Filozofski fakultet Sveuilita u Rijeci

Odsjek za povijest umjetnosti

Kolegij: Umjetnost 15. i 16. stoljea u Hrvatskoj

Nositelj kolegija: prof. dr. sc. Nina Kudi

Asistent: Iva Jabec Tomai, prof.

Studentica: Marta Horvat

Akademska godina: 2016/2017.

Renesansne grafike tradicija, vanost, najznaajnija djela i predstavnici

Rijeka, 24. oujka 2017.

Sadraj

Saetak........................................................................................................................................3
1 Povijesni uvod..........................................................................................................................3
2 Tehnike visokog tiska...............................................................................................................4
2.1 Drvorez..............................................................................................................................4
2.2 Linorez..............................................................................................................................4
2.3 Gipsorez............................................................................................................................4
2.4 Kartonski tisak...................................................................................................................4
3 Tehnike dubokog tiska.............................................................................................................4
3.1 Mehanika obrada matrice................................................................................................5
3.1 a) Bakrorez....................................................................................................................5
3.1 b) Mezzotinta.................................................................................................................5
3.1 c) Suha igla....................................................................................................................5
3.2 Kemijski nain obrade matrice..........................................................................................5
3.2 a) Bakropis.....................................................................................................................5
3.2 b) Akvatinta...................................................................................................................6
4 Tehnike plonog tiska...............................................................................................................6
4. 1 Litografija.........................................................................................................................7
4.2 Monotipija.........................................................................................................................7
5 Tehnike protisnog ili propusnog tiska......................................................................................7
5. 1 Sitotisak............................................................................................................................7
5.1 a) Rezana ablona..........................................................................................................7
5.1 b) Crtana ablona...........................................................................................................8
5.1 c) Fotoablona................................................................................................................8
6 Predstavnici i djela...................................................................................................................8
6.1 Albrecht Drer...................................................................................................................8
6.2 Talijanski predstavnici.......................................................................................................9
7 Zakljuak................................................................................................................................10
8 Popis literature.......................................................................................................................11
9 Popis reprodukcije..................................................................................................................11
Saetak
U ovom seminarskom radu rei u neto o likovnoj tehnici grafike, o njenim karakteristikama
i procesu same izvedbe. Takoer, biti e rije o glavnim renesansnim predstavnicima tehnike
te nainu na koji se ona uope razvijala kroz vrijeme.

1 Povijesni uvod
Tiskarsvo kao nova tehnika dolazi u 15.st u Europu, ali su s druge strane, ve Sumerani prije
oko 5000 godina bili prvi tiskari. Oni su svoje glinene reljefe otiscivali pomou kamenih
peata koji su na taj nain sadravali slike i natpise, a mogu se smatrati pretkom same
grafike tehnike. Takav nain uporabe peata putovao je od Mezopotamija, Indije pa sve do
Kine, kako bi u 2. st. poslije Krista ondje bio izumiljen papir koji je zajedno s tehnikom
otiskivanja dospjeo i na tlo dananje Europe. Time, prepisivanje, odnosno tiskanje knjiga
postaje mnogo bre, a samim time i jeftinije to utjee na sve bre irenje znanja te na sve
veu pismenost. Tiskana e knjiga vremenom u potpunosti zamijeniti oslikane rukopise
upravo zbog mnotva ilustracija, a rije je o raznim tehnikama grafikog rada koji je u velikoj
mjeri obiljeen dvodimenzionalnou.1

Tiskanje grafika tehnika je izradbe brojnih kopija iste slike. U 15. stoljeu veina je grafika
2
upotrebljavala tamnocrnu tintu na papiru (iako su neke tiskane na pergameni). Grafika se
kao takva razvija sredinom 15. st. u Njemakoj te u sjevernoj Italiji. 3 Prvi grafiari bili su
obueni za zanat zlatara te se u njihovom radu daju naslutiti utjecaji flamanskih slikara. Rad
im je karakteriziran tankim crtkanjem s dobrim perspektivnim skraenjem, a danas su nam
djela poznata iz razloga to je veina grafiara s kraja 15. umetala vlastite inicijale i datume u
samu grafiku.4

1 DAVIES, DENNY, HOFRICHTER, Jansonova povijest umjetnosti, Zapadna tradicija, Varadin,

Stanek, 2013., drugo hrvatsko izdanje (prema sedmom amerikom izdanju), 496. 499.

2 DAVIES, DENNY, HOFRICHTER, (bilj. 1), 498.

3 Engraving, (2015), Encyclopedia Britannica, URL:

https://www.britannica.com/art/engraving#ref70881 (21.03.2017.)

4 DAVIES, DENNY, HOFRICHTER, (bilj. 1), 499.

Meutim, grafika kao takva, podijeljena je u nekoliko podvrsta, ovisno o nainu izrade, a to
su: tehnike visokog tiska, tehnike dubokog tiska, tehnike plonog tiska te tehnike protisnog ili
propusnog tiska. 5

2 Tehnike visokog tiska

eljena ilustracija dobivena je na nain da se djelovi koji se eli utisnuti na papir izdiu iz
matrice, a ostali, pozadinski djelovi se udubljuju u matricu. Ovdje spadaju: drvorez, linoerz,
gipsorez i kartonski tisak. (fusnota;; likovne tenike 189)

2.1 Drvorez
Matrica ili podloga jest drvo na koje se nanosi crte pomou prozirnog papira. Bitno je znati
kako se crte mora na podlogu prenjeti naopako, tj kao obrnuta slika. U daljnjem procesu,
tuem se zatamnjuju svi djelovi crtea koji e i u grafici biti crni. Zatim se u matrici, pomou
raznih grafikih dlijeta izrezuju nezatamnjeni djelove, nakon ega se tu brie vlanom
krpom, a matrica je spremna za otiskivanje. Na matricu se nanosi boja gumenim valjkom
nakon ega se prea na grafiki papir te dobivamo gotov proizvod. Slian proces je i kod
drvoreza u boji, a jedina je razlika to se za svaku boju mora izraditi posebna matrica te se
svaka boja posebno otiskuje, poevi od najsvijetlih i zavrivi s crnom bojom. 6

2.2 Linorez
Prije nanoenja crtea, podloga, ovog puta linoleum, premazuje se bijelom temperom, a crte
se prenosi na isti nain kao i kod drvoreza. Jedina razlika je ta, da je proizvod dobiven na ovaj
nain na izgled puno mekih rubova i oblika od proizvoda dobivenog drvorezom, koji ostavlja
dojam otrijih oblika. 7

2.3 Gipsorez
U ovom sluaju je gipsana ploa podloga za izradu matrice, a daljna procedura je identina
kao kod prijanjih primjera. Prije otiskivanja se ploa mora premazati otopinom elaka u
piritu kako gips nebi upio boju.8

5 MARIJAN JAKUBIN, Likovni jezik i likovne tehnike, Temeljni pojmovi, Zagreb, Educa, 2001., 6.

6 MARIJAN JAKUBIN, (bilj. 5), 190.- 191.

7 MARIJAN JAKUBIN, (bilj. 5), 192.- 193.

8 MARIJAN JAKUBIN, (bilj. 5), 194.

2.4 Kartonski tisak
Razlikuje se u tome to se podloga ne urezuje, ve se oblici izrezuju iz dodatnog kartona te se
lijepe na samu podlogu. Daljni proces je identian prijanjim.9

3 Tehnike dubokog tiska

Crte se urezuje u ploe od bakra, cinka ili mjedei, nakon ega se na tako dobivena udubljenja
nanosi tiskarska boja. Postoje dva naina nanoenja crtea na plou, a to su mehniki i
kemijski nain. Mehaniki nain obrade matrica obuhvaa bakrorez, mezzotinta i suha igla, a
kemijski nainom smatra se bakropis i akvatinta. Kao to im i sam naziv govori, kod
mehanikog se naina runo urezuje crte u samu plou, dok se kod kemijskog naina koriste
pojedine kiseline koje izjedaju oznaenu povrinu, a to se naziva jetkanje ploe. 10

3.1 Mehanika obrada matrice

3.1 a) Bakrorez
Ploa je od bakra, mjedi ili cinka. Prije prenaanja crtea, ploa se premazuje stiksom te se
nakon to je crte prenesen, zapoinje sa urezivanjem. Zatim se udubljenja pune bojom, a
viak se boje naknadno brie. Ploa se stavlja u stroj za otiskivanje te se na taj nain dobiva
gotova grafika. 11

3.1 b) Mezzotinta
Nakon to se povrina ploe ohrapavi, obrauje se struganjem ili zaglaivanjem. Obraivanje
je potrebno jer takva ploa daje potpuno crni ton jednom kada je otisnuta, te se daljnim
grebanjem i sl. dobivaju razliiti tonovi sive te bijela boja. Na taj nain glatka povrina daje
potpuno bijeli otisak, a ovisno o nainu i jaini hrapavosti, ostali djelovi ploe daju razliite
nijanse sive boje. 12

9 MARIJAN JAKUBIN, (bilj. 5), 194.

10 MARIJAN JAKUBIN, (bilj. 5), 195.

11 MARIJAN JAKUBIN, (bilj. 5), 196.

12 MARIJAN JAKUBIN, (bilj. 5), 197.

3.1 c) Suha igla
Na istu bakrenu ili cinkovu plou nanosi se tanki sloj parafinskoga ulja te se crte prenosi
pomou indigo papira. elinom ili bakrenom iglom se urezuje crte u samu plou, a linije
koje ostaju jesu vrlo plitke zbog ega se ovaj nain tehnike moe otisnuti svega 20 puta. 13

3.2 Kemijski nain obrade matrice

3.2 a) Bakropis
Ploa se premazuje voskom u koji se zatim urezuje crte sve do metalne ploe. Zatim se na
plou stavlja kiselina koja izgriza djelove ploe koji su urezani, a djelovi premazani voskom
ostaju netaknuti. Bakropis izvodimo na dva razliita naina, a to su tehnika crnog ili tvrdog
tiska te tehnika mekog voska U usporedbi s bakrorezom, bakropis djeluje mnogo mekanije u
svojoj izvedbi, a linija i oblici jesu takoer puno mekaniji. Takoer prua veu mogunost
postizanja tonske modelacije zbog ega ga se moe pribliiti slikarstvu u izgledu same
14
modelacije. Postoji i bakropis u boji, za kojeg je matricu potrebno premazati eljenim
bojama, nakon to je bila pripremljena na jedan od dva mogua naina pripreme matrice kod
ove tehnike. 15

Tehnika crnog voska

Komad voska stavlja se na plou, topi se na njoj te se ravnomjerno izravnjava na cijelu plou,
nakon ega se ai votanom svijeom. Tako dobiven crte se urezuje do bakrene ploe te se
zatim izlae duinoj kiselini koja otapa bakar. Vosak se skida, a matrica je spremna za
otiskivanje. 16

Tehnika mekanog voska

Oiena ploa premazuje se goveom mau kako bi bila masna, a zatim voskom koji se na
ploi topi. Na nju se stavlja prozirni hrapavi papir na kojem se nalazi obrnuti crte. Ponovo se
zapoinje sa crtanjem preko ve postojeeg crtea. Na taj se nain vosak ljepi za papir, a na

13 MARIJAN JAKUBIN, (bilj. 5), 197.

14 MARIJAN JAKUBIN, (bilj. 5), 198.

15 MARIJAN JAKUBIN, (bilj. 5), 200.

16 MARIJAN JAKUBIN, (bilj. 5), 198.

ploi ostaje crte u vosku. Ploa se izlae eljeznom kloridu te, nakon to su eljeni djelovi
nagrieni, a ploa je oiena od masti terpentinom, na red dolazi samo tiskanje. 17

3.2 b) Akvatinta
Na plou se ravnomjerno nanosi sloj kolofonija u prahu te se tako premazana ploa zagrijava,
kolofonij se topi te prianja uz plou. One djelove koji nee biti izloeni duinoj kiselini,
premazuju se asfaltnim lakom te ovisno o koliini asfaltnog laka se kasnije u tisku dobivaju
razliiti intenziteti bijelih i crnih tonova. Pri dobivanju razliitih svjelosnih nijasni crnih i
bijelih tonova takoer veliki faktor igra vrijeme jetkanja. Povrine koje su due izloene
kiselini e u otisku dati tamniji ton itd. Nakon jetkanja, ploe se iste te premazuju bojom i
zatim otiskuju u stroju za otiskivanje. Za dobivanje razliitih boja potrebno je vie puta tiskati
istu plou, na nain da ju se svaki put premae drugom bojom. Tako dobivena grafika uvelike
je nalik samoj tehnici slikarstva. 18 (lik t 200-201)

4 Tehnike plonog tiska

Matrica ostaje ravna, a djeli se na litografiju i monotipiju. 19

4. 1 Litografija
Matrica se izrauje od kamena vapnenca ili kriljevca. Sama karakteristika vapnenca jest
poroznost koja daje grafici izgled prirodnog rastera ta takva struktura dobro prima kredu ili
tu. Na plou se prenosi crte, ponovo u obrnutom poloaju, preko prozirnog papira masnom
kredom ili tuem nakon ega se jetka. Zatim se kamen premazuje gumiarabikom te je nakon
ienja spreman za otiskivanje. Kamen se otiskuje u posebnom stroju za otiskivanje
litografije , ali se najprije navlai vodom, kako bi se otisnuli samo dijelovi koji nisu masni,
budui da voda odbija mast. U novije se vrijeme, umjesto kamena koriste cinane ili
aluminijske ploe radi lakeg baratanja. to se tie litografije u boji, prije samog rada je
potrebno tono definirati skicu, budui da je za svaku boju potrebno koristiti drugu plou.
Nakon toga izrauje se tzv. konturna ploa koja odreuje granice meu bojama i tonovima.
Konturna se mrea prenosi na ostale ploe koje slue kao matrice te se otiskuje od najsvijetlije
do crne boje. 20
17 MARIJAN JAKUBIN, (bilj. 5), 198.

18 MARIJAN JAKUBIN, (bilj. 5), 200.- 201.

19 MARIJAN JAKUBIN, (bilj. 5), 201.

20 MARIJAN JAKUBIN, (bilj. 5), 201.- 203.

4.2 Monotipija
Kako joj ime i govori, monotipijom se dobiva samo jedan otisak zbog ega ponekad nije
smatrana grafikom tehnikom. Na cinanu, aluminijsku ili plou od plastinih masa,
prethodno premazanu lanenim uljem radi lakeg primanja boje, izrauje se crte uljem ili
temperom, uz dodatak glicerina te se taj crte otiskuje na papir. 21

5 Tehnike protisnog ili propusnog tiska

Boja se protiskuje na papir kroz sito (svilu) na razliite podloge, a pod tu tehniku spada
sitotisak ili serigrafija. 22

5. 1 Sitotisak
Dijelove koji nee proputati boju potrebno je zatvoriti te ih se zatvara pomou sitoablona, a
oni se dijele na rezanu, crtanu i fotoablonu. 23

5.1 a) Rezana ablona

Masni papir s izrezanim crteem ljepi se na sito te boja prolazi kroz dijelove gdje se ne nalazi
papir. Koristi se za otiskivanje veih oblika. 24

5.1 b) Crtana ablona

Na podlozi se litografskom kredom ili tuem nacrta crte, te se premazuje elatinom. Kada se
elatina osui, crte se skida terpentinom te na tim mjestima sito proputa boju. 25

5.1 c) Fotoablona
Dijapozitiv (pozitiv fotografije na prozirnom materijalu) 26 se izrauje runo ili
fotopostupkom. Crte se runo radi crnom bojom te mora biti neproziran, a fotopostupkom
pomou rastera. Dijapozitiv se kopira na svilu koj se najprije premazuje elatinom.

21 MARIJAN JAKUBIN, (bilj. 5), 203.

22 MARIJAN JAKUBIN, (bilj. 5), 204.

23 MARIJAN JAKUBIN, (bilj. 5), 205.

24 MARIJAN JAKUBIN, (bilj. 5), 205.

25 MARIJAN JAKUBIN, (bilj. 5), 205.

26 Hrvatski jezini portal, URL: http://hjp.znanje.hr/index.php?show=search (21.03.2017.)

Osvijetljavanjem sita crte se fotopostupkom kopira na sito nakon ega se crte isti od
tamnih djelova i na tim mjestima sito postaje propusno. Otisak je precizan i fin.27

6 Predstavnici i djela
6.1 Albrecht Drer
Kao glavnog predstavnika grafike valja spomenuti Albrechta Drera. Roen je u Nrnbergu
28
1471. te je sin Albrechta Drera starijeg i Barbare. Njegov se opus sastoji od 1100 crtea,
34 akvarela, 188 slika te ak od 108 bakroreza i gravira te oko 246 drvoreza. 1481.-1485.
poinje sa kolovanjem te 1484. zapoinje rad u oevoj zlatarskoj radionici gdje izrauje svoj
Autoportret u dobi od 13 godina, tehnikom srebrne igle koji se smatra prvim portretom
europskog umjetnika danas poznatog. Na taj nain alje ocu poruku o vlastitoj elji da postane
umjetnik. 29 1468. zapoinje umjetniku karijeru kao uenik u nrnberskoj radionici Michaela
Wolgemuta te onde ostaje do 1489. godine. U elji da posjeti Martina Schongauera, Drer
odlazi u Colmar gdje stie izmeu jeseni 1491. i proljea 1492., no Schongauer umire prije
njegova dolaska. Dalje odlazi u Basel gdje radi drvoreze za knjige. 1494. prvi put odlazi u
Italiju. Nakon povratka sklapa prijateljstvo s Willibaldom Pirckheimerom te izrauje prve
bakroreze. 1498. poinje raditi na Apokalipsi, seriji drvoreza zbog koje e postati slavan.
Rije je o knjizi drvoreza, u kojoj prikazuje scene iz zadnjeg poglavlja Novog zavjeta,
Otkrivenja Sv. Ivana. Ovim radom uvodi dramatinost u grafiku umjetnost kakva jo nije
30
bila viena u Europi. 1504.godine izrauje bakrorez Adama i Eve gdje je Drer poseban
naglasak stavio na izvedbi ljudskoga tijela.31 Kao jedno od njegovih najfantastinijih
bakroreza treba spomenuti Melankoliju I., iz 1514. godine. Sam Vasari o tom djelu pie kao
djelo koje i dan danas zadivljuje svijet. 1514. godine takoer stvara bakrorez Sveti Jeronim u
32
svojoj eliji koji prikazuje starca koji razmilja o prolaznosti ivota. 1528. umire te je
pokopan na Johannisfriedhof u Nrnbergu. 33

27 MARIJAN JAKUBIN, (bilj. 5), 205.- 206.

28 NORBERT WOLF, Drer, Zagreb, Taschen, 2007, 92.

29 NORBERT WOLF, (bilj. 28), 7.-8.

30 NORBERT WOLF, (bilj. 28), 24.-25.

31 NORBERT WOLF, (bilj. 28), 82.

32 NORBERT WOLF, (bilj. 28), 47.-53.

Kao najveeg Drerovog rivalista treba spomenuti nizozemskog umjetnika Lucas van
Leydena. Njegov stil rada karakteriziraju duge, blago zakrivljene linije i naglaen pokret to
se jasno da naslutiti u njegovom djelu The Poet Virgil in a Basket.34

6.2 Talijanski predstavnici

U Italiji, grafika se razvila iz zlatarstva, a velik utjecaj imala su dva talijanska umjetnika koja
su djelovala u 15. st., Andrea Mantegna i Antonio Pollaiuolo.35

Mantegna je bio graanin Republike Venecije, roen 1431. te umire 1506. godine. 36 Bavio se
slikarstvom ali je ostavio i opus grafikih radova, primjerice, Bogorodica s djetetom iz
37
1485.-91. U svojim se djelima fokusirao na ostvarivanju trodimenzionalnosti likova,
koristei se kratkim linijama razliite irine, to je vjerojatno preuzeo iz svog crtakog naina
sjenanja. Takav nain rada nije bio osobito dobar za izradu grafika veih dimenzije, ali to ne
umanjuje injenicu kako je Mantegna svoje grafike izraivao u visokoj kvaliteti izvedbe.
Jedan takav primjer je djelo Bakanal s bavom vina iz 1470-90., u kojem se mogu vidjeti
sve Mantegnine karakteristike.38

Pollaiuolo je roen 1431./32. u Firenci te je preminuo 1496. u Rimu. Od njegovih grafika,

valja spomenuti Bitka nagih iz 1465-75., koje je ujedno jedino njegovo potpisano djelo u toj
tehnici.39 Ne zna se to je djelo trebalo prikazivati, da li je rije o mitolokoj sceni ili je pak
rije o gladijatorima koji su u aru borbe. S druge strane, iz prikaza se moe zakljuiti kako je

33 NORBERT WOLF, (bilj. 28), 92.-95.

34 Wendy Thompson, The Printed Image in the West: Engraving, (2003), The Metropolitan Museum of Art,
URL: http://www.metmuseum.org/toah/hd/engr/hd_engr.htm

35 Engraving, (bilj. 3)

36 Wendy Stedman Sheard, Andrea Mantegna, (2013), Encyclopedia Britannica, URL:

https://www.britannica.com/biography/Andrea-Mantegna (21.03.2017.)

37 The Metropolitan Museum of Art, (2000-2017), URL: http://www.metmuseum.org/toah/works-of-

art/17.50.99/URL: http://www.metmuseum.org/art/collection/search/381463

38 Wendy Thompson, (bilj. 34)

39 Antonio del Pollaiulo, (2009) URL: britanica https://www.britannica.com/biography/Antonio-del-

Pollaiuolo, (21.03.2017.)
Pollaiuolova namjera bila pokazati ljudsko tijelo te njegovu anatomiju miia, u razliitim
impostacijama i s razliitih kuteva gledanja, kao neku vrstu predloka za budue umjetnike.40

Poetkom 16. st. je u Italiji djelovao jo jedan vaan umjetnik ije grafike valja spomenuti, a
to je Marcantonio Raimondi. Na njega je velik utjecaj imalo Rafaelovo slikarstvo to
Raimondi uspjeno prenosi u drugu tehniku, u grafiku. Njegov rad karakteriziraju jednako
udaljene, paralelne linije, to je vidljivo u njegovom djelu Parisova presuda iz 1510- 20.41

Valja spomenuti i sama tiskarska sredita koja su obiljeila razvoj grafike kao takve, a to su
tiskarska sredita u Colmaru i Baselu. U Colmaru valja spomenuti Martina Schongauera, koji
se danas smatra prvim nama poznatim grafiarom za kojega moemo rei kako nije bio samo
zlatar nego i slikar. Njegovo djelo Iskuenje svetog Antuna utjecalo je na umjetnike u Italiji
u 16. st. Na njegov stil utjecale su slike Rogiera van der Weydena ije je slike prouavao. 42
Djelo Iskuenje sv Antuna ..se odlikuje irokim rasponom tonalnih vrijednosti, ritminou
linije i prikazom svih vrsta povrine- trnovite, ljuskaste, konate,..43

Grad Basel je bio jedno od glavnih tiskarskih sredita. Ondje su pisci slali svoje tekstove te su
ih umjetnici ilustrirali drvorezima. Jedan od najpoznatijih takvih tekstova bio je tekst
Sebastijana Branta pod nazivom Brod luaka, objavljen u Baselu 1494. godine. Primjer je
djelo Uenjak u kabinetu, gdje se uenjak, umjesto da ui, prikazuje kao zadrta osoba koja
sa svojih knjiga brie prainu u emu je prepoznatljiv Brantov satiriki ali i kritiki izriaj.44

7 Zakljuak
S obzirom na ostale tehnike, grafika daje specifian izraz te je s jedne strane praktinija u
samoj izvedbi, ako se uzme u obzir injenica da se jednom dovrena matrica moe vie puta
tiskati. S druge strane, grafika je veoma zahtjevna tehnika, posebice u mehanikoj izradi same
matrice, a sam proizvod odie preciznou i detaljnim izgledom samog prikaza.

40 The Metropolitan Museum of Art, (bilj. 37)

41 Wendy Thompson, (bilj. 34)

42 DAVIES, DENNY, HOFRICHTER, (bilj. 1), 499.

43 DAVIES, DENNY, HOFRICHTER, (bilj. 1), 499.-500.

44 DAVIES, DENNY, HOFRICHTER, (bilj. 1), 500.

8 Popis literature
1Antonio del Pollaiulo, (2009) URL: britanica
https://www.britannica.com/biography/Antonio-del-Pollaiuolo, (21.03.2017.)

2 DAVIES, DENNY, HOFRICHTER, Jansonova povijest umjetnosti, Zapadna tradicija,

Varadin, Stanek, 2013., drugo hrvatsko izdanje (prema sedmom amerikom izdanju)

3 Engraving, (2015), Encyclopedia Britannica, URL:

https://www.britannica.com/art/engraving#ref70881 (21.03.2017.)
4 Hrvatski jezini portal, URL: http://hjp.znanje.hr/index.php?show=search (21.03.2017.)

5 MARIJAN JAKUBIN, Likovni jezik i likovne tehnike, Temeljni pojmovi, Zagreb, Educa,
2001.

6 NORBERT WOLF, Drer, Zagreb, Taschen, 2007

7 Wendy Stedman Sheard, Andrea Mantegna, (2013), Encyclopedia Britannica, URL:

https://www.britannica.com/biography/Andrea-Mantegna (21.03.2017.)
8 The Metropolitan Museum of Art, (2000-2017), URL:
http://www.metmuseum.org/toah/works-of-art/17.50.99/

9 Wendy Thompson, The Printed Image in the West: Engraving, (2003), The Metropolitan
Museum of Art, URL: http://www.metmuseum.org/toah/hd/engr/hd_engr.htm

9 Popis reprodukcije
1 Sumerani, Klinasto pismo, URL:
https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/6/69/Sales_contract_Shuruppak_Lo
uvre_AO3760.jpg/800px-Sales_contract_Shuruppak_Louvre_AO3760.jpg (26.03.2017.)
2 Albrecht Drer, Noenje kria, 1498-499., drvorez, URL:
http://www.artic.edu/aic/collections/artwork/43889 (26.03.2017.)
3 Martin Schongauer, Bievanje, 1475-1485., bakrorez, URL:
http://www.sightswithin.com/Martin.Schongauer/Flagellation_of_Christ_(c__1490).jpg
(26.03.2017.)
4 Albrecht Drer, Melankolija I, 1514., bakropis, URL:
https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/1/18/D
%C3%BCrer_Melancholia_I.jpg/800px-D%C3%BCrer_Melancholia_I.jpg (26.03.2017.)
5 Albrecht Drer, Autoportret, 1484., Srebrna igla, URL:
https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/8/8c/Self-
portrait_at_13_by_Albrecht_D%C3%BCrer.jpg/800px-Self-
portrait_at_13_by_Albrecht_D%C3%BCrer.jpg (26.03.2017.)

6 Albrecht Drer, etiri jahaa Apokalipse, 1498., bakropis, URL:

https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/2/29/Durer_Revelation_Four_Riders
.jpg/800px-Durer_Revelation_Four_Riders.jpg (26.03.2017.)
7 Albrecht Drer, Adam i Eva, 1504., bakrorez, URL:
https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/2/24/Adam_and_Eve_standing_on_either_s
ide_of_the_tree_of_knowledge_with_the_serpent_by_Albrecht_D%C3%BCrer.jpg
(26.03.2017.)
8 Albrecht Drer, Sv. Jeronim u svojoj eliji, 1514., bakrorez, URL:
http://images.metmuseum.org/CRDImages/dp/web-large/DP820349.jpg (26.03.2017.)
9 Albrecht Drer, Sv. Jeronim u svojoj eliji, 1514., bakrorez,detalj, URL:
https://blog.oup.com/wp-content/uploads/2015/03/Durer.jpg (26.03.2017.)
8 Andrea Mantegna, Bakanl s bavom vina, 1470-1490., URL:
http://www.metmuseum.org/toah/images/hb/hb_1986.1159.jpg (26.03.2017.)
9 Antonio Pollaiuolo, Bitka nagih, 1465-75., URL:
http://www.travelingintuscany.com/images/art/antoniodelpollaiuolo/battleofthenudes0700.jpg
(26.03.2017.)
10 Martin Schongauer, Iskuenje svetog Antuna, bakrorez, 1470- 1475., URL:
https://s-media-cache-
ak0.pinimg.com/564x/0b/df/af/0bdfaf0db0e7f893d6ef21ab11240e3d.jpg (26.03.2017.)
11 Uenjak u kabinetu, 1494., URL:
http://c8.alamy.com/comp/ERHG5W/the-bibliomaniac-at-his-desk-caricature-from-sebastian-
brant-s-ship-ERHG5W.jpg (26.03.2017.)
12 BAKROPIS, Velibor Jankovi, 2009., URL:
http://os-primosten.skole.hr/upload/os-primosten/multistatic/62/Velibor%20Jankovic%20-
%20BAKROPIS.pdf (26.03.2017.)
13 Grafika dlijeta, URL:
http://thumbs4.ebaystatic.com/d/l225/m/m--St2MxMaVokQFMq_blfMA.jpg (26.03.2017.)