Beruflich Dokumente
Kultur Dokumente
SREBRENICA
KRUNSKI SVEDOK
Izdavacko preduzece
ALBATRO~LUS
Beograd 2009.
Glavni i odgovorni urednik:
Jagos DUREТIC
Urednik:
Jovo CVJETKOVIC
Naslov originala:
Germinal Civikov:
SREBRENICA. Der Kronzeuge
UVOD
7
za па neodredeno vreme, posto је patio od posttraumatskih psi-
hickih smetnji. Уес 5. јиЈа 1996, medutim, iako nesposoban za
saslusanje, оп nastupa kao svedok optuzbe protiv KaradZica i
Mladica. N а iskazu Drazena Erdemovica sudije su zasnovale
i njime obrazloZile medunarodnu poternicu i nalog za hapse-
nје dvojice bosansko-srpskih navodnih ratnih zlocinaca. Nije
li тоЫа to bio razlog zbog kojeg su и Тribunalu и Hagu ostali
slepi za ocigledne neverodostojnosti i nedoslednosti и iskazi-
та ovog svedoka? Istovremeno se nатесе pitanje da li bi se i
sam ovaj svedok pojavio pred Тribunalom da ga prethodno nije
uhapsila jugoslovenska policija i da jugoslovensko pravosude
nije pokrenulo protiv njega sudski postupak.
То sto се и ovoj knjizi biti postavljeno vise pitanje nego
sto се biti izneto odgovora, ima svojih razloga. Тransparentnost
nije najveca vrlina Тribunala za zlocine па tlu bivse Jugoslavi-
је. Оnо sto је iznoseno па brojnim "poluzatvorenim" i "sasvim
zatvorenim" sednicama и Sudu, uz potpuno iskljucenje javno-
sti, samo је таЈо poznato. А, о оnоте sta se stvarno dogodilo
16. јиЈа 1995 . па farmi Branjevo, mogli bismo saznati tek ako
bi bili saslusani svi ucesnici и tom masovnom streljanju. Ipak,
to nije ucinjeno, niti se sada cini. Poznato је, medutim, da је
dobro postavljeno pitanje vec роЈа odgovora. U svakom sluca-
ји, jedna stvar bi morala biti jasna: и potrazi za istinom i и nа
porima za iznalazenje istine, Тribunal и Hagu nе postupa tako
kako bi se ocekivalo и svetlosti nase drzavnopravne i sudske
tradicije. Da li bi se и jednom normalnom krivicnopravnom
postupku prihvatilo da sudija izrekne pociniocu па osnovu
njegovog vlastitog priznanja krajnje blagu kaznu, а da uopste
nijedan jedini put nе saslusa njegove saucesnike i saradnike?
Ne bi li se и tom slucaju svi mediji bukvalno stustili па takvog
sudiju i bezuslovno zeleli da znaju sta to treba da znaci i sta se
8
iza takve presude skriva? N ij е li takvim postupkom sudij а ze-
Јео da nе dovodi и opasnost iskaz i priznanje optuzenog iskazi-
та njegovih saradnika? Ili se iza svega toga krije nesto mnogo
vise i mnogo vaznije? Nemaju li тоЫа ovi pocinioci zlocina
da izjave nesto sto javnost nе bi smela da zna? Ne stite li se
тоЫа па ovaj nacin sami pocinioci, umesto da budu krivicno
gonjeni i osudeni? Zasto, i zbog cega?
U slucaju Erdemovic, medutim, ni javnost sve to ocigled-
по nе zeli da zna i klice sto се izvesni Radova KaradZic ko-
nасnо biti izveden pred sudije i najverovatnije biti osuden па
doZivotnu zatvorsku kaznu. U predstojecem sudenju KaradZi-
си Drazen Erdemovic се verovatno ponovo nastupiti sa novim,
drugim, zasticenim identitetom па sudskom pretresu kako bi,
kao zasticeni i nevidljivi svedok optuzbe, jos jednom, ро се
tvrti put, dao iskaz о streljanju 1.200 bosanskih muslimanskih
civila па farmi Branjevo. Predmet ovakvog njegovog iskaza и
meduvremenu и Тribunalu vaZi za "utvrdenu i nepobitnu istinu
koja је van svake razumne sumnje" ("established truth beyond
а reasonable doubt") tj. kao ucvrscena i potvrdena istina koja
vise nije predmet nikakve rasprave. Postavljati pitanja о poza-
dini, bilo bi besmisleno. Ipak, uprkos tome, mi to cinimo.
Za kriticki pregled manuskripta i brojne dragocene predlo-
ge dugujem srdacnu zahvalnost prof. Verneru Zaueru (Grac).
8to se tice citata, izvori svih navoda iz sudskih protokola
i vansudskih saslusanja dati su и spisku izvora. Pri navodenju
citata iz sudskih protokola ukazuje se па broj stranice па doku-
mentima (transkriptima) koji su dostupni па engleskom jeziku
па internet stranici Haskog tribunala. Pri navodenju iz vansud-
skih saslusanja - rec је о javnosti nedostupnim "razgovorima"
(intervjuima) koje su istrazni organi optuzbe Тribunala vodili
sa Erdemovicem па dvajezika - uvek se navode datumi i и za-
9
gradi daju brojevi stranica engleske i srpskohrvatske varijante.
Relevantni izvodi iz ovih dokumenata nalaze se и prilogu knji-
ge. Koliko godje bilo mogu6no datje nemacki prevod citata iz
srpskohrvatskih predlozaka а nе sa engleskog prevoda.
Dzerminal Civikov
Hag, и decembru 2008.
10
"BILI SMO PROFESIONALCI,
А NE PLACENICI"
11
osnovu njegovog priznanja, prema kome nе samo daje ucestvo-
vao и masovnom uЬјјаnјu ve6 је i Јјсnо streljao, Тribunal и Hagu
је 5. marta 1998. osudio Erdemovi6a па pet godina zatvora, od
cega је morao da odleZi samo tri i ро godine. Ovakvom presu-
dom, medutim, prica о 1.200 streljanih muslimanskih civila ро
stala је najvazniji direktni dokaz za ratni zlocin koji је Тribunal
и Hagu proglasio za "genocid nad bosanskim muslimanima".
Komandant Desete diverzantske jedinice Vojske Republike Srp-
ske, Milorad Pelemis, kojije navodno naredio ovo masovno UЬј
stvo, zivi sada nesmetano и Beogradu i daje intervjue stampi.
Karla del Ponte, dugogodisnja glavna tuZiteljica Тribunala, bavi-
Ја se, kako izgleda, prevashodno lovom па KaradZi6a i Mladi6a,
i ocigledno nјје ЬјЈа zainteresovana za Pelemisa, cak nј toliko
da ga samo saslusa kao svedoka. U svakom slucaju, и intervjuu
Pelemis sasvim bezbrizno izjavljuje:
NN: Da li su vas ispitivali haski istrazioci?
PelemiS: Ne, nikad.
NN: Da li im је poznata Vasa adresa?
PelemiS: Znaju oni, vjerovatno, тојu adresu. Nije to nika-
kva tajna. Koliko znam, oni su jos uzimali medicinsku dokumen-
taciju о bolnickom Щесеnјu и tom periodu, kako bi provjerili ја
li sam bio па terenu и tom periodu. Та dokumentacija nalazi se
и bolnici и Vlasenici i SekoviCima.
NN: Bojite li se Haga?
PelemiS: Ne. Zasto ЬЉ se Ьојао?l
Мј se, medutim, mozemo dalje pitati i cuditi. Drazen Er-
demovi6 је i sada, kao i ranije, jedini svedok koji kao росјnј
Јас pruza dokaz za ubistvo 1.200 muslimanskih civila, iako је
najpre kao optuzeni а kasnije kao svedok optuzbe, и vise sud-
skih postupaka vodenih pred Тribunalom, izneo glasno i jasno
1 "Bili srno profesionalci, а пе placenici", Nezavisne novine, Banjaluka,
21.11.2005.
12
imena svojih saradnika i saucesnika. То su Franc Kos, Marko
Boski6, Zoran Goronja, Stanko Savanovi6, Brano Gojkovi6,
A1eksandar Cvetkovi6 i V1astimir Go1ijan. Sva su ova imena
organima optuzbe и Тribuna1u poznata jos od pocetka 1996.
godine. Prema protoko1u, sudije su to sazna1e pri1ikom sas1usa-
nја 19. novembra 1996. kada је Erdemovi6 па direktno pitanje
tuZioca Harmona и vezi sa zlocinom, izneo identitet saucesni-
ka. Na to је Наrшоn rekao:
"Uvek kada ти је identitet pocini1aca poznat, gospodin Er-
demovi6 пат ga је saopstavao. Odgovorni oficir jedinice koji
је naredio ubistvo и Srebrenici је porucnik Pe1emis koji је ru-
kovodio Desetom diverzantskom jedinicom. Imena pripadnika
ovog stre1jackog odreda koji је izvrsio zlocin 6. ји1а 1995. па
farmi, takode пат је dao gospodin Erdemovi6; predvodnik ove
grupe Ыо је Brano Gojkovi6. Drugi pripadnici su bi1i A1eksan-
dar Cvetkovi6, Marko Boski6, Zoran Goronja, Stanko Savano-
vi6, V1astimir Go1ijan, Franc Kos i оп sam, Drazen Erdemovi6.
Deseta diverzantska jedinica је Ы1а pod komandom pukovnika
Sa1apure" (3, S. 209f.)2
Ipak, optuznica protiv Drazena Erdemovi6a zasniva se
samo па njegovom priznanju. Organi optuzbe nisu sve do da-
nasnjeg dana sas1usa1i nijednog od njegovih saucesnika, iako
ve6ina nije nesta1a. О stre1janju 1.200 1judi, koje su pocini1a
osmorica pripadnika specija1ne jedinice па farmi Branjevo, sve
do danas znamo samo па osnovu onoga kako је dogadaj pred-
stavio Drazen Erdemovi6. Najzad, па osnovu priznanja svoje
krivice, Erdemovi6 је konacno и novembru 1996. osuden па
deset godina zatvora. Sudije su, dak1e, prihvati1e njegovo pred-
stav1janje masovnog stre1janja kao istinito. Drukcije svedocenje
zapravo i nе postoji. Pri sas1usanju Drazena Erdemovi6a 1996.
2 Brojke i brojevi stranica ukazujuna sudske protokole odnosno transkripte
Tribunala koji su navedeni u izvoru.
13
sudije su se jos cudile sto optuZbane zeli da izvede па optuzenic-
ku klupu ili bar saslusa nijednog od pocinilaca. Zasto se tuZilac
zadovoljio samo iskazom ovogjednogjedinog pocinioca, zeleo
је da zna predsedavaju6i sudija Dzorda. Gde su ostali? Ne treba
о tome brinuti, па tome se radi, umirivao је tuZilac tada sudije.
(3, S. 74f). Pitanje sudije Dzorde vise nikada nije postavljano и
sudu. Sve do danas.
Osarn godina kasnije, и aprilu 2004. godine и Pribodiju kraj
Bostona (SAD), uhva6en је bosanski Hrvat Marko Boski6. Nje-
ти se prebacuje daje и pijanom stanju izazvao saobra6ajni udes
а zatim pobegao sa mesta dogadaja. Ро nalogu sudskih organa iz
Masacusetsa ipakje utvrdeno daje Boski6 ucestvovao и gradan-
skom ratu и Bosni kao pripadnik ozloglasene diverzantske jedi-
nice bosansko-srpske vojske, sto је оп pre6utao kada је 1996.
и Minhenu ispunj avao formular sa zahtevom za emigraciju и
SAD. Boski6 је, dakle, о sebi dao laZne podatke, sto је и SAD
tezak prekrsaj koji se kaZnjava visegodisnjom zatvorskom ka-
znom. Pored toga, оnје 1996. ucestvovao и masovnom ubistvu
kraj Srebrenice. Moglo је brzo da se utvrditi da је Boski6 jedan
od onih saucesnika cije ime је Erdemovi6 spomenuo govore6i о
masovnom streljanju па farmi Branjevo. Prema istraZnim orga-
nima FВI, Boski6 ј е potpuno priznao svoj е uces6e и ovom та
sakru. Kada su, medutim, novinari akreditovani kod Тribunala
zeleli da saznaju od organa optuzbe nije li to dovoljno da se zah-
teva prebacivanje Boski6a и Hag, odgovoreno је daje institucija
и Hagu preoptere6ena, da su јој kapaciteti mali, dakle, zahvalili
su se па takvoj ideji. Istaknuto је da se sud mora ograniciti па
"velike ribe" medu ratnim zlocincima, kako је 27. avgusta 2004.
godine izjavio Anton Nikiforov, predstavnik za stampu organa
optuzbe Тribunala 3
14
Saucesnik и ubistvu 1.200 ljudi nije, dakle, nikakva velika
riba? Zasto organi optuZbe Haskog tribunala predvodeni Karlom
del Ponte nisu, medutim, saslusali nijednog od saucesnika Dra-
zena Erdemovi6a, а da se i nе govori о tome da nisu podigli ni
protiv koga od njih optuznicu?
Zamislimo sada da је osarn tinejdzera pretuklo и Amster-
damu па smrt nekog coveka i da su ga па kraju bacili и jarak.
Usled grize savesti jedan od saucesnika se kasnije prijavljuje
policiji, priznaje delo, navodi imena svojih saucesnika i za sve
to biva osuden па blagu kaznu. О njegovim saucesnicima, те
dutim, sudski organi nе zele nista da znaju. Тreba samo zami-
sliti kakvu Ы zestoku hajku и tom slucaju pokrenuli politicari i
mediji па sudske organe zbog takvog ponasanja. Ipak, и slucaju
Erdemovi6a rec је, prema njegovom vlastitom iskazu, о ubistvu
1.200 ljudi! Sta to znaci za sudske organe koji sebe zovu "Medu-
narodni sud za ratne zlocine и bivsoj Jugoslaviji" i jos tvrde da
ratnim zlocincima sude prema medunarodnom standardu krivic-
nog prava? Kaze se da bez istine nета pravde. Kako, medutim,
ovaj Тribunal traga za istinom koja treba, tvrde, da predstavlja
osnovu svakog sudenja?
U navedenom intervjuu Milorad Pelemis, izmedu ostalog,
tvrdi da nije Ыо prisutan streljanju 16. јиlа 1995, da nije znao
nista о tome, daje lezao и bolnici, sto se sve moze lako ispitati.
Drazen Erdemovi6 doduse potvrduje da Pelemis nije prisustvo-
vao pokolju, ali navodi da је kao komandant jedinice upravo оп
dao naredenje za streljanje muslimanskih zarobljenika. Marko
Boski6 је pred sudskim organima и Bostonu tvrdio da ти је па
dan pre masakra Pelemis drzao revolver па potiljku i tako ga pri-
morao da se prikljuci streljackoj jedinici za izvrsenje pokolja 4
4 "Osurnnjiceni za ratne zloCine optuzen и Bostonu", тпе Boston Glob,
27. avgust 2004.
15
Qvo је samo jedna od niza protivrecnosti i nelogicnosti sa-
drzanih и priznanju DraZena Erdemovica, ocigledna cim se uро
redi sa bilo kojim drugim predstavljanjem istog dogadaja.
Sta se tacno dogodilo 16. јulа 1995. godine па farmi Branje-
vo kraj mesta Pilice? Ко је izdao nalog za streljanje musliman-
skih zarobljenika? Kako је regrutovana jedinica za streljanje?
Kako је izvedeno ovo streljanje? Kolikije broj zr1ava? Ко је sve
ucestvovao и ovom zlocinu kao pocinilac i kakva је individual-
па odgovornost svakog od ucesnika? Kako se odvijao takozvani
komandni lanас? Da bi se bar samo priblizno dali odgovori па
ovo pitanje, moralo bi se па prvom mestu saslusati sto је moguc-
по vise ucesnika, ako nе i svi oni. Na osnovu takvog istraZivanja
i saslusanja Тribunal bi mogao, bar bi to trebalo ocekivati, da
krivicnopravno goni sve ucesnike. Umesto toga, Тribunal se za-
dovoljava samo priznanjem Drazena Erdemovica, cija је vero-
dostojnost i izvan toga, kako сето jos videti, veoma sumnjiva.
Stavise, ovo priznanje podize se и sudu па rang konacno utvr-
dene istine. Staje pri tom ovde utvrdivanje istine i о kakvomje
zapravo sudenju rec?
19
Erdemovic: Nekoliko dana kasnije stigao је pukovnik Sa-
lapura iz Glavnog staba. Оп је bio najvisi obavestajni oficir и
GeneralStabu. Ет smo. ја i drugi prisutni komandiri. pozvani
па sastanak па kojem se raspravljalo о mоm ponasanju. kao i
о drzanju jos nekih osoba. Prebacivali su mi da lаzещ da nе
smem tako da se роnаsащ da sam dozvolio dajedan zarobljenik
pobegne. da sam spasao zivot jednom zarobljeniku (to је bio 60-
vek koji се danas dati iskaz kao svedok). da se opirem naredbi.
itd. Zbog toga sam i degradiran" (3, S. 182f).
Degradiran и obicnog vojnika, Erdemovi6 је morao da trpi
sva mogu6na sikaniranja od svog pretpostav1jenog. Na dan 10.
ји1а 1995.godine njegova jedinica је dobi1a naredenje da izvede
odredenu akciju. О kakvoj akcijije Ы1а rec i kudaje treba10 ovo
angazovanje da odvede jedinicu, оп kao obican vojnik nije na-
vodno mogao da zna.
Tek kada је stigao па mesto па kojemje treba10 izvesti akci-
ји, doznao је daje rec о zauzimanju Srebrenice. U gradu su sre1i
najvise stotinak civi1a. Pre upada и grad, sef grupe Pe1emis је
izdao naredenje da se nikako ne риса па civi1e i da se zaobi1azi
civi1no stanovnistvo.
Erdemovic: "Da, ьао је nareaenje da nе smemo nista da
preduzimamo protiv civila, da vojnici nе smeju otvarati vatru па
civi le. Tako, koliko sam и to vreme mogao videti, nijedan vojnik
nije рuсао па civile koji su tu ьљ." (3,S.183f.)
Ipak, Pe1emis је nesto kasnije naredio jednom vojniku da
па u1ici prereze grk1jan jednom m1adom mus1imanu samo zbog
toga sto је Ыо uzrasta и kojemje sposoban da nosi oruzje.
Neko1iko dana kasnije Erdemovi6 је ponovo dobio nare-
denje za angazovanje. Rano ujutru 16. ји1а 1995. zapovednik
Branko Gojkovi6 ти је naredio da se prikljuci grupi od jos se-
dam vojnika i da slede vozi10 jednog njemu nepoznatog potpu-
kovnika. Ponovo Erdemovi6 nije imao navodno ројта kuda ga
20
ovo angazovanje vodi i kakva akcija treba da bude izvedena.
Tek kada su stigli па [аnnи kraj sela Pilica zapovednik Gojkovi6
imje stavio do znanja staje bio nalog: strelja6e uhva6ene civile
iz Srebrenice koji 6е stizati autobusima. Erdemovi6 se navodno
zestoko suprotstavljao.
Da li su ludi, navodno је vikao . Niko ga, medutim, nije ро
drzao. Brano Gojkovi6 је bio komandant i odlucivao је о svemu.
Jedan оЫсаn, prost vojnik, cija је naredenja Erdemovi6 morao
da slusa i sprovodi. Kada је u jednom trenutku navodno odbio
da izvrsi njegovo naredenje, Gojkovi6 је rekao Erdemovi6u da
ostavi pusku i stane u red sa zarobljenicima kako Ы i оп sa nji-
та Ыо streljan.
Erdemovi6 nije imao drugog izbora, kako је sam ispricao,
ve6 је morao da se povinuje naredenju. Tako је od 10.00 sati ији
tru do 15.00 casova popodne па fanni Branjevo streljano 1.200
civila. Tada se Erdemovi6 navodno jos jednom suprotstavio nа
logu za streljanje.
Posto је Ыlо zavrseno streljanje 1.200 zarobljenika, nеро
znati potpukovnikje naredio da se strelja i 500 drugih zaroblje-
nika dovezenih u selo Pilica, а Erdemovi6 је navodno rekao:
"Ne". Nekolicina iz njegove grupe navodno su ga podrzali i
potpukovnik је naredio da druga jedinica izvede streljanje ove
grupe zarobljenika.
Svoje suprotstavljanje morao је, ipak, skupo da plati. Neko-
liko dana kasnije, 22. јиlа 1995,jedan vojnik iz njegove jedinice
рисао је па njega nekoliko puta, navodno ро nalogu Pelemisa i
Salapure.
Ocigledno је da su, prema Erdemovi6evoj prici, zeleli da ga
иЫји, posto su slutili da Ы se оп mogao na6i па sudu i svedociti
protiv njih о streljanju muslimanskih zarobljenika.
21
НAPSENJE IIZRUCENJE
22
bosanskom gradicu Bije1jini. Dvadesetsestog februara 1995. Er-
demovic је prebegao kod svog prijate1ja Kremenovica koji је
imao stan u srpskom gradicu ВеСеји. Тато su obojica done1i
od1uku da se osvete svojim mucite1jima tako sto се pred Тribu
nа1nот istupiti kao svedoci masovnog stre1janja mus1imanskih
civi1a iz Srebrenice. То је, па primer, zna1a beogradska agencija
AIM vec 13. marta 1996. i о tome izvestava1a. Njenjedini izvor
u tom trenutku mora daje bio prica о slucaju Erdemovic kojaje
objav1jena u francuskom 1istu Le Figaro pod nas10vom "Bosna:
svedocanstvo jednog ratnog zlocinca"-'
Ze1ja da se stave па raspo1aganje Тribuna1u posebno је bi1a
jaka kod Erdemovica pos1e te1efonskog razgovora sa Clanovima
porodice u Bije1jini. U tom razgovoru је saznao da su ga tra.Zi1i,
da p1aniraju da ga иЫји, te da zbog toga mora da ЬеЬ u inostran-
stvu ako ze1i da ostane Ziv. U meduvremenu, supruga i dete su se
skIoni1i kod rodaka u Tuz1i, dok se оп na1azio u vojnoj bo1nici u
Beogradu, па naknadnom 1есеnји zbog teskih rana zadobijenih u
pucnjavi u kafani u Bije1jini. (Ovaj dogadaj Erdemovic је kasni-
је predstavio u Тribuna1u kao smrtonosni napad па njega, kako
nе Ы u Тribuna1u svedocio о masovnom stre1janju.). U meduvre-
теnи, Kremenovic је stupio u kontakt sa dve strane dopisnice
od kojih se jedna zva1a Duda а druga Dada, i оЬе su stanova1e
u 1uksuznom beogradskom hote1u "Interkontinenta1". Kreme-
novic im је izneo problem svog prijate1ja i ostavio im brojeve
te1efona. Ubrzo pos1e toga Duda је pozva1a i saopsti1a da је us-
postavi1a kontakt sa dopisnicom americkog radija Аве koja se
zva1a NataSa. Njoj Erdemovic moze da isprica svoju pricu i оnа
се snimiti се1и stvar па video traci.
Sve је to Erdemovic izneo istraznom sudiji Tomis1avu Voji-
novicu u Novom Sadu. Protoko1 njegovog sas1usanja od 6. marta
23
1996. predstav1ja veoma znacajan i роuсаn dokument koji pruza
neko1iko zanim1jivih mesta kao dobar primer za Erdemovicevu
sklonost da izmis1ja stvari. Beogradska stampa iz tog vremena
је izvestava1a izmedu osta10g i о tome da su Erdemovic i Kre-
menovic izne1i jednom zapadnom dip10mati ze1ju da se stave
Тribuna1u па raspo1aganje. Preko njega su dos1i do brojeva te-
1efona americke ambasade i poziva1i arnbasadu и vise navrata.
Pri tom su se predstav1ja1i kao vojnici Vojske Republike Srp-
ske koji се otkriti znacajne stvari i stoga ze1e da razgovaraju sa
dip10matskim predstavnikom i novinarima. Njihov sagovornik
па te1efonu је, medutim, reagovao veoma uzdrzano. Navodno
и tom trenutku nije bi10 па raspo1aganju nijednog dip10matskog
predstavnika kome su mog1i da se da1je obrate. 8to se novinara
tice, pred10zeno im је da sarni izaberu jednog sa 1iste stranih
dopisnika и Beogradu. Na 1isti su bi1a imena stranih medija ро
azbucnom redu i tako su Erdemovic i Kremenovic najpre ро
zva1i dopisnicki biro americkog radijaABC. Medutim, i и ovom
uredu su bi1i uzdrzani. Dama па te1efonu im је saopsti1a da и
tom trenutku nета nijednog reportera па raspo1aganju, a1i da се
njihov slucaj izneti centra1i АВС и Njujorku i da се ih о ishodu
obavestiti. Sada su medutim Erdemovic i Kremenovic postavi1i
jedan us10v: intervju се dati samo ako pos1e toga obojica budu
prebaceni и Hag da Ы tamo da1i iskaz kao svedoci о zlocinima и
Jugos1aviji. Darna је zabe1eZi1a Kremenovicev te1efonski broj, а
dva prijate1ja su и Весејu ceka1a da1ji razvoj dogadaja.
Centra1a АВС и Njujorku је angaZova1a radi intervjua Уа
nesu Vasic-Jenekovic koja је radi1a za stampani mediji War
Report. Sa sobom је pove1a francuskog prijate1ja Reno Zirara
koji је izvestavao za pariski dnevnik Le Figaro i koji је takode
ze1eo da pise о karakteristicnoj prici dvojice vojnika-otpadni-
ka. Mesto razgovora је Ы10 hote1 "Fantast", romanticno mesto
uda1jeno deset ki10metara od Весеја, koje је и to vreme zvrja10
24
prazno. Hotel је ranije Ыо poznat kao zamak Dunderski i Ыо
је kao porucen za poverljiv razgovor. Vanesa Vasic-Jenekovic
i Reno Zirar su uveravali svoje sagovornike da је Аве и те
duvremenu obavestio Тribunal о njihovom slucaju. Njihovom
odlasku и Hag nije nista stajalo па putu ukoliko se obojica samo
jave jednoj od zapadnih ambasada i zatraze azil . U meduvre-
теnи је dosla роnос. Da Ы se valjano sproveo i ostatak ovog
рlanа, dogovorili su ponovni susret па istom mestu sutradan и
08.30 sati. Erdemovica i Kremenovica su odvezli autom Reno
Zirara natrag и Весеј, dok su se Vanesa i nјеn francuski kolega
vratili и Beograd. Narednog dana su, medutim, и zamku - hotelu
"Fantast" uzalud cekali па Erdemovica i Kremenovica. Zabrinu-
ti Reno Zirar i njegov tumac krenuli su и Kremenovicev stan и
ulici Radeta Stanisica 50. Stan је Ыо prazan. Srpska policija је
jos и 03.00 sata ujutru Ыlа tu i odvela obojicu. Ocigledno је da
је i srpska policija Ыlа radoznala sta се sve mo6i da јој isprica-
ји. Obavestenje kod policije dvoje novinara nisu mogli da dobi-
ји, tako da је njihov trud ostao bez rezultata. Kako се se stvari
dalje odvijati, da li се Тribunal jos imati mogucnost da saslusa
Drazena - zabrinuto se pitao Rene Zirar и izvestaju od 8. marta
1996. i opominjao Beograd da uzima ozbiljno svoju obavezu da
saraduje sa Тribunalom.
Osim toga, oduzeta је i video kaseta па kojoj је Vanesa
Vasic-Jenekovic snimila priznanje Erdemovica i Kremenovica.
Njihova torba sa nalepnicom "Destination London" sa trake za
prtljag beogradskog aerodroma zavrsila је и birou organa jugo-
slovenske drzavne bezbednosti. Gospoda Vasic-Jenekovic nera-
zumno nije nacinila nikakvu kopiju. Stvari su se dalje odvijale
korak ро korak: 6. marta и Novom Sadu је protiv Erdemovica i
Kremenovica pokrenut krivicnopravni postupak. Erdemovicuje
па teret stavljeno da је pod teskom sumnjom da је и јиlи 1995.
godine и blizini sela Pilica, и Bosni i Hercegovini, kao pripadnik
25
Desete diverzantske jedinice Vojske Republike Srpske sa jos
sedmoricom drugih pripadnika ove jedinice streljao oko 1.200
gradana muslimanske nacionalnosti, sto prema сlаnи 42. jugo-
slovenskog krivicnog zakonika predstavlja ratni zlocin.
Kremenovic se okrivljuje zato sto је pruZio utociste osobi
za koju је znao da је pod sumnjom da је izvrsila delikt za koji
moze dobiti smrtnu kaznu. Osim toga, Kremenovicu se па teret
stavljalo i to sto је ilegalno drzao oruzje. Naime, njegov stan је
izgleda Ыо pravi таlј arsenal oruzja i eksploziva. Ро pokretanju
krivicnopravnog postupka protiv ove dvojice okrivljenih и No-
vom Sadu, doslo је do groznicave aktivnosti Haskog tribunala i
njegovih politickih patrona. Уес 7. marta predstavnik americ-
kog Stejt dipartmenta Nikolas Berns pozvao је srpsko rukovod-
stvo i zatraZio da preda dvojicu navodnih ratnih zlocinaca Dra-
zena Erdemovica i Radoslava Kremenovica Тribunalu za ratne
zlocine па tlu bivse Jugoslavije.
Osmog marta i glavni tuZilac Тribunala Ricard Goldston
traZi od jugoslovenskih organa da izruce Erdemovica kako Ы
mogao da bude saslusan и raznim krivicnim postupcima. Ovaj
је vojnik, isticao је Goldston, priznao daje, па direktnu zapovest
svojih pretpostavljenih, streljao bezbroj muslimana. Ти upravo
izbija па videlo sta је, и stvari, glavnog tuZioca zanimalo: nе
individualna krivica samog Erdemovica, koji i sam smatra sebe
odgovornim, vec njegovo svojstvo kao svedoka protiv pretpo-
stavljenih ро сјјетје naredenju, prema vlastitom priznanju, nа
vodno postupao.
Istog dana drzavno tuZilastvo Novog Sada zvanicno pokre-
се istragu protiv DraZena Erdemovica i Radoslava Kremenovica
pod teskom sumnjom da su izvrsili и Bosni ratne zlocine. Na dan
2. marta и Beograd stize drugi glavni tuZilac Haskog tribunala
Graham Вluit, и pratnji zamenika americkog drzavnog sekreta-
ra Dzona Sataka i nekoliko saradnika Тribunala, i pregovara sa
26
Beogradom о uspostav1janju tesnje saradnje. Uz pristanak srp-
skog ministra pravosuda Arande1a Marki6evi6a, Вluit је mogao
da odvojeno razgovara sa dvojicom uhapsenika i ispita ih kao
svedoke. Pos1e toga, izjav1juje da su Erdemovi6 i Kremenovi6
kao vojnici bosansko-srpske vojske s1uZi1i pod genera10m Rat-
kom M1adi6em i da kao takvi mogu dati iskaze kao svedoci pro-
tiv M1adi6a i da su sami izrazi1i spremnost па to. Erdemovi6eva
izjava је od najve6e mogu6ne verodostojnosti, istakao је Вlи
it. Stoga nе6е prihvatiti nikakve izgovore Beograda da izbegne
predaju ove dvoj ice Тribuna1u u Hagu. Satak i Вluit su da1j е
izrazi1i uverenje da је srpski predsednik Mi10sevi6 spreman па
Ьо1ји saradnju sa Тribuna10m о zlocinima u Jugos1aviji. Тridese
tog marta su Erdemovi6 i Kremenovi6 od1ete1i jugos10venskim
avionom u Hag i predati Тribuna1u, sto је odgovara10 njihovoj
v1astitoj ze1ji. Na dan 22. таја Kremenovi6 је, medutim, oslo-
boden i vra6en u Beograd. Njegovo prisustvo kao svedoka nije
vise, rekao је glavni tuZi1ac Go1dston, potrebno.
Karakteristicno је, medutim, ko1iko su snazno poverenje
organi optuzbe Тribuna1a ima1i u svedoka koji је najve60m то
gu6nom brzinom prebacen u Hag i jos vise ko1iko organi optuz-
Ье nisu ima1i vo1je, niti ze1je, s druge strane, da kasnije dovedu
ni jednog jedinog Erdemovi6evog saucesnika u Hag. Ako se
procitaju saopstenja organa optuzbe i izvestaji pojedinih medija
iz tog vremena, pada jasno u oci da u sredistu interesovanja nisu
(navodna) de1a Erdemovi6a i Kremenovi6a, njihovo uces6e u
tako jezivom zlocinu, niti da im se za takva (nе )de1a izreknu za-
sluzene kazne, ve6 pre svega njihova upotreba u svojstvu svedo-
ka protiv predsednika bosanskih Srba Karadzi6a i zapovednika
Vojske Republike Srpske M1adi6a. Tako, па primer, u izvestaju
agencije Rojters od 4. marta 1996. moze da se procita:
"Radoslav Kremenovic i Drazen Erdemovic su, prema nji-
hovim vlastitim reCima, priznali da su ubijali muslimane и 'za-
27
sticenoj zoni' OUN Srebrenica и istocnoj Bosni, gde se smatra
da је nestalo do 8, 000 ljudi posto su Srbi preuzeli grad, Oni su и
ovom trenutku uhapseni и Srbiji i smatra se da su obojica kljucni
svedoci za ovo uЫјаnје, Tribunal и Нagu је optuiio bosansko-
srpskog predsednika Radovana Karadiica i vojnog vrhovnog
zapovednika generala Ratka Mladica zbog uloge и dоgшЈајimа
и Srebrenici i drugim navodnim zloCinima, "
Prema misljenju srpske strane, Drazen Erdemovi6 i Ra-
doslav Kremenovi6 nisu izruceni Тribunalu ve6 su па osnovu
dogovora sa jugoslovenskim Ministarstvom inostranih poslova
samo "ustupljeni" radi saslusanja. То је izjavio и razgovoru и
Тribunalu 28. таја 1996. jugoslovenski diplomatski predstavnik
и Hagu Dorde Lopici6. Erdemovi6 i Kremenovi6 su samo ustu-
pljeni па rok od 60 dana, jer је protiv obojice и sudu и Novom
Sadu ve6 bio pokrenut postupak. Izrucenje Erdemovi6a Тribuna
Ји је traZeno od jugoslovenskog Ministarstva pravosuda koje је
za to nadlezna instanca, istakao је Dorde Lopici6. (Kremenovi6
је uostalom i osloboden и ovom roku ve6 22. таја iste godine.)
Dalje Lopici6 ukazuje па to da Erdemovi6 uopste i nije drzav-
ljanin SRJ i da stoga nema nikakve prepreke njegovom izruce-
nju ukoliko se ono zatraZi redovnim putem. Тribunal nije uopste
ulazio и ovakve prigovore. 1 da је postojao nekakav sporazum,
оп vise ne bi vazio, izjavio је sa arogancijom koja razoruzava
predstavnik Тribunala Kristijan Sartije 7
Protiv Erdemovi6a је ve6 29. таја 1996. podignuta optuz-
nica i sudenje se odvijalo и isto vreme sa krivicnim postupkom
pokrenutim и N ovom Sadu. N а dan 11. juna jugoslovensko pra-
vosude је predalo Тribunalu sve rezultate svoje istrage и slucaju
Erdemovi6. Tako је novosadski sud stavio svoju optuznicu ad
acta. Na taj nacin, sve postaje ponovo и redu, а za uces6e и ubi-
7 Blize о tome и nedeljniku Н/Н od 8. marta 1996. и tekstu pod naslovom
"Ekstradicija".
28
stvu 1.200 1judi Drazen Erdemovi6 nije и krajnjoj 1iniji morao
da odsedi ni tri i ро godine zatvora, па ko1iko је bio osuden.
32
Ovaj podatakje ocigledno i za autora Ыо izuzetno znacajan.
Уе6 и rezimeu svog izve8taja pod naslovom "Bosna: ispovest
jednog ratnog zlocinca" Reno Zirar ukazuje па ovaj dogovor i
prenosi izricito kao Erdemovi6evo tvrdenje:
.. Ovajpo аnu stariji vojnik koji iznosi ove Cinjenice prego-
varao је sa Tribunalom иНagu i и zamenu za obecani imunitet i
mogucnost da se nastani sa porodicom и nekoj evropskoj zemlji.
spreman је da kaze sve. " (Jbid)
1, tu пета nikakvog nesporazuma, ka.ze se dalje и tekstu ро
tre6i put:
"Specijalni izvrSilac naloga је и pregovorima dobio pri-
znanje vojnika koji је ucestvovao и masakru 1.200 muslimana
posle pada Srebrenice. И zamenu za obecani imunitet, spreman
је da doae и Hag i da svoj iskaz. " (Jbid)
Drugim recima, Drazen Erdemovi6 је Ыо siguran da kao
svedok optuZbe moze dati iskaz koji optere6uje i njega samog
kao saucesnika, а da time nе mora da se рlа8ј Ыlо kakve ka-
zne, Ыlо kakvih krivicnopravnih posledica. Ко ти је dao takvo
оЬе6anје, naravno, тј nе znamo, аlј оп ga је morao dobiti, jer
kako Ы јnасе Reno Zirar mogao do6i do takve tvrdnje i takvog
zakljucka. Oslobadanje od kazne kao nagrada za Ьасаnје krivi-
се па drugoga - па to se Erdemovi6 posebno mogao osmeliti i
usuditi da krene па putovanje и Hag navodno "radi rastere6enja
svoje savesti". То 8to је pred sudije izveden kao optuzeni, mora
da је Ыlо gorko razocaranje za njega. Da lј је тоЫа zeleo о
tome ne8to da ka.ze kada ти је, sada kao optuzenom, sudija 31.
таја 1996. prvi put dao rec? Steta 8to su ga odmah prekinuli.
Na pitanje sudije Dzorde da lј тије poznato da moze da se pred
sudom javno brani i da lј razume о сети је rec, optuzeni Erde-
movi6 је dao slede6u izjavu:
"Vasa visosti, dozvolite mi, molim vas, da objasnim. Pre
nego sto је ova optuznica protiv mеnе podignuta ... "
33
Steta 8tO su ga odmah prekinuli:
Sudija Dzоrdл: "Izvinite, gospodine Erdemovicu, kao i svi
и ovom Tribunalu, i ја se drzi т и ovom trenutku pravila koja su
nasa statusna pravila, pravila Мetlunarodnog tribunala, То је
nааn ponasanja koji se primenjuje па sve optuzene, "(1,S, 19[,)
Moze se razumeti razocaranje zbog izjalovljenog ocekiva-
nја Drazena Erdemovi6a, Organi optuzbe и Тribunalu poznaju
svakako praksu koja znaci obezbedenje da se njihovi svedoci
oslobode krivicne odgovornosti ako mogu da pruze ozbiljan do-
prinos istini и smislu optuzbe 9
Publika nе moze uop8te da vidi ove anonimne svedoke
kada daju iskaze па "zatvorenim sednicama", Kad daju iskaze
па "poluzatvorenim ili delimicno zatvorenim sednicama", uте
sto lica svedoka, па ekranu se vide 8areni kvadrati, а umesto
glasa odjekuje nerazumljivo elektronsko krcanje, Drazen Erde-
movi6 bi svakako mogao biti jedan od ovih svedoka bez imena
da nije imao peh da ga jugoslovenska policija uhvati i saslu8a
jugoslovenski sud pre nego 8tO se predao Hagu radi, kako kaze,
,,rastere6enja savesti", Posle buke oko njegovog hap8enja i nје
govog priznanja и Novom Sadu, morao је da se pojavi па sude-
nјu и Hagu,
Pokajanje DraZena Erdemovi6a, koji је navodno pod smrt-
nот pretnjom bio prisiljen da strelja muslimanske civile, i zelja
34
da se, kao svedok, oslobodi grize savesti, nesumnjivo su delova-
li podsticajno па izvesne literarne poslenike. Tako se, па primer,
njegovom pri100m inspirisala Slavenka Drakulic и dirljivom ese-
ји pod naslovom "Jedan dan и Zivotu Drazena Erdemovica"lO.
Da li bi Erdemovic zeleo da se pokajni1Okim priznanjem
zlo1Oina oslobodi svoje grize savesti, da nije bilo оЬесаnја Тribu
nаlа da се ти obezbediti novi identitet? То mi nе znamo. Оnо
8to znamo jeste da је Erdemovic zaista mislio da се pro6i bez
kazne i da се sa porodicom i novim identitetom mo6i da Zivi nо
vim Zivotom ukoliko se stavi Тribunalu kao svedok optuzbe па
raspolaganje i "iz prve ruke", naime, da kao jedan od po1Oinilaca
pokolja iznese dokaze о odgovornosti komande Vojske Republi-
ke Srpske koja је navodno naredila streljanje 1.200 ljudi. Као
krunski svedok za ovaj "genocid" nad bosanskim muslimanima,
оп bi ipak p08teno odsluzio kaznu, da је stvarno mislio da se
oslobodi grize savesti.
OPTUZBA
35
prvog saslusanja Drazena Erdemovi6a и posebnoj vrsti postupka
koji, и stvari, zna10i davanje izjave sudu о krivici ("guilty-plea-
pretpretresni postupak") zbog ratnih zlo1Oina i zlo1Oina protiv 100-
ve1Onosti. Mora da је za Erdemovi6a bilo gorko razo1Oaranje kada
је morao da stupi и sudsku dvoranu kao optuzeni, а nе samo kao
zasti6eni svedok optuzbe. S druge strane, оп је prosao daleko
jeftinije nego sto bi prosao daje odgovarao pred sudom и Jugo-
slaviji, и to nе moze biti nikakve sumnje. Sta se sve dogadalo и
njegovim razgovorima sa islednicima i tuZiocima и meduvre-
теnи, sta је dogovoreno i sta ти је оЬе6аnо, naravno, mi nе
znamo. Da li је, и stvari, postojao dogovor о kojem је izvesta-
vao Reno Zirar i da li је оп i dalje vaZio ili vise nе vaZi, takode
nije moglo biti poznato. МоЫа su, ipak, и slU10aju Erdemovi6a,
njegovo hapsenje od jugoslovenske policije, kao i krivi10ni ро
stupak koji је protiv njega и Novom Sadu pokrenut, sve poni-
stili. U svakom slU1Oaju, о njegovom prebacivanju и Hag Ыlо је
izvestaja и medijima, sto је moglo da zna10i da se Erdemovi6 vise
nije mogao upotrebiti kao ОЫ1Оаn anonimni "zasti6eni svedok"
sa imunitetom koji ga oslobada krivi1Onog gonjenja. 1, upravo
sada se izvodi posebna vrsta postupka - guilty-plea-postupak
(postupak и kojem se saslusava izjava optuzenog о krivici).
"Guilty-plea" је, и stvari, postupak koji poti1Oe iz anglosak-
sonskog pravnog sistema ("соттоn law"), postupak и kojem
su se tuzilac i optuzeni dogovorili о priznanju krivice па osnovu
kojeg tuZilac podnosi to sudijarna и formi optuZbe. Na osno-
vu tog priznanja sudije kasnije odmeravaju i odreduju kaznu.
U kontinentalnom pravu ј е ova metoda sporna. Re10 ј е, dakle,
о skra6enom krivi1Onom postupku и kojem otpada иОЫ1Оајеnо
iznosenje dokaza. U stvari, nета ni stvarnog unakrsnog ispi-
tivanja и kojem Ы priznanje Ыlо preispitano i podvrgnuto nizu
pitanja о pozadini stvari. Prednosti i negativne strane ovakvog
postupka i njegova primena и medunarodnom krivi1Onom pravu
36
su bili predmet zestokih rasprava и strucnoj literaturi, upravo па
osnovu iznenadujuce blage presude и slucaju Erdemovic. Као
laik, trebalo bi, kolikogod је mogucno, da ostanem izvan ove ra-
sprave, alije i samom laikujasno da и tradicionalnomkrivicnom
postupku sa iznosenjem dokaza i unakrsnim ispitivanjem, Erde-
movic svakako nе bi па osnovu svog priznanja mogao da prode
kako је prosao. Do takvog ubedenja dolazi se cak i posle prvog
citanja njegove price и raznim verzijama. Erdemovic је iznosio
svoju pricu и nekoliko navrata: za novinare Vanesu Vasic-Jene-
kovic i Reno Zirara, pred organima jugoslovenske policije i pra-
vosuda, pred istraZiocima i tuziocima Тribunala, и svom guilty-
рlеа postupku i kao svedok optuzbe и cetiri sudska procesa: 5.
таја 1996. protiv Radovana KaradZica i generala Ratka Mladi-
са, 22. таја 2000. protiv bosansko-srpskog generala Radoslava
Krstica, koji је osuden па 46 godina za genocid и Srebrenici, 25.
avgusta 2003. protiv bivseg predsednika Jugoslavije Slobodana
Milosevica i 7. i 8. таја 2007. protiv Vujadina Popovica i sedarn
drugih visokih oficira bosansko-srpske vojske. Ima, dakle, do-
voljno materijala da se preispita verodostojnost Erdemoviceve
price i istrazi svrsishodnost pojedinih njenih sastavnih delova.
Pri prvom saslusanju о krivici optuzenog 31. таја 1996.
tuzilac Erik Estberg је procitao optuznicu. Оnа sadrZi, najkrace
mogucno izneto, (zlo )delo koje је Erdemovic priznao:
"Na dan 16. ili oko 16. jula 1995. Drazenu Erdemovicu i
drugim clanovima njegove jedinice saopsteno је da се и toku
dana stiCi па kolektivno poljoprivredno dobro и Pilici autobusi-
та muskarci bosansko-muslimanski civili iz Srebrenice koji su se
predali bosansko-srpskim vojnim ili policijskim vlastima. Svaki
autobus је Ыо рun bosansko-muslimanskih muskaraca starosti
od 17. do 60. godina. 1z svakog prispelog autobusa izvoaeni
su bosansko-muslimanski muskarci и grupama od ро deset, uz
pratnju pripadnika Desete diverzantske jedinice, па teren i spred
37
zgrade nafarmi i tu poreaani и nizu letlima okrenutim Drazenu
Erdemovicu i pripadnicima njegovejedinice. Sesnaestogjula ili
oko 16. jula 1995. рuсао је i uьиао Drazen Erdemovic nеnао
ruzane bosansko-muslimanske muskarce i ucestvovao sa drugim
pripadnicima svoje jedinice i vojnicima jedne druge brigade и
streljanju i uьиаnјu nenaoruzanih muskih bosanskih muslimana
па kolektivnoj farmi РШса. Prilikom ovog nasumicnog strelja-
nја uЫјеnо је па stotine muskih bosansko-muslimanskih civila. "
(1,S.22)
Kakva uzdrzanost tamo gde se ocekuje konkretan broj zr-
tava. Kakvi su to "drugi clanovi i pripadnici", kada је rec о sed-
morici ucesnika, cija su imena navedena, kakva nesigurnost и
datumu izvrsenja zlocina, ne 16. ve6 oko 16. јulа? А ipak su
obavesteni da su autobusi dolazili. Od koga su obavesteni? 1
kakvi su to civili mogli biti koji su se predali ("surrenderd")?
"Predati se" mogu samo iskljucivo vojnici? Ono sto и optuznici
posebno pada и ocijeste veoma oprezna procena broja zrtava. U
pricama koje је Erdemovi6 do tada iznosio, najpre jos и intervju
ТУ stanici Аве i listuLa Figaro, а zatim i pred jugoslovenskom
policijom i sudom, rec је о 1.000 do 1.200 sterljanih bosanskih
muslimana. Islednici optuzbe su и vise navrata saslusavali Er-
demovi6a, sam tuZilac је sa njim pregovarao о priznanju krivice
i Erdemovi6 је uvek iznova pritom iznosio uprav ovaj broj. 1 и
kasnijim saslusanjima и svojstvu svedoka optuzbe Erdemovi6 је
uvek govorio о broju izmedu 1.000 i 1.200 zrtava. Staje razlog
za ovakvu opreznost tuzioca? Zbog cega ovaj broj nije unet и
optuznicu? Nije li тоЫа tuziocima izgledao previsok? Jedino
znamo da tuZioci, и stvari, nisu ni sami znali, jer tuZilac Estberg
и razjaSnjenju i sam priznaje:
Estberg: "Kako smo culi и optuznici, pri ovom streljanju
nafarmi uьиеnо је па stotine muslimanskih muskaraca. Drazen
Erdemovic је Ыо jedan od clanova ove jedinice koja је imala
38
zadatak ја strelja ove ljиdе i оп је zapravo izvrsio nalog koji
ти је dat i исеstvоvао и strеljаnји ovih lјиdi, ciji tacan broj
nетато, ali govorimo о stotinama тиsliтаnskih тиskаrаса, "
(1,S,27)
Dakle, ne zna se. Otkuda Ы se znalo ako niko ne zeli da sa-
slusa one koji Ы mogli znati. Zbog toga sto је tesko poverovati и
broj koji је naveo optuzeni, govori se о "stotinama" zrtava. Sto-
tinama7 N egde izmedu 1ОО i 9007 Ра ipak, ova nesigurnost ne6e
smetati sudijama nekoliko meseci kasnije da и presudi iznesu
broj 1.200 - sto је veoma karakteristicno i sto treba imati па ити
- bez ijednog dokaza osim tvrdenja optuzenog.
Dalji problem је navedeni datum masovnog streljanja па
farmi Branjevo. U svim izjavama i iskazima pre predaje Тribu
nalu и Hagu - и intervju ТУ Аве i listu La Figaro, prilikom
saslusanja и Srbiji 3. i 6. marta 1996, kao i prilikom saslusanja
Radoslava Kremenovi6a 3. marta 1996 - kao datum streljanja
uvek iznova se navodi 20. juli 1996. U optuznici se, medutim,
prvi put kaze da је streljanje Ыlо 16. јиlа 1996. Da li se do tada
Erdemovi6 zabrojao i pogresio datum7 1 sam Kremenovi67 Ка
kvo objasnjenje postoji za ovo iznenadno pomeranje za cetiri
dana7 Qvo pitanje и sudskoj dvorani uopste nije postavljano.
Tek и Milosevi6evom procesu, kada је 25. avgusta 2003. optu-
zeni Slobodan Milosevi6 dobio mogu6nost za vremenski veoma
ograniceno unakrsno ispitivanje svedoka optuzbe Erdemovi6a,
postavljeno ти је pitanje kako је doslo do toga da оп и Hagu
odbaci datum 20. juli 1996. i iznese 16. juli kao datum masov-
nog streljanja. Erdemovi6 је odgovorio da је svesno novinarki
Аве Vanesi Vasi6-Janekovi6 naveo 20. juli, iako је to pogresan
datum, jer navodno nije imao и nju poverenja. Kasnije је па sa-
slusanju и srpskoj policiji i sudu ipak iznova iznosio ovaj lazan
datum. Medutim, znao је da је policija imala video snimak sa
njegovim intervjuom i da је navodno zbog toga zeleo da izbegne
39
protivrecnosti, bar tako је govorio. А zaiito је i Kremenovi6 pri
svom saslusanju takode izneo ovaj pogresan datum? Navodno
iz istog razloga. Naime, Erdemovi6 ти је savetovao da nave-
de ovaj lazan datum. Уеота uverljivo objaiinjenje, zaista! (8,
S.25234f.)
Znacajna konstanta и svim varijantama price Drazena Erde-
movi6aje, nasuprot tome, broj od ро deset zrtava koje su dovo-
dene i streljane па farmi.
45
sudijama и procesu Mladi6-КагаdZi6: "Kad sam okoncao vojni
rok, росео је rat и Republici Bosni i Hercegovini i negde и јulu
1992. pozvan sarn da stupim и vojsku BiH ija sarn to ucinio" (2,
S.833). Za tuZiocaje to trebalo da bude neprijatno iznenadenje.
Ne ide da optuzeni istraZiocima koji su ga doveli па saslusanje
nesto pre6uti, da bi potom sudijama to rekao. Prilikom saslu-
sanja и procesu Krsti6u 22. таја 2000. па kojem је Erdemovi6
imao ulogu svedoka optuzbe, tuZilac Mark Harmon је zahtevao
kratko objasnjenje od Erdemovi6a:
Harmon: "Sada ste najzad stирili и аrтiји, и аrтiји Ьо
sапskо-тиsliтапskе vlade?"
Erdemovic: "Da, mislim daje to Ыlоијиlи 1992. kada sam
dobio poziv i ја sam se javio и kаsаrnи и Тиzli. "
Harmon:"Da li ste prihvatili taj poziv?"
Erdemovic:" Da. "
Harmon: "Vi ste и toj vojsci slиzili od јиlа do otprilike ok-
tobra 1992?"
Erdemovic: "Da. "
Harmon: "Da li biste пат mogli opisati svoje obaveze i
odgovornosti za vreme slиZbе и ovoj vojsci? "
Erdemovic: "Pripadao sam izviaackoj jedinici, merzerske
baterije. "
Harmon: "Gde ste proveli najvise vremena и slиZbi?"
Erdemovic: "И jednom теstи iznad Gornje Тиzlе. "
Нarmon: "Da li ste najveCi deo vremena proveli па prvoj
liniji fronta? "
Erdemovic: "Da, da, da, ali ... "
Harmon: "Kada ste nGjjJre doSli и Тribипаl i razgovarali
sa istraziocem organa орtиZbе Zanom Rene Rиеsоm, da li ste
ти ispricali da ste slиzili и vojsci тиsliтапskе vlade BiH?"
Erdemovic: "Ne. "
Harmon: "Kasnije kada ste 1996. godine pod zakletvom
46
prilikom saslusanja prema ааnu 6 javno davali iskaz, da li ste
tada izjavili da ste sluzili и muslimanskoj vojsci BiH? "
Erdemovic,' "Da, "(7, S.3070)
Nije nezanimljivo otkriti zasto је Erdemovi6 prvo pre6utao
da је Ыо па prvoj liniji fronta и muslimanskoj vojsci BiH, na-
vodno ти to pitanje nije uopste postavljeno. Svojim antimusli-
manskim drzanjem оп и Hagu svakako ne Ы mogao posti6i nika-
kve poene kako је eventualno mogao pred istraznim sudijom и
Srbiji, и Novom Sadu. МоЫа је Erdemovi6 mislio da su organi
optuzbe и Hagu imali па raspolaganju protokol sa saslusanja и
Novom Sadu ijednostavno nije zeleo da sam sebi protivreci. Pri
citanju svih ovih dokumenata, medutim, pada brzo и oci da Er-
demovi6 и osnovi zaobilazi istinu, mada to izgleda nepotrebno.
U pojedinim slucajevima se iza toga тоЫа krije odredena vrsta
strategije, ali cesto оп to cini jednostavno tek tako. U osnovi
ga to cini krajnje nepouzdanim svedokom koji ne Ы mogao da
izdrZi nijedno ozbiljno unakrsno ispitivanje. IstraZioci su, dakle,
imali sve razloge da se zbog toga zabrinu.
Negde ujesen 1992. fonniranaje и Tuzli i vojska bosanskih
Hrvata (НУО) i Erdemovi6 је odmah pristupio и njene redo-
ve. Ponudena ти је sluzba vojnog policajca kakvu је ve6 imao
ranije и Jugoslovenskoj narodnoj anniji. Као razlog za prome-
nu vojnih redova Erdemovi6 navodi da је hteo da izbegne da
kao vojni policajac bude uvucen и ratna razracunavanja. Voditi
rat i pucati па ljude, jednostavno ја to nisam zeleo, uveravao
је Erdemovi6 и vise navrata. Dalja prednost koju ти је НУО
pruzala, Ыlо је to sto је ova vojska рlа6аlа Ьоlје i, za razliku od
muslimanske vojske, nudila namirnice za preZivljavanje. Medu-
tim, DraZen Erdemovi6 prica kako је kao vojni policajac НУО
mogao navodno da "pomaze" mnogim Srbima. То doznajemo
iz оЬа saslusanja. Као dobar covek Erdemovi6 је navodno ро
magao mnogim srpskim civilima da iz Tuzle i okoline prebegnu
47
и Republiku Srpsku. Preko p1anine Majevica ih је krijumcario
preko 1inije fronta и deo Bosne pod srpskom kontro1om. Рота
gao је navodno Srbima da bi ih spasao, izjav1jivao је skromno
Erdemovi6 па sas1usanju и Novom Sadu.
U Haguje, medutim, promenio nag1asak: ,,za vreme borav-
ka и redovima НУО, izjavio је Erdemovi6, nisam cinio nikakve
zlocine, niti ucestvovao и njima, cak sam pomagao Srbima koji
su ze1e1i da iz Tuz1e predu и Republiku Srpsku". Naza1ost, nје
govi pretpostav1jeni и НУО su bi1i drukcijeg mis1jenja kada su
ga и oktobru 1993. uhvati1i pri1ikom jedne akcije pruzanja ро
mo6i koju neki nazivaju "krijumcarenje 1judi".
Sedamdesetsest srpskih civi1a koji su ze1e1i da pobegnu
iz jednog de1a Bosne и drugi koji nije Ыо pod mus1imanskom
i hrvatskom kontro1om, mora1i su da se vrate и Tuz1u dok је
Erdemovi6 podvrgnut istrazi. Da1je saznajemo iz sas1usanja и
Novom Sadu da su ga mus1imani tukli i ma1tretira1i. Ze1e1i su
da saznaju ko1iko је Srba, kojima је оп pomogao, pres10 па taj
nacin preko 1inije fronta. Mus1imani ga nisu tukli, izjavio је Er-
demovi6 samo mesec i ро dana kasnije и Hagu. Hrvati su ti koji
su ga tuk1i i maltretira1i.
Svoju da1ju pricu Erdemovi6 је, prema оЬа protoko1a, ispri-
сао skoro istovetno sa neznatnim taktickim varijantama, ve6 и
zavisnosti od toga da 1i su ти s druge strane Ы1е jugos1ovenske
istrazne sudije i1i haski is1ednici. Us1edi1o је bekstvo и Republi-
ku Srpsku zajedno sa zenom i detetom, zatim prica о nezahva1-
nim Srbima kojimaje navodno pomagao da predu granicu i koji
su ти sada okrenu1i 1eda, zatim bekstvo и SRJ, gde nije, doduse,
Ы1о rata, a1i gde оп nije mogao da finansijski sa suprugom i de-
tetom preZivi.
Као svrseni bravar mogao Ы svuda da nade posao, pomi-
slio Ы naivno svaki posmatrac. Medutim, Erdemovi6 se radije
vra6a и Republiku Srpsku, gde је njegova supruga ima1a rodake
48
i gde јеnavodno imao vece izglede da nade stalni posao. Od
prijateljа јеsaznao da је и gradu Bijeljina formirana nova vojna
jedinica bosansko-srpske vojske sastavljena od bosanskih Hrva-
ta i jednog muslimana. Bili su to sve ljudi koji su pobegli pred
muslimanskim terorom - izjavio је Erdemovic srpskim istraz-
nim organima. Уојnа komanda i vojnici Republike Srpske su ga
primili kao dobrog coveka.
Haiikim islednicima Erdemovic је ispricao da se ova jedini-
са sastojala od osam pripadnika: 8est Hrvata, jednog muslima-
па i jednog Slovenca. Oni su delovali iza linije fronta i izvodili
napade па mostove, vojna skladi8ta i artiljerijske postaje vojske
muslimanske vlade. Sve do zauzimanja Srebrenice ova jedinica
nije dobila nijedan nalog da ubija ljude. U aprilu 1994. primljen
је Erdemovic и ovu - Desetu diverzantsku jedinicu bosansko-
srpske voj ske (VRS).
То bi ukratko bila predistorija Drazena Erdemovica sa izve-
snim promenljivim sastavnim delovima kako ih је ispricao и
prva dva saslu8anja. Na druge promenljive delove price i detalje
ј08 сето se vratiti.
Оnо 8to је stalna komponenta и glavnoj njegovoj prici, nа
suprot drugim elementima, jeste masakr nad 1.200 musliman-
skih civila па farmi Branjevo kraj sela Pilica 16. јulа 1996. i оnа
ostaje и osnovnim elementima konstanta и svim saslu8anjima i
nе sadrZi nikakve protivrecnosti - и tom smislu 8to Erdemovic
uprkos svim ponavljanjima nije izneo nikakvu spomena vrednu
promenu koja Ы protivrecila osnovnoj ideji и prici. Glavni pro-
blет verodostojnosti price је "tehnicke" prirode: Da li је то
gucno da se za pet sati strelja 1.200 ljudi i to па nacin kako gaje
Erdemovic opisao.
49
POREМECENI REDOSLED CINOVA 1
SASLUSANJE PROGLASENOG
NESPOSOBNIM ZA SASLUSANJE
57
trudnu zenu о kojoj је morao da brine i daje morao da zaraduje
za zivot porodice.
Sudija Rijad: . .Izvinite sto moram jos nesto da dоdащ
spomenuli ste da ste и aprilu 1994. stupili и vojsku bosanskih
Srba. Sta vasje nateralo. vas koji ste Hrvat. da stupite и srpsku
vojsku? ..
Erdemovic: .. Casni sude. rat и Bosni i Hercegovini је bio
prilicno opasan i zao. NGjpre sam bio и vojsci bosanskih mu-
slimana. zatim и vojsci bosanskih Hrvata i najzad и vojsci Ьо
sanskih Srba. Nisam zeleo da idem и ьао koju vojsku. ali nisam
imao nikakvog drugog izbora. Morao sam da stupim и vojsku
kako bih mogao ьао gde da se nastanim i рrеziviщ jer sam imao
Ьај sebe suprugu koja је ьаа trudna i to је bio jedini motiv
da stupim и vojsku. jer inace nisam mogao nikuda drugde . ..
(2,S.854)
Da Erdemovi6 nije Ыо nikakav hrvatski nacionalista, van
је svake sumnje, inace nе Ы svakako pristupio vojsci bosanskih
Srba. Nije kao bosanski Hrvat mogao takode biti ni srpski ili
muslimanski nacionalista. Uostalom, njegov otac је Ыо Srbin а
majka Hrvatica, kako је povremeno sam isticao. 1 supruga тије
Ыlа Srpkinja. Ne samo ро poreklu, Erdemovi6 је Ыо neko ko је
sebe и to vreme nazivao "Jugoslovenom". Sta је za njega zna-
cio ovaj navodno etnicko-nacionalisticki rat и kojem је stalno
теnјао frontove? О tome iznosi veoma uverljivo objasnjenje
koje se, medutim, nije moglo tacno cuti. Naime, оп nije mogao,
isticao је, а morao је da prehrani svoju porodicu, morao је da
zaraduje za zivot i smestaj. Ро profesiji Erdemovi6 је Ыо bravar,
ali se nikada nije bavio, nijedan dan, tom profesijom. Okolnosti
su Ыlе takve - kaze оп. Као vojnik и JNA naucio је novi zanat,
а zatim је dosao rat i ovaj zanat ти se pokazao zanimljivijim i
podnosljivijim. Drukcije receno, и bosanskom gradanskom ratu
Drazen Erdemovi6 је Ыо pla6enik. 1 Deseta diverzantska jedi-
58
nica је uostalom Ыlа sastavljena od placenika ро svom sastavu
kada је najpre imala desetak profesionalnih vojnika koji su od-
slikavali tadasnju Jugoslaviju: jedan Slovenac (Franc Kos), nе
koliko Hrvata i muslimana i nekoliko Srba. Sve to doznajemo od
samog Erdemovica, ali mnogo kasnije. Ovim vojnicima је stalo
pre svega do zarade novca, а nе do Ыlо koje nacionalne stvari.
То nije nikakvo ponizenje, najzad, i takozvane demokratske ze-
тlје imaju profesionalnu vojsku, i zasto Ы jedan nacionalista
ро ubedenju koji иЫја druge ljude, Ыо bolji covek od placeni-
ka koji иЫја ро pozivu? То је jednostavna konstatacija. То se
mora, medutim, imati pred ocima, jer inace mnogo toga и сеlој
ovoj aferi ostaje nerazjaSnjeno, а nе samo Erdemoviceva seoba
iz jedne vojske и drugu.
Sve to nije uopste zanimalo tuZioca, оп је sebi odredio
drukciji nacin traganja za istinom, ako је uopste za istinom tra-
gao, i stogaje zeleo da optuzenome sto је mogucno brze postavi
pitanje do koga ти је izgleda samo i jedino Ыlо stalo: pitanje о
tome nije li optuzeni kao pripadnik specijalne jedinice bosanskih
Srba Ыо pod komandom Generalstaba bosansko-srpske vojske
(VRS), ciji је sef Ыо general Ratko Mladic. U ovom procesu
nije se radilo ni о сети drugom do о obezbedenju osnove za
medunarodnu poternicu protiv Mladica i KaradZica, а Erdemo-
vic је pruzao dokaz da је masovno ubistvo па farmi Branjevo
naredio upravo Mladic. Dakle, svedokje potvrdio da је и aprilu
1994. primljen и Desetu diverzantskujedinicu Vojske Republike
Srpske i da је ova jedinica Ыlа pod komandom glavnog staba
Vojske Republike Srpske и Нап Pijesku.
Harmon: "Ко је bio u vreme nараја bosansko-srpske voj-
ske па Srebrenicu oficir koji је izdavao komande Desetoj diver-
zantskojjedinici? "
Erdemovic: "Njen komandant је bio Milorad Pelemis. "
59
Harmon: "Коmе је и komandnom lапси bosansko-srpske
vojske bio odgovoran роrиспik PelemiS?"
Erdemovic: "Оп је bio odgovoran риkоvпikи Sаlариri iz
Vojske Rериblikе Srpske . ..
Harmon: "Koji polozajje zаиzimао Sаlариrа?··
Erdemovic: ..Mislim da sam vec rekao daje оп bio izviaac-
ki oficir и Glavnom stаЬи Vojske Rериblikе Srpske. "
Harmon: .Xad kazete .. glavni stab". pritom mislite da је
bio odgovoran сепtrи za izviaanje GeneralStaba иНап Pijesku ..
Erdemovic: .. Da. "
Harmon: .. Dakle. kako ја rаzиmещ gospodine Erdemovi-
СИ. Vasa specijalna diverzantska jedinica је ьаа direktno odgo-
vorna GепеrаlStаЬи bosansko-srpske vojske иНап Рijеskи. је li
to taCno?··
Erdemovic: .. Da. da. tako је . .. (2,S.835)
Тiтe је sasvimjasno opisan komandni lanac koji preko Ре
lemisa i Salapure vodio do generala Mladi6a u Нап Pijesku, i па
taj nacin је navodno dokazano da је general Mladi6 odgovoran
za masovno streljanje u Srebrenici.
Da li bi pukovnik Salapura i porucnik Pelemis bili kompe-
tentniji svedoci za ovo pitanje otkuda su stizale komande Dese-
toj diverzantskoj jedinici?
Umesto toga, tuZioci su pitanje postavili jednom psihicki
оЬоlеlот i navodno degradiranom vodniku. U presudi sudije
u Hagu izricito hvale Erdemovi6a za njegove iskaze kojima је
doprineo da se dobije osnova za medunarodnu poternicu protiv
Mladi6a i KaradZi6a, а pri razmatranju i odredivanju kazne о
takvim se nj egovim iskazima vodilo racuna.
60
NAREDENJE OВICNOG VOJNIКA
ZA МASOVNO STRELJANJE
63
i sa kojim је Gojkovi6 u nekakvoj vezi i vodi sa njim razgovor
u dvoje. Posto је pos1usa1a naredenje obicnog, prostog vojnika
Brana Gojkovi6a, stre1jacka jedinica је ispuni1a naredenje pot-
pukovnika koga niko nе poznaje i koji se nikada vojnicima nije
predstavio. То se sve mora verovati upravo Erdemovi6u posto
drugi izvor nе postoj i.
Do tog trenutka Erdemovi6 pred sudijama nije jos bio izneo
nikakve podatke о vojnicima koji su zajedno sa njim bi1i raspo-
redeni i spremni da pod komandom Gojkovi6a stre1jaju dovede-
nе mus1imanske zarobljenike. Da 1i оп moze sve da ih poime-
nice navede, upitao ga је tuZilac i Erdemovi6 ih navodi: Franc
Kos, Marko Boski6, Zoran Goronja, Stanko Savanovi6, Brano
Gojkovi6, A1eksandar Cvetkovi6 i V1astimir Go1ijan. Оnо sto
sudije jos nе znaju, znaju istraZioci i tuZilac: Franc Kos, Slo-
venac, zapovednik је prvog voda Desete diverzantske jedinice,
koja ро brojnosti predstav1ja cetu od 60 1judi i sastoji se iz dva
voda: bije1jinskog i v1asenickog. Franc Kos, sa sluzbenim cinom
prvog porucnika, komandant је bije1jinskog voda kome pripada
Erdemovi6. Oprezno sve to Erdemovi6 spominje pred sudom tek
cetiri godine kasnije, naime, 22. таја 2000. godine kada је dao
iskaz kao svedok optuzbe u procesu genera1u Radis1avu Krsti6u.
Tada је ve6 Ыо odsedeo svoju preblagu kaznu i sve је ve6 Ы10
iza njega. Kako је Erdemovi6 mogao da ucini verodostojnom
cinjenicu da "и ovoj izuzetnoj pri1ici", kako se tuzi1ac izrazio,
Brano Gojkovi6, kao оЫсаn, prost vojnik, de1uje kao koman-
dant voda? Zbog toga је zapravo Erdemovi6 i pre6utao cin Fran-
са Kosa i svaki put nazivao Gojkovi6a "nasim komandantom".
Zbog toga је tuZilac Наrшоn veoma oprezno postav1jao pitanja
cimje nastupi1a ova oset1jiva situacija. А, kadaje о tome sudija
postavio direktno pitanje, istrazi1ac, koji је па ovom sudskom
pretresu nastupao kao svedok, па slede6i nacin је sakrio oset1ji-
vo cinjenicko stanje:
64
Sudija Rijad: "А, sta је sa pretpostavljenim, da li vam је оп
rekao ko su ьт njegovi pretpostavljeni?"
Svednk Rues,' "Da, оп пат је dao imena predvodnika (the
leader) streljackog odreda (the execution squad), kao i imena
sedmorice drugih pripadnikajedinice (unit), "(3,S,60)
Ni reci о tome da se pri jednom od ovih imena radi о stvar-
nom Erdemovicevom pretpostavljenom, naime, о njegovom
komandantu voda. СеЈа osetljiva situacija ostaje nerasciscena.
1 optuzeni i tuZilac zajedno iznose pred sudijama laznu sliku.
Носе li тоЫа stoga biti saslusan i optuzen neki od drugih sa-
radnika i saucesnika Erdemovicevih?
Niko nije postavio nijedno jedino pitanje о pozadini сеЈе
stvari ili ukazao па protivrecnosti koje su tako upadljive, na-
protiv, ostaje se pri Erdemovicevoj prici и kojoj је Brano Goj-
kovic predstavljen kao "zapovednikjedinice" (the commander
of the group) i da је оп taj koji је izdavao naredenja streljac-
kom odredu.
DELO
67
8to Ы razotkrivanje pozadine nesumnjivo oslabilo ubedljivost i
snagu dokaza optuzbe da su zarobljenici streljani ро nalogu ge-
nerala Mladica? Da lije zaista postojao nalog da se muslimanski
zarobljenici razmene za srpske? Ко је izdao takav nalog i ko
ga је izneverio? Pitanja se nadovezuju па pitanja. МоЫа nisu
postavljana zbog toga 8to tuZilac i sudija nisu zeleli ni8ta drugo
do dokaz da se ovaj masovni pokolj dogodio ро nalogu generala
Mladica i nе zele da znaju ni8ta drugo 8to Ы moglo odvu6i ра
znju od ovog dokaza? Sve su to, naravno, nagadanja koja uop8te
nе Ы Ыlа potrebna da је tuZilac sluzio obavezi da traga za isti-
nот i da је pozvao па saslu8anje i druge pocinioce pokolja.
Kada је stigao poslednji autobus, zeleo је dalje da sazna
tuzilac. Erdemovic nije znao tacno, moglo Ы biti izmedu 15.30
i 16.00 casova. Medutim, оп zna da је sa dolaskom poslednjeg
autobusa stigla i grupa od deset vojnika iz Bratunca da Ы pruZila
ротос и streljanju. Oni su preduzeli па sebe streljanje putnika
iz poslednj eg autobusa i pritom su se pona8ali drukcij е od grupe
kojoj је pripadao Erdemovic. Bar tako оп sam tvrdi. Tukli su
zarobljenike gvozdenim 8ipkama, ponizavali ih i mucili, prisi-
ljavali da kleknu па kolena i тоlе se па muslimanski nacin pre
nego 8to su streljani. Erdemovic је izgleda Ыо iskreno uzbuden.
(Istraznom sudiji и Novom Sadu је 6. marta 1996. rekao da su
upravo vojnici njegove grupe bili ti koji su psovali, mucili i tukli
muslimanske zaroblj enike, а da оп sam to nij е hteo da Cini.)
Tada је Erdemovic ispricao da је poku8ao da spase jednog
starijeg muslimana koji se zaklinjao da ima mnogo prijatelja
medu Srbima, pokazivao је i prelistavao knjizicu sa imenima
i brojevima telefona, i Erdemovic је navodno zaista video nе
koliko telefonskih brojeva ovih prijatelja. Erdemovic је bez us-
peha poku8avao da nagovori svog komandanta Branu Gojkovi-
са da nе streljaju ovog coveka. Gojkovic, medutim, nije zeleo
da ostavi и Zivotu nijednog svedoka, i Vlastimar Golijan је i
68
ovog zarobljenika odveo i streljao. Erdemovi6 nije mogao da
to spreci i smatra da је to bilo uzasno. Navodno se jos i svadao
sa Golijaninom zahtevaju6i da se ovaj stari muskarac spase, ali
је sve Ыlо uzalud. Sta је od toga istina? Gojkovi6 i Golijan Ы
to svakako znali, ali njih о tome niko niti је pitao, niti pita. А,
Erdemovi6 ponovo koristi priliku da sebe predstavi и svetlu koje
ти odgovara, naime, kako se ocajnicki navodno suprotstavljao
Gojkovi6evom naredenju da se zarobljenici streljaju. Pored osta-
log, pokusao је da dovede и pitanje sam rukovode6i Gojkovi6ev
polozaj. Na pitanje da lije izvrsavao naredenja za streljanje, Er-
demovi6 izjavljuje:
"Da, ali sam se nщјле suprotstavljao i opirao, а Brano
Gojkovic mi је rekao da ukoliko mi је йао ovi h ljudi, mogu da
stanem sa njima u red, а ја sam znao da to nikako nije bi la
samo prazna pretnja, vec da bi se moglo i dogoditi i sa mnоm
оnо sto i sa drugima posto је situacija u nasoj jedinici ьаа
takva daje zapovednik grupe imao pravo da па licu mesta stre-
!ја svakoga koji bi pokazao i nајmаnји neposlusnost i ugrozio
bezbednost grupe, ili bi se па ьао koji nacin suprotstavio ko-
mandiru grupe koga је postavio komandant Milorad Pelemis. "
(2, S.845)
Na to је sudija Натоn samo rekao: "О.К" ( ... )
Voda cete Milorad Pelemis је odredio obicnog vojnika Bra-
nи Gojkovi6a za zapovednika grupe i dao ти pravo da па licu
mesta strelja svakoga ko Ы ти se suprotstavio. 1, ovo Erdemovi-
6evo objasnjenje tuZilac је prihvatio kao оЫсnо: ,,0. к."
Na pitanje koliko su zarobljenika njegova grupa i pripad-
nici brigade iz Bratunca па farmi ukupno poubijali, Erdemovi6
је, ponavljaju6i ро ko zna koji put, odgovorio da ,,тога da ihje
Ыlо izmedu 1.000 i 1.200". Svi lesevi ostavljeni su da leze па
livadi onako kako su pali. Нiljadudvesta leseva па livadi, covek
to mora sebi sa mnogo tesk06a da predstavi. Neko је rekao da Ы
69
тоЫа mogli do6i bageri i sve leseve па licu mesta pokopaju. А,
tada se pojavljuje iznova odnekud tajanstveni potpukovnik. Da,
оп је morao da vidi leseve. Ne, nije imao nikakav komentar па
оnо sto је video. Naprotiv, samo је rekao da и Domu kulture sela
Pilica ima jos 500 muslimana iz Srebrenice i da se i oni moraju
dovesti da bi se i taj posao obavio. Tada је, medutim, Erdemo-
vi6 glasno i jasno rekao: "Ne". Nije li to nеоЫсnо, cak cudno?
Erdemovi6, koji se nije usudio da se suprotstavi оЫсnот, pro-
stom vojniku Gojkovi6u i odbije poslusnost, sada se odjenom
suprotstavlja naredenju jednog potpukovnika! Bilo ти је sada
svega dosta, objasnjavao је Erdemovi6, nе zeli vise da иЫја ЫЈо
koga, kako је rekao, "nije nikakav robot za satreljanje" ("Robot
for the exterminationan of people"-"Robot za istrebljenje Јји
di")! (2, S.850). Drugi pripadnici grupe su ga navodno podrzali.
Koji - zeli iznenada da zna tuZilac Наrшоn i to sasvim tacno, i
Erdemovi6 izgovara imena Franc Kos, Marko Boski6 i Zoran
Goronja. Zasto se оп sada suprotstavio naredenju, upitao је tuZi-
Јас, а Erdemovi6 odlucno odgovara: "Zbog toga sto mi је svega
ЫЈо dosta!" ("Because 1 just could not take it anу more"). Nije
li, ipak, pre odnekud dobio ohrabrenje, pomislio Ы posmatrac
и prostoriji za posmatrace. Ne Ы li streljanje 500 muslimana и
Pilici spremno preuzela i izvela grupa iz Bratunca.
Na to se predsedavaju6i sudija Кlod Dzorda и postupku
protiv Mladi6a i KaradZi6a, роЈа sigurno роЈа nе, jos raspituje
zasto је Erdemovi6 uopste voljan i spreman da kao svedok da
iskaz, i па takvo sudijino raspitivanje, krunski svedok pokajnic-
ki odgovara: "Zbog svoje savesti", kaze Erdemovi6 (,,1 wanted
to testify because ofmy conscience, 2.S.854).
Уе6 svojom slede60m recenicom оп se ponovo vra6a nа
trag: Morao је navodno da bira izmedu vlastitog Zivota i Zivota
ovog coveka; ako Ы izgubio svoj Zivot, to nе Ы moglo promeniti
sudbinu ovog covekajer је njegovu sudbinu ve6 zapecatio neko
70
ko је imao visi, nјетu nadredeni polozaj (2.S.855). МоЫа је
sve to istina sto Erdemovi6 prica, naime, da је о sudbini ovih
ljudi odlucila osoba па visem polozaju. Ali, bez ljudi kakav је
Erdemovi6, ova osoba nije mogla nista. Stvari izgledaju ј asnij е
onima koji su poput Erdemovi6a bili upu6eni па takve naredbo-
davce - pomislio Ы posmatrac и prostoriji za posmatrace.
ТuZilас zakljucuje saslusanje pitanjem о pucnjavi и kafani
koja se odigrala и Bijeljini kadaje Erdemovi6, posle masakrana
farmi Branjevo, krenuo ku6i. Pitanje se odnosilo па to da lije Er-
demovi6 и toj pucnjavi Ыо ranjen. Potvrdio је dajeste, а tuzilac
је zatim zeleo da sazna ko је па njega рuсао. Bio је to Stanko
Savanovi6 koji је, kako је tvrdio, па farmi Branjevo svojerucno
uЫо izmedu 200 i ЗАО zatvorenika. Tako је glasio Erdemovi6ev
odgovor. Tada su sudije zelele da vidno iscrpljenom svedoku
postave jos nekoliko pitanja. Najpre su ga upitale da li Ы тоЫа
zeleo da se napravi pauza. "Ne", odgovorio је Erdemovi6, alije
zeleo da sve brzo prode, jer smatra daje ipak sve veoma nароrnо
(2.S 252). Sudije su pokazale razumevanje za to, zaboravljaju6i
medutim da је svedok patio od posttraumatskih psihickih smet-
nji i da nije sposoban za ispitivanje.
Zbog toga dakle nе sme biti previse pitanja. Ipak, jedno od
pitanja Ыlо је pitanje sudije Fuada Rijada о tome zbog cega је
Stanko Savanovi6 рuсао па njega. Nije рuсаnо sarno па njega,
dopunio је Erdemovi6 prethodnu izjavu, ve6 i па jos dvojicu
njegovih kolega koji su se suprotstavili naredbi komandanta i
drugih pripadnika jedinice.
Neko је, verovatno Brano Gojkovi6, morao dajavi sefи cete
Pelemisu о tvrdoglavom drzanju Erdemovi6a prilikom streljanja
muslimanskih zarobljenika i da је Pelemis morao da smatra da
Ы Erdemovi6, takav kakav је, jednog dana mogao jos i da sve-
doci protiv njega. Оnо sto ја upravo sada i cinim, dopunio је sa
uzdrzanim ponosom Erdemovi6:
71
Sudija Riad: "То је mоје poslednje pitanje. Rekli ste da
posto ste napustili farmu РШса. па Vas је рuсао ovaj covek ро
imenu Stanko. Zasto је. и stvari. оп па Vas рuсао?"
Erdemovic: .. Моја је pretpostavka da је neko od ovih lju-
di (mislim da је to bio Brano Gojkovic) dojavio komandantu
о mоm drzanju па farmi. i da је verovatno zbog toga dosao
do zakljucka da ја sve to jednostavno nе mogu vise podneti i
da bih mozda. ја to. doduse. nе znащ jednog dana mogao da
uCinim upravo оnо sto danas ovde i Ciniщ naime. da svedoCim
protiv nјљ". (2.S.853)
Na drugom pretresu и svom postupku 19. novembra 1996.
Erdemovi6 је sudijama dao nesto drugaciji iskaz: па njega su
puca1i jer је па farmi Branjevo Ыо nepos1usan i па kraju se
suprotstavio naredbi da se stre1jaju mus1imanski zarobljenici
(3.S.197). А, kao svedok optuZbe и Mi10sevi6evom procesu 25.
avgusta 2003. Erdemovi6 је tvrdio da uopste ne moze vise da se
seti zbog cegaje njegov ko1ega Stanko Savanovi6 рисао па nje-
ga. Jednostavno, оп to vise ne zna (8.а, S.25222; 8Ь, S.348).
МALA ARIТMEТIКA
73
tara udaljeno od autobusa, па livadi. Osam росјnјlаса је Ыlо
rasporedeno и koloni izmedu autobusa i mesta streljanja. Ро
sle njihovog rasporedivanja, iz autobusa је dovodeno ро deset
zarobljenika koji su najpre morali da izvade sve sto su јтаlј и
dzepovima i da lјсnа dokumenta Ьасе и garazu и blizini. Tada
su zrtve odvodene па mesto za streljanje, leda okrenutih prema
росјnјосјта koji su stajali и lјnјјј paralelnoj sa zrtvama па raz-
daljini od 20-tak metara. Tada је па komandu Brana Gojkovi6a
рuсаnо па zrtve iz kalasnjikova, pojedinacno па svaku od zrta-
va. Na krajuje kontrolisano da lјје svaka zrtva Ыlа mrtva, а оnј
koji su jos pokazivali znake Zivota, uЫјаnј su revolverom. Ovaj
rucni rad obavljao је uglavnom Branko Savanovi6. Posle toga,
росјnјосј Ы se ponovo poredali и lјnјјu sve do autobusa, dok Ы
Brano Gojkovi6 i Vlastimir Golijan dovodili slede6u grupu od
deset zatvorenika iz autobusa.
U svim iskazima Erdemovi6 izricito potvrduje da se ovakav
postupak nepromenjeno ponavljao kod svake nove grupe. Uvek
iznova izvodeno је ро deset zrtava iz autobusa. Samo kod jedne
grupe dovedene iz autobusa pokusalo se sa puskomitraljezom
М-84. Brano Gojkovi6 i Aleksandar Cvetkovi6 su dosli па ideju
da radi ubrzanja posla upotrebe ovaj teski mitraljez. Medutim,
ve6ina pripadnika grupe је samo ranjena. Zbog toga su morali
sve da resavaju revolverom, sto је predstavljalo cisto gubljenje
vremena. Nekoliko izvrsilaca nјје moglo da izdrZi zapomaganje
i vrisak ranjenih i zbog toga је doslo do duze rasprave i medu-
sobnog neslaganja. Уе6 posle druge јlј tre6e grupe odlozen је
puskomitraljez i izvrsioci su se vratili oprobanom metodu stre-
lјаnја, kalasnjikovu iz koga је рuсаnо па svakog pojedinacno.
Erdemovi6 је dugo razgovarao sa jednim starijim cove-
kom koji је navodio da јта mnogo prijateljima medu Srbima.
Ovaj covekje izvadio imenik i prelistavao ga pokazuju6i bro-
jeve telefona ovih prijatelja, posle cega је Erdemovi6 navodno
74
zeleo da ти spase zivot, ali је njegov pokusaj da па to nа
govori pretpostavljenog Brana Gojkovi6a ostao bez uspeha.
Gojkovi6 ni и kom slucaju nije zeleo da dozvoli da preZivi bilo
ko od prisutnih ko bi mogao biti svedok, i stogaje i ovaj covek
streljan. Posle svakog drugog ili tre6eg autobusa, izvrsioci su
uzimali alkohol, а vozac Cvetkovi6 је odlazio do auta i donosio
sta је bilo potrebno i hranu.
Oko 13.00 ili 14.00 ili тоЫа 15.00 sati, и zavisnosti od
iskaza, stigla је grupa od oko desetak vojnika iz Bratunca kao
ispom06. Pozdravili su se, neki su se rukovali, neki su se те
dusobno ve6 licno poznavali. Tada Erdemovi6 i ostali iz nје
gove grupe vise nisu morali da ucestvuju и streljanju i ostali su
ро strani dok је grupa iz Bratunca sprovela pokolj do kraja. U
svakom slucaju, sada su pocinioci iz Bratunca imali dovoljno
vremena da zrtve batinaju, psuju i ponizavaju. Naterali bi ih, па
primer, da kleknu i da se тоЈе па nacin па koji to cine musli-
mani. Erdemovi6u је раЈо и oci da su ovi vojnici neke od zrtava
licno poznavali. Jedna od zrtava pokusala је da pobegne, ali su
izvrsioci potrcali za njim, vratili ga i streljali. Za sve to bilo је
potrebno vreme . Medutim, pocinioci su и meduvremenu mogli
da popiju sljivovicu, popuse cigaretu i oko 15.00 casova ili nе
sto kasnije sa 1.200 ubijenih posao је bio zavrsen. Lesevi su
jednostavno ostali da leze. Grupa za grupom, tako da је па kraju
livada bila prekrivena sa 1.200 leseva. Covek treba zaista da ima
mnogo maSte da Ы to mogao da zamisli.
Ako se pretpostavi da је па ovaj nacin па svakih deset mi-
nuta streljana ро jedna grupa od deset zrtava, Ыо Ы to krajnje
kratak vremenski period, imaju6i и vidu sve pojedinosti ovako
predstavljenog postupka. Ukupno trebalo је da bude 120 gru-
ра od ро deset zarobljenika. Ako је grupa za grupom streljana
и razmaku od ро 10 minuta, sto Ы takode Ыо nezamislivo brz
tempo, za steljanje 1.200 ljudi ЫЈо Ы potrebno nајтаnје 20 са-
75
sova. Nijedan sudija nе Ы nоnnаЈnо propustio da nacini ovakvu
jednostavnu racunicu. Nije takav slucaj i sa sudijama и haii-
kom Тribunalu koji su и nekoliko prilika saslusanja prihvatili
da Ы ЫЈо mogu6no da za таnје od pet sati bude иЫјеnо 1.200
ljudi и grupama od ро deset. То Ы znacilo da Ы ЫЈо mogu6no
120 grupa streljati za 300 minuta, dakle, svaka dva i ро minuta
ро jednu novu grupu dovedenu iz autobusa, pri сети је svaki
pojedinac morao da isprazni dzepove i da odbaci dokumenta
(sto је Ыо poseban problem za оnе zrtve cije su ruke ЫЈе veza-
nе !), da pripadnici grupa predu jos stotinak do dvesta metara do
livade i da tamo budu streljani i uz to jos da bude sprovedena
kontrola nad ubijenim da li su mrtvi ili nisu. А, izmedu strelja-
nја је jos navodno ЫЈо vremena da se popije, da se svada, da
se tuce. U nоnnаЈnот sudskom postupku и kojem је sudijama
stalo do iznalazenja istine, i same sudije Ы uostalom krenule па
lice mesta i narucile da se izvede rekonstrukcija dogadaja kako
Ы mogla da se proveri tacnost iskaza svedoka i otkloni svaka
mogu6na sumnja и verodostojnost.
Umesto toga, Тribunal и Hagu se zestoko protivio samoj
pomisli da se saslusaju Erdemovi6evi saucesnici kako Ы se
preispitala ocigledna neverovatnost сеЈе njegove price. Daleko
od samog Haga је ipak jedan od Erdemovi6evih saradnika dao
iskaz: Marko Boski6, koji је uhva6en и aprilu 2004. godine и
mestu Pibodi (Peabody), kraj Bostona и SAD. Na saslusanju и
FВI, Boski6 је priznao da је ucestvovao и masakru i tvrdio da
su zarobljenici streljani и grupama od ро cetiri do pet lјиdi!lЗ
13 Boston Globe od 10. marta 2005: "МARКO Boskic, а Peabody con-
struction worker accused of being а war crirninal, adrnitted to federal agents
last уеаг that ће helped kill busloads ofunarmed muslim men in an infamous
Јиlу 1995 massacre in а field outside the town of Srebrenica. Тће men were
led ои! ofthe bus and lined ир to Ье liquidated with automatic rifles".Boskic
wrote in а six-page staternent to FBI agents in Boston while being iпteпо-
76
То bi znacilo daje bilo 240 grupa ciji su pripadnici streljani za
300 minuta, tj. dvostruko brze nego 8to је to predstavio Erde-
movi6! МоЫа niko stoga nе zeli da dode do izrucenja B08ki6a
Тribunalu?
U svakom slucaju ostaje da је grupa od osam pocinilaca
navodno streljala 1.200 zarobljenika и grupama od ро deset pri-
padnika и roku od pet sati i da је obican vojnik bez ikakvog cina
predvodio ovu grupu kojoj је i sam pripadao i izdavao naredenja
i komandantu voda kome је i sam pripadao. Drukcije receno:
prica Drazena Erdemovi6a bi morala sasvim drukcije da izgleda
nego 8to ји је оп ispricao.
NA MESTU ISTINE
77
Drazenu Erdemovi6u i starom muskarcu, ciji је Zivot bezuspes-
по pokusao da spase. Оп је navodno uzeo ovog starog coveka
i poveo ustranu, ponudio ти cigaretu i casu soka od pomoran-
dze. (Zasto nе sljivovice, kojaje obilato tekla, mogao bi se neko
upitati. МоЫа samo zbog toga sto је ovaj stari covek bio ти
sliman?) Od gospode Drakuli6 saznajemo dalje da su i иЫса i
zrtva dugo razgovarali о svojoj tuznoj sudbini: ,,Ziveli smo svi
zajedno, muslimani, Srbi i Hrvati" - rekao је stari. "Sta se nата
obicnim ljudima dogodilo? Zasto smo sve to dozvolili da nат se
dogodi?" "Da, zaista, sta nат se desava?" - uzvratio је Drazen.
"Kad bismo samo mogli to nekome da objasnimo. Ја nе znam
nista vise od tebe". Nastavili su tako, ali DraZen nije mogao ni-
sta da ucini za ovog starog coveka. Тragika krivca bez krivi-
се dovodi spisateljicu do dve kratke recenice: "Zvuci prokleto.
Medutim, to је Ыlа istina". Gospoda Drakuli6 је izgleda imala
риnо poverenje и Erdemovi6a. Da lije Ыо i obrnut slucaj? Novi-
narki americke televizijske stanice Аве Vanesi Vasi6-Jenekovi6
dao је pogresan datum streljanja muslimanskih zatvorenika jer
nije imao poverenja и nји, а gospodi Drakuli6 је naveo pogresna
imena svojih saradnika. Tako se jezivi komandant Gojkovi6 и
ovoj prici pojavljuje kao Pero, dokje jedan drugi, koji nosi hr-
vatsko ime, stalno poklanjao Erdemovi6u prepecenicu. Nikakav
Pero, niti Ivan, nisu medutim bili medu osam njegovih saucesni-
ka, cija је imena Erdemovi6 и vise navrata nabrajao. МоЫа је
rec о literarnoj slobodi Ыlо Erdemovi6evoj, Ыlо Drakuli6kinoj,
svejedno. Ekskluzivno za gospodu Drakuli6, Erdemovi6 је ispri-
сао о jos jednom potresnom prizoru koji nije izneo nijednom
istraZiocu, niti sudiji:
"Dok је jos uzimao dug gutljaj, Drazen је krajickom oka
primetio kako је izjednog od autobusa izlazio mladic. Nije imao
nikakvog poveza preko оајu i Drazen је mogao da vidi njego-
vo lice, iako se zakleo da vise nikada nесе zatvorenika gledati
78
и lice. То ти је samo otezavalo posao. Mladic је тойја imao
petnaestak godina. тойјаје bio i mlatli. Bio је nag јо pojasa а
njegova bela koza bila је izlozena sиnси. Razgledao је vojnike
а zatim mrtve па роljи. оа sи ти bile sve vece. Као ја nije
mogao sve ја snimi . .. Оп је ipak tek petnaestogodisnjak". pro-
mrmljao је Drazen vise za sebe trиdеCi se ја nе stoji iza njega.
Каја sи zatvorenici morali ја klеknи pred streljacКim stroјещ
Drazen је pre nareaenja za otvaranje vatre jos сио glas mladi са.
Мата. sариtао је. тата. Istog јаnа Drazenje bio svedok kako
sи i drиgi тиskаrсi odreaeni za streljanje molili za zivot. kako
sи јеса plakala. kako sи zarobljenici nиdili vojnicima novac.
obecavali аиtотоЬilе. cak kuСе. Mnogi sи роkиsаvаli ја роЬе
gnи. drиgi sијесаli i zavijali. Ipak. ovaj mladicje dozivao тајkи
kako to јеса аnе kad se рrоЬиdе iz loseg sna i traze иtеhи. Iako
је samo za tren mladic vec bio mrtav. Drazen је jos verovao ја
сије njegov glas. " 14
Ipak, ovakvo pisanje је jednostavno sumnjivo da bi Ы1о
dostojno nagrade za mir. Austrijski dip10mata Vo1fgang Petric,
visoki predstavnik civi1ne medunarodne uprave и Боsni i Her-
cegovni od 1999. do 2002, procitao је па impresivan nacin, па
jednoj svecanosti и Беси 19. таја 2005. godine, esej Slavenke
Draku1ic. 15
Najpre је knjizevnica dobi1a rec i odrza1a hva10spev Тribu
na1u kakav se samo moze ocekivati odjedne stvarne spisate1jice.
Gospoda Draku1ic uzdize Тribuna1 do visine jednog istinski те
tafizickog "Mesta istine" i izjav1juje: "Nema istine о ovom ratu
izvan one koja potice od Тribuna1a и Hagu". Hag nije samo sim-
bo1icna pravda vec istina sama, Hag је jedino mesto па kojem
14 Slavenka Draku1ic: "Keiner war dabei", (Niko nije bio spreman), Вес,
2004. str. 111f.
15 Slavenka Drakulic u dijalogu sa Volfgangom Petricem: http/www.kre-
isky.org!kreisky/forum/pdf!rueck/238.pdf
79
se istina pojavljuje и sudskom postupku, sve drugo sto se сије
samo је politika, ideologija, tj. manipulacija.
U izvesnom smislu, moglo Ы јој se dati za pravo.
U pesnicku slobodu gospode Drakulic svakako spada i ru-
zicasti zulj па desnom kaZiprstvu Drazena Erdemovica ("Оn је
streljao тоЫа 70 ljudi i od toga dobio zulj. МоЫа ти је to
za trenutak izgledalo tako komicno da је histericno prasnuo и
smeh"). Gospoda Drakulic uznosi Тribunal kao mesto istine i
pravde posto је dozvolila svome junaku da и glavi brzo izracuna
i dode do broja 1.200 streljanih kao autenticnog. "Kadaje Dra-
zen pogledao па svoj sat, Ыо је zaprepascen. Bilo imje potrebno
samo 15 minuta da иЫји vise od 60 ljudi". Pesnistvo i istina: iz
autobusa је dovedeno sest grupa od ро 1О zatvorenika, oduzeti
su im papiri, odvedeni su stotinak do dve stotine metara do те
sta па livadi gde su streljani i sve to za samo 15 minuta. Dakle,
grupa za grupom, и ritmu od dva i ро minuta. Gospoda Drakulic
nе ите samo dobro da pise, оnа је ocigledno dobra i и racunu.
Носе li iko posumnjati da је mogucno za samo pet casova stre-
ljati 1.200 zarobljenika?
KOLIKO ЈЕ STRELJANO?
80
vazduha. Na osnovu Erdemovi6evih informacija, ove fotografije
iz vazduha prihva6ene su kao "re1evantne" i stav1jene Тribuna1u
па raspo1aganje. Fotografije su mora1e da budu strucno "procita-
nе" i protumacene, posto 1aik nije mogao nista па njima da pre-
pozna. Dakle, Rues је objasnio sudijama sta vide па ovim foto-
grafijama sacinjenim iz vazduha. Jedna od fotografija је navod-
по sacinjena dan pos1e masakra, dak1e, 17. ји1а 1995. i па nјој
su se navodno prepoznava1i 1esevi, mozda i masovna grobnica
u procesu iskopavanja. Na drugoj fotografiji od 27. septembra
1995. mog1i su se navodno razaznati "tragovi radova koji su se
obav1ja1i", izjavio је Rues. Dakle, krajem avgusta i pocetkom
septembra obav1jena је ekshumacija, radovi па ekshumaciji su
jos bi1i u toku kadaje fotografija sacinjena, a1i uprkos tome, upr-
kos ovim radovima, koje ovde vidimo, isticao је Rues, istrazioci
su па 1icu mesta iskopa1i 153 1esa (3,S.135).
Materija1ni dokazi za masakr па farmi Branjevo, dakle, ро
stoje za 153 1esa а па osnovu neko1iko fotografija koje su tajne
sluzbe sacini1e sa ve1ike visine iz vazduha, treba10 је da pred-
stav1jaju dokaz da је mora10 biti da1eko vise 1eseva. 16
Posto је Bosna u to vreme, kako su tvrdi1i vojni strucnjaci,
sta1no Ы1а pod sate1itskim osmatranjem, nате6е se pitanje zaSto
nета nijednog snimka iz vazduha samih radova па iskopavanju
i premestanju 1eseva. Zasto nета nijednog snimka 1judi i та
sina koje su pritom mora1e biti па terenu. Iskopavanje 1eseva
16 О nepouzdanosti ovih snimaka koje је Tribunalu dostavila tadasnja
driavna sekretarka SAD Madlen ОЈЬгај! videti dalje u knjizi "Cess Wiebes,
Intelligence and the War in Bosnia, 1992-1995" (Obavestajne sluzbe i га! u
Bosni), Мuепstег-НатЬшg-Lопdоп, 2003, s. 348f. Као Јер primer za та
nipulaciju javnoscu moze da posluzi izjava od 5. februara 2003. tadasnjeg
americkog ministra Kolina РаиеЈа u Savetu bezbednosti OUN kada је, па
osnovu takvih fotografija, pokusao da ubedi da Irak proizvodi i raspolaze
oruzjern za rnasovno unistenje. Уес se па njegovorn licu rnoglo tada proCitati
da se stideo svoje izjave.
81
i njihovo premestanje, dak1e, а nе samo tragovi aktivnosti па
navodnom iskopavanju. МоЫа bi se mogao dobiti па takvo pi-
tanje ubed1jiv odgovor ako Ы оnо stvarno Ы10 postav1jeno, sto и
ovom sudu niko nije ucinio, i1i nije hteo da ucini. 17
Ipak, glavni istraZi1ac imao је jos jedan dokaz. Erdemovi6
је, tako је svedocio Rues, video za vreme stre1janja do tri sata
popodne 60 autobusa, pardon, rekao је оп, 20 autobusa sa ро
60 zatvorenika и svakom autobusu. Od1ucuju6i је Ьгој autobu-
sa koje је Erdemovi6 navodno video. Na ovo pitanje pruzao је
ug1avnom odgovor da оп nе zna tacno, a1i da Ы тога10 biti iz-
medu 15 i 20 autobusa. Kada ти је и intervjuu 24. apri1a 1996.
glavni istrazi1ac Rues postavio pitanje ko1iko је ukupno autobu-
sa stig10, rekao је: "Na to pitanje ја sada nе mogu odgovoriti,
nisam ih Ьгојао, nisam ni kasnije saznao, nе znam sta treba па
to da odgovorim" (S.6.S.5). Tako izg1eda izvodenje dokaza па
"Mestu istine".
Stre1jati 153 nenoruzana civi1a predstav1ja i ostaje, naravno,
veoma tezak ratni zlocin i svi koji su и nјети ucestvova1i mora1i
su biti izvedeni па optuzenicku k1upu. Medutim, ovaj Ьгој 153
ima dve ve1ike "prednosti" и poredenju sa Ьгојет 1.200. Prvo,
za njega postoji materija1ni dokaz, а drugo, prihvat1jivo је da
se za pet casova moze stre1jati 15 grupa od ро deset zatvore-
nika, i da se pritom и meduvremenu jos nesto popije, pojede,
da se popusi cigareta, da se eksperimentise puskomitra1jezom,
da se zrtve zlostav1jaju, tuku i ponizavaju. Samo: ovaj Ьгој is-
pada nesto mrsav da Ы se njime potkrepi1a optuzba za genocid
nad bosanskim mus1imanima, genocid, kako su mediji prog1asi1i
nesum1jivo najve6i zlocin koji је па evropskom t1u pocinjen od
zavrsetka Drugog svetskog rata.
17 Neko1iko dobro obrazlozenih kritickih pitanja о tome moze se naci
па Internetu и objavljenorn eseju Vemera Sauera: "Srebrenica i video", http/
www.labournetaustria.at!archiv/41.htm
82
POREMECENI REDOSLED CINOVA 11
CINIMORAL
Voda cete Pelemis је, dakle, 16. јиlа 1995. izdao naredenje
preko Brana Gojkovi6a da se Erdemovi6, Franc Kos i drugi pri-
preme za akciju. Sta bi Pelemis о tome rekao? Verovatno da је
16. јиlа 1995. lezao и bolnici zbog potresa mozga i polomljenih
rebara и teskom saobra6ajnom udesu. 1, sasvim sigurno Ы kao
dokaz za to podneo bolnicka dokumenta. Da li zbog toga njega
niko nе zeli da saslusa? U saslusanju 22. таја 1996. и svojstvu
svedoka optuzbe и procesu KaradZi6u i Mladi6u, Erdemovi6 је
tvrdio da је predvodnik cete Pelemis naimenovao prostog voj-
nika Gojkovi6a za zapovednika grupe koji је mogao da strelja
svakoga ko Ы odbio izvrsenje njegovog naredenja. Sta Ы sam
Pelemis о tome rekao? Njega, medutim, niko nе zeli da saslusa.
Stoga, nazalost, ostaje samo оnо sto је оп rekao и intervju za
Nezavisne novine 21. novembra 2005: da је Erdemovi6 imao
psihicke probleme, da је jos и oktobru 1995. obavestio pretpo-
stavljene daje Erdemovi6u hitno potrebno psihijatrijsko lеСеnје.
Uostalom, Ыlо је nemogu6no da se Erdemovi6 nade pod koman-
dom Brana Gojkovi6a, odlucno tvrdi Pelemis.
Nezavisne novine: "Erdemovic је па suaenju tvrdio da ти
је ubistva naredio Brane Gojkovic, takoae pripadnik 10. odreda,
dakle vas podreaeni? "
87
PelemiS: "То је nemoguce jer је jedini podoficir и tom vodu
Ыо Erdemovic i to narednik prve klase. Gojkovic је Ыо obicni
vojnik. " 18
Da li bi Pelemis i pred sudom, bilo kao optuzeni, bilo kao
svedok, potvrdio ovo sto је rekao и intervjuu, naime, da је Erde-
movi6 па farmi Branjevo jos Ыо podoficir, "vodnik" 1 odeljenja
Bjeljinskog voda Desete diverzantske jedinice? Da Erdemovi6
nije, dakIe, Ыо degradiran kako је tvrdio и svim varijantama
svoje price? То, naravno, ne mozemo znati, posto Тribunal to
nije zeleo, niti zeli da sazna.
Ono sto је Erdemovi6 о svom unapredenju i degradiranju
rekao, predstavlja niz protivrecnih iskaza. U vise navrata tvrdio
је, па primer, па pretresu 19. novembra 1996, da је ve6 pri pri-
јети и Desetu diverzantsku jedinicu и aprilu 1994. unapreden
и cin vodnika (3,S.181). Na saslusanju и Novom Sadu 6. mar-
ta 1996. onje, medutim, izjavio daje 1. februara 1995. dobio
cin vodnika i preuzeo komandu nad prvom grupom prvog voda
(S,4,S,4). Sedmog marta 1995. оп је kao zapovednik grupe do-
Ыо od predvodnika cete Pelemisa naredenje da likvidira ne-
koliko vojnika izvidaca Druge muslimanske brigade nedaleko
od Tuzle, и regionu planine Majevica. U ovoj akciji moglo је
biti ubijeno mnogo civila, а оп to navodno nije zeleo - izja-
vio је Erdemovi6. Navodno је odbio da ucestvuje и toj akciji i
zbog toga је degradiran. Dakle, najpre је postao vodnik и aprilu
1994, а zatim l.februara 1995. U intervju haskom istraZiocu 6.
novembra 1996. kada ти је istrazilac Peter Mekloski citirao to
mesto iz saslusanja pred jugoslovenskim sudom, Erdemovi6 је,
suprotno ranijim tvrdenjima, rekao da sve to nije tacno. Napro-
tiv, onje toga dana, l.februara 1995, degradiran zbog toga sto је
odbio naredenje. Od tog datuma оп vise nije imao nikakav cin
18. "Bili srno profesionalci, а пе placenici", Nezavisne novine, Banjaluka,
21.11.2005.
88
(S.10, S.10). Dak1e, slagao је srpskom istra.Znom sudiji, kako
је sam rekao и intervjuu sa haskim istraZiocem. Odmah zatim,
medutim, ispricao је istu pricu kojuje ve6 izneo и Novom Sadu:
7. marta 1995, dak1e, mesec dana pos1e navodne degradacije, оп
је kao zapovednik grupe dobio na10g da 1ikvidira i1i otme dva
mus1imanska obavestajna oficira, a1i је оп to navodno odbio i
zbog toga је degradiran. Da 1i је i1i nije pri izvodenju ove akci-
је ve6 Ыо degradiran? Njegovoj grupi је pripadao i Franc Kos,
rekao је, sto njegovu pricu nikako nе cini uver1jivijom i vero-
dostojnijom posto је sasvim sigurno Kos ve6 tada Ыо porucnik.
Erdemovi6 neprekidno protivreci sam sebi па teku60j traci, a1i
to istraZiocima ocig1edno nе smeta, verovatno im је Ыо dosta
svega i1i је и pitanju nesto drugo. Uosta10m, sama prica koju је
Erdemovi6 izneo о svom cinu i svojoj degradaciji, predstav1ja
nerazmrsivo k1upko protivrecnosti i ne10gicnosti. Zapanjuju6e
је, medutim, daje оп s tim pro1azio kod sudija, cak imao uspeha,
kako se moze videti iz presude izrecene 29. novembra 1996:
"Орtиzеni је naglasio da је аn koji је dobio, izgиЬiо samo
dva meseca kasnije posto ga је dobio, zbog toga sto је odbio da
izvede аkсijи koja bi dovela do "gиЬitаkа теаи civilima ". Оп
је takoae rekao da posle degradacije vise nije bio и sitиасiјi da
se sирrоtstаvljа naredbama svog pretpostavljenog. (..) Sиd иkа
zије па Cinјеniси daje орtиzеni па pretresima 5. јиlа i 19. i 20.
novembra izjavio daje dobio аn vodnika i daje delovao kao za-
povednikjedne malejedinice. Ukаzије se takoae па Cinјеniси da
је Erdemovic, prema vlastitom iskаzи, izgиЬiо аn pre nego sto је
izvrsio radnje koje ти se stаvljаји па teret. Коnstаtије se takoae
da nije doznacen nijedan dоkитеnt koji bi precizno svedoCio о
njegovom Cinи и vojnoj hijerarhiji. " (4, S.292).
Pos1ednja recenica zvuci karakteristicno, ako nе i cudno. U
intervjuu od 6. novembra 1996. istraZilac Ries uzgredno spomi-
nје daje о vojnoj sluzbi Drazena Erdemovi6a dobio iz Beograda
89
mnogo dokumenata. Zar nije Ыlо nijednog jedinog iz koga se
moze izvu6i njegov cin? Sesnaestogjula 1995. па farmi Branje-
vo Drazen svakako nije Ыо vise vodnik. Jer, daje imao cin, оп Ы
imao i izbora, samje tako rekao, tada Ы se navodno suprotstavio
i odbio da izvrsi naredenje Brana Gojkovi6a i cak nagovorio i
druge da to ucine. Medutim, sada ga је navodno neko degra-
dirao и obicnog, prostog vojnika i па taj nacin је navodno Ыlа
zapeca6ena sudbina zarobljenika. Za sta sve nе Ы Ыо и stanju,
da је samo imao cin! Na saslusanju 19. i 20. novembra 1996.
Erdemovi6 је pruZio sudijama nekoliko varijanti svog navodno
zanemarenog moralnog stava, па primer:
Erdemovic: "Da sam bio zapovednik ove grupe, ја bih Vam
morao posteno reCi da bih sa ьао kakvim obrazlozenjem odbio
ovaj nalog i pokusao ьљ da nаает za pretpostavljene nekakvo
obrazlozenje, svakako bih to pokusao. Zelim da vam kazem ka-
kvo bi to obrazlozenje ьао. Rekao bih daje rec о zloCinu, da za
takav zloCin sledi teska kazna i ubedio ьљ pre svega svoje kole-
ge da se za takav zloCin mora snositi odgovornost, da nije rec о
nekakvoj таЈој aferi, kada је и риаnјu streljanje ljudi. Tako ьљ
ја stvar obrazlozio. А, oni Ы mi tada pomogli kad о tome obave-
stim Pelemisa. Branili bi те, svakako. Meautim, ја tada nisam
bio zapovednik, nazalost, zapovednikje bio jedan idiot, da idiot
- nе ludak, vec pravi idiot. Ludak је doduse dobar i posten, ali
idiot је idiot. " (4,S .292)
Dok је jos imao cin, spasavao је ljude, nije ih uЫјао, uve-
ravao је Erdemovi6 i pritom navodio kao dokaz jednu drugu
pricu. U avgustu 1994. kada је jos imao cin, оп је sa svojom
jedinicom, па brdu Majevica, uhvatio i zarobio jednog vojnog
policajca bosansko-hrvatske vojske (НУО), koji se jednostavno
nasao и pogresno vreme па pogresnom mestu. Naravno, mogli
su da ga streljaju odmah, па licu mesta. Medutim, Erdemovi6 је
nesre6nika prepoznao kao nekadaSnjeg kolegu, iz vremena kada
90
је i sam bio vojni policajac и redovima нуо. Zbog toga nije do-
zvolio da ga streljaju tu, па licu mesta. Као vodnik, jednostav-
по se nametnuo. 1, ovog zarobljenika su posle nekoliko casova
pustili da ode i cak ти па opr08taju dali kutiju cigareta. Tadaje
Erdemovi6 ј08 uvek Ыо vodnik i mogao је navodno da dozvoli
sebi takvu velikodll8nost (3,S.203). Na pretresu 20. novembra
1996. ovaj zahvalni spaseni vojni policajac nastupio је kao sve-
dok odbrane. Као anonimni svedok Х potvrdio је pred sudija-
та ovu lери pricu Drazena Erdemovi6a. Da li је postojao neki
poseban razlog da ти Erdemovi6 spase Zivot, upitao је sudija
Riad. МоЫа zbog toga 8to su pripadali istoj zemlji? Svedok Х
nije, medutim, to znao. МоЫа zbog toga 8to su nekad pripadali
istoj jedinici, rekao је. Zbog toga 8to su tri ili cetiri meseca bili
zajedno и vojnoj policiji ll5. brigade (4,S.245). Tako pristojan,
cak plemenit, moze neko biti ako ima cin.
1 ovu pricu Erdemovi6 је, uostalom, izneo kao razlog za
njegovu degradaciju. Pozivaju6i se па iskaz svog svedoka, оп
је 9. novembra 1996. naveo da је degradiran zbog toga 8to је
pustio za vreme jedne akcije uhva6enog zatvorenika, naime,
svedoka Х. Neko ga је navodno zbog toga potkazao kod ри
kovnika Petra Salapure:
Erdemovi6: "Nekoliko dana kasnije stigao је iz Glavnog
8taba pukovnik Salapura koji је Ыо najvi8i obave8tajni oficir и
Genera18tabu. Bili smo, ја i drugi prisutni komandiri, pozvani
па sastanak па kojem је uglavnom Ыlо reci о тот ponaSanju i
о drzanju ј08 nekih osoba. Najpre su пат prebacivali zbog lаЬ,
zatim da ј а nisam smeo da se tako роnа8ат i da pustim da ode
zarobljeni vojni policajac, da sam spasao Zivotј ednom zaroblje-
niku. (То је covek kojije danas ovde dao iskaz и svojstvu svedo-
ka), da sam odbijao naredenja, itd. Zbog toga sam degradiran."
(3,S.182f)
91
Erdemovic се uvek iznova pricati ovo i1i оnо о tome kada
је i zaSto degradiran i izg1eda da nikome и sudu to nije smeta10.
Nije 1i to cudno? Уеота impresivno ispricao је i to kako ga је
Sa1apura izgrdio i oduzeo ти cin. Mora da је to bi10 и martu
1995. kada је pukovnik Sa1apura, sef ode1jenja za obavestava-
nје i izvidanje pri G1avnom stabu, i neposredni pretpostav1jeni
komandiru cete Pe1emisu, dosao и Bije1jinu da bi samovo1jnog
i nepouzdanog vodnika hrvatskog porek1a naucio pos1usnosti
(4,S.269).
Postoje i kasniji iskazi svedoka koji od1ucno opovrgavaju
tvrdenja Erdemovica da је и vreme masakra па farmi Branjevo
Ыо оЫсаn vojnik bez cina. Tako је 8. јиnа 2004. pukovnik Petar
Sa1apura, kao svedok odbrane и procesu protiv Vidoja Вlagoje
vica i Dragana Jokica, izjavio da је о poko1ju па farmi Branjevo
prvi put saznao iz medij а kada su izvestava1i о Erdemovicu i
njegovom priznanju (10,S.10525). Sa1apura nije da1je izustio ni-
jednu jedinu rec о Erdemovicu koga је navodno 1icno degradi-
rao. Jos је cudnije uzdrzavanje tuZioca Petera Mekloskija kojije
predvodio unakrsno ispitivanje svedoka Sa1apure. Mek10ski је и
nајЬо1јет slucaju Ыо upoznat sa problematicnom Erdemovice-
vom pricom i poznavao njegove protivrecne iskaze о degrada-
ciji. Sada је оп sas1usavao kao svedoka coveka koji је navodno
Erdemovica degradirao zbog nepos1usnosti. Da 1i је Sa1apura to
ze1eo da potvrdi? Da 1i је zaista degradirao vodnika Erdemovi-
са? ТиZilас, medutim, о tome nije ze1eo nista da sazna. Оп jed-
nostavno nije nјети ni postavio pitanje о tome. Da 1i тоЫа nije
ze1eo da сије sta Ы ти Sa1apura odgovorio, naime, da оп тоЫа
nikada nije Erdemovica degradirao? Verodostojnost krunskog
svedoka nije sme1a ni па koji nacin da bude dovedena и pitanje.
Krivicnopravno traganj е za istinom posebne vrste?!
Тri godine kasnije, 21. avgusta 2007, и Haguje kao svedok
nastupio Dragan Todorovic. Оп је Ыо vazan svedok optuzbe и
92
procesu protiv Vujadina Popovi6a i drugih visokih oficira Ьо
sansko-srpske vojske. Dragan Todorovi6 је isto tako pripadao
Desetoj diverzantskoj jedinici, samo је njegovo mesto sluzbo-
vanja bilo u vojnoj bazi u Vlasenici, u stvari, nekoliko kilome-
tara severozapadno od Vlasenice u mestu Dragasevac. Dragan
Todorovi6 је bio odgovoran za logistiku Desete diverzantske
jedinice. Kadaje Bjeljinski ili Vlasenicki vod trebalo da krene
u neku akciju, najpre је morao da obezbedi kod vodnika Todo-
rovi6a potrebno oruzje, municiju i uobicajenu opremu. Tako је
bilo i 15. јиlа 1995. kada se, u odsustvu zapovednika Pelemi-
sa, sa mnogo buke okupljala grupa za izvodenje jedne akcije.
Todorovi6 је mogao veoma dobro da se seti Erdemovi6a kao
osobe koja је imala cin - drugi ро rangu u ovoj grupi, pored
porucnika Franca Kosa. Isto tako mogao је da se seti da је
Brano Gojkovi6 bio obican vojnik bez ikakvog cina koji nije
mogao da nikome izdaje naredenja. Na pitanje da li је Bra-
по Gojkovi6 predvodio grupu, svedokje odgovorio: "Znam da
gospodin Gojkovi6 nije imao nikakvu nadleznost da izdaje nа
redenja, da nije imao nikakav cin, te da nije mogao da koman-
duje nijednim jedinim pripadnikom ove diverzantske jedinice.
Nije mogao da nareduje, nije bio, dakle, u poziciji da naredi
bilo sta bilo kome od vojnika" (lЗ, S.14042).
Iskazi Salapure i Todorovi6a о slucaju Erdemovi6 su uz-
gredni, nusproizvodi drugih procesa, sto samo ide u prilog nji-
hovoj verodostojnosti. То, dakle, nisu nikakvi iskazi motivisa-
ni odredenim interesima, jer u ovim procesima cinjenice о cinu
jednog Erdemovi6a nisu imale nikakvog znacaja. Ovi iskazi,
medutim, Ьасаји sasvim drukcije svetlo па сеlи aferu i stoga
6ето se jos па njih vratiti. Odbijanje organa optuzbe Тribunala
da se па svetlo dana iznese istina u slucaju Erdemovi6 hapse-
93
nјет i saslusanjem njegovih saucesnika, cini ova dva iskaza
posebno dragocenim.
Glavni tuZilac и procesu Milosevi6u Dzefri Najs је 25.
avgusta 2003. godine predstavio svog svedoka Drazena Erde-
movi6a i pruZio ти priliku da vidi jedan kratak video snimak.
То је moralo biti и oktobru 1995, vidi se general Radislav Kr-
sti6, zamenik komandanta Drinskog korpusa Vojske Republike
Srpske kako pozdravlja vojnike Desete diverzantske jedinice
па svecanosti povodomjubileja i obasipa ih gomilom lepih reci
i cestitki:
Radislav Krstic: "Srpski junaci, dozvolite mi da vas и ime
pripadnika Drinskog korpusa, licno i и ime komandanta Glavno-
ga staba pozdravim i da vam cestitam dan !ormiranja jedinice. "
Vojnici: "Hvala. "
Radislav Krstic: "Vi ste svojim dosadasnjim aktivnostima
pokazali kako treba da se bori vojnik Vojske Republike Srpske.
Sve zadatke ste, do sada, veoma uspjesno izvrsili, bez gubi-
taka, sto је posebna vrijednost. И situaciji smo kada ... " (8а,
S.25163,8b,S.308)
Ovde se traka prekida. Najs и tom trenutku pita svog sve-
doka da li је i sam bio prisutan па ovoj svecanosti, а ovaj
izj avljuj е:
Erdemovic: "Ја nisam tada bio и stroju, ali sam sedio sa
strane zato sto sam tada bio tesko ranjen i nisam mogao da
stojim. А tada su pojedini ... Menije dat ап rezervnog vodnika,
Francu Kosu koji је bio komandir biljeljinskog voda, је dobio
ап rezervnog potporucnka, ја mislim i jos nekoliko osoba za
kojeja пе mogu da se sjetim ... "(8а, S.5164, 8Ь, S.308)
U reZiji glavnog tuZioca Najsa izveden је mali skec najve6e
zabavljacke vrednosti. Nadovezuju6i se па ovaj video-snimak,
94
Erdemovic је ispricao оnо 8to se па videu nije moglo videti,
naime, daje па ovoj jubilarnoj svecanosti unapreden и vodnika.
Сети ova igra? Ocigledno samo zato da bi se kazalo оnо 8to se
па snimku upravo nije moglo videti, nije prikazano, naime, dvo-
struko unapredenje па svecanosti: Drazena Erdemovica i Franca
Kosa. Steta 8to nije prikazano samo unapredenje i 8to пат је
о tome morao da isprica Erdemovic. Тreba se prisetiti da ga је
najpre upravo Pelemi8, zbog neposlU8nosti ili vec zbog nесе
ga, pokU8ao da ubije, а zatim, ni tri meseca kasnije, unapreduje
ga i to па јиЫЈаrnој svecanosti и vodnika. 1 sve to moramo
da Erdemovicu verujemo, jer о јиЫЈаrnој svecanosti postoji vi-
deo snimak па kojem smo upravo videli sve, i gospodin Najs
се zatraZiti da se snimak uvrsti kao dokazni materijal. Upravo
па osnovu toga zahtevao је da Erdemovic па fotografiji sa јиЫ
Јаrnе svecanosti identifikuje nekoga i Erdemovic pokazuje: "То
је Franc Kos, komandir biljeljinskog voda". Dakle, komandant
njegovog sopstvenog voda. 1, tuZilac Najs potvrde radi dopunju-
је: "Тај је unapreden kako ste vec opisali". Сети unapredenje
nekoga ko је vec Ыо porucnik i zapovednik voda!? U ovoj zaista
cudnovatoj igri krunski svedok i tuZilac izvode pred sudijama
izmi8ljenu stvarnost koja nije zasnovana ni па video snimku, niti
па ЫЈо сети drugom, vec samo i iskljucivo па recima krunskog
svedoka. 1 sudije nетаји ni8ta protiv svega toga. Jedina svrha
ove zbunjujuce igre moze biti da se sudijama sugeri8e da su tek
па jubilarnoj svecanosti Franc Kos i Drazen Erdemovic unapre-
deni i da su tek tada dobili cinove. Na taj nacinje konacno re8en
problem redosleda cinova и streljackom odredu pod komandom
obicnog vojnika Bruna Gojkovica.
Uostalom, ovaj isti video dokument predstavljen је vec ra-
nije Erdemovicu. ТиZilас Mekloski i istrazilac Brus Bursik su
7. decembra 2002.godine vodili па "bezbednom mestu" (secure
location) razgovor sa krunskim svedokom da Ы ga pripremili
95
za buducu upotrebu и pretresu i pritom ти, izmedu ostalog, ро
kazali i ovu video traku. Erdemovic је identifikovao nekoliko
pripadnika Desete diverzantske jedinice, zatim је spomenuo da
је i sam bio prisutan оnој svecanosti sa koje potice snimak, alije
zbog svog ranjavanja sedeo ро strani.
Opsirno је izvestavao о ovoj svecanosti i nijednomjedinom
reci nije spomenuo da је upravo па nјој unapreden и cin vod-
nika. 19
Dvadesetpetog avgusta 2003. godine, medutim, Najsje do-
zvolio svom svedoku da objasni da su оп i Franc Kos unapredeni
па ovoj jubilarnoj svecanosti iz cega је trebalo da se zakljuci da
је Erdemovic do tada morao biti оЫсаn vojnik bez ikakvog cina
i da је time njegova prica о degradaciji potvrdena.
Ipak, nekoliko trenutaka kasnije tuZilac Najs се svom
krnnskom svedoku pokazati dokument koji је sudijama Ыо nе
dostupan prilikom odredivanja kazne i izricanja presude Erde-
movicu 29. novembra 1996.
Rec је о ugovoru koji је Erdemovic zakljucio sa Vojskom
Republike Srpske koji nosi datum 1. februar 1995. U ugovoru
nedvosmisleno stoji da је Erdemovic pripadnik bosansko-srp-
ske vojske (VRS) sa cinom vodnika. Najs је predstavio ovaj
dokument koji se iznenada pojavio, slede6im recima:
Najs: "SledeCi је dokazni materijal, tabulator 22, ugovor о
prijemu osoba и redove Vojske Republike Srpske па osnovu ugo-
vora о sluzenju па odreaeni rok. И nјеmu se navodi Vase ime,
Vas аn vodnika i Vase obaveze а zatim opetjedan dokument sa
potpisom Ratka Mladica kako se mойе videti и uglu. Navedeni
datum za pocetak sluzenjaje 1. februar 1995. То se nе slaze sa
vasim secanjem. Мozete li objasniti zasto dokument nosi datum
tek.februar 1995?"(8а, S.25166, 8Ь, S.309)
19 Videti: InjormationReport, od 13.12.2002.
96
Erdemovi6 ponav1ja оnо sto је и Hagu ve6 rekao: da је
l.februara 1995. degradiran, па primer, kad је odgovarao па
pitanje и pretresu od 6. novembra 1996. (S.10, 10).
Da 1i sada moze da objasni zasto ovaj datum nije и sk1adu
sa njegovim dosadasnjim iskazima, ze1eo је da sazna tuZi1ac
Najs. Erdemovi6 nije и stanju da to objasni. "Ne mogu da оЬја
snim zato sto mi nije objasnjeno zasto је datum tad" - kaze
оп. (Ibid.) Zanim1jivo objasnjenje koje ти se mora dozvo1iti.
ТиЬ1ас Najs na1azi daje to и redu.
Као i uvek, Erdemovi6 је pos1e toga degradiran i и та
sakru је ucestvovao kao obican vojnik bez cina, jer inace nе bi
mogao biti unapreden najubi1arnoj svecanosti и oktobru 1995.
Kakav napor da se otk10ni svaka opasnost ро verodostojnost
njegove price!
Rezimirajmo: Kada је prvi put 6. marta 1996. sas1usan и
Novom Sadu, Erdemovi6 је istraznom sudiji Tomis1avu Voji-
novi6u naveo 1. februar 1995. kao datum kadaje proizveden и
komandira prve diverzantske grupe sa sluzbenim cinom vodni-
ka (S.4,S.4). Pri sas1usanju и Seveningenu 6. novembra 1995.
оп је sakrio ovaj datum. Naime, rekao је da nije unapreden
1. februara 1995. ve6 је tada degradiran - tako је Erdemovi6
izjavio istraZiocima Zanu-Reneu Ruesu i Peteru Mek10skiju
(S.10,S.10).
Оnје takode slagao srpskog istraznog sudiju i ujos neko-
1iko drugih pojedinosti. Sada stvari ponovo izokre6e. Iz ugo-
vora se jasno vidi da је haske istraZioce takode 1agao, а da је
srpskom istraznom sudiji naveo tacan datum. Ocig1edno nije
nima10 jednostavno sa ovim krunskim svedokom.
U svojoj sk10nosti da izmis1ja Erdemovi6 је navodio cas
jedno cas drugo, a1i dokument је оnо sto jeste i moze se samo
postaviti pitanje staje mog10 navesti Dzefri Najsa da iznenada
97
izvuce iz rukava upravo ovaj dokument. Svakako nе da bi па
"mestu istine" doveo и pitanje verodostojnost svog svedoka i
njegovih dosadasnjih iskaza.
Jugoslovenski sud је 11. јunа 1996. godine dostavio Тri
ЬunаЈu и Hagu sve rezultate svoje istrage и slucaju Erdemovi6.
Verovatno tu spada i ovaj dokument. Pri saslusanju 24. apri-
Ја 1996. и Sheveningenu Erdemovi6 nabraja licna dokumenta
koja је imao pri sebi prilikom hapsenja и Srbiji i spominje ta-
kode svoj ugovor sa Vojskom Republike Srpske.
U ovom ugovoru naravno stoji i to koji је sluzben cin Er-
demovi6 imao, naime, cin vodnika. То odmah objasnjava zasto
је оп ve6 па prvom saslusanju и Novom Sadu ispricao daje nе
kada pre 16. јuЈа 1995. degradiran i zatim istu pricu ponavljao
и nekoliko razlicitih medusobno protivrecnih varijanata.
Kako bi inace ucinio svoju pricu verodostojnom о tome
da је kao vodnik stajao pod prinudom i naredenjem obicnog
vojnika bez cina Brana Gojkovi6a.
Najkasnije krajemjuna 1996. tuZioci и slucaju Erdemovi6
morali su dakle imati ovaj ugovor и kojem је naveden cin nji-
hovog krunskog svedoka i koji је Dzefri Najs, glavni tuZilac
и procesu Milosevi6u, citirao 23. avgusta 2003. godine pred
Haskim tribunalom.
U presudi od 29. novembra 1996, medutim, sudije nе ро
kazuju nicim da su imale па raspolaganju bilo kakav dokument
о Erdemovi6evom cinu и vojnoj hijerarhiji.
Kako se to moze objasniti? Da li su organi optuzbe и "mestu
istine" тоЫај ednostavno uskratili sudijama ovaj dokument?
98
OTPORISМRTONOSNINAPAD
99
сеnu koju је navodno morao da plati za takav svoj otpor. Ко
nасnо smo па "Mestu istine", па kojem jedan mladi Hrvat pri-
са о genocidu и kojem је pod pritiskom Srba ucestvovao. Neka
ovde bude dozvoljeno da prenesemo duZi izvod iz ovog zurna-
listickog izve8taja, jednostavno zbog toga 8tO је tako privlacan
i potkupljiv sa svojim jasnim i nedvomislenim videnjem stvari
i istovremeno tako reprezentativan za nacin izve8tavanja iz Тri
Ьunаlа - sve do danas:
"Kako se па nebesko plavoj stolici nатеnјеnој и Тribиnаlи
иНаgи za svedoka bori о sa reCi та, izgleda kao da је Erdemovi с
zeleo da se svim silama oslobodi konacno teskog tereta: posto је
otkrio рrаvи istinи. ZаstајkијиCi cesto tako da sejedva сио, Er-
demovic је pricao kako је ирисеn sa svojom jedinicom па seosko
imanje kraj Pilice. Sta је trebalo tamo da radi postalo је jasno
kada sи poceli da stizи аиtоЬиsi: 15 ili 20, svi риni тиSkаrаса.
"Stizali sи, и grирата od ро deset sи ih reaali i spred nas, а mi
smo morali da ih streljamo. Branio sam se, opirao sam se, ali
ako bi mi bilo zao ovih ljиdi, to bi znacilo da zelim da stanem
и red sa njima. Znao sam da nije nikakva prazna pretnja da си
zbog toga biti streljan". Neki drиgar, prica ovaj vojnik, mislioje
kao i оп - ali se nije иsиtlivао da izиsti nijеdnи rec otpora bar nе
и tom trеnиtkи ... "Nisam vise mogao drиkсijе do da исеstvијет
и иЬijаnји" - obraca se Erdemovic zаklinјиCi se sиdiji. "А i da
sam se иsиdiо da se sирrоtstаvim, to nе bi nista promenilo njiho-
vu sиdЬinи. Ти sи ipak ЬЉ drиgi nada тnот koji sи vec оdlисili
sta се sa njima biti ".. . меаиtim, па krаји tog letnjeg dana оп
se ipak jos jednom podigao. Kada sи svi аиtоЬиsi ispraznjeni i
zemljiste ьао prezasiceno lesevima, voaa grире је najavio: "И
gradskoj hali и РЉсата ceka vas jos posao - 500 тиsliтаnа. "
- "Tada sam rekao da nisam robot za streljanje i ostali drиgаri
sи se slozili samnom "...
100
Za svoj otpor Erdemovic се jedva izbeCi smrt - hvalisavac
Stankovic се рисаti па njega i naneti ти teske povrede, tako da
ти је zivot spasla samo intervencija pretpostavljenog koji ga је
poslao па ореrасijи и Zagreb, "Da li znate zasto sи рисаli па
vas" - ирitао је najzad tиzilас Erdemovica, "Da, vеrијет da
је voaa тоје jedinice obavestio komandira о тот роnаsаnји ,
Pretpostavljam da sи se plasili da bih mogao иCiniti ovo sto da-
nas ovde Cinim,' da govorim protiv роаnааса pokolja, "21
Gospoda Stelcenmiler ocigledno nijednogjedinog sekunda
nije posumnjala и istinitost onoga sto se odigravalo iza zastit-
nog stakla па "Mestu istine", Zasto Ьј trebalo? Ona izvestava
korektno i doslovno, od reci do reci, о onome sto је videla i
СиЈа. Samo јој se ipak potkrala greska kad је zapisala daje njen
tragicni junak otisao па operaciju и Zagreb. Krunski svedok је
sasvim jasno i nedvosmisleno rekao da је odveden па operaci-
ји и vojnu bolnicu и Beogradu (УМА). U Beogradu је, dakle,
trebalo da se izleci i oporavi ranjeni Hrvat? МоЫа је gospoda
Stelcenmiler pogresno сиЈа а precutno тоЫа i tacno postavila,
posto је od Beograda napravila Zagreb.
О svom otporu streljanju muslimanskih zarobljenikaa Er-
demovic је pricao i па pretresima 31. таја 1996. i 22. таја
1996. kao svedok optuzbe и procesu Mladicu i Karadzicu. Оп
se navodno па kraju, ipak, suprotstavio streljanju па sta ти је
Gojkovic (,,zapovednik grupe, zapovednik ро opunomocstvu
komandanta Milorada Pelemisa"), kako је sam Erdemovic re-
kao, zapretio da се ga dati streljati: "Ako ti је zao, stani и red
sa njima i тј сето te streljati" (1.S.32). U guilty-plea saslusa-
nju 19. novembra 1996. ova pretnja је izgledala nesto drukcije
- Erdemovic је navodno trebalo da preda pusku i stane medu
zarobljenike. "Ako neces ti njih - mozes jednostavno da ides i
21 Constanze Ste1zenmueller: "Der Genera1 war иеЬегаll", Die Zeit, Ьг.
2911996.
101
sa stanes sa njima и red. Mozes da nат das pusku" (3, S.185).
Dan kasnije 20. novembra 1996. Erdemovic ponavlja ovu pret-
nји koja, medutim, dobija karakteristican i cudan novi sadrzaj
koji nije sasvim razumljiv: "Ako ti neces da ubijas njih, stani
medu njih, medu оnе koji su preostali, i predaj im pusku da bi
oni mogli tebe da streljaju" (4, S.23). ("Ifyou don't wish to do
it, stand in the line with the rest of them and give others your
rifle so that саn shoot уои"). Nesto kasnije Erdemovic se ро tre6i
put vraca па svog navodnog komandanta, ali se tu рој avljuj и dva
alternativna momenta: ili си ја pucati па tebe, ili си dati pusku
njima, zarobljenicima, i oni се ubiti tebe. Qvo mesto glasi:
"Ljudi, rekao sam, nе zelim ја to vise radim, jeste li vi jos
uopste normalni?" Nista. "Gospodine Erdemovicu, rekao mi је
Brano Gojkovic, ako ti nе йеЫ ја ubijas njih, stani и red sa
njima, tako ја ја, tako ја mi mойеmо ја ubijemo tebe, ili јај
oruzje njima kako bi oni mogli ја tebe streljaju. " (4. S. 293)
U procesu generalu Krsticu iznetaje 22. таја 2000. godine
jos jedna verzija njegovog navodnog protivljenja, ali је ovoga
puta Gojkoviceva pretnja Erdemovicu poprimila izvesno роте
ranje naglaska:
Таја је Brano meni rekao: "Ako ti nе йеЫ ја to uCinis,
stani и red sa njima ili јај tvoju pusku njima i tada ces videti
ја li се te ubiti ili nе. " (7, S.3125)
Da lije to jos pretnja? Kako bi trebalo zamisliti nјеnо prak-
ticno izvrsenje? Sa jos vise reci Erdemovic се ovu istu recenicu
ponoviti и procesu Milosevicu 25. avgusta 2003. Prema ovoj
verziji, Gojkovic је rekao:
" 'Stani ti и stroj tamo s njima i јај njima svoju pusku, ра
ces ја vidis ја li се oni ја рuсајu и tebe', i tako... " (8а S.25154,
8Ь S.301)
То је pretnja koja nе pruza nikakav smisao. 1 ako se izgovo-
ri, nе bi mogla da se uzme ozbiljno. Као i 31. таја 1996. kadaje
Gojkoviceva pretnja glasila: "Ako ti је zao, stani и red sa njima
102
i oni се pucati па tebe", а 22. таја 2000. godine ista pretnja је
nasuprot tome glasila: "Stani u red sa njima i daj im pusku i onda
ces videti da li nесе da te streljaju". То је ocigledno nатеrnа
razlika i niko nije zeleo da suoci Erdemovica sa ovom novom
varijantom njegove price. Ovde vise nе preti naredbodavac da се
dati da se strelja оnај ko odbije naredenje, vec је vise rec о sa-
тој situaciji u kojoj nedostaje vojni redosled cinova u kojem se
jedan koji zeli da izbegne solidarnost grupe nalazi pod pritiskom
da preda pusku onima koje treba da strelja, kako bi video sta се
se "tada" dogoditi! Od saslusanja do saslusanja, od pretresa do
pretresa, Erdemoviceva prica doZivljava razvoj koji pokazuje da
u nјети ucestvuju kako sam pripovedac, tako i tuZilac.
Zbog pruzanja otpora, sef cete Pelemis је navodno naru-
cio smrtonosni napad па Erdemovica. 1 Konstanca Stelcenmiler
izvestava da је vojnik iz grupe pocinilac pokolja Stanko Sava-
novic рисао па Erdemovica, zbog toga sto је neko dojavio sefи
cete о njegovom ponasanju i otporu i da је to ucinio iz straba da
се Erdemovic kad-tad dati iskaz о оnоте sta su pocinioci zloci-
па ucinili (2, S.853, s.0.S.66).
Erdemovic dalje prica da оп nije bio jedini па kogaje Stan-
ko рисао. Рисао је па jos druga dva pripadnika njegove jedinice
koji su se takode, kako tvrdi, opirali naredenjima komandanta.
Вlize о tome saznaje se iz intervjua sa krunskim svedokom od
24. aprila 1996, iz jedne vrste pripremnog saslusanja za iskaz
svedoka u procesu Mladicu i KaradZicu. U ovom intervjuu Erde-
movic, medutim, najzad tvrdi da uopste nе zna zasto је па njega
рисаnо. Iz daljeg toka intervjua proizilazi sledeca varijanta nа
vodnog smrtonosnog napada:
Zrtve smrtonosnog napada su bile tri osobe - kaze Erdemo-
vic: оп, koji se najzesce suprotstavljao masakru, zatim Radoslav
Kremenovic, koji se suprotstavljao kao porucnik i zamenik sefa
cete Pelemisa da se izvede masakr, i najzad Zijad Zigic, musli-
тan koji је pripadao Kremenovicevoj grupi i zajedno se sa njim
103
suprotstavljao izvrsenju naredbe. Posle masakra па farmi Bra-
njevo 16. јиЈа 1995. Erdemovi6 је najvise vremena proveo kod
ku6e sa zenom i detetom. Dvadesetdrugog јиЈа napusta stan da
Ы se, kako kaze, и gradu таЈо psihicki opustio. Istog dana stigla
је и Bijeljinu grupa kojaje odbila izvodenje akcije о kojoj Erde-
movi6 nе zna nista blize. Prisutan је Ыо i Kremenovi6 sa kojim
se dobro sprijateljio. Svi su otisli и jednu diskoteku i tu ти је
Kremenovi6 ispricao о skupu и Vlasenici i sta se sve па nјети
dogodilo: da је doslo do suprotstavljanja izvodenju akcije, da
је iznet zahtev da se odvoje od ljudi и Vlasenici i da nе treba
ciniti stvari kakve su uradene и Srebrenici. U diskoteci је Ыо i
Savanovi6 sa drugarima па zabavi. Mnogo se pilo. Posle pono6i
napustili su diskoteku i posto su bili napiti, krenuli su usput и
jedan no6ni bar da Ы nastavili razgovor. Iznenada posle таnје
od роЈа sata, Savanovi6 је izvadio revolver i росео da риса nај
pre па Zigi6a, zatim па Kremenovi6a i па kraju па Erdemovi6a.
То је sve naravno sasvim drukcija slika od nekakvog, ocigledno
izmisljenog, smrtonosnog napada. Dok su Zigi6 i Kremenovi6
prosli sa lakim ranarna, Erdemovi6 је dobio tri metka. Medutim,
nате6е se pitanj е zasto ј е Savanovi6 рисао па drugu dvoj icu
ako је smrtonosni napad Ыо nатеnјеn Erdemovi6u. Zatim se
ispostavlja da је jos otvorena i uzvratna vatra. Prijatelj Zigi6ev,
ро imenu Mladen, takode је izvukao revolver i pogodio Sava-
novi6a metkom и stomak. 1 ovaj је preZiveo ranjavanje, kako је
Erdemovi6 saopstio.
1 sada varijanta koju su sudije сиЈе па pretresu 20. novem-
bra 1996: posle masakra 16. јиЈа 1995. Erdemovi6 је росео da
pije. Nije provodio mnogo vremena kod ku6e sa porodicom.
(Prema prethodnoj varijanti, оnје navodno sedeo kod ku6e kod
zene i deteta.) Dvadesetdrugog јиЈа vra6a se njegov prijatelj
Radoslav Kremenovi6, porucnik i zamenik sefa cete Pelemisa
sa grupom posle izvrsene akcije koju је Erdemovi6 navodno od-
104
Ыо. Erdemovic је takode rekao da је i Kremenovic odbio da
ucini оnо sto је uradeno и Srebrenici. "Nece те povesti - nесе
те iskoristiti za svoje prljave poslove" ("They are not going
to take те - they are not going to use те for ther dirty busine-
ss"), rekao ти је Kremenovic. Erdemovic, medutim, nе zna
nista blize о ovoj akciji. (Kremenovic је imao nalog da digne
и vazduh jednu branu, sto је Erdemovic znao i izjavio jos па
saslusanju и Novom Sadu.) Posle toga Erdemovic је zapisao:
"Bio sam zloupotrebljen" (,,1 have Ьееn abused!"). Kremenovic
тије dalje poverio da се sledeceg dana biti napravljen dogovor
prema kome се iz Vlasenickog voda biti udaljeni svi nacionali-
sti i od Pelemisa zatraziti istraga. (Prema prethodnoj varijanti,
ovaj skup је Ыо vec ranije odrzan.) 1pak, iste no6i Savanovic
је рисао па njega, Kremenovica i jos jednog kolegu, izjavio је
Erdemovic, da Ы se mogla videti veza sa predstoj e6im neslaga-
nјет sa Pelemisom. Kada su napustili kafanu, vec је Ыlа роnос.
Erdemovic је Ыо poprilicno pijan i zeleo је da ide ku6i, dok
је Kremenovic hteo da nastave razgovor. Ко zna, rekao је, sa
mracnim predosecanjem, sta se moze jos sve dogoditi sledeceg
dana. Dakle, rezimirao је Erdemovic 20. novembra 1996, Stan-
ko Savanovic је рисао па jednog Hrvata, jednog muslimana i
jednog Srbina. Kako to moze biti nekakav nacionalisticki smrto-
nosni napad! (4,S.233) (Gde se zapravo dogodila ova pucnjava,
и ovoj varijanti nije sasvim jasno, cak se cini kao da је to Ыlо
па ulici.) Dan pre toga Erdemovic se cak poigravao sa sudijama
izvodenjem malog performansa. Kada ga је sudija Riad upitao
zasto jednostavno nije odbio da риса па farmi Branjevo, оп је
rekao: "Vasa visosti, moram sada da se izvinim, posebno prisut-
nim darnama, pokazacu vam sta sarn dobio za svoje odbijanje
naredenja и Pilici." Tadaje Erdemovic ustao i otvorio kosulju i
pokazao па svom telu." То је to!", rekao је i pokazao oZiljak od
metka. Sudije su ostale bez reci. (3, S.197)
105
А, kako glasi prva varijanta price о smrtonosnom napadu
koju је Erdemovi6 ispricao 6. marta 1996. srpskom istraznom
sudiji и Novom Sadu:
Erdemovic: "Dana 22. jula 1995. godine uvece dolazi sa
drugog zadatka zamenik komandanta Kremenovic sa svojom
grupom kojom prilikom smo se sreli и gradu а па mоје nиаnје
da li su zivi, samo је rekao da su zivi da zadatak nisu hteli da iz-
vrse. О kakvom zadatku se tacno radilo nе znam, znam daje ьао
reCi da је trebalo da uniste nеku branu. Posle toga, otiSli smo и
diskoteku и Bijeljini gde smo konzumiral alkohol, а и kojoj smo
ostali do 24 casa, kada smo preSli и nocni bar и Bijeljini, tu и
nосnоm baru и Bijeljini nе znam zasto doslo је do svшlе izmeau
Savanovic Stanka i МЊС Zivka. Zaista nе znam sta је bio razlog
toj svatli. И jednom trenutku МЊС је polozio svoj pistolj pred-
lazuCi Savanovicu da se obracunaju sakama, раје cak sta vise i
gurnuo Stanka, meautim, Stanko vadi pistoljpuca u Micic Zivka,
mеnе i Kremenovica. Svu trojicu nas је ranio. S tim sto su MiCic
i Kremenovic ranjeni и ruku, а sam dobio tri ustrelne rane и
predelu trbuha i pluCa." (S.7, S.7)
Ni srpskom istraznom sudiji Erdemovi6 nije nista rekao
о tome da је navodni napadac Stanko Savanovi6 takode dobio
metak и stomak. 8to se ovog Zivka Mi6i6a tice, rec је и stvari
о Zijadu Zigi6u koji se spominje tek и varijanti о smrtonosnom
napadu koju је Erdemovi6 izneo haSkim istraziocima. Za vre-
те gradanskog rata Zijad Zigi6 је privremeno uzeo srpsko ime
Zivko i imao stan и Bije1jini. Zijad Zigi6, a1ijas Zivko Mi6i6,
kasnije se, prema izvestajima и stampi, aktivno рој av1juj е и kri-
mina1nom podzem1ju. Smatra se odgovornim za nајтanје deset
ubistava, kako је javio beogradski 1ist Вlic 13 . februara 2008.
godine. Sve to и svakom slucaju nije Ы10 dovo1jno da se pojavi
pred Тribuna10m, iako је Ы10 dovo1jno uporisnih tacaka. Stanko
Savanovi6, naprotiv, uhapsen је i osuden 2004. и Beogradu па
106
tri i ро godine zbog trgovine ljudima, silovanja i drugih delikta.
Medutim, i оп ima isto tako таlо razloga da se brine da bi mogao
biti izveden pred sud zbog исе86а и maskru па farmi Branjevo
1995. Sve је to bilo samo uzgred. Kako је Erdemovi6 ovu kavgu
i oruzani okr8aj nekoliko pijanih pla6enika preokrenuo i pred-
stavio kao smrtonosni napad па njega, navodno zbog njegovog
suprotstavljаnја naredenju za vreme streljanja muslimanskih za-
robljenika, zaista је vredno paznje i takav njegov postupak iza-
zvao је cudenje cak i same gospode Konstance Stelcenmiler.
PROTfVRECNOSTIUOCIМASAКRA
108
Meklovski: "Da li је оп (Pelemis) vama davao ьао kakva
druga specijalna uputstva za ponasanje prema civilima?"
Erdemovic: "Da, rekao пат је da nikako nе рuсато па
civile i da ih vodimo ispred sebe do stadiona", (9, S.10944)
Тrenutak kasnije Erdemovi6 ponav1ja ono sto је Pe1emis na-
redio: "Da ne smemo bez raz10ga da рисато, da pozivamo 1jude
da izadu iz svojih ku6a. Rekao nam је takode da ne рисато па
civi1e" (9, S.10945). Ubrzo zatim iz ku6e је istrcao jedan covek i
Pe1emis nare duj е jednom vojniku da ти prereze grk1jan. Jedno-
stavno zato sto је bio mus1iman sposoban da nosi oruzje - rekao
је Erdemovi6. Vojnik, izvesni Zoran Ma1ji6 pos1usno је to uradio
nozem па 1icu mesta. Ovaj Pe1emis, ocig1edno, nije bio mnogo
dos1edan, pomis1io bi posmatrac и prostoriji za posmatrace и
Тribuna1u. Nije 1i upozoravao uvek iznova svoje vojnike da ро
stede civi1no stanovnistvo! Steta sto niko nije ze1eo, niti ze1i da
о tome sas1usa samog Pe1emisa. Pos1e osvajanja grada ocekivao
se do1azak genera1a Ratka M1adi6a i Pe1emis se navodno obratio
Erdemovi6u recima: "DraZene, uzmi sa sobomjos cetiri coveka
i vrati se sa njima и juzni deo grada. А, kada и grad stigne gene-
ra1 M1adi6, obavesti nas о tome radio stanicom!" U jednoj vrsti
epske samozaboravnosti ovaj navodno degradirani Erdemovi6
iznenada se ponovo pojav1juje kao vodnik koji prima i sprovodi
na10ge svog pretpostav1jenog, sefa cete kojoj је pripadao. Ubrzo
se, medutim, osvestio i isprav1ja se: "Ne, ne, nisam to bio ја, ve6
neko drugi!" (4, S.290). Ко је to inace treba10 da bude, nije 1i
тоЫа postojao neki drugi Drazen? Sudije su sve to slusa1e pri-
1icno bezvo1jno i uopste nisu obrati1e paznju па ovaj ma1i 1apsus
krunskog svedoka. Ubrzo Erdemovi6 ug1eda tri vozi1a i и jed-
nom od njihje navodno prepoznao genera1a M1adi6a i to odmah
radio stanicomjavio sefи svoje cete. Zadatak izvrsen.
Inace, и Erdemovi6evom vidokrugu toga dana se и Srebre-
nici nije dogodi10 nista posebno. Је 1i to grad koji је bio tako
109
dugo opsednut? Erdemovic nе moze to da shvati. Mora da је
Ыlо 16.00 casova kada је Pelemis ponovo okupio svoju ekipu
da Ы јој saopstio da је akcija okoncana. U Srebrenici се se jos
preno6iti а narednog jutra krenuli su natrag и Vlasenicu. Usput
do tamo, to је 12. juli 1995, pokvarice se vozilo и kojem је Ыо
Erdemovic sa svojom grupom. Kada su sa velikim zakasnjenjem
stigli и Vlasenicu, Erdemovic се saznati da se transporter и ko-
јет se nalazio Pelemis sa jos dvojicom drugih vojnika usput
prevrnuo i tom prilikom је jedan vojnik izgubio Zivot. Erdemo-
vic је imao dobre odnose sa poginulim vojnikom Draganom
Koljivratom i stoga је, kako је ispricao, zeleo da ga isprati па
njegov poslednji put. Osim toga, Koljivrat је pripadao istoj gru-
pi kojoj је Erdemovic Ыо "vodnik". Тrinaestog јulа Erdemovic
је sa jos sest vojnika otputovao da roditeljima poginulog pre-
nesu ostatke 25-godisnjeg poginulog vojnika и ТreЫnje, rodno
mesto poginulog, koje se nalazi па granici sa Hrvatskom, па 20
kilometara udaljenosti od Dubrovnika. Put do ТreЫnja i natrag
је dug i zamoran, posebno zbog toga sto se zbog ratnih uslova
islo zaobilazno, preko planina. Vratili su se и Vlasenicu и bazu
15. јulа и pet casova ujutru, spavali celog dana а 16. јulа rano
dosao је Brano Gojkovic i pozvao Erdemovica da se pripremi za
specijalnu akciju.
Ovu poslednju scenu pre masakra upoznacemo и nekoliko
varij anti i sa znatnim pomeranj ет naglaska. Srpskom istraZnom
sudiji и Novom Sadu Erdemovicje 6. marta 1996. ispricao daje
Pelemis licno naredio pripadnicima grupe da se jave vojnoj poli-
ciji и Zvorniku. Komandir grupe је navodno Ыо Brano Gojkovic
i samo је оп znao kakav је Ыо nalog za akciju.
Erdemovic: "Rano ujutru 20. jula kada smo ustali, dobili
smo od Pelemisa nareaenje za novu akciju u vojnoj policiji u
Zvorniku, tj. trebalo је da se javimo vojnoj policiji u Zvorniku.
Komandant grupe је Ыо Gojkovic Brano i оп је znao о kakvoj se
akciji radilo." (S.5, S.5)
110
То sto је srpskom istrainom sudiji naveo 20. juli umesto
16. јиlа kao datum akcije osta6e sve do kraja neobicna, karak-
teristicna protivrecnost. Haskim istraZiocima Erdemovi6 је 24.
aprila 1996. ispricao nesto drukciju pricu. Vojnik ро imenu Bra-
по Gojkovi6 је 16. јиlа 1995. rano ujutru dosao kod njega i rekao
ти da postoji naredba da оп i jos sest vojnika obave specijalan
zadatak. Erdemovi6 i drugi navodno nisu imali ројта о сети
se radilo:
Erdemovic: ,,16-og ujutru, kad sam ustao, dosao је јејап
vojnik Gojkovic Brano iz Vlasenice i rekao mi ја sam odreaen
ја idem па zadatak zajedno s njim i jos seest drugova. "
Rues: "Gojkovic?"
Prevodilac: "Da. "
Erdemovic: "И tom trenutku nisam znao, ni tada nisam
znao, niti је ьао ko ој vojnika znao gd;e se ide. " (S.5,S.4)
U pricu koju је Erdemovi6 ispricao и procesu KaradZi6u i
Mladi6u 5. таја 1996. naglasak se pomera па "naredenja i za-
povednika" ("order and commander"), opet ј е rec о komandiru
Branu Gojkovi6u koji је izdavao naredenja, ali su sada ta nare-
denja dolazila iz centra za obavestavanje i izvidanje pri General-
stabu и Нап Pijesku. То se izricito naglasava, jer је sada najzad
rec о medunarodnoj poternici protiv Mladi6a i KaradZi6a:
Harmon: "Gospodine Erdemovicu, ieleo bih sada ја vasu
райпјu usmerenim па 16. juli 1995. i ја Vas upitam ја li ste
vi i drugi vojnici Vase jedinice toga јапа јОЬШ nareaenje ја
ucestvujete и specijalnoj akciji.
Erdemovic: "Ne, пе. Meni licno пие bila poznata nikakva
naredba, vec komandantu, koji је и tom periodu imao ovlascenje
ја nareauje, mogao је ьао ko ја izda nareaenje za ovaj speci-
jalni zadatak. "
Harmon: "Da li ste vi uopste toga јапа јОЬШ ој ьао koga
nareaenje koje se odnosilo па zadatak ili akciju koju ste vi ko-
паспо i izveli?"
111
Erdemovic: "Da . ..
Harmon: "Od koga ste dobili to nareaenje?"
Erdemovic: .. Od zapovednika grире Brana Gojkovica. "
Harmon: .. Da li је оп za to imao normalan slиZbепi ап?
(Was he о! normal rank?) Izvinite. ја си рrеЈоrтиlisаti pitanje.
Da li је to bila normalna stvar da оп izdaje Vasoj jedinici па
reaenje da izvrsi izvesne akcije ili је to bio izиzеtаk. samo za
ovaj slисај?"
Erdemovic: .. Da. to је bio izиzеtаk. .. (..)
Harmon: "Gospodine ЕrdетоviСи. odakle sи normalno
dolazile naredbe za vas i vаsи јеdiпiси? Mislim nareaenja koja
sи ириCivапа Vasojjedinici?"
Erdemovic: .. Dolazila sи iz Centra za obavestavanje pri
GепеrаlStаЬи и Нап Рijеskи . .. (2, S.839f.)
U gui1ty-p1ea pretresu 20. novembra 1996. komandni 1anac
vise nije Ыо vazan.U prici kojuje tada Erdemovi6 ispricao, и pr-
vom redu је rec о njegovom izvinjenju zbog tuznog stanja stvari
oko naredenj а:
Erdemovic: "Kada sam se 16. јиlа rano ијиtrи vratio sa
pogreba, rekao sam vam vec, nije mi Pelemis direktno vec је
Brano Gojkovic dosao i rekao: 'Erdemovic, Kos Franc i Goro-
пја Zoran, pripremite se, idete и јеdпи аkсiји '. Dakle, sta smo
mogli da иrаdiто? uриао sam kada сет о se vratiti kиCi. Опје
rekao: 'Jdete и аkсiји, о kakvoj kиCi naklapas ti tи?' Dakle, ја
sam morao da idem и аkсijи, morao sam. "( 4.S.292)
U prici koju је ispricao 22. таја 2000. godine па sudenju
Krsti6u, Erdemovi6 prvi put spominje sluZbeni cin Franca Kosa
i ublazava ton о komandi Gojkovi6a.
Erdemovic: "Brano Gojkovic је dosao i rekao паm, rekao
је meni, Frапси Коsи i Zоrапи Goronji da treba da se pripre-
mimo za zadatak. А, kada smo ga ирitаli ko је to rekao da mi
treba da idemo, odgovorio је da nareaenje potice od Pelemisa ".
(7,S.36)
112
Upadljivo је da ovom prilikom Gojkovi6 vise nije nazvan
komandirom ili komandantom. "Brano је sve organizovao, re-
kao пат је sta da spakujemo, kakva oprema пат је potrebna
za izvrsenje operacije." Оп је bio "voda" (the leader), rekao је
Erdemovi6 (7,S.3118). То se, medutim, nе slaze sa onim sto
је svedok Dragan Todorovi6 kasnije rekao, naprotiv, sasvim је
suprotno njegovom tvrdenju, а оп је takode neko ko је mogao
znati. N aime, оп ј е licno grupi izdao opremu iz skladista i dao
па potpis nе Gojkovi6u ve6 porucniku Francu Kosu za prijem
izdate opreme (12, S.14037). 1 и Milosevi6evom procesu 25. av-
gusta 2003. godine Brano Gojkovi6 vise nije bio nista vise do
posrednik. "Sesnaestog јиlа Branko Gojkovi6 vas је obavestio
о novim uputstvima, zar nе" - glasilo је pitanje tuzioca Dzefri
Najsa. "Konkretno receno, Brano Gojkovi6 је rekao samo da
је Pelemis rekao da idemo и akciju" - dopunio је Erdemovi6
(8a,S.25150, 8Ь, S.259).
117
DALJE PROTIVRECNOSТI
UOCI МASAКRA
120
transporteru kojije pripadao holandskom bataljonu "Dutchbat".
Pelemis је sam vozio bez dovoljno iskustva. Оп tvrdi dalje da
su istra.Zioci Тribunala imali uvid и bolnicku dokumentaciju i
detaljno istraZili gde se оп stvarno nalazio 16. јulа.
Dakle, ako је sve to tako, Erdemovic ni и kom slucaju nije
mogao videti Pelemisa 16. јulа. Ni 15. јulа takode, kadaje nа
vodno сео dan prespavao. Ni neposredno posle saobracajne nе
srece, niti pred odlazak и Тrebinje, jer Pelemis је и besvesnom
stanju prevezen и bolnicu.
МоЫа ipak la.Ze i sam Pelemis, jer је nesto kasnije и istom
intervjuu neoprezno izjavio da је poslednji put video Erdemovi-
са 12. јulа kadaje и 16.00 casova odredu dao deset dana slobod-
по . Erdemovica је video ponovo tek и oktobru kada se vratio iz
bolnice.
PelemiS: "Sto se tice Srebrenice vidio sam ga (Erdemovica)
posljednjiput 12.jula и 16 casova, kad sam im dao slobodno, i
и oktobru, kad se vratio и jedinicu sa bolnickog lijecenja. Оп је
23. jula 1995. ranjen и kafanskom obracunu и Bijeljini, nakon
cega је uрuсеn па VМA и Beograd па ЩеСеnје. " (Ibid)
Da lije, dakle, Pelemis 12. јulа и 16.00 casova bio bez sve-
sti ili nije? Ко od dvojice govori istinu, mi naravno nе znamo.
То Ы se ipak moglo razjasniti sasvim jednostavno.
Тrebalo Ы samo medusobno suprotstaviti njihove iskaze
kako је to uоЫсајеnо и traganju za istinom и svakom regular-
nот krivicnom postupku. Ко, medutim, zna sta Ы se sve iz toga
moglo izvu6i? Ili se, тоЫа, vec zna i zbog toga se nе zeli saslu-
sanje i Pelemisa?
121
SVEDOK DRAGAN TODOROVIC
1 ZAGONETNI 15. JULI 1995.
125
tome postavljaju bilo kakva pitanja. U to vreme тоЫа је trebalo
obaviti nekakav zadatak и vezi sa velikom ofanzivom bosansko-
muslimanske vojske. Tadaje svedok izneo sasvim konkretno sta
ј е znao i sta nij е znao:
Todnrovic: ..Ја samo znam da su oni napustili kamp. da su
ЬЉ opremljeni za izvrsenje nekakvog zadatka. ali ја nisam znao
kuda su oni otisli. Znam da gospodin Gojkovic nие imao nika-
kva ovlascenja da izdaje nareaenja. da nие imao nikakav аn. da
nije mogao da komanduje nijednom jedinom pripadniku diver-
zantske jedinice. Nije mogao da nareauje. nие bio и poziciji da
izdaje naredbe." (13, S.14042)
Jedanaest godina је dug vremenski period. Ко se jos osim
Mekloskija и sudskoj dvorani se6ao sta је krunski svedok Dra-
zen Erdemovi6 sve ispricao о komandiru Gojkovi6u. Kako ga
је, па primer, па farmi Branjevo hteo da strelja zbog odbijanja
naredenja? Mekloski је и svakom slucaju saslusao iskaz svog
novog svedoka nepomicno i ponavljaju6i pitanje koje је ve6 ra-
nije postavio svom krunskom svedoku Erdemovi6u: "Ко је Ыо
zaduzen za ovu grupu" ("Who was in charge ofthe group"), pi-
tao је ponovo Mekloski, ko је imao odgovornost za ovu grupu?
Odgovor kojije dobio ponistio је iskaz Drazena Erdemovi6a, ali
ko se jos mogao 2007. godine zbog toga da zabrine :
Todnrovic: "Franc Kos, koji је bio potporucnik (second
lieutenant), potpisao је priznanicu za opremu koju је jedinica
dobila. А, da оп nие bio prisutan, tada bi dokument kakav је bio
ovaj morao da potpise Drazen ErdemoviC." (13,S.14041)
Jer, tako Ы se moglo dodati, Drazen Erdemovi6 је Ыо drugi
и grupi koji је imao cin. Оп nije Ыо degradiran kako је tvrdio
и svim svojim iskazima. Mekloski је pokusao da ovakvo pred-
stavljanje svoga svedoka izvuce izvan svake sumnje, sto је Ыlо
veoma problematicno posto је Todorovi6 upravo Ыо "njegov
svedok", svedok optuZbe. Da је zeleo da ga posle и unakrsnom
126
ispitivanju ispita tako da dovede и pitanje njegovu verodostoj-
nost, morao gaje najpre proglasiti "nenprijateljskim svedokom".
Tako је iziskivala procedura и sudskom procesu. Medutim, to је
moglo dovesti i do nepozeljnih posledica. Tako је bar pokusao
da dobije potvrdu da se Erdemovi6 prikljucio grupi pod prinu-
dom, alije i и tome postigao suprotno:
Mekloski: "Vi ste sротеnиli da se Drazen Erdemovic pri-
klјиCiо grирi nesto kasnije. Da li пат mozete reCi sta vi znate о
tome kako је doslo do toga da оп postane pripadnik te grире?"
Todnrovic: "Раа, dobro, nие imao nikаkvи zеljи da osta-
nе sam и kатри. Diverzantska grира је vec ьаа otisla. Neko-
liko vojnika је Ы 10 па оdтоrи. Umesto da sam ode и Bijelji-
nи, оп se рridrиziо grирi kojaje ирrаvо nариstаlа kamp. "(13,
S.14061f)
Da bi izbegao dalju stetu, Mekloski је samo ukazao па to
da је Drazen Erdemovi6 Ыо jedini iz ove grupe koji је imao iza
sebe dug put и ТreЫnje. Erdemovi6 је proveo сеlu n06 па putu i
morao ј е biti veoma umoran, dakle, verovatno su ga prinudili da
se ukljuci и ovu akciju. Erdemovi6, ipak, nije morao da prenosi
kamenje, odgovorio је па to Todorovi6, dodaju6i da Drazen nije
licno Ыо za volanom, da su и grupi Ыlа dva vozaca i daje Erde-
movi6 sve vreme и autu spavao. Mekloski preduzima poslednji
pokusaj da od svedoka dobije podnosljiv odgovor, ali ponovo
doZivljava neuspeh:
Mekloski: "Erdemovic је ipak bio jedini koji је риtоvао и
Trebinje а zatim 15. јиlа otisao па ovaj zadatak. "
Todnrovic: "Оп је otisao dobrovoljno, hteo је da izbegne
da ostane sam и kатри. Niko ga nие izabrao, niko ga nие prisi-
lio, оnје dobrovoljno krеnио sa ostalima." (13, S.14042)
Da Ы se predocio ovaj raskorak, ova diskrepancija, potreb-
по је podsetiti па samo dva Erdemovi6eva iskazakojaje jedan za
drugim, и roku od samo jednog sata, dao 20. novembra 1995:
127
" Vratio sam se navece 15. jula. ја i тоје kolege koji su sa
тnот i!Ш па sahranu. 1 rano ujutru 16. ustao sam i Gojkovic
Brano. koji је и to vreme bio zapovednik odreda. rekao пат је
da uаето и vozilo kako bismo krenuli па izvrsenje zadatka. "( ... )
(4.S.228)
"Kada sam se 16.(1) rano ujutru vratio sa sahrane. rekao
sam vam vec (sudijama) da mi nие direktno rekao Pelemis. vec
је dosao Brano Gojkovic i saopstio: .. Erdemovic. Kos Franc i
Goronja Zoran. spremite se. idete па zadatak". Dakle. sta smo
mogli uCiniti? Upitao sam kada сет о se vratiti kuа. Оп је па
to rekao: .. О kakvoj kuCi ti tu naglabaS?" Dakle. morao sam
krenuti и ovu akciju. morao sam ... .. (4.S.292)
О akciji od 15. ји1а dak1e Erdemovi6 nije rekao nista. Ni и
jednom od svojih desetak iskaza оп о tome nije izustio nijednu
jedinu rec. Iskljucivo govori о akciji 16. ји1а kada је navodno
stre1jano 1.200 zarobljenika па farmi Branjevo. Petnaesti ји1 оп
је, kako kaze, prespavao. Jednom је Erdemovi6 nagovestio i re-
kao da se tek 16. ји1а rano ujutru vratio sa pogreba и Тrebinju.
Izg1eda da тије 15. јиl1995. sve vreme predstav1jao problem.
Nije, medutim, tuZiocima i sudijama па "mestu istine".
Problem, medutim, ostaje - svejedno је da 1i su sudije to
ignorisa1e i1i nisu, a1i stvari izg1edaju ovako: 21. avgusta 2007.
Dragan Todorovi6 је kao svedok optuzbe morao da potvrdi da
se optuzeni Vujadin Popovi6, zamenik sefa bezbednosti Drin-
skog korpusa bosansko-srpske vojske, na1azio 15. ји1а 1995. и
v1asenickom kampu Desetog diverzantskog odreda. Iskaz ovog
svedoka је, medutim, samo indirektno imao nekakve veze sa Er-
demovi6em. ТиZilас је bio Mekloski kojije Ыо najbo1je upu6en
и Erdemovi6evu stvar. Petnaestog ји1а 1995. Todorovi6 је Ыо
svedok jednog neobicnog okup1janja vojnika Desetog diver-
zantskog odreda radi od1aska и akciju и odsustvu komandanta
jedinice. U ovoj akciji ucestvovao је i Erdemovi6, dobrovo1j-
128
по, posto se, sa zakasnjenjem, bukvalno trce6i, prikljucio ve6
okupljenoj grupi. Todorovi6, doduse, nе zna sta је bio zadatak
ove okupljene grupe, ali se se6a njenog sastava, naoruzanja i
opreme, se6a se takode da је dan kasnije 16. јulа 1995. izvrsila
masakr па farmi Branjevo. Samo је, dakle, Erdemovi6 tvrdio
da је 15. јulа 1995. spavao celog dana i ni и jednom od svojih
desetak iskaza nе spominje nijednu jedinu rec о izvedenoj akciji
15. јulа. Ni 4. ni 7. таја 2007. kadaje Erdemovi6, tri meseca pre
Todorovi6evog nastupa и svojstvu svedoka optuzbe, dao iskaz
и istom sudskom postupku. Ко је od njih dvojice rekao istinu
015. јulu 1995? Da lije Erdemovi6 тоЫа dan pre masakra па
farmi Branj evo ucestvovao i и nekom drugom masakru? Da li ј е
тоЫа Todorovi6 pogresio datum i mislio па 16. juli 1995?
МоЫа se resenje za ovaj problem moze nаСј и izvestaju
novinske agencije SENSE koja ima svoje sediste и samom Тri
Ьunаlu. Sa finansijskom podrskom Evropske komisije, "Instituta
otvoreno drustvo" Dzordza Sorosa, holandske vlade, Savezne
Republike N emacke i drugih darodavaca, sef redakcij е ove nо
vinske agencije Mirko Кlarin od 1998. ispunjava zadatak da
svakog dana па engleskom i srpskohrvatskom jeziku izvestava о
teku6im sudskim procesima и Тribunalu. U izvestaju о procesu
Vujadinu Popovi6u od 21. avgusta 2007. citamo:
"Da li је optuzeni Vujadin Popovic ucestvovao и osnivanju
i sastavljanju Streljac"kog odreda koji се streljati preko hiljadu
bosanskih zatvorenika па farmi Branjevo 16. jula 1995?
Dragan Todorovic је posle letnje pauze bio prvi svedok и
procesu sedmorici bosansko-srpskih armijski h i policijskih ofi-
cira, kojima se па teret stavlja zloCin и Srebrenici i Zepi. И julu
1995. оnје Ыо и Desetom diverzantskom odredu Vojske Repu-
blike Srpske (VRS).
Todorovic је bio и Vlasenic"kom vodu i imao је zadatak da
obezbetluje logistic"ku podrsku Desetom diverzantskom odredu,
129
koji је direktno bio pod GeneralStabom VRS. Drugi vod Desete
diverzantske jedinice bio је iz Bijeljine i bio је sastavljen od ljudi
razliCitog etnickog porekla - od Slovenaca, Bosnjaka, Hrvata i
Srba, Vlasenicko odeljenje "nije prema Bijeljinskom gajilo neko
posebno poverenje ", rekao је Todorovic, Drazen Erdemovic је
takoae bio и Desetom diverzantskom odredu, Оп је vise puta и
svojim iskazima govorio о ulozi Desetog diverzantskog odreda и
streljanju oko hiljadu bosnjackih zatvorenika nafarmi Branjevo
16jula 1995, Erdemovicje priznao krivicu zbog ucesca и ovom
zloCi nu i za to odlezao petogodi snju kaznu,
Danas је Todorovic potvrdio da је 16 jula grupa od se-
dam ili osam pripadnika diverzantske jedinice, ukljucujuCi Er-
demovica, dovedena iz mesta Dragasevac (Vlasenicki vod) ро
nalogu majora Dragomira Ресаnса, sefa licnog Mladicevog
obezbeaenja ",23
Todorovi6 је pogresio и datumu, mislio је Mirko Кlarin
kada је sastavljao ovaj izvestaj 21. avgusta 2007. Todorovi6 је,
doduse, uvek govorio samo о 15. јиlи 1995, misle6i verovatno
па 16. juli, jer to је datum pokolja о kojem је Erdemovi6 svedo-
cio. Stoga је Mirko Кlarin jednostavno "ispravio" datum i ve6 и
naslovu umesto 15. stavio 16. juli. 1 za englesku i za srpskohr-
vatsku verziju svoga izvestaja. Todorovi6 је jednostavno, prema
Mirku Кlarinu, posmatrao pripremu za masakr 16. јиlа 1995.
i utoliko је potvrdio Erdemovi6ev iskaz. Da li Ы sada тоЫа
trebalo и skladu s tim ispraviti i sudski protokol i umesto 15.
staviti 16. juli? Tada Ы Ыlа otklonjena svaka opasnost ро vero-
dostojnost iskaza krunskog svedoka Drazena Erdemovi6a. Da li
neko jos uopste zeli da zna zasto se uopste finansira nezavisna
novinska agencija kakvaje SENSE i za staje ona uopste dobra,
i сети namenjena?
23 http/:www.sense-agency.com. od 21.8.2007.
130
Ukratko: Todorovic је posmatrao kako је 15. јиlа 1995. u
kampu Vlaseniea, па podstieaj izvesnog тајога Dragomira Ре
саnеа, sakuplj еnа grupa od sedam do osam ljudi za angazovanj е
i istog dana sa nepoznatim nalogom napustila kamp u етот
"folksvagen" kombiju. 24
Todorovic smatra daje ovu grupu predvodio Frane Kos,jer
је Ыо najstariji ро cinu i stoga је upravo оп тогао da potpise
priznanieu za uzetu оргети. Ovoj grupi su dalj е pripadali Dra-
zen Erdemovic i Вгаnо Gojkovic. Todorovic, medutim, iznosi
jos dva imena koja Erdemovic nikada nije spomenuo : nekakvog
Selanovica i izvesnog Borisa Popova.
Grupa koju је video da napusta 15 . јиlа kamp u Vlaseniei
izgleda nije identicna sa grupom pocinilaea masakra od 16. јиlа
koje је Erdemovic ро imenima navodio u svojim iskazima. То
dorovic је zatim otisao u Srebrenieu da Ы nabavio hranu. Kada
se kasno u пос vratio iz Srebreniee, primetio је da se grupa sa
Franeom Kosom, kako se izrazio, u meduvremenu vratila sa za-
datka, јег је erni kombi Ыо uredno parkiran.
Vojnike, medutim, nije video. Todorovic pretpostavlja da su
otisli u grad јег su sve kafane Ыlе otvorene. Ni sledeceg jutra,
dakle, 16. јиlа, isto tako nije video nikoga iz ove grupe. То ga
nije uopste cudilo јег је ееlа jediniea imala slobodno do 18. ili
19. јиlа. Оп пета ројта staje ova diverzantska grupa radila 16.
јиlа, Ьаг tako tvrdi.
131
Prema Todorovi6u, Draien Erdemovi6, dakle, nije prespa-
vao 15. ји1а сео dan do kasno ujutru narednog dana, nije, dak1e,
mogao videti odsutnog Pe1emisa, Brano Gojkovi6 nije, dak1e,
Ыо zapovednik ove grupe i, konacno, niko nije Erdemovi6a pri-
nudio da se prik1juci ovoj stre1jackoj jedinici.
Osim toga, и ovo vreme nije се1а jedinica Ы1а и kampu У1а
senica kako је Erdemovi6 to tvrdio. Mnogi su bi1i па odmoru,
ima1i su slobodne dane, tvrdi Todorovi6, а Erdemovi6 је trcao
za "grupom Franca Kosa" koju је sacinio Gojkovi6, jer Ы inace
ostao sam и kampu, а оп to nije ze1eo.
Da 1i jos iko zna zasto se па "Mestu istine" nе ze1i nista da
zna о saucesnicima krunskog svedoka Drazena Erdemovi6a? N а
kraju, jos nesto: 7. таја 2007. advokat Nenad Petrusi6 је ро
сео unakrsno ispitivanje Erdemovi6a, kojije nastupio и svojstvu
svedoka optuzbe и procesu protiv Vujadina Popovi6a. Sasvim
neposredno ze1eo је ve6 па pocetku svojim prvim pitanjem da
sazna da 1i svedok Erdemovi6 poznaje Dragana Todorovi6a.
Da 1i ти је poznato ime Dragan Todorovi6, da 1i ти to ime
nesto kazuje, da 1i mozda poznaje osobu sa takvim imenom.
"Ne", glasio је Erdemovi6ev odgovor. "Toga imena se иор
ste nе mogu setiti" (10.S.0999).
Steta. Ovaj beskrajno naporni put и ТreЫnje, ocajni rodi-
te1ji Dragana Ko1jivrata i се1е no6i povratak и V1asenicu, dva
dana i no6i njih sestorica и "fo1ksvagen" kombiju, и kome su
bi1i i Drazen Erdemovi6 i Dragan Todorovi6. Sve uza1ud. Pos1e
svega toga, nе poznaju se vise, odnosno Erdemovi6 nе poznaje
Todorovi6a.
132
PUKOVNIK PETAR SALAPURA
1 POKOLJ U SLOBODNOM VREМENU
133
Ako је Erdemovi6 govorio istinu, onda nе postoji nikakvo
objasnjenje za to sto Salapura uopste nije optuzen, niti cak samo
saslusan. Оп nikako nije "таlа riba" kako је organ optuzbe и
vezi sa Markom Boski6em izjavio kadaje odbio da se оп prebaci
iz SAD и Hag. А, ako Erdemovi6 nije rekao istinu о Salapu-
ri, njegova prica predstavlja lazan iskaz. Medutim, ova prica se
uvek iznova pojavljivala и nekoliko sudskih procesa и Тribunalu
kao kljucni dokaz za genocid nad bosanskim muslimanima. Sa
nј от ј е obrazlozena i medunarodna poternica za KaradZi6em i
Mladi6em. Pukovnik Salapura, medutim, izgleda ovom pricom
nije dovoljno "optere6en"? Nije li to zaista zanimlijvo?
Osmog i 9. јиnа 2004. godine Petar Salapura је nastupio и
Hagu kao svedok odbrane и jednom drugom procesu: и procesu
protiv Vidoja Вlagojevi6a i Dragana Joki6a, dvojice visokih ofi-
cira bosansko-srpske vojske. Njegov iskaz је pred ovim sudom
imao samo daleku vezu sa pricom Drazena Erdemovi6a. Оп је
naime сио о ovoj prici tek kada se оnа pojavila и medijima,
tvrdio је и svom iskazu nekadasnji sef sluzbe izvidanja i obave-
stavanja bosansko-srpske vojske. 8to se tice akcije Desetog di-
verzantskog odreda, оnје samo mogao и svojoj fиnkciji kao sef
obavestavanja i izvidanja da iznosi predloge i daje preporuke.
Inace, оп kao obavestajni oficir ove jedinice nije mogao da izda-
је nikakva naredenja. Коте treba sada verovati? Salapura gaje
navodno licno degradirao - и vise navrata izjavio је Erdemovi6.
Оп nije imao nikakvu nadleznost da izdaje naredenja ovoj jedi-
nici, kaze Salapura. Оnје sarno mogao da daje predloge i naloge
za izvidacke akcije ove specijalne jedinice (11 , S.10524). Sada
se, medutim, Salapura nalazi pod zakletvom па "Mestu istine"
i niko ти nе postavlja pitanje о ovome ili оnоте. Da li је оп
zaista degradirao vodnika Erdemovi6a zbog toga sto је ovaj и
avgustu 1994. pustio da pobegne jedan uhva6eni hrvatski voj-
ni policajac? Ili iz nekog drugog razloga? Desetak puta krunski
134
svedok Erdemovi6 је tvrdio da ga је Sa1apura 1icno degradirao i
da је njegova jedinica Ы1а direktno podredena nјети: takav Er-
demovi6ev iskaz је и pet krivicnih postupaka Ыо vazan dokazni
materija1 i sada nikome па pamet nе pada da suoci svedoka Sa-
1apuru sa takvim tvrdenjima Erdemovi6a kao krunskog svedoka.
Kako је uopste mogu6no da niko to1iko stvari nе ze1i da sazna?
Cudan neki sud, zaista.
Izg1eda da је i advokatu Mihai1u Karnavasu samom Ы10
cudno sto organi optuZbe dosad nisu pokaza1i nikakvo zanima-
nје za svedoka Petra Sa1apuru da Ы10 sta сији od njega. Kar-
navas је Ыо brani1ac Вlagojevi6a i upitao svog svedoka da 1i
organi optuzbe uopste znaju ista о nјети, da 1i su ikada ze1e1i da
saznaju sta оп ima da, па osnovu fиnkcije kojuje obav1jao, kaze
о Srebrenici i о Desetom diverzantskom odredu. Ne, odgovorio
је Sa1apura, isticu6i da nad1ezni organi uopste nisu pokaza1i ni-
kakvo zanimanje za njega (11.S.10520).26
Sa1apura zatim izvestava о tome sta ти је poznato о и10-
zi Desete diverzantske jedinice и zauzimanju Srebrenice. Sve и
svemu, nista posebno. 1 о saobra6ajnom udesu transportera и ko-
јет se na1azio sef cete Pe1emis оп zna takode nesto da kaze. Jer,
vojnikje poginuo, to тије poznato, neko1iko је njih povredeno,
jedan od njih је Ыо i sam sef cete. Тrinaestog ји1а Sa1apura је
te1efonirao v1asenickom kampu. Ze1eo је da razgovara sa sefom
cete Pe1emisom, a1i uza1ud. Zbog povreda Pe1emis је morao па
1есеnје, tako ти је па te1efonu rekao jedan vojnik. U kampu su
135
bili samo straiari, svi vojnici su bili odsutni, dobili su slobodno,
svi su imali deset dana odmora (11.S.522f).
тиыlсc Peter Mekloski nе moze da veruje. Kada је slede-
ceg dana dobio rec u unakrsnom ispitivanju, vec prvim pitanjem
је hteo da uhvati svedoka u klje8ta: da li оп tvrdi da su pripadnici
Desetog diverzantskog odreda, koji su ucestvovali u masovnom
ubistvu па farmi Branjevo, dobili slobodno, da su, u stvari, bili
па odmoru kada su ubijali. Da, potvrdio је svedok. Otkuda оп
to zna, upitao је Mekloski. Verovatno је tuZilac ocekivao da се
se svedok ponovo pozvati па telefonski razgovor sa nekim od
vojnika. Bila Ы to laka igra. Medutim, Salapuraje imao za svoje
tvrdenje i jedan drugi izvor:
Salapura: "Kada sam se vratio па svoj komandni polozaj u
Нап Pijesak, doznao sam da su delovi jedinice koji su ucestvo-
vali u borbama oko Srebrenice dobili slobodno i imali dozvolu
da Ьеnи па dopust. Komandant (Desetog diverzantskog odreda)
bio је povreaen i nedostajao је zbog bolesti а ostatak jedinice је
dobio slobodno. Samo su strazari ostali па polozaju. "
Mekloski: "А, kada ste dо!Ш do ove informacije?"
Salapura: "Trinaestog, trinaestogjula ujutru."
(12, S.10582)
Mekloski cini sve mogucne napore da Ы pokolebao svedo-
ka i ucinio ga nesigurnim kako Ы ga naveo da relativizuj е svo-
је tvrdenje, ali ovaj odgovara najtacnije 8to је mogao па svako
pitanje i tuZilac mora da se s tim pomiri: па dan 16. јиlа 1995.
osmorica koji su bili prisutni u Pilici, vec su nekoliko dana ima-
li odmor, kao i ostali pripadnici Desetog diverzantskog odreda
koji su ucestvovali u zauzimanju Srebrenice.
Uostalom pukovnik Salapuraje па taj nacin u svojstvu sve-
doka potvrdio оnо 8to је 8ef cete Milorad Pelemi8 2005. vec
izjavio u intervjuu listu Nezavisne novine: "Ujutro 12. јиlа do-
136
bili smo naredenje da smo slobodni do 22. јиЈа i da ljudi idu па
odmor, posto smo bili anga.zovani vec 15-20 dana."27
1 svedok Dragan Todorovic, iako sasvim uopsteno, spomi-
nје da је 15 . јиЈа 1995. nekoliko vojnika otislo posto је dobilo
slobodno i jedinica је trebalo ponovo da se okupi 18. ili 19. јиЈа
(13, S.14045).
Cudno је da krunski svedok Erdemovic и svojih desetak
iskaza odlazak па odmor nе spominje ni jednom jedinom reci,
nijedanjedini put. ТиЬоси Mekloskiju mora daje to раЈо и oci,
jer ipak је Ыо prisutan ve6ini Erdemovicevih saslusanja. Kako
је mogao sebi da objasni to cutanje Erdemovica о odlasku па od-
mor i anga.zovanjujedinice 15 . јиЈа 1995. и kojemje оп, prema
Todorovicu, ucestvovao, dan pre masakra па farmi Branjevo?
Da li се konacno posumnjati и verodostojnost svog krunskog
svedoka? Ne, to se nесе dogoditi.
Sta ј е, medutim, proisteklo iz svih ovih cudnih stvari, da li
је trebalo sve to usaglasiti i kako? Kako se mogla okupiti ova
grupa, ovih osam pocinilaca pokolja, koji su pripadali, doduse,
Desetom diverzantskom odredu, ali su па dan zlocina imali od-
mor i bili slobodni cak deset dana? Pogledajmo sada pazljlivo
tablu па kojoj сето poredati sva saznanja do kojih se moze do6i
па osnovu iskaza svedoka Todorovica i Salapure i iz kasnijih
priznanja samog krunskog svedoka Erdemovica:
Izvesni Dragomir Ресаnас, major bezbednosti и pratnji ge-
nerala Mladica, pojavljuje se 15. јиЈа 1995. popodne и kampu
Vlasenica. Sef cete Pelemis је odsutan. Ресanас пета nikakve
nadleznosti da izdaje naredenja Desetom diverzantskom odredu.
Ipak, zahteva od Zorana Obrenovica i kasnije Brana Gojkovi-
са, od obojice obicnih, prostih vojnika, da ти stave па raspola-
PRVIIPOSLEDNJIPUT
143
PRESUDA
145
lера prica. Jer, kako је obican, prost vojnik mogao da se иор
ste suprotstavi naredenju komandanta Gojkovi6a da иЫја. "Sud
nalazi da је postojala realna opasnost da optuzeni bude иЫјеn
ukoliko nе Ы postovao naredenje pretpostavljenog. Оп је izneo
stav i priznao da и ovakvoj situaciji nije imao nikakav drugi iz-
bor: morao је da иЫја ili Ы sam Ыо иЫјеn" . Dalja ublazavaju6a
okolnost је sam karakter optuzenog. Krivicni sud navodi stav
odbrane prema kojem је Erdemovi6 zapravo zrtva ratnog vihora
i zrtva vlastitih dela ("а victim of the whirlwind of war and а
victim of his own deeds") i moralo Ы se imati srce od kamena
ра da ти se takvo drzanje nе odobrava. Da li Ы, medutim, i bez
Erdemovi6a i njegovih drugara Ыlо ovakvog "ratnog vihora" i
ovakvih "vrtloga" и bosanskom gradanskom ratu? Ко zeli to da
sazna ako nе sudije? Medutim, оnо sto sudije dalje zele da znaju
jeste da је Erdemovi6 spasavao srpske civile iz regiona Tuzla i
prebacivao ih и Republiku Srpsku, dokazuju6i па taj nacin da
је dobar covek. Pruzanjem ovakve vrste pomo6i и bosanskom
gradanskom ratu takvi dobri ljudi па svim stranama su dobro
zaradivali, i to је istina. Da nije mogao dobro da zaradi, dobri
Erdemovi6 svakako nе Ы ni dosao и ovaj vihor, ve6 Ы zaradivao
negde и nekom drugom ratll.
Оnо sto se najvise uzima kao ublaZavaju6a i 01aksavaju6a
okolnost za izricanje kazne jeste saradnja optuzenog sa orga-
nima otpuzbe. U tome se pohvale sudija potpuno poklapaju sa
pohvalama tuZioca:
"Spremnost Drazena Erdemovica па saradnju ьаа је apso-
lutno izvanredna ".
То su reci koje tuzilac retko izrice о jednom optuzenom.
Sudije pokusavaju koliko је jos uopste mogu6e cak da pre-
vazidu i samog tuZioca posto pohvalno spominju daje optuze-
ni identifikovao kako svoje pretpostavljene, tako svoje sarad-
nike (his commanders and fellow executioners). Covek moze
146
samo da se upita, сети sve to. Da mozda oni nесе biti slucajno
uhapseni i izruceni Тribunalu? Sedmije oktobar 1998. i godina
dana је prosla otkad је sudija Кlod Dzorda zabeleZio и svoj
notes da bi uskoro protiv identifikovanih saucesnika trebalo
podi6i optuzbe.
FRANCUSКA VEZA
148
ратсеnји ро pitanjima koja оп krunskom svedoku nije smeo
da postavlja. Medutim, i pitanja па koja krunski svedok nije ze-
Јео da odgovori - vredna su paznje. U secanju се ostati kako је
predsedavaju6i sudija Ricard Меј intervenisao svaki put kada
Ы pitanje optuzenog navodno islo suvise daleko ili ugrozavalo
verodostojnost krunskog svedoka.
Slobodan Milosevic је vec imao iza sebe ЬоЈја unakrsna
ispitivanja и kojima zastitna ruka sudije nije mogla da spreci
blamazu svedoka optuzbe. Znacajno mesto и unakrsnom ispi-
tivanju zauzima и meduvremenu и zaborav раЈа afera koja је
uoci Milosevicevog rusenja ЫЈа па prvim stranicama medija
- spijunska afera poznata pod imenom "Pauk". Mnoga pitanja
krunskom svedoku imala su veze sa ovom aferom i Milosevic ј е
mnogo vremena posvetio и unakrsnom ispitivanju upravo nјој,
iako ти је vreme ЫЈо veoma ograniceno. Ipak, nije mogao тnо
go posti6i sa ovim svedokom.
Na dan 11. novembra 1999. и Beogradu su uhapseni Jugo-
slav Petrusic, Milorad Pelemis, Branko УЈасо, Rade Petrovic i
Slobodan Orasanin. Rec је о оnот istom Pelemisu koji је Ыо
sef cete Desetog diverzantskog odreda bosansko-srpske vojske
i, prema Erdemovicevom iskazu, izdavao naredenja za masov-
по ubistvo па poljoprivrednom dobru Branjevo. Pod imenom
"Pauk" ova grupa је, prema isto tako nekoliko varijanti, pripre-
таЈа atentat па predsednika SRJ Slobodana Milosevica. Osim
toga, pripadnici ove grupe su, navodno ро nalogu francuske
tajne sluzbe, и proteklom desetogodisnjem periodu sprovodili
teroristicke akcije, napade, ubistva i druge zlocine, па primer и
Srebrenici, па Kosovu i drugim mestima. Као tadasnji ministar
informisanja Goran Matic је па konferenciji za stampu 25. nо
vembra 1999. saopstio daje ova grupa boravilaza vreme NATO
rata protiv SRJ па Kosovu i pocinila mnoge zlocine nad аlbаn-
149
skim civilnim stanovnistvom da bi krivica bila svaljena па jugo-
slovensko rukovodstvo. Prema Mati6u, uhapseni pripadnici De-
setog diverzantskog odreda Vojske Republike Srpske, pripadnici
jedne multietnicke jedinice, snose odgovornost za ratne zlocine
и Srebrenici 1995. i nalaze se pod kontrolom francuske obave-
stajne sluzbe. Konkretno, Mati6 је spomenuo ubistvo 1.200 ти
slimanskih civila upravo kako је Erdemovi6 priznao. 29
Jugoslav Petrusi6, poznat jos kao "СоЈоnе! Yugo Dominik",
nekadasnji је pripadnik Legije stranaca, ima dvostruko, francu-
sko-jugoslovensko drzavljanstvo. Petrusi6 tvrdi da је Ыо и sluz-
Ы francuske tajne sluzbe "La Direction generale de Ја securite
exterieur" (DST), sto је veoma verovatno, iako to Francuska ni-
kad nije zvanicno роtvгdilа. ЗО
150
sto је uvek slucaj u situacijama u koje su umesani prsti tajnih
sluzbi. Sta је sve Beograd zeleo da naduvavanjem ove "francu-
ske veze" odnosno "francuskog traga" signalizira Parizu? Koli-
ko је pouzdana osnova za tvrdenje da su bivsi legionari Legije
stranaca ро nalogu francuske tajne sluzbe inscenirali ubistvo u
Srebrenici? Da li Ы saslusanje svih poznatih pocinilaca тоЫа
moglo da baci vise svetlosti па postoj е6и tamu, sto sve dosad
nije Ыо, nitije sada slucaj. Ostaju, dakle, samo dostupna sudska
dokumenta i оnо sto se iz njih moze izvu6i:
Dvanaestog таја 2000. godine Okruzni sud u Beograduje
podigao pet optuznica. Optuzenima је izmedu ostalog па teret
stavljana spijunaZa u korist francuske tajne sluzbe za vreme rata
па Kosovu, kao i ubistvo dvoj ice neidentifikovanih kosovskih
Аlbanаса. О navodnom atentatu па Milosevi6a vise nije Ыlо
reci. Ni о ubistvima u Srebrenici. Presuda је usledila 13 . nо
vembra 2000. godine, dakle, ubrzo ро obaranju Milosevi6a 5.
oktobra. Jugoslav Petrusi6 (38), Milorad Pelemis (36), Slobo-
dan Orasanin (44), Branko Уlасо (38) i Rade Petrovi6 (26) su
oslobodeni od optuzbe za spijunazu protiv SRJ. 1 optuzba za
dvostruko ubistvo koja је podignuta protiv Petrusi6a, Pelemisa
i Petrovi6a, otpala је zbog nedostatka dokaza. Orasanin је osu-
den па godinu dana zbog nosenja oruzja bez dozvole а Pelemis
па godinu i ро zbog nosenja oruzja bez dozvole i iznude. Sud
је, dakle, dokazao samo iznudu u kojoj su ucestvovali Petrusi6,
Pelemis, Уlасо i Petrovi6, koji su od dvojice kosovskih Аlbа
паса pretnjama i maltretiranjem iznudili 20.000 DM. Presuda
је objavljena tacno godinu dana posle hapsenja optuzenih, tako
da su odmah oslobodeni. Kasnije је, medutim, visa sudska in-
stanca ponistila ovu presudu zbog nenadleznosti suda i predala
krivicni postupak Уојnот sudu. Medutim, па kraju se i ovaj sud
proglasio nenadleznim i, kako to ve6 birokratija cini, tek mnogo
godina kasnije dolazi do novog krivicnog postupka pred Уој-
151
nim ode1jenjem beogradskog Okruznog suda. Tada је ve6 Ы10
reci о novom dokaznom materija1u. 1 22. januara 2009. Jugos1av
Petrusi6, Mi10rad Pe1emis, Branko У1асо, Rade Petrovi6 i Slo-
bodan Orasanin su se ponovo nas1i па optuzenickoj k1upi zbog
spijunaze, dvostrukog ubistva, iznude i posedovanja oruzja bez
dozvo1e . Ubistvo и Srebrenici, medutim, ni ovoga puta nije Ы10
predmet sudske istrage.
Mi10sevi6 је izg1eda Ыо cvrsto ubeden и to da se iza srebre-
nickog ubistva krije zavera tajnih obavestajnih sluzbi. ZaSto da
nе? Prema optuzbi kojaje protiv njega podignuta, оnје navodno
predvodio ve1ikosrpsku zaveru i sudije su ovu optuZbu uzima-
1е sasvim ozbi1jno. Isto tako i da је оп iz Beograda kao voda
ove ve1ikosrpske zavere vukao konce za genocid и Bosni, sto
sudijama uopste nije izg1eda10 smesno. Naprotiv, tuzi1ac Dze-
fri Najs је и glavnom pretresu neko1iko casova ispitivao svog
krunskog svedoka Drazena Erdemovi6a kako Ы dosao do do-
kaza za optuzbu za genocid protiv Mi10sevi6a. Sada, medutim,
kadaje Mi10sevi6 и unakrsnom ispitivanju postav1jao krunskom
svedoku pitanja о osobama sa francuskim pasosima i о tajnim
sastancima tih osoba sa francuskim genera1ima, sudije na1aze da
је to sve ire1evantno, da nije ozbi1jno i da predstav1ja najcistije
tra6enje vremena. U stvarnosti, ni sam Mi10sevi6 nije ocekivao
da Erdemovi6 moze da kaZe nesto blize о Jugos1avu Petrusi6u
i1i izvesnom Fi1ipu Rondou i1i uopste о francuskoj te1ekomuni-
kacionoj firmi "Geo1ink". Njegova pitanja treba10 је da se сuјu
da1eko izvan sudnice, cak и Parizu, па primer, i da pretnju koju
је и vise navrata izneo ucine verodostojnom da 6е jednom kada
za to dode trenutak, razjasniti bez ostatka mahinacije tajnih sluz-
Ы koje su и Bosni inscenira1e genocid.
1pak, predsedavaju6em sudiji Ricardu Мејu Ы10 је izg1eda
toga svega dosta i оп vise nije hteo da о tome slusa. Na to је
optuzeni Mi10sevi6 reagovao veoma uznemireno: "Gospodine
152
Меј, ја си dokazati, nе moram to s ovim svedokom, sta је poza-
dina ovoga i da jeste umesana i francuska i druge sluzbe, а da su
pocinioci zlocina... ОЬесаnо im ... " Sudija Меј ga ovde ponovo
prekida i skoro pomirljivo kaze: "Mi сето saslusati sve vase
dokaze kad za to dode vreme, ali sada zelimo da, molim vas,
okoncamo sa ovim svedokom" (8а, S.25216, 8Ь, S.342).
Vremena da to sto је najavio, Milosevic stvarno i ucini vise
пета, а пета vise ni sudije Меја da bi to mogao da saslusa, i da
ти и odgovarajucem trenutku iskljuci mikrofon. 32
OSVETAI NOVAC?
153
retorickim pitanjem izneo риnи apsurdnost ovakve situacije
па videlo:
Milosevic: "DoZazi neki neidentifikovani pukovnik iz Drin-
skog korpusa da vam naredi da pobijete 1.000 ljudi. а vi izvr!Ше
to nareaenje. је Z· to hocete da tvrdite? Da Zi neko normaZan
mойе to da poveruje?·· (8а, S.25185,8b, S.321) зз
Svedok cini sve napore i sa velikom mukom nastoji da
и vrtlogu svih ovih izjava ucini ovu apsurdnost prihvatljivom:
Verovatno је, ka.ze оп konfuzno, Gojkovi6 dobijao naredenja
preko Pelemisa od ovog potpukovnika и Zvorniku, dakle, nije
ovaj dolazio k nата, ve6 upravo obrnuto. Krunski svedok se sve
vise zapli6e и nerazumljivu recenicu dok ти sudija nе priskoci и
рот06: "Slede6e pitanje, molim". Pitanje о motivu ovog zlocina
nе pusta, medutim, optuzenoga па miru, оп bi izgleda zeleo i za
sebe samog da nade objasnjenje za ovaj sam ро sebi potpuno
besmisleni masakr. Da li је тоЫа motiv Ыlа osveta? Krunski
svedok је jos 5. јиlа 1996. dao iskaz prema kojem se jedan od
pocinilaca, izvesni Savanovi6, hvalisao da је svojerucno streljao
250 zatvorenika, jer је zeleo da se osveti jednom od muslimana
koji тије иЫо brata. Da lije тоЫа и pitanju osveta? "Da lije
тоЫа neko izdao naredbu da se иЫја iz osvete?", upitao је
pakosno Milosevi6 (8а, S.25194). Krunski svedok је govorio,
posr6u6ijezikom, kolebljivo, umesto da iznosijasne odgovore.
"Razmislite, insistirao је Milosevi6, sta је mogao biti razlog
da se ucini takva jedna suluda i besmislena stvar! МоЫа ipak
imate za to nekakvo objasnjenje?" - "Ne, nетат za to nikakvo
objasnjenje", odgovorio је krunski svedok (8а, S.25194, 8Ь,
S.326f.). 1, tuZilac ти zuri ирот06: "Vasa visosti, nalazim da
33 U engleskoj varijanli Milosevic је rekao: "Can а nonnal person do
that?" ("Moze li noгmalna osoba da 10 шаdi?"). То тога da је greska, јег па
srpskohrvatskorn Milosevic rekao: "Moze li и to jedan norrnalan covek da
роуеruје?" ("Da li neko nonnalan moze и 10 da роуеruје?").
154
је svedok па izvestan nacin bio nedosledan и svojim odgovo-
rima, da postavljena pitanja ni па koji nacin nisu obrazlozena
i potpuno su nekorektna. Nisam siguran da li ste nasli deo iz
koga је ovaj navod". Tada se па brzinu traga za doticnim delom
i tuzilac ga cita:
"Мойето videti kako је doslo do odgovora svedoka па koji
se poziva optuzeni. Pitanje "Sta је bio stav drugih clanova
vase specijalne jedinice koja је ucestvovala и ovom streljanju?"
dovelo је do odgovora: "Ра, stav pojedinih clanova bio је sko-
ro isti kao i то], naime, da sve to nije trebalo da se dogodi. Ја
nе znam. Pojedinci su, naprotiv, иаnш to sto su иаnш iz neke
vrste osvete ". Na риаnје da li је ьао jos nekoga ko se hvalisao,
svedok је odgovorio da је ьао takvih. "Mozete li to navesti?"
Na to је svedok ukazao па onoga koji је rekao da su ти bosanski
muslimani иЬШ 17-godisnjeg brata. Na taj nааn proizaslo је, i
proizilazi, da ni najedno pitanje nije bilo nikakve nedoslednosti
па strani svedoka. "(8а, S.25196)
Тасnо ovo mesto је citirao, zestio se optuzeni Milosevi6. Оп
је samo traZio od svedoka da zauzme prema tome stav. Medu-
tim, sada ти је predsedavaju6i sudija Меј ve6 ponovo iskljucio
mikrofon. Оп moze i sam о svemu tome da se obavesti i procita,
rekao је gospodin Меј i dao pauzu.
Da li bi тоЫа novac mogao biti motiv kod pocinilaca ро
kolja? Na osnovu dokaznog materijala koji је tuZilac stavio па
raspolaganje, Milosevi6 је mogao zakljuciti da је и nekoliko nа
vrata bilo reci о novcu koji је оЬе6аn pociniocima i nekima od
njih ispla6en posle masakra. Erdemovi6 је izgleda pritom ostao
praznih ruku. Prvi put оп је о tome govorio и intervjuu istra-
ziocima Тribunala 24. aprila 1996. godine: "Оn је сио kako је
zapovednik njegove cete Pelemis оЬе6ао zlato iz Srebrenice"
pocinocima za uces6e и streljanju:
155
Erdemovic: "Тih dana сио sam и Bijeljini kako neki рriсаји
koliko је ljиdi иЬijеnо i zasto, i tada sam dosao do saznanja, је
dan vojni k, blizak kоmаndаntи mi је rekao da је nas komandant
оЬесао nekakvo zlato iz Srebrenice ljиdimа kao nаgrаdи za ovo
streljanje, Nisam to video svojim оаmа, samo sam сио od nekih
iz nase jedinice koji sи to prica!i, Nekoliko dana kasnije и вие
ljini, tacnije, 22 па пос, jedna osoba iz nase jedinice и kafani је
ispalila па mеnе tri hica, Ne znam zasto, niko mi nие objasnio,
Оnје rekao da to nие bilo nаmеrnо, alija to nе znam", (S,7,
S.5f)
Zaista је velika steta sto и Тribunalu nisu zeleli da saznaju
nesto vise о kakvom је zlatu rec. Pelemis bi, па primer, svakako
znao da kaze nesto blize о tome, samo niko nikada nije zeleo,
niti zeli, da ga о tome saslusa, а da se ne govori о tome da zeli ga
optuZi. Milosevi6 је dotakao ovu osetljivu temu pitanjem kakva
је bila plata krunskog svedoka kao vojnika Desetog diverzant-
skog odreda, ali па to pitanje nije dobio nikakav odgovor:
Milosevic: "Jeste vi primali рlаtи?"
Erdemovic: "Jesam, ponekad. Nekad nismo dobijali. "
Milosevic: "Kolika је ьаа vasa plata?"
Erdemovic: "Ne mоgи da se sjetim sada. "
Milosevic: "Ni otprilike?"
Erdemovic: "Ni otprilike. "
Milosevic: "Neverovatno da nе mozete da se setite cak ni
koliko vam је Ы la plata. "
Erdemovic: "Nije prilicno nevjerovatno, ја govorim istinи.
Ne mоgи da se sjetim, nеси da kazem nesto, а kasnije da ispadne
da sam rekao pogresno. Da znam, rekao bih vam. " (8а, S.25205,
8Ь, S.334)
Izgleda da је Erdemovi6 Ыо dobro pripremljen za unakrsno
ispitivanje. Оп vise ne zna kakva ти је Ыlа plata, cak ni otprili-
ke, i tu se nista ne moze. Najzad, zar nije proslo sedam godina od
156
tada kada је bio и redovima Desete diverzantske jedinice. Tada
Milosevi6 pokusava ponovo sa ,,francuskom vezom", о kojoj
svedok nista nе zna da kaze. Njemu је , medutim, stalo da svojim
pitanjem koje izgleda deplasirano pokusa da najzad sazna da li
svedok тоЫа nesto zna о dogovoru koji је postignut sa pred-
stavnikom muslimanske vlade i francuskim generalom Zanvije-
от о tome da se Srebrenica bez borbe preda. Prilikom takvog
dogovora bilo је reci i о novcu za Deseti diverzantski odred koji
Ы Ыо ispla6en za "ovaj prljavi posao", kako је rekao Milosevi6;
Sta о tome zna svedok? "Ја to prvi put sad сијет", odgovorio је,
prema ocekivanju, svedok (8а, S.25210, 8Ь, S.338). Ipak, Milo-
sevi6 nastavlja da Ы ga namamio tamo gde zeli: zar је mogu6no
da svedok zaista nista nе zna о Ыlо kakvom novcu, о Ыlо ka-
kvom zlatu i tome slicno? Da, о tome је оп nesto сио, odgovorio
је, па iznenadenje, Erdemovi6. Sta је сио, zeli optuzeni, i sam
iznenaden, da sazna, i Erdemovi6 objasnjava:
Erdemovic: "Сио sam da, da sи posle Pelemis i pojedinci
iz Vlasenice podjelili neki novac i da sи nаЊ neko zlato, sad da
lije to istina,ja to nе znam. То sam сио dok sam bio jos и bolnici
и ИvfА" (8а, S.25210, 8Ь, S.338f)
"А od koga su dobili taj novac, koji, kazete, da su podelili?"
- pita Milosevi6 dalje. Erdemovi6 to nе zna, i Milosevi6 igra па
svoj poslednji adut:
Milosevic: "Dobro, ја hоси da vas podsetim da ste Vanesi
Vasic Janekovic, novinarki Ej-Bi-Si Nјиzа (АВе News) svoje-
vremeno dali izјаvи gde ste rekli da је pokolj и РЉсаmа иrа
аеn zbog novca. Cak ste rekli da је neko Реlеmisи оЬесао 12
kilograma zlata za pokolj ovaj, и РЉсаmа". (8а, S.25210, 8Ь,
S.339)
Lice Erdemovi6evo se nе vidi. "Ја sam rekao da sam, zapli-
tao је оп jezikom, ја sam rekao sto sam i sad rekao vama da sam
to сио posle, dok sam Ыо и bolnici. Ја to nе znam tacno. Da sam
сио to sve."
157
Vanesa Vasi6-Jenekovi6, cija је video kaseta sa intervjuom
koji је vodila sa Erdemovi6em 2. marta 1996. nestala sa pokret-
nе trake za prtljag па beogradskom aerodromu, izgleda daje jos
8. marta 1996. razgovarala sa haSkim istraziocima i da је nјеn
iskaz dostavljen optuzenome . Tada је оп citirao jedno upadljivo
mesto: "Оn (Erdemovi6) mije upravo tacno izjavio daje izvesni
Pelemis оЬе6ао 12 kilograma zlata za masakr и Pilici i da је
Pelemis znao о tom оЬе6аnји pre nego sto је doslo do masakra".
Tada najzad intervenise predsedavaju6i sudija Меј. Da li је Er-
demovi6 zaita to rekao novinarki? Da li se jos moze ili nе toga
setiti? "Da", odgovorio је Erdemovi6 (8а, S.25211, 8Ь, S.339).
Оп је, kako se i moglo ocekivati, mogao isto tako re6i ,,ne", ali
оп vise nе zna nista о tome, ocigledno је prevideo ruku spasa su-
dije Меја. Da li је, и stvari, rekao da је Pelemis оЬе6ао zlato za
ovaj masakr, ponavlj а ироlа siguran gospodin Меј: Da, о tome
је оп сио. Tek kada је lezao и bolnici, сио је о tome, ali pre toga
о tome navodno nije znao nista. U meduvremenu, Milosevi6 se,
medutim, ponovo snalazi, citira drugi iskaz Erdemovi6ev и ko-
јет govori о poseti svoje supruge bolnici. Оnа ти је tada rekla
da је slucajno, usput, Ыlа sa Pelemisevom prijateljicom i da јој
је ova ispricala kako su Pelemis i njegovi prijatelji iz Vlasenice
narucili kod jednog zlatara velike zlatne lаnсе, kako se sele od
hotela do hotela ро Beogradu, kako su kupili nove automobile; о
zlatu је Ыlо zapravo reci. 1, tada izvlaci kljucno pitanje:
Milosevic: "Dakle, sta znate о tome, gospodine Erdemo-
viси? Јеsи li ti ljиdi pobijeni tako sto је izvrsiocima placeno da
izvrse tajpokolj?"
Erdemovic: "Ја sad nе znam kako da odgovorim па to риа
nје? Мeni nие nista placeno а ... Ali osobama koje sam ја sada
naveo, to sto ste vi sada procitali, ја sam to sve сио da sи to oni
radili i vjerovatno је sve to istina. "
158
Milosevic: "Dobro, znaCi oni sи dobili novac, а to sи vasi
pretpostavljeni,je l'tako?Dobro, oni sи, dakle, svi dobili novac,
Vasi pretpostavljeni, zar nе?"
Erdemovic,' "Da, Pelemis i pojedinci iz Vlasenice, " (8а,
S.25213, 8b.S.340)
Ovaj odgovor krunskog svedoka zasluzuje paznju. Uopste,
rezultat ovakvog unakrsnog ispitivanja је dostojan da ти se ро
sveti paZnja i podstice па slede6e razmisljanje: Grupa pocinilaca
sastoj аlа se od cetiri pla6enika iz Vlasenickog voda i cetiri iz
Bijeljinskog. Pla6enici Vlasenickog voda, pretezno Srbi, nisu
imali neko posebno poverenje и svoje kolege iz Bijeljine posto
su pretezno bili Hrvati i muslimani. То, па primer, saznajemo od
svedoka Dragana Todorovi6a. Novac odnosno zlato koje је moz-
da ispla6eno pociniocima masakra, verovatno su medusobno ро
delili sa Pelemisom cetvorica iz Vlasenice. То је stvorilo zlu krv
i тоЫа objaSnjava razlog zbog kojeg је doslo do pucnjave 20.
јиlа 1995. и n06nom klubu и Bijeljini kada је Erdemovi6 tesko
ranjen. Pritomje Savanovi6 iz Vlasenickog voda, kojije рисао,
isto tako zaradio hitac и stomak.
U daljem unakrsnom ispitivanju Milosevi6 је dosao i do
pitanja о ovoj pucnjavi. Zamolio је svedoka da ти objasni za-
sto је Stanko Savanovi6 рисао па njega i koji је Ыо razlog ove
pucnjave, i tada је doslo do slede6eg trijaloga koji је okoncan
ponovo karakteristicnim intervencijama sudije Меја koje zaslu-
zuju svaku paznju:
Erdemovic: "Ne mоgи da se setim sto је рисао. То оп zna
zasto је рисао, nе mоgи da kazem, opet samo pricam оnо sto ја
znam.
Milosevic: "Рисао је па vas, to znate, to ste sad rekli. Sto
је рисао па vas? "
Sudija Меј: "Upravo Vam је rekao da se vise nе mойе setiti. "
Milosevic: "Gospodine Ме}, оп орisије dogaaaj и kаfiси
159
gde sedi, oCigledno, jedan broj pripadnika tih, tog, takozvanog,
]О, diverzantskog odreda kojije izvrsio taj zloCin ijedan od njih,
kolega znaCi, koga оп, svedok, pominje kao jednog od izvrsioca,
рuса па njih trojicu i ја ga pitam zasto, Мora daje postojao neki
razlog, "
Sudija Меј,' "Samo uludo trosite vreme, Оп Vam је upravo
rekao da nе mойе da se seti, Jdemo dalje, " (8а, S.25222, 8Ь,
S.348)
Bi10 kako bi1o, sudija Меј ocig1edno nije ze1eo da sazna sta
Erdemovi6 krije iza gubitka pam6enja? Njegovo prvo objasnje-
nje 5. јu1а 1996. и procesu protiv Karadzi6a i M1adi6a g1asi1o је
da је verovatno bi1a rec о smrtonosnom napadu koji је aranZirao
Pe1emis da se оп, Erdemovi6, ne bi nasao pred Тribuna10m i
svedocio protiv njega (2, S.853). То је potpuno neverovatno jer,
kada је pos1e teskog ranjavanjа ponovo mogao da stane па noge,
Erdemovi6 se upravo ponovo vra6a Pe1emisu и Bije1jinu, gde је
ucestvovao па jubi1arnoj pros1avi njegove jedinice i navodno ga
је upravo tada Pe1emis cak unapredio (8а, S.25164, 8Ь, S.308).
Sta Ы onda mogao biti pravi raz10g za ovu pucnjavu?
Ipak, sudija Ricard Меј nije ze1eo da osvezi Erdemovi6evo
se6anje posto nije na1oZio da se sas1usa Stanko Savanovi6 kojije
рuсао па Erdemovi6a i koji se kasnije nesmetano kretao ро Ве
ogradu i bavio krimina1nim pos10vima? Dak1e, nj egovo mesto
boravka је Ы1о poznato Тribuna1u, uopste nije Ы1о potrebno da
se traga za adresom.
Kadaje Ricard Меј ponovo krunskog svedoka Erdemovi6a
uzeo и zastitu od da1jih pitanja optuzenog Mi1osevi6a, и Okruz-
nom sudu и Beogradu se upravo odvijao proces protiv Stanka
Savanovi6a i drugih zbog i1ega1nog transfera devojaka iz Мо1-
davije и Ita1iju, gde su Ы1е prisi1jene da se bave prostitucijom.
Savanovi6 је takode Ыо optuzen i za iznudu i si1ovanje. Kako
se mog1o saznati iz stampe, Savanovi6 se branio od optuznice
160
za silovanje tvrdenjem da је upravo zbog ranjavanja и stomak i
genitalije ostao imроtеntаn. З4
161
Ako vidim da те neko zavlaCi ili da izvinete sada па izrazu,
zajebava, isto sam, mogu da se naljutim i da mi bude svejedno,
Jer menije stvarno svejedno sada," (S,8, S.8)
NAREDENO LUDILO
NEDOZVOLJENO PIТANJE
165
i uzasnuti, jer mislim da ovi ljudi nisu znali da su zarobljenike
vozili па streljanje. Verovatno su mislili da се ih odvesti па raz-
теnи zarobljenika kako im је оЬесаnо, sto mi је rekao jedan
covek izmedu 50 i 60 godina sa kojim sam razgovarao"." Ovaj
navedeni citat poprilicno је zbunio krunskog svedoka i razgovor
se dalje odvijao ovako:
Erdemovic: "Da, ја sam ... Sad ste proCitali. То, ја sam re-
kao, da samja to mislio, ја to nisam znao sigurno."
Milosevic: "Ali sami kazete da, ро tome sto ste stekli uti sak,
oni nisu znali gde ih voze, da su ьш zgrozeni. "
Erdemovic: "Da, to је тоје misljenje. Ја to nisam mogao,
niko mi nие definitivno rekao daja, mi smo mislili da oni idu па
razmenu. Мeni је ta osoba, koja је ьаа stara 60 godina, rekla da
su oni mislili da idu па razmjenu. " (8а, S.25224, 8Ь,S.З49)
Na to је Milosevic sasvim otvoreno rekao sta је zapra-
vo zeleo da sazna: Nije li sasvim jasno da su vozaci autobusa
mislili da voze zarobljenike па razmenu, da su Erdemovic i
njegovi drugari, medutim, zaustavljali ove autobuse i streljali
zarobljenike?
Erdemovic: "То nие tacno. "
Milosevic: "Dakle ovo sto ste rekli, nие taCno... "
Erdemovic: "Ne. То sto ste vi rekli nие tacno. "
Milosevic: "Ра, dakle, sad proizilazi da su ti vozaCi znali
da te ljude dovoze da budu streljani, а kazete da su ьш ... "
RicardMej: "Vi samo zbunjujete svedoka. Оп vamje sada
rekao sta је imao da kaze, idemo dalje sa nеат drugim sada
(Let's move оп to another point)." (8а, S.25225, 8Ь , S.350)
Pitanje zbog cega su vozaci autobusa bili uzasnuti samo
је zbunilo svedoka, te sudije vise nisu zelele da сији bilo sta о
ovom pitanju.
Dalje pitanje koje је predsedavaju6i sudija ocenio kao nеи
mesno bilo је povezano sa presudom krunskom svedoku. Оп је
166
26. februara 1996. godine dosao и Jugos1aviju i samo neko1iko
dana kasnije po1icija ga је uhapsi1a, doduse, zbog istog zlocina
kojije sada bio predmet njegovog iskaza. Da 1ije to tacno, pitao
је Mi10sevi6. Svedokje potvrdio. Оnје priznao daje ucestvovao
и stre1janju 1.200 1judi pri сетије sarn 1icno stre1jao oko stoti-
nи . Da 1i svedok to ze1i da potvrdi? Svedokje to ucinio. Dak1e,
gospodine Erdemovi6u, insistirao је da1je Mi10sevi6, uopste se
nе dovodi и pitanje cinjenica da ste Vi 1icno ubi1i stotinu 1judi i
da ste ucestvova1i и stre1janju vise od hi1jadu i da ste za to dobi1i
pet godina zatvora? Da, rekao је Erdemovi6. Sudija Меј prekida
unakrsno ispitivanje i ze1i da od tuZioca Najsa sazna kako је
g1asi1a optuzba protiv Erdemovi6a.
Najs nе moze odmah da nade optuznicu protiv Erdemovi6a,
a1i smatra da је bio optuzen i osuden za "krsenje zakona i obi-
саја ratovanja". Tada је Mi10sevi6 ponovo dobio rec i ponovo
upitao: "Gospodine Erdemovi6u, dakle, gospodine Erdemovi6u
nije sporno da ste vi 1icno ubi1i 1ОО 1judi i ucestvova1i и ubistvu
vise od 1.000 1judi,je l' tako?" Na 1icu gospodina Меја mog10 se
procitati da ти optuzeni ve6 po1ako ide па nerve. Оп nikada nije
osporavao da је to ucinio, Ыо је odgovor svedoka izrecen tako
kao da је nesto uvreden. 1, tek sada Mi10sevi6 pokazuje jasno sta
ze1i da razotkrije: "Као sto smo cu1i od gospodina Najsa, vi ste
ovde bi1i optuzeni za krsenje оЫсаја rata, cak nе ni za ubistvo.
Је l' tako, gospodine Erdemovi6u?"
Pre nego sto је svedok i mogao da odgovori, intervenise
sudija Меј 1aganim, a1i nekako svecanim glasom. Оп nе mis1i
da Ы svedok mogao и ovom pitanju biti od Ы10 kakve pomo6i.
Nije ovde rec о pravnim formu1acijama, isticer sudija Меј (8а,
S.25176, 8Ь, S.317). U meduvremenu, gospodin Najs је prona-
sao optuznicu protiv Erdemovi6a i nagodbu о priznanju krivice,
podnosi ih gospodinu Меји, nesto strp1jenja, mo1im. Optuzeni,
medutim, nе ze1i da bude nima10 strp1jiv, ve6 ze1i da sto pre su-
167
dijamajasno istakne potpunu besmislenost ovakvog stanja stva-
ri i ovakvog ponasanja: U licnosti Erdemovica, dakle, imamo
svedoka koji protiv njega, Milosevica, svedoci i tereti ga za оnо
zbog cega је protiv Erdemovica vec и Jugoslaviji bio pokrenut
sudski postupak!
Ocigledno је da је ovde rec о nесети besmislenom, о ар
surdu, ljutito i uzbudeno istice Milosevic. Kako se uopste neko
ovde usuduje da izvede svedoka, koji ... Dalje nije mogao, jer
takve izraze оп sebi nе sme da dozvoli, ka.ze gospodin Меј. Ako
optuzeni ima pitanje za svedoka, onda treba i da ga postavi. 1,
Milosevic postavlja pitanje: "Dakle, и vasem sporazumu, gos-
podine Erdemovicu, ovo, takozvano, TuZilastvo, iako ste vi rekli
da ste ubili preko 100 ljudi, odustalo је od optuznice za ubistvo.
Sta mislite, iz kojih razloga?"
Umesto odgovora, rec ponovo preuzima sudija Меј i to,
doduse, sa jednim argumentom koji се ти и vise navrata biti
od pomo6i: "Nije njegova stvar da odgovara па takvo pitanje,
to је stvar optuzbe" (8а, S.25179, 8Ь, S.318). Milosevic, medu-
tim, nе moze da obuzda svoje negodovanje: "Dobro, gospodine
Меј, mislim da је i па vama, verovatno. Ovo је neverovatno da
vi ovakvog svedoka ovde izvedete kojije ро sporazumu ... " Ne,
kaze jos uvek uctivo gospodin Меј, optuzeni treba da se, molim
vas, ogranici па to da postavlja pitanja. Dobro, kaze Milosevic,
ali se uprkos tome jos zestio zbog toga sto је Erdemovic priznao
krivicu, dok najzad nije postavio pitanje:
Milosevic: "Recite mi koliko ste vi ukuрnо proveli и zatvoru
za sve ovo za sta ste optuzeni i osuaeni? "
Erdemovic: "Ne mogu da se sjetim. " (8а, S.25181, 8Ь,
S.319)
Svedok vise nе zna sta је zaradio sluze6i и Desetom diver-
zantskom odredu, nе zna vise zbog cega је Stanko Savanovic
рисао па njega, а sudija Меј ga podrzava и njegovom neznanju
168
kako ve6 moze. А, оп to moze. Svedok se ose6a dobro zasti6en
od sudije Меја. Zasto nе bi onda odgovorio ni to da nе zna vise
koliko dugo је odsedeo и zatvoru?
S druge strane, ni to nije nikakvo ispravno pitanje posto Mi-
10sevi6 tacno zna koliko је dugo Erdemovi6 odlezao, naime, sve
и svemu tri i ро godine. Ipak, оп zeli da iskali svoj bes uprkos
svemu i iznese svetu pred oci sta је sve mogu6no pred ovim Тri
Ьunаlот. Sve dok ga sudija Меј nije zaustavio svojim udarnim
argumentom:
Milosevic: "Ра, dobro. Zar nije svakome jasno da ste za
nајтаsоvnijи еgzеkисiји dobili pet godina samo pod иslоvот
da okrivite drиgе, је l' tako? Nije ovde problem и svеdосеnји,
vec и lаgаnји. "
Erdemovic: "Lаgаnји о сети?"
Milosevic: "Ра, и tome da је to иrааеnо ро nekoj naredbi
Glavnog staba Vojske Rериblikе Srpske. То је оnо sto vi tvrdite. "
Sudija Меј: "Оп nе тойе па to pitanje da odgovori. Sve-
dok nе тойе па to da da nikakav odgovor." (8а, S.25181f,
8b,S.319)
Da digne ruke sasvim uprkos svemu, Milosevi6 nе zeli, to
nije njegov nacin. Dakle, pokusava sasvim па kraju unakrsnog
ispitivanjajos jednom па brzinu da izvuce od svedoka odgovor.
Sudija Меј, medutim, reaguje brzo i kategoricki:
Milosevic: "Molim vas, da li bi ste vi, s obzirom da znate
sta ste иrаdili, и Srbiji ili ьао pred kojim sиdот и svеtи koji vi
mozete da zamislite, za ovo masovno иЬistvо koje ste sami ovde
naveli da ste izvrsili, mogli da dobijete tаkvи kаznи kаkvи ste
ovde dobili?"
Sudija Меј: "То nije nikakvo primereno риаnје za ovog
svedoka. "(8а, S.25238, 8Ь, S.357)
То је Ыlо ve6 tre6e Milosevi6eve pitanje koje је sudija Меј
svojim gvozdenim argumentom proglasio za nedopustivo, iako
169
је и sustini rec samo о pitanju koje је vec jednom jedan sudija
tuziocu postavio i па koje ти је оЬесаnо, kako је sudija zabe-
lezio и svoj notes, da to оЬесаnје nесе ostati nikako prazna rec.
Sudija se zvao Кlod Dzorda, tuZilac Mark Наrшоn, а pitanje је
postavljeno 19. novembra 1996. па pretresu па kojem је saslu-
san tadasnji optuzeni Drazen Erdemovic.
Sada, sest godine kasnije, optuzeni Slobodan Milosevic је
upitao kljucnog svedoka Drazena Erdemovica:
Milosevic: "А dobro, ја li vam је poznato ја је ьао ko ој
ucesnika ovog zloCina и Srebrenici odgovarao ili otvorena istra-
ga protiv njih ili suaen ili trazen, osim vas?"
Erdemovic: "Nije mi poznato. Ја nе mogu to ја govorim,
to ... Nisam ја ја odlucujem ko се bit suaen, trazen i gdje. "
Milosevic: "А Cini li vam se prilicno providnom Cinjenica
ја jedino vi koga је uhapsila jugoslovenska policija ... "
Sudija Меј: "Nije stvar svedoka ја odgovara па takva pi-
tanja. "(8а, S.2525, 8Ь, S.342)
То је, dakle, pitanje koje Milosevic nе sme da postavlja i
па koje Erdemovic nе sme da odgovori. Pitanje koje ocigledno
nijedan sudija па "Mestu istine" nе zeli, niti се ga tuZiocu vise
postaviti. 1 dok se javnost i dalje redovno uzbuduje zbog izve-
staja iz Haga, pozivanjem Mladica i KaradZica da se predaju
ili da budu uhapseni, Franc Kos, Marko Boskic, Zoran Goro-
nја, Stanko Savanovic, Brano Gojkovic, Aleksandar Cvetkovic i
Aleksandar Golijan mogu i dalje mirno da spavaju. Niko od njih
nе treba da ugrozi pricu Drazena Erdemovica.
170
PROTIVPRICA
173
obicnog, prostog vojnika bez ikakvog cina Brana Gojkovica, nе
moze, dakle, biti ni reci. Ipak, Erdemovic је osporavao da је
postojao neki visi nalog za streljanje koji Ы navodno poticao od
misterioznog potpukovnika. Erdemovic је navodno ovom visem
oficiru jednostavno rekao "nе", posto nije zeleo vise da cini оnо
sto је do tada cinio, navodno se suprotstavio naredenju. Potpu-
kovnik ga је ostavio da sedi а streljanje zatvorenika и Domu
kulture и Pilici Ыlо је prepusteno drugima.
Nekoliko dana posle masakra izmedujednog broja placeni-
ka и nосnот baru и Bijeljini dolazi do pucnjave. Erdemovic ovaj
dogadaj predstavlja kao smrtonosan napad па njega koji su nа
rucili Salapura i Pelemis kako оп nikada nе Ы mogao da и Hagu
svedoci protiv njih. Verovatno је da su se prilikom isplate novca
za masakr neki od placenika osetili prevarenim ili izigranim i da
је do otvaranja vatre doslo и pregrejanoj atmosferi и kojoj su и
pijanom stanju potegli revolvere. Glasine о 12 kilograma zlata
i velikim sumama novca и vezi sa srebrenickim ubistvima ро
javljuje se и vise navrata и prici Drazena Erdemovica, pri сети
оп tvrdi da nije nikada nista dobio za ucesce и streljanju. Tesko
povreden i potisten Erdemovic је navodno odlucio da se ponudi
kao svedok Тribunalu о zlocinima па tlu Jugoslavije, posto је
saznao za program Тribunala о zaSticenim svedocima. Da li је
оп zaista dobio оЬесаnје о imunitetu, о oslobadanju od krivice,
kako је pisao Reno Zirar и tekstu za list Liberasion, mi naravno
nе znarno. Medutim, mora da ти је tako nesto ispricano, jer
zasto Ы Reno Zirar tako nesto isisao iz malog prsta. Praksa da
se svedoku pruza imunitet i оп oslobada krivicne odgovornosti
oduvekje postojala и Тribunalu. Sa timje racunao i Erdemovic.
То sto ти racun nije sasvim ispao kako је ocekivao,jednostavno
ima veze sa cinjenicom da gaje uhapsilajugoslovenska policija i
da је protiv njega pokrenut krivicni postupak и jugoslovenskom
pravosudu pre nego sto је mogao da se stavi па raspolaganje
174
Тribunalu, da bi ga Тribunal upotrebio kao jednog od mnogih
anonimnih i krivice oslobodenih zasti6enih svedoka. Stoga је
morao biti optuzen i osuden za ubistvo 70 do 100 ljudi koje је
sam priznao i zbog toga osuden па samo 3,5 godine zatvora koje
је odlezao и norveskoj 6eliji.
ZAVRSNAREC
177
SUDSKI DOKUMENTI
FAKSIMILI
... ...........
,ВОЈСк! Кио.6р.
српскЈ KRI-lБЗ/9Б
\
\ ЗAIIИСНИКО ИСПИТИВАЊУОКРИВЉЕНОГ
~
Саста.8љендаиа
Okrufno
6.marta 1996. 199 _ _
CYд;l.y _
предистражнимсуднјом Тomislayom Уојпоујееш
NOyom SAdu
: ~ивичномп~ущютив _~онk~r~
Е~RD~ЕuNnО~V~1kС~DшR~А~ZLFНN~~~_ _~_ _ _ _ __ __ _ ___
г основане суиње даЈе извршио · ла • кривнчно дело из чл. __1:..:4:.:2c.:.~
st~.,-I~.~K~Z~J-.:.:.:.-.:-,=-,_ _ _ _ _ __ _ _
ПРИСУТНИ СУ ,
ША
.ЦИЈА
Истражни судијОј. Окривљени
Erdenoy i t Drazen
Tomi sl ау Vo"j_no_y_i_t_ _ __
3anисничар
Verica Вој it
Залочето у ~_ _ часова
S) ДалијСОllЛИXован-а· _--'n:ue
~ _ _ _ _ __ _ _ __ _ _ _ _ __ __ _ _ _ _ __
6) П m
Кахвог је ИМQВНОГстања u еЈе"'а>---------------...
О"О зrТ1
9n9"'9"6,..-,'].---- ....
• Непотребно npcupтати
178
17) да JD1je, када И зашто осуђиван - а' _ -.!.n!.!;e'--__________ _ _______ -I
,
18) да ли је н хада иэре1fСНУ каз ну издржао - ла • -
пе
19) Да ли се против њега - ње • воnи поступак за које дрyro kpИВИ'ШО дело _
Окри:вљсни - а • је поучен - на • у сwмслу 1UIaНa 61. став 2. ЗЮ1. да има право да узме браниоца, који можс
прису ствовати љеговом - љено'м • испитивању.
Окривљеном - ој • је c:aOJUUТeHO да У смислу ЧJL 218. ст. 2. зкп, није дужан - на • да изнесе своју одбрану, н
да oдro вapa на постављена п ктања, па ymrraн -а• шта има да изнесе у своју одбрану. нэјави:
179
- з -
gde ostajem do З.поvemЬга 199З.godiпе. Dok sam Ьогаујо u Tuzll dolazila
:1:е musllтanska policija uglavnom ekstremne stranke, ра su те proganjali
zbog toga ~to sam ја Hrvat i pod njihovom stavu stavio sam se па tetnitku
stranu u Vukovaru. маја тeseca 1992 . godine , dobio sam poziv da stupim u
musllmansku vojsku ~to ја nisam ~eleo da х utinim ра sam se iz tih razloga
КгјјО kod rodjaka i prijatelja da пе Ы stupio u muslimansku vojsku.
Negde decembra meseca 1992.godine НУО u Tuz1i formira se а ја se vodim као
уојпј ро1јсајас НУО-а i ако to nisam ЬјО. јег sam pomagao srbima da se
spasu. Ја sam poku~ao da prevedem 76 srpskih сјуј1а oktobra тeseca 199З.godiпе.
па Мајеујсl. gde те НУО hvata . Т! сјујlј nisu п! prevedeni а угасепј su
kucama а mu~karci su odvedeni u istra~n i zatvor. Pos1e toga hvatanja тепе
I vode u komandu НУО-а tu sam Ыо pod10zen ispitivanjima davao sam izjave
~ gde su muslimani vodi1i glavnu ret i опј su Ы1ј ti којј su tra~i1i da те
~ НУО isporuti u njihov zatvor. Та maltretiranja mus1imana Ы1а su utesta1a.
~ Preti1i su т! da се т! pobiti fami1iju uko1iko пе kazem ко1јКО sam ргеуео
: srpskih сјујlа. I tuk1i su те i ma1tretira1i. Pos1e 20 dana provedenih u
ИЈ muslimanskom zatvoru natelnik НУО пј ihove уојпе РОliсјје :: ро iтenu НјКО
Juric inate pozoanik moga оса , podnosi zahtev mus1iтanskoj ро1јсјј! da те
vrate u zatvor НУО-а ~to mus1imani i tine. Тај НјКО Jurit па moju mo1Ьи
i mo1bu moје supruge daje тј dopust od 5 dana da odem па vikend кисј , tako
. da ја i od1azim па vikend kucl. Koristim tu situaciju i tada be~jт u Repu-
' bliku Srpsku. Уојпа komanda као i уојпјс! R.Srpske prlhvati1i su те као
dobrog toveka. МEgjutim. pos1e 7 dana tpotinju ma1tretiranja zbog toga
~to sam Hrvat preti1i su т! ubistvom od strane је sve to dopira10 рагауо
,\ jnih jedinica. Меп! је тој prijate1j Ni~andzit Zoran pomogao da tada рге
~ djem u Titov Vrbas tu u Vojvodinu kod njegove тајке, kod које sam i рго
. уео od decembra тeseca 199З.gоdiпе ра do ро10ујпе februara 1994.godine.
Nisam јтао sredstava za .zivot. Tada sam stupio u kontakt ргеко svoje
supruge sa пјепјт tetkom Ognjenovic Nenada u Foti koga sam takodje spasl0.
U dogovoru od1azim u Fotu kod Ognjeno~it Nenada. Tu u Foti od1azim kod 1јса
које је Ы10 zaduzeno za bezbednost Fote . Inate, tu su Ы1ј isk1jutivo srbi.
U razgovoru sa tim Zoranom кome istina пе znam prezime. оп т! kroz razgovor
savetuje da је tisto srpsko тesto , da Ы Ы10 Ьо1је da ја predjem u пеко
тe~ovito mesto gde јта i mus1imana i hrvata, јег те оп пе moze garantovati
bezbednost u Foti i pred10zio т ! је da idem u Вјеlјјпи. S .ж~i obzirom da
т! је i supruga Ьј1а trudna pristao sam па to i pos1e 7 dana provedenih u
Foti od1azim u Вјје1јјпи , gde sam oti~ao do rodjice zenine tj. njenoga muza
Arsenovit Miodraga u se10 Ba1atun. Tu sam i tuo za formiranje specija1ne
jedinice od Hrvata кој! su uspeli da pobegnu i izbegnu mus1imanski teror.
iz Tuzle, а ti Hrvati su isto pomagali srbima. Posle toga idem sa dva druga u
Вјје1јјпи , na1azim ih u gradu i to su Ы1ј Рауlоујс Zoran i МгкопјјС магко.
Sve sam lmispritao ~ta т! se desi10. Njih .dvojica РаУ10ујс Zoran i МГКОПјјс
Магко геК1! su т! da се оп! popritati sa соуекom кој! formira tu jedinicu.
lstom ргјlјкот sam јт гекао da т! је zena trudna. {паСе. tu jedinicu formi-
гао јеп маПОј10ујс Zoran. Рауlоујс Zoran i МГКОПјјс магко геК1! su т! da
ostanem раг dana kod njih, dok оп! пе dobiju rezu1tate od toga соуека кој!
је cxf. formirao tu jedinicu. мапој10ујс Zoran је i od1ucio da те ргјт! u tu
jedinicu. А to је ucinio па osnovu preporuke РаУ10ујс Zorana i Мгкопјјс
Магка tako da sam i ргјт1јеп u tu diverzantku ~ jedinicu u којој sam oetao па
Ьис! do ЗО . аргilа 1994.godine . Ргуи аКсјји оуе dirvenzantske jedinice u
Ојој sam ја ucestvovao Ыlа је ЗО.аргilа te godine, а to је Ыlо podтetanje
ksp10ziva u fabrici mus1imanskoj која је proizvodila granate u Tuzli а u
ој аКсјј! ucestvovalo је nas osmorica. Та аКсјја је uspe~no izvedena 1 1z
е аксјје svi smo se vrat11i zivi. Tada је мапој10ујС Zoran ispunio оЬесапје
оје је оЬесао da се т! dati finansijsku рomoс da moји suprugu iz Foce dovedem
Вјјеlјјпи, ра sam је zaista posle 10 dana i doveo iz Foce u Вјје1ј1пи i
mest10 је kod moga poznanika Teofi10vit Ljube. Pos1e toga ја se РОПОУО угасат
&0399966 п I ј..
~ \' с' p ~ с"..., с) !А...- ''''
180
- 4 -
181
- 5 -
182
- 6 -
Kada smo dosli u Zvornik, komandant оуе grupe Gojkovic Вгапо i Cvetkovic
aleksandar izasli su iz vozila otisli u УР gde su se кгасе угете zadrzali,
ubrzop su se vratili а zajedno sa пјјта dos ao је jedan potpukovnik i dva
уојпа роlјсајса сјја јтепа пе znam . Тај potpukovnik гекао је da тј seoamo
u na se vozilo i da кгепето za njegovim vozilom . Тако је i Ьјlо. Kr enuli
smo iz ргауса Zvornika i isli smo u pravcu Вјјеlјјпе, ta voznja је trajala
око 20 minuta. Stigli smo па jednu farmu , рге ulaska u mesto Рјlјс е. Tu
smo iza s li, ра је tada taj potpukovnik сјје јте пе znam, пат i saopstio da
tre ba za 15-20 minuta da prist i gne ргуј autobus sa zarobljenim muslimanima.
Ја i Goronja Zoran i Kos Franc smo odmah shvatili sta се se desiti. Сјт пат
је potpukovnik to saopstio da се ubrzo sti t i I ргуј autobus sa zarobljenim
muslimanima, оп је i oti s ao. Zaista, пакоп njegovo odlaska pro s lo је mozda
10-15 minuta kada је strigao ргуј autobus u коте је Ьјlо mozda 60 ао 70
mu s limana , sve su Ьјlј mu s karci оо 17 do 60 gOd i na starosti , to su Ьјlј
te zno сјујlј. Jedan је samo od njih јтао УОјпјске IR pantalone . Kada је sti
gao autobus sa tim muslimanima котапојг te grupe Gojkovic Вгапо nas ostale
iz grupe r asporedio је tako sto smo jedan оо orugog Ьјlј u r azmaku 5
Zajeono u autobusu sa muslimanima Ьјlа su i dva naoruzana уојпа роlјсајса.
Upravo ta оуа роlј с ајса iz autobusa izvooili su muslimane njih 10 ро 10 .
Upuc ivao ih је taj роlјсајас odnosno ta оуа роlјсајса ао Gojkovi c Бгапе
којј ih је dalje sprovodio па livadu. Tu па livadi muslimani su stajali
okre nuti lеојјта , ра smo па komandu koju је izdao Gojkovi c Вгапо је г је
оп isklju c ivo naredio da se ti muslimanima puca u g lavu i ledja. Tu кота
ndu smo i izvr s ili, tako da smo тј ostali iz napred navedene grupe i z
automatskih pu s aka i pucali u muslimane i иЬјјаlј ih. Ukoliko Ьј п еко od
musl јтапа prez iveo davao znake zivota, tada Ы Savanovic Stапkо sa pi sto-
lјет 7 , 62 mm i dotukao. Могат napomenuti da su pojedinci iz оуе na s e
diverzantske grupe psovali i vredjali muslimane, da su ih tukli , istina ја
tako nisam postupao. Вјlо је slucajeva da wsu pojedinci iz te grupe pucali
јт u noge. Тако је i s lo grupa ро grupa. lzvodjenje iz autobusa ро 10 mu-
xl~i slimana којј su ubijani , i tako su poubijani svi којј su Ьјlј u
Ubrzo је stigao i drugi autobus i sa пјјта је postupano па isti па с јп
lnace, ' moram napomenuti da su pojedinci iz оуе na se diverzantske grupe
stili alkohol. Na osnovu svega toga, i ix оуа druga grupa КОја је stigl
autobusu па isti па с јп је likvidirana. Ја пе znam како, аlј пеко Х '
је do s ao па ideju da Ьј ubistva trebalo vr s iti mitraljezom -М-74 јег
automatskim pu s kama ide sporo i da се ubijanje mitraljezom biti brze.
је i Ьјlо . Росеlа је i pucnjava iz mitraljeza . Medjutim , samo ј е dolaz
гаПјауапја а пе do ubijanja, ра је unutar na se grupe nas 8 zbpg toga
do svadje i ргерјгке, ра је пакоп toga izbacen mitraljez као s redstvo кој
su streljani muslimani i nastavilo se i dalje ubijanje automats kim puakama
sa izuzetkom sto је Savanovi c Stanko као sto sam гекао, опе којј su davali '
znake z ivota dotukao pi stoljem. U tom su pristizali i drugi autobusi i
је postupak Ьјо i sa svim drugim lјсјта - muslimanima којј su dovo zeni
busom. Sve ОУО trajalo је od 10 , 15 casova do 16 casova. zeleo bih da i
jedan sluc aj u vez i jednog muslimana којј је ЬјО u jednom od autobusa ,
пат se јаујо i којј ј е гекао da је оп lј с по izbavio пеке Srbe којј su i
s li ptoom pos to ih је izbavio u SRJ ра тј је4 pokazivao njihove Ьгојеуе
lefona. Ја sam toga muslimana izdvojio, sa пјјте роргјсао, dao mu da zapal
cigaretu , ргј с ао тј је sta ј е sve Ьјlо u Srebrenici, а тепе је pitao како
ја mogu to оа с јпјт, misleti па streljanje, ра sam mu odgovorio da ја to
MORAM da С јПјт . Tada је pri s ao i Go lijan Vla stimir i toga mu s limana odveo
i ге као mu оа оп пес е da јта svedoka za оуај zloc in. 1 taj musliman је
Рге по s to је zavrseno streljanje оуе grupe mu s limana i to ргј kraju ,
ј е јеdпа grupa 10-tak уо јпјка iz RS iz Br atunca , којј su паstаvili sa
lјапјет i ta jedini ca је isto vrsila stre ljanje О О Ьј пата па пеki пасiп
mogli . lпасе , ukupno је dos l o 15-20 autobus a u К Ој јта su Ь јl ј mu s limani.
Ne mogu tacno da z п аm ксlјКо ih ј е ta oa st reljano, аlј ро тојо ј ргосепј
taj Ьг ој se mogao kr etati ок о 1200 muslimana. Каоа smo < ~'(j~99'1J69ao
183
- 7 -
184
- 8 -
(ја је situacija ро тепе sve gora i gora. Shvatio sam svu ozbiljnost рге
tnji јег su као sto sam геКао. Коуасеује i Ророује govorili како se
ustasa seta ро Вlјеlјјпј. Tada odlucujem (ја moju suprugu i dete ргеЬаСјт
u Tuzlu kod mojih i njenih roditelja. јег su moј! zivell u Doпјој Dragi-
пјј а пјепј roditelji u selu Bukinje. Inace. moja supruga је srpkinja.
Upravo u to угeme dosla је moја i пјепа тајКа. ра ја koristim to i moju
suprugu i dete sa Пјlта saljem kod njlh. Posle nienog i decijeg odlaska
ја odlucujem (ја bezim u SRJ. Ьојееl se (ја ако ostanem (ја ее те ubiti,
pogotovo kada saznaju da sam ргеЬасlо suprugu i dete. Tada posto sam
odluclo da bezim u SRJ, telefonom nazlvam zaтenika Кгemeпоује Radoslava
telefonom којј је Ыо u Beceju, • Ја sam јпасе јтао zakazanu novu орега
clju za 21.februar 199б.godiпе odnosno to је х trebao biti pregled pred
operaciju. Кгетепоује se saglaslo (ја dodjem kod njega u Весеј, tako (ја
sam ја 1 dosao kod КгemeПОУlеа u Весеј Iб.fеЬгuага 199б.godlпе i kod
njega sam ostao do 19.februara 199б.ghodlпе kada odlazim па УМА radi
pregleda. Тom ргјlјкom nisam zadrzan па УМА zbog toga sto је trebal0 (ја
рГlкирјт тedlcinsku dokumentaciju iz Ьоlпјсе u Вјјеlјјпј. Tada se ропоуо
vrata kod Кгетепоујеа u ВеСеј. Iz Весеја zovem telefonom moju tetku u
Вјјеlјјпl Ognjenovit Slobodanku, tj. to је zenina tetka. Pitam како se
komentarise moј odlazak da l! те traze u В ј јеlјјпј. ра т! опа saopstava
da su те trazili, da т! prete, da ее ubiti i тепе i dete i zenu, (ја te
ubitl 1 njenu decu, ако јт пе kaze gde se nalazim. ОА ее те оп! pronati.
REkla т! је da su те trazili Ророује Уеlјтјг i Коуасеује 111Х. Vitomlr
i Slaveox~ којј su т! pretili dok sam jos Ыо u Вјјеlјјпј . Rekla тl је
zenina tetka da јт је to naredio И.хх Pelenis. Тom ргјlјкom kada sam
razgovarao sa zeninom tetkom, гекlа т! је jos (ја ukoliko zelim da ostanem
ziv moram otiti u Inostranstvo. Као sto sam rekao moj pregled па УМА Ыо
је odlozen za 12.mart. Posto saт se ропоуо vratio kod Кгетепоујеа u Весеј
ја sam КгетеПОУlеа zamolio (ја nadje nekog stranog novinara којl Ы тl
pomogao da па svakl пасјп Izadjem iz Jugoslavlje. Оп т! је 1 Izasao u
susret, ра тl је nasao (јуе novlnarke , (јуе sestre које su Ыlе sтestene
u hotelu "Inter kontinental " u Beogradu, jedna se zvala Duda, а druga ОЛdа.
Оп је sa пјlта kontaktlrao ра је оп пјlта ostavio njegov ЬГОј telefona. а
опе su njemu (јаlе njlhov ЬГОј telefona uz dogovor (ја ее se ропоуо cuti . 1
zalsta neznam коllко је prosl0 vremena ta DAda pozvala је telefonom Kreme-
novtta I ~ dogovorila se sa пјјт da ее (јоеl u N.Sad i (ја treba (ја se па
(јјето u hotleu Рагк, (ја ее sa пјom (јое! jedna novlnarka. (ја јој (јат intervju
(ја Ы to опа јтаlа као dokaz za obezbedjenie postupka ОКО izlaska iz zemlje.
REkla је (ја је to novinarka ро lтenu Natasa. (ја ее to istina tesko Iеl. Za-
ista smo ја 1 КгетеПОУlе otisll u N.sad. gde smo se u Нotelu Park nasli ја
i КгетеПОУlе sa Dadom i tom ПОУlпагкom Natasom. Коllко se setaт . гекlа је
(ја је to ПОУlпагка пеке дmeгlcKe agenclje пеке novinske kute АIХ AВS- Ја
sam јој ispricao sta је sve radjeno u Srebrenlcl , Ispricao sam јој о оујт
streljanjlma о КОјlта sam i danas govorlo, а па пјепо pitanje da 11 saт
ја svestan (ја tu zbog toga odgovarati ukoliko to пјепа agencijaska kuta
оЬјауј, ја sam јој 1 odgovorio da sam ја spreman da za to idem u sud u Hag.
1 (ја zato odgovaram. rekavsl јој da tu otlti 1 u Hag samo da ziv ostanem.
Sve to ta novinarka је snlmlla па vldeo kaseti. То sam ucinio 1 zbog toga ~
sto пl ја пl Kremenovlt vlse nlsmo lтаl1 sredstava da паЬаУlт lеКоуе. ра
је сак sta vise Dada 1 kuplla тепl lекоуа u vrednostl od 500 dlnara које
тl је i (јопеlа . Као sto sam гекао taj razgovor sa поуlпагкom Natasom а u
prlsustvu КгетеПОУlеа 1 DAde vodjen је u sobi hotela " РагК". gde је х сео
razgovor snlmljen па vldeo trecl. Posle tog razgovora vratlll smo se ја
1 Кгemeпоује u ВеСеј. (јок su Dada 1 Natasa otlsle za Beograd. Ргlllкom tog
razgovora u hotelu Рагк joS sam zahtevao od te Natase (ја опа ubrza moju
operaciju ~IX negde u Inostranstvu. sto је опа 1 оЬееаlа. Posle (јуа (јапа
ta ПОУlпагка Hatasa nazvala је ропоуо telefonom Кгетепоујеа i tom prllikom
saopstila је (ја ее (јоеl u Весеј (ја Ы se nasl1 КгетеПОУlе . ја • опа sa пеКlт
185
- 9-
186
TRANSКRIYf INТERVJUA IZMEDU КANCELARlJE TUZIOCA 1 DRAZENA
ERDEMOVICA, ОВАVLJENOG 24.04.1996. U SCHEVENINGENU
00860401
DE: Poslije toga, mi smo odbili da uradimo to, da idemo i da strijeljamo te ljude
sto su Ыlј и domu, medutim otisla је ta grupa iz Bratunea sto је dosla. Tada
smo rni sjeli и svoje vozil0 i otisli па mjesto gdje пат је rekao potpukovnik da
treba da dodemo па пею sastanak. Kad smo doSli па mjesto gdje је Brani
rekao (ај potpиkovnik, to је Ыl0 preko puta doma, и jednoj kafani, vidio sam
napolju ljude koje su strijeljali ti iz Bratunea.
Ј8 : Је lј оп уЫјо ljude koji streljaju јlј је vidio ljude streljane?
DE: Ljude strijeljane. Poslije nekoliko, тоЫа роlа sata, otisli smo ропоуо и bazu
и Vlasenici i tad smo, tad је receno da idemo, тј, nas vod iz Вјјеlјјпе, da se
усаса ропоуо и Вјјеlјјпи i da idemo kuCi па odmor. Otisli smo и Вјјеlјјпи. Da
lј ја da pricam sta se desavalo?
JRR Iprevod/: Da.
DE: Tih dana и Вјјеlјјпј сио sam price od, kako su пею pricali koliko su ubili ljudi
i zasto, i tad sam saznao, rekao тј је jedan vojnik koji је Ыо blizak sa nasim
komandantom, da је za (о strijeljanje ljudi оЬес5ао nas komandant neko zlato iz
Srebreniee, пе znam, neka poruka. Ја to nisam vidio, samo sam сио od jednog
covjeka koji to prica, iz nase jedinice. Poslije nekoliko dana и Вјјеlјјпј, (аспјје
22-og и поеј.. . .
Ј8 : 22. jula.
DE: ... jedan covjek iz jediniee и jednom kaficu је рисао U тепе 3 metka. Ne znam
zasto, niko rni пјје objasnio. Оп kafe da пјје патјеmо, пе znam. Posto sam
јтао teske povrede, оресаејја koja rni је uradena и Вјјеlјјпј пјје uspjela i
prebacili su те и уојпи Ьоlпјси и Beograd. U Beogradu тј је ропоуо uradena
operacija, ali Ыо sam и teskom stanju zato sto sam јтао velike povrede. Iz
Ьоlпјсе izlazim 6. septembra 1995. Dolazim kuCi gdje su rni zivjeli samo
supruga i mali, таl0 dijete, sin. Od tada роејпји тоја maltretiranja od strane
pojedinih ljudi iz jediniee, пјје rni objasnjeno zasto, nisu rni htjeli ротоб da
kupim lijekove, da тј pomognu. Cak sta vise prijetili su da се те likvidirati
zato sto sam Нrva! i sta ја znam, Tako da sam тосао trafiti роmое,
pozajmljivati поуае od pojedinih ljudi koji nisu bili, kojim nista nisam
pomogao и zivotu, koji nisu bili ni farnilija, za lijekove. Poslije tih prijetnji tih
pojedinih iz јоојпјсе, ја odlucujem da suprugu i dijete posaljem и Tuzlu,
roditeljima, ја sam zatrazio ротос, da rni pomogne Кгетепоујс da izadem iz
zemlje. ТсзZјо sam da dam intervju novinarki, da hoeu da svjedoeim и Hagu о
tome i svemu sta se desavalo. Dao sam intervju novinarki, ја rnislim АВС-а,
zove se Vanessa. Poslije nekog vremena, тепе i Кгетепоујса su uhapsili и
Jugoslaviji.
JRR Iprevod/: Hoeete li da парсаујто pauzu рсе nego sto nastavimo?
ОЕ: Mogli Ы.
JRR Iprevod/: Sad сето iskljuciti video.
PN Iprevod/: Sada је 11 :51, парсаујсето pauzu.
00860403
JRR /prevodl: Kad ste se vratili u Vlasenicu, da li ste culi da ljudi nesto komentarisu
о vojnoj орегасјјј u Srebrenici?
DE: Dosli smo ujutro rano. Мј smo otisli па spavanje, nas 6, 7, koliko nas је јБl0,
ne znam tacno sta se desavalo. ВШ smo иmотј od puta.
JRR /prevodl: А uvece, da li је neko nesto komentarisao о tome sta se desavalo
prethodnih dana, da li vas је neko obavestio о tome?
DE: Onako su pricali, mislim, nije nista pricano sta se desavalo tih dana. Ја ne
znam stvamo sta se, tada nisam znao sta se desavalo dok sam ја Ыо и
Trebinju.
JRR /prevodl: ZnaCi, proveli ste obican dan и Vlasenici, nista niste culi о tome sta је
prethodnih dana bilo?
DE: Pazite, ја sam spavao negdje пауесе do 5 sati, Ыо sam stvamo urnoran od
puta, оо svega.
JRR /prevodl: Da li је сео vas vod Ыо tog dana и Vlasenici?
DE: Da.
JRR /prevodl: Da li је Citava jedinica bila tu?
DE: Citava jedinica, da.
PN /prevodl: Da li to znaci da su tu Ыlј i vas komandir Реlетј!; i njegov zamenik
Кreтenoyjc?
DE: Pelemis jest Ыо, Кremenovic nije. Кremenovic uopste nije Ыо u Srebrenici.
JRR /prevodl: Da li znate gde је Ыо u tom periOOu?
DE: Ne znam, оп је Ыо sa пеют ljudima iz naSe jedinice па nekom drugom
zadatku. Mislim, ја saт vojnik, otkud ја znam gdje је оп Ыо? Takve
informacije su Ыlе u nasoj jedinici tajne . Nista se nije zna10 dok пе dodes па
mjesto gdje treba da dodes.
PN: /оЬгаса se JRRI Vrijeme је da promijenimo traku.
JRR /prevodl: Da.
PN /prevodl: Da napravimo pauzu da se prorneni traka.
TrakaB
PN /prevodl: Sad је 13:51, stavili srno traku broj 2 za intervju sa g. Erdernovicem.
Svi od jutros su prisutni.
JRR /prevodl: Pre nego sto nastavirno sa hronologijom, vratili bismo se па 13-ti i
zaтolili Ы vas za mаlо ујБе detalja о tome kako је ubijen Musliman koji је
delovao sa vasom jedinicom. Mozete li пат о tome dati neke podrobnije
podatke?
DE: Тај covjek је uhapsen prije pada Srebrenice, па dva tri mjeseca, ne znaт
tacno. 1 dOOijeljen је nasoj jedinici da sa komandnim kadrom objasni i ide па
izvidanja grada Srebrenice, da objasni gdje su linije Muslirnana i tako. Koliko
ја znam, njemu је kornandant Pelernis garantovao da се ga ostaviti u zivotu
zato sto pomaZe u izvidanju nasoj jedinici. Medutim, 13-og ujutro је naredio
da ga иЫји dvojica.
188
TRANSKRIPТ INТERVJUA IZMEDU КANCELARIJE ТUZЮСА 1 DRAZENA
ERDEMOVICA, ОВА VLJENOG 24.04.1996. U SCНEVENINGENU
00860412
DE: Ра Ыо је оо nме jedinice. Vojni.
JRR /prevodl: Znaci, koliko vas је bilo ukupno?
DE: Osam.
JRR /prevodl: Da li ste imali oruzje sa sobom u kombiju?
DE: Da.
JRR /prevodl: Kakvo oruzje?
DE: Ја sam јmао kalasnjikov, neki su imali kalasnjikove i pistolje, а imali su i
mitraljez 84-orku.
JRR /prevodl: Koliko ste imali municije u kombiju tog dana?
DE: Ne znam, ne znam broj . Ne mogu [ееј tacno.
JRR /prevodl: Da li је neko u toj grupi Ыо posebno zaduzen za donoSenje municije?
DE: Ne, tu је Ыlа municija s nama, u kombiju. Nije niko Ыо zaduzen.
JRR /prevodl: Da li је uobicajeno kad taj kombi se negde krece da tu bude i mitraljez
sa municijom?
DE: Ра, pazite. Sad, nasa jedinica, taj voo u Bijeljini, nije koristio mitraljeze i to,
zato sto smo bili kao diverzantska. А u Vlasenici, posto su oni isli па
napadanje, па linije i to, па rovove, oni su imali mitraljeze sa sobom. Sve
zavisi оо zadatka.
JRR /prevodl: Уј ne znate nista о nekim specijalnim pripremama koje su Ыlе vrsene
za tu misiju tog dana?
DE: Ne.
JRR /prevodl: Znaci, kada је potpukovnik otisao, Brano Gojkovic је preuzeo
komandu?
DE: Da.
JRR /prevodl: Znate li imena ostalih iz grupe sto su bili?
DE: Da, znaт. Kos Franc, Goronja Zoran, Savanovic Stanko, Boskic Marko,
Golijan Vlastimir.
ЈВ: Оуај komandir? Gojkovic i јо;; jedan?
DE: Brano ...
JRR /prevodl: Jedan пат fa1i . Nista, mozda cete se kasnije setiti.
ЈВ: Stevanovic Stanimir, је lј?
DE: Stevanovic Stanko ... Marko Boskic, Zoran, Franc, ko jejos Ыо? Eto, sad se ne
mogu ...
JRR /prevodl: zar nije Brano Gojkovic obicno, da li је njemu naredivao Franc Kos?
DE: Ne, Brano Gojkovic је Ыо iz Vlasenice, u vlasenickom vOOu. Ја ne znaт zasto
је оп tada postavljen za komandira. 1 ko ga је postavio i zasto.
JRR /prevodl: А svi ostali su obicno Ыlј pod komandom Franca Kosa?
DE: Samo ја, Zoran i Stanko smo bili pod komandom, i Marko Boskic poo
komandom Franca Kosa. Cvetkovic Aleksandar је jos Ыо.
ЈВ : Zoran, Marko ј? Kako se zove оуај posljednji? Cvetkovic Aleksandar?
DE: Оп nije Ыо poo naSom komandom. Оп је Ыо u Vlasenici.
PN /prevodl: Ко је Ыо pod komandom Kosa?
JRR /prevodl: Zoran ...
Ш: Zoran, Stanko, Marko i Drazen. Ostali su iz vlasenickog voda.
189
JRR Jprevodl: Da li је potpukovnik razgovarao samo sa Branom ili i sa Francom?
DE: Samo sa Branom.
JRR Jprevodl: Znaei, kad је otisao potpukovnik, Brano уam је davao instrukcije.
Kako је оп to formulisao? Kako је formulisao naredenja za taj dan?
DE: Ја ne znam kako је isformulisao, ali naredio пат је, kad је dosao prvi autobus,
rekao пат је da stanemo и stroj, dva policajca su iz autobusa upuCivala ро
deset ljudi. Brano је, jos i Golijan dolazili s njima. Мј smo pucali и ljude.
JRR Jprevodl: Rekli ste пат jutros da vaт је Brano dao neke detalje, da vam је rekao
da eekate civile koji su se predali и Srebrenici, kako уатје to objasnio?
DE: Ра tako, eto, tim rijecima. Svima пат је to rekao.
JRR /prevodl: Da li уam је ista rekao о tome zaSto te ljude treba ubiti? \.
DE: Ne.
JRR /prevodl: Koliko ste dugo cekali prvi autobus?
DE: Ne znaт sad, пе znam taeno, nisaт јmао sat. Ne mogu reci, тоМа 20 minuta
mozda pola sata, ne znaт.
JRR /prevodl: Kada је stigao prvi autobus, gde se parkirao, gde se zaustavio?
DE: Qvdje, па livadu.
JRR /prevod/: Gde је streljacki odred stajao?
DE: Iza ove garaZe, dole. Ти. Sad пе znaт ... da li је to ista slika?
JRR /prevodl: Jeste. То је iza garaze.
DE: Ти negdje smo тј ЬШ . Ти . Sad su tu ljudi dolazili .
JRR /prevodl: Jeste li уј ЬШ okrenuti ledima garaZi?
DE: Da.
JRR /prevodl: Znaei, ledima ste Ыli okrenuti garazi.
PN /prevodl: ОУО је garaza, је li mozete da пат nacrtate gde ste, kako ste bili
postrojeni?
DE: Iza garaze dole је to bilo. Evo ovako smo bili postrojeni, okrenuti ledima
ovako.
190
0О860394А
ОЕ: Na zalost пе, niјООпо. Prezime, пе.
JRR Iprevod/: U redu. Posljednja stvar - da se vratimo, da se vratimo па 12. juli '95,
kada ste napustili podrucje Srebrenice. Bila је jedna nesreca jednog oklopnog
vozila, gde је jedan vojnik poginuo.
ОЕ: Оа.
JRR Iprevodl: Оа li ste bili prisutni u blizini nesrece i da li ste vid~lj ~~s~ dogo~llo: ..
ОЕ: Ne, dosao sam poslije nekoliko sati ...
JRR /prevodl: ... Ш su vam kasnije ispricali sta se dogodilo?
DE: Da, prevmulo se vozilo, transporter.
JRR /prevod/: Da lј znate ko se nalazio u vozilu?
DE: Nalazio se taj komandant nMe jedinice i ta dvojica vojnika. Jedan је smrtno
nastradao, а jedan је Ыо u bolnici.
JRR /prevodl: Kad kazete 'komandir nase ј edi niсе " па koga se to odnosi?
DE: Milorad Pelemis, komandant пме jedinice.
JRR /prevodl: Da lј znate da li је Pelemis Ыо povreden u toj nesreCi?
DE: Оа, таlо u glavu.
JRR /prevod/: Da li ste ga videli posle nesrece?
ОЕ: Da.
JRR /prevodl: Кзkо је izgledao?
DE: Bio је povrijeden, imao је neke-flastere па glavi.
JRR /prevodl: То је, vec је neko mu ukazao ротое, kada ste ga videli?
ОЕ: Da. Ра ја sam dosao poslije toga, mi smo kasnili za kolonom, pokvarilo se
naSe vozilo. Kasnili smo, mozda, sedam sati.
JRR /prevod/: A1i kada ste dosli u Vlasenicu i kad ste videli Pelemisa, izgledao је u
redu?
ОЕ: Оа, samo је јтао flastere i сио sam sta se dogodilo.
JRR /prevodl: 1 posle toga ste isli па sahranu u Trebinje?
ОЕ : Оа.
JRR Iprevod/: 1 kada ste se vratili, poslednji put ste рјtanј, u posljednjem razgovoru,
da lј su svi iz vase jedinice ЬШ prisutni, i odgovorili ste: 'da'.
ОЕ: Оа.
JRR /prevodl: Dali se secate da ste videli Pelemisa tog dana, 15-og?
ОЕ : Ne mogu da se sjetim, ali пе vjerujem da sam ga vidio, tada kad sam se vratio,
ра posle mozda dva-tri sata, kad sam ustao, tad sam ga vidio, posto smo dosli
ujutro rano, oko 5 casova smo qosli iz Trebinja, 5-6 casova.
191
0О86027Г) Trlln,<kripl
JRR. Jean-Rene Ruez
РМ . Peter McClosky
ОЕ . Drakn Erdemovic
ОЕ: Rat је tu. Јеl bolje sto smo nas petorica, sestorica ne znam koliko, digli
skladiste nego da smo ubili covjeka?
РМ: Samo da prodemo kroz ovaj dio. Ne zanima nas dizanje skladista u zrak,
РМ: Na to sam se htio vratiti jer је to bitno. ок "Zoran Manojlovic ... "
РМ: " ... rni је tada dao obecanje da се mi financijski ротоСј kako Ы mogao dovesti
svoju zenu iz Foee u Bijeljinu."
ОЕ: Оа. То је ono sto sam vam ја pricao da smo ја i rena bili rastavljeni. Ona је
bila trudna.
РМ: "Deset dana kasnije odveo sam svoju zenu iz Foce u Bijeljinu i smjestio је kod
mog prijatelja Ljube Teofilovica."
ОЕ: Nisam јтао gdje suprugu nego morao kod prijatelja а ја sam Ыо u kasami.
Eto, takav тј је zivot Ыо.
ОЕ: Ра istina.
192
КRATAK НRОNОLОSЮ PREGLED
193
5. mart 1998: Novo pretresno vece usvaja "аЈЬи i osuduje Dra-
"епа Erdemovica па pet godina zatvora zbog ,,krsenja zakona i obicaja
ratovanja".
22. тај 2000: Erdemovic nastupa kao svedok optuZbe и procesu
protiv generala Radovana Кrstica.
25. avgust 2003: Erdemovic nastupa и svojstvu svedoka optuZbe
и procesu protiv Slobodana Мilosevica.
4. тај 2007: Erdemovic kao svedok optuZbe nastupa и proce-
su protiv Vujadina Popovica i drugih visokih oficira bosansko-srpske
vojske (VRS).
194
SPISAK IZVORA
195
9. Drazen Erdernovic kao svedok optuZbe u procesu Vujadinu
Popovicu i drugirn visokirn oficirirna VRS 4. rnај 2007:
http://www.un.org/icty/transe88/070504ED.htrn
10. Nastavak iskaza 7. rnаја 2007:
http://www.un.org/icty/transe88/070507IТ.htrn
11. Pиkovnik Petar Salapura kao svedok odbrane u procesu Vi-
doju Blagojevicu i Draganu Jokicu 8. juli 2004:
http://www.un.org/icty/transe60/040608IТ.htrn
12. N astavak iskaza 9. јиlа 2004:
http://www.un.org/icty/transe60/040609ED.htrn
13. Dragan Todorovic kao svedok optuZbe u procesu Vujadinu
Popovicu i drugirn visokirn oficirirna 2. avgust 2007:
http://www.un.org/icty/transe88/07082ED.htrn
196
SADRZAJ
197
PRESUDA. ................... .• ....... .• ...... .• ....... .• ...... .• ....... .• ...... .• ........ 144
FRANCUSКA VEZA ........ .•• ........ .•• ......... .•• ......... .•• ......... .•• ........... 147
OSVETA 1 NOVAC? ..........••.........•••.........••..........•••.........••......... 153
NAREDENO LUDILO ................. .•• ..................... .•• ....................... 162
NEDOZVOLJENO PIТANJE .............•••.........••..........•••.........••......... 165
PROТIVPRICA ..................... . .. . .... . .. . .. . .... . .. . .... . .. . .. . .... . ...... 171
ZAVRSNA REC ..... ... ...... ... ........... ... ...... ... ............ ... ...... ... ........... 175
SUDSКI DOKUMENТI (FAKSIMILI) ...........••..........•••.........••......... 178
ККАТАК HRONOLOSКI PREGLED ....................... .•• ....................... 193
IZVORI .... .. .. .. ..... .. ... . ...... . ... . ...... .. .. .. ..... .. ... . ...... . ... .. ..... .. .. .. .... 195
198
IMPRESSUM
Biblioteka Chronogram
sa nemackog preveo
Zivota Ivanovic
Лаmра
izdavac
Albatros plus
septem Ьаг 2009.
tiraz
500 primeraka
200