You are on page 1of 16

Stomatolozi iznutra

Marin Vodanovi
1

Najvaniji pojmovi u poglavlju


bolesti vezane uz rad
buka
miino-kotani poremeaji
ozljede na radu
poremeaji koe
poremeaji vida
profesionalne bolesti
sindrom izgaranja na poslu
zdravstveni rizini imbenici u stomatologiji

Osnovna znanja koja treba usvojiti u ovom poglavlju


znati to su profesionalne bolesti
znati to su bolesti vezane uz rad
znati kako se dijele zdravstveni rizini imbenici u stomatologiji
znati koji dio tijela najee zahvaaju miino-kotani poremeaji kod stomatologa
znati koji su rizini imbenici za pojavu poremeaja vida kod stomatologa
znati koji su izvori buke u stomatolokoj ordinaciji
znati koji su profesionalni koni poremeaji koji se mogu pojaviti kod stomatologa
znati koji su poremeaji mentalnog zdravlja koji se mogu pojaviti kod stomatologa
znati kako nastaju ozljede na radu kod stomatologa
PROFESIONALNE BOLESTI I BOLESTI VEZANE UZ RAD STOMATOLOGA

2
1 / Vodanovi - Stomatolozi iznutra

P rofesionalne bolesti su bolesti uzrokovane


tetnim utjecajem radnog mjesta i za koje
je nedvojbeno ustanovljena profesionalna eti-
lju omoguilo da ve na poetku knjige dobije
informaciju o estoi zdravstvenih poremeaja
meu hrvatskim stomatolozima, a koji e de-
ologija. Osim profesionalnih bolesti postoje i taljno biti razraeni u narednim poglavljima.
bolesti vezane uz rad. To su bolesti uzrokovane
mnogim uzronim imbenicima, pri emu su
tetni radni uvjeti jedan od moguih uzroka. Motivacija za upis na studij
Ove bolesti i poremeaji najee nastaju zbog stomatologije i oekivanja po
dugotrajne izloenosti pojedinim, za profesi- zavretku studija
ju specifinim tvarima, mikroorganizmima i
Svatko od nas stomatologa je imao jedan ili
okolnostima, te zbog kontinuirano nepovolj-
vie razloga koji su nas potakli na upis na dug
nog i za zdravlje tetnog poloaja tijela pri
i zahtjevan studij stomatologije. Neke od tih
obavljanju svakodnevnih radnih zadataka. razloga jo uvijek pamtimo, a neke smo zabo-
Stomatologija je jedno od zanimanja s viso- ravili. Da li smo dobro izabrali ili ne, najbolje
kim rizikom od pojave profesionalnih bolesti i zna svatko od nas sam.
zdravstvenih poremeaja vezanih uz rad. Pro-
fesionalne bolesti i bolesti vezane uz rad kod Meu anketiranim studentima 30,3% njih
stomatologa su tema brojnih znanstvenih i se za studij stomatologije odluilo jer je to bila
njihova elja i prvi izbor. Drugi najee na-
strunih lanaka objavljenih u raznim stoma-
voeni razlog za upis na ovaj studij je to to
tolokim i medicinskim asopisima.
17,4% njih smatra da mogu lako i brzo dobiti
Kako slubenih i dostupnih podataka o posao po zavretku studija. Kao trei razlog
profesionalnim bolestima i bolestima vezanima koji je motivirao 11,6% studenata je miljenje
uz rad za hrvatske stomatologe nema, tijekom da kao stomatolozi mogu imati i obiteljski i-
2014. godine u Hrvatskoj su provedene dvije vot. Na etvrtom mjestu 11,0% studenata na-
anonimne i dobrovoljne ankete vezano uz ovu vodi da ih je motivirala elja za pomaganjem
temu, jedna za studente stomatologije, a druga drugima; 9,0% anketiranih je studij upisalo
za stomatologe. U prvoj su anketi sudjelovala jer smatraju da kao stomatolozi mogu dobro
63 studenta 1. godine studija stomatologije na zaraivati, a 8,4% njih jer smatraju da je sto-
Stomatolokom fakultetu Sveuilita u Zagre- matologija prestino zanimanje koje osigurava
bu. Cilj je bio dobiti uvid o stupnju poznavanja poeljan drutveni status. Samo 2,6% anketi-
zdravstvenih rizika pri obavljanju stomatolo- ranih studenata je studij upisalo jer im je net-
ke djelatnosti meu studentima na poetku ko iz blie obitelji stomatolog (slika 1.1.).
studija. U drugoj anketi je sudjelovalo 529 sto-
Na pitanje gdje namjeravaju raditi po zavr-
matologa koji se najmanje godinu dana aktiv-
etku studija, najvei broj studenata 1. godine
no bave stomatolokom djelatnou. Cilj je bio
je odgovorio da to jo ne znaju (42,9%), me-
dobivanje uvida u stanje i stav stomatologa o utim ak 38,1% njih je odgovorilo da e ra-
profesionalnim bolestima i bolestima vezanima diti u vlastitoj privatnoj stomatolokoj ordina-
uz rad u svrhu individualnog i institucional- ciji. U privatnoj ordinaciji koja nije u njihovu
nog promicanja vanosti ouvanja zdravlja kao vlasnitvu namjerava raditi njih 7,9%, a isto
preduvjeta za dugotrajno i uspjeno bavljenje toliko ih namjerava raditi u ordinacijama pri
stomatolokom djelatnou. domovima zdravlja. Samo 3,2% anketiranih je
U ovom e poglavlju biti predstavljeni naj- izjavilo da ele raditi na stomatolokom ili ne-
vaniji rezultati obiju anketa kako bi se itate- kom drugom srodnom fakultetu (slika 1.2.).
3
PROFESIONALNE BOLESTI I BOLESTI VEZANE UZ RAD STOMATOLOGA

a) to je bio moj prvi izbor


b) to su mi sugerirali roditelji a) vlastitoj privatnoj stomatolokoj ordinaciji/poliklinici
c) kao stomatolog mogu dobro zaraivati b) u tuoj privatnoj stomatolokoj ordinaciji/poliklinici
d) elim pomagati drugima c) u dravnoj stomatolokoj ordinaciji
e) biti stomatolog je prestino zanimanje i osigurava d) na stomatolokom ili nekom srodnom fakultetu
drutveni status e) u farmaceutskoj industriji
f) mogu lako i brzo dobiti posao po zavretku studija f) neu se baviti stomatologijom
g) regulirano radno vrijeme g) ne znam
h) kao stomatolog mogu imati obiteljski ivot h) ostalo
i) netko od meni bliske rodbine je stomatolog
j) ostalo
Slika 1.2. Oekivanja studenata po zavretku
studija stomatologije
Slika 1.1. Motivacija za upis na studij stoma-
tologije

Zdravstveni rizini imbenici u tetni imbenici su buka, zraenje, umjetna


stomatolokoj profesiji rasvjeta, polimerizacijsko svjetlo itd. Ovi im-
benici mogu izazvati oteenja sluha i vida,
Rizini imbenici koji se pojavljuju pri obav- te brojne poremeaje izazvane prekomjernim
ljanju stomatoloke djelatnosti mogu se po- zraenjem. Psihogeni tetni imbenici su stres
dijeliti na: bioloke, biomehanike, kemijske, i kronini umor koji mogu dovesti do depresi-
fizikalne i psihogene. Bioloki tetni imbenici je, sindroma izgaranja, ali i do somatskih pore-
ili biohazardi su mikroorganizmi (prioni, viru- meaja (kardiovaskularni, probavni i dr.).
si, bakterije, gljivice) koji mogu na direktan Anketirani studenti kao najvanije uzro-
ili indirektan nain izazvati razliite infekcije i nike profesionalnih bolesti i bolesti vezanih uz
zarazne bolesti. Biomehaniki tetni imbenici rad kod stomatologa navode nepravilan polo-
su nepravilan poloaj tijela pri radu, repetitiv- aj tijela pri radu (21,4%), stres (14,4%), in-
ne (ponavljajue) kretnje, dugotrajno meha- fekcije (12,1%), rendgensko zraenje (12,0%),
niko naprezanje, vibracije i sl. Ovi tetni im- alergije (11,3%), ozljede (9,8%) i buku (8,3%).
benici mogu biti u pozadini miino-kotanih Anketirani stomatolozi najvanijim uzronici-
poremeaja, neurolokih ispada i poremeaja ma profesionalnih bolesti i bolesti vezanih uz
perifernog ivanog sustava. Kemijski rizini rad smatraju nepravilan poloaj tijela pri radu
imbenici su lijekovi, stomatoloki materija- (33,8%), stres (24,5%), infekcije (17,8%),
li, dezinficijensi i sl., a mogu izazvati alergije, buku (7,5%), alergije (4,4%), rendgensko zra-
preosjetljivosti i kone poremeaje. Fizikalni enje (4,1%) i ozljede (3,1%).
4
1 / Vodanovi - Stomatolozi iznutra

Miino-kotani poremeaji Oftalmoloki poremeaji


Miino-kotani poremeaji najee zahva- Rizini imbenici za pojavu poremeaja vida
aju gornji i donji dio lea, te vrat i ramena. kod stomatologa mogu biti mehaniki (odlo-
Procjenjuje se da je gotovo jedna treina sto- mljeni komadi materijala, instrumenti i sl.),
matologa godinje prisiljena zatraiti lijeni- bioloki (mikroorganizmi), fizikalni (polimeri-
ku pomo zbog tegoba u sustavu za kretanje. zacijske lampe, laseri) i kemijski (deterdenti,
Meu anketiranim stomatolozima ak dezinficijensi, sredstva za ispiranje korijenskih
97,7% njih smatra da obavljanje stomatoloke kanala i dr.). Krhotine amalgama i natrijev
djelatnosti moe izazvati poremeaje miino- hipoklorit su u literaturi najee spominja-
kotanog sustava. Njih 77,7% je tijekom svojeg ni uzroci ozljeda oka, potom slijede krhoti-
dosadanjeg radnog vijeka imalo bolove/smet- ne akrilata, keramike, te profilaktika pasta.
nje u gornjem dijelu kraljenice koje povezuju s Opisan je ak i sluaj gubitka vida zbog neho-
obavljanjem stomatoloke djelatnosti, a od toga tinog ulaska paste kalcijeva hidroksida u oko.
je njih 32,1% bilo prisiljeno zatraiti pomo li- Profesionalno uvjetovani konjunktivitis moe
jenika; 77,4% ispitanih navodi da je tijekom biti posljedica djelovanja infektivnih i neinfek-
dosadanjeg radnog vijeka imalo bolove/smet- tivnih imbenika. Bioloki i kemijski imbeni-
nje u donjem dijelu kraljenice koje povezuju s ci mogu dovesti do keratitisa. Fizikalni tetni
obavljanjem stomatoloke djelatnosti, a 34,9% imbenici mogu dovesti do oteenja mrenice
je zbog toga zatrailo lijeniku pomo. i ozbiljnog gubitka vidne otrine.
77,2% stomatologa je tijekom dosadanjeg Meu anketiranim stomatolozima, njih
radnog vijeka imalo bolove/smetnje u ramenu, 82,7% smatra da obavljanje stomatoloke
rukama i prstima koje povezuju s obavljanjem djelatnosti moe izazvati poremeaje vida;
stomatoloke djelatnosti. Lijeniku pomo je 47,7% stomatologa je tijekom radnog vi-
zbog toga potrailo njih 32,1%. Tako izazvane jeka imalo problema s vidom koje povezuje
bolove/smetnje u nogama navodi njih 56,7%, s obavljanjem stomatoloke djelatnosti, od
od ega je 20,0% zatrailo pomo lijenika. toga je njih 35,4% bilo prisiljeno potraiti
pomo lijenika. Kao najei uzrok ozljeda
oka ispitanici su naveli strana tijela (krhotine
Infekcije amalgama, cementa, akrilata i sl.), te natrijev
hipoklorit.
U provedenim anketama i studenti i stomato-
lozi prepoznali su infekcije kao jedan od naj-
vanijih uzronika profesionalnih bolesti i bo- Oteenje sluha
lesti vezanih uz rad. ak 94,9% stomatologa
smatra da obavljanje stomatoloke djelatnosti Smatra se da intenzivna buka (vie od 80 dB)
moe izazvati infekcije. tijekom radnog vremena moe trajno otetiti
33,3% anketiranih stomatologa je tijekom sluh stomatologa. Buka nepovoljno utjee na
dosadanjeg radnog vijeka imalo problema s osjetne stanice unutarnjeg uha, koje postaju
infekcijama koje povezuju s obavljanjem sto- slabije funkcionalne ili pak potpuno nefunkci-
matoloke djelatnosti. U 15,4% sluajeva bila onalne, pa dovode do preranog trajnog otee-
je potrebna lijenika pomo. Najee spomi- nja sluha. Izvori buke u stomatolokoj ordina-
njane infekcije su infekcije virusima hepatitisa ciji su: turbina, mikromotor, skidai kamenca,
B, C i HIV. sisaljka, kompresor, ureaji za mijeanje mate-
5
PROFESIONALNE BOLESTI I BOLESTI VEZANE UZ RAD STOMATOLOGA

rijala i dr. Prema istraivanju Messana i Petti- 74,7% ispitanih stomatologa smatra da
ja estoa oteenja sluha kod stomatologa se obavljanje stomatoloke djelatnosti moe iza-
kree izmeu 21 i 39%, a kod lijenika ope zvati kone poremeaje; 28,4% stomatologa
prakse izmeu 8 i 21%. Simptomi oteenja je tijekom radnog vijeka imalo problema s ko-
sluha mogu biti povremeni/trajni um u uhu om koje povezuje s obavljanjem stomatolo-
(tinitus), krepitacije (pucketanje) u uhu, osje- ke djelatnosti, a od toga je 8,2% bilo prisiljeno
aj napuhnutosti u jednom ili oba uha, slabija potraiti pomo lijenika.
registracija zvukova (u odnosu na prije) na jed-
nom ili oba uha i dr. Da bi se dijagnosticiralo
oteenja sluha, provode se audioloke pre- Poremeaji mentalnog zdravlja
trage, tonska i govorna audiometrija, testovi
Obavljanje stomatoloke djelatnosti povezuje
umorljivosti slunog ivca, otoakustike pro-
se i s razliitim vie ili manje izraenim psi-
vjere, te evociranje slunog potencijala.
hikim problemima. Naime, stomatoloka
Meu ispitanim stomatolozima, njih profesija pred stomatologa stavlja brojne rad-
60,2% smatra da obavljanje stomatoloke ne, socijalne, zakonske, strukovne, financijske
djelatnosti moe izazvati poremeaje sluha; i druge imperative koji ako su intenzivni i/
18,5% anketiranih stomatologa je tijekom ili dugotrajni, mogu donijeti psihiko i tjele-
radnog vijeka imalo problema sa sluhom koje sno optereenje, to moe dovesti do poviene
povezuju s obavljanjem stomatoloke djelat- anksioznosti. Anksioznost moe biti okida za
nosti, meutim samo je njih 5,9% zbog toga razne ovisnosti (puenje, alkohol, narkotici),
potrailo pomo lijenika. probleme psihike naravi, fobije, poremeaje
spavanja, ali i somatske poremeaje. Sindrom
izgaranja na poslu (engl. burn out) je manife-
Dermatoloki poremeaji
stacija stresa i iscrpljujue je emocionalno sta-
Da bi se za neku konu promjenu utvrdila pro- nje pri kojem postoji napredujui gubitak ide-
fesionalna etiologija, njena lokalizacija mora alizma, energije i osjeaja smislenosti vlastitog
biti identina s mjestom maksimalne izloe- rada. Moe biti posljedica frustracije i napeto-
nosti. Kontaktni dermatitisi su najea kona sti na radnom mjestu. Simptomi su slini sin-
promjena kod stomatologa. Profesionalno iza- dromu kroninog umora, ali pritom se mijenja
zvani kontaktni dermatitisi mogu biti iritativ- i stav prema poslu, to za umor nije karak-
ni i alergijski. Kod profesionalnog iritativnog teristino. esto se pojavljuje kod zdravstve-
dermatitisa postoji primarni koni iritans, dok nih djelatnika, a posebno stomatologa. Osim
kod profesionalnog alergijskog kontaktnog toga, prema istraivanju Meltzera i suradnika
dermatitisa mora postojati kontaktni alergen iz 2008., provedenom u Engleskoj i Walesu,
koji izaziva senzibilizaciju. Prema podacima iz stomatolozi imaju najviu stopu samouboj-
literature, 3 do 16% stomatologa ima kone stava u usporedbi s lijenicima i medicinskim
probleme zbog lateksa u zatitnim rukavica- sestrama.
ma. Osim toga, u stomatologiji postoji pove- Meu hrvatskim stomatolozima, njih
ani rizik od infektivnih bolesti koe poput 46,2% smatra da obavljanje stomatoloke
infekcije koe herpes simpleks virusom (her- djelatnosti moe izazvati poremeaje men-
petina zanoktica). Ozljede i oteenja koe talnog zdravlja. Njih ak 92,8% stomatolo-
mogua su zbog primjene stomatolokih ma- ku djelatnost smatra stresnom, a kao najvei
terijala, kemikalija i lijekova. izvor stresa navode vremenski pritisak da se
6
1 / Vodanovi - Stomatolozi iznutra

planirano napravi to prije i u roku, strah od fesija koje se smatraju zahtjevnima za miino-
nezadovoljstva pacijenta, strah od neuspjelog kotani sustav, kao to je stomatologija.
stomatolokog zahvata, te financijski pritisak. Meu anketiranim studentima 66,7% njih
20,8% stomatologa svoj stres ublaava pue- se tijekom srednje kole redovito, na tjednoj
njem. Meu anketiranima 61,3% njih konzu- osnovi bavilo sportom. Naalost, dolaskom na
mira estoka alkoholna pia, a od toga 18,9% studij taj se postotak prepolovio i samo se njih
vie od 2 puta tjedno. 33,3% bavi sportom. Najei sportovi kojima
se bave su nogomet, rukomet, odbojka, ples,
koarka, borilaki sportovi i fitness.
Ozljede
Meu stomatolozima se njih 61,5% bavi
Ozljede koje se najee pojavljuju kod stoma- sportom, a od toga 41,9% se sportom bavi 1
tologa su ozljede prstiju i ruku, te oka. Mogu do 2 puta tjedno, 19,5% 3 do 4 puta tjedno,
biti izazvane mehanikim putem, ali isto tako a 5,1% se sportom bavi svaki dan. Sportovi-
kemijskim i toplinskim imbenicima. Sve oz- ma kojima se najvie bave su: tranje (13,1%),
ljede, a posebno ubodne i rezne povezuju se s biciklizam (12,3%), fitness (11,4%), plivanje
neeljenim biolokim uinkom i mogunou (9,7%), hodanje (8,7%), pilates (8,2%), joga
prijenosa infekcije. Stoga svakoj ozljedi treba (6,5%), planinarenje (5,6%), tenis (5,6%),
pristupiti maksimalno ozbiljno i potovati od- aerobik (5,3%), nogomet (5,3%), skijanje
govarajue postupnike koji su navedeni u dru- (4,6%) i gimnastika (3,6%).
gim poglavljima u ovoj knjizi.
Prema dobivenim podacima, 63,3% an-
Literatura
ketiranih stomatologa je tijekom dosadanjeg
radnog vijeka imalo neku ozljedu na radu ve- Alexopoulos EC, Stathi IC, Charizani F. Prevalence
zanu uz obavljanje stomatoloke djelatnosti, of musculoskeletal disorders in dentists. BMC
od toga je njih 16,9% bilo prisiljeno potraiti Musculoskelet Disord. 2004 Jun 9;5:16.
pomo lijenika. Najee se navode ubodni Farrier SL, Farrier JN, Gilmour AS. Eye safety in op-
incidenti (57,8%), porezotine (20,3%), ozlje- erative dentistry - a study in general dental prac-
de oka (11,8%), potom opekline (4,8%), ugriz tice. Br Dent J. 2006 Feb 25;200(4):218-23.
pacijenta (1,6%) i dr. Najei uzronici ozlje- Finsen L, Christensen H, Bakke M. Musculoskeletal
da su krhotine stomatolokih materijala, bru- disorders among dentists and variation in dental
work. Appl Ergon. 1998;29(2):119-25.
sna freza, brusna ploica, endodontska igla,
Garca JA. Type I latex allergy: a follow-up study. J
injekcijska igla, matrice, nasadni instrumenti,
Investig Allergol Clin Immunol. 2007;17(3):164-
noii, poluge, skalpeli, sonde, staklene am-
7.
pule, svrdla i slino. Najei uzronici ope-
Hawton K, Agerbo E, Simkin S, Platt B, Mellanby
kotina su pe u zubotehnikom laboratoriju i RJ. Risk of suicide in medical and related occupa-
plamenik. tional groups: a national study based on Danish
case population-based registers. J Affect Disord.
2011 Nov;134(1-3):320-6.
Rekreativne navike Katelaris CH, Widmer RP, Lazarus RM, Baldo B.
Screening for latex allergy with a question-
Redovita fizika aktivnosti i bavljenje sportom naire: comparison with latex skin testing in a
je veoma vano za odravanje zdravlja orga- group of dental professionals. Aust Dent J. 2002
nizma. To posebno dolazi do izraaja kod pro- Jun;47(2):152-5.

7
PROFESIONALNE BOLESTI I BOLESTI VEZANE UZ RAD STOMATOLOGA

Khanna R, Khanna R. Is medicine turning into un- Ritchie KA, Gilmour WH, Macdonald EB, Burke
happy profession? Indian J Occup Environ Med. FJ, McGowan DA, Dale IM, Hammersley R,
2013 Jan;17(1):2-6. Hamilton RM, Binnie V, Collington D. Health
Lipski M, Buczkowska-Radliska J, Gra M. Loss and neuropsychological functioning of dentists
of sight caused by calcium hydroxide paste ac- exposed to mercury. Occup Environ Med. 2002
cidentally splashed into the eye during endodon- May;59(5):287-93.
tic treatment: case report. J Can Dent Assoc. Roberts SE, Jaremin B, Lloyd K. High-risk oc-
2012;78:c57. cupations for suicide. Psychol Med. 2013
Jun;43(6):1231-40.
Meltzer H, Griffiths C, Brock A, Rooney C, Jenkins
R. Patterns of suicide by occupation in England Sampaio Fernandes JC, Carvalho AP, Gallas M, Vaz
P, Matos PA. Noise levels in dental schools. Eur J
and Wales: 2001-2005. Br J Psychiatry. 2008
Dent Educ. 2006 Feb;10(1):32-7.
Jul;193(1):73-6.
Sancho FM, Ruiz CN. Risk of suicide amongst
Messano GA, Petti S. General dental practition- dentists: myth or reality? Int Dent J. 2010
ers and hearing impairment. J Dent. 2012 Dec;60(6):411-8.
Oct;40(10):821-8. Vodanovi M. Ergonomija i profesionalne bolesti
Ozcan M, Allahbeickaraghi A, Dndar M. Possible stomatologa. Hrvatski stomatoloki vjesnik.
hazardous effects of hydrofluoric acid and recom- 2006;13(4):29-34.
mendations for treatment approach: a review. Vodanovi M. Grgurev I. Profesionalne bolesti
Clin Oral Investig. 2012 Feb;16(1):15-23. stomatologa: ozljede lakta i podlaktice. Hrvatski
Pargali N, Jowkar N. Prevalence of musculoskeletal stomatoloki vjesnik. 2007;14(2):50-2.
pain among dentists in Shiraz, Southern Iran. Int Vodanovi M. Grgurev I. Profesionalne bolesti
J Occup Environ Med. 2010 Apr;1(2):69-74. stomatologa: sindrom bolnog ramena. Hrvatski
Pero K, Vodanovi M, Metrovi S. Physical fitness stomatoloki vjesnik. 2007;14(3):39-43.
among dental students. 34th meeting of the As- Vodanovi M. Grgurev I. Profesionalne bolesti
sociation for Dental Education in Europe, Za- stomatologa: sindrom bolnog vrata i sindrom
bolnih kria. Hrvatski stomatoloki vjesnik.
greb, Croatia, September 3-6, 2008. Eur J Dent
2007;14(4):57-60.
Educ. 2009;13(2):123.
Vodanovi M. Grgurev I. Profesionalne bolesti stom-
Petersen MR, Burnett CA. The suicide mortality atologa: sindrom karpalnog kanala. Hrvatski
of working physicians and dentists. Occup Med stomatoloki vjesnik. 2007;14(1):46-8.
(Lond). 2008 Jan;58(1):25-9. Zarra T, Lambrianidis T. Occupational ocular ac-
Ratzon NZ, Yaros T, Mizlik A, Kanner T. Musculo- cidents amongst Greek endodontists: a na-
skeletal symptoms among dentists in relation to tional questionnaire survey. Int Endod J. 2013
work posture. Work. 2000;15(3):153-158. Aug;46(8):710-9.

TEST ZA SAMOPROVJERU ZNANJA

1. Biohazardi su: 2. Buka, zraenje, umjetna rasvjeta, polime-


a) virusi
rizacijsko svjetlo spadaju u skupinu:
b) prioni a) biolokih tetnih imbenika
c) bakterije b) mehanikih tetnih imbenika
d) gljivice c) fizikalnih tetnih imbenika
e) sve navedeno je tono d) kemijskih tetnih imbenika
e) sve navedeno je tono

8
1 / Vodanovi - Stomatolozi iznutra

3. Najei uzroci mehanikih ozljeda oka 7. Za profesionalno izazvane kontaktne der-


su: matitise je tono:
a) krhotine amalgama a) najea su kona promjena kod stomato-
b) igle loga
c) polimerizacijsko svjetlo b) mogu biti iritativni
d) sve navedeno je tono c) mogu biti alergijski
e) nita od navedenog nije tono d) nita od navedenog nije tono
e) sve navedeno je tono
4. Izvori buke u stomatolokoj ordinaciji su:
a) turbina
8. Simptomi oteenja sluha mogu biti:
b) mikromotor a) tinitus
c) sisaljka b) osjeaj napuhnutosti
d) kompresor c) slabija registracija zvukova
e) sve navedeno je tono d) sve navedeno je tono
e) nita od navedenog nije tono
5. Za sindrom izgaranja na poslu nije tono:
a) to je manifestacija stresa
9. Psihogeni tetni imbenici mogu dovesti
do:
b) to je isto to i sindrom kroninog umora
c) iscrpljujue je emocionalno stanje a) depresije
d) postoji gubitak idealizma i radne energije b) sindroma izgaranja na poslu
e) pojavljuje se kod stomatologa c) kardiovaskularnih poremeaja
d) probavnih poremeaja
6. Kod stomatologa su najee ozljede: e) sve navedeno je tono
a) prstiju
10. Miino-kotani poremeaji najee za-
b) nosa
hvaaju:
c) oka
d) a+c a) prsni ko
e) sve navedeno je tono b) gornji i donji dio lea
c) zdjelicu
d) sve navedeno je tono
e) nita od navedenog nije tono

9
Zdravstveni aspekti rada u
stomatologiji
2
Dijana Krito

Najvaniji pojmovi u poglavlju


bolesti vezane uz rad
Hrvatski zavod za zatitu zdravlja i sigurnost na radu
izloenosti na radnom mjestu
medicina rada
mjere zatite na radnom mjestu
ozljede na radu
postupak prijavljivanja ozljede na radu i profesionalne bolesti
postupak prijavljivanja ozljeda otrim predmetima i izloenosti krvi
profesionalne bolesti

Osnovna znanja koja treba usvojiti u ovom poglavlju


znati koja je uloga Hrvatskog zavoda za zatitu zdravlja i sigurnost na radu na podruju
medicine rada u Republici Hrvatskoj
znati navesti vrste izloenosti na radnom mjestu
znati navesti primjere opasnosti, tetnosti i napora na radnom mjestu
znati to se prema definiciji smatra ozljedom na radu i koji su uzroci
znati to se prema definiciji smatra profesionalnom boleu i to je to Lista profesionalnih
bolesti
znati navesti neke od najeih profesionalnih bolesti u stomatologiji
znati koja je razlika izmeu profesionalne bolesti i bolesti vezane uz rad
znati koja je svrha primjene mjera zatite na radnom mjestu i koje su to mjere
znati postupak prijave ozljede na radu i profesionalne bolesti
znati postupak prijave ozljede otrim predmetima i izloenosti krvi u zdravstvenih radnika
PROFESIONALNE BOLESTI I BOLESTI VEZANE UZ RAD STOMATOLOGA

12
2 / Krito - Zdravstveni aspekti rada u stomatologiji

Z dravstvena djelatnost u Republici Hrvat-


skoj, sukladno Zakonu o zdravstvenoj
zatiti, obavlja se na primarnoj, sekundarnoj
se na godinjoj razini izrauje analiza ozljeda
na radu u Republici Hrvatskoj, vode se registri
pomoraca, uvara i zatitara, radnika izloenih
i tercijarnoj razini te na razini zdravstvenih raznim tetnostima, kreiraju se smjernice, vodi
zavoda. Medicina rada je organizirana na pri- se popis strunjaka zatite na radu te se daju
marnoj razini te u Hrvatskom zavodu za za- prijedlozi sadraja preventivnih zdravstvenih
titu zdravlja i sigurnost na radu, a specijali- pregleda. U sklopu HZZZSR-a djeluje dru-
stiko-konzilijarna djelatnost provodi se i u gostupanjsko lijeniko povjerenstvo koje daje
preventivne svrhe i za lijeenje na svim razina- miljenja na albe radnika, a na dnevnoj bazi se
ma zdravstvene zatite. daju odgovori koji stiu putem e-pote na adre-
Krovna ustanova na podruju medicine rada su hzzzsr@hzzzsr.hr. Sve informacije vezano za
u Republici Hrvatskoj je Hrvatski zavod za za- HZZZSR mogu se nai na adresi www.hzzzsr.
titu zdravlja i sigurnost na radu (HZZZSR), hr, putem koje je omogueno koritenje e-novi-
koji se bavi svim aspektima unapreivanja zati- na, letaka, postera, smjernica i drugih materija-
te zdravlja i sigurnosti radnika. HZZZSR je sa la s korisnim informacijama o sigurnosti i zatiti
svojim djelovanjem zapoeo 1996. godine kao zdravlja na radnim mjestima.
Hrvatski zavod za medicinu rada, koji je pokri- Priloeni shematski prikaz odnosi se na or-
vao podruje zatite zdravlja na radu, a 2009. ganizacijsku strukturu HZZZSR-a (slika 2.1.).
godine postaje multidisciplinarna ustanova koja Osnovu ine tri glavne slube koje se bave ak-
osim podruja zatite zdravlja na radu kojom se tivnostima ukratko navedenim u priloenom
struno bave lijenici specijalisti medicine rada, prikazu:
ukljuuje i strune aktivnosti u podruju sigur- Djelovanje HZZZSR usklaeno je sa stra-
nosti na radu kojima se bave inenjeri sigurno- tekim nacionalnim planovima te izmeu
sti. Time je omoguen sjedinjeni i zajedniki rad ostalih i s Nacionalnim programom zatite
s ciljem poboljanja radnih uvjeta, spreavanja zdravlja i sigurnosti na radu u sklopu kojega
ozljeda na radu i profesionalnih bolesti, ouva- HZZZSR sudjeluje u ostvarivanju njegovih
nja zdravlja radnika i poveanja uinkovitosti osnovnih ciljeva. Meu osnovne ciljeve nave-
gospodarstva Republike Hrvatske. Osnovna denog Nacionalnog programa ubrajaju se po-
vizija HZZZSR-a je Zdravo radno mjesto za boljanje zdravstvenog stanja radnika, smanji-
sve radnike u Republici Hrvatskoj, a misija je vanje broja ozljeda na radu, smanjivanje broja
aktivno i struno sudjelovanje u postavljanju profesionalnih bolesti i bolesti u svezi s radom,
doktrina i standarda, informiranju i izobrazbi smanjivanje broja nezgoda na radu, smanjenje
te izradi zakonskih propisa iz podruja zatite gospodarskih gubitaka zbog ozljeda na radu,
zdravlja i sigurnosti na radu. HZZZSR, kao na- profesionalnih bolesti i bolesti u svezi s radom
stavna baza Medicinskog fakulteta Sveuilita (bolovanja, prijevremene i invalidske mirovi-
u Zagrebu, u okviru svojih radnji provodi i dio ne). Svi ti ciljevi su meusobno povezani i sva-
specijalistikog usavravanja iz podruja me- ki jednako pridonosi krajnjem rezultatu, a to
dicine rada i sporta te provodi i druge oblike je zdravo, napredno i odgovorno drutvo.
edukacije iz podruja zatite zdravlja na radu.
Takoer u sklopu aktivnosti HZZZSR-a vri se
nadzor specijalistikih ordinacija medicine rada, Vrste izloenosti na radnome mjestu
izrauju se godinji registri profesionalnih bole-
sti te se izdaju medicinska miljenja o prizna- U tablici 2.1. prikazane su tri osnovne vrste
vanju pojedinih profesionalnih bolesti. Nadalje izloenosti na radnom mjestu:
13
PROFESIONALNE BOLESTI I BOLESTI VEZANE UZ RAD STOMATOLOGA

Slika 2.1. Organizacijska struktura HZZZSR-a.

Opasnosti dovode do ozljeda na radu bu- pojave zarazne bolesti na radnom mjestu tra-
dui da se kod opasnosti najee radi o krat- janje djelovanja tetnosti nije presudno i takva
kotrajnom i intenzivnom djelovanju vanjskih se bolest moe priznati kao profesionalna bo-
utjecaja na organizam radnika. lest. Isto tako u malom broju sluajeva krat-
tetnosti svojim dugotrajnim utjecajem na kotrajan i intenzivan utjecaj nekih tetnosti
organizam radnika mogu dovesti do profesi- moe uzrokovati i ozljedu na radu, kao npr.
onalnih bolesti (oteenje sluha bukom, vi- oteenje vida laserom ili ozljeda koe kiseli-
bracijska bolest, bolesti uzrokovane azbestom nom na radnom mjestu.
itd.) ili sudjelovati u nastanku bolesti vezanih Napori se odnose na statodinamike i na
uz rad. U malom broju sluajeva kao npr. kod psihofizioloke napore. Statodinamiki napori

Tablica 2.1. Vrste opasnosti, tetnosti i napora.

OPASNOSTI TETNOSTI NAPORI

mehanike bioloke statodinamiki


padovi i ruenja kemijske psihofizioloki
elektrina struja buka
vrue i hladne tvari zraenja
poar i eksplozija vibracije
rasvjeta
klimatski uvjeti
praine

OZLJEDE NA RADU PROFESIONALNE BOLESTI BOLESTI VEZANE UZ RAD

14
2 / Krito - Zdravstveni aspekti rada u stomatologiji

se odnose na dugotrajan nefizioloki poloaj Tablica 2.2. Uzroci, naini nastanka i vrste oz-
tijela, fiziki rad ili ponavljajue pokrete koji ljeda u ambulanti dentalne medicine.
mogu dovesti do oteenja sustava za kretanje.
Najee se takva oteenja svrstavaju u skupi- MEHANIKE ozljede otrim predmetima
nu bolesti vezanih uz rad jer se kod veine ta- (igle, skalpel...)
ugrizi
kvih oteenja ne moe sa sigurnou razluiti ozljede oka (letee krhoti-
udio degenerativnog oteenja (koje je dio fi- ne...)
ziolokih promjena kod veine pojedinaca) od
oteenja kojem su pridonijeli iskljuivo uvjeti PADOVI I natuenja, nagnjeenja,
RUENJA uganua, iaenja, prije-
rada. Meutim u sluaju prenaprezanja odre- lomi
enih dijelova sustava za kretanje koja mogu
nastati zbog ponavljajuih pokreta (kao kod VRUI PREDMETI opekotine
krojaica, daktilografkinja kod kojih se pojav-
UDARI opekotine, smrt...
ljuje sindrom karpalnog kanala) ili zbog du- ELEKTRINE
gotrajnog pritiska na odreeni dio tijela (kao STRUJE
kod parketara koji posao obavljaju kleei te
dolazi do oteenja koljena) dolazi do razvoja
oteenja koji se mogu priznati kao profesio-
nalne bolesti budui da se tu radi o tetnom
utjecaju iskljuivo vezanom uz radno mjesto. Profesionalne bolesti
Psihofizioloki napori odnose se na tetan utje-
caj npr. smjenskog, nonog, prekovremenog Profesionalne bolesti u Republici Hrvatskoj
rada, stresa na radnom mjestu itd. definirane su Zakonom o Listi profesionalnih
bolesti (Narodne novine 162/98), odnosno
Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona
Ozljede na radu o Listi profesionalnih bolesti (Narodne no-
vine 107/07). U samoj definiciji utvreni su
Sukladno definiciji navedenoj u Zakonu o ob- zahtjevi koji moraju biti zadovoljeni kako bi
veznom zdravstvenom osiguranju, ozljeda na se neka bolest mogla priznati profesionalnom:
radu je ozljeda izazvana neposrednim i krat- profesionalna bolest je ona bolest za koju se
kotrajnim mehanikim, fizikalnim ili kemij- dokae da je posljedica djelovanja tetnosti u
skim djelovanjem te ozljeda prouzroena na- procesu rada i/ili radnom okoliu, odnosno bo-
glim promjenama poloaja tijela, iznenadnim lest za koju je poznato da moe biti posljedica
optereenjem tijela ili drugim promjenama djelovanja tetnosti koje su u svezi s procesom
fiziolokog stanja organizma, ako je uzrono rada i/ili radnim okoliem, a intenzitet tet-
vezana uz obavljanje poslova. Takoer se oz- nosti i duljina trajanja izloenosti toj tetno-
ljedom smatra bolest koja je nastala izravno i sti je na razini za koju je poznato da uzrokuje
iskljuivo kao posljedica nesretnog sluaja ili oteenje zdravlja. Osim definicije, Zakon daje
vie sile za vrijeme rada te ozljeda koju osi- listu odnosno popis s 57 toaka koje se odno-
gurana osoba zadobije na redovitom putu od se na uzroke odnosno posljedine bolesti koje
mjesta stanovanja do mjesta rada i obratno. se mogu priznati kao profesionalne (Narodne
U tablici 2.2. navedeni su primjeri mogu- novine 107/07) te se stoga profesionalnim bo-
ih uzroka i naina nastanka ozljeda i vrste oz- lestima ne mogu zakonski priznati one koje
ljeda koje mogu nastati na radnom mjestu u nisu navedene na spomenutoj listi. Kako bi
ambulanti dentalne medicine: se dokazala profesionalna bolest, potrebno je
15
PROFESIONALNE BOLESTI I BOLESTI VEZANE UZ RAD STOMATOLOGA

provesti dijagnostiki postupak koji ukljuuje nika. Istraivanja zaraznih bolesti u Republici
radnu anamnezu, kliniku sliku i pozitivne na- Hrvatskoj pokazuju da je vie od polovine svih
laze dijagnostikih metoda. Takoer je potreb- profesionalnih zaraznih bolesti dijagnostici-
no dokazati i prisutnost tetnosti ili napora na rano zdravstvenim djelatnicima. Stoga se i u
radnom mjestu, to se dokazuje procjenom ri- djelatnosti dentalne medicine moe oekivati
zika (dokument koji poslodavac mora izraditi veliki postotak profesionalnih zaraznih bolesti
za svako radno mjesto) te je potrebno odrediti koje se mogu prenijeti kapljinim putem (zra-
intenzitet i trajanje izloenosti toj tetnosti. kom), dodirom ili putem tzv. ekspozicijskih
incidenata, meu koje spadaju ozljede otrim
Ako navedeni postupci prue pozitivne rezul-
predmetima, incidenti bez otrice i ugrizi. Na
tate koji zadovoljavaju traene kriterije, moe
taj nain moe doi do zaraze tzv. infekcijama
se donijeti odluka o priznavanju profesionalne koje se prenose krvlju (hepatitis B, C i HIV).
bolesti.
Sindromi prenaprezanja nastaju kao poslje-
dica statodinamikih napora kojima su izloe-
Profesionalne bolesti u dentalnoj
ni doktori dentalne medicine na svom radnom
medicini mjestu zbog kojih moe doi do nastanka i
Doktori dentalne medicine su na svom rad- profesionalnih bolesti i bolesti vezanih uz rad.
nom mjestu izloeni mnogim rizicima koji Do profesionalnih bolesti najee dolazi zbog
mogu tetno utjecati na njihovo zdravlje i rad- ponavljajuih pokreta u odreenom zglobu, a
nu sposobnost. Pri iznenadnim dogaajima stanje se dodatno pogorava uz dodatni priti-
moe doi do ozljeda na radu, a pri dugotraj- sak ili prisilni poloaj tog dijela tijela. Jedan
noj izloenosti raznim tetnostima i naporima od najeih primjera sindroma prenaprezanja
moe doi do razvitka profesionalnih bolesti ili je pojava sindroma karpalnog kanala. Radi se
o kompresiji medijanog ivca u podruju ru-
bolesti vezanih uz rad.
nog zgloba odnosno u karpalnom kanalu gdje
Neke od studija provedenih u svijetu na uslijed ponavljajuih pokreta dolazi do otoka i
temu zdravstvenih problema vezanih uz radna stvaranja veziva te pojave simptoma u smislu
mjesta u dentalnoj medicini, pokazale su da se trnjenja prstiju ili cijele ake, te oslabljenog
pojedine zdravstvene tegobe pojavljuju u razli- stiska ake, to u konanici dovodi do smanje-
itim postotcima s obzirom na razliite zemlje nja radne sposobnosti. Mehanizam nastanka
u kojima je istraivanje provedeno. Bez obzi- slian je i u ostalih dijagnoza koje pripadaju
ra na postotak zastupljenosti, u gotovo svim skupini sindroma prenaprezanja. U lakatnom
istraivanjima su istaknuti sljedei zdravstveni zglobu zbog ponavljajuih pokreta, prisilnog
problemi: ozljede otrim predmetima (ubodi poloaja i pritiska na povrinu moe doi do
iglom), dermatitisi, zarazne bolesti, miino- pojave simptoma koji upuuju na oteenje
kotani poremeaji u smislu bolova u leima, ulnarnog ivca, a ako je proces rada takav da
se lakat mora vei dio radnog vremena drati
vratu i ramenima te sindroma prenaprezanja,
u visini ramena i vie, moe doi do otee-
problemi s vidom i sluhom, preosjetljivost
nja miia i tetiva rotatorne manete rame-
dinih puteva na materijale koji se koriste pri nog zgloba. Navedeni sindromi prenaprezanja
radu itd. Od profesionalnih bolesti koje se iz- mogu se priznati kao profesionalne bolesti ako
meu ostalih pojavljuju u dentalnoj medicini ispunjavaju sve potrebne kriterije koji se utvr-
mogu se izdvojiti zarazne bolesti kao najee uju uvidom u medicinsku dokumentaciju i
profesionalne bolesti openito u zdravstvenoj podatke vezane uz radno mjesto.
djelatnosti, promjene na koi (dermatitisi) itd.
Kone bolesti koje se mogu priznati profe-
Zarazne bolesti ine jednu od najeih sionalnim u djelatnosti dentalne medicine naj-
profesionalnih bolesti u zdravstvenih djelat- ee se pojavljuju na rukama u obliku kon-
16