 30 ml volumena, u odsutnou drugih
klinikih znakova;
EDH preko 25 ml ukoliko je lokaliziran u predjelu
stranje lobanjske jame ili u temporalnoj regiji;
pomijeranje mediosagitalnih struktura 4 mm i vie
uz pogoranje neurolokog statusa;
kliniki znaci povienog intrakranijalnog pritiska
uzrokovanog sa EDH (3-8).
Hirurka intervencija se sastoji u evakuaciji hematoma
kroz kraniotomiju. Prije nego ponemo operaciju, naj-
manje 20-30 minuta prije intervencije, mora se nainiti
korekcija hemodinamskog statusa kod djeteta ukoliko
postoje znaci hipovolemije i oka. Kod djece bez fokal-
nog neurolokog deficita sa hematomom manjim od 25
ml, odnosno debljine ispod 10 mm i iftom manjim od 4
mm koristi se konzervativni tretman uz opsevaciju i po-
navljanim CT snimcima radi praenja hematoma (8-11).
Kod konveksitetnih temporalnih EDH koristi se slije-
dea tehnika. Incizija koe poinje 1 cm ispred tragusa,
ide iznad i iza aurikule nekih 4-5 cm i du medijalne
Bilten Ljekarske komore, broj 20
linije 1-2 cm od nje i zavrava neposredno ispred linije
kosmatosti. Naini se frontotemporalna kraniotomija,
postepena evakuacija hematoma uz minucioznu
hemostazu i koagulaciju krvareih krvnih sudova. Mi
preferiramo hemostaziranje kosti kotanim voskom,
protekciju dure hemostatskim materijalom, eksplora-
ciju subduralnog prostora, suspenziju dure, vraanje
i fiksaciju kosti, te av po slojevima uz epikranijalni
dren. Epiduralni hematomi stranje lobanjske jame se
evakuiraju subokcipitalnom kraniotomijom po istim
principima (10-14).
Posttraumatski subduralni hematom (PTSDH) ini
oko 3 % kraniocerebralnih povreda kod djece. Rijedak
je prije 3. godine starosti. Incidenca raste sa dobi. Kod
novoroenadi i dojenadi PTSDH je posljedica akci-
dentalnih povreda i zlostavljanja djeteta (shaken baby
sy). Kod djece dobi 5. i 6 godina PTSDH je posljedica
padova i saobraajnih udesa. Kod starije djece je po-
sljedica padova, saobraajnih povreda, povreda u igri
itd. Shodno klinikim manifestacijama i vremenu po-
stavljanja dijagnoze, PTSDH se dijeli u tri grupe: akut-
ni koji se manifestira unutar dva dana, subakutni koji
se manifestira u toku prve 3-4 sedmice, te hronini koji
se manifestira nakon toga perioda. Hronini je obino
posljedica nedijagnosticiranja akutnog PTSDH u rani-
jem periodu, ili nastaje nakon akutnih koji su lijeeni
konzervativno (1-9) (Slike 1 i 2).
Slike 3 i 4. Magnetna rezonanaca glave (hem sekvence, aksijalna
rekonstrukcija) prikazuje akutni subduralni hematom lijeve hemisfere
i edem mozga. Vidljivo nekoliko sitnih kontuzija i interhemisferina
hemoragija. Povrede nastale u sklopu zlostavljanja djeteta (Sluba za
neurohirurgiju, Kantonalna bolnica Zenica)
Akutni PTSDH se moe manifestirati veoma dramati-
nom slikom sa razvojem kome, anizokorijom, fokalnim
deficitom i zahtijeva hitnu operativnu evakuaciju. Kod
novoroeneta i dojeneta klinika slika moe biti ne-
19
Bilten Ljekarske komore, broj 20
tipina sa adinamijom, apatijom, povraanjem, epilep-
tikim napadima, napetom prednjom fontanelom, pore-
meajem stanja svijesti i komom (1-5).
Subakutni PTSDH se manifestira postraumatskim gubit-
kom svijesti koji traje razliito dug period nakon traume,
lucidnim intervalom od nekoliko sati do nekoliko dana,
motornim deficitom, pogoranjem kliniko-neurolokog
statusa sa progresijom poremeaja stanja svijesti i anizo-
korijom. Klinika slika je determinirana i lokalizacijom,
tako da se moe razviti motorni deficit. Osim toga, mogu
se pojaviti epileptiki napadi, nakon kojih obino uslije-
di rapidno neuroloko pogoranje (9-14).
Hronini PTSDH je posljedica nedijagnosticiranja ma-
njeg akutnog hematoma. Moe imati razliite etiologi-
je: neonatalni SAH, prolongiran i teak porod, menin-
gitis i koagulopatija. Kliniki je obino nespecifian sa
promjenama psiholokog statusa, posebno kod starije
djece, te motornim smetnjama. Kod novoroeneta i
dojeneta postoji napeta prednja fontanela i porast obi-
ma glave. Mogu se pojaviti i motorni deficit i pareze
kranijalnih nerava, letargija, produbljivanje stanja svi-
jesti. Ipak, ovi hematomi su jako rijetki kod djece (2-6).
Zlatni standard u dijagnostici subduralnih hematoma
je CT snimak glave. Akutni PTSDH se manifestira kao
srpasta hiperdenzna area na CT snimcima, izmeu unu-
tarnje tabule i mozga. Unutar te areje mogu postojanti
polja razliitog denziteta, shodno tome da li aktivno
krvari ili ne. Kao dodatne povrede mogu se nai prije-
lomi lobanje, kontuzije mozga, SAH, edem mozga itd.
Nekada veliina subduralnog hematoma nije u korela-
ciji sa veliinom dislokacije mediosagitalnih struktura i
kompresivnim efektom (1-4).
Tretman zavisi od perioda postavljanja dijagnoze u od-
nosu na vrijeme povrede, klinikog nalaza, lokalizacije
i tipa hematoma, te dobi. U naelu moe biti konzerva-
tivni i operativni.
Konzervativni tretman je indiciran kod djece koja su
uznemirena sa minornom simtomatologijom, bez fo-
kalnog neurolokog deficita, bez znakova intrakranijal-
ne hipertenzije, te ako CT pokae subduralni hematom
manji od 3 mm u debljini, bez dislokacije mediosagital-
nih struktura za vie od 3-4 mm. Dijete se opservira uz
povremene CT kontrole (3-7).
U sluajevima kada CT snimak glave ne ukazuje na in-
dikaciju za operativno lijeenje, ali je kliniko-neuro-
loki nalaz lo, sa GCS ispod 9 poena, sa li bez fokalnih
znakova, te znacima intrakranijalne hipertenzije, indi-
20
ciran intrakranijalni monitoring.
Akutni PTSDH sa fokalnim znacima i znacima povie-
nog ICP zahtijeva urgentnu operativnu evakuaciju. Kod
subakutnih i hroninih hematoma veinom se primje-
njuje operativni tretman. Kod djece starije od 3 godine
postoje dvije opcije za evakuaciju hroninog subdural-
nog hematoma. Jedna od njih je drenaa i lavaa kroz
jedan ili dva trepanska otvora iznad hematoma. Druga
je Raimondi tehnika. Ova tehnika se koristi kod neu-
spjeha drugih tehnika. Naini se frontoparijetalna kra-
niotomija i otvara dura. Dura se incidira u obliku Z
ili X i evakuira hematom (3-9). Raimondi tehnika je
jako agresivna za djecu posebno u dobi od 0-3 godine.
Najbolje je u ovoj dobi nainiti evakuaciju hematoma
kroz trepane.
Punkcija kroz fontanelu je rezervirana samo za hroni-
ne hematome i higrome i treba biti veoma paljiv, jer
oba intervencija moe biti jako opasna.
Zlostavljano dijete i shaken baby sindrom je postrau-
matski sindrom koji se manifestira multiplim povreda-
ma koje su rezultat fizikog zlostavljanja i zapostav-
ljanja djeteta. Sree se kod djece ispod tri godine sa
najveom incidencom u prvoj godini ivota (9-14).
Zlostavljanje djeteta esto ostaje neprepoznato od
strane medicinskog osoblja, radnika obdanita i dru-
gih sa kojima ova djeca dolaze u kontakt. Sindrom
zlostavljanog djeteta se moe definirati kao fiziko i
emocionalno zlostavljanje, seksualno iskoritavanje i/
ili zanemarivanje u smislu zadovoljavanja osnovnih
potreba (ishrana, obrazovanje, medicinska njega i sl).
Zlostavljanje se provodi od strane roditelja, staratelja
ili drugih osoba. Zlostavljanje djeteta esto dovodi do
njegove smrti i ima znaajan udio u mortalitetu djeije
dobi (15, 16). Meu njima, vodei uzrok smrti su teke
povrede glave.
Shaken baby syndrome (SBS) je od posebnog interesa u
djeijoj neurohirurgiji i neurologiji, jer aficira centralni
nervni sistem. Moe ostaviti trajne posljedice, pa ak
zavriti letalno.
Sindrom protresanja djeteta (Shaken baby sydrome-
SBS)
Ovaj sindrom je prvi put opisan 1946. godine kod djece
sa multiplim prijelomima lobanje i subduralnim hema-
tomima, kao posljedica zlostavljanja djeteta. Godine,
1967. opisane su promjene na fundusu u okviru ovog
sindroma (17).

Teko je govoriti o uzrocima sindroma zlostavljanja
djeteta. U liteteraturi se govori o poveanom stresu, so-
cijalnim smetnjama, niskom edukativnom nivou (iako
se meu zlostavljaima nerijetko nalaze intelektualci)
itd. Djeca sa kongenitalnim malformacijama, znacima
psihofizike retardacije, koja slabije jedu itd., su ee
izloena zlostavljanju (16-20). Povrede kod sindroma
zlostavljanog djeteta su posljedica ekstremnog protre-
sanja djeteta i/ili direktne traume.
Anatomski djeca imaju drugaiji odnos glave i ostatka
tijela, uz slabije razvijenu vratnu paraspinalnu musku-
laturu. Osim toga, odnos intrakranijalnog sadraja je
drugaiji i ima vie likvora u odnosu na mozak, nego
kod odraslih osoba. Mozak nije u cijelosti mijelinizi-
ran. Subarahnoidalni prostori su neto iri. Likvor se
dominatno drenira kroz perivaskularne prostore i tran-
sependimalno. Ovo su neke anatomske specifinosti
djeteta u odnosu na odraslu osobu (17-22).
Kada doe do protresanja djeteta dolazi do pomijeranja
mozga unutar intrakranijalnog prostora, koji je potenci-
ran i slabijim tonusom vratnih miia, te posljedinog
pucanja utonih kortikalnih vena i nastanka subduralnih
hematoma. Kao posljedica venske kongestije u malim
venama retine, nastaju retinalne hemoragije. Ova dva
nalaza su tipina za SBS. Mehanizam nastanka paren-
himskih povreda mozga je predmet rasprava. Jedna te-
orija govori da se radi o mehanizmu direktne aksonalne
traume, dok druga da se radi o hipoksino-ishemijskom
oteenju kao posljedici trzajne povrede glave. Bez ob-
zira na mehanizam, ova oteenja se mogu kretati od
minimalne povrede glave pa do teke povrede sa smrt-
nim ishodom (16, 17, 18).
Podaci iz 2011. godine govore da je za 1,5 smrtnih slu-
ajeva u ranoj djeijoj dobi odgovoran sindrom zlostav-
ljanog djeteta ili ekstreman oblik zanemarivanja. Ovaj
sindrom, kao uzrok mortaliteta djeije dobi, se javlja u
incidenci 2,1 na 100 000 djece. Kod oko 86% slua-
jeva se radi o djeci od etiri godine i mlaoj (16, 17).
Vei je mortalitet zabiljeen kod muke djece u odnosu
na ensku. Podaci na meunarodnom nivou jo uvijek
nisu dostupni, kao i u naoj zemlji. Zlostavljanje ili
zanemarivanje ini oko 5-14% svih smrtnih sluajeva
djeije dobi. Ubojstvo je prvi uzrok smrti kod djece mla-
e od godinu dana u SAD. Naalost, incidenca sindroma
zlostavljanog djeteta je u stalnom porastu sa sve eim
letalnim posljedicama. U oko 90% sluajeva zlostavljai
su mukog spola, najee otac ili ouh. Meu enama
najee se radi o osobama koje uvaju djecu dok su ro-
Bilten Ljekarske komore, broj 20
ditelji odsutni. U 2009. godini, u SAD je prijavljeno oko
3,3 miliona sluajeva zlostavljanja djece. Od toga je do-
kazano zlostavljanje kod 331 500 sluajeva (22-25).
Prilikom dolaska djeteta u urgentni centar, treba obratiti
panju na neke detalje koji bi mogli ukazivati na zlo-
stavljanje djeteta. Jedno od etvoro zlostavljene djece
ima jo jednu dodatnu, makar minornu povredu. Manji
procenat ove djece se inicijalno prezentira epileptikim
napadom, poremeajem stanja svijesti i kardiorespirator-
nim arestom. Obino se mogu nai znaci neuhranjenosti,
slabije razvijene muskulaure, slabije psihomotorne ra-
zvijenosti i sl (17-21). Tipini anamnestiki podaci koji
se dobiju pri prijemu su da je dijete palo sa male visine,
tako to ga je gurnuo brat ili sestra koji su bili sa njim i sl.
Pri pregledu se obino nai manji hematomi, oguljotine,
ogrebotine i sl. U stvari, obim vanjskih povreda naje-
e ne korelira sa nalazom na CT snimcima. Na CT-u se
mogu nai tipine lezije poput subduralnih hematoma,
subarahnoidalne hemoragije, edema mozga, rjee intra-
parenhimske hemoragije koja po karakteristikama i lo-
kalizaciji odgovara mehanizmu kontuzije (18-24). Jedan
od specifinih nalaza koji je visoko sugestivan na protre-
sanje kao uzrok hemoragije, je nalaz interhemisferinog
krvarenja. Kod oko 95 % ovih pacijenata se mogu nai
frakture lobanje. Jedan od tipinih nalaza je prisustvo
retinalne hemoragije. Retinalna hemoragija kod SBS je
bilateralna, asimetrina, multipla i jako izraena na ve-
em dijelu retine, posebno u predjelu ora serata. Difen-
cijalno-dijagnostiki dolazi u obzir retinalna hemoragija
uzrokovana drugim mehanizmima, kao to je kardiopul-
monalna reanimacija (CPR). Retinalna hemoragija kao
posljedica CPR-a je prisutna kod 2% reanimiranih paci-
jenata, i ukoliko je prisutna lokalizirana je u posteriornim
segmentima retine (16-20).
Postoji 9 karakteristika koji se posljedica neakcidental-
ne povrede kod djeteta sa subduralnim hematomima:
2/3 sluajeva su djeaci,
1/8 sluajeva ima podatke o prethodnom zlostav-
ljanju,
vie od zlostavljaa nekoliko puta promijeni pri-
u o nastanku povrede,
polovina pacijenata ima nii inicijalni nalaz hemo-
globina od 10 g/l,
povrede skeleta se nau kod 60% pacijenata, koje
se ne mogu objasniti postojeim akcidentom,
oko 60 % ima verificiranu staru traumu i
retinalne hemoragije se nau kod vie od 80% pa-
cijenata (15-23).
21
Bilten Ljekarske komore, broj 20
Ludwig i Warman su, 1984. godine, prezentirali karak-
teristike SBS:
porast obima glavice kod vie od polovine pacije-
nata sa znacima napete prednje fontanele,
nespecifine modrice kod jedne treine pacijenata,
neuroloka lezija kod vie od 50% pacijenata i
nalaz retinalne hemoragije je visoko sugestivan na
SBS i prisutan je kod 80% pacijenata (16-25).
Retinalna hemoragija moe biti kljuna u postavljanju
dijagnoze SBS. Ona se moe vidjeti i 48 sati prije na-
stanka intrakranijalne lezije. Meutim, treba znati da se
u prvih 24 sata po roenju retinalna hemoragija moe
vidjeti kod 20-30% djece, dok u prva 72 sata kod 10-
15% sluajeva. Ovo nije posljedica zlostavljanja, nego
otputanja vee koliine endogenih prostaglandina. Na-
kon 72 sata hemoragija nestaje (16-20).
Laboratorijski nalazi su nespecifini i rijetko su dovolj-
ni za dijagnozu. Kod oko 50% pacijenata se nalazi leu-
kocitoza. Hemizam seruma je, najee uredan. Moe
biti prisutna acidoza. Nalaz krvi u likvoru sugerira po-
stojanje subarahnoidalne hemoragije (16, 17).
Nalaz promjena na CT snimcima glave moe biti klju-
an za postavljanje dijagnoze. Na CT skenovima se
jasno prezentiraju znaci subduralne hemoragije, su-
barhnoidalne i intraparenhimske hemoragije, te ede-
ma mozga. Subduralni hematomi su obino hronini
ili subakutni, unilateralni ili bilateralni. Rjee se radi
a akutnim krvarenjima. MRI se koristi kao dopunska
dijagnostika za precizniju evaluaciju lezija (20-25).
Od oftalmolokog nalaza najznaajniji je nalaz retinal-
nih hemoragija, koje su ranije opisane.
Kod postojanje sumnje na zlostavljanje djeteta, indici-
rana je kompletna dijagnostika obrada, koja ukljuuje
cijeli skelet radi verificiranja svjeih i starijih prijelo-
ma, nalaza na parenhimskim organima koji su, dodue,
nespecifini itd (17-24).
Lijeenje je kompleksno i multidisciplinarno. Medi-
kamentozni tretman obuhvata korekciju vitalnih para-
metara i njihovu stabilizaciju, mehaniku ventilaciju,
te tretman povienog intrakranijalnog pritiska. Kod
evidentnih epileptikih napada koriste se antiepileptici
(16, 17).
Hirurki tretman obuhvata monitoring intrakranijalnog
pritiska, te evakuaciju hematoma ukoliko je indicirana
(15-20).
22
Obavezna je konsultacija oftalmologa radi evidentira-
nja retinalne hemoragije, te drugih specijalista shodno
nalazu dodatnih povreda. Napominjemo, bez artefici-
jelne dilatacije zjenice. Zjenica je vaan orijentir u kon-
tinuiranom praenju pacijenta sa kraniocerebralnom
povredom i njen gubitak moe dovesti do pogrene
prosudbe o neurolokom statusu pacijenta, te imati ka-
tastrofalne posljedice. Osim toga, intrakranijalna hiper-
tenzija rezultira venskom kongestijom i konsekutivno
oteanom drenaom one vode preko lemova kanala,
zbog ega raste intraokularni pritisak. Dilatiranjem zje-
nice, okluzija venskog kanala postaje jo izraenija i
moe imati za posljedicu teko oteenje vida.
U daljem toku lijeenja indicirana je fizikalna i okupa-
ciona terapija, te angaman djeijeg psihologa i logope-
da, obirom da se kod ove djece razvijaju emocionalne i
govorne smetnje, smetnje panje i inteligencije (17-21).
Dominatne komplikacije kod SBS su smetnje vida i
neuroloke smetnje. Nakon rezolucije hemoragije, e-
sto ostaju trajni poremeaji vida koji mogu biti i u vidu
sljepila. Od neurolokih komplikacija to su smetnje
govora, uenja i pamenja, slabost ekstremiteta, hidro-
cefalus, usporen psihomotorni razvoj, steeni mikro-
cefalus, epileptiki napadi, gubitak sluha, kortikalno
sljepilo itd. Krajnji ishod je determinisan obimom neu-
roloke lezije (25-30).
Munchausenov sindrom
Munchausenov sindrom je mentalni poremeaj koji se
karakterizira pretjeranom potrebom za panjom. Shod-
no tome, oboljela osoba simulira bolest, sklona je sa-
moozlijeivanju, izmiljanju simptoma itd. Pripada
najteem obliku iz grupe umiljenih poremeaja. Iako,
je dugo poznat, pod sadanjim nazivom od 1953. go-
dine, lijeenje je teko i esto neuspjeno. Radi se o
tekom mentalnom oboljenju, koje osim povrijeivanja
sebe i umiljanja vlastite bolesti, moe biti pogubna i za
druge osobe u okolini (28, 29). Osobe sa ovim sindro-
mom, obino majka, ali nerijetko i otac, esto su skloni
zlostavljanju i ozlijeivanju djece u porodici, koje ne-
rijetko zavri smru djeteta. Uzrok ovog poremeaja je
jo uvijek nepoznat (30).
U sluaju zlostavljanja djeteta, roditelj sa ovim sindro-
mom, obino izmilja simptome i znake, ili pak ozlije-
uje dijete kao razlog za stalne posjete ljekarima. Na-
primjer, esto izmilja pojavu odreenih poremeaja u
krvi i urinu djeteta, djetetu uskrauje hranu da bi dolo

do gubitka na tjelesnoj masi, esto koristi toplomjer i
mjeri djetetu temperaturu, trai ponavljanje labora-
torijskih nalaza iako su postojei uredni, djetetu daje
lijekove, posebno antibiotike zbog kojih se pojavljuje
dijareja koju onda pripisuje oboljenju, namjerno fiziki
povrijeuje dijete itd (23, 24).
Roditelji imaju karakteristike po kojima se mogu pre-
poznati. Obino postoje podaci (prije roenja djeteta), o
sklonosti izmiljanju simptoma bolesti i samopovrijei-
vanju. Radi se o roditeljima koji imaju malu djecu. Obi-
no je osoba sa ovim sindromom radnik u zdravstvu, tako
da ima odreeno znanje kojim manipulira (24-26).
Dijete obino posjeti vei broj ljekara i veliki broj bol-
nica, pri emu su zahtijevani i uraeni mnogobrojni di-
jagnostiki testovi i pretrage koje su negativne. Simp-
Reference
1. Blosser JL, DePompei R. Pediatric traumatic brain
injury: Proactive intervention. New York: Delmar, 2003.
2. Enzlinger PM, Saatman K, Raghupathi R et al. Overview
of basic mechanisms underlying neuropathological
consequences of head trauma. In: Miller, Hayes. Head
Trauma- Basic, Preclinical, and Clinical Directions.
Wiley-Liss. 2001; 3-36.
3. Zwienenberg M, Muizelaar JP. Severe pediatric head
injury: the role of hyperemia revisited. J Neurotrauma
1999;16(10): 937-43.
4. Adelson PD, Clyde B, Kochanek PM, Wisniewski SR,
Marion DW, Yonas H. Cerebrovascular response in
infants and young children following severe traumatic
brain injury: a preliminary report. Pediatr Neurosurg
1997;26(4): 200-7.
5. Quayle KS, Holmes JF, Kuppermann N, Powell EC,
Mahajan P, Hoyle JD Jr et al. Epidemiology of blunt
head trauma in children in U.S. emergency departments.
N Engl J Med 2014;371(20):1945-7.
6. Armstead WM, Kurth CD. Different cerebral
hemodynamic responses following fluid percussion brain
injury in the newborn and juvenile pig. J Neurotrauma
1994;11(5): 487-97.
7. Kochanek PM, Clark RS, Ruppel RA, Adelson PD, Bell
MJ, Whalen MJ. Biochemical, cellular, and molecular
mechanisms in the evolution of secondary damage after
severe traumatic brain injury in infants and children:
Lessons learned from the bedside. Pediatr Crit Care Med
2000;1(1): 4-19.
8. Adams JH, Graham DI, Murray LS, Scott G. Diffuse
axonal injury due to nonmissile head injury in humans:
an analysis of 45 cases. Ann Neurol 1982;12(6): 557-63.
Bilten Ljekarske komore, broj 20
tome prezentira roditelj uz obrazloenje da ih trenutno
nema, ali se pojave im dijete doe kui (26).
Zbog svoje specifinosti ovaj sindrom esto ostaje ne-
dijagnosticiran. Praktino se dijagnoza postavlja na od-
nosu klinike slike i anamneze.
Prepoznavanje Munchausenovog sindroma je veoma
znaajno, jer je bitno zatititi dijete. U ekstremnijim
sluajevima postoji teko psihofiziko zlostavljanje
koje moe zavriti smrtno.
Lijeenje djeteta se bazira na saniranju fizikih poslje-
dica zlostavljanja, a potom psihiholokoj ili po potrebi
psihijatrijskoj intervenciji. Osim individualne terapije,
potrebno je na odgovarajui nain pristupiti i ostalim
lanovima porodice. Naalost, lijeenje je dugotrajno i
dosta dubioznog ishoda.
9. Povlishock JT, Katz DI. Update of neuropathology and
neurological recovery after traumatic brain injury. J
Head Trauma Rehabil 2005;20(1): 76-94.
10. Huh JW, Widing AG, Raghupathi R. Midline brain injury
in the immature rat induces sustained cognitive deficits,
bihemispheric axonal injury and neurodegeneration.
Exp Neurol 2008;213(1): 84-92.
11. Haider AH, Crompton JG, Oyetunji T, Risucci D,
DiRusso S, Basdag H et al. Mechanism of injury predicts
case fatality and functional outcomes in pediatric trauma
patients: the case for its use in trauma outcomes studies.
J Pediatr Surg 2011;46(8): 1557-63.
12. Kapapa T, Pfister U, Konig K et al. Head trauma in
children, part 3: clinical and psychosocial outcome after
head trauma in children. J Child Neurol 2010;25(4):
409-22.
13. Ley EJ, Srour MK, Clond MA et al. Diabetic patients with
traumatic brain injury: insulin deficiency is associated
with increased mortality. J Trauma 2011;70(5): 1141-4.
14. Rangarajan N, Kamalakkannan SB, Hasija V et al. Finite
element model of ocular injury in abusive head trauma.
J AAPOS 2009.
15. Conway EE Jr. Nonaccidental head injury in infants:
the shaken baby syndrome revisited. Pediatric Annals
1998;27(10): 677-90.
16. Dias MS, Smith K, DeGuehery K, Mazur P, Li V, Shaffer
ML. Preventing abusive head trauma among infants
and young children: a hospital-based, parent education
program. Pediatrics 2005;115: 470-77.
17. Rosenthal M, Griffith ER, Bond M, Miller JD eds.
Rehabilitation of the adult and child with traumatic brain
injury. Philadelphia: FA Davis;1990: 521-37.
23
Bilten Ljekarske komore, broj 20
18. Starling SP, Holden JR, Jenny C. Abusive head trauma:
the relationship of perpetrators to their victims. Pediatrics
1995; 95:259-62.
19. Tzioumi D. Subdural hematomas in children under 2
years: accidental or inflicted? a 10-year experience.
Child Abuse Negl 1998;22: 1105-12.
20. King WJ, MacKay M, Sirnick A, Canadian Shaken Baby
Study Group. Shaken baby syndrome in Canada: clinical
characteristics and outcomes of hospital cases. Canadian
Medical Association 2003;168(2): 155-59.
21. Keenan HT, Runyan DK, Marshall SW, Nocera MA,
Merten DF. A population-based comparison of clinical
and outcome characteristics of young children with
serious inflicted and noninflicted traumatic brain injury.
Pediatrics 2004;114(3): 633-39.
22. Barr RG, Paterson JA, MacMartin LM, Lehtonen L,
Young SN. Prolonged and unsoothable crying bouts
in infants with and without colic. J Dev Behav Pediatr
2005;26: 14-23.
23. Barr RG, Trent RB, Cross J. Age-related incidence curve
of hospitalized shaken baby syndrome cases: convergent
evidence for crying as a trigger to shaking. Child Abuse
& Neglect 2006;30: 7-16.
24
24. Bonnier C, Nossogne MC, Evrad P. Outcome and
prognosis of whiplash shaken infant syndrome; late
consequences after a symptom-free interval. Dev Med
Child Neurol 1995;37: 943-56.
25. Lorber J, Reckless JPD, Watson JBG. Non-accidental
poisoning;Tthe elusive diagnosis. Arch Dis Child
1980;55: 643-7.
26. Waller D, Eisenberg L. School refusal in childhood-a
psychiatric-paediatric perspective. In: Hersov L, Berg
1, eds. Out of school. Chichester: Wiley, 1980: 209-29.
27. Fisher GC, Mitchell I. Is Munchausen syndrome by
proxy really a syndrome? Arch Dis Child 1995;72: 530-
4.
28. Sheridan MS. The deceit continues: an updated literature
review of Munchausen Syndrome by Proxy. Child Abuse
Negl 2003;27: 431-51.
29. Jaghab K, Skodnek KB, Padder TA. Munchausens
Syndrome and Other Factitious Disorders in Children:
Case Series and Literature Review. Psychiatry
(Edgmont). 2006;3: 46-55.
30. Sharpe M, Carson A. Unexplained somatic symptoms,
functional syndromes, and somatization: do we need a
paradigm shift? Ann Intern Med 2001;134: 926-30.
 Bilten Ljekarske komore, broj 20

Originalni lanak

IZRAENOST STRATEGIJA SUOAVANJA SA

STRESOM I OSOBINE LINOSTI KOD DEMINERA
ORUANIH SNAGA BOSNE I HERCEGOVINE
Suoavanje sa stresom i osobine linosti kod deminera

1
Sead Kahri, Aldin Goleti, Alma Tankovi

Saetak
Cilj:Osnovni cilj ovog istraivanja bio je utvrivanje uestalosti koritenja strategija suoavanja sa stresnim situ
-
acijama i izraenosti osobina linosti kod deminera.
Metode i instrumenti: U istraivanju su koriteni slijedei mjerni instrumenti: Upitnik suoavanja sa stresnim
situacijama Endlera i Parkera (CISS) i Eysenckov upitnik linosti (EPQ-SR). Za utvrivanje izraenosti osnovnih
varijabli istraivanja koritene su tehnike deskriptivne statistike.
Rezultati:Rezultati istraivanja su pokazali da od strategija suoavanja sa stresom, demineri najvie koriste suo-
avanje usmjereno na izbjegavanje, zatim suoavanje usmjereno na emocije, a u najmanjoj mjeri koriste suoava-
nje usmjereno na problem.Takoe, demineri su postizali visoke rezultate na skali ekstraverzije, a niske rezultate
na skali psihoticizma i neuroticizma.
Zakljuak:Na osnovu ovog istraivanja mogli bi se razviti eksperimentalni programi, mjere i razne radionice
koje bi imale za cilj istraivanje strategija za bolje prevladavanje cijelog niza negativnih pojavnosti koje nosi
posao deminera, te na taj nain doprinjele boljoj psiholokoj selekciji, radnoj adaptaciji, voenju tokom karijere i
organizaciji rada deminera kao i drugog vojnog osoblja.
Kljune rijei: stres, strategije suoavanja sa stresom, osobine linosti

Autor za korespondenciju:
Aldin Goleti
Zavod za medicinu rad i sportsku medicinu Zeniko-Dobojskog kantona
Bulevar Kralja Tvrtka I 4, 72000Zenica
Tel: +387 32 449 489
E-mail: adi_g_orange@yahoo.com

1
Zavod za medicinu rada i sportsku medicinu Zeniko-dobojskog kantona , Zenica, Bosna i Hercegovina

25
Bilten Ljekarske komore, broj 20

Uvod nika u studiju su bili da ispitanici rade najmanje jednu

Stres ovisi o osobinama pojedinca koji se nalazi u stre-
snoj situaciji, kao i o karakteristikama te situacije. Za
naine suoavanja i prevladavanja stresa se smatra da
predstavljaju jedan od najznaajnijih izvora individu-
alnih razlika (1).
Endler i Parker zastupaju shvatanje da postoje tri dimen-
zije suoavanja: suoavanje usmjereno na problem, su-
oavanje usmjereno na emocije i suoavanje usmjereno
na izbjegavanje (2). Strategije suoavanja usmjerene na
problem ee su povezane s dobrom adaptacijom dok
su strategije usmjerena na emocije i izbjegavanje ee
povezane sa slabijom adaptacijom pojedinca (3).
Osobine pojedinca odreuju to je vano za njegovu
dobrobit u odreenoj situaciji, oblikuju razumijevanje
osobe o samom dogaaju to, potom, utie na nain na
koji e se osoba nositi sa stresnom situacijom (4).
Eysenck je razvio model linosti koji se zasniva na crta-
ma koje je on smatrao visoko heritabilnim, odnosno cr-
tama koje su imale psihofizioloko utemeljenje, a to su
ekstraverzija-introverzija (E), neuroticizam-emocionalna
stabilnost (N) i psihoticizam (P) (5). Eysenck je u svojim
analizama utvrdio da su te tri temeljne dimenzije linosti
meusobno ortogonalne, okomite, odnosno nezavisne (6).
U deminiranju rizik je u velikoj mjeri prisutan, posebno
kao izloenost nezgodi, nesrei i stradavanju deminera.
Pogibeljni radni uslovi deminerskog posla proizlaze iz
objektivne opasnosti koju mogu prouzroiti eksplozivna
sredstva (7). Od 1996. godine do danas prilikom obav-
ljanja poslova deminiranja terena stradalo je ukupno 113
godinu kao demineri, te da su dostupni i raspoloivi.
Za mjerenje uestalosti koritenja strategija suoavanja
sa stresom koriten je Upitnik suoavanja sa stresnim
situacijama Endlera i Parkera (CISS). Upitnik ima 48
tvrdnji koje su grupisane u tri subskale (po 16 tvrdnji):
suoavanje usmjereno na emocije, problem i izbjegava-
nje. Subskala izbjegavanja sastoji se od dvije subskale:
distrakcije i socijalne diverzije. Na skali od 5 stupnjeva
ispitanici procjenjuju koliko koriste odreene tipove
aktivnosti pri susretu sa stresnom situacijom, gde je 1
uopte ne koristim, a 5 u potpunosti koristim.
Za mjerenje osobina linosti koriten je Eysenckov
upitnik linosti (EPQ-SR). EPQ-SRmjeri osnovne di-
menzije linosti, a temelji se na Eysenckovom trifak-
torskom modelu linosti te mjeri faktore ekstraverzije-
introverzije (E), neuroticizam-emocionalna stabilnost
(N) i psihoticizam (P), a osim ove tri skale, upitnik sa-
dri i skalu lai (L) kojom se ispituje sklonost ispitanika
ka disimulaciji. EPQ-SR je skraena skala revidirane
verzije, a sastoji se od ukupno 48 estica u obliku krat-
kih pitanja, a zadatak ispitanika je odgovoriti na svaku
od njih s jednim od dva ponuena odgovora: DA ili NE.
Rezultati
U Tabeli 1. data je deskripcija rezultata dobijenih pri-
mjenom Upitnika suoavanja sa stresnim situacijama
po Endleru i Parkeru (CISS).
Tabela 1. Deskripcija rezultata za skale strategija suoavanja sa stre-
som kod deminera

deminera, od ega je 30 deminera zadobilo lake, a 37 Skew-

Min Max AS SD Median Variance Kurtosis
tee povrede, dok je 46 deminera smrtno stradalo (8). ness
Suoavanje
usmjereno na 18 70 39,11 10,62 38,00 112,840 0,536 0,101
emocije
Ispitanici i metode
Suoavanje
usmjereno na 45 36,04 7,60 38,00 57,840 -1,241 1,160
Osnovni cilj ovog istraivanja jeste ispitivanje problem
11

izraenosti varijabli strategija suoavanja sastresom i Suoavanje

osobina linosti (ekstraverzija-introverzija, neurotici- usmjereno na 19 65 43,44 11,62 46,00 135,011 -0,308 -0,856
izbjegavanje
zam-emocionalna stabilnost i psihoticizam) kod demi-
distrakcija 7 35 20,27 6,81 22 54,354 -0,121 -0,501
nera Oruanih snaga Bosne i Hercegovine (BiH). e-
socijalna
ljeli smo ustanoviti koje osobine linosti su izraenije diverzija
11 30 23,31 20,21 51 157,687 -0,610 -1,002

kod deminera, te koje strategije suoavanja sa stresom

preferiraju demineri.
U istraivanju je sudjelovala skupina od 216 ispitani-
ka koja obuhvata deminere iz vie deminerskih timova
Oruanih snaga BiH. Kriterijumi za ukljuivanje ispita-
Od strategija suoavanja sa stresom, demineri naj-
vie koriste suoavanje usmjereno na izbjegavanje
(AS=43,44; SD=11,62), mada se socijalna diverzija
(AS=23,31; SD=20,21) koristi neto vie u odnosu na

26

distrakciju (AS=20,27; SD=6,81). Prema dobijenim
rezultatima slijedi suoavanje usmjereno na emocije
(AS=39,11; SD=10,62), a u najmanjoj mjeri demineri
koriste suoavanje usmjereno na problem (AS=36,04;
SD=7,60).
U Tabeli 2. prikazana je izraenost pojedinih dimenzija
linosti kod deminera dobijenih primjenom Eysencko-
vog upitnika linosti (EPQ-SR).
Tabela 2. Izraenost dimenzija linosti kod deminera
Skew-
Min Max AS SD Median Variance
ness
Kurtosis
Psihoticizam 0 10 2,76 1,57 2,50 2,45 1,21
Ekstraverzija 1 12 8,99 2,96 10,00 8,77 -1,25
Neuroticizam 0 12 2,65 2,34 2,00 5,59 1,57
Iz podataka datih u Tabeli 2. vidi se da su demine-
ri postigli prosjek na skali psihoticizma od AS=2,76,
SD=1,57, na skali ekstraverzije AS=8,99, SD=2,96, te
na skali neuroticizma od AS=2,65, SD=2,34. Na osno-
vu dobijenih rezultata, zakljuujemo da ispitanici ima-
ju najvie izraene vrijednosti na skali ekstraverzije, u
odnosu na skale psihoticizma i neuroticizma, odnosno
da su demineri postizali visoke rezultate na skali ek-
straverzije, a niske rezultate na skali psihoticizma i ne-
uroticizma.
Diskusija rezultata
Rezultati, dobijeni primjenom Upitnika suoavanja sa
stresnim situacijama Endlera i Parkera (CISS), poka-
zali su da od strategija suoavanja sa stresom, demineri
najvie koriste suoavanje usmjereno na izbjegavanje,
zatim suoavanje usmjereno na emocije, a u najmanjoj
mjeri koriste suoavanje usmjereno na problem. Ima-
jui u vidu rezultate dosadanjih studija kod populacija
Reference
1. Havelka M. Zdravstvena psihologija. Naklada Slap-
Jastrebarsko 1998.
2. Lazarus RS, Folkman S. Stres, procjena i suoavanje.
NakladaSlap-Jastrebarsko 2004.
3. Endler NS, Parker JDA. Multidimensional Asessment
of Coping: A Critical Evaluation. Journal of Personality
and Social Psychology1990; 5-58.
4. Hudek-Kneevi J, Kardum I. Stres i tjelesno zdravlje.
Naklada Slap-Jastrebarsko 2006.
Bilten Ljekarske komore, broj 20
koje se bave slinim, opasnim i ivotno-ugroavajuim
poslovima, primjerice kod policije ili vatrogasaca, do-
bijeni rezultati su donekle iznenaujui. Pretpostavljalo
se da demineri Oruanih snaga BiH kod prevladavanja
stresa najvie koriste suoavanje usmjereno na pro-
blem, a najmanje suoavanje usmjereno na izbjegava-
nje, a u ovom istraivanju su dobijeni obrnuti rezultati
koji pokazuju da se demineri slabije adaptiraju na stre-
sne situacije.
Primjenom Eysenckovog upitnika linosti (EPQ-SR),
dobijeni rezultati su pokazali da su demineri postizali
visoke rezultate na skali ekstraverzije, a niske rezultate
3,51
na skali psihoticizma i neuroticizma, te se na osnovu
0,44 toga moe zakljuiti da su, gledajui u cjelini, demineri
2,68 ekstraverti i emocionalno stabilni.
Ovo istraivanje moe pokazati novi pristup u razu-
mijevanju zaposlenika koji rade na opasnim i ivotno-
ugroavajuim poslovima (vojska, policija, vatrogasci i
dr.), a prije svih kod deminera. Takoer, postoji nada da
e ovo istraivanje ukazati i na potrebu uvoenja psi-
holoke podrke, ne samo nakon doivljenog stresnog
ili traumatskog iskustva, ve nakon i zahtjevnijih demi-
nerskih zadataka i intervencija, zatim dodatno rasvjetli-
ti stres u radu deminera, izraenost pojedinih osobina
linosti, uestalost koritenja strategija suoavanja sa
stresnim situacijama itd. Dobijeni rezultati mogu zna-
ajno unaprijediti saznanja o predmetu istraivanja, te
doprinijeti razvoju postojeih teorijskih modela.
Na osnovu ovog istraivanja mogli bi se, takoe, ra-
zviti eksperimentalni programi i mjere koje bi imale za
cilj istraivanje strategija za bolje prevladavanje cijelog
niza negativnih pojavnosti koje nosi posao deminera,
te na taj nain doprinjele boljoj psiholokoj selekciji,
radnoj adaptaciji, voenju tokom karijere i organizaciji
rada deminera kao i drugog vojnog osoblja.
5. Buss DM, Larsen RJ. Psihologija linosti (prijevod 2.
izdanja). Naklada Slap-Jastrebarsko 2008.
6. Davison GC, Neal JM. Psihologija abnormalnog
doivljavanja i ponaanja. Naklada Slap-Jastrebarsko,
1999.
7. Vizek-Vidovi V. Stres u radu. Radna zajednica
republike konferencije Saveza socijalistike omladine
Hrvatske, Zagreb 1990.
8. Minska situacija. Dostupno na http://www.bhmac.org/ba
27
Bilten Ljekarske komore, broj 20

Originalni lanak

KOLIKO DOBRU GLIKEMIJSKU KONTROLU IMAJU

OBOLJELI OD DIABETES MELITUSA U ZENICI?
Edukacijom do bolje kontrole dijabetes melitusa

Larisa Gavran1, Salem Alajbegovi 2, Senad Huseinagi3, Dijana timljanin- Koo4, Davorka Dautbegovi2

Saetak
Uvod Mnoge studije su pokazale da dobra glikemijska kontrola znaajno reducira rizik od nastanka komplikacija.
Cilj ovog istraivanja je bio pokazati koliko su se oboljeli od dijabetes melitusa (koji su ujedno i lanovi lokalnog
udruenja graana) pribliili ciljnim vrijednostima glikemijske kontrole.
Metode Za etiri grupe pacijenata lanova Udruenja graana za borbu protiv eerne bolesti Zenica odrane su
etiri edukacijske sesije iji je cilj bio educirati pacijente o znaaju prehrane kao prve stepenice u lijeenju e-
erne bolesti. Prije svake sesije svima je uraen HbA1c (glikorizirani hemoglobin), izmjeren eer u krvi (GUK)
postprandijalno, izmjerena tjelesna teina i tjelesna visina (TT i TV), index tjelesne mase u kg/m2 (BMI) i obim
struka (OS).
Rezultati Educirana je 161 oboljela osoba od eerne bolesti, 59 (37%) mukog spola i 102 (63%) osoba enskog
spola u dobi od 10 do 88 godina. BMI vei od 25 imalo je 42 (71%) mukih osoba u odnosu na 70 (68%) osoba
enskog spola. Obim struka vei i jednak od 102 cm imalo je 38 (34%) osoba mukog spola, a OS vei i jednak
od 88 cm imalo je 80 (78%) enskih oboljelih osoba. GUK postprandijalno vei od 10 mmol/L imalo je 18 (32%)
oboljelih mukog spola u odnosu na 29 (33%) oboljelih enskog spola. HbA1c vei od 7% imalo je 26 (44%) obo-
ljelih mukog spola u odnosu na 44 (43%) enskog spola. Broj pacijenata mukog i enskog spola na inzulinskoj
terapiji bio je 23 (38%) u odnosu na 26 (25%). Na samo oralnim hipoglikemicima (OH) bilo je 16 (27%) mukih
u odnosu na 38 (37%) enskih pacijenata dok je na kombinovanoj terapiji bilo 19 (32%) mukih u odnosu na 32
(31%) enskih oboljelih.
Zakljuak istraivanje je pokazalo znaajnu pojavnost pretilosti kao promijenjivog faktora rizika, te visok pro-
cenat pacijenata sa loom glikemijskom kontrolom. Potrebno je provoditi efektivnije voenje bolesti osobito u
primarnoj zdravstvenoj zatiti: savjetovanje o promjeni ivotnog stila i terapeuski tretman kako bi se smanjio rizik
od nastanka komplikacija.
Kljune rijei: edukacija, glikemijska kontrola, komplikacije

Autor za korespodenciju:
Larisa Gavran
Sluba za Porodinu medicinu sa Edukativnim centrom porodine/obiteljske medicine
JU. Dom zdravlja Zenica
Ul. fra Ivana Jukia br. 2, 72 000 Zenica, Bosna i Hercegovina
Telefon: +387 32 24 69 10; +387 32 40 34 18
E-mail: gavranlarisa@yahoo.com

1
Sluba za Porodinu medicinu sa Edukativnim centrom porodine/obiteljske medicine, JU Dom zdravlja Zenica;
2
Sluba za internu medicinu, Odjeljenje za endokrinologiju i dijabetes, Kantonalna bolnica Zenica; 3Kanto-
nalni zavod za javno zdravlje Zenica; 4Sluba za djeije bolesti, Odjeljenje za kardio-reumatologiju, nefrologiju i
endokrina oboljenja, Kantonalna bolnica Zenica, Bosna i Hercegovina

28

Uvod
Bazini ciljevi kontrole dijabetesa su normalizacija nivoa
glukoze u krvi, kontrola krvnog tlaka i tretman lipida.
Mnoge studije su pokazale da dobra glikemijska kontrola
znaajno reducira rizik za nastanak akutnih i kroninih
komplikacija (1-3). Zajednika izjava Amerike dijabetes
asocijacije (ADA) i Europske udruge za studiju dijabete-
sa (EASD) istiu da dijeta, tjelovjeba i obrazovanje osta-
ju temelj svakog dijabetesa tipa 2 programa lijeenja (4).
ADA u Standardima medicinske skrbi za dijabetes
preporuuje sniavanje glikoliziranog hemoglobina
(HbA1c) na manje od 7,0% kod veine pacijenata kako
bi se smanjila uestalost mikrovaskularnih bolesti. To
se moe postii sa prosjenim glikemije od 8.3-8.9
mmol / L; glukozom na tate manjom od 7, 2 mmol /
L i postprandijalnom glukozom <10 mmol / L . Stroi-
ji ciljevi za HbA1c (glikozirani hemoglobin) 6,0-6,5%
mogu se teiti kod odabranih bolesnika (s kraim tra-
janjem bolesti, dugo oekivanim ivotnim vijekom i
bez znaajne kardiovaskularne bolesti-KVB), ako se
to moe postii bez znaajne hipoglikemije ili drugih
tetnih uinaka lijeenja (5, 6). S druge strane, manje
strogi ciljevi HbA1c 7, 5-8, 0% kao i sa neto viim vri-
jednostima su prikladni za bolesnike sa povijeu te-
ke hipoglikemije, ogranienog ivotnog vijeka i sa ve
nastalim komplikacijama, komorbiditetnim bolesnim
stanjima i kod onih kod kojih je teko postii ciljne
vrijednosti unato intenzivnoj edukaciji, ponavljanom
savjetovanju i uinkovitim dozama vie snizujuih lije-
kova, ukljuujui i inzulin (4).
Mnoge studije ukazuju na efektivne strategije za po-
boljanje kontrole oboljelih od dijabetesa. U veini
studija postdiplomska edukacija, kojom se razvijaju
vjetine i znanje, mogla bi biti vana za izvedbu bolje
kontrole, ali uz motiviranost promjene prakse od strane
zdravstvenih profesionalaca. S druge strane, edukacija
pacijenata uz jaanje uloge medicinske sestre u prua-
nju njege dijabetiarima moe voditi unapreenju me-
tabolike kontrole bolesti (7, 8).
Cilj ovog istraivanja je bio pokazati koliko su se obo-
ljeli od dijabetes melitusa (koji su ujedno i lanovi lokal-
nog udruenja graana) pribliili ciljnim vrijednostima
glikemijske kontrole kao i promjenama ivotnog stila.
Pacijenti i metode
Provedena je retrospektivna studija u kojoj je uklju-
en 161 sluajno odabrani ispitanik, a svi ispitanici su
Bilten Ljekarske komore, broj 20
lanovi Udruenja graana za borbu protiv eerne
bolesti Zenica.
U sklopu projekta Ujedinjeni mijenjamo dijabetes u
Zeniko-dobojskom kantonu, odrane su etiri eduka-
cijske sesije za etiri grupe oboljelih od eerne bolesti.
U prosjeku je po sesiji prisustvovalo oko 40 oboljelih.
Na edukaciju su pozivani sluajnim odabirom od strane
koordinatora projekta ispred Udruenja, a uvjet za po-
ziv je bio da su aktivni lanovi udruenja bez obzira na
duinu trajanja dijabetes melitusa ili vrstu terapije. U
prostorijama Kantonalnog zavoda za javno zdravstvo
Zenica, prije svake sesije svima je uraen HbA1c, iz-
mjeren eer u krvi, izmjerena tjelesna teina i tjelesna
visina (TT i TV), BMI i obim struka (OS). Nakon mje-
renja odrano je predavanje Prehrana kao prva stepe -
nica u lijeenju pacijenata oboljelih od eerne bole-
sti iji su pedagoki ciljevi bili educirati pacijente o
znaaju prehrane kao prve stepenice u lijeenju eerne
bolesti i odreivanje stupanja uhranjenosti te izraun
dnevnog energetskog unosa izraenog u kJ (kiloJouli-
ma) ili kcal (kilokalorijama). Tom prigodom svim paci-
jentima podjeljeni su administrativno-edukacijski letci
i predavanje (handout) u pismenoj formi.
U projektnom timu za edukaciju su uestvovali: ljekar
zaduen za predavanje, medicinska sestra koja je vrila
mjerenja HbA1c i eera u krvi za svakog pacijenta,
koordinator na projektu ispred udruenja koji obavlja
sve poslove vezane za odravanje edukacije (telefon-
sko pozivanje pacijenata, administrativne poslove i
pruanje tehnike podrke), administrativni pomonik
koji pomae oko mjerenje obima struka i visine, vaga-
nja pacijenata i unos podataka.
Rezultat
Edukacijom je bila obuhvaena 161 osoba oboljela od
dijabetesa. Od toga broja bilo je 59 (37%) osoba mu-
kog spola i 102 (63%) osobe enskog spola (grafikon 1).
Grafikon 2. pokazuje spolnu distribuciju pacijenata obo-
ljelih od dijabetes melitusa prema izmjerenom indeksu
tjelesne mase. Od ukupnog broja BMI vei od 25 imala
je 42 (71% ) oboljela osoba mukog spola u odnosu na
Grafikon 1. Prikaz ispitanika po spolu
29
Bilten Ljekarske komore, broj 20

70 (68%) osoba enskog spola. BMI manji i jednak 25

imalo je 16 (27%) mukih osoba u odnosu na 29 (28%)
enskih osoba. Broj mukaraca koji je imao obim struka
manji od 102 cm bio je 20 (64 %), dok je obim struka vei
i jednak od 102 cm imalo 38 (34%) oboljelih (grafikon
3). Grafikon 4 prikazuje broj osoba enskog spola prema
izmjerenom obimu struka. Obim struka manji od 88 cm
imalo je 19 (19%), dok je OS vei i jednak od 88 cm
imala 80 (78%) enskih osoba. Izmjerenu glukozu u krvi
postprandijalno, veu od 10 mmol/L imalo je 18 (32%)
oboljelih mukog spola u odnosu na 29 (33%) oboljelih
Grafikon 4. Procjena uhranjenosti eskih pacijenata prema obimu struka
enskog spola, dok je glukozu u krvi postprandijalno ma-
nju od 10 mmol/L imalo 38 (68%) oboljeli mukog spola
u odnosu na 60 (67%) oboljelih enskog spola (grafikon
5). HbA1c manji i jednak 7% imalo je 32 (54%) obolje-
lih mukog spola u odnosu na 54 (52%) enskog spola.
HbA1c vei od 7% imalo je 26 (44%) oboljelih mukog
spola u odnosu na 44 (43%) enskog spola (grafikon 6).
Broj pacijenata mukog i enskog spola na inzulinskoj
terapiji bio je 23 (38%) u odnosu na 26 (25%). Na samo
oralnim hipoglikemicima (OH) je 16 (27%) mukih u
odnosu na 38 (37%) enskih pacijenata. Ujednaen broj
je na kombinovanoj terapiji odnosno 19 (32%) mukih u Grafikon 5. Broj pacijenata prema izmjerenim vrijednostima GUK-a
odnosu na 32 (31%) enskih oboljelih (grafikon 7). postprandijalno

Grafikon 6. Prikaz broja pacijenata prema vrijednostima HbA1C

Grafikon 2. Prikaz broja pacijenata prema vrijednostima BMI

Grafikon 3. Procjena uhranjenosti mukih pacijenata prema obimu struka Grafikon 7. Broj pacijenata prema vrsti terapije

30

Diskusija
Zbog svoje kronine i progresivne prirode, ozbiljnosti
komplikacija i medicinskih tretmana potrebnih za lije-
enje kasnih stadija, dijabetes je znaajan javno zdrav-
stveni problem i veoma je skupo oboljenje (9).
Prema podacima Internacionalne dijabetes federacije
(IDF-a) broj osoba sa DM u Bosni i Hercegovini (sta-
rosti od 20-79 g)/1000 stanovnika je za ene 140,61 u
odnosu na mukarace 126,89 (10). Nae istraivanje
pokazalo je takoe da je broj osoba enskog spola koji
boluje od DM vei u odnosu na muki spol 102 (63%) u
odnosu na 59 (37%) u dobi od 10 do 88 godina.
Gojaznost meu odraslim je udruena i sa nezdravim
ivotnim stilovima tjelesnom neaktivnou i loim pre-
hrambenim navikama. U Federaciji Bosne i Hercego-
vine (FBiH) je gojazno (BMI -Indeks tjelesne mase >
30) je ukupno 21,2% stanovnika i to 19,1% mukaraca
i 23,3% ena (11). Preporuke Evropskog udruenja za
prouavanje dijabetesa (EASD-a) u smislu poboljava-
nja kontrole dijabetesa preporua BMI (kg/m2) manji
od 25 i OS za mukarce manji od 94 cm i ene manji
od 88 cm (12). U naem istraivanju BMI vei od 25
mukih u odnosu na enski spol imalo je 42 (71% ) u
odnosu na. 70 (68%). Obim struka vei i jednak od 102
cm imalo 38 (34%) mukog spola, a OS vei i jednak
od 88 cm imala 80 (78%) enskih oboljelih.
Studija Evropske epidemioloke grupe za dijabetes
(DECODE) je dokazala da je kao pokazatelj kardiova-
skularnih deavanja vrijednost glukoze u plazmi 2 sata
Reference
1. Loveman E, Frampton GK, Clegg AJ. The clinical
effectiveness of diabetes education models for Type 2
diabetes: a systematic review. Health Technol Assess
2008;12(9): 1-116.
2. Dluhy RG, McMahon GT. Intensive glycemic control
in the ACCORD and ADVANCE trials. N Engl J Med
2008;358(24): 2630-33.
3. American Diabetes Association. Standards of Medical
Care in Diabetes2014. http://care.diabetesjournals.
org.
4. Inzucchi SE, Bergenstal RM, Buse JB et all. Management
of hyperglycaemia in type 2 diabetes: a patient-centered
approach. Position statement of the American Diabetes
Association (ADA) and the European Association for
the Study of Diabetes (EASD). Diabetologia 2012;55(6):
1577-96.
Bilten Ljekarske komore, broj 20
nakon optereenja znaajnija od glukoze natate (13).
U zadnjem desetljeu je kao primarni cilj za dobru re-
gulaciju dijabetesa postala redukcija HbA1c i kontrola
postprandijalne glikemije, a ne kontrola glikemija nata-
te. Postprandijalna glikemija je odgovorna za ubrzano
nastajanje arterioskleroze u tipu 2 dijabetesa, kao i za
nastanak kardiovaskularnog incidenta (14). U naem
istraivanju u odnosu na ciljne vrijednosti glukoze u
krvi postprandijalno manje od 10 mmol/l imalo je 18
(32%) oboljelih mukog spola u odnosu na 29 (33%)
oboljelih enskog spola.
Prema Amerikoj asocijaciji za dijabetes (ADA) po-
trebno je da se kao parametar dobre kontrole HbA1C
bude manji od 7,0%. U naem istraivanju HbA1c vei
od 7% imalo je 26 (44%) oboljelih mukog spola u od-
nosu na 44 (43%) enskog spola (3).
S obzirom na jasne preporuke Evropskog udruenja
za prouavanje dijabetesa (EASD-a) za promjene i-
votnog stila trebaju se uiniti dodatni napori i pojaati
edukativne i savjetodavne intervencije u ambulanta-
ma obiteljske medicine o znaaju promjene ivotnog
stila da bi se to vie oboljelih od dijabetes melitusa
pribliilo ovim ciljevima. S druge strane iako se ciljni
HbA1c treba individualno odrediti (s obzirom na rizik
od hipoglikemija i dobijanja na tjelesnoj teini) nae
istraivanje je pokazalo nezadovoljavajuu glikemijsku
kontrolu, te je i dalje potrebno za veinu pacijenata in-
tenzivirati terapiju i pribliiti se ciljnim vrijednostima
preporuenim od ADA, kako bismo postigli bolju kon-
trolu dijabetes melitusa.
5. Ismail-Beigi F, Moghissi E, Tiktin M, Hirsch IB, Inzucchi
SE, Genuth S. Individualizing glycemic targets in type
2 diabetes mellitus: implications of recent clinical trials.
Ann Intern Med 2011;154: 55459.
6. Akalin S, Berntorp K, Ceriello A, et al. Global Task
Force on Glycaemic Control. Intensive glucose therapy
and clinical implications of recent data: a consensus
statement from the Global Task Force on Glycaemic
Control. Int J Clin Pract 2009;63:142125.
7. American Diabetes Association: Standard of medical
care in diabetes. Diabetes Care 2009;35: 13-49.
8. Renders C, Valk G, Griffin S, Wagner E, Eijk Van J,
Assendelft W. Interventions to improve the management
of diabetes in primary care, outpatient and community
settings: a systematic review. Diabetes Care 2001;24:
1821-33.
9. Collazo-Clavell M. Mayo Clinic o ivotu s dijabetesom.
Medicinska naklada, Zagreb 2005.
31
Bilten Ljekarske komore, broj 20

10. International Diabetes Federation. IDF Diabetes 13. DECODE Study Group. The European Diabetes
Atlas 2013. http://www.idf.org/sites/default/files/5E_ Epidemiology Group.Glucose tolerance and
IDFAtlasPoster_2013_EN.pdf cardiovascular mortality: comparison of fasting and
11. Zavod za javno zdravstvo FBiH. Zdravstveno stanje 2 hour diagnostic criteria. Arch Intern Med 2001;161:
stanovnitva i zdravstvena zatita u Federaciji Bosne i 397-05.
Hercegovine 2014. http://www.zzjzfbih.ba. 14. American Diabetes Association. Postprandijal blood
12. European Society of Cardiology Pocet Guidelines on glucose. Consensus Statement Diabetes Care 2001;24:
Diabetes, Pre-diabetes and Cardiovascular Diseases. 775-78.
European Heart Journal 2007;9 :1-74.

How good glycaemic control have patients with

diabetes mellitus in Zenica?
Education to better control of diabetes mellitus

Larisa Gavran1, Salem Alajbegovi 2, Senad Huseinagi3, Dijana timljanin- Koo4, Davorka Dautbegovi2

Background Many studies have shown that good glycemic control significantly reduces the risk of acute and
chronic complications of diabetes.
Aim Determine the rate of glycaemic control among patients with diabetes mellitus members of the Association
of patients with diabetes mellitus in Zenica.
Method For Four different groups of patients members of the local Association of Citizens against diabetes in
Zenica we organize one day training (from September to December 2014.) which aim was to educate them about
the importance of proper nutrition as a first step in the treatment of diabetes. Before each session for all them
body weight, body height, BMI, waist circumference (WC), postprandial blood glucose and glycated hemoglobin
(HbA1c) were measured.
Results We educated 161 patients with diabetes, 59 (37%) men and 102 (63%) of women aged 10-88 years. BMI
greater then 25 male compared to female had 42 (71%) vs. 70 (68%). WC greater and equal to102 cm had 38
(34%) male and WC greater and equal to 88 cm had 80 (78%) female patients. Postprandial blood glucose greater
than 10 mmol / L had 18 (32%) male patients compared to 29 (33%) female. HbA1c greater than 7% were 26
(44%) male patients compared to 44 (43%) female. The number of patients male and female on insulin therapy
was 23 (38%) compared to 26 (25%). Only oral hypoglycemic (OH) were 16 (27%) of male compared to 38 (37%)
female patients while on the combined therapy were 19 (32%) of male compared to 32 (31%) of female patients.
Conclusion This study shows a significant incidence of obesity in females and a high percentage of patients with
poor glycemic control in both genders. We need to provide more effective care in managing diabetic patients es-
pecially in family medicine: advice on lifestyle changes and therapeutic treatments to reduce the risk of acute and
chronic complications.
Keywords: education, glycemic control, gender

1
Department of Family Medicine, Educational Center of Family Medicine, Primary Health Care Zenica; 2Depar-
tment of Internal medicine, Unit of Endocrinology and Diabetes, Cantonal Hospital Zenica; 3Cantonal Institute
for Public Health Zenica; 4Department of Paediatrics, Unit of cardio-rheumatology, nephrology and endocrine
diseases, Cantonal Hospital Zenica, Bosnia and Herzegovina

32
 Bilten Ljekarske komore, broj 20

Struni lanak

UTICAJ VIBRACIJA NA LJUDSKI ORGANIZAM

Vibratorna bolest

1
Alma Tankovi, Fuada Sulji-Beganovi, Mirjana Talaji, Sajma Lutvica, Emina Lutvica, Aldin Goleti

Saetak
Vibracije predstavljaju oscilatorno kretanje vrstih tijela ili estica vrstih tijela u podruju infrazvunih i djelo-
mino zvunih frekvencija. Osnovne karakteristike vibracija su: frekvencija, amplituda, brzina i ubrzanje vibraci-
ja. Prema meunarodnim normama granino izlaganje vibracijama definie se na tri nivoa i to: one koje izazivaju
umor i naruavaju efekat rada, one koje naruavaju zdravlje radnika na pojedinom radnom mjestu i one koje
naruavaju komfor na pojedinom radnom mjestu. Gotovo da nema privredne grane u kojoj se ne primjenjuju neki
od vibrirajuih alata (umarstvo, rudarstvo, metalurgija, drvna i tekstilna industrija, kamenolomi, rudarstvo, gra-
evinarstvo, tunelogradnja, brodarstvo,...). Ovisno o mjestu prijenosa vibracija na tijelo razlikuje se: Vibraciona
bolest usljed lokalnog dejstva vibracija HAVS i Vibraciona bolest usljed djelovanja optih vibracija WBVS. U
klinikoj slici dominiraju poremeaji na razliitim sistemima, u poetku funkcionalni, a sa duom ekspozicijom
postaju organski ireverzibilni. Zbog toga su potrebni redovni periodini pregledi uposlenih na mjestima izloeno-
sti djelovanju vibracijama kako bi se na vrijeme, preventivnim djelovanjem izbjegao razvoj ireverzibilnih promje-
na, a ovisno o naenom stanju po potrebi pacijenti uputili na ocjenu radne sposobnosti.
Kljune rijei: vibracije, vibratorna bolest, prevencija vibratorne bolesti, ocjena radne sposobnosti

Autor za korespodenciju
Alma Tankovi
Zavod za medicinu rada i sportsku medicinu Zeniko-dobojskog kantona
Bulevar Kralja Tvrtka I 4, Zenica, Bosna i Hercegovina
Telefon: +397 32 449 479; fax: +387 32 449 468;
E-mail: alma.tankovic@hotmail.com

1
Zavod za medicinu rada i sportsku medicinu Zeniko-Dobojskog kantona, Zenica, Bosna i Hercegovina

33
Bilten Ljekarske komore, broj 20

Uvod vu kojih su postavljene granice doputenog izlaganja,

Vibracije predstavljaju oscilatorno kretanje vrstih ti-
jela ili estica vrstih tijela u podruju infrazvunih i
djelomino zvunih frekvencija. Osnovne karakteristi-
ke vibracija su: frekvencija (ljudsko tijelo percipira i
apsorbuje vibracije od 1-1000 Hz), amplituda, brzina i
ubrzanje vibracije. Poto se karakteristike vibracija pri
istoj frekvenciji mijenjaju tokom vremena, taj sloeni
oscilatorni proces nastoji se prikazati jednim pokazate-
ljem pa se izraunava efektivna vrijednost vibracija
za svaku mjerenu frekvenciju (najee u frekventnom
spektru od 1-80 Hz i to u razmaku od jedne treine ok-
tave oktave su frekventni intervali u kojima se vre
mjerenja i mogu se podijeliti na terce). U praksi se naj-
ee mjeri veliina ubrzanja vibracije i usvojena je u
meunarodnim standardima kao pokazatelj dopustivog
izlaganja vibracijama. Obzirom na smjer irenja vibra-
cije mogu biti vodoravne, okomite, krune, poprene ili
viesmjerne (1, 2).
Mjerenja i vrednovanje rezultata
Mehaniki uticaj vibracija na ljudsko tijelo moe se
pojednostavljeno prikazati sljedeom slikom (Slika 1).
te prema meunarodnim normama (ISO 5349) grani-
no izlaganje vibracijama definie se na tri nivoa:
a) nivo vibracija koji izaziva umor i naruava efekat
rada radnika,
b) nivo vibracija koji naruava zdravlje radnika na
pojedinom radnom mjestu i dvostruko je via od
nivoa propisanog u prethodnoj taki (za 6 dB vii
nivo od nivoa u taki a),
c) nivo vibracija koji naruava komfor na pojedinom
radnom mjestu i 3,15 puta je nii od nivoa propisa-
nog u taki a) (10 dB nii nivo nego u taki a).
Pri razmatranju tetnog djelovanja vibracija znaajna
su etiri parametra: smjer djelovanja vibracija, vrijeme
izlaganja, nivo vibracija i frekvencijska karakteristika
osjetljivosti.
Smjerovi djelovanja vibracija u kojima treba postaviti
akcelerometre pri mjerenju odreeni su meunarodnim
standardom ISO 8727/1995 pri emu se koristi pravilo
desne ruke (Slika 2).

Slika 2. Pravilo desne ruke (2)

Prema tome koordinatni sistem za itavo tijelo i glavu

Slika 1. Pojednostavljeni prikaz mehanikog utjecaja vibracija na
u stojeem, sjedeem i leeem poloaju na fiksnom
ljudsko tijelo (2) radnom mjestu prikazan je Slikom 3, a za sistem aka
ruka Slikom 4.
Prema visini frekvencije vibracije moemo podijeliti u
tri grupe:
a) vibracije koje izazivaju tzv. morsku bolest (Motion
sickness) u frekventnom podruju 0,1-0,63 Hz,
b) vibracije koje se prenose na cijelo tijelo u frekven-
tnom podruju 1-80 Hz,
c) vibracije koje se prenose na sistem aka ruka u
frekventnom podruju 6,3 800 Hz.

Da bi se objektivno utvrdio tetni uticaj vibracija na

Slika 3. Koordinatni sustavi za itavo tijelo u stojeem, sjedeem i
ljudsko tijelo provedena su brojna istraivanja na osno- leeem poloaju (2)

34

Slika 4. Koordinatni sustavi za sustav aka ruka (2)
Normativi
Kod nas za sada ne postoje normativi za maksimalno
dopustive vrijednosti vibracija pa se primjenjuju nor-
me prema Meunarodnoj standardizaciji (International
Organisation for Standardisation ISO). Prema prepo-
rukama Meunarodne organizacije za standardizaciju,
normiraju se posebno opte vertikalne vibracije koje
djeluju na ovjeka u poloaju kada stoji ili sjedi ili
vibracije koje djeluju direktno na ruke radnika ili po-
jedine dijelove tijela. Prema ovim preporukama treba
normirati vibracije u dijapazonu od 1-100 Hz. Pri pre-
koraenju maksimalno doputenih vrijednosti nastupa
fiziki i psihiki zamor, umanjuje se radna sposobnost
i stvara posebna opasnost od pojave vibracione bolesti.
Ovi kriteriji nisu stroge granice koje ih odreuju kao bi-
oloki tetne. Velike su razlike od granice gdje poinje
smanjivanje komfora do granice gdje nastaje direktna
opasnost za zdravlje. Normativne krive definiu srednje
vrijednosti ubrzanja kojima radnik na radnom mjestu
smije biti izloen a da ne nastupe znaajne somatske i
psihike promjene u njegovom organizmu (1).
Za vibracije koje se prenose na ruke koristi se ISO
standard 5349/1986, koji predstavlja postotak izloenih
osoba u kojih e se razviti vaskularne smetnje pri e-
tvorostanom dnevnom izlaganju vibracijama razliitih
vrijednosti ubrzanja, a tokom viegodinjeg trajanja
izloenosti (Tablica 1). Evropska zajednica smatra da
je rizik oteenja zdravlja zanemariv tokom osmosta-
nog izlaganja vibracijama ubrzanja do 1 m/s2, a ako je
ubrzanje do 2,5 m/s2 potrebno je upoznati radnike sa
opasnostima od djelovanja vibracija; ako je ubrzanje
od 2,5-5 m/s2 indiciran je zdravstveni nadzor zbog ot-
Tablica 1. Doputen nivo vibracija koje se prenose na sistem
aka ruka, m/s (2)
Doputeno vrijeme dnevnog Vrednovana ubrzanja za sve
izlaganja, h tri osi, m/s2
B 2,1
4 2,9
2 4,1
1 5,8
Bilten Ljekarske komore, broj 20
krivanja ranih znakova djelovanja vibracija; dok kod
vrijednosti ubrzanja iznad 5 m/s2 mogu se oekivati ja-
sna oteenja zdravlja. Radnici smiju biti izloeni dje-
lovanju vibracija ubrzanja 20 m/s2 i vie samo tokom
nekoliko minuta i uz sve raspoloive zatitne mjere.
Za vibracije koje se prenose na cijelo tijelo koristi se
ISO standard 2631/1985 koji se odnosi na periodine
vibracije okomitog i vodoravnog smjera. ovjek je naj-
osjetljiviji na vibracije koje djeluju na cijelo tijelo u fre-
kventnom rasponu od 4-8 Hz ako su okomitog smjera, a
u rasponu 1-2 Hz ako su vodoravnog smjera (Tablica 2).
Tablica 2. Doputeni nivoi ubrzanja vibracija za pojedine smjerove (2)
Doputena razina vibracija
Vrijeme izlaganja, h
z-os x, y-osi
8 0,6 0,44
6 0,8 0,57
4 1,0 0,75
Standard za vibracije koje djeluju na cijelo tijelo pred-
via granine vrijednosti za tri razliita kriterija koji se
odnose na:
a) pojavu zamora, odnosno zatitu radne efikasnosti;
b) granicu izlaganja radi zatite zdravlja; i
c) pojavu osjeaja nelagode, tj. zatitu udobnosti.
Prva dva kriterija primjenjuju se kod profesionalne
izloenosti vibracijama, a posljednji prilkom procje-
ne udobnosti putnika u prevoznim sredstvima. Prema
ISO-standardima granine vrijednosti ubrzanja vae
za zatitu radne efikasnosti, dok se za zatitu zdravlja
vrijednosti ubrzanja moraju podvostruiti, a za zatitu
udobnosti podijeliti sa 3,14 (2).
Izvori ekspozicije
Gotovo da nema privredne grane u kojoj se ne primje-
njuju neki od vibrirajuih alata (umarstvo, rudarstvo,
metalurgija, drvna i tekstilna industrija, kamenolo-
mi, rudarstvo, gtaevinarstvo, tunelogradnja, brodar-
stvo,...) (3).
Teko je razgraniiti uticaj vibracija koje se iskljuivo
prenose na cijelo tijelo (opte vibracije), a koje na ruke
(lokalne vibracije). Uglavnom vibracijama koje se preno-
se na cijelo tijelo izloeni su vozai prijevoznih i prijeno-
snih sredstava, poljoprivrednih strojeva i traktora, grae-
vinskih strojeva, piloti, te rukovaoci indusrtijskih strojeva
koji sami ili sa svojom podlogom vibriraju (1, 2).
35
Bilten Ljekarske komore, broj 20
Vibracijama koje se prenose na ruke uglavnom su
izloeni radnici koji rade runim vibrirajuim alatima
(eki, builice, brusilice, pile, nabijai, pitolj), bez
obzira kojom se energijom koriste (pneumatski, elek-
trini), zatim mineri, kopai, sjekai motornom pilom
ili elektrinim cirkularima, buai u kamenolomima,
uopte u graevinarstvu, radnici na mainskoj obradi
metala, ienju metalnih odljevaka, bruenju i buenju
metala i drveta, preanje i poliranje metala, radnici na
strojevima u industriji obue, itd (1, 2).
Patogeneza
Patogeneza vibratorne bolesti nije do kraja razjanjena
i zavisi od brojnih faktora. Morfoloke i funkcionalne
promjene koje se javljaju nastaju kao posljedica:
a) direktnog mehanikog dejstva vibracija (koje iza-
ziva odgovarajue traumatske fenomene na mjestu
njihova djelovanja)
b) indirektnog razdraujueg djelovanja vibracija
na nerve (ime preko sloenih reflektivnih meha-
nizama utiui na razliite dijelove nervnog siste-
ma mogu nastati posljedice na razliitim nivoima:
krvnih sudova i srca, nervnog sistema, kostiju,
zglobova i miia, senzibiliteta, ula sluha, vida i
ravnotee, koe, eluca, endokrinog sistema, meta-
bolizma, i dr. (3).
Dejstvo vibracija na organizam zavisi prvenstveno od
fizikih parametara vibracija tj. frekvencije, amplitu-
de, ubrzanja i energije. Bioloki efekti vibracija zavise
naroito od njihove frekvence. Utvreno je da najjae
vazoneurotske reakcije daju vibracije frekvence od 35-
150 Hz (1). Broj vibracija je obrnuto proporcionalan
sa teinom alata, pa do oteenja uglavnom dolazi pri
upotrebi srednje tekih i lakih alata (4). Smatra se da
tkiva gase samo visokofrekventne vibracije, dok se
niskofrekventne vibracije mogu da rasprostiru do uda-
ljenih mjesta. Kotano tkivo je dobar provodnik i re-
zonator vibracija, a zglobne povrine su efikasan prigu-
iva vibracija. Promjene u strukturi kotanog tkiva pri
raznim oboljenjima mogu poveati (osteoporoza zbog
pojave zvune rezonance) ili smanjiti prenoenje vibra-
cija (sklerotini procesi na kostima).
Na tetno djelovanje vibracija mogu da utiu i teak i
neispravan alat, vrsta i tvrdoa materijala koji se obra-
uje, niska spoljna temperatura, velika vlanost vazdu-
ha, hladna povrina alata, teak miini napor, zamor,
36
nefizioloki poloaj tijela pri radu, koji pojaavaju tet-
no djelovanje vibracija. Takoe se osjetljivost organiz-
ma mijenja zavisno od cirkadijalnog ritma, pa je prag
osjetljivosti u toku dana nii, a ujutro i uvee se znatno
poveava. Poveanu osjetljivost na vibracije pokazuju
osobe koje su preleale pjegavac, doivjela smrzava-
nje, hronini alkoholiari, osobe koje imaju poremea-
je periferne cirkulacije sa sklonou angiospazmima i
vaskularnim krizama, poremeaje koronarne cirkulaci-
je, hipertoniari i hipotoniari, oboljenja srednjeg uha,
nervne bolesti, i drugo (1).
Klinika slika
U klinikoj slici dominiraju poremeaji na razliitim
sistemima, u poetku funkcionalni, a sa duom ekspo-
zicijom postaju organski ireverzibilni.
1. Vaskularni poremeaji nastaju usljed djelovanja na
lokalne adenoreceptore. Ovi poremeaji prolaze kroz
vie stadijuma:
a) vazomotorna faza poetna faza koju karakteriu
prolazni spazmi,
b) vazospastina faza kada se naizmjenino javlja
spastino i atonino stanje kapilara,
c) vazoparalitina faza kapilari su atonini, defor-
misani, redukovani sa poveanom propustljivou.
Tako od poetnih napada spazma kapilara i prekapilara,
a uz dugu ekspoziciju dolazi do oteenja cirkulacije i
javljaju se trofike promjene na koi, miiima, tetiva-
ma i aponeurozama.
2. Neuroloki poremeaji nastaju zbog strukturnih pro-
mjena na samim perifernim nervima sa demijelizinira-
juim procesima i sa smanjenjem broja nervnih vlakana
u vidu:
a) mono i polineuropatija sa motornim i senzitivnim
ispadima u vidu polineurotinog sindroma pra-
enog razliitim senzitivnim, trofikim i vaskular-
nim poremeajima.
b) astenina i neurastenina stanja usljed poremeaja
u CNS-u.
3. Miini poremeaji prvih godina pri radu sa vi-
brirajuim alatima javlja se izvjesno poveanje miine
snage, ali vremenom miina snaga sve vie opada uz
smanjenje izdrljivosti miia.
a) smanjenje razdraljivosti, tonusa i refleksa miia.

b) promjena miine snage.
c) postpena atrofija malih miia aka
4. Kotanozglobni poremeaji promjene su najee b) hipotrofija i atrofija miia ake
na kostima runog zgloba i ake, lakatnom zglobu, ali
i drugim kostima. Promjene su praena bolovima pri
pokretima i u miru, nekada i nou, oslabljenom gru-
bom motornom snagom, ogranienom pokretljivou.
Manifestuju se:
a) oteenjem zglobnih hrskavica (fisure, degeneraci-
je, raslojavanje, fragmentiranje).
b) stvaranje osteofita (na rubovima zglobnih povrina
kao regenerativni proces hrskavice).
c) sklerotine promjene i cistina rasvjetljenja u ko-
stima.
d) deformirajua spondiloza.
e) osteoporoza
f) egzostoze, endostoze, osteomi, okotavanje tetiva
g) aseptina nekroza, pojava cisti i fraktura u kostima.
5. Poremeaj senzibiliteta dolazi do postepenog sni-
enja svih vidova konog senzibiliteta bez jasnih grani-
ca, izraenije distalno
a) smanjenje senzibiliteta za vibracije predstavlja
rani simptom i obino se javlja prvi.
b) smanjenje senzibiliteta za bol u poetku samo na
krajnjim falangama prstiju ruku i nogu, a kasnije
se iri na cijelu aku i podlakticu, odnosno stopalo
i potkoljenicu. Smanjenje senzibiliteta za bol moe
ii do potpune anestezije.
c) smanjenje senzibiliteta za toplotu zahvata pod-
ruja po tipu rukavica i arapa.
d) smanjenje taktilnog senzibiliteta obino se javlja
kod visokofrekventnih vibracija.
e) pareze i paralize i sindrom karpalnog kanala jav-
lja se, ali rijetko.
6. Poremeaj funkcije ula sluha, vida i ravnotee
a) dolazi do oteenja sluha u niskim frekvencama, a
dugotrajno dejstvo vibracija pojaava tetno djelo-
vanje buke dovodei do breg profesionalnog ote-
enja sluha.
b) pri obavljanju poslova koji zahtjevaju veliku preci-
znost uz istovremeno dejstvo vibracija moe doi
do pojave dvoslika, stvaranja mree pred oima i
slabijeg vida, a uz to dolazi i do izrazitog spazma
krvnih sudova mrenjae.
c) periodine vibracije niske frekvence od 10-20 Hz
pokazuju tetni efekat na vestibularni aparat.
Bilten Ljekarske komore, broj 20
7. Trofike promjene
a) hiperkeratoze, zaravnjenje konih nabora, ragade
koe
c) fenomen praznih prstiju nedostatak turgora na ja-
godoicama prstiju uz osjeaj da postoji viak koe
na tom dijelu prsta.
d) Dupuytrenova kontraktura 3. i 4. prsta
e) Tendovaginitis recidivirajui i hronini
8. Sekretorni poremeaji
a) hiper ili hipohidroza - u vidu pojaanog znojenja
aka ili suhe koe (3).
Klasifikacija bolesti uzrokovanih djelovanjem vi-
bracija
Klasifikacija bolesti nastalih djelovanjem vibracija na
ljudski organizam ovisno o mjestu prijenosa vibracija
na tijelo:
A. Vibraciona bolest usljed lokalnog dejstva vibracija
HAVS [Hand-arm vibration syndrome]
B. Vibraciona bolest usljed djelovanja optih vibraci-
ja WBVS [Whole body vibration syndrome]
A. HAVS nastaje kao posljedica prijenosa vibracija na
ljudsko tijelo preko ruku uzrokujui oteenja mnogih
organskih sistema, a najjae izraene promjene su na
mjestu prijenosa tj. akama i rukama. Najvie su izlo-
eni radnici u umarstvu tj. sjekai sa motornom pilom,
brusai i rezai u ljevaonicama i u metalskoj industriji,
brodogradilitima, kamenoresci, itd.
Dolazi do oteenja periferne cirkulacije, perifernih ne-
rava i kotano-zglobnog i miinog sistema.
U evoluciji lokalne vibracione bolesti mogu se razliko-
vati etiri stadijuma:
1. U prvom stadijumu prisutna je poveana osjetlji-
vost na hladnou, lake parestezije u prstima ruku,
lako snien vibracioni senzibilitet, diskretna akro-
hipotermija i akrocijanoza. Ove promjene imaju
reverzibilan karakter.
2. U drugom stadiju pojaavaju se parestezije, sma-
njuje se osjetljivost na dodir cijele ake pa i pod-
laktice, slabi miina snaga aka, sniena je tem-
peratura prstiju, poveano znojenje aka, javljaju
se angiospastine pojave bljedilo prstiju na pro-
vokaciju (hladnou, rad sa hladnim alatima, pranje
ruku hladnom vodom). Bolesnici se ale na hlad-
37
Bilten Ljekarske komore, broj 20
nou, pojaan zamor,, razdraljivost, te javljaju se
znaci poetnog asteninog ili astenino-neuraste-
ninog karaktera.
3. U treem stadiju bolovi u rukama su veoma izrae-
ni, naroito poslije rada, ograniena pokretljivost
zglobova, napadi bijeljenja prstiju esto se izmje-
njuju sa zastojnom cijanozom prstiju, aka, naro-
itio dlanova, karakteristian ovalni izgled vrhova
prstiju, asimetrija arterijskog pritiska (Palov simp-
tom), te znaci astenino-neurasteninog sindroma.
4. etvrti stadij se relativno rijetko javlja, prisutni
znaci generaliziranih vaskularnih poremeaja na
nogama, koronarnom i cerebralnom krvotoku. Po-
remeaji senzibiliteta jako izraeni na veim po-
drujima. Promjene su veinom ireverzibilne.
Stepenovanje HAVS-a prema Tayloru i Palmeru, od-
nosno revidirana tokholmska klasifikacija iz 1986.g.
obuhvata odvojeno vaskularne i senzitivne simptome
(Tablica 3). Smatra se da osobe mlae od 50 g. u 1. i
2. stadiju mogu postii bitno poboljanje nakon prekida
ekspozicije vibracijama, dok starije osobe u 3. i 4. stadi-
ju mogu zadrati isto stanje ili ak pokazati pogoranje.
B. WBVS nastaje kao posljedica prijenosa vibracija
preko stopala ili zdjelice na cijelo tijelo uzrokujui pro-
mjene na mnogim organskim sistemima, prvenstveno
Tablica 3. Stupnjevanje vibracijskog sindroma (HAVS) prema
tokholmskoj klasifikaciji - po Tayloru i Palmeru (2)
Vaskularni simptomi
Stupanj Opis
0- Bez napadaja Raynaudova fenomena
Povremeni napadaji, zahvaeni samo vrci jednog ili vie
1 Blag
prstiju
2 Umjeren
Povremeni napadaji, zahvaene distalne i srednje falange
jednog ili vie prstiju
3 Teak esti napadaji, zahvaene sve falange veine prstiju
4 Vrlo teak Kao 3 i trofine kone promjene na vrcima prstiju
Senzoneuralni simptomi
0 SN Bez simptoma
1 SN Povremena ukoenost, s trncima ili bez njih
2 SN Povremena ili stalna ukoenost, smanjeni osjet
Povremena ili stalna ukoenost, smanjeni osjet i manualna
3 SN
spretnost
kimenom stubu (spondiloze, skolioze, spondilartroze,
degeneracije i.v. diska i suenjem i.v. prostora, te u teim
38
sluajevima i hernijacijom i.v. diska), artrotine promje-
ne zglobova kuka. Najvie su izloeni radnici koji obav-
ljaju poslove na vibrirajuim podestima i podovima,
poslovi upravljanja traktorom, buldoerom, bagerom,
kamionom na neravnom terenu, vua vozova, itd. (5).
Vibracije koje djeluju na cijelo tijelo manifestuju se kao
periferna vazospastina bolest (Raynaudov fenomen),
varikoziteti donjih ekstremiteta, varikokela, hemoroidi,
ishemina bolest srca, ee hipertenzija nego hipotenzi-
ja sa labilnou krvnog pritiska i pulsa. U klinikoj slici
vibracione bolesti izazvane optim vibracijama prisutni
su: bol u nogama bez tane lokalizacije i koji se pojaa-
va na toploti, a smanjuje na hladnoi, malaksalost nogu,
hiper i hipoestezije, znatno sniena temperatura koe pr-
stiju i stopala, snienost vibracionog senzibiliteta.
U odmaklim sluajevima javljaju se glavobolje, mu-
nina, povraanje, vrtoglavica, napadi gubitka svijesti,
pojaani tetivni refleksi, tremor prstiju ruku, nistagmus,
znaci dijencefalnog sindroma (astenija, gubitak tjelesne
teine, hipotonija, poremeaj termoregulacije, metabo-
lizma i endokrinog sistema), znaci spinalnog sindroma
(rasprostranjeni poremeaji senzibiliteta u predjelu
ruku, ramena i grudnog koa, progresivna miina atro-
fija ruku, ramenog pojasa, a nekada i nogu), kod ena
poremeaji menstrualnog ciklusa, sklonost spontanim
pobaajima, itd. (1, 2).
Dijagnoza vibracione bolesti
Za dijagnosticiranje vibracione bolesti prvenstveno je
potrebna iscrpna radna anamneza (vrsta i intenzitet vi-
bracija, duina ekspozicije, podaci o koritenju linih
zatitnih sredstava,...), kliniki pregled i metode kojima
se mogu objektivizrati nastala oteenja.
Za dijagnosticiranje vaskularnih oteenja tj. da li po-
stoje znaci spazma ili atonije krvnih sudova koriste se
metoda mjerenja kone temperature, proba sa hladnom
vodom (Cold test), Lewis-Prusikova proba, Palova pro-
ba (eventualno razlika u arterijskom pritisku desne i
lijeve ruke), proba stisnutih aka, Bogolepova proba,
digitalna fotopletizmografija bez i sa vanjskim podsti-
cajima. Time se moe utvrditi stepen bolesti u kojem
krvne ile reaguju izraenim vazospazmom na vanjski
podraaj (vibracije, hladnoa, vlaga, stres). Ukoliko
izostane bilo kakva reakcija znai da se radi o trajnim
organskim promjenama krvnih sudova aka.

Oteenje perifernog nervnog sistema utvruje se
EMNG om (elektromioneurografija), testovima ispiti-
vanja senzibiliteta za vibracije, bol, temperaturu i dodir
(1, 2). Da bi se utvrdile promjene na kotano zglobnom
sistemu potrebno je nainiti rtg aka, lakatnih zglobova
i kimenog stuba.
Lijeenje
Osnovni princip pri lijeenju svih profesionalnih bole-
sti je prekid izloenosti tetnom faktoru, u ovom sluaju
prekid rada sa vibrirajuim alatima, rada na podlogama
koje vibriraju, bez izloenosti nepovoljnim klimatskim
uslovima, prvenstveno hladnoi i vlazi, te bez poslova
koji iziskuju teko fiziko naprezanje. Savjetovati oba-
vezan prekid puenja, a u tretmanu primjenjuju se sred-
stva sa vazodilatatornim, analgetskim i tonizirajuim
efektom. Takoe kod kotano zglobnih manifestacija
preporuuje se fizikalni tretman (1, 2).
Prevencija
Prevencija vibracione bolesti obuhvata:
a) tehnoloko- tehnike mjere smanjiti na najmanju
moguu mjeru intenzitet vibracija i duinu izloe-
nosti pa se preporuuje odmor od 10 min. na svaki
sat rada; izmjena tehnolokih procesa (npr. zavari-
vanje umjesto zakivanja, presovanje umjesto kova-
nja); konstruisanje alata prihvatljivih karakteristi-
ka vibracija, odravanje alata i strojeva; upotreba
linih zatitnih sredstava (antivibracijske rukavice,
zatita od hladnoe); obezbjeenje adekvatnih mi-
kroklimatskih uslova u radnim prostorijama, itd.
b) Medicinske mjere obuhvataju provoenje profe-
sionalne orjentacije i selekcije pri zapoljavanju,
obavljanje prethodnih, i periodinih pregleda (je-
dan puta godinje) (5, 6, 8), otkrivanje ranih zna-
kova vibracione bolesti, blagovremeno i efikasno
lijeenje oboljelih i rehabilitacija.
c) Zdravstveno prosvjeivanje i edukacija (upozna-
vanje sa tetnostima, znaaj mjera zatite na radu,
uticaj puenja i konzumiranja alkohola, te pravilne
ishrane)
d) Zakonodavno administrativne mjere (ISO stan-
dardi za lokalne vibracije 8-1000 Hz i za opte vi-
bracije je 1-80 Hz).
Ocjena radne sposobnosti
Pri ocjenjivanju radne sposobnosti oboljelih od vibra-
cione bolesti potrebno je utvrditi kliniki oblik i stadi-
Bilten Ljekarske komore, broj 20
jum bolesti, stepen izraenosti klinikih manifestacija
funkcionalne ili trajne organske promjene i stepen
kompenzacije procesa.
U prvom stadiju radna sposobnost je ouvana, potreb-
ne su samo ee ljekarske kontrole i skraenje dnevne
ekspozicije vibracijama.
U drugom stadiju potrebno je pacijenta izolovati sa da-
tog radnog mjesta 2-3 mjeseca, provesti lijeenje i uko-
liko su efekti lijeenja zadovoljavajui radnik se moe
vratiti na ranije radno mjesto uz povremene kontrole. U
protivnom izvriti prekvalifikaciju.
U treem stadiju kontraindiciran je dalji rad sa vibrira-
juim alatima, provesti lijeenje i prekvalifikaciju.
U etvrtom stadiju sa znacima generalizacije procesa
postoji potpuni gubitak radne sposobnosti (1, 7).
Kriteriji za priznavanje vibracione bolesti za profe-
sionalno oboljenje
Da bi vibraciona bolest bila proglaena profesionalnim
oboljenjem moraju biti ispunjeni odreeni kriteriji:
1. Pozitivna radna anamneza da su na radnom mje-
stu prisutne vibracije kao profesionalna noksa
iznad maksimalno dozvoljenih vrijednosti dokaz
o ekspoziciji najmanje 5 godina;
2. Izraene tipine subjektivne tegobe u skladu sa
klinikom slikom koja potvruje oboljenje nerava,
krvnih sudova, miia, kostiju i zglobova sa jasnim
dokazom da postoji organsko i funkcionalno ote-
enje uzrokovano djelovanjem vibracija (9);
3. Poremeaj periferne cirkulacije (obavezno) to
podrazumjeva napade bijelih prstiju ili snienje
temperature koe ispod 25 C, pozitivan kapilaro-
skopski nalaz, pozitivan pletizmografski nalaz;
4. Poremeaj na kotanom ili neuromiinom sistemu
(bar jedan) to na kotanom sistemu podrazumje-
va RTG promjene na kostima ruja (artroze, egzo-
stoze, aseptine nekroze ili ciste) i kostima lakta
(epikondilitis), a na neuromuskularnom sistemu
obostrani EMNG ispad senzibiliteta na n. media-
nus ili n. ulnaris ili hipotrofija hipotenara ili tenara
uz atrofiju koe;
- Ukololiko neki od ovih uslova nije ispunjen moe se
postaviti dijagnoza Profesionalna osjetljivost na vibra-
ciju (Expositio cum vibratio prof.).
39
Bilten Ljekarske komore, broj 20

- Lice koje je oboljelo od vibracione bolesti nije sposob- osteotropnim noksama i rad u nepovoljnim mikrokli-
no za dalji rad sa vibracijama, kao ni za precizne manu- matskim i klimatskim uslovima. Takoe, promjenu rad-
elne poslove i druge poslove koji zahtjevaju vee fiziko nog mjesta treba sugerisati i osobama kojima je postav-
naprezanje, kontakt sa vaskulotropnim, neurotropnim i ljena dijagnoza Expositio cum vibratio. prof (3).

Reference
1. Stankovi D, Trikovi K. Vibracije u Stankovi D. 6. Zakon o zatiti na radu (Sl. List BiH br 22/90, l.18); 57.
Medicina rada. Medicinska knjiga Beograd-Zagreb, 7. apeta R, Reif N, Ribari M, Rismondo M. Oteenja
1984; 411-19. vibracijama u Radna sposobnost i invalidnost, akovec-
2. ari M, ukin E. Vibracije u Bogadi-are A, Goglia Zagreb, 1986; 573.
V. Medicina rada i okolia. Medicinska naklada, Zagreb 8. Ribi Z, varc-Radmilovi J. Dijagnostike, terapijske
2002; 346-57. i profilaktike mogunosti kod vibracione bolesti. III
3. Aranelovi M, Jovanovi J. Vibracije u Medicina rada. Jugoslovenski kongres medicine rada, Ljubljana. Zbornik
Medicinski fakultet, Univerzitet u Niu, 2009; 66-70. radova 1971; 524-27.
4. ari M, Maji-Prpi D, Beriti T. Oteenje vibracijama 9. Lista profesionalnih bolesti, Slubene novine Federacije
u Patologija rada. Panorama, Zagreb, 1965; 307. Bosne i Hercegovine, 2002.
5. ari M, Ribi Z, engi-Buranji Z, Serti Z. Poslovi pri
kojima je radnik izloen vibracijama i potresanju u Radna
sposobnost. Prirunik, Zagreb, 1984; 49.

40
 Bilten Ljekarske komore, broj 20

Struni lanak

HITNA STANJA U OFTALMOLOGIJI

Hitnost u oftalmologiji

Nina Jovanovi1, Lejla Muhamedagi2

Saetak
Urgentna ili hitna stanja u oftalmologiji su takva oboljenja ili povrede oka koja trae hitnu i neodlonu pomo,
zbog mogueg brzog gubitka funkcije oka ili drugih opasnosti. Oftalmoloke povrede su najei uzrok okular-
nog morbiditeta i jednostranog ili dvostranog gubitka vidnih funkcija, a relativno su est uzrok slijepoe,este
u modernom vremenu i nainu ivota. U prvi red hitnosti u okviru povreda oka spadaju one nastale hemijskim
sredstvima: kiselinama (solna, siretna, sumporna, azotna), bazama (amonijak, Natrijeve i kalijeve baze, razrije-
ivai, boje, malter, kre) i drugim hemijskim sredstvima. Druge nemehanike povrede nastaju dejstvom: hiper i
hipotermalne energije, ultravioletnih i infracrvenih zraka, te jonizirajueg zraenja. Mehanike povrede su druge
po redu hitnosti i dijele se na: zatvorene i otvorene povrede one jabuice. Vei red hitnosti imaju otvorene po-
vrede one jabuice i one se dijele na: laceracije (penetrantne i perforativne povrede oka) i rupture. Postoji i niz
hitnosti uzrokovanih oboljenjima oka, koja zahtijevaju promtan tretman.
Kljune rijei: povrede i oboljenja oka, urgentna stanja, tretman

Autor za korespodenciju:
Nina Jovanovi
Sluba za one bolesti, Kantonalna bolnica Zenica
Crkvice 67, Zenica, Bosna i Hercegovina
Telefon: 032 405 133; Fax: 032 226 576
e-mail: nina_scoph@yahoo.com

Uvod
Urgentna ili hitna stanja u oftalmologiji su takva obolje- ivota. Meutim, u neuporedivo teoj situaciji su ljudi
nja ili povrede oka koja trae hitnu i neodlonu pomo, koji naglo izgube vid. Vrlo vano za hitna stanja u oftal-
zbog mogueg brzog gubitka funkcije oka ili drugih mologiji je da se to bre doe do to tanije anamneze
opasnosti. Dok imamo zdravo oko i uredan vid obino naroito kod povrede oka.
ne razmiljamo ili ne moemo zamisliti kako bi se sna- Najei uzroci crvenog oka su konjunktivitis,
li ili ponaali u sluaju izgubljenog ak i privremeno subkonjuktivalno krvarenje, keratitis, uveitis, akut-
oslabljenog vida. Neki ljudi gube osjet vida postepeno, ni glaukom, povrede i strana tijela. Konjunktivitis je
tako da se oni jednostavno navikavaju na takav nain najea uputna oftalmoloka dijagnoza, i obino prva

1
Sluba za one bolesti, Kantonalna bolnica Zenica; 2Zavod za medicinu rada i sportsku medicinu Zeniko-doboj-
skog Kantona, Zenica, Bosna i Hercegovina

41
Bilten Ljekarske komore, broj 20
dijagnoza na koju pomisli ljekar ope medicine kada
vidi crveno oko. Kod sumnje na konjunktivitis nikad se
lijeenje ne smije poeti steroidnim lijekovima, samo
oftalmolog moe donijeti odluku o lijeenju steroidi-
ma. Ako niste u mogunosti uputiti pacijenta s crvenim
okom oftalmologu najmanje ete pogrijeiti ako otpo-
nete lijeenje antibiotskim kapima ili mastima.
Osobito paljivo treba pregledati zjenicu, jer je zjenica
vaan difrencijalno dijagnostiki klju (Tabela 1).
Tabela 1. Izgled zjenice kod pojedinih oftalmolokih oboljenja
Zjenica Vjerovatno stanje
Normalna Konjunktivitis, blae bolesti ronice
Uska Iridociklitis,ulkus ronice
Srednje iroka,fiksirana Akutni glaukom
Nepravilna Trauma
Drugi vaan klju je vidna otrina, svako akutno sma-
njenje vidne otrine je znak opasnosti i zahtjeva hitan
oftalmoloki pregled (Tabela 2).
Tabela 2. Vidna otrine kod pojedinih oftalmolokih stanja
VIDNA
STANJE ZNAKOVI
OTRINA
Akutni Bulbarna i palpebralna spojnica hipere-
Normalna
konjunktivitis mina, ali je ronica uredna
Subkonjunktivalno Iznenadna pojava bezbolne krvavocrvene
krvarenje boje bulbarne spojnice
Na dijagnozu upuuje anamneza i vanjski
Ozljeda oka
pregled
Bolest ili ozljeda
Fluorescein boji defekt ronikog epitela
ronice
Smanjena Ona jabuica tvrda kao kamen, zjenica
Akutni glaukom
srednje iroka ili iroka, ronica zamuena
Sobna vodica zamuena (Tyndallov fe-
Iridociklitis nomen), prainasti precipitati na endotelu
ronice, zjenice uske ili nepravilne
Iznenadni gubitak vida u mirnom, nepodraenom oku
moe biti posljedica okluzije centralne retinalne arterije
ili vene, ablacije retine, horioretinitisa, retinalnog ili vi-
trealnog krvarenja, optikog neuritisa, migrenske aure,
intrakranijalne ili ekstrakranijalne vaskularne okluzije,
histerije ili se radi o simulaciji. Pacijenta treba to prije
uputiti oftalmologu jer faktor vremena moe biti presu-
dan za ouvanje vida (u okluziji retinalne arterije radi
se o minutama) (1).
Bol u oku se javlja uglavnom kod bolesti prednjeg
segmenta i adneksa (suzni aparat, kapci). Najbolnije
mjesto je ronica koja je bogata nervnim zavrecima.
Spojnica je manje bolna, uz bol, bolesti prednjeg se-
gmenta su praene sa podraajnim znacima (fotofo-
42
bija, blefarospazam i epifora). Bol se javlja kod ovih
stanja: erozije i oteenja ronice, hordeoluma, upale
suzne vreice i suzne lijezde, upale irisa i cilijarnog
tijela, akutnog glaukoma. Najtee bolesti oka obino
nisu praene bolovima , retina nema receptora za bol, a
bolesti retine su one koje najvie ugroavaju vid. Povr-
inska bol javlja se u obliku osjeta stranog tijela, pije-
ska u oima, svrbea, peenja, arenja, bockanja, suho-
e u oima, grebanja. Lokalizirana bol na pritisak one
jabuice u toku je upale sklere, irisa, zrakastog tijela
i akutnog glaukoma, na kapcima kod hordeoluma, pri
upali suzne lijezde i pri upali suzne vreice. Duboka
bol iza oka i prema sljepoonici, elu, korijenu nosa i
gornjoj eljusti nastaje kod akutnog iridociklitisa, akut-
nog napadu glaukoma, upale sklere, Tenonove ovoj-
nice, one upljine. Bol pri pokretanju oka upozorava
na retrobulbarnu upalu vidnog ivca, upalu Tenonove
ovojnice, rastezanje stranjeg pola one jabuice (2).
Hitna stanja u oftalmologiji prema uzroku nastanka
moemo podijeliti na hitna stanja uzrokovana povre-
dama oka, vaskularnim promjenama i oboljenjima oka.
Povrede oka
Oftalmoloke povrede su najei uzrok okularnog
morbiditeta i jednostranog ili dvostranog gubitka vid-
nih funkcija, a relativno su est uzrok slijepoe,este
u modernom vremenu i nainu ivota. Osim toga, hu-
mane, drutvene i ekonomske posljedice povreda oka
su enormne u svim dijelovima svijeta (3). Uestvuju sa
15-20% u ukupnoj ljudskoj traumatologiji (4). Mogu se
podjeliti prema uzorku nastanka na: mehanike i neme-
hanike (hemijske, fizike radijacione).
U prvi red hitnosti u okviru povreda oka spadaju one
nastale hemijskim sredstvima: kiselinama (solna, siret-
na, sumporna, azotna), bazama (amonijak, Natrijeve i
kalijeve baze, razrijeivai, boje, malter, kre) i drugim
hemijskim sredstvima. Sve vrste ovih materijala dovode
do lakih ili teih povreda oka sa posljedinim kompli-
kacijama, to zavisi od koliine i koncentracije materi-
jala koji je izazvao povredu, zahvaenoj povrini oka,
duine trajanja kontakta i brzine pruanja prve pomoi.
Baze posebno lako i brzo prodiru u tkivo oka i izazivaju
teke komplikacije. Prva pomo se sastoji u detaljnom
ispiranju vodom, odstranjivanju krutih i veih materija
iz oka, ispiranju oka sa Natrijum hidrogenkarbonatom
(NaHCO3) kada su povrede izazvane kiselinama, odno-
sno 3% Acidi Borici, vitaminom C, Natrijevim citratom
 Bilten Ljekarske komore, broj 20

kada su izazvane bazama radi neutralizacije uinka i u nadi da e se moda zaepljenje u sredinjoj arteriji
smanjenjem inflamacije inhibicijom neutrofila (4). Uka- pokrenuti i otploviti dalje, u neki njezin ogranak, a
pava se sredstvo za irenje zjenica, te se pacijent tran- preostali ogranci e dobiti krv i nahraniti vidne stani-
sportuje u specijalistiku ustanovu u kojoj mu se prua ce. Jo jedna mogunost pruanja pomoi prije nego se
definitivan oftalmoloki pregled i tretman. stigne na odjel oftalmologije je uzeti plastinu vrei-
cu i u nju puhati kao u balon, pri tome treba otvorom
Druge nemehanike povrede nastaju dejstvom: hiper i
vreice pokriti i nos i usta, tako da udiemo onaj zrak
hipotermalne energije, ultravioletnih i infracrvenih zra-
koji smo u vreicu netom upuhali. U strunoj literaturi
ka, te jonizirajueg zraenja.
stoji objanjenje da se tako udie vlastiti izdahnuti zrak,
Mehanike povrede su druge po redu hitnosti i dijele u kojem ima vie ugljinog dioksida nego u okolnom
se na: zatvorene i otvorene povrede one jabuice. Vei zraku. Ugljini dioksid iri krvne ile, pa se nadamo da
red hitnosti imaju otvorene povrede one jabuice i one e tako proirujui krvnu ilu propustiti krv do vidnih
se dijele na: laceracije (penetrantne i perforativne po- stanica, bez obzira koliko u tom trenutku ta krv ima ki-
vrede oka) i rupture (5). Ruptura je rana cijele debljine sika u sebi, jer je vanije propustiti krv sa manje kisika,
tkiva oka, uzrokovana tupim predmetom, penetrantna nego imati potpuno zaepljenu arteriju.
povreda je rana cijele debljine tkiva oka uzrokovana o-
Lijeenje se sastoji u dilataciji okludiranog suda, kako
trim predmetom i ima samo ulaznu ranu, a perforacija
bi se osigurao kontinuitet dotoka arterijske krvi u reti-
ima i ulaznu i izlaznu ranu. Ove povrede se hirurki
nu. Ovo se najlake postie kod spazma arterije upotre-
zbrinjavaju unutar prvih 6 sati od povrijeivanja u usta-
bom vazodilatatora u obliku retrobulbarnih inijekcijai
novama osposobljenim za mikrohirurke pocedure koje
infuzija zajedno sa antikoagulansima. Masaa bulbusa
se sastoje od: rekontrukcije tkiva, uspostavljanja ranijih
ili paracenteza (punkcija) prednje one sobice sniava
anatomskih odnosa, funkcije i kozmetskog efekta (6).
se intraokularni pritisak i postie dilatacija arterije ex
Svaka ovakva povreda predstavlja put infekcije oka, a
vacuo. Lokalno terapija se daje pod kontrolom oftalmo-
zbrinjavaju se u opoj ili lokalnoj anesteziji po princi-
skopa i ponavlja do uspostavljanja cirkulacije. Nakon
pima stroge sterilnosti
pruanja urgentne pomoi provodi se etioloko lijenje
okluzije u saradnji sa internistom (1, 2, 7).
Hitna stanja u oftalmologiji uzrokovana vaskularnim Okluzija centralne retinalne vene je skup promjena iza-
promjenama zvanih zaepljenjem retinalne venske cirkulacije. Pad
Okluzija centralne retinalne arterije spada u urgentna vida nije tako iznenada ni potpun kao kod okluzije cen-
stanja u oftalmologiji jer se bolesniku objektivno moe tralne retinalne arterije. U toku nekoliko dana ili sati
pomoi samo u prvih 30-40 minuta. Pacijenta treba to bolesnik primjeuje pojavu magle ili opadanje vidne
hitnije uputiti u odgovarajuu specijaliziranu ustanovu, otrine da bi se konano uz razvijenu kliniku sliku re-
gdje e se poduzeti odgovarajui lijeenje i pokuati tinalne tromboze, vidna otrina svela na 1-2/60. Vreme-
ponovo uspostaviti cirkulacija u obliteriranim krvnim nom vid se moe popraviti, a moe stalno biti izgubljen,
ilama retine, prije nego to je dolo do propadanje vi- ali je uvijek ouvana percepcija svjetla. Faktori rizika
sokodiferenciranog retinalnog nervnog tkiva. Klinika su godine ivota (preko 50% sluajeva su osobe starije
slika se manifestuje naglim, iznenadnim i tekim jed- od 65 godina), sistemske bolesti (arterijska hipertenzi-
nostranim gubitkom vida, te jakao redukcija vida kod ja, hiperlipedemija, dijabetes melitus, gojaznost), povi-
okluzije ogranka centralne retinalne arterije. Etiologija en intraokularni pritisak, inflamatorne bolesti (sarkoi-
je razliita, najee je posljedica ateroskleroze, iako doza, Behcetova bolest), stanja hiperviskoznosti krvi,
moe da bude izazvana i kalcifikovanim embolusima. steeni i nasljedni trombofilni poremeaji. U terapiji
Pruanje hitne pomoi zapoeti tako to emo smiriti se koriste antikoagulansi, najee heparin u infuziji sa
pacijenta (dati sedativ, lijek protiv visokog krvnog pri- vazodilatatorima, podijeljenoj u nekoliko doza. Daju se
tiska, ako boluje od visokog krvnog pritiska ili nitro- i resorptivna sredstva, angioprotektori, vitamini, fibri-
glicerin pod jezik ako je srani bolesnik), dok pacijent nolitici, sredstva koja smanjuju agregaciju i viskozitet
sjedi, njeno pritisnuti oko tvrdim dijelom dlana preko krvi. Sa antikoagulantnom terapijom treba biti oprezan
zatvorenog kapka i poeti ritminu masau oka. Time jer mogu biti rizini za ivot bolesnika. Zato se koriste
naizmjenino povisujemo i snizujemo pritisak u oku, sve rjee i to kod sluajeva svjee tromoboze mladih

43
Bilten Ljekarske komore, broj 20
ljudi uz svakodnevnu kontrolu protrombinskog indeksa
i vremena koagulacije (1, 7, 8).
Zato je prevencija tromboze i embolije krvnih sudova re-
tine znatno vanija od lijeenja, a ona se sastoji u ranom
otrikivanju i lijeenju razlitih faktora okluzivne bolesti,
prije svega, ateroskleroze i arterijske hipertenzije.
Hitna stanja u oftalmologiji uzrokovana oboljenjima
Ljekari ope medicne bi trebali obratiti panju na slije-
dea oftalmoloka oboljenja
Odljutenje, odignue retine (Ablatio retinae) je odva-
janje senzorne retine od retinalnog pigmentnog epitela.
Veza izmeu ova dva dijela mrenice su jako labave, a
u nastalom prostoru skuplja se eksudat, krv ili tumor-
ske mase (7). Uzroci odizanja retine mogu biti razliiti:
degenerativne ili traumatske rupture i vitrealne trakcije
dovode do primarne ablacije retine, a skupljanje eksu-
data, krvi, tumorskih masa ili trakcije retine vezivnim
tkivom izazivaju sekundarnu ablaciju retine. Klasini
opiminjui simptomi koji se navodi u 60% pacijena-
ta sa ablacijom retine su: fotopsija i vitrealna lebde-
a zamuenja. Poslije razliitog vremenskog perioda,
bolesnik registruje relativni, periferni defekt u vidnom
polju, koji moe da napreduje i zahvati centralni vid.
Skotom vidnog polja usljed ablacije retine percipira se
kao tamna zavjesa, pacijent ima osjeaj navuene za-
vjese ispred oka. U nekih pacijenata ona moe da bude
odsutna usljed spontane apsorpcije subretinalne teno-
sti, i ponovo da se javi kasnnije u toku dana. Glavni
faktor od uticaja na vidnu funkciju nakon prethodnog
uspjenog vraanja retine na svoje mjesto poslije abla-
cije, jeste trajanje zahvaenosti makule sa ablacijom
retine. Najvei broj oiju sa naleglom makulom zadri
svoje preoperativne vizuse. Lijeenje primarne ablaci-
je retine je operativno, a lijeenje sekundarne ablacije
retine je lijeenje primarne bolesti, zavisno o uzroku
nastanka (2, 7).
Glaukom je sindrom kojeg karakteriu: povienje in-
traokularnog pritiska, promjene na onom ivcu i gu-
bitkom vidne funkcije. Glaukom se dijeli na: primarni
i sekundarni, te kongenitalni, i na glaukom otvorenog
i zatvorenog ugla. U vei red hitnosti spada glaukom
zatvorenog ugla i to akutni glaukom zatvorenog ugla,
kome treba dati veliki prioritet u odnosu na druge bo-
lesti oka, obzirom na njegove razarajue efekte. Bila-
teralno sljepilo moe usljediti za samo 2 do 3 dana od
poetka akutnih tegoba. Takoer, glaukom zatvorenog
44
ugla moe biti uspjeno tretiran i potpuni izljeen uko-
liko se na vrijeme prepozna i lijei (6). Ovaj glaukom
nastaje usljed kontakta irisa i trabekularne mree, to
ometa istjecanje one vodice iz oka. U nekim sluajevi-
ma pritisak koji naglo naraste izaziva jaku bol, crvenilo
oka, pad vida, osjeaj munine i nagon na povraanje.
est prodromalni simptom je pojava svjetlosnih kru-
gova-haloa. Pacijent sa ovakvom klinikom slikom
se hospitalizira u bolnicu, te mu se ukljuuje lokalna
i sistemska terapija, i to: ukapava se miotik za sue-
nje zjenice, beta-blokatori, sistemski se daju inhibitori
karboanhidraze i hiperosmolarni rastvori. Nakon stabi-
lizacije intraokularnog pritiska, uradi se laser tretman
pravljenja komunikacije izmeu prednje i stranje one
sobice procedurom koja se zove Laser Iridotomija (naj-
ee Yag laserom, Argon laserom ili konvencionalnim
hirurkim putem) (3).
Drugi glaukomi koji spadaju u red hitnosti su svi ostali
glaukomi sa povienim onim pritiskom, te je osnova
terapije kompenzacija vrijednosti intraokularnog tlaka
do normalnih (10-20 mmHg), a to se izvodi konzer-
vativnim metodama topikalne i sistemske terapije, te
operativnim metodama: primjenom lasera (NdYag-iri-
dotomia, argon laser ili selektivna laser trabekulopla-
stika-ALT i SLT i dr) ili konvencionalnim hirurkim
(bazalna iridektomija, trepanotrabekulektomija, trabe-
kulektomija sa ili bez antimetabolita ili ugradnjom vje-
takog anta-implantanta).
Optiki neuritis se manifestuje naglim padom vida naj-
ee na jednom oku (4). Otrina vida pada na 0,3-0,1
a nekada na osjeaj i projekciju svjetla. esto pacijent
osjea nalagodnost prilikom pomjeranja oka, te bol u
periorbitalnoj regiji. Ova oboljenja prate poremeaji
reakcije zjenice, ispadi kolornog vida, skotomi u
vidnom polju, te promjene na onom dnu u vidu otoka
glave optikog ivca, crtasta krvarenja uz njene ivice ili
bljedilo glave optikog ivca kod ranije prebolovanog
optikog neuritisa. Nekada ovo oboljenje moe dati
samo pad vida bez ikakvih drugih simptoma i klinikih
znakova, to je sluaj od retrobulbarnog neuritisa.
Diferencijalno dijagnostiki u obzir dolaze: prednja
ishemika arteritina optika neuropatija (pad vida, pal-
patorna bolna osjetljivost u predjelu temporalne regije
glave, poviena sedimentacija, klaudikacija vilice, bol
u vratu, povien CRP), prednja ishemika nearteritina
optika neuropatija (nagli, bezbolni pad vida pri bue-
nju), infektivni optiki neuritis, akutni papilarni edem ili
zastojna papila (glavobolje, iznenadna munina i povra-

anje, obostrani edem glave ivca, dilatirani i tortuotini
venski sudovi, sa paravaskularnim krvarenjima, ouva-
na vidna otrina, nastaje usljed povienog intrakranijal-
nog pritiska) (9), papilarni edem usljed hipertenzivne
retinopatije, orbitalne kompresije, toksemija, toksine
ili metabolike neuropatije (progresivni i obostrani pad
vida, bez bolne osjetljivosti kod pokreta oka), pseudo-
tumor cerebri ili idiopatska intrakranijalna hipertenzija
(znaci i simptomi povienog intrakranijalnog pritiska).
Tretman zavisi od uzroka i vrste oboljenja i sastoje se
od lijeenja infektivnog agensa, steroidne terapije, su-
portivne terapije, diuretika, hirurkih zahvata i drugo.
Ulkus ronice (Ulcus corneae) je defekt epitela i dubljih
dijelova ronice, prljavih, infiltitanih rubova i prljavog si-
voukastog dna. Nastaje kao posljedica povrede, infek-
cije erozije ili endogene ili egzogene infekcije ronice.
Najei uzronici su streptokoki, stafilokoki, pneumo-
koki, virusi herpesa, adenovirusi i gljivice. Bolesnik ima
bolove, podraajne znake, cilijarnu i mijeani injekciju
bulbarne konjunktive. Na ronici se vidi ulceracija, ija
veliin, poloaj i dubina mogu biti razliite. Pad vidne
otrine zavisi od lokalizacije ulkusa u odnosu na centar
ronice. Intezivne inflamacije su praene jakim otokom
kapaka, poveanjem preaurikularnih i submandibularnih
limfnih lijezda i povienom tjelesnom temperaturom.
Lijeenje je, prije svega, antibiotska prema antibogramu
dobijenom iz brisa sa ruba ulceracije, te se daju epitelizi-
rajue kapi i masti, midrijatici (1, 2).
Endoftalmitis je upala uvee, retine i staklovine. Upala
oka koja zahvaa sve strukture one jabuice je panof-
talmitis. Uzrokovane su bakterijama (rijetko gljivicama),
koje su u oko ule kroz perforativnu ozljedu, ulkus ro-
nice ili operativni rez. Rjee je infekcija endogena (sep-
sa, upala paranazalnih sinusa). Endoftalmitis moe biti
uzrokovan i reakcijom na intraokularno strano tijelo ili
Reference
11. upak K, Gabri N, Cerovski B i sur. Oftalmologija.
Nakladni Zavod Globus, Zagreb, 2004.
2. Sefi M. Oftalmologija. TKP ahinpai, Sarajevo,
1998.
3. Sefi M. Oftalmoloke povrede (Odbrambeni rat u BiH).
TKP ahinpai, Sarajevo, 1996.
4. Alimanovi-Halilovi E. Urgentna oftalmologija.
Medicinski fakultet Univerziteta u Sarajevu, Sarajevo
2014.
5. Kuhn F, Pieramici DJ. Ocular trauma, Principles and
Practice. New York, Stuttgart, Thieme 2002.
Bilten Ljekarske komore, broj 20
lene mase. Oko je crveno, bolno, prednja ona komori-
ca je puna gnoja, a staklovina zamuena. Lijeenje zahti-
jeva hospitalizaciju, visoke doze antibiotika i steroida, a
ponekad i mogunosti vitrektomiju. Naalost, panoftal-
mitis zahtjeva esto odstranjenje one jabuice (1, 2, 8).
Cellulitis orbitae predstavlja flegmonoznu upalu ma-
snog tkiva orbite sa tromboflebitisom orbitalni vena
i apscesom orbite. Klinika slika poinje naglo i ka-
rakterizirana je edemom kapaka, hemozom spojnice,
protruzijom bulbusa sa ogranienjem kretnji bulbusa,
intezivnom boli kod dodira. Lijeenje spada u domen
rada specijaliste oftalmologa i sastoji se u ordiniranju
visokih doza antibiotika, te traenju i lijeenju uzroka
bolesti, po potrebi i hirurkoj drenai procesa (1, 2).
Gigantocelularni ili temporalni arteritis je sistemski
vaskulitis koji moe zahvati bilo koju arteriju, no naj-
ee su to povrna temporala (temporalni arteritis),
oftalmika, ili vertebralna arterija. Tipino zahvaa
osobe starije od 60 godina. Simptomi su: glavobolja,
bolna osjetljivost skalpa, bol kod vakanja, poviena
sedimentacija, te kompleks polimialgije (mialgija, gu-
bitak teine, anoreksije, febrilitet nepoznatog uzroka).
Palpacija temporalne arterije otkriva bolnu osjetljivost,
nedostatak pulsacije, te vorasto zadebljanje u toku ar-
terije. Od onih simptoma vodi iznenadni gubitak vida,
a na onoj pozadini se vidi blijedi edematozni optiki
disk. Mogui su znakovi pareze okulomotornog ivca.
Gubitak vida je prvi znak temporalnog arteritisa u 10%
sluajevo. Temporalni arteritis je stanje koje ozbiljno
ugroava vid. Zato kod sumnje na njega odmah treba
dati sistemski steroide, ne ekajui na laboratorijske
rezultate. Obino uslijedi dramatino poboljanje, dok
bez terepije dolazi do tekog i trajnog gubitka vida. U
75% nelijeenih bolesnika bolesti zahvati i drugo oko,
esto nakon samo nekoliko sati ili dana (1).
6. Tasman W, Jaeger EA. Duane`s Ophthalmology.
Lippincott Williams & Wilkins 2012.
7. Kanski JJ. Klinika oftalmologija. Data Status, Beograd
2004.
8. Rhee DJ, Pyfer MF. The Wills Eye Manual. Office and
Emergency Room. Diagnosis and Treatment of Eye
Disease. Third Edition. Lippincott Williams & Wilkins
2008.
9. Kanski JJ. Clinical Ophthalmology: A systematic
approach. Butterworth Heinemann 2006.
45
Bilten Ljekarske komore, broj 20

Struni lanak

PROGRAM NEONATALNOG SKRININGA SLUHA U

KANTONALNOJ BOLNICI ZENICA KAO DIO PRO-
GRAMA RANE SLUNE DETEKCIJE I INTERVENCIJE
Neonatalni skrining sluha

Nermin Hrnji, Haris Hatibovi, Amna Goga, enad Hodi, Adnan Kobi, Durmi Sabina, Maja Vukevi
1

Saetak
Cilj ovog rada je upoznati strunu javnost Zeniko-Dobojskog kantona o naim aktivnostima na polju imple-
mentacije programa neonatalnog skrininga sluha. Neonatalni skrining sluha nije nova ideja. Uveden je u svim
dravama Sjedinjenih amerikih drava te u svim dravama Europske unije. Sa vie ili manje potekoa uvode
ga i drave u razvoju. Postupci otkrivanja trajnog oteenje sluha u novoroenadi su sada prihvaeni u klinikoj
praksi. U dobro kontroliranim programima oni su uinkoviti i otkrivaju najmanje 80% sluajeva. Ranom identifi-
kacijom i intervencijom govorno - jeziki razvoj djece sa oteenjem sluha praktino se izjednaava sa normati-
vima za djecu bez oteenja sluha jo u predkolskoj dobi. Na cilj je da na nivou kantona uvedemo organizovani
skrining sluha za svu novorodjenad.
Kljune rijei: Skrining sluha novorodjenadi, neonatalni skrining sluha, Otoakustika emisija, Auditory Brain-
Stem Response

Autor za korespodenciju:
Nermin Hrnji
Sluba za uho, grlo, nos i maksilofacijalnu hirurgiju, Kantonalna bolnica Zenica
Crkvice 67, Zenica, Bosna i Hercegovina
Telefon: +397 32 405 133; fax: +387 32 405 534;
E-mail: nhrncic@yahoo.de

Sluba za uho, grlo, nos i maksilofacijalu hirurgiju, Kantonalana bolnica Zenica, Zenica, Bosna i Hercegovina
1

46
 Bilten Ljekarske komore, broj 20

Uvod ningom u novoroenakom razdoblju vezani su neki

rizici, kao na primjer tjeskoba kod lano pozitivnih
Neonatalni skrining sluha nije nova ideja. Jo je 1998
nalaza ili mogue kasnije otkrivanje kod lano negativ-
godine u Milanu usaglaena europska izjava o skrinin-
nih nalaza, ali su oni zanemarivi u odnosu na prednosti
gu novoroenadi. Trajno oteenje sluha u djetinstvu
ranog otkrivanja (3).
(PCHI Permanent Childhood Hearing Impairment)
je ozbiljan javno zdravstveni problem koji se javlja ba- U naoj zemlji se organizovani neonatalni skrinig no-
rem u jednog od hiljadu djece. PCHI je definisano kao vorodjenadi ne radi. U pojedinim centrima radi se oto-
bilateralno trajno oteenje sluha jednako ili vee od akustika emisija (OAE) na indikaciju kod rizine sku-
40 dB u prosjeku na frekvencijama 0.5, 1, 2 i 4 kHz (1). pine novorodjenadi. Poznato je da na sistem podrava
organizovani skrining na hipotireozu i fenilketonuriju a
Prihvaeno je da je intervencija najuspjenija ukoliko
incidenca tih bolesti je mnogo nia od incidence trajnog
se zapone u prvih nekoliko mjeseci ivota. Zbog toga
oteenja sluha (Slika 1.)
prepoznavanje oteenja u prvim danima nakon roenja
djeci sa trajnim oteenjem sluha poveava mogunosti
ostvarenja kvalitetnijeg i sadrajnijeg ivota. Ranom
identifikacijom i intervencijom govorno - jeziki razvoj
djece sa oteenjem sluha praktino se izjednaava sa
normativima za djecu bez oteenja sluha jo u pred-
kolskoj dobi. Bez organiziranog skrininga prosjena
dob kad se definitivno potvrdi dijagnoza i zapone li-
jeenje nagluhosti iznosi oko 30 mjeseci, dok djeca sa
umjerenim oteenjem sluha obino ne budu identifiko-
vana do polaska u kolu (2).
Postupci i programi intervencije su dobro poznati i do- Slika 1. Incidenca na 10 000 novoroenadi za pojedine bolesti za koje
se obavlja skrining u naoj dravi u usporedbi sa incidencom trajnog
kazani. oteenja sluha

Postupci otkrivanja PCHI u novoroenadi su dobro

Na cilj je da na nivou kantona uvedemo organizovani
ispitani i prihvaeni u klinikoj praksi (Tabela 1.). U
skrining sluha za svu novorodjenad te da tako pota-
dobro kontroliranim programima oni su uinkoviti i ot-
knemo razvoj organizovanog skrininga na nivou entite-
krivaju najmanje 80% sluajeva PCHI uz svega 2-3%
ta a zatim i drave.
lano pozitivnih rezultata.

Tabela 1. Zablude i naunim radovima dokazane klinike injenice

koje jasno pokazuju potrebu za organizovanim skriningom sluha kod Program rane slune detekcije i intervencije
sve novoroenadi
Program rane slune detekcije i intervencije ima slije-
ZABLUDE KLINIKE INJENICE dee ciljeve:
Roditelji e primjetiti da im djete ne Prije skrininga djeca sa oteenim
uje do 2-3 mjeseca sluhom su otkrivana dobi 2-3 godine 1. Izvriti skrining sluha kod sve novoroenadi u pr-
Roditelji mogu otkriti oteenje Djeca mogu kompenzovati vidom ili vom mjesecu ivota
sluha pljeui rukama osjetom vibracija okoline Odmah po roenju, prije otpusta majke i djeteta iz
Skrining je potreban samo za djecu
Dokazano da 50% djece sa ote- bolnice (idealno 2 ili 3 dana po rodjenju), uraditi
enim sluhom su izpopulacije bez
sa riziko faktorima
riziko faktora
skrining OAE. Svu novorodjenad sa pozitivnom
Gubitak sluha nije dovoljno est porodinom anamnezom i drugim riziko faktorima
da opravda projekat univerzalnog 2-4 na 1000 ivo roene djece bez obzira na nalaz skrining OAE nastaviti prati-
neonatalnog skrininga sluha ti tj naruiti na kontrolu za 1 mjesec kao i novo-
Gubitak sluha nije potrebno rano Djeca otkrivena starija od 6 mjeseci
otkriti (2-3 godine) imaju potekoa sa govorom
rodjenad sa negativnim odgovorom na skrining
OAE.
2. Postaviti dijagnozu oteenja sluha do treeg mje-
Skrining u porodilitima je uinkovitiji i jeftiniji od uo- seca ivota:
biajenog skrininga promatranjem reakcija na zvuk (bi- Poslije prve kontrole svu novoroenad sa pozi-
hevioralni skrining) u dobi od 7 do 9 mjeseci. Sa skri- tivnom porodinom anamnezom i drugim riziko

47
Bilten Ljekarske komore, broj 20
faktorima bez obzira na kontrolni nalaz skrining
OAE nastaviti pratiti tj naruiti na kontrolu za 1
mjesec kao i novorodjenad sa negatinvim odgo-
vorom na kontrolnom nalazu skrining OAE. Na
drugoj i ostalim kontrolama radi se klinika OAE
i prvi skrining Auditory Brain-Stem Response
(ABR), a kasnije i kliniki ABR.
3. Zapoeti rehabilitaciju do estog mjeseca ivota
Djeci za koju se mjesenim kontrolama, starosti do
6 mjeseci, utvrdi da imaju oteenje sluha propisu-
je se sluna pomagala, a nakon napunjene 2 godi-
ne planira se ugradnja kohlearnog implantata te se
djete upuuje na vjebe logopedu.
4. Pratiti djecu sa faktorima rizika do tree godine
starosti bez obzira na rezultate skrininga (1, 3, 4)
Kao to smo u uvodu spomenuli neonatalni skrining
sluha nije nita novo i u razvijenom svijetu ve se dugo
i uveliko sprovodi te se nadamo da emo kroz rad i za-
laganje svih uesnika u programu dostii svjetske stan-
darde u programu rane slune detekcije i intervencije.
Sluba za Uho, grlo, nos i maksilofacijalnu hirurgiju
KB Zenica kao nosilac projekta, a pod strunim nadzo-
rom eksperata iz Karolinska instituta u tokholmu, je
2013 god uradila prvi pilot projekat uradivi 100 nasu-
minih pregleda sluha OAE djeci razliitog uzrasta u
svrhu vjebe izvoenja same procedure OAE. Godine
2014., kao drugi dio projekta na glavni audioloki te-
hniar je obavio edukaciju u tokholmu na Karolinska
institut u trajanju od dvije sedmice za ta je dio sred-
stava obezbijedilo Ministarstvo zdravstva Zeniko
-dobojskog Kantona. Drugi pilot projekat uradili smo
poetkom 2015. godine. Uraen je skrining OAE svoj
novoroenadi roenoj poetkom godine u Kantonal-
noj bolnici Zenica. Pretraga je raena aparatom Mad-
sen AccuScreen (slika 2.) koji je opremljen za skrining
Slika 2. Madsen AccuScreen aparat koji je opremljen za skrining OAE
i skrining Auditory Brain-Stem Response (ABR) (Sluba za uho, grlo,
nos i maksilofacijalnu hirurgiju, Kantonalna bolnica Zenica)
48
OAE i skrining ABR. Rezultati su evidentirani u knjigu
protokola za skrining sluha. Prvobitno smo planirali da
se ovaj pilot projekat radi sve do uspostave organizova-
nog planiranog neonatalnog skrininga sluha, tj. da pilot
projekat bez obustave rada pree u projekat, ali iz teh
-
nikih razloga je dolo do obustave projekta.
U toku navedenog (drugog) pilot projekta pregledali
smo 333 novorodjeneta, od kojih je 55 bilo iz intenziv-
ne njege (23 sa obostrano urednim odgovorom, 14 sa
urednim odgovorom na jedno uho i 18 sa nepotpunim
(refer) odgovorom na oba uha). Od ostalih 278 novoro-
djenadi 198 bili su sa obostrano urednim odgovorom,
57 sa urednim odgovorom na jedno uho i 24 sa nepot-
punim odgovorom na oba uha. Na kontrolu za mjesec
dana od pozvanih 81, javilo se 10 pacijenata, od kojih
je 9 bilo obostrano urednih odgovora i jedan sa jedno-
stranim nepotpunim odgovorom.
Planirane aktivnosti u budunosti
Aktivnosti koje slijede su
1. nabavka potrebne opreme sredstvima koja e obe-
zbjediti Ministarsvo zdravstva i Vlada Zeniko-
dobojskog Kantona,
2. edukacija medicinskog kadra koji e obavljati skri-
ning sluha,
3. edukacija ire zdravstvene javnosti o projektu i sa-
mom skriningu sluha uopte,
4. ukljuivanje javnozdravstvenog sektora u projekat
kroz pripremu i tampanje edukacionog materijala
(broure, plakati i sl.), te organizovanje edukacija
za stanovnitvo,
5. nakon uvodjenja skrininga u Kantonalnoj bolnici
Zenica, isto uraditi i u Optoj bolnici Teanj, kako
bi se zaokruio projekat uvodjenja neonatalnog
skrininga sluha u cijelom kantonu i
6. kontinuirana edukacija i doedukacija.
Sistem kontrole kvalitete esencijalna je komponen-
ta programa neonatalnog skrininga sluha. Kontrola
kvalitete podrazumijeva edukaciju osoblja i nadzor
izvoenja. Osoba odgovorna za kontrolu kvalitete
programa treba biti odreena. Tokom implementacije
programa posebna panja bie posveena obuci i tre-
ninzima medicinskih sestara (tehniara) koji e oba-
vljati skrining. Svi prioritetni zadaci programa bit
e podrani odgovarajuim treninzima i obukama.
Planirano trajanje obuke je 5 dana u Edukacionom

centru KB Zenica (teoretski dio), na poroajnom odjelu
Kantonalne bonice Zenica i u kabinetu za audiologi-
ju Slube za uho, grlo, nos i maksilofacijalnu hirurgiju
(praktini dio). Svi polaznici kursa dobit e odgovara -
jui certifikat. Broj obuenih sestara (tehniara) bit e
ogranien da bi se istakla odgovornost, ali i obezbje-
dila 24 asovna pokrivenost. Potrebu za eventualnom
reedukacijom pojedinih uesnika programa donosit e
evaluacioni tim na osnovu mjesenog praenja indika -
tora kvaliteta.
Potrebno je izraditi brouru za edukaciju stanovnitva
o skriningu sluha kod novoroenadi, te bi se u tom
smislu u projekat trebao ukljuiti i javnozdravstveni
sektor. Cijeli projekat bi trebao biti odobren i podran
od resornih ministarstava i vlade Zeniko-dobojskog
Kantona u sklopu zadanih ciljeva strategije za izjed-
naavanje mogunosti za osobe sa invaliditetom (OSI)
u FBiH 2011-2015 (strana 23 taka 9): Uspostaviti
screening programe za prekoncepcijsku, prenatalnu
i postnatalnu detekciju poremeaja koji dovode do in-
validiteta po bilo kom osnovu.
Umjesto zakljuka
Prednosti ranog otkrivanja djece sa oteenim sluhom i
njihove rehabilitacije su ogromne i viestruke. Kvalitet
ivota osobe sa oteenim sluhom je neuporedivo bolji
ako se na vrijeme otkrije i otpone tretman. Pored toga
to uju, kod na vrijeme otkrivenih i tretiranih osoba sa
oteenjem sluha se razvija normalan govor, kognitivne
mogunosti su vee. Umjesto osobe sa invaliditetom,
za koju se uglavnom mora brinuti drava, razvija se
osoba koja se normalno obrazuje, te doprinosi razvoju i
Reference
1. Grandori F, ME. Lutman, European Consensus Statement
on Neonatal Hearing Screening. Finalised at the European
Consensus Development Conference on Neonatal
Hearing Screening, 15-16 May 1998, Milan. Int J Pediatr
Otorhinolaryngol 1998;44(3): 309-10.
2. Yoshinaga-Itano C, Sedey AL, Coulter DK, Mehl AL.
Language of early and later-identified children with
hearing loss. Pediatrics 1998;102: 116171.
Bilten Ljekarske komore, broj 20
prosperitetu drave i zajednice kao i svaka druga osoba
bez invaliditeta. U svim razvijenim zemljama svijeta
dobrobiti programa rane slune detekcije i intervenci-
je su prepoznate i programi uvedeni. Mnoge zemlje u
razvoju takoe su uvele ili pokuavaju da uvedu iste ili
sline programe.
Miljenja smo da treba i u naoj dravi da se provede
program rane slune detekcije i intervencije sistemski.
Prepreka u implementaciji neonatalnog skrininga sluha
je mnogo (Tabela 2.) i mi smo se u radu kroz nae pilot
projekte susreli sa skoro svim. Ipak to nebi smio biti
razlog odustajanja od projekta nego treba za svaku od
njih nai sistemsko rjeenje a da je to mogue pokazuje
injenica da je veliki broj zemalja uspio u implement-
aciji skrininga sluha.
Tabela 2. Mogue prepreke u provedbi programa neonatalnog skrinin-
ga sluha i rane intervencije
1. roditelji su protiv
2. bolnice i medicinsko osoblje nemotivisano
3. skrinining je prekomplikovan
4. nedostatak programa rane intervencije
5. prekratak boravak beba u bolnici
6. previe lano pozitivnih rezultata
7. skupa oprema
8. insuficijentno znanje ljekara
9. nedostatak pedijatrijskih audiologa
10. nedostatak pravne legislative
Pogreno bi bilo pretpostaviti da e rana dijagnoza
oteenja sluha kao arobni tapi rijeiti sve probleme
osoba sa tekim oteenjem sluha, ali e sigurno uka-
zati na njih i stvoriti pretpostavke za dalji napredak.
3. Joint Committee on Infant Hearing. Year 2000 Position
Statement: Principles and Guidelines for Early Hearing
Detection and Intervention Programs. Pediatrics V
2000;106: 798-815.
4. Joint Committee on Infant Hearing. Year 2007 Position
Statement: Principles and Guidelines for Early Hearing
Detection and Intervention Programs. Pediatrics
2007;120: 898 -921.
49
Bilten Ljekarske komore, broj 20

Prikaz sluaja

NISKOGRADNI AGRESIVNI KARCINOM DOJKE SA

METASTAZAMA U OBA JAJNIKA
Niskogradni agresivni karcinom

Alma Meki-Abazovi 1, Hakija Beuli2, Senad Dervievi 3, Branislava Jakovljevi4

SAETAK
Karcinom dojke je na prvom mjestu obolijevanja od malignih bolesti kod ena. Uglavnom se otkrije u poodmaklom
klinikom stadiju. Patohistoloki su veinom duktalnog tipa, gradus II ili III sa prisutnom limfovaskularnom invazi-
jom. Meutim, rijetki su karcinomi dojke mijeanih histolokih karakteristika-duktalnog i lobularnog, niskog gradu-
sa-gradus i koji imaju vrlo agresivan maligni potencijal. U prezentiranom sluaju kod pacijentice je zbog dijagno-
stiki potvrenog karcinoma dojke uraena potedna operacija desne dojke prije jedanaest godina. Patohistologija je
potvrdila da se radi o lobularnom, dijelom duktalnom karcinomu dojke gradus I. Sprovedena je hemoterapija, radio-
terapija, te ukljuena hormonalna terapija do pojave lokalnog recidiva pet godina poslije operacije. Tada je uraena
radikalna operacija desne dojke i ponovno ordinirana hemoterapija. etiri godine od zadnje operacije dijagnostiki
se verificirao karcinom lijeve dojke, te je uraena mastektomija. Patohistoloija je potvrdila da se radi o duktalnom,
multicentrinom invazivnom karcinomu dojke gradus I. Sprovedena je hemo i radioterapija, te ordinirana hormo-
nalna terapija. Prije est mjeseci, dakle nakon deset godina od prve operacije desne dojke, dijagnostiki se potvrdila
progresija bolesti na oba jajnika. Uraena je obostrana adneksektomija. Patohistologija je verifikovala da se radi o
metastatskom karcinomu dojke duktalnog tipa. Pacijentica je na sistemskoj hemoterapiji.
Kljune rijei: karcinom dojke, patohistologija, agresivnost, prognoza.
Autor za korespodenciju:
Alma Meki-Abazovi
Sluba za onkologiju i radioterapiju
Kantonalna bolnica Zenica
Crkvice 67, Zenica, Bosna i Hercegovina
Tel: +387 32 201681; fax: +387 32 405 534;
E-mail: dr.alma.kbz@gmail.com

Uvod
Karcinom dojke je maligno oboljenje dojke porijeklom iz u etiologiju karcinoma dojke. Sutinske promjene se de-
ljezdanog epitela dojke. U poetku je lokaliziran u dojci, avaju na molekularno-genetikom nivou (5). Lijeenje
kasnije ekstendira u okolno tkivo (1). Najei je tip kar- ukljuuje hirurko uklanjanje uz resekciju limfnih voro-
cinoma kod ena u razvijenim zapadnim zemljama. Inci- va aksile, te hemioterapiju i radioterapiju (6).
denca raste sa dobi i smatra se da svaka osma ena boluje
U ovom radu emo prezentirati sluaj pacijentice sa kar-
od ove bolesti ili e bolovati od iste u jednoj fazi ivota
cinomom desne dojke kojoj se uradila potedna operacija
(2). Prvi je uzrok smrti kod ena izmeu 40. i 50. godina
prije jedanaest godina. Sprovedena je hemo i radioterapija,
(3). Stotinu puta je ei kod ena, nego kod mukaraca
te hormonalna terapija. Pet godina poslije prve operacije
(4). Identificiran je veliki broj faktora koji su involvirani

1
Sluba za onkologiju, hematologiju, 2Sluba za neurohirurgiju, 3Sluba za hirurke bolesti, Kantonalna bolnica Ze-
nica; 4Zdravstvena ustanova S-Tetika, privatna onkoloka ordinacija Banjaluka, Bosna i Hercegovina

50
 Bilten Ljekarske komore, broj 20

pojavio se lokalni recidiv bolesti, te je uraena radikalna multicentrini karcinom lijeve dojke gradus I-pT1cN-
operacija. Patohistologija je ukazivala na lobularni, dije- 3bMxRo. Od 21 izvaenih limfnih vorova, 13 je bilo za-
lom duktalni tip karcinoma niskog gradusa I. Ponovno je mijenjeno tumorskim tkivom. Limfovaskularna invazija
ordinirana hemoterapija. etiri godine od zadnje, a deset je bila prisutna. Potvren je hormonski status kao u des-
godina od prve operacije, dijagnosticiran je karcinom i li- noj dojci: ER 70%, PR 1%,HER2/neu negativan. Sprove-
jeve dojke. Uraena je radikalna operacija, te sprovedena dena je hemoterapija antraciklinima est ciklusa, te iradi-
hemo, radio i hormonalna terapija. Nakon est mjeseci su jacija lijevog torakalnog zida i lijeve aksile. Takoer je
se dijagnosticirale metastaze na oba jajnika kao i na ske- ordinirana hormonalna terapija. Indicirana je reevaluacija
letu. Ginekolog se odluio za obostranu adneksektomiju. sa magnetnom rezonancom (MRI) abdomena i male zdje-
Pacijentica je na hemoterapiji i bisfosfonatima. lice, radiografijaom plua (RTG) sa oitanjem, tumors-
Ovaj sluaj moe biti od koristi u svakodnevnoj klini- kim markerima, CEA, CA 15-3,CA 125. MRI abdomena
koj praksi. je pokazao retroperitonealnu masu oko aorte, renalnih
arterija i trunkus celijakusa, kao i suspektnu neoplastinu
infiltraciju lijevog plunog krila, hipovaskularnu leziju
Prikaz sluaja
na kapsuli jetre, te sekundarne depozite u skeletu. MRI
etrdesetosmogodinja pacijentica se prvi put javila na zdjelice je verifikovao tumorski izmijenjen lijevi jajnik,
Slubu za onkologiju i radioterapiju Kantonalne bolnice te tumorsku masu retrouterino (slika 1 i 2).
Zenica u junu, 2010. godine. Sadanja bolest poela prije
jedanaest godina kada je napipala vori u desnoj dojci.
Nakon uraene mamografije koja je verifikovala malig-
nitet , javila se hirurgu koji se odluio za potednu oper-
aciju desne dojke. Patohistologija je potvrdila da se radi
o lobularnom, dijelom duktalnom tipu karcinoma niskog
gradusa I , bez limfovaskularne invazije. Sprovedena je
kemoteraija antraciklinima VI ciklusa , te iradijacija des-
nog torakalnog zida. Ukljuena je hormonalna terapija.
Pet godina nakon prve operacije dijagnosticiran je lokalni
recidiv, te se hirurg odluio za radikalnu operaciju desne
dojke. Patohistologija je potvrdila prvobitnu histologiju.
Status hormonskih receptora je bio slijedei estrogeni
receptori /ER/70%, progesteronski /PR/ 1%,HER 2 / neu
negativan. Nakon toga, konzilijarno je odlueno da se or-
dinira hemoterapija taksanima VI ciklusa. Hormonalnu
terapiju je koristila do oktobra 2011. kada je u sklopu
redovnih kontrola, na reevaluaciji, uoena progresija
bolesti na suprotnoj, lijevoj dojci. Mamografija lijeve
dojke je bila uredna. Ehosonografija (EHO) postopera-
tivnog oiljka desno je bila uredna. EHO lijeve dojke Slika 1. MRI zdjelice-meta promjena na jajnicima i retrouterina masa
je na granici lateralnih kvadranata pronaao ovalnu, hi- (Sluba za onkologiju i radioterapiju, Kantonalna bolnica Zenica)
poehogenu areu promjera 9 mm otvorene etiologije. U
lijevoj aksili limfonodi promjera 9 i 16 mm, te centralno
reflektivniji 7 i 14 mm. Pacijentici je konzilijarno indici-
rana cor biopsija EHO verifikovanih promjena u lijevoj
pazunoj jami. Uraena je punkcija opisane promjene i
potvren nalaz malignih elija. Nakon toga, pacijentica
je ponovo konzilijarno predstavljena i indiciran je opera-
tivni zahvat lijeve dojke. Hirug se odluio za mastektom-
iju lijeve dojke i disekciju drugog nivoa lijeve pazune
jame. Patohistologija je verifikovala duktalni, invazivni Slika 2. MRI zdjelice-meta promjena na jajnicima i retrouterina masa
(Sluba za onkologiju i radioterapiju, Kantonalna bolnica Zenica)

51
Bilten Ljekarske komore, broj 20
Kompjuterizirna tomografija toraksa (CT) je pokazala
da se radi o prisustvu postiradijacionih promjena ple-
ure, te plunog parenhima lijevo uz zonu infiltracije
lijevo paraaortalno uz manji pleuralni izljev. Indicira-
na scintigrafija je verifikovala metastatske promjene u
sedmom cervikalnom, etvrtom, petom i jedanaestom
torakalnom, treem i etvrtom lumbalnom kraljeku, te
devetom rebru desno.
Tumorski markeri su pokazali poveane vrijednosti (CA
15-3 273,0 i CA 125 234,0). Konzilijarno pacijentica
je upuena na Ginekoloko-akuersku Kliniku, gdje je
uraena obostrana adneksektomija. Patohistoloka ve-
rifikacija je potvrdila da se radi o metastazama duktal-
nog karcinoma dojke u oba ovarija i veliki omentum.
Pacijentica je ponovno predstavljena Konzilijumu za
malignome dojke koji je indicirao est ciklusa sistemske
hemoterapije i bisfosfonate sa reevaluacijom uz MRI
abdomena i male zdjelice i CT toraksa nakon toga.
Diskusija
Karcinom dojke je maligno oboljenje dojke porijeklom
iz ljezdanog epitela dojke. U poetku je lokaliziran u
dojci, kasnije ekstendira u okolno tkivo (1). Najei je
tip karcinoma kod ena u razvijenim zapadnim zemlja-
ma. Incidenca raste sa dobi i smatra se da svaka osma
Reference
1. Austoker J, Mansel R. Guidelines for Referral of
Patients with Breast Problems, 2nd Edition. NHS
Screening Programme and Cancer Research Campaign.
Provision of breast Services in the UK The Advantage
of Specialist Breast Units. Report of a Working Party of
the British Breast Group, 1999.
2. Dawson C, Lancashire MJR, Reece-Smith H et al. Breast
Disease and the General Surgeon 1: Referral of Patient
with Breast Problems. Ann R Coll Surg Eng 1993;75: 7-86
3. Austoker J, Mansel RE, Baum M et al. Guidelines for
Referral of Patients with Breast Problems. NHSBSP
Publications, 1995.
4. Golledge J, Wiggins JE, Callam MJ. Effect of Surgical
Subspecialisation on Breast Cancer Outcome. Br J Surg
2000; 1420-5.
52
ena boluje od ove bolesti ili e bolovati od iste u jednoj
fazi ivota (2). U ranom karcinomu dojke veoma su zna-
ajne tri velike prognostike determinante i to status lim-
fnih vorova, tumorska veliina i histoloki gradus (7).
U prezentiranom sluaju prikazali smo pacijenticu sa
ranim karcinomom dojke, niskog gradusa, mjeovitog
patohistolokog sastava, ali vrlo agresivnog malignog
potencijala. Ono to je oekivano kod lobularnog tipa
karcinoma je irenje na kontralateralnu dojku, ali rijet-
ko kod gradusa I. Meutim, ono to nije oekivano, to
je razliit patohostoloki tip tumora u suprotnoj dojci.
Nije uobiajeno da tumor tako niskog gradusa bude
ovako agresivan. Prema literaturnim podacima uzna-
predovali karcinom dojke daje metastaze u ovarij, ali
rani oblik karcinoma vrlo rijetko (8).
Takoe nije zanemariv ni hormonski status pacijenti-
ce ER 70%, PR 1 %.Ovakva disproporcija izmeu
estrogenih i progesteronskih receptora je vrlo rijetka i
nagovjetava vei maligni potencijal.
Ovo je jedan zaista dobar i pouan primjer svim kliniari-
ma kako, ponekad, dijagnostika moe da bude insuficijen-
tna, ali to nije opravdanje za eventualni propust. Pacijenta
treba shvatiti kao jednu cjelinu sa moguim individualiz-
mom na svakom nivou. Dobro uzeta anamneza, dijagno-
stika i detaljan kliniki pregled su preduvjeti za dobar i
uspjean krajnji ishod, a koji je cilj svakod kliniara.
5. Quality Assurance Guidelines for Surgeons in breast
Disease. NHSBSP Publications 1992. No. 20 1995; 21
(Suppl. A).
6. Altman DG: Poor-quality medical research: what can
journals do? JAMA 2002, 287: 2765-67.
7. Bourgier C, Ozsahin M, Azria D. Multidisciplinary
approach of early breast cancer: The biology applied to
radiation oncology. Radiation Oncology 2010; 5:2.
8. Rakha EA, Reis-Filho JS, Baehner F et al. Breast cancer
prognostic classification in the molecular era: the role of
histological grade. Breast Cancer Research 2010; 12: 207.
 Bilten Ljekarske komore, broj 20

Prikaz sluaja

EKTOPINA CERVIKALNA TRUDNOA

Cervikalna trudnoa

1
Emina Ejubovi, Jamal Bader, Alica uri, Ziead Mohssen Ali

Saetak
Ektopina trudnoa je svaka trudnoa koji nastaje usaivanjem (implantacijom) oploenog jajaca u tkivo izvan
za to predvienog mjesta (endometrij tijela materice). Relativno su este i njihova prevalenca varira od 6 do 16
procenata. U veini sluajeva nastaje u jajovodu (99%), mada moe nastati i na drugim mjestima: na jajniku, u
cerviksu materice ili u abdomenu.
U radu je prikazan sluaj 30-godinje pacijentice kod koje je dijagnostikovana trudnoa u cerviksu materice. Cilj
rada je bio naglasiti vanost pravovremene dijagnostike i adekvatne intervencije radi ouvanja fertilnosti pacijentice.
Kljune rijei: ektopina trudnoa, cervikalna trudnoa, intervencija

Autor za korespodenciju:
Emina Ejubovi,
Sluba za enske bolesti, perinatologiju i neonatologiju
Kantonalna bolnica Zenica,
Crkvice 67, Zenica, Bosna i Hercegovina
Telefon: +387 32 404 714; fax: +387 32 226 576;
E-mail: ejubovic.emina@gmail.com

Uvod
Cervikalna trudnoa je ektopina trudnoa kod koje
dolazi do implantacije zigota u endocerviks (1).
Uestalost ektopine trudnoe u cerviksu je manja od
1% u odnosu na sve trudnoe, sa incidencom od 1 na 2
500 do 1 na 18 000 trudnoa (2). U prolosti se cervi-
kalna trudnoa povezivala sa znaajnim krvarenjem i
uglavnom se tretirala histerektomijom, tako da se dij-
agnoza prvenstveno postavljala patohistolokom anal-
izom histerektomiranog uterusa. Napredak ultrazvune
dijagnostike i ranija detekcija ovih trudnoa doveli su
do razvoja konzervativnijih tretmana koji smanjuju
morbiditet i uvaju fertilnu sposobnost pacijentica (3).
Ultrazvuna dijagnostika cervikalne trudnoe pokazuje
karakteristian nalaz: uterus poput pjeanog sata ili
dilatirani uterus. Ovaj tip trudnoe moe se nai u obli-
ku hemoragine mase, gestacione vree ili sa prisutnim
fetusom (sa ili bez kardijalne aktivnosti) (4).
Rana detekcija je kljuna u konzervativnom tretmanu
cervikalne trudnoe. Trudnoa starosti ispod 12 sedmica,
bez fetalne kardijalne aktivnosti i sa niskim vrijednosti-
ma humanog horionskog gonadotropina (hCG) je pod-
lonija konzervativnom tretmanu (5). Mjere konzerva-
tivnog tretmana postale su standardna prva linija pristupa
u tretmanu ena koje ele sauvati svoju reproduktivnu
spospobnost. Druge metode tretmana ukljuuju meha-
niki prekid trudnoe u kombinaciji sa hemoterapijom i
tamponadom. Tradicionalna kiretaa, histeroskopska re-
sekcija i ultrazvukom voena drenaa su metode kojima
se ini citoredukcija ektopine trudnoe (4).

Sluba za enske bolesti, perinatologiju i neonatologiju, Kantonalna bolnica Zenica, Zenica, Bosna i Hercegovina
1

53
Bilten Ljekarske komore, broj 20
Prikaz sluaja
Pacijentica starosti 30 godina, koja ranije nije raala i
koja je imala jedan legalni abortus, primljena je u Kan-
tonalnu bolnicu Zenica na Slubu za enske bolesti, pe-
rinatologiju i ginekologiju, dana 14.02.2014. godine u
15 sati, zbog bolova u donjem dijelu abdomena koji su
poeli 24 sata prije dolaska u bolnicu i vaginalnim krva-
renjem tamno crvene boje. Prema navodima pacijentice
zadnja menstruacija je bila 31.12.2013. godine, ali je po-
novo poela vaginalno krvariti 07.02.2014. Pri prijemu
je uraen detaljan ginekoloki pregled. Nalaz u speku-
lima je pokazao: bavast cerviks, vanjsko ue cerviksa
je bilo otvoreno 1,5 cm, iz ua je prominirao u vaginu
vei krvni koagulum. Krvna slika je pokazala slijedee
rezultate: Le-16,2, Er-4,13, Hgb-12,9, Hct-0,32, hCG-
528. Test trudnoe uraen kod kue 15 dana ranije je bio
pozitivan. Transvaginalni ultrazvuk (Medison 6000S,
Juna Koreja) je pokazao je prisustvo gestacijske vree u
podruju cerviksa promjera 10 mm (Slika 1). Po hitnom
postupku su uraeni nalazi krvne grupe, Rh faktora sa
intereakcijom na dvije doze krvi. Sat i pol po prijemu
pacijentici je uraena intervencija i evakuisan je sadraj
iz cervikalnog kanala. Dobijeni materijal je poslan na
patohistoloku analizu. Intervencija je protekla uredno,
pacijentica se dobro osjeala, nije bilo znaajnijeg vagi-
nalnog krvarenja, a u terapiji su joj ukljueni antibiotici
i uterotonici. Dva dana nakon intervencije pacijentica je
otputena kui sa preporukom za kontrolu nalaza hCG.
Slika 1. Ultrazvuni prikaz cervikalne trudnoe (Sluba za enske
bolesti, perinatologiju i neonatologiju, Kantonalna bolnica Zenica)
Nakon tri dana pacijentica se javila na kontrolu sa
uraenim nalazom hCG (hCG-83), ponovljen je trans-
54
vaginalni ultrazvuk koji je pokazao praznu upljinu ma-
terice. Pacijentica nije imala nikakvih subjektivnih tego
-
ba. etiri sedmice nakon uraene intervencije dostavljen
je patohistoloki nalaz koji je pokazao da su u dobijenom
materijalu prisutni fragmenti endometrijuma hipersekre-
tornog, gestacionog izgleda i fragmenti decidualnog tki-
va, ime je potvreno prisustvo trudnoe kod pacijentice.
Diskusija
Rad prikazuje interesantan sluaj pacijentice sa rijetkim
oblikom ektopine trudnoe kod koje se pravovremenom
dijagnostikom i intervencijom sauvala fertilna sposob-
nost. Cervikalna trudnoa je rijetka, po ivot opasna lo-
kalizacija ektopine trudnoe. Anamnestiki podatak
o pozitivnom testu na trudnou uz pojavu krvarenja
koje traje 7 dana, upuuje na patoloku trudnou. Dal-
jom dijagnostikom obradom pacijentice i ultrazvunim
pregledom samo je potvreno prisustvo ektopine
trudnoe; u ovom sluaju implantacija je bila endocer-
viks. U naem sluaju je ultrazvuni pregled, uz nalaz
hCG, bio kljuan u postavljanju dijagnoze, te kore -
spondira sa onim to su Spitzer i saradnici (3), te Gun i
Mavrogiorgis (6) zakljuili u svojim radovima, a tie se
vanosti ultrazvune dijagnostike ektopine trudnoe. Sa
druge strane, u naem sluaju se ginekolokim pregle-
dom konstatovalo da se radi o nekompletnom spontan-
tom pobaaju, tako da je metoda izbora u tretmanu ove
pacijentice bila evakuacija preostalog sadraja u cerviksu.
Fylstra u svom radu predstavlja 13 sluajeva cervikalne
trudnoe u prvom trimestru, koje su tretirane sukcijskom
kiretaom i balon tamponadom (7). Mohebbi i saradnici
su u svom radu prikazali sluaj pacijentice kod koje je cer-
vikalna trudnoa uspjeno tretirana sukcijskom kiretaom
(8). Izbor tretmana u naem sluaju se slae sa rezultatima
koje je iznijeli pomenuti autori. Iako tretman sa Metho-
trexatom cervikalne trudnoe starosti do 12 sedmica nosi
sa sobom visoku stopu uspjenosti u prezervaciji uteru-
sa (9), u naem sluaju nije bilo potrebno za njegovim
ukljuivanjem u terapiju. Kasnija kontrola pacijentice je
pokazala da je intervencija u ovom sluaju bila adekvatna,
a to je najbitnije, sauvana je i njena fertilna sposobnost.
Cilj naega rada je bio ukazati na vanost pravovremeno
postavljenje dijagnoze i izbora tretmana u sluaju ektopi-
ne trudnoe. Problem steriliteta i infertiliteta je izuzetno
prisutan u opoj populaciji, zbog ega se posebna panja
treba posvetiti bilo kom obliku poremeene trudnoe.
 Bilten Ljekarske komore, broj 20

Reference
1. Lin EP, Bhatt S, Dogra VS. Diagnostic clues to ectopic 6. Gun M, Mavrogiorgis M. Cervical ectopic pregnancy:
pregnancy. Radiographics 2008;28(6): 166171. a case report and literature review. Ultrasound Obstet
2. Molinaro TA, Barnhart KT. Ectopic Pregnancies in Gynecol 2002;19: 297-301.
Unusual Locations. Semin Reprod Med 2007; 25(2): 7. Fylstra DL. Cervical pregnancy: 13 cases treated with
123-30. suction curettage and balloon tamponade. Am J Obstet
3. Spitzer D, Steiner H, Graf A, Zajc M, Staudach A. Gynecol. 2014;210(6): 581.e1-5.
Conservative treatment of cervical pregnancy by
8. Mohebbi MR, Rosenkrans KA, Luebbert EE, Hunt
curettage and local prostaglandin injection. Hum Reprod
TT, Michael J. Jung MJ. Ectopic Pregnancy in the
1997;12(4): 860-6.
Cervix: A Case Report. Case Reports in Medicine 2011.
4. Benson C B. Doubilet P M. Strategies for conservative
9. Kung FT, Chang SY. Efficacy of methotrexate treatment
treatment of cervical ectopic pregnancy. Ultrasound
in viable and nonviable cervical pregnancies. American
Obstet Gynecol 1996;8: 371-72.
Journal of Obstetrics and Gynecology 1999;181(6):
5. Cosin J A. Bean M, Grow D, Wiczyk H. The use of
143844.
methotrexate and arterial embolization to avoid surgery
in a case of cervical pregnancy. Fertil Steril 1997;67(6):
1169-71.

Prikaz sluaja

GIGANTSKI LIPOM NA LATERALNOJ STRANI

VRATA KAO ATIPINOM MJESTU
Gigantski lipom vrata
1
Goga Amna, Hrni Nermin, Hodi enad, Hatibovi Haris

Saetak
Cilj rada je prikazati atipinu lokalizaciju gigantskog lipoma na vratu. Lipom kao nakupina masnog tkiva najee
se javlja na stranjoj strani vrata, ramenima, trbuhu, gornjim dijelovima udova, te u crijevima. U radu je prikazan
sluaj sa lipomom lokalizovanim na lijevoj strani vrata. Svojom lokalizacijom, veliinom i odnosom prema dru-
gim strukturama uzrokovao je, osim estetskih, i funkcionalne tegobe.
Kljune rijei: lipom vrata, tumori vrata, disekcija vrata, gigantski lipom.

Autor za korepodenciju:
Nermin Hrnji
Sluba za uho, grlo nos i maksilofacijalu hirurgiju
Kantonalna bolnica Zenica,
Crkvice 67, 72000 Zenica,
Bosna i Hercegovina
Tel: +38732405133; Fax: 032 226 576
E-mail: nhrncic@yahoo.de

1
Sluba za uho, grlo, nos i maksilofacijalu hirurgiju, Kantonalna bolnica Zenica, Zenica, Bosna i Hercegovina

55
Bilten Ljekarske komore, broj 20

Uvod
Lipom predstavlja najei tumor mekih tkiva. Predstav-
lja njeno inkapsuliranu masu zrelog masnog tkiva, koje
makroskopski i histoloki izgleda kao neneoplastino
tkivo. Obino se javljaju kod odraslih, ee kod ena.
Lipom ima izgled okruglaste tvorbe, smjetene u pot-
konom tkivu, mekan na dodir i pomian. Lipomi regi-
je glave i vrata obicno se javljaju u subkutanom tkivu.
Izrazito su rijetki unutar trakaste muskulature vrata (1,
2, 3). Mogu biti pojedinani (solitarni), a mogu se javiti
u veem broju (lipomatoza), to se povezuje sa genet-
skom predispozicijom (4). Koa koja ga prekriva je ne-
promijenjena. Specifinost lipoma je njegov spori rast.
Spomenut emo jo i poseban oblik lipomatoze, tzv Ma-
delungovu bolest, koja se oituje masovnim, simetrinim
nakupljanjem masnog tkiva na stranjoj i prednjoj strani
vrata. U sklopu te bolesti masne nakupine mogu se ja-
viti i u larinksu te prouzrokovati probleme sa disanjem.
(5-11). Nekada, ak i patohistoloki, moe biti teko ra-
Slika 1. Pacijent sa gigantskim lipomom na lijevoj strani vrata prije
zlikovati brzorastui maligni liposarkom od benignog operacije (Sluba za Sluba za uho, grlo, nos i maksilofacijalu hirurgi-
lipoma (12). Kod postavljanja dijagnoze lipoma koristi- ju, Kantonalna bolnica Zenica)
mo se ultra zvukom (UZ), fine needle aspiration bipsy
(FNAB), kompjuterskom tomografijom (CT) i magnet- jugularne vene (VJI) koju blago potiskuje anteromedi-
nom rezonancom (MR) dijagnostikom, te patohistolo- jalno u distalnom segmentu, donjim polom je u bliskom
kom analizom (12, 13). Lipom, ukoliko ne predstavlja kontaktu sa kratkim segmentom lijeve potkljune arte-
vei estetski problem ne lijei se. U suprotnom lijeenje rije (a. subclavia sin.). Opisana promjena u prvom redu
je hirurko. Manji lipomi se odstranjuju enukleacijom, odgovara lipomu (slika 2). Zbog lokalizacije i dimenzija
dok se vei odstranjuju operativnim zahvatom gdje se promjene, planiran je operativni tretman u optoj endo-
nastoji odstraniti kompletan sadraj lipoma (14). trahealnoj anesteziji (OETA). Promjena je odstranjena
u cjelosti (slika 3) i poslana na patohistoloku analizu
(PH). Patohistoloka analiza je pokazala slijedei nalaz:
Prikaz sluaja tumor graen od zrelih adipocita koji su lobulirani tan-
kim vezivno vaskularnim trakama. Postoperativno, rana
Mukarac starosti 53 god, unazad est godina primijetio
je uredno zarasla. Pacijent subjektivno dobro, urednog
tumefakt na lijevoj strani vrata koji je polako rastao.
neurolokog i somatskog nalaza.
Nije mu stvarao tegobe do u zadnjih godinu dana. Kada
spava na toj strani stvara mu napetost i osjecaj poveca-
nja pritiska u glavi.
Pri pregledu se uoava veliki okrugli tumefakt na lijevoj
strani vrata, u supraklavikularnoj loi, promjera oko 7
cm. Tumefakt je pomian, bezbolan, srednje tvrde kon-
zistencije. Koa iznad nije promijenila boju (Slika 1) U
junu 2014. god. uraeni su mu CT toraksa i vrata gdje
se lijevo supraklavularno vidi jasno ograniena hipoden-
zna tumorska formacija, homogenog denziteta atenuaci-
onih vrijednosti masnog tkiva, kosih dijametara 87mm x
50mm, kraniokaudalnog promjera 77 mm, blisko nalijee Slika 2. Prikaz tumorske mase na lijevoj strani vrata i odnos sa ostalim
uz lateralni rub sternokleidomastoidnog miia (SCM), strukturama vrata na CT-u (Sluba za Sluba za uho, grlo, nos i mak-
silofacijalu hirurgiju, Kantonalna bolnica Zenica)
zajednike arterije komunis (a.carotis com.) i unutranje

56

Slika 3. Odstranjeni lipom (Sluba za uho, grlo, nos i maksilofacijalu
hirurgiju, Kantonalna bolnica Zenica)
Diskusija
Uzroci lipomatoza su jos uvijek nepoznati. Mogu se poja-
viti sporadino ili mogu biti genetski uvjetovani. Predpo-
stavlja se da se javljaju u sklopu endokrinih, metaboli-
kih i genetskih poremeaja (4, 15). U predstavljenom
Reference
1. Onesti MG, Maruccia M, Malpassini F, Olive M,
Medevedeyeva E, Guerrisi I, Di Segni M, Maldur V,
Dessy LA. A case of subfascial lipoma in the lateral space
of neck: US and CT findings. J Ultrasound 2009;12(4):
160-2.
2. Ozcan C, Gorur C, Talas D, Aydin O. Intramuscular benign
lipoma of the sternocleidomastoid muscle: a rare cause of
neck mass. Eur Arch Otorinolaryngol 2005;262(2): 148-
50.
3. Sohn WJ, Kim JH, Jung SN, Kwon H, Cho KJ.
Intramuscular lipoma of the sternocleidomastoid muscle.
J Craniofac Surg 2010;21(6):1976-8.
4. Tadisina KK, Mlynek KS, Hwang LK, Riazi H, Papay
FA, Zins JE. Syndromic lipomatosis of the head and
neck: a review of the literature. Aesthetic Plast Surg
2015;39(3):440-8.
5. Mario Juri, Mirela arapina. A Case Repot of Madelungs
Disease in a 69 Years Old Man, Case report. Coll Antropol
2009;33(2): 16971.
6. Nikoli ZS, Jeremi JV, Dri LJ, Rakoevi ZB, Taevi
ZD, Jeremi KV, Stojni JD. Madelung disease: a rare case
associated with gynaecomastia and scrotal involvement. J
Plast Surg Hand Surg 2013;47(5): 41518.
7. Landnez-Cepeda GA, Alarcos-Tamayo EV, Mills-Gmez
T, Morais-Prez D. Laryngeal lipoma associated with
Madelungs disease: a case report. Acta Otorrinolaringol
Esp 2012;63(4): 31113.
Bilten Ljekarske komore, broj 20
sluaju pacijent nema sistemsko oboljenje niti pozitivnu
porodinu anamnezu. Ovim radom eljeli smo da ukae-
mo na mogunost pojave lipoma, ogromnih dimenzija,
na lateralnoj strani vrata. Kroz literaturu, se naglaava
da je tipino mjesto pojave lipoma stranja strana vrata,
ramena, trbuh, gornji dijelovi udova (5, 15). Lipom sam
po sebi, osim estetskih ne pravi druge tegobe. Osim ako
svojim prisustvom nije u bliskoj vezi sa drugim struk-
turama, iji poremeaj funkcije moe da narui zdravlje
pacijenta. U ovom sluaju, dimenzije lipoma, te blizak
odnos sa glavnim krvnim ilama vrata, na koje je lipom
vrio pritisak, dovelo je u pitanje normalno cirkulisanje
tjelesnih tenosti u i iz glave. To je kao posljedicu ima-
lo simptome koji su pacijentu uticali na kvalitetu ivota.
Blizina n. vagusa (desetog modanog ivca) i eventualni
rast tumora mogli su ak da ugroze i vitalne funkcije pa-
cijenta da nije uraena resekcija tumora. Nemogunost
razlikovanja liposarkoma od lipoma, osim patohistolo-
kom verifikacijom i sa te strane opravdava operativni
tretman. Kao trea komponenta indikacije za operativni
tretman su i estetski razlozi jer veliki tumefakt na rame-
nu i kad se pokrije odjevnim predmetom se vidi dok se
oiljak ispod odjee ne vidi.
8. Gonzlez-Garca R, Rodrguez-Campo FJ, Sastre-Prez
J, Muoz-Guerra MF. Benign symmetric lipomatosis
(Madelungs disease): case reports and current
management. Aesthetic Plast Surg 2004;28(2): 10812.
9. Conroy JP. Airway management: a patient with Madelung
disease. AANA J 2006;74(4): 28184.
10. Palacios E, Neitzschman HR, Nguyen J Madelung
disease: multiple symmetric lipomatosis. Ear Nose
Throat J 2014; 93(3): 946.
11. Lee DH, Lim SC, Lee JK. Laryngeal involvement
in Madelung disease. Otolaryngol Head Neck Surg
2011;144(3): 4812.
12. Chen X, Yu K, Tong GX, Hood M, Storper I, Hamele-
Bena D. Fine needle aspiration of pleomorphic lipoma
of the neck: report of two cases. Diagn Cytopathol
2010;38(3):184-7.
13. El-Monem MH, Gaafar4 AH, Magdy EA. Lipomas of
the head and neck: presentation variability and diagnostic
work-up. J Laryngol Otol 2006;120(1):47-55.
14. Dalal KM, Antonescu CR, Singer S. Diagnosis and
management of lipomatous tumors. J Surg Oncol
2008;97(4): 298313.
15. Grecchi F, Zollino I, Candotto V, Gallo F, Rubino G,
Bianchi R, Carinci F. A case of lipoma of lateral anterior
neck treated with surgical enucleation. Dent Res J
(Isfahan) 2012;9(2): 225-8.
57
Bilten Ljekarske komore, broj 20

Izvjetaj sa prvog BH Cochrane simpozija!

Mersiha Mahmi-Kaknjo, Kantonalna bolnica Zenica

Sve je poelo 2003.godine. Dijagnosticirana mi je en- U januaru 2014. godine Ljekarska komora Zeniko-do-
dometrioza. Brzo, za manje od 2 godine, to je bilo od- bojskog kantona prepoznala je znaaj Cochrane-a, to
lino prolazno vrijeme, ak i u odnosu na skandinavske je formalizirano potpisivanjem prvog BH sporazuma o
prilike, gdje je medijan kanjenja pri postavljanju dija- partnerstvu sa hrvatskim Cochraneom.
gnoze iznosio vie od 5 godina (1). Brzo, ak i za dana-
Godine 2003. nisam mogla ni sanjati da u 12.10.2015.
nje prilike, gdje kanjenje iznosi prosjeno 3.84 godine
biti idejni organizator skupa o perspektivi Cochrane-a i
(2). Mahnito sam preturala po medicinskim knjigama i
medicine zasnovane u BH, u Sarajevu na Medicinskom
traila odgovor ta sad, sa porodinim ivotom kojeg
fakultetu, i da u moderirati skupom na kojem e govo-
sam planirala i studijem medicine kojeg sam privodila
riti Tom Jefferson, Silvija Minozzi i Mona Naser. Tom
kraju. Nisam nala odgovor koji bi mi donio olakanje i
Jefferson je dao prikaz historijskog razvoja sistemat-
uputu, te sam se okrenula novom mediju koji se polako
skih pregleda na temu oseltamivira, te naglasio vanost
ali sigurno probijao: internetu. Pritisnuta nevoljom, tra-
tzv. Hayashi problema: nisu sve studije publicirane, to
ei najbolje dokaze kako planirati svoj ivot, nabasala
ponekad moe dovesti do pogrenih zakljuaka. Silvia
sam na Cochrane, dokazavi ono to e Paul Glasziou
Minozzi naglasila je kako je BH jedina zemlja u okru-
ustvrditi 2008. u BMJ-u: internetski pretraiva je jed-
enju koja ima besplatan pristup kompletnim Cochrane
nako vaan kao i stetoskop (3)! Usput, 2008. sam ve
sistematskim pregledima. Mona Naser je izloila kako
drugi put sretno u vlastitoj laboratoriji potvrivala sna-
se u Cochraneu radi na postavljanju prioriteta za izra-
gu dokaza: iekivala sam roenje drugog djeteta.
du sistematskih pregleda, a osim toga cijelo vrijeme je
Kada sam 2011. prvi put (opet putem interneta) nai- tweet-ala (#Cochranebosnia). Hvala Mona
la na informaciju da u Splitu postoji ogranak Cochra-
Vrlo sam ponosna na podrku zenike ekipe. Tu su bili
nea, odluila sam: odsad idem na svaki njihov godinji
predsjednik Ljekarske Komore ZDK, Tarik Kapidi;
simpozij, koji se tradicionalno odrava s proljea u Di-
zatim Meho Kovaevi (naa Ortopedija, podsjetimo
oklecijanovom gradu. I tako se zadesih godine 2012.
se, sjajno stoji: Faruk Hodi spasio je sezonu ako ne
u Splitu. Omamljena, sluala sam krasna predavanja o
i koljeno treem na svijetu na 800 m!), Salih Tandir,
dokazima. Prie mi profesor Marui i onako leerno,
Sabina esti, Damira Kadi, Elida Hadi. Larisa Ga-
kako samo on zna, ree, a to vi ne biste kod nas upi-
vran bila je uesnica Prvog hrvatskog Cochrane simpo-
sali doktorski studij Medicina zasnovana na dokazima?
zija, a evo sad i prvog BH Cochrane simpozija!
I tako iz moje ljubavi prema Cochraneu, krenu da se
razvija druga ljubav: prema nauci. Podrka hrvatskog Cochranea bila je nevjerovatna. Ui-
grana ekipa, predvoena sa Irenom Zakarija-Grkovi,

Predavai (s desna nalijevo): Filipa Markoti, Ivica Grkovi, Karmela

Krlea-Jeri, Irena Zakarija-Grkovi, Mersiha Mahmi-Kaknjo, Dario Predsjednik Ljekarske komore ZDK Tarik Kapidi i Mersiha Ma-
Sambunjak, Mona Naser, Silvia Minozzi, Ahmed Novo, Fadila Sedrarevi hmi-Kaknjo

58
 Bilten Ljekarske komore, broj 20

svjetskom strunjakinjom za dojenje, potrudila se da se

cijeli skup odigra savreno. Predavanja su bila, malo je
rei, interaktivna. Posebno treba istai ivahnu i kon-
struktivnu diskusiju, koja je spontano prelazila sa en-
gleskog na bosanski odnosno hrvatski, i obratno.
Dario Sambunjak, Cochraneov oficir za edukaciju i
podrku, prisutne je sjajno upoznao sa metodologijom
izrade Cochrane sistematskih/sustavnih pregleda. Irena
Zakarija-Grkovi dala je prikaz razvoja Cochranea u Hr-
vatskoj, ali je osim promotivnih materijala iz Bea, gdje
je odran 23.godinji svjetski skup Cochrane fanova
Cochrane Kolokvij, donijela i lijepe vijesti: diskutiralo
se i o mogunosti formiranja ogranka Cochranea u BH!
Ivica Grkovi prisutne je oduevio i nasmijao predava-
njem o portalu Dokazi u medicini (http://dokaziumedici-
ni.hr/) u kojem grupa naunika iz Hrvatske odgovara na
pitanja graana o uinkovitosti alternativnih metoda
ljeenja. U ovom projektu sudjeluju i dvije BH nauni-
ce: Filipa Markoti iz Mostara i moja malenkost. Osim
toga, predstavio je i knjigu Gdje su dokazi koju toplo
preporuujem vaoj panji (besplatno dostupna na http://
hr.testingtreatments.org/procitajte-knjigu-gdje-su-doka-
zi/). Viber-om nas bodrila i Livia Puljak, koja nije mogla Irena Zakarija Grkovi, suvoditeljica Hrvatskog Cochrane-a i Mersiha
nazoiti skupu zbog ranije preuzetih obaveza, a glavna Mahmi-Kaknjo, moderatorica prvog BH Cochrane Simpozija
i odgovorna je za oba navedena projekta.
im svima toplo zahvaljujem. Posebno se zahvaljujem di-
Posebno sam ponosna na izvrstan nastup svoje kolegice
rektoru Kantonalne bolnice Zenica, Rasimu Skomorcu,
Filipe Markoti iz Mostara, koja je priala o znaaju do-
koji mi je dao u zadatak da dostojno predstavim Bolnicu,
kaza najvieg ranga u hijerarhiji: sistematskih/sustavnih
kao i pomoniku direktora za medicinska pitanja Harunu
pregleda. Moja prezentacija ukratko je predstavila po-
Hodiu na njegovoj kontinuiranoj i bezrezervnoj podr-
tencijalni znaaj i ogranienja upotrebe Esencijalne liste
ci u irenju medicine zasnovane na dokazima.
lijekova Svjetske zdravstvene organizacije i Cochrane si-
stematskih pregleda u izradi nacionalne liste esencijalnih Od krucijalnog je znaaja to je vodstvo Medicinskog
lijekova. Izvrsno i vrlo atraktivno je svoje iskustvo upo- fakulteta prepoznalo znaaj Cochranea, na emu treba
trebe Cochrane metodologije u izradi sistematskog pre- zahvaliti dekanesi Almiri Hadovi-Duvo.
gleda prenio i Nermin Salki iz Tuzle. Posebno zapaeno Osim toga, vano je spomenuti podrku i Ministarstava
predavanje imala je sarajevska diplomantica, kanadska i civilnih poslova BH, te federalnih Ministarstava zdrav-
hrvatska naunica, Karmela Krlea-Jeri, koja je predsta- stva i obrazovanja.
vila rad IMPact opservatorija koji promatra promjene u
Najznaajnije to je ovaj skup postigao jest okuplja-
kulturi dijeljenja podataka iz klinikih istraivanja. Fadi-
nje BH snaga. Najljepa hvala kolegama i kolegicama
la Serdarevi prisutne je upoznala sa iskustvima na izradi
iz Sarajeva, Tuzle, Mostara i cijele BH koji su prisu-
klinikih smjernica/vodilja u BH. Ahmed Novo, direk-
stvovali skupu, te svaki na svoj nain doprinijeli ovom
tor Agencije za kvalitet i akreditaciju u zdravstvu FBH,
velianstvenom trenutku. Nadamo se da emo do slje-
predstavio je rad Agencije; vrlo je vano da je kao elni
deeg skupa uspjeti iskoristiti velik dio rezultata rada
ovjek ustanove zaduene za kvalitet u zdravstvu prepo-
Hrvatskog Cochranea, te, u iekivanju formiranja BH
znao znaaj Cochrane sistematskih pregleda. Uposlenici
Cochrane ogranka, ve poeti sa aktivnostima koje se
AKAZ-a i Medicinskog fakulteta u Sarajevu savreno su
oekuju od Cochrane ogranka. Nadamo se da emo u
odgovorili svih tehnikim i organizacionom izazovima
tome imati podrku svih segmenata drutva.
koje je donio ovako ambiciozno zamiljen dogaaj, te

59
Bilten Ljekarske komore, broj 20

Vano!
Medicina zasnovana na dokazima Evidence Based Medicine (EBM) predstavlja svjesnu, razumnu upo-
trebu najboljih dostupnih dokaza pri donoenju odluka o skrbi za pojedinanog pacijenta.
Dokazi nisu sveto slovo, a ni recept. Oni samo upuuju na najvjerovatniji ishod.
esto postoji vie odluka vezanih za konkretni problem.
Mnoga vana pitanja u medicini jo nisu definitivno razrijeena.
Najsnaniji nivo dokaza u medicini predstavlja sistematski/sustavni pregled literature.
Meutim, i njegova snaga ponekad moe biti smanjena. Niti se sve studije zavre, niti se sve zavrene
studije publiciraju.
Vrlo je vano dokaze kombinirati sa iskustvom ordinirajueg ljekara i preferencijama pacijenta.
Nisu sve preporuke u smjernicama najvieg nivoa dokaza, mnoge su i miljenja (expert opinion) najnii
dokaz u hijerarhiji.

Korisna stranica: Vie o EBM saznajte na

http://croatia.cochrane.org/hr http://akaz.ba/EBM/EBM.html

Reference:
1. Husby GK, Haugen RS, Moen MH. Diagnostic delay
in women with pain and endometriosis. Acta Obstet
Gynecol Scand. 2003; 82(7):649-53.
2. Santos TM,Pereira AM,Lopes RG,Depes Dde B.
Lag time between onset of symptoms and diagnosis of
endometriosis. Einstein (Sao Paulo).2012; 10(1):39-43.
3. Glasziou P. Evidence based medicine and the medical
curriculum. BMJ2008;337:a1253. Dostupno na: http://
discovery.ucl.ac.uk/48124/1/48124_Evidence%20
based%20medicine%20and%20the%20medical%20
curriculum_2008.pdf

Informacije iz SSS DMiS ZDK

Husremovi Haris

Potovane kolege,
U jednom od prethodnih izdanja Biltena objanjeni
su sutina i ciljevi djelovanja Samostalnog strukov-
nog sindikata Doktora medicine i stomatologije ZDK.
Shodno tim ciljevima, u proteklom periodu provodjene
su stalne aktivnosti u pokuaju poboljanja uslova rada
u zdravstvu, ali i materijalnog statusa doktora.
Najvei pomaci su bili postignuti tokom 2014.godine.U
ljetnom periodu 2014.godine u vie navrata su voeni
razgovori sa Premijerom i Vladom ZDK, sa Ministri-
com zdravlja ZDK, te sa predstavnicima Sindikata rad-
nika zaposlenih u zdravstvu. Konano je to rezultiralo
konkretnim pomacima u naim aktivnostima.
Naime, tokom prve polovine te godine zbog poznatih
februarskih protesta, kasnije poplava u maju, dolo je
do privremenog prekida naih razgovora s predstavnici-
ma Vlade. Naravno, u tom periodu su upuene pomoi
kolegama koji su bili direktno oteeni u nepogodama,
a nastavljeno je obezbjeivanje redovnih pomoi na
osnovu bolovanja (prema Pravilniku).
U narednom periodu, zbog izuzetno teke situacije i na-
javljene blokade rada Kantonalne Bolnice, na nau ini-
cijativu je odrano nekoliko sastanaka, u kojima su ue-
stvovali Vlada ZDK, predstavnici Sindikata, predstavnici
Rudnika ZDK, Zavod zdravstvenog osiguranja, gdje je
po ko zna koji put naglaeno neispunjavanje obaveza od
strane Rudnika (i drugih subjekata) prema zdravstvu.
U nastavku, nakon to je Federalni Sindikat radnika za-
poslenih u zdravstvu pojaao aktivnosti oko promjene
Kolektivnog ugovora, bez ukljuenja naeg Sindikata,
odrano je vie sastanaka sa Ministricom zdravstva
ZDK i predstavnikom Vlade ZDK u pregovorima oko
promjene i dopune Kolektivnog ugovora. Naglaeno je
da promjena KU-a ne moe biti ostvarena bez uea
naeg Sindikata, uz osvrt na ranije date zahtjeve oko

60

promjene koeficijenata. Iste aktivnosti su voene i u
Tuzlanskom i Unsko-Sanskom Kantonu. Konano je
dolo i do obraanja Federalnog ministra zdravlja Fe-
deracije BiH naoj Vladi i Ministarstvu. To je rezulti-
ralo odlukom Vlade ZDK 12.9.2014. da Samostalni
strukovni sindikat doktora medicine i stomatologije
moe pristupiti Kolektivnom ugovoru i uestvovati u
postupku zapoetih pregovora o izmjenama i dopuna-
ma KU-a, odluka br. 02-34-18211/14. Iste odluke su
donesene i u dva druga navedena kantona.
Meutim, od jeseni 2014.godine dolazi do odreene
pauze u naem djelovanju, ali iz objektivnih razloga.
Naime, zbog jesenskih izbora jednostavno nismo ima-
li partnera u naim razgovorima, vlade i ministarstva
nisu bili formirani. Tek u martu 2015.godine odran je
sastanak naih predstavnika sa novim Ministrom zdrav-
lja ZDK, dr Gvozdenoviem, te nakon mjesec dana jo
jedan. Na oba sastanka smo insistirali na razgovorima
sa novim Premijerom, ali do njih naalost nikada nije
dolo. Vjerovatno se ekalo, sa njihove strane, donoe-
nje novog Zakona o radu.
Nakon donoenja novog Zakona o radu sredinom 2015.
godine sve aktivnosti naeg Sindikata, ali i Sindika-
ta radnika u zdravstvu, vraene su na poetnu taku.
Tim novim zakonom odreeni su posebni pregovara-
ki odnosi izmeu Poslodavca i Radnika u zdravstvu,
Informacije iz Ljekarske/Lijenike komore Federacije BiH
Ljekarska/Lijenika samouprava i profesionalna
autonomija ljekara
Drljevi Harun
Jedna od profesija od koje se kroz cijelu historiju ljud-
skog roda insistira na odgovornosti je lijenika profe-
sija. Od ljekara se uvijek trae neke osobine koje neki
zabrinuti kritiari ljekarskog korpusa uopte ne trae
niti oekuju od samih sebe.
Mi smo ti koji svakodnevno stojimo iza svoje odgovorno-
sti u praksi: i na klinici, i u seoskoj ambulanti i u domo-
vima zdravlja i pri hitnim sluajevima na ulici. Ba zato,
zbog te permanentne odgovornosti koja se uvijek trai
od nas, upravo zato elim jasno i nedvosmisleno da ue-
stvujemo u donoenju odluka u zdravstvu, koje u sutini
Bilten Ljekarske komore, broj 20
potrebno je obezbijediti Reprezentativnost Sindikata
u daljim pregovorima sa Poslodavcem, to se u prvom
redu odnosi na donoenje novog Kolektivnog ugovora,
u skladu sa Zakonom o radu. Iz tog razloga neophodno
je ukljuivanje svih doktora medicine i stomatologije u
na Sindikat, kako bismo mogli ravnopravno uestvo-
vati u kreiranju novog kolektivnog ugovora., te time
obezbijediti poloaj doktora kakav zasluujemo.
Dalje aktivnosti e ii u tom smjeru, smjeru donoenja
novog Kolektivnog ugovora uz koordinisanje zahtjeva
na nivou Federalnog Sindikata doktora medicine i sto-
matologije, uz nastavak razgovora sa Sindikatom rad-
nika zaposlenih u zdravstvu u cilju iznalaenja mogu-
nosti oko usklaivanja zajednikih interesa, o emu e
nae lanstvo biti na vrijeme obavijeteno.
U ovom trenutku jo jednom je potrebno naglasiti va-
nost poveanja broja lanova naeg Sindikata kako bismo
omoguili ravnopravno uestvovanje u svim daljim ak-
tivnostima oko ostvarivanja naih prava. Napominjem da
je i na federalnom nivou bitno povean broj lanova Sin-
dikata doktora, formiranjem Sindikata doktora u Posav-
skom kantonu, te Sindikata domova zdravlja u Sarajevu.
Predsjednik UO SSS DMiS ZDK
Prim mr sc dr Haris Husremovi
Zenica, 7.10.2015.
i poiva na nama (a ne na ministrima i fondovima), jer
bez nas ne postoji nijedan zdravstveni sistem bilo koje,
pa ni ove zemlje. Dakle, zbog odgovornosti koju imamo
i koju nosimo, smatramo da imamo pravo da djelujemo
ne samo kao lijenici koji lijee, nego i kao lijenici koji
djeluju u organizaciji zdravstva i donoenju zdravstvene
legislative, pogotovo kada je struka u pitanju.
To nae pravo zove se ljekarska/lijenika samouprava
(u zemljama E.U. poznata kao self-government). Ona
predstavlja pravo profesije da postavlja pravila kojima e,
s jedne strane, regulisati tu svoju profesiju, ali i pravo pro-
61
Bilten Ljekarske komore, broj 20
fesije kojima e, s druge strane, uestvovati u regulisanju
i poboljanju zakonske legislative u oblasti zdravstva u
kojoj i obitavamo. Naa ljekarska/lijenika samouprava
crpi svoje osnove iz intelektualnog i obrazovnog karakte-
ra doktora medicine, visokog nivoa kvalitete medicinske
usluge, nae profesionalne kontrole i iz benefita koji ima-
ju pacijenti i zdravstveni sistema od ljekarskog korpusa.
U modernom drutvu ljekarska/lijenika samouprava
komunicira sa drugim instancama koristei instrument
ljekarske/lijenike komore. Dakle, Komora (koja pred-
stavlja struku), a ne sindikat, Sabor ljekara, i/ili razliita
ljekarska udruenje, je ta koja provodi lijeniku samou-
pravu. Ova samouprava, svojim djelovanjem putem Ko-
mora, ima viestruko djelovanje. Osim to djeluje u sa-
mim ljekarskom korpusu ureujui odnose unutar istog,
ona djeluje i prema cijelom drutvu u cjelini : prema dr-
avnim institucijama iz oblasti zdravstva, prema javnosti,
prema medijima, prema organima vlasti, prema pacijenti-
ma i njihovim udrugama i kao posebno djelovanje je dje-
lovanje u domenu struke (struna miljenje po pojedinim
medicinskim stavovima). Kod nas u Bosni i Hercegovini
(ali i zemljama u okruenju) postoji samo deklarativan
partnerski odnos izmeu Komora (koje treba da provode
lijeniku samoupravu) i vlasti razliitih nivoa (koje treba
da predstavljaju dravu). Pravog partnerstva izmeu ove
dvije instance nema. Zato je vrlo vano da se lijeni-
ke Komore otvore prema javnosti i prema institucijama
drave, te da trae aktivnije uee u svakom onom pi-
tanju koje je vezano za nau profesiju , ali i za pobolja-
nje zakonske legislative u zdravstvu, jer smo mi ti koji
ine kimu svakog zdravstvenog sistema. Isto tako, treba
insistirati i na tome, da se institucije drave (vezane za
zdravstvo) otvore prema Komorama. Tako e i Komore
sa sebe skinuti stigmu da predstavljaju samo organizacije
koje rade samo u cilju zatite ljekara. Tako e i dravne
institucije pokazati da su spremne za otvoreniji, ozbiljniji
i potpuniji dijalog sa irom bazom ukljuujui strukovne
komore zdravstvenih radnika posebno ljekara. Dakle,
ljekarska samouprava treba da kroz moderno poimanje
ljekarske Komore bude jedan od bitnih faktora u odrei-
vanja balansa izmeu: potreba pacijenata, potreba zdrav-
stvenih profesionalaca i potreba drutva...
Profesionalna automonija u radu ljekara/lijenika je u
stvari promocija nae lijenike odgovornosti usmjere-
ne prema pacijentu, ali i prema drutvu. Profesionalnu
autonomiju predstavlja kategoriju koju je drutvo ( a ne
drava !) dalo ljekarima da prakticiraju, tj. da samostalno
kreiraju svoju lijeniku djelatnost. Nju je definisala lije-
62
nika samouprava koja je takvu autonomiju i odobrila i za
koju je ona trajno vezana. I profesionalna autonomija i li-
jenika samouprava donose odreenu i jasnu drutvenu
korist. Ipak, vrlo je vano da i jedna i druga ova kategorija
ne smije biti pod bilo kakvom kontrolom politike, nego
samo i iskljuivo pod kontrom struke (komore!).
Dakle, profesionalna autonomija ljekara/lijenika je
pod zakonskom supervizijom koju treba da provodi
Komora, pa kao takva mora biti definisana etikom i
medicinskom naukom. S druge strane, ona vrsto uva
i dignitet profesije. Ujedno uva kreativnost u profesi-
onalnom radu, ali garantuje i slobodan izbor u prakti-
ciranju. Predstavlja koristan instrument u realizaciji i
u stvaranju to bolje zdravstvene usluge u civilnom i
demokratskom drutvu.
Profesionalna autonomija ljekara predstavlja slobodu
obavljanja nae profesije. Ona je osnov naeg rada, jer
osigurava slobodu donoenja medicinske odluke. Ujed-
no, ona titi pacijente, osigurava neovisnost u odnosi-
ma pacijent-lijenik i predstavlja garanciju za kvalitet
zdravstvene usluge koju pruamo.
Danas u BiH profesionalna autonomija je ugroena.
Ugroavaju je gotovo svi : od menadera zdravstvenih
ustanova koji mjerama tednje kompromituju me-
dicinske standarde u pruanju zdravstvenih usluga (a
na kraju na sudu zbog toga odgovaramo mi, a ne oni),
preko loe zakonske legislative (Standardi i normativi)
koja nas vraa u 70-te prolog vijeka, pa do farmace-
utskih tvrtki koje zarad profita nerijetko izvru medi-
cinsku nauku i nameu neke sasvim novemedicinske
standarde. Ako drutvo eli da preuzmemo veliku od-
govornost u svom radu, onda i mi traimo slobodu pri
donoenju odluka u svom radu. Te odluke nee nekada
biti u skladu sa mjerama tednje, ali e biti u skladu
sa potrebama pacijenta. Ako preuzimamo veliku odgo-
vornost u svom radu, onda traimo i profesionalnu slo-
bodu da tu odgovornost i sprovedemo.
Dakle, profesionalna autonomija ljekara znai slobodan
izbor pri donoenju odluka u svom svakodnevnom prak-
ticiranju, a sve zarad dobrobiti pacijenta. Profesionalan
autonomija podrazumijeva jednim dijelom i decentrali-
zaciju drave u korist lijenikih Komora, ali samo onim
dijelom kad je struka u pitanju. Ona je ujedno i veliki
izazov, koji nas lijenice i lijenike ujedinjuje.
prim.dr. HarunDrljevi
predsjednik Ljekarske/Lijenike komore Federacije BiH

Informacije iz Komore
Poziv za kandidovanje tema i predavaa
Na sjednici Komisije za edukaciju, odranoj 7. oktobra
2015.godine, poslije ljetnje pauze, ponovo su intezivira-
ne aktivnosti oko organizovanja predavanja. Planirano je
da se u predavanja ukljue i mladi doktori medicine, te
da se na nekim predavanjima obrade prikazi sluajeva i
primjene novih tehnika sa pojedinih odjela Kantonalne
bolnice Zenica.
S obzirom da su teme za dosadanja predavanja inicirana
uglavnom od strane bolnikih ljekara, to je Komisija za
edukaciju procijenila da je neophodno da se ukljue i lje-
kari iz primarne zdravstvene zatite, da kandiduju teme i
predavae i iznesu svoja iskustva i zapaanja.
Predavanja bi trebala poeti ve polovinom novembra
mjeseca, a nastavak i realizacija ovise da li e biti kvali-
tetnih prijedloga.
Napominjemo da je edukacija zakonska obaveza, da zbog
hroninog nedostataka novanih sredstava esto nije mo-
gue otii na neke edukacije i prikupiti dovoljan broj bo-
dova za obnovu licence, te se nadamo da e lanovi Ko-
more aktivno uestvovati u organizovanju predavanja.
Pravilnikom o postupku izdavanja licence, kao i sadraju
i izgledu licence utvreno:
lan 22.
Zdravstveni radnik stie pravo na obnovu licence, ako je
u roku vaenja licence, u postupku kontinuirane edukaci-
je, zadovoljio kriterije strunog usavravanja.
U lanu 23. Pravilnika o zajednikim kriterijima i po-
stupcima strunog usavravanja ljekara/lijenika u FBiH
od 26. aprila 2014. godine propisano je da, ukoliko lje-
kar/lijenik nije uestvovao u postupku kontinuirane
edukacije, kantonalne/upanijske ljekarske/lijenike
komore e izdati licencu samo uz prethodnu provjeru
strune osposobljenosti.
Mirovanje licence
Pravilnik o postupku izdavanja licence, kao i sadraju i
izgledu licence (Sl. novine FBiH, br. 82 od 23 oktobra
2013)
Bilten Ljekarske komore, broj 20
lan 25.
(1) Zdravstvenom radniku kome je u skladu sa propisima
o radu, kao i drugim propisima koji ureuju rad izbornih
zvaninika, odobreno mirovanje radnog odnosa, rok za
ispunjavanje uvjeta za obnavljanje licence produava se
za utvreni period mirovanja radnog odnosa, i to u slije-
deim sluajevima:
1) izabranom, odnosno imenovanom zdravstvenom rad-
niku na neku od javnih dunosti u organe BiH, Federa-
cije BiH, organe kantona, grada, opine i zaposleniku
izabranom na profesionalnu funkciju u sindikatu;
2) upuivanje na rad u inostranstvo od strane poslodavca
ili u okviru meunarodno-tehnike ili obrazovno-kulturne
saradnje, diplomatska, konzularna i druga predstavnitva.
(2) Zdravstvenom radniku, iji je brani drug upuen u ino-
stranstvo u sluajevima a iz stava 1. taka 2. ovog lana i
sa kojim zdravstveni radnik zajedno odlazi u inostranstvo,
rok za ispunjavanje uvjeta za obnavljanje licence produ-
ava se za utvreni period mirovanja radnog odnosa.
(3) Ako zdravstveni radnik iz opravdanih razloga utvre-
nih zakonom, kao to su: privremena sprijeenost za rad
dua od est mjeseci, trudnoa i komplikacije u vezi sa
odravanjem trudnoe, porodiljsko odsustvo i odsustvo
radi njege djeteta, odnosno lana ue porodice i drugi
opravdani sluajevi, nije ostvario uvjete iz l. 22. i 23.
ovog pravilnika, rok za ispunjavanje uvjeta za obnav-
ljanje licence produava se za period trajanja navedenih
razloga koji su prouzroili nemogunost obnavljanja li-
cence u Zakonom propisanom roku.
(4) U sluajevima iz st. 1, 2. i 3. ovog lana, zdravstveni
radnik je duan komori podnijeti dokaze kojim dokazu-
je postojanje okolnosti koje su prouzroile nemogunost
obnavljanja licence u propisanom roku.
lan 26.
U sluaju nastanka okolnosti iz lana 25. ovog pravilni-
ka, na dokumentiran zahtjev zdravstvenog radnika ko-
mora izdaje odluku o mirovanju statusa lana komore,
odnosno mirovanju licence.
63
 !
OVDJE MOE BITI VAA REKLAMA!

BILTEN LJEKARSKE KOMORE ZENIKO DOBOJSKOG KANTONA

Medical Chamber of Zenica Doboj Canton

Bul.kralja Tvrtka I 4/II, 72 000 ZENICA, Bosna i Hercegovina

tel/fax: 032 444 270; e-mail: ljkozedo@bih.net.ba, www.ljkzedo.ba