NN 17/2017, Tehniki propis za graevinske konstrukcije

MINISTARSTVO GRADITELJSTVA I PROSTORNOGA

UREENJA
403
Na temelju lanka 17. stavka 2. Zakona o gradnji (Narodne novine, broj 153/13) ministar graditeljstva i prostornoga ureenja
donosi

TEHNIKI PROPIS
ZA GRAEVINSKE KONSTRUKCIJE

DIO PRVI
OPA PRAVILA

I. OPE ODREDBE
Predmet Propisa
lanak 1.
Ovim se Tehnikim propisom (u daljnjem tekstu: Propis), u okviru ispunjavanja temeljnih zahtjeva za graevinu,
propisuju tehnika svojstva za graevinske konstrukcije u graevinama (u daljnjem tekstu: graevinske konstrukcije),
zahtjevi za projektiranje, izvoenje, odravanje, uklanjanje te drugi zahtjevi za graevinske konstrukcije, svojstva koja
moraju imati graevni proizvodi u odnosu na njihove bitne znaajke i drugi zahtjevi za graevne proizvode namijenjene
ugradnji u graevinske konstrukcije (u daljnjem tekstu: graevni proizvodi).

Primjena Propisa
lanak 2.
(1) Ovaj Propis se primjenjuje na konstrukcijske i nekonstrukcijske elemente graevine, a konstrukcijski i
nekonstrukcijski elementi moraju biti mehaniki otporni i stabilni te je za njih potrebno dokazati otpornost, uporabljivost,
trajnost i poarnu otpornost u skladu s njihovom namjenom u konstrukciji.
(2) Ovaj Propis odnosi se na nove i rekonstruirane graevinske konstrukcije.
(3) Graevinske konstrukcije na koje se primjenjuje ovaj Propis jesu: betonske konstrukcije, eline konstrukcije,
spregnute konstrukcije od elika i betona, drvene konstrukcije, zidane konstrukcije, geotehniko projektiranje i
geotehnike konstrukcije, potresno otporne graevinske konstrukcije, aluminijske konstrukcije te ostale konstrukcije.

Pojmovi
lanak 3.
(1) Pojmovi uporabljeni u ovom Propisu imaju znaenje odreeno propisima kojima se ureuje podruje gradnje te
posebnim propisima kojima se ureuje podruje graevnih proizvoda.
(2) Pojmovi uporabljeni u posebnim pravilima ovoga Propisa za pojedine vrste graevinskih konstrukcija imaju
znaenje odreeno u hrvatskoj normi HRN EN 1990 te hrvatskim normama nizova HRN EN 1991, HRN EN 1992, HRN
EN 1993, HRN EN 1994, HRN EN 1995, HRN EN 1996, HRN EN 1997, HRN EN 1998 i HRN EN 1999.

Prilozi Propisu
lanak 4.

1 of 52 28.2.2017 8:27
 Sastavni prilozi ovoga Propisa su:
Prilog I. Popis normi za projektiranje graevinskih konstrukcija
Prilog II. Popis normi za izvoenje i odravanje graevinskih konstrukcija.

Temeljni zahtjevi za graevinske konstrukcije

lanak 5.
(1) Projektiranje, izvoenje, odravanje, uvjeti koritenja i uklanjanje graevine moraju biti takvi da se ispune zahtjevi
propisani ovim Propisom.
(2) Graevinska konstrukcija, u smislu ovoga Propisa, je skup graevinskih elemenata rasporeenih i povezanih na
projektom odreen nain, na konanom mjestu u graevini, ija je osnovna svrha, ispunjavanje temeljnog zahtjeva
mehanike otpornosti i stabilnosti graevine i dijela temeljnog zahtjeva sigurnosti u sluaju poara.
(3) Ispunjavanje temeljnog zahtjeva mehanike otpornosti i stabilnosti graevine i dijela temeljnog zahtjeva sigurnosti
u sluaju poara, koji se odnosi na ouvanje nosivosti graevinske konstrukcije u sluaju poara tijekom odreenog
vremena utvrenog posebnim propisom (u daljnjem tekstu: otpornost na poar), postie se graevinskom konstrukcijom
koja ima tehnika svojstva i ispunjava zahtjeve propisane ovim Propisom.
(4) Graevinska konstrukcija mora imati tehnika svojstva i ispunjavati druge zahtjeve propisane ovim Propisom.

Tehnika svojstva graevinskih konstrukcija

lanak 6.
(1) Tehnika svojstva graevinske konstrukcije moraju biti takva da tijekom trajanja graevine, uz propisano odnosno
projektom odreeno izvoenje i odravanje graevinske konstrukcije, ona podnese sve utjecaje uobiajene uporabe i
utjecaje okolia, tako da tijekom izvoenja i uporabe predvidiva djelovanja na graevinu ne prouzroe:
ruenje cijele graevine ili nekog njezinog dijela
velike deformacije u stupnju koji nije prihvatljiv
oteenja na drugim dijelovima graevine, instalacijama ili ugraenoj opremi kao rezultat velike deformacije nosive
konstrukcije
oteenja kao rezultat nekog dogaaja, u mjeri koja je nerazmjerna izvornom uzroku i
vibracije konstrukcije koje ugroavaju sigurnost konstrukcije ili izazivaju neugodu kod korisnika graevine.
(2) Tehnika svojstva graevinske konstrukcije, uz uvjete iz stavka 1. ovog lanka, moraju biti takva da se u sluaju
poara ouva nosivost konstrukcije ili njezinog dijela tijekom odreenog vremena propisanog posebnim propisom.
(3) Tehnika svojstva iz stavaka 1. i 2. ovoga lanka postiu se projektiranjem i izvoenjem graevinske konstrukcije u
skladu s odredbama ovoga Propisa.
(4) Ouvanje tehnikih svojstava iz stavaka 1. i 2. ovoga lanka postie se odravanjem graevinske konstrukcije u
skladu s odredbama ovoga Propisa.
(5) Ako graevinska konstrukcija ima tehnika svojstva propisana stavcima 1. i 2. ovoga lanka, podrazumijeva se da
graevina ispunjava temeljni zahtjev mehanike otpornosti i stabilnosti te da ima propisanu otpornost na poar.
(6) Kada je, sukladno posebnim propisima, potrebna dodatna zatita graevinske konstrukcije radi ispunjavanja
zahtjeva otpornosti na poar, ta zatita smatrat e se sastavnim dijelom tehnikog rjeenja graevinske konstrukcije.
(7) Tehnika svojstva graevinske konstrukcije moraju biti takva, da graevinska konstrukcija ispunjava zahtjeve
ovoga Propisa i zahtjeve posebnih propisa kojima se ureuje ispunjavanje drugih temeljnih zahtjeva za graevinu.

II. PROJEKTIRANJE GRAEVINSKIH KONSTRUKCIJA

Opa pravila za projektiranje graevinskih konstrukcija
lanak 7.
(1) Projektiranjem graevinskih konstrukcija moraju se za fazu izvoenja i za projektirani (proraunski) uporabni
2 of 52 28.2.2017 8:27
 vijek graevine predvidjeti svi utjecaji na graevinsku konstrukciju koji proizlaze iz naina i redoslijeda graenja,
predvidivih djelovanja i utjecaja na graevinu.
(2) Projektom graevinske konstrukcije dokazuje se, u skladu s ovim Propisom, da e graevina tijekom izvoenja i
projektiranog (proraunskog) uporabnog vijeka ispunjavati temeljni zahtjev mehanike otpornosti i stabilnosti, otpornost
na poar te druge temeljne zahtjeve u skladu s posebnim propisima.
(3) Ako normom na koju upuuje ovaj Propis ili posebnim propisom nije drukije propisano, uporabni vijek graevine
iz stavka 1. ovoga lanka je najmanje 50 godina.
(4) Kada je, radi ispunjavanja zahtjeva ovoga Propisa potrebna dodatna zatita graevinske konstrukcije, ta zatita e
se smatrati sastavnim dijelom tehnikog rjeenja graevinske konstrukcije.
(5) Projektiranje graevinske konstrukcije provodi se temeljem prethodnih istraivanja. Obim i vrstu potrebnih
istranih radova odreuje projektant, sukladno konkretnoj situaciji i znaajkama graevine.
(6) Graevinski projekt projekt graevinske konstrukcije mora sadravati dokaze o mehanikoj otpornosti i
stabilnosti privremenih i pomonih konstrukcija koje tijekom izvoenja osiguravaju stabilnost graevinske konstrukcije
koja se izvodi, te konstrukcije, okolnih graevina i/ili okolnog tla.
(7) Iznimno od stavka 6. ovoga lanka, graevinski projekt projekt graevinske konstrukcije zgrade ne mora
sadravati dokaze o mehanikoj otpornosti i stabilnosti privremenih i pomonih konstrukcija koje tijekom izvoenja
osiguravaju stabilnost graevinske konstrukcije koja se izvodi. Odluku o ovome donosi projektant graevinske
konstrukcije, sukladno konkretnoj situaciji i znaajkama zgrade.
(8) Mehanika otpornost i stabilnost te otpornost na poar dokazuju se u glavnom projektu, proraunima nosivosti i
uporabljivosti graevinske konstrukcije ili drugim primjerenim postupcima, i to za sva predvidiva djelovanja i utjecaje na
graevinu.
(9) Iznimno od stavka 8. ovoga lanka, otpornost na poar se ne mora dokazivati ako posebnim propisom nije
odreeno vrijeme ouvanja nosivosti graevinske konstrukcije u sluaju poara za tu graevinu.
(10) Prorauni iz stavka 8. ovoga lanka provode se primjenom prikladnih proraunskih postupaka koji se po potrebi
dopunjuju ispitivanjima, pri emu se u obzir uzimaju svi mjerodavni parametri.
(11) Proraunske metode i modeli moraju odgovarati ponaanju graevinske konstrukcije tijekom graenja i u
uporabi, uzimajui u obzir pouzdanost ulaznih podataka i tonost izvedbe.
(12) U projektu se odreuje moebitna potreba provedbe probnog optereenja kako bi se prije uporabe graevine
utvrdilo i ocijenilo ponaanje graevinske konstrukcije u odnosu na projektom predviene pretpostavke.

Probno optereenje konstrukcije

lanak 8.
(1) Probno optereenje konstrukcije projektant definira u projektu, a kada je potrebno i razrauje, u skladu s
odredbama ovoga Propisa te normama na koje isti upuuje.
(2) Probno optereenje provodi se kad je to predvieno projektom, a obvezno kod:
cestovnih i pjeakih mostova s rasponom 15 m i veim
eljeznikih mostova s rasponom 10 m i veim
tribina u sportskim graevinama na kojima je projektom predvieno zadravanje 1000 ili vie osoba
konstrukcija raspona 30 m i veeg
nosaa kranskih staza raspona 15 m i veeg ili za kranove nosivosti 20 t i vie
konstrukcija javnih graevina na kojima je projektom predvieno zadravanje 1000 ili vie osoba
konstrukcija javnih graevina pod kojima je projektom predvieno zadravanje 1000 ili vie osoba
konstrukcija brana akumulacija
konstrukcija spremnika zapremine 1000 m3 i vee i

3 of 52 28.2.2017 8:27
 konstrukcija spremnika za skladitenje opasnih i zapaljivih tvari, zapremnine 20 m3 i vee.
(3) Probno optereenje provodi se prema projektu graevinske konstrukcije, odredbama ovoga Propisa te normama na
koje isti upuuje.
(4) Posebnim pravilima propisanim ovim Propisom za pojedine vrste konstrukcija dani su dodatni zahtjevi za probno
optereenje posebnih vrsta konstrukcija koje nisu obuhvaene popisom iz stavka 2. ovog lanka.

Norme za projektiranje graevinskih konstrukcija

lanak 9.
(1) Na projektiranje graevinskih konstrukcija primjenjuju se hrvatske norme iz Priloga I. ovoga Propisa, odnosno
pravila koja su propisana posebnim pravilima za pojedine vrste konstrukcija.
(2) U projektu graevinske konstrukcije moraju biti navedene primijenjene datirane vaee norme.
(3) Projektiranje graevinskih konstrukcija i zahvata koji nisu obuhvaeni hrvatskim normama i pravilima iz ovoga
Propisa, moe se provoditi prema pravilima struke, ako ista nisu u suprotnosti s tim normama i pravilima.
(4) U sluaju iz stavka 3. ovoga lanka, projektant je duan koritena pravila struke kratko opisati i obrazloiti uz
navoenje izvornih dokumenata gdje su ista detaljno opisana.
(5) Doputena je primjena i drugih pravila projektiranja graevinskih konstrukcija koja se razlikuju od pravila danih
hrvatskim normama iz Priloga I. ovoga Propisa, odnosno posebnim pravilima propisanim ovim Propisom za pojedine vrste
konstrukcija, ako se dokae da se primjenom tih drugih pravila ispunjavaju zahtjevi ovoga Propisa najmanje na razini
pouzdanosti odreenoj hrvatskim normama iz Priloga I. ovoga Propisa, odnosno posebnim pravilima propisanim ovim
Propisom za pojedine vrste konstrukcija, osim ako ovim Propisom nije drukije odreeno.
(6) Za konstrukcije izrazito visokog rizika (velike brane, nuklearne elektrane, LNG terminali, podvodni naftovodi i
plinovodi i sl.) u pravilu se primjenjuju, uz pravila iz hrvatskih normi iz Priloga I. ovoga Propisa, i posebna pravila
projektiranja kao i posebna pravila dokazivanja ispunjavanja temeljnog zahtjeva mehanike otpornosti i stabilnosti te
otpornost na poar za takve graevine.

Sadraj projekta graevinske konstrukcije

lanak 10.
(1) Graevinski projekt projekt graevinske konstrukcije koji je sastavni dio glavnog projekta graevine mora biti
izraen sukladno posebnom propisu koji ureuje obvezni sadraj i opremanje projekata graevina.
(2) Graevinski projekt projekt graevinske konstrukcije, uz uvjet iz stavka 1. ovoga lanka, dodatno mora
sadravati u:
1. tehnikom opisu:
a) opis naina izvoenja graevinske konstrukcije i ugradnje pojedinih graevnih proizvoda
b) razred izloenosti dijelova graevinske konstrukcije i
c) opis mjera zatite konstrukcije.
2. proraunu mehanike otpornosti i stabilnosti podatke o temeljnom tlu, potresnom, temperaturnom, snjenom i
vjetrovnom podruju te zahtijevanoj otpornosti na poar.
3. programu kontrole i osiguranja kvalitete graevinske konstrukcije:
a) kontrolu graevnih proizvoda koji se ugrauju u graevinsku konstrukciju, koju treba provesti prije ugradnje i
b) druge uvjete znaajne za ispunjavanje zahtjeva propisanih ovim Propisom i posebnim propisima.
(3) Zahtjevi iz stavka 2. ovoga lanka, ovisno o uvjetima, postupcima i drugim okolnostima graenja mogu biti
detaljnije razraeni u izvedbenom projektu graevinske konstrukcije.
(4) Posebnim pravilima propisanim ovim Propisom dodatno je propisan sadraj glavnog projekta za pojedine vrste
graevinskih konstrukcija.

4 of 52 28.2.2017 8:27
 Sadraj projekta graevinske konstrukcije izraene od predgotovljenih elemenata
lanak 11.
Osim odredaba lanka 10. ovoga Propisa, projekt graevinske konstrukcije izvedene od predgotovljenih elemenata,
obvezno mora sadravati:
opis svojstava predgotovljenih elemenata te naina njihove proizvodnje odnosno izrade, kontrole tijekom izrade i
dokazivanja uporabljivosti ako su proizvedeni ili se izrauju prema projektu konstrukcije
tehniko rjeenje ugradnje predgotovljenih elemenata u graevinsku konstrukciju, ukljuivo proraun i zahtijevana
svojstva materijala spojeva te nain povezivanja s ostalim elementima graevinske konstrukcije
tehniko rjeenje prijenosa i prijevoza predgotovljenih elemenata (mjesta oslanjanja i vjeanja i opis sustava
podizanja, poloaj elemenata prilikom prijenosa i prijevoza, put prijevoza, i drugo), te projektiranu teinu i doputena
odstupanja teine elemenata i
prikaz rasporeda oslonaca, potrebnih potpora, sustava i drugih mjera za osiguravanje stabilnosti i sprjeavanja
oteivanja predgotovljenih elemenata tijekom prijenosa, prijevoza, ugraivanja i spajanja.

Sadraj projekta rekonstrukcije graevinske konstrukcije

lanak 12.
(1) Osim odredaba lanka 10. ovoga Propisa, projekt rekonstrukcije graevine, kojom se mijenja graevinska
konstrukcija, obvezno sadri podatke o utvrenim zateenim tehnikim svojstvima graevinske konstrukcije za stvarno
izvedeno stanje graevinske konstrukcije.
(2) Zateena tehnika svojstva za stvarno izvedeno stanje graevinske konstrukcije prije poetka projektiranja
rekonstrukcije, utvruju se obaveznim oevidom na graevini, uvidom u dokumentaciju graevine, uzimanjem uzoraka,
ispitivanjima uzoraka i dijelova graevinske konstrukcije, proraunima ili na drugi primjereni nain.

Graevni proizvodi
lanak 13.
(1) Svojstva graevnih proizvoda u odnosu na njihove bitne znaajke za namjeravanu uporabu graevine, predvidiva
djelovanja i utjecaje okolia na graevinu u njezinom projektiranom (proraunskom) uporabnom vijeku moraju se
odrediti u programu kontrole i osiguranja kvalitete iz projekta graevinske konstrukcije.
(2) Ako je projektirani (proraunski) uporabni vijek graevine dui od projektiranog (proraunskog) uporabnog
vijeka graevnog proizvoda projektom se moraju odrediti uvjeti i nain njegove zamjene.
(3) Uvjeti za ugradnju, uporabu i odravanje graevnih proizvoda moraju se odrediti u projektu graevinske
konstrukcije ako se graevni proizvod izrauje na gradilitu, ili u pogonu izvan gradilita u svrhu ugradnje u konkretnu
graevinu.
(4) Program kontrole i osiguranja kvalitete, koji se odnosi na graevne proizvode, mora sadravati odredbe iz
posebnog propisa.
(5) Zahtjevi koji nisu bili poznati u vrijeme izrade glavnog projekta ili nisu bili obuhvaeni glavnim projektom,
moraju se razraditi u izvedbenom projektu.
(6) Odredba stavka 5. ovoga lanka odnosi se i na sluaj kada program kontrole i osiguranja kvalitete nije potpun i
cjelovit ili ne sadri sve propisane dijelove.
(7) Stavljanje na trite odnosno stavljanje na raspolaganje na trite graevnih proizvoda namijenjenih ugradnji u
graevinsku konstrukciju provodi se u skladu s posebnim propisima kojima se ureuju graevni proizvodi.

Djelovanja na graevinske konstrukcije

lanak 14.
(1) Prorauni mehanike otpornosti i stabilnosti graevinske konstrukcije moraju se provesti za sva predvidiva

5 of 52 28.2.2017 8:27
 djelovanja i utjecaje na graevinu tijekom svih faza izvoenja i uporabe.
(2) Za odreivanje djelovanja na graevinske konstrukcije primjenjuju se hrvatske norme iz Priloga I. ovoga Propisa,
odnosno posebna pravila propisana ovim Propisom za pojedine vrste konstrukcija.

III. IZVOENJE GRAEVINSKIH KONSTRUKCIJA

Uvjeti za izvoenje graevinskih konstrukcija
lanak 15.
(1) Izvoenjem graevinskih konstrukcija mora se osigurati da graevinska konstrukcija ima tehnika svojstva i da
ispunjava druge zahtjeve propisane ovim Propisom u skladu s tehnikim rjeenjem graevine i uvjetima za graenje danim
projektom, te da se omogui ouvanje tih svojstava i uporabljivost graevine tijekom njezinog trajanja.
(2) Pri izvoenju graevinske konstrukcije izvoa je duan pridravati se projekta graevinske konstrukcije i uputa
odnosno tehnikih uputa proizvoaa za ugradnju i uporabu graevnih proizvoda te odredaba ovoga Propisa.
(3) Uvjeti za izvoenje graevinske konstrukcije odreuju se programom kontrole i osiguranja kvalitete koji je
sastavni dio glavnog projekta projekta graevinske konstrukcije, najmanje u skladu s odredbama posebnih pravila
propisanim ovim Propisom za pojedine vrste konstrukcija.
(4) Ako je tehniko rjeenje graevinske konstrukcije, odnosno ako su uvjeti u kojima se izvode radovi i druge
okolnosti koje mogu biti od utjecaja na tehnika svojstva graevinske konstrukcije, takvi, da nisu obuhvaeni posebnim
pravilima za pojedine vrste konstrukcija, tada se programom kontrole i osiguranja kvalitete moraju urediti posebni uvjeti
graenja kojima se ispunjava zahtjev iz stavka 3. ovoga lanka.
(5) Ovisno o uvjetima, postupcima i drugim okolnostima graenja, prilikom izvoenja graevinskih konstrukcija
moraju biti ispunjeni i uvjeti za izvoenje koji su odreeni detaljnijom razradom programa kontrole i osiguranja kvalitete
iz izvedbenog projekta.
(6) Za izvoenje primjenjuju se pravila dana u hrvatskim normama iz Priloga II. ovoga Propisa, odnosno posebnim
pravilima propisanim ovim Propisom za pojedine vrste konstrukcija ili jednakovrijedna.
(7) Jednakovrijednim iz stavka 6. ovoga lanka smatra se tehnika specifikacija koja postavlja jednake ili stroe
zahtjeve od onih danim normom na koju upuuje ovaj Propis.
(8) U projektu graevinske konstrukcije moraju biti navedene primijenjene datirane vaee norme.

Dokazivanje uporabljivosti graevinske konstrukcije

lanak 16.
(1) Radi utvrivanja tehnikih svojstava graevinske konstrukcije potrebno je prikupiti odgovarajue podatke o
graevinskoj konstrukciji u opsegu i mjeri koji omoguavaju procjenu stupnja ispunjavanja temeljnog zahtjeva mehanike
otpornosti i stabilnosti, poarne otpornosti i drugih temeljnih zahtjeva za graevinu prema odredbama posebnih propisa.
(2) Dokazivanje uporabljivosti graevinske konstrukcije treba provesti uzimajui pri tome u obzir:
zapise u graevinskom dnevniku o svojstvima i drugim podacima o graevnim proizvodima ugraenim u
graevinsku konstrukciju
rezultate kontrole koja se sukladno ovom Propisu obvezno provodi prije ugradnje graevnih proizvoda u
graevinsku konstrukciju
dokaze uporabljivosti (rezultate ispitivanja, zapise o provedenim postupcima i dr.) koje je izvoa osigurao tijekom
izvoenja graevinske konstrukcije
rezultate probnog optereenja graevinske konstrukcije ili njezinih dijelova i
uvjete graenja i druge okolnosti koje prema graevinskom dnevniku i drugoj dokumentaciji koju izvoa mora
imati na gradilitu te dokumentaciju koju izdaje proizvoa graevnog proizvoda, a mogu utjecati na tehnika svojstva
graevinske konstrukcije.

6 of 52 28.2.2017 8:27
 Graevni proizvodi
lanak 17.
(1) Graevni proizvodi koji se ugrauju u graevinsku konstrukciju moraju imati svojstva u odnosu na njihove bitne
znaajke odreena projektom graevinske konstrukcije, posebnim pravilima propisanim ovim Propisom za pojedine vrste
konstrukcija i posebnim propisima kojima je ureeno podruje graevnih proizvoda.
(2) Svojstva graevnih proizvoda u odnosu na njihove bitne znaajke koji se ugrauju u graevinsku konstrukciju
moraju ispunjavati zahtjeve propisane ovim Propisom.
(3) Tvorniki proizveden graevni proizvod moe se ugraditi u graevinsku konstrukciju ako je za njega dokazana
uporabljivost u skladu s projektom graevinske konstrukcije i ako ispunjava zahtjeve posebnog propisa kojim je ureeno
podruje graevnih proizvoda.
(4) Graevni proizvod izraen na gradilitu ili u pogonu izvan gradilita u svrhu ugradnje u konkretnu graevinu
moe se ugraditi u graevinsku konstrukciju ako je za njega dokazana uporabljivost u skladu s projektom graevinske
konstrukcije.
(5) Graevni i drugi proizvodi od kojih se izvode graevinske konstrukcije moraju biti meusobno usklaeni na nain
da nakon izvoenja graevinske konstrukcije osiguravaju ispunjavanje zahtjeva odreenih ovim Propisom.
(6) Neposredno prije ugradnje graevnih proizvoda obvezno se provode kontrolna ispitivanja u skladu s programom
kontrole i osiguranja kvalitete iz projekta graevinske konstrukcije, ili na temelju odredbi iz posebnih pravila propisanim
ovim Propisom za pojedine vrste konstrukcija, ili u sluaju sumnje.
(7) Uzimanje uzoraka, priprema uzoraka i ispitivanje graevnih proizvoda, ovisno o vrsti proizvoda, provodi se prema
normama za ispitivanje, odnosno metodom iz programa kontrole i osiguranja kvalitete iz projekta graevinske
konstrukcije.
(8) Zabranjena je ugradnja proizvoda koji nije zadovoljio zahtjeve kontrole prije ugradnje. Takvi proizvodi moraju se
ukloniti s gradilita.

Predgotovljeni elementi
lanak 18.
(1) Predgotovljeni element u smislu ovog Propisa je element izraen ili proizveden na mjestu razliitom od konanog
mjesta u graevini, izraen na gradilitu ili u pogonu izvan gradilita u svrhu njegove ugradnje u konkretnu graevinu ili
proizveden u tvornici predgotovljenih elemenata.
(2) Svojstva predgotovljenog elementa u odnosu na njegove bitne znaajke i drugi zahtjevi te dokazivanje
uporabljivosti predgotovljenog elementa izraenog prema projektu graevinske konstrukcije, odreuju se odnosno
provode u skladu s tim projektom te posebnim propisom kojim je ureeno podruje graevnih proizvoda.
(3) Svojstva predgotovljenog elementa u odnosu na njegove bitne znaajke i drugi zahtjevi te ocjenjivanje i provjera
stalnosti svojstava predgotovljenog elementa proizvedenog prema tehnikoj specifikaciji, odreuju se odnosno provodi
prema toj specifikaciji te odredbama posebnog propisa kojim je ureeno podruje graevnih proizvoda.
(4) Svojstva predgotovljenih elemenata u odnosu na njihove bitne znaajke moraju ispunjavati ope i posebne zahtjeve
bitne za njihovu krajnju namjenu u graevini, i moraju biti specificirana u projektu graevinske konstrukcije.
(5) Dokazivanje uporabljivosti predgotovljenog elementa izraenog prema projektu graevinske konstrukcije, a koji se
izrauje na gradilitu ili u pogonu izvan gradilita u svrhu ugradnje u konkretnu graevinu, ukljuuje zahtjeve za
izvoaevu kontrolu te nadzor pogona izvan gradilita i nadzor izvoaeve kontrole.
(6) Predgotovljeni element izraen prema projektu graevinske konstrukcije oznaava se na otpremnici i na samom
elementu sukladno oznaci iz projekta.
(7) Predgotovljeni element proizveden prema tehnikoj specifikaciji oznaava se na otpremnici i na samom elementu
sukladno odredbama te specifikacije, a u skladu s posebnim propisom kojim je ureeno podruje graevnih proizvoda.
(8) Za predgotovljeni element moraju se dokazati tehnika svojstva i ponaanje za cijeli ivotni ciklus elementa, to

7 of 52 28.2.2017 8:27
 podrazumijeva izradu, prijenos, odlaganje na odlagalitu, prijevoz do gradilita, ugradnju, uporabu, odravanje i
razgradnju.
(9) Pri izvoenju graevinske konstrukcije s predgotovljenim elementima treba odgovarajue primijeniti pravila
odreena ovim Propisom te pojedinosti koje se odnose na:
cijeli ivotni ciklus elemenata
sastavne graevne proizvode ukljuujui spojeve te tehnike specifikacije kojima se ocjenjuje i provjerava stalnost svojstava tih
proizvoda i
uporabu i odravanje, dane projektom graevinske konstrukcije i/ili tehnikom uputom odnosno uputom za ugradnju i uporabu.
(10) Predgotovljeni element izraen u skladu s projektom graevinske konstrukcije smije se ugraditi u graevinsku konstrukciju ako
je stalnost svojstava graevnih proizvoda namijenjenih za ugradnju u graevinsku konstrukciju, spojnih sredstava i zatitnih sredstava
ocijenjena i provjerena i ako je uporabljivost predgotovljenog elementa dokazana na nain odreen projektom graevinske
konstrukcije i ovim Propisom.
(11) Predgotovljeni element proizveden prema tehnikoj specifikaciji za kojeg je stalnost svojstava ocijenjena i provjerena na nain
odreen posebnim propisom kojim je ureeno podruje graevnih proizvoda, smije se ugraditi u graevinsku konstrukciju ako je
sukladan zahtjevima projekta te graevinske konstrukcije.
(12) Rukovanje, skladitenje i zatita predgotovljenog elementa treba biti u skladu sa zahtjevima iz projekta graevinske konstrukcije,
odgovarajuim tehnikim specifikacijama za taj predgotovljeni element te odredbama ovoga lanka.
(13) Izvoa mora prije poetka ugradnje u graevinsku konstrukciju provjeriti je li izraeni odnosno proizvedeni predgotovljeni
element u skladu sa zahtjevima iz projekta graevinske konstrukcije te je li tijekom rukovanja i skladitenja predgotovljenog elementa
dolo do njegovog oteivanja, deformacije ili druge promjene koja bi mogla utjecati na tehnika svojstva graevinske konstrukcije.
(14) Nadzorni inenjer neposredno prije ugradnje predgotovljenog elementa u graevinsku konstrukciju mora provesti provjere i
dokumentirati nalaze u skladu s odredbama lanka 19. stavaka 4. i 5. ovoga Propisa.

Nadzor nad izvoenjem graevinskih konstrukcija

lanak 19.
(1) Nadzor nad izvoenjem graevinskih konstrukcija provodi se sukladno odredbama posebnog propisa koji ureuje
struni nadzor graenja.
(2) Za graevine sa sloenim graevinskim konstrukcijama projektant konstrukcije moe u glavnom projektu traiti
provoenje projektantskog nadzora nad izvoenjem odreenih radova, to mora posebno ugovoriti s investitorom pisanim
ugovorom.
(3) Graevine sa sloenim graevinskim konstrukcijama iz stavka 2. ovoga lanka su one za koje je propisana
provedba kontrole projekta glede mehanike otpornosti i stabilnosti, sukladno posebnom propisu koji ureuje podruje
kontrole projekata.
(4) Nadzorni inenjer neposredno prije ugradnje graevnog proizvoda u graevinsku konstrukciju mora:
provjeriti je li za graevni proizvod, izraen prema projektu graevinske konstrukcije, dokazana njegova
uporabljivost u skladu s projektom
provjeriti postoji li za graevni proizvod proizveden prema tehnikoj specifikaciji valjana pratea dokumentacija i
oznaka u skladu s posebnim propisima kojima se ureuje podruje graevnih proizvoda, te je li graevni proizvod
sukladan zahtjevima iz projekta graevinske konstrukcije
provjeriti je li graevni proizvod postavljen u skladu s projektom graevinske konstrukcije ili s uputom odnosno
tehnikom uputom za ugradnju i uporabu i
dokumentirati nalaze svih provedenih provjera zapisom u graevinski dnevnik.
(5) Iznimno od stavka 4. podstavka 2. ovoga lanka za graevni proizvod koji se zakonito prodaje u drugoj dravi
lanici Europske unije i koji je u skladu sa zakonom kojim se ureuju graevni proizvodi stavljen na raspolaganje na trite
unutar granica Republike Hrvatske, a za koji proizvod nije sastavljena izjava o svojstvima te koji nije oznaen C
oznakom, nadzorni inenjer neposredno prije ugradnje graevnog proizvoda u graevinsku konstrukciju mora provjeriti
postoji li uz takav graevni proizvod pratea dokumentacija propisana tim zakonom.

IV. ODRAVANJE GRAEVINSKIH KONSTRUKCIJA

8 of 52 28.2.2017 8:27
 Opa pravila za odravanje graevinskih konstrukcija
lanak 20.
(1) Graevinska konstrukcija odrava se na nain da se tijekom trajanja graevine ouvaju njezina tehnika svojstva i
ispunjavaju zahtjevi odreeni projektom graevine i ovim Propisom, te drugi temeljni zahtjevi koje graevina mora
ispunjavati u skladu s posebnim propisima.
(2) Graevinska konstrukcija koja je izvedena u skladu s ranije vaeim propisima odrava se na nain da se tijekom trajanja
graevine ouvaju njezina tehnika svojstva i ispunjavaju zahtjevi odreeni projektom graevine i propisima u skladu s kojima je
graevinska konstrukcija izvedena.
(3) Uz odredbe dane ovim Propisom, odravanje graevinskih konstrukcija mora se provoditi i sukladno odredbama posebnog propisa
koji ureuje odravanje graevina.
(4) Za odravanje graevinskih konstrukcija primjenjuju se pravila dana u hrvatskim normama iz Priloga II. ovoga Propisa, odnosno
posebnim pravilima propisanim ovim Propisom za pojedine vrste konstrukcija ili jednakovrijedna.
(5) Jednakovrijednim iz stavka 4. ovoga lanka smatra se tehnika specifikacija koja postavlja jednake ili stroe zahtjeve od onih
danim normom na koju upuuje ovaj Propis.
(6) U projektu graevinske konstrukcije moraju biti navedene primijenjene datirane vaee norme.

Pregledi graevinskih konstrukcija

lanak 21.
(1) U okviru redovitog odravanja graevinske konstrukcije provode se redoviti pregledi, koji se obzirom na
vremenske intervale provoenja pregleda i obim radnji provode kao:
1. osnovni pregledi koji obuhvaaju minimalno radnje iz lanka 23. stavka 1. ovoga Propisa
2. glavni pregledi koji obuhvaaju minimalno radnje iz lanka 23. stavka 2. ovoga Propisa
3. dopunski pregledi koji se provode za pojedine graevinske konstrukcije sukladno posebnim pravilima propisanim
ovim Propisom za pojedine vrste konstrukcija.
(2) Izvanredno odravanje graevinske konstrukcije provodi se poslije izvanrednih dogaaja, sukladno odredbama
posebnog propisa koji ureuje odravanje graevina.
(3) Osim za graevine koje se obzirom na zahtjevnost postupka u vezi s gradnjom prema odredbama Zakona o gradnji
svrstavaju u graevine 1., 2. i 3. skupine, vlasnik je duan i za graevine sa sloenim graevinskim konstrukcijama iz
lanka 19. stavka 3. ovoga Propisa, izraditi plan i program odravanja koji odreuje koje e se radnje redovitog odravanja
provoditi u razdoblju od pet godina, uzimajui u obzir pripadne specifinosti graevine.
(4) Za graevine sa sloenim graevinskim konstrukcijama, vlasnik graevine mora voditi i uvati dokumentaciju o
odravanju u kontinuitetu rednih brojeva i datuma provedenih radnji, koja sadri sve podatke o izvrenim pregledima i
provedenim radovima, podatke o svojstvima graevnih proizvoda koji su ugraeni u konstrukciju tijekom odravanja,
radovima na ugradnji, izvjeima o ispitivanjima koja su provedena tijekom odravanja, osobama koje su provodile
odravanje, projektima koji su izraeni u svrhu odravanja graevine te ostaloj dokumentaciji kojom je tijekom
odravanja graevinske konstrukcije bilo potrebno dokazati uporabljivost konstrukcije.

Uestalost pregleda graevinskih konstrukcija

lanak 22.
Vremenski razmak izmeu pojedinih redovitih pregleda graevinske konstrukcije ne smije biti dui od:
1. osnovni pregledi 1 godina (odnosno krae prema pravilima danim posebnim dijelovima ovog Propisa za pojedine
vrste konstrukcija)
2. glavni pregledi 10 godina za zgrade, a 5 godina za mostove, tornjeve i druge inenjerske graevine
3. dopunski pregledi prema posebnim pravilima propisanim ovim Propisom za pojedine vrste konstrukcija.

Sadraj pregleda graevinskih konstrukcija

lanak 23.

9 of 52 28.2.2017 8:27
 (1) Osnovni pregledi graevinskih konstrukcija iz lanka 21. stavka 1. podstavka 1. ovoga Propisa, kojima je svrha
utvrivanje opeg stanja konstrukcije, moraju obuhvatiti uvid u raspoloivu dokumentaciju i vizualni pregled stanja
glavnih elemenata konstrukcije koji su bitni za nosivost i otpornost na poar konstrukcije u cjelini te za pravilno
funkcioniranje graevine (spojevi glavnih nosivih elemenata, potporni elementi, glavni nosai, zatege, i sl.), a ijim
otkazivanjem moe biti ugroena sigurnost korisnika graevine i/ili prouzroena znaajna materijalna teta.
(2) Glavni pregledi graevinskih konstrukcija iz lanka 21. stavka 1. podstavka 2. ovoga Propisa, kojima je svrha
utvrivanje stanja konstrukcije i materijala, obavezno moraju obuhvatiti kontrolu:
temelja pregled stanja dostupnih dijelova temelja, a za temelje u vodi i podvodni pregled te posrednu kontrolu
putem provjere ispravnosti geometrije ostalih dijelova graevine
stanja elemenata nosive konstrukcije detaljan pregled obavezan je za elemente konstrukcije koji su bitni za nosivost konstrukcije u
cjelini te za pravilno funkcioniranje graevine (spojevi glavnih nosivih elemenata, potporni elementi, glavni nosai, zatege, i sl.), a
ijim otkazivanjem moe biti ugroena sigurnost korisnika graevine i/ili prouzroena znaajna materijalna teta
geometrije konstrukcije, koja je obavezna za sve one dijelove ija bi promjena oblika ili dimenzija u odnosu na izvorno izvedeno
stanje mogla utjecati na sigurnost ili funkcionalnost graevine
stanja leajeva i oslonaca pravilnost poloaja, pritegnutost, istoa, oteenja i funkcionalnost
stanja zatite od korozije
stanja otpornosti na poar (premazi, zatitne obloge, zatitni slojevi, i sl.)
stanja sustava za odvodnju i drenau
stanja prikljuaka instalacija i opreme na elemente konstrukcije
brtvljenja odnosno provjetravanja kod sanduastih elemenata
stanja elemenata za osiguranje konstrukcije i ljudi, kao to su ograde, penjalice, lenici, vodilice i
ugraene opreme za opaanje i mjerenje ponaanja graevinske konstrukcije (monitoring).
(3) Kod provedbe osnovnih pregleda iz stavka 1. ovoga lanka, ukoliko se utvrde nedostaci koji mogu imati utjecaja na ispunjavanje
zahtjeva mehanike otpornosti i stabilnosti te otpornosti na poar, potrebno je provesti dodatne kontrole i ispitivanja.
(4) Kod provedbe glavnih pregleda konstrukcije, utvrivanje injenica iz stavka 2. ovoga lanka provodi se vizualnim pregledom,
mjerenjima, ispitivanjima te uvidom u dokumentaciju graevine, ureaja i opreme (projektna dokumentacija, graevinski dnevnik,
izjave, potvrde, izvjea, fotodokumentacija, nalozi, zapisnici, otpremnice, i sl.) te na drugi prikladan nain.
(5) Ako se pregledom utvrde nedostaci u tehnikim svojstvima graevinske konstrukcije, mora se provesti naknadno dokazivanje da
graevinska konstrukcija u zateenom stanju ispunjava minimalno zahtjeve propisa i pravila u skladu s kojima je projektirana i
izvedena.
(6) U sluaju da se pokae da zateena tehnika svojstva graevinske konstrukcije ne zadovoljavaju zahtjeve propisa i pravila u skladu
s kojima je konstrukcija projektirana i izvedena, potrebno je provesti zahvate (popravci, sanacija, adaptacija, rekonstrukcija) kojima se
tehnika svojstva graevinske konstrukcije dovode na razinu koja zadovoljava minimalno zahtjeve tih propisa i pravila, ili je ukloniti.
(7) Za provedbu zahvata iz stavka 6. ovoga lanka potrebno je izraditi odgovarajui projekt.

V. REKONSTRUKCIJA I UKLANJANJE GRAEVINSKE KONSTRUKCIJE

Rekonstrukcija graevinske konstrukcije
lanak 24.
(1) Prije pristupanja rekonstrukciji graevinske konstrukcije, pri emu se podrazumijeva konstrukcija u cijelosti ili
samo neki njen nosivi dio, projektant rekonstrukcije treba prethodno ocijeniti primjerenost graevine za rekonstrukciju te
odrediti obim potrebnih prethodnih istraivanja koji e biti podloga za izradu projekta rekonstrukcije.
(2) Nakon rekonstrukcije graevine graevinska konstrukcija iji je sastavni dio mora imati tehnika svojstva propisana ovim
Propisom.
(3) Iznimno od stavka 2. ovoga lanka, nakon rekonstrukcije graevine graevinska konstrukcija kojom se ne utjee bitno na tehnika
svojstva graevinske konstrukcije, mora imati najmanje tehnika svojstva koja je imala prije rekonstrukcije (u daljnjem tekstu:
zateena tehnika svojstva).
(4) Smatra se da rekonstrukcija graevine nema bitan utjecaj na tehnika svojstva graevinske konstrukcije ako su zateena tehnika
svojstva vezana za mehaniku otpornost i stabilnost zadovoljavajua ili ako se mijenjaju do ukljuivo 10% (na primjer: promjena mase
graevine, promjena poloaja sredita masa ili sredita krutosti, promjena raunskih vrijednosti reznih sila u proraunskim presjecima,
i sl.), to treba dokazati u projektu.
(5) Odredba stavka 3. ovoga lanka ne primjenjuje se na:
nove dijelove graevinske konstrukcije koji nastaju rekonstrukcijom
viestruke rekonstrukcije graevine kojima se mijenjaju zateena tehnika svojstva graevinske konstrukcije u cjelini odnosno
njezinih pojedinih dijelova, koja svojstva su vezana za mehaniku otpornost i stabilnost graevine
10 of 52 28.2.2017 8:27
 rekonstrukciju graevine kojoj je graevinska konstrukcija oteena tako da postoji opasnost za ivot i zdravlje ljudi, okoli, prirodu,
druge graevine i stvari ili stabilnost tla na okolnom zemljitu
rekonstrukciju graevine kojoj je prema projektnom zadatku cilj produljenje vijeka trajanja graevine
rekonstrukcije energetskih graevina, graevina za skladitenje zapaljivih tekuina, plinova i toksinih materijala, graevina radija i
televizije, telekomunikacija, graevina u kojima se okuplja vei broj ljudi (na primjer: kinodvorane, kazalita, sportske i izlobene
graevine, fakulteti, kole, zdravstveni objekti, i sl.), graevina interventnih slubi (vatrogasne, hitne pomoi, javne i nacionalne
sigurnosti, i sl.), graevina s vie od deset etaa, i sl. i
rekonstrukciju graevine javne namjene za koju je projekt izraen prije 8. listopada 1964. godine, u kojem sluaju graevina nakon
rekonstrukcije mora imati seizmiku otpornost prema ovom Propisu.

Uklanjanje graevinske konstrukcije

lanak 25.
(1) Uklanjanje graevinske konstrukcije izvodi se prema projektu uklanjanja graevine, a uklanjanje ili zamjena pojedinih dijelova
graevinske konstrukcije kod rekonstrukcije izvodi se prema projektu rekonstrukcije graevine.
(2) Projekt uklanjanja mora imati sadraj propisan posebnim zakonom kojim je ureena gradnja graevina, a na sadraj projekta
uklanjanja primjenjuju se pravila propisana posebnim propisom kojim je ureen obavezan sadraj i opremanje projekata graevina.

VI. PRIMJENA OSTALIH KONSTRUKCIJA, MATERIJALA I PROIZVODA

Ostale vrste graevinskih konstrukcija
lanak 26.
Na tehnika svojstva, zahtjeve za projektiranje, izvoenje, uporabljivost, odravanje, preglede i ispitivanje, uklanjanje
te druge zahtjeve za ostale vrste konstrukcija koje nisu izrijekom navedene u ovom Propisu, primjenjuju se ope odredbe
ovog Propisa, uz specifinosti dane u posebnim pravilima propisanim ovim Propisom, ovisno o vrsti konstrukcije i
materijalima od kojih je ista izraena.

Ostale vrste materijala

lanak 27.
Doputena je primjena graevinskih konstrukcija izraenih od ostalih vrsta materijala i graevnih proizvoda, koji
nisu zasebno navedeni u posebnim pravilima propisanim ovim Propisom za pojedine vrste konstrukcija, ako tehnika
svojstva, projektiranje, izvoenje, uporabljivost, odravanje, pregledi i ispitivanja te uklanjanje tih konstrukcija ispunjavaju
zahtjeve dane opim pravilima ovoga Propisa.

DIO DRUGI
POSEBNA PRAVILA ZA BETONSKE KONSTRUKCIJE

I. OPE ODREDBE
Deniranje betonske konstrukcije
lanak 28.
(1) Betonska konstrukcija je konstrukcija od nearmiranog, armiranog ili prednapetog betona.
(2) Betonska konstrukcija je konstrukcija s obinim, laganim i tekim betonom.
(3) Za betonske konstrukcije rabe se materijali i graevni proizvodi koji su navedeni u hrvatskoj normi HRN EN
1992-1-1 (beton, elik za armiranje, elik za prednapinjanje, ureaji za prednapinjanje, predgotovljeni betonski elementi),
a ija su svojstva u skladu s odgovarajuim tehnikim specifikacijama na koje upuuje ova hrvatska norma i poseban
propis.

II. PROJEKTIRANJE BETONSKE KONSTRUKCIJE

Opa pravila za projektiranje
lanak 29.
11 of 52 28.2.2017 8:27
 (1) Za projektiranje betonske konstrukcije primjenjuju se pravila iz lanaka 7. do 14. ovoga Propisa i dodatno ova
posebna pravila.
(2) Za projektiranje betonskih konstrukcija primjenjuje se hrvatska norma HRN EN 1990 i hrvatske norme nizova
HRNEN 1991, HRN EN 1992, HRN EN 1997 i HRN EN 1998, s pripadajuim nacionalnim dodacima te normama na koje
ove norme upuuju.
(3) Popis normi za projektiranje betonskih konstrukcija dan je u Prilogu I. ovoga Propisa.
(4) Kod rekonstrukcija betonskih konstrukcija poveanje nosivosti elemenata provodi se sljedeim uobiajenim
metodama:
poveanje presjeka betonskog elementa skidanjem zatitnog sloja betona, dodavanje armature usidrene u postojei
beton i dobetoniranje dodatnog sloja betona
vanjsko prednapinjanje postojeeg presjeka ili poveanog presjeka, uzduno i/ili popreno
vanjsko lijepljenje elinih ploa na postojei presjek
primjena polimera ojaanih vlaknima (engl. Fibre Reinforced Polymer, FRP) koji se lijepe na pripremljenu betonsku
povrinu.
(5) Za dokaze graninih stanja nosivosti i uporabljivosti mogu se koristiti i druga pravila koja nisu navedena u ovom
Propisu.

Svojstva graevnih proizvoda

lanak 30.
(1) Svojstva betona u odnosu na njegove bitne znaajke specificiraju se prema odgovarajuim tehnikim
specifikacijama za beton.
(2) Svojstva elika za armiranje u odnosu na njegove bitne znaajke specificiraju se prema odgovarajuim tehnikim
specifikacijama za elik za armiranje betona.
(3) Svojstva elika za prednapinjanje u odnosu na njegove bitne znaajke specificiraju se prema odgovarajuim
tehnikim specifikacijama za elik za prednapinjanje.
(4) Svojstva predgotovljenih betonskih elemenata u odnosu na njihove bitne znaajke specificiraju se prema
odgovarajuim tehnikim specifikacijama za graevne proizvode od kojih se element sastoji te prema odgovarajuoj
tehnikoj specifikaciji za predgotovljene betonske elemente.

Utjecaj okolia
lanak 31.
Betonska konstrukcija koja je izloena utjecajima okolia, uslijed ega postoji opasnost od korozije armature, mora se
projektirati prema odredbama hrvatske norme HRN 1128.

III. IZVOENJE BETONSKE KONSTRUKCIJE

Zahtjevi za izvoenje betonske konstrukcije
lanak 32.
Za izvoenje betonskih konstrukcija primjenjuju se zahtjevi iz lanka 15. do 19. ovoga Propisa i dodatni zahtjevi iz
lanka 33. ovoga Propisa.

Dodatni zahtjevi
lanak 33.
Izvoenje betonske konstrukcije mora biti prema hrvatskim normama HRN EN 13670 i HRN EN 13670/NA.

Uporabljivost i ugradnja graevnih proizvoda

12 of 52 28.2.2017 8:27
 lanak 34.
(1) Uporabljivost graevnih proizvoda koji se ugrauju u betonsku konstrukciju dokazuje se u skladu sa zahtjevima
lanaka 17. i 18. ovoga Propisa.
(2) Svojstva graevnih proizvoda tijekom izvoenja betonske konstrukcije odravaju se u skladu s uputom odnosno
tehnikom uputom za ugradnju i uporabu
(3) Ugradnja betona, armature i predgotovljenih betonskih elemenata u betonsku konstrukciju provodi se prema
hrvatskim normama HRN EN 13670 i HRN EN 13670/NA.
(4) Kontrola betona prije ugradnje u betonsku konstrukciju, provodi se u skladu s odgovarajuim tehnikim
specifikacijama za beton, hrvatskim normama HRN EN 13670 i HRN EN 13670/NA te ovim Propisom.
(5) Kontrola elika za armiranje, elika za prednapinjanje, armature i predgotovljenih betonskih elemenata, prije
ugradnje provodi se prema hrvatskim normama HRN EN 13670 i HRN EN 13670/NA te ovim Propisom.

Naknadno dokazivanje tehnikih svojstava betonske konstrukcije

lanak 35.
(1) Dodatno, osim zahtjeva iz lanka 16. ovoga Propisa za betonsku konstrukciju koja nema projektom predviena
tehnika svojstva ili se ista ne mogu utvrditi zbog nedostatka potrebne dokumentacije, mora se naknadnim ispitivanjima i
naknadnim proraunima utvrditi tehnika svojstva betonske konstrukcije.
(2) Dodatno, za sluaj nepotvrivanja zahtijevanog razreda tlane vrstoe betona treba na dijelu konstrukcije u koji
je ugraen beton nepotvrenog razreda tlane vrstoe provesti naknadno ispitivanje tlane vrstoe betona u konstrukciji
prema nizu hrvatskih norma HRN EN 12504 i ocjenu sukladnosti prema hrvatskoj normi HRN EN 13791 i normama na
koje te norme upuuju, ili jednakovrijedno.

IV. ODRAVANJE BETONSKIH KONSTRUKCIJA

Odravanje
lanak 36.
Na odravanje betonskih konstrukcija primjenjuju se pravila propisana lancima 20. do 23. ovoga Propisa.

DIO TREI
POSEBNA PRAVILA ZA ELINE KONSTRUKCIJE

I. OPE ODREDBE
Deniranje eline konstrukcije
lanak 37.
elina konstrukcija je graevinska konstrukcija izraena od elika, koja se moe sastojati od:
proizvoda od elika (toplo i hladno oblikovani elini profili, limovi, trake, ipke, ice, elini lijev)
spojnih elemenata
dodatnog materijala za zavarivanje
vlanih elemenata visoke vrstoe
konstrukcijskih leajeva
drugih graevnih proizvoda za koje su zahtjevi propisani ovim Propisom radi ugradnje zajedno s proizvodima iz
podstavaka 1. do 5. ovoga lanka.

Izbor materijala i graevnih proizvoda

lanak 38.

13 of 52 28.2.2017 8:27
 Za eline konstrukcije rabe se materijali i graevni proizvodi koji su navedeni u hrvatskim normama niza HRN EN
1993, a ija su svojstva u skladu s odgovarajuim tehnikim specifikacijama na koje upuuje ova hrvatska norma i posebni
propisi.

II. PROJEKTIRANJE ELINIH KONSTRUKCIJA

Opa pravila za projektiranje
lanak 39.
(1) Za projektiranje elinih konstrukcija primjenjuju se pravila iz lanaka 7. do 14. ovoga Propisa i dodatno ova
posebna pravila.
(2) Za projektiranje elinih konstrukcija primjenjuje se hrvatska norma HRN EN 1990 i hrvatske norme nizova
HRNEN 1991, HRN EN 1993, HRN EN 1997 i HRN EN 1998, s pripadajuim nacionalnim dodacima te normama na koje
ove norme upuuju.
(3) Za projektiranje elinih konstrukcija na djelovanje poara primjenjuje se hrvatska norma HRN EN 1993-1-2, s
pripadajuim nacionalnim dodatkom te normama na koje ova norma upuuje.
(4) Popis normi za projektiranje elinih konstrukcija dan je u Prilogu I. ovoga Propisa.

Prorauni mehanike otpornosti i stabilnosti eline konstrukcije

lanak 40.
(1) Kod prorauna mehanike otpornosti i stabilnosti eline konstrukcije provode se sljedee provjere:
opa provjera nosivosti
provjera stabilnosti (globalne i lokalne)
provjera uporabljivosti
provjera nosivosti na zamor i
provjera sigurnosti protiv prevrtanja, klizanja i odizanja konstrukcije na osloncima.
(2) Kod provjere graninog stanja nosivosti konstrukcije, sekundarna se naprezanja uslijed upetosti u prikljucima
reetkastih konstrukcija mogu zanemariti ako su zadovoljeni uvjeti iz hrvatske norme HRN EN 1993-1-8. Ova naprezanja
moraju se uzeti u obzir pri provjerama zamora.
(3) Zaostala naprezanja uslijed zavarivanja ili oblikovanja elemenata, u proraunu se u pravilu uzimaju u obzir samo
posredno, kao imperfekcije pri provjerama stabilnosti.
(4) Pri provjeri graninog stanja uporabljivosti konstrukcije ne uzimaju se u obzir dinamiki koeficijenti, osim kada je
to posebno propisano hrvatskim normama iz Priloga I. ovoga Propisa (na primjer: kod eljeznikih mostova).
(5) Pri provjeri mehanike otpornosti i stabilnosti konstrukcije za vrijeme izrade, prijevoza i montae treba dokazati
da u ovim fazama nee doi do prekoraenja uvjeta nosivosti ili stabilnosti niti do nastanka trajnih deformacija
konstrukcije.
(6) Provjere sigurnosti protiv prevrtanja, klizanja i odizanja konstrukcije na osloncima provode se za najnepovoljniju
kombinaciju optereenja, iskljuujui mogua povoljna promjenjiva djelovanja.

Projektna dokumentacija za eline konstrukcije

lanak 41.
(1) Projekt eline konstrukcije mora osim sadraja propisanog lankom 10. ovoga Propisa sadravati osobito:
pregledne nacrte u kojima su, uz osnovne propisane dijelove, sa svim kotama i profilima elemenata, prikazani i svi elementi globalne
i lokalne stabilizacije eline konstrukcije
nacrte i proraune svih prikljuaka i oslonaca nosive eline konstrukcije i
tone oznake materijala za sve elemente, spojna sredstva i dodatni materijal eline konstrukcije, sukladno normama iz Priloga II.
ovoga Propisa.
(2) Raunske provjere mehanike otpornosti i stabilnosti u projektu eline konstrukcije opremaju se odgovarajuim skicama sa svim
potrebnim mjerama i oznakama te s jasnom sljedivou geometrije konstrukcije.
14 of 52 28.2.2017 8:27
 Posebna pravila za proraun i konstruiranje elinih konstrukcija
lanak 42.
(1) Debljina elemenata nosive eline konstrukcije izraene od toplo oblikovanih profila i limova ne smije biti manja
od 3 mm. Za eline konstrukcije izraene od hladno oblikovanih elemenata debljine manje od 3 mm odgovarajue se
primjenjuju pravila iz hrvatske norme HRN EN 1993-1-3.
(2) eline konstrukcije se oblikuju na nain kojim se omoguava pristup svim mjestima koja mogu biti ugroena
korozijom. Ako se ne mogu izbjei mjesta na kojima se moe skupljati voda unutar konstrukcije, treba omoguiti otjecanje
ili sprijeiti pritjecanje vode.
(3) Ako je projektom predvieno nadvienje eline konstrukcije, ono bi trebalo biti jednako proraunskim progibima
konstrukcije uslijed ukupnog stalnog optereenja i polovice korisnog optereenja, bez dinamikog koeficijenta.
(4) Iznimno, nadvienje eline konstrukcije smije biti vee ili manje od veliine odreene stavkom 3. ovoga lanka,
ako je ta veliina opravdana specifinostima optereenja eline konstrukcije i/ili uvjetima uporabljivosti graevine.
(5) Ako se u proraunu koristi plastina otpornost presjeka ili preraspodjela unutarnjih sila, treba osigurati da
nosivost spojeva nije dosegnuta prije dosezanja nosivosti osnovnog materijala.
(6) Ako se kod oblikovanja elemenata i prikljuaka eline konstrukcije ne mogu izbjei kutevi prikljuaka otriji od
30 i nagle promjene presjeka elemenata konstrukcije, utjecaj istih na nosivost konstrukcije treba adekvatno obuhvatiti
proraunom.

Posebna pravila za proraun i konstruiranje prikljuaka elinih konstrukcija

lanak 43.
(1) Proraun prikljuaka elinih konstrukcija provodi se prema hrvatskoj normi HRN EN 1993-1-8, s pripadajuim
nacionalnim dodatkom te normama i pravilima na koje ta norma upuuje.
(2) U istome spoju doputena je kombinacija:
zavara i tarnog spoja s prednapetim visokovrijednim vijcima
zavara i zakovica, ali samo kod statiki optereenih konstrukcija.
(3) Kod spojeva s kombinacijom iz stavka 2. podstavka 2. ovoga lanka, u proraunu treba uzeti u obzir razlike
elastinih svojstava zakovanog i zavarenog dijela spoja.
(4) U istome spoju nije doputena kombinacija zavara i vijaka, izuzev u sluaju navedenom u stavku 2. ovoga lanka.
(5) U istome spoju nije doputena kombinacija vijaka i zakovica.
(6) Iznimno od stavka 5. ovoga lanka, doputena je kombinacija dosjednih vijaka i zakovica.

Projektiranje zavarenih spojeva

lanak 44.
(1) Za postizanje odgovarajue kvalitete zavarenih spojeva elinih konstrukcija, sukladno normama iz Priloga II.
ovoga Propisa, kod projektiranja i izvedbe zavarenih spojeva treba osigurati minimalno sljedee karakteristike ovih spojeva:
kvaliteta materijala granica razvlaenja i vrstoa zavarenog spoja moraju biti jednake ili bolje od onih kod
osnovnog materijala
oblik zavarenog spoja oblik spoja mora osigurati ispravan i neprekinut prijenos sila kroz spoj.
(2) Zahtijevana kvaliteta izvedbe zavarenih spojeva odreuje se u projektu eline konstrukcije.
(3) Oblikovanjem zavarenih spojeva moraju se deformacije i zaostala naprezanja od zavarivanja svesti na minimum.
Ako se ne moe izbjei nagomilavanje zavara na jednom mjestu, utjecaj istog na nosivost konstrukcije treba adekvatno
obuhvatiti proraunom.
(4) Kod dinamiki optereenih konstrukcija, konstrukcija optereenih na zamor i konstrukcija izloenih niskim
temperaturama, zavareni spojevi moraju biti oblikovani tako da se utjecaj zareza svede na minimum.

15 of 52 28.2.2017 8:27
 (5) Broj zavarenih montanih spojeva eline konstrukcije treba svesti na minimum.
(6) Kod prostornog zavarivanja elemenata, krianja zavarenih spojeva trebaju se izbjei odsjecanjem kuta elementa, u
pravilu na sekundarnom elementu.
(7) Kod dinamiki optereenih konstrukcija od valjanih profila nije doputeno zavarivanje u zoni segregacije profila
(mjesta spoja pojasnice i hrpta kod U- i I-profila ili mjesta spojeva krakova L-profila).
(8) Kod dinamiki optereenih konstrukcija od hladno oblikovanih profila nije doputeno zavarivanje u zoni
presavijanja profila.

Projektiranje vijanih i zakovanih spojeva

lanak 45.
(1) Kod prorauna spojeva izloenih vlanim naprezanjima, uzima se u obzir oslabljenje elementa rupama za vijke ili
zakovice, a pri tome neto presjek s oslabljenjima ne treba biti manji od 70% pripadnog bruto presjeka.
(2) Spojevi izvedeni vijcima ili zakovicama proraunavaju se pod pretpostavkom jednakomjerne raspodjele sile ili
linearne raspodjele momenta na sve vijke ili zakovice u spoju. Kod spojeva s vie od est vijaka ili zakovica u jednom redu,
treba provesti dodatne konstrukcijske zahvate kojima se osigurava ovakva razdioba sile na sva spojna sredstva.
(3) U jednoj konstrukciji treba koristiti to manje razliitih promjera i kvaliteta vijaka ili zakovica.

Zatita elinih konstrukcija od korozije

lanak 46.
(1) Tehnika svojstva zatite eline konstrukcije od korozije moraju osigurati ispunjavanje zahtjeva iz lanka 6. ovoga
Propisa.
(2) Zatita elinih konstrukcija od korozije projektira se i izvodi prema normama iz Priloga II. ovoga Propisa te
normama i pravilima na koje te norme upuuju.
(3) Ako se zatita eline konstrukcije od korozije provodi prema normama iz Priloga II. ovoga Propisa te normama i
pravilima na koje te norme upuuju, smatra se da je osigurano postizanje svojstava zatite iz stavka 1. ovoga lanka.
(4) Projektant odabire sustav zatite eline konstrukcije od korozije sukladno pripadnim karakteristikama
konstrukcije, uvjetima okolia, uvjetima koritenja konstrukcije te zahtijevanom stupnju trajnosti zatite.
(5) Zatita eline konstrukcije od korozije smatra se sastavnim dijelom tehnikog rjeenja eline konstrukcije.

III. IZVOENJE ELINIH KONSTRUKCIJA

Zahtjevi za izvoenje elinih konstrukcija
lanak 47.
Za izvoenje elinih konstrukcija primjenjuju se zahtjevi iz lanka 15. do 19. ovoga Propisa i dodatni zahtjevi iz
lanka 48. do 50. ovoga Propisa.

Dodatni zahtjevi
lanak 48.
(1) Prilikom izvoenja elinih konstrukcija moraju se ispunjavati zahtjevi iz odgovarajue tehnike specifikacije za
izvedbu elinih konstrukcija, zahtjevi iz normi na koje ova specifikacija upuuje te zahtjevi iz ostalih normi vezanih za
njihovo izvoenje navedenih u Prilogu II. ovoga Propisa.
(2) elina konstrukcija se ovisno o traenim zahtjevima izvedbe svrstava u jedan od razreda izvedbe (EXC1, EXC2,
EXC3 ili EXC4), sukladno odgovarajuoj tehnikoj specifikaciji za tehnike zahtjeve za eline konstrukcije i hrvatskoj
normi HRN EN 1990.
(3) Zahtijevani razred izvedbe obvezno se navodi u programu kontrole i osiguranja kvalitete koji je sastavni dio
glavnog projekta eline konstrukcije.

16 of 52 28.2.2017 8:27
 Izvoenje zavarenih spojeva
lanak 49.
(1) Prilikom izvoenja zavarenih spojeva eline konstrukcije obavezno je provoenje svih kontrolnih radnji
propisanih normama iz Priloga II. ovoga Propisa, u svim fazama izvedbe zavarenih spojeva, to obuhvaa prije svega
kontrolu: opreme za zavarivanje, kvalifikacija zavarivaa, radnih uvjeta, pripreme lijeba, poloaja zavarivanja, elektroda,
karakteristika struje za zavarivanje, redoslijeda zavarivanja, provarivanja korijena zavara, ponovnog zavarivanja,
predgrijavanja elemenata, popravaka zavara te zavrne obrade.
(2) Zavar je dozvoljeno popravljati ljebljenjem i ponovnim zavarivanjem samo jedanput, a ako niti nakon popravka
zavar nema traena svojstva, potrebno ga je u cijelosti odbaciti.
(3) Kod zavarivanja elemenata konstrukcije debljine vee od 30 mm moraju se provesti prethodne posebne radnje (na
primjer: predgrijavanje).
(4) Kontrola izvedenih zavarenih spojeva provodi se na nain i u obimu prema odgovarajuoj tehnikoj specifikaciji za
tehnike zahtjeve za eline konstrukcije te ostalim normama iz Priloga II. ovoga Propisa.
(5) Uz obrazloenje, projektant moe u projektu eline konstrukcije zahtijevati vei obim ispitivanja zavara od
minimalno odreenog odgovarajuom tehnikom specifikacijom za tehnike zahtjeve za eline konstrukcije.

Izvoenje vijanih i zakovanih spojeva

lanak 50.
(1) Rupe za vijke i zakovice mogu se izvoditi probijanjem, buenjem, laserom, plazmom ili drugim nainima
termalnog rezanja. Za izvoenje rupa probijanjem moraju biti zadovoljeni uvjeti iz odgovarajue tehnike specifikacije za
tehnike zahtjeve za eline konstrukcije. Za dinamiki optereene elemente, predbuene rupe moraju se dodatno razvrtati.
(2) Prije spajanja elemenata vijcima ili zakovicama, elementi se trebaju privremeno povezati u traeni poloaj (na
primjer: montanim vijcima), a tek po provjeri svih pozicija elementi se priteu projektiranim spojnim sredstvima.
(3) Kod statiki neodreenih ili sloenih sustava, rupe za montane vijke ili zakovice u radionici se bue na manji
promjer, koji se potom kod predmontae i spajanja elemenata razvre na projektiranu dimenziju.
(4) Kod spojeva s veim brojem vijaka ili zakovica u jednom redu, pritezanje vijaka ili zakivanje provodi se od sredine
prema krajevima i to paralelno u svim usporednim redovima.

IV. ODRAVANJE ELINIH KONSTRUKCIJA

Dodatna pravila za odravanje elinih konstrukcija
lanak 51.
Osim pravila za odravanje graevinskih konstrukcija propisanih lancima 20. do 23. ovoga Propisa, kod odravanja
elinih konstrukcija obavezno je i pridravanje sljedeih pravila:
vremenski razmak izmeu osnovnih pregleda elinih konstrukcija s prednapetim zategama ne smije biti dui od 6
mjeseci
kod konstrukcija s vlanim elementima (izuzev vjetrovnih spregova) te kod zavarenih elinih konstrukcija
izloenih temperaturama niim od 0 0C, potrebno je provesti i dopunske preglede u roku 3 mjeseca nakon poetka uporabe
i nakon prve zime, u svrhu otkrivanja poputanja vlanih elemenata (zatega) ili naprslina zavara te kontrole deformacija
konstrukcije
kod glavnih pregleda elinih konstrukcija sa zatvorenim sanduastim elementima, obavezno treba kontrolirati
brtvljenje ili provjetravanje unutranjosti elemenata.

DIO ETVRTI
POSEBNA PRAVILA ZA SPREGNUTE KONSTRUKCIJE OD ELIKA I BETONA

17 of 52 28.2.2017 8:27
 I. OPE ODREDBE
Deniranje spregnute konstrukcije
lanak 52.
Spregnuta konstrukcija je konstrukcija s konstrukcijskim elementima koji se sastoje od betona i konstrukcijskog ili
hladno oblikovanog elika, povezanih posminim spojem koji ograniava uzduno klizanje izmeu betona i elika i
razdvajanje jednog dijela od drugog.

Izbor materijala i graevnih proizvoda

lanak 53.
Za spregnute konstrukcije rabe se materijali i graevni proizvodi koji su navedeni u hrvatskoj normi HRN EN
1994-1-1, a ija su svojstva u skladu s odgovarajuim tehnikim specifikacijama na koje upuuje ova hrvatska norma i
poseban propis.

II. PROJEKTIRANJE SPREGNUTE KONSTRUKCIJE

Opa pravila za projektiranje spregnute konstrukcije
lanak 54.
(1) Za projektiranje spregnute konstrukcije primjenjuju se pravila iz lanka 7. do 14. ovoga Propisa i dodatno ova
posebna pravila.
(2) Za projektiranje spregnutih konstrukcija primjenjuje se hrvatska norma HRN EN 1990 te hrvatske norme nizova
HRN EN 1991, HRN EN 1992, HRN EN 1993, HRN EN 1994, HRN EN 1997 i HRN EN 1998, s pripadajuim nacionalnim
dodacima te normama na koje ove norme upuuju.
(3) Popis normi za projektiranje spregnutih konstrukcija dan je u Prilogu I. ovoga Propisa.

Posebna pravila za projektiranje spregnute konstrukcije

lanak 55.
(1) Za projektiranje spregnute konstrukcije kod zgrada primjenjuju se pravila iz hrvatske norme HRN EN 1994-1-1, s
pripadajuim nacionalnim dodatkom te normama na koje ova norma upuuje.
(2) Za projektiranje spregnute konstrukcije na djelovanje poara primjenjuje se hrvatska norma HRN EN 1994-1-2, s
pripadajuim nacionalnim dodatkom te normama na koje ova norma upuuje.
(3) Za projektiranje spregnutih mostova primjenjuje se hrvatska norma HRN EN 1994-2, s pripadajuim nacionalnim
dodatkom te normama na koje ova norma upuuje.

Sredstva za sprezanje
lanak 56.
(1) Osnovno sredstvo za sprezanje su modanici s glavom.
(2) U sluaju da sredstva za sprezanje ne odgovaraju zahtjevima iz hrvatske norme HRN EN 1994-1-1, potrebno je
provesti odgovarajua laboratorijska ispitivanja.
(3) Ispitivanja iz stavka 2. ovoga lanka moraju biti provedena u skladu s dodatkom B hrvatske norme HRN EN
1994-1-1.

Spregnute ploe
lanak 57.
(1) Projektiranje spregnutih ploa provodi se na nain da se za odreene veliine koriste rezultati laboratorijskih
ispitivanja.
(2) Ispitivanja iz stavka 1. ovoga lanka moraju biti provedena u skladu s dodatkom B hrvatske norme HRN EN
18 of 52 28.2.2017 8:27
 1994-1-1, a u nedostatku provedenih vlastitih laboratorijskih ispitivanja uzoraka spregnutih ploa, mogu se koristiti
vrijednosti iz odgovarajuih tehnikih specifikacija u okviru ogranienja odreenih hrvatskom normom HRN EN
1994-1-1.

Sredstva za sprezanje
lanak 58.
Prilikom rekonstrukcija ili sanacija spregnutih konstrukcija iznimno se doputa da se otpornost uzdunog posminog
spoja izvedenog s nekim od starijih tipova sredstava za sprezanje moe dokazivati na nain da se koriste zahtjevi navedeni
u normi ENV 1994-1-1:1992 s pripadajuim parcijalnim koeficijentima za otpornost navedenim u toj normi.

III. IZVOENJE SPREGNUTIH KONSTRUKCIJA

Izvoenje, uporabljivost i odravanje
lanak 59.
Za izvoenje spregnutih konstrukcija primjenjuju se zahtjevi iz lanka 15. do 19. ovoga Propisa i dodatni zahtjevi iz
lanka 60. ovoga Propisa.

Dodatni zahtjevi
lanak 60.
(1) Uvjeti za izvoenje spregnute konstrukcije odreuju se programom kontrole i osiguranja kvalitete koji je sastavni
dio graevinskog projekta projekta spregnute konstrukcije, najmanje u skladu s odredbama navedenim u normama iz
Priloga II. ovoga Propisa.
(2) Ako je primijenjeno tehniko rjeenje spregnute konstrukcije takvo da nije obuhvaeno normama iz Priloga I.
ovoga Propisa, odnosno ako su uvjeti u kojima se izvode radovi i druge okolnosti koje mogu utjecati na tehnika svojstva
spregnute konstrukcije takvi da nisu obuhvaeni normama iz Priloga II. ovoga Propisa, tada se programom kontrole i
osiguranja kvalitete moraju urediti posebni uvjeti graenja kojima se ispunjava zahtjev iz stavka 1. ovoga lanka.
(3) Spregnuta konstrukcija se izvodi od graevnih proizvoda i od materijala namijenjenih za ugradnju u spregnutu
konstrukciju i/ili od predgotovljenih elemenata izraenih ili proizvedenih prema odgovarajuim tehnikim
specifikacijama, projektu spregnute konstrukcije i odredbama ovoga Propisa.

IV. ODRAVANJE SPREGNUTIH KONSTRUKCIJA

Odravanje
lanak 61.
Na odravanje spregnutih konstrukcija primjenjuju se pravila za odravanje graevinskih konstrukcija propisana
lancima 20. do 23. ovoga Propisa te dodatno pravila propisana posebnim pravilima za betonske i eline konstrukcije.

Primjena ostalih dijelova Propisa

lanak 62.
Na spregnute konstrukcije primjenjuju se i posebna pravila za betonske i eline konstrukcije, ako nisu u suprotnosti s
odredbama ovih posebnih pravila.

DIO PETI
POSEBNA PRAVILA ZA DRVENE KONSTRUKCIJE

I. OPE ODREDBE
Deniranje drvene konstrukcije

19 of 52 28.2.2017 8:27
 lanak 63.
Drvena konstrukcija je konstrukcija izvedena od konstrukcijskih elemenata od cjelovitog drva i materijala na osnovi
drva (na primjer: lamelirano drvo, LVL).

Primjena posebnih pravila

lanak 64.
Ova posebna pravila se ne primjenjuju na zavrne obloge konstrukcijskih i nekonstrukcijskih elemenata (obloge
stropova, podova, zidova i dr.) i drvne proizvode koji slue kao toplinska, zvuna ili druga izolacija.

Izbor materijala i graevnih proizvoda

lanak 65.
(1) Za drvene konstrukcije rabe se materijali i graevni proizvodi koji su navedeni u hrvatskim normama HRN EN
1995-1-1 i HRN EN 1995-2 (cjelovito drvo i materijali na osnovi drva), a ija su svojstva u skladu s odgovarajuim
tehnikim specifikacijama na koje upuuju ove hrvatske norme i poseban propis.
(2) Za prikljuke drvenih konstrukcija rabe se mehaniki spojni elementi (vijci, vijci za drvo, avli, trnovi, skobe,
modanici i utisnute jeaste ploe) te adhezivi koji su navedeni u hrvatskim normama HRN EN 1995-1-1 i HRN EN
1995-2, a ija su svojstva u skladu s odgovarajuim tehnikim specifikacijama na koje upuuju ove hrvatske norme i
poseban propis.
(3) Sastavni dijelovi drvene konstrukcije (spregovi, zatege, temelji i sl.) i graevni proizvodi koji se u njih ugrauju, a
nisu obuhvaeni ovim posebnim pravilima, moraju ispunjavati zahtjeve ovoga Propisa i posebnih propisa kojima su
ureeni graevni proizvodi.

II. PROJEKTIRANJE DRVENIH KONSTRUKCIJA

Opa pravila za projektiranje drvenih konstrukcija
lanak 66.
(1) Za projektiranje drvene konstrukcije primjenjuju se pravila iz lanaka 7. do 14. ovoga Propisa i dodatno ova
posebna pravila.
(2) Za projektiranje drvenih konstrukcija primjenjuje se hrvatska norma HRN EN 1990 i hrvatske norme nizova HRN
EN 1991, HRN EN 1995, HRN EN 1997 i HRN EN 1998, s pripadajuim nacionalnim dodacima te normama na koje ove
norme upuuju.
(3) Popis normi za projektiranje drvenih konstrukcija dan je u Prilogu I. ovoga Propisa.

Projektna dokumentacija za drvene konstrukcije

lanak 67.
Projekt drvene konstrukcije mora osim sadraja propisanog lankom 10. ovoga Propisa sadravati osobito:
pregledne nacrte u kojima su, uz propisane dijelove, sa svim kotama i presjecima elemenata, prikazani i svi elementi globalne i
lokalne stabilizacije drvene konstrukcije
nacrte i proraune svih oslonaca i spojeva nosive drvene konstrukcije
tone oznake materijala za sve elemente drvene konstrukcije
plan i nacrte slaganja lamela kod lameliranih nosaa
plan i nacrte izvoenja sloenih nosaa gdje se elementi spajaju mehanikim spojnim sredstvima ili ljepilom
plan i nacrte izvoenja otvora i zasjeka na elementima drvene konstrukcije
plan manipulacije na gradilitu, transporta i naina postavljanja vitkih, visokih lameliranih nosaa i reetki i
plan zatite drvene konstrukcije.

Zatita drvenih konstrukcija

lanak 68.

20 of 52 28.2.2017 8:27
 (1) Tehnika svojstva zatite drvene konstrukcije moraju, ovisno o razredu uporabe drvene konstrukcije odreenom
prema hrvatskoj normi HRN EN 335, osigurati ispunjavanje zahtjeva iz lanka 6. ovoga Propisa te moraju osigurati
ravnoteni sadraj vlage tijekom vijeka trajanja graevine, s time da je sadraj vlage uvijek takav da osigura zatitu protiv
gljivica kao uzronika trulei i omoguuje stabilnost dimenzija, bez time prouzroenih trajnih deformacija.
(2) Zatita drvene konstrukcije u smislu ovih posebnih pravila obuhvaa graevinsko-fizikalne, konstruktivne,
organizacijske i kemijske mjere zatite od atmosferskih djelovanja, djelovanja unutarnje klime, djelovanja procjednih i
drugih voda te biolokih i poarnog djelovanja radi ouvanja temeljnog zahtjeva mehanike otpornosti i stabilnosti i
otpornosti na poar drvene konstrukcije.
(3) Ako se zatita provodi prema normama na koje upuuje Prilog II. ovoga Propisa smatra se da je osigurano
postizanje svojstava zatite iz stavka 1. ovoga lanka.
(4) Zatita drvene konstrukcije mora obuhvatiti zatitu svih pojedinanih elemenata drvene konstrukcije zasebno
(drvenih, metalnih i drugih), kao i zatitu drvene konstrukcije u cjelini.
(5) Zatitom pojedinih elemenata drvene konstrukcije ne smije se nepovoljno djelovati na zatitu drugih elemenata.
(6) Antikorozivna zatita metalnih dijelova koji su sastavni dio drvene konstrukcije provodi se prema hrvatskoj normi
HRN EN ISO 2081 i u skladu s odgovarajuim odredbama hrvatskih normi nizova HRN EN 1992 i HRN EN 1993 te
primjerima minimalne antikorozivne zatite metalnih dijelova u ovisnosti o razredima uporabljivosti danim hrvatskom
normom HRN EN 1995-1-1.

Projektiranje zatite drvene konstrukcije

lanak 69.
(1) Pri projektiranju graevinsko-fizikalnih mjera zatite drvene konstrukcije treba osobito:
svesti na najmanju moguu mjeru utjecaj padalina ili vlaenje elemenata konstrukcije iz okolia ili iz susjednih
elemenata konstrukcija (strehama, nadstrehama, nadvojima, zidnim napustima i sl.)
onemoguiti kontakt elemenata konstrukcije s tlom, zemljom ili drugim materijalima i medijima koji mogu
prouzroiti prekomjerno vlaenje (na primjer: odizanjem elementa drvene konstrukcije od tla, oblaganjem, i sl.)
dugorono zatititi od vremenskih utjecaja one elemente drvene konstrukcije koji su padalinama izloeni te
omoguiti njihovu jednostavnu izmjenu i
omoguiti to vei protok zraka i dostupnost elementima drvene konstrukcije radi obavljanja kontrolnih pregleda.
(2) Pri projektiranju konstruktivnih mjera zatite drvene konstrukcije treba osobito:
osigurati otjecanje tekue vode s drvenih povrina i to je krae mogue zadravanje vode i snijega na izloenim
plohama (obradom povrine, zaobljavanjem krajeva nosaa, i sl.)
sprijeiti prodor oborinske vode u poprene presjeke(pokrivanjem, premazivanjem, brtvljenjem, i sl.) i
omoguiti to je vee mogue cirkuliranje zraka i isuivanje svih dijelova konstrukcije.
(3) Pri projektiranju organizacijskih mjera zatite drvene konstrukcije treba osobito:
dati takvo tehniko rjeenje graevine kojim e se tijekom koritenja graevine, stalnim ili povremenim
provjetravanjem sprijeiti da drvena konstrukcija bude izloena zraku relativne vlanosti vee od 80% u zatvorenim
prostorima i
odrediti nain popravka zatite drvene konstrukcije koja se oteti tijekom transporta, obrade, meuskladitenja i
montae drvene konstrukcije.
(4) Pri projektiranju kemijskih mjera zatite drvene konstrukcije treba osobito:
sprijeiti propadanje povrine uslijed vlaenja i sunevog zraenja povrinskim premazom i
odrediti postupak nanoenja zavrnog premaza elemenata drvene konstrukcije kada su ti elementi preventivno
zatieni u proizvodnom pogonu, ako je tehnikim rjeenjem drvene konstrukcije predvieno da e se zavrni sloj nanositi
na gradilitu.
(5) Prilikom projektiranja mjera zatite potrebno je prednost dati graevinsko-fizikalnim te konstruktivnim mjerama
21 of 52 28.2.2017 8:27
 zatite, dok se kemijske mjere zatite primjenjuju ako:
se graevinsko-fizikalnim i konstruktivnim mjerama zatite ne postie propisana razina zatite
klimatske i ostale prilike posebno pridonose razvoju biotskih uzronika razgradnje.
(6) Pri projektiranju zatite drvene konstrukcije uzimaju se u obzir i eventualni nepovoljni uinci primijenjenih mjera
zatite i/ili zatitnih sredstava na ispunjavanje tehnikih svojstava drvene konstrukcije.

Svojstva zatitnih sredstava

lanak 70.
Svojstva zatitnih sredstava u odnosu na njihove bitne znaajke moraju biti specificirana u projektu drvene
konstrukcije te moraju biti specificirana prema odgovarajuim tehnikim specifikacijama za zatitna sredstva.

III. IZVOENJE DRVENIH KONSTRUKCIJA

Izvoenje drvenih konstrukcija
lanak 71.
Za izvoenje drvenih konstrukcija primjenjuju se zahtjevi iz lanka 15. do 19. ovoga Propisa i dodatni zahtjevi iz
lanaka 72. do 74. ovoga Propisa.

Dodatni zahtjevi
lanak 72.
(1) Prije izvoenja elemenata drvene konstrukcije izvoa:
pregledava svaku otpremnicu i dokumentaciju koja prati drvne proizvode, mehanika spajala, ljepila, zatitna
sredstva i druge graevne proizvode koji se ugrauju u drvenu konstrukciju
vizualno kontrolira drvne proizvode, ambalau mehanikih spajala, ljepila, zatitnih sredstava i ambalae ostalih graevnih
proizvoda da se utvrde mogua oteenja i
utvruje sadraj vode drvnih odnosno predgotovljenih proizvoda.
(2) Sadraj vode drvnih proizvoda se utvruje neposredno prije izvoenja elemenata drvene konstrukcije u skladu sa hrvatskim
normama HRN EN 13183-1 i HRN EN 13183-2.
(3) Prije poetka izvoenja elemenata drvene konstrukcije provode se kontrolna ispitivanja graevnih proizvoda u sluaju sumnje.
(4) Elementi drvene konstrukcije moraju biti oznaeni smjerom montiranja ako to nije jasno vidljivo iz njihovog oblika.
(5) Elementi drvene konstrukcije i drugi proizvodi koji se ugrauju u drvenu konstrukciju moraju biti transportirani i uskladiteni do
trenutka ugradnje na nain kako je to odreeno projektom drvene konstrukcije i uputom odnosno tehnikom uputom proizvoaa.
(6) Prilikom transporta do gradilita i po gradilitu te prilikom montae potrebno je u svemu se pridravati zahtjeva iz
projekta drvene konstrukcije i osigurati da se drvni proizvodi i predgotovljeni elementi ne dovedu u poloaj neusklaen s
projektom, koji bi mogao prouzroiti prekoraenje naprezanja u odnosu na ona u eksploataciji, gubitak stabilnosti
elementa ili prevrtanje.
(7) Krojenje drvnih proizvoda radi se na zato pripremljenoj i natkrivenoj podlozi odnosno stolu, na kojem je nacrtana
konstrukcija sa svim detaljima i nadvienjima u prirodnoj veliini uz primjenu preciznih alata.
(8) Kod reetkastih nosaa potrebno je prekontrolirati krajeve pojedinih elemenata reetke na postojanje kvrga i
raspuklina te elemente koji ne zadovoljavaju kriterije ugradbe odbaciti.
(9) Rupe, utori i zarezi za spajala moraju biti izvedeni s takvom preciznou da se osiguraju projektom predviena
svojstva spoja.
(10) Smatra se da je uvjet iz stavka 9. ovoga lanka ispunjen ako se rupe za spajala izvode istovremeno na svim
elementima istog spoja privremeno sloenim u konani poloaj.
(11) Ugradba spajala provodi se u takvom privremenom poloaju elemenata konstrukcije kojim se osigurava
projektirano nadvienje.
(12) Tijekom izvoenja drvena konstrukcija mora biti osigurana od optereenja prouzroenih samom izvedbom
(ukljuujui od opreme koja se koristi pri izvoenju ili samih postupaka izvedbe) kao i od utjecaja vjetra ili nedovrenosti

22 of 52 28.2.2017 8:27
 konstrukcije u skladu s projektom drvene konstrukcije.
(13) Sva se privremena uvrenja i pridranja moraju ostaviti u drvenoj konstrukciji dok drvena konstrukcija ne
bude izvedena do onog stupnja koji doputa njihovo sigurno uklanjanje.

Izvoenje drvenih konstrukcija lijepljenjem

lanak 73.
(1) Lijepljenje na gradilitu doputeno je samo u kontroliranim uvjetima u skladu s uputom odnosno tehnikom
uputom proizvoaa ljepila, zahtjevima iz projekta drvene konstrukcije i odredbama ovoga lanka.
(2) Lijepiti se smiju samo elementi ija je povrina prethodno pripremljena (osuena, odmaena, otpraena, i sl.) u
skladu s projektom i prema uputi odnosno tehnikoj uputi proizvoaa.
(3) Pri izvoenju lijepljenih spojeva zabranjuje se brusnim papirom popravljati neravne povrine.
(4) Pri izvoenju lijepljenih spojeva sadraj vode drvnog proizvoda na mjestu spoja mora se kontrolirati neposredno
prije lijepljenja.
(5) Maksimalna razlika sadraja vode drvnog proizvoda na mjestu spoja ne smije biti vea od 2% u odnosu na
projektom odreen sadraj vode.
(6) Svi spojevi moraju biti izvedeni s ljepilima istog porijekla, kao i ljepilo s kojim je izvedeno meusobno lijepljenje
lamela u sluaju lameliranih nosaa.
(7) U toku vezivanja ljepila nije doputeno pomicanje elemenata.
(8) Kontrola lijepljenog spoja i vrstoa ljepila moraju se u lijepljenoj konstrukciji kontrolirati i poslije zavretka
lijepljenja, to se postie ispitivanjem probnih uzoraka izraenih u istim uvjetima i identinim okolnostima kao i kod
osnovne lijepljene konstrukcije ili uzimanjem probnih uzoraka iz osnovne konstrukcije odgovarajuom primjenom
hrvatskih normi niza HRN EN 15416 te hrvatskih normi HRN EN 302-1, HRN EN 302-2, HRN EN 302-3 i HRN EN 302-4.

Zabrane pri izvoenju drvenih konstrukcija

lanak 74.
Pri izvoenju drvene konstrukcije nije doputeno sljedee:
ugradnja mekog konstrukcijskog drva razreda vrstoe nieg od C18
ugradnja drvenih elemenata od cjelovitog drva i lijepljenog lameliranog drva za koje se utvrdi da poetna
odstupanja od ravnosti u sredini elementa prelaze vrijednosti navedene u hrvatskoj normi HRN EN 1995-1-1
ugradnja drvnih proizvoda iji je sadraj vlage vei od 22%
ugradnja elemenata koji nisu preventivno zatieni postupcima organizacijske zatite na nain da se sprijei
ponovno vlaenje drvene grae tijekom transporta, obrade, meuskladitenja, montae i uporabe, izbjegavanjem izravnog
kontakta s vodom i tlom, ispravnim slaganjem elementa i natkrivanjem
ugradnja mehanikih spajala pri izradi lijepljenog spoja na nain da se smatraju nosivim spojnim sredstvima. Ako
se pri izradi lijepljenog spoja primjenjuju avli, vijci ili vijci za drvo smiju se smatrati samo priteznim spojnim sredstvima
lijepljenje drvnog proizvoda iji je sadraj vlage nepovoljniji izmeu sljedeih vrijednosti: 12% 3% sadraja vlage i
sadraja vlage koji odgovara uputi odnosno tehnikoj uputi proizvoaa ljepila, s time da najvea razlika sadraja vlage
elemenata koji se lijepe ne prelazi 2%
uporaba razliitih vrsta ljepila za izvoenje jedne lijepljene drvene konstrukcije
varenje, na gradilitu ili u tvornici elinih elemenata koji su u kontaktu ili takvoj blizini drvenih elemenata da
toplina varenja i/ili iskre mogu otetiti drvene elemente ili njihov zatitni premaz.

IV. ODRAVANJE DRVENIH KONSTRUKCIJA

Dodatna pravila za odravanje drvenih konstrukcija
lanak 75.
23 of 52 28.2.2017 8:27
 (1) Osim pravila za odravanje graevinskih konstrukcija propisanih lancima 20. do 23. ovoga Propisa, kod
odravanja drvenih konstrukcija obavezno je pridravanje i pravila propisana stavcima 2. do 3. ovoga lanka.
(2) Vremenski razmak osnovnih pregleda u svrhu odravanja drvene konstrukcije provodi se sukladno zahtjevima iz
projekta drvene konstrukcije, ali ne rjee od:
6 mjeseci za dijelove zatite drvene konstrukcije koji slue za odvodnju (oluci, i sl.), za kontrolu pritegnutosti zatega,
elinih napinjalki u stabilizacijskim vezovima, kontrolu sile u kablovima za prednaprezanje te drvene konstrukcije
zatiene od poara (premazom, oblogom, i sl.)
1 godine za dijelove drvene konstrukcije koji su izloeni uestalim promjenama sadraja vode, za dijelove drvene
konstrukcije koji se nalaze u prostoru s oteanim strujanjem zraka.
(3) Prilikom rekonstrukcije drvene konstrukcije, prethodna istraivanja iz lanka 24. stavka 1. ovoga Propisa moraju
obavezno ukljuiti:
vizualni pregled stanja glavnih elemenata drvene konstrukcije koji su bitni za nosivost konstrukcije u cjelini te za
pravilno funkcioniranje graevine (spojevi glavnih nosivih elemenata, potporni elementi, glavni nosai, zatege, poloaj i
veliina pukotina, nastanak ili irenje bioloke zaraze drva (gljivama i/ili insektima))
utvrivanje sadraja vode
utvrivanje stanja sloja zatitnog premaza elemenata drvene konstrukcije te
drugih oteenja bitnih za ouvanje mehanike otpornosti i stabilnosti graevine,
a ijim otkazivanjem moe biti ugroena sigurnost korisnika graevine i/ili prouzroena znaajna materijalna teta.

DIO ESTI
POSEBNA PRAVILA ZA ZIDANE KONSTRUKCIJE

I. OPE ODREDBE
Deniranje zidane konstrukcije
lanak 76.
Zidana konstrukcija je konstrukcija koja se izvodi od:
nearmiranog zia
omeenog zia
armiranog zia i
prednapetog zia.

Izbor materijala i graevnih proizvoda

lanak 77.
Za zidane konstrukcije rabe se materijali i graevni proizvodi koji su navedeni u hrvatskoj normi HRN EN 1996-1-1, a
ija su svojstva u skladu s odgovarajuim tehnikim specifikacijama na koje upuuje ova hrvatska norma i poseban propis.

II. PROJEKTIRANJE ZIDANIH KONSTRUKCIJA

Opa pravila za projektiranje
lanak 78.
(1) Za projektiranje zidane konstrukcije primjenjuju se pravila iz lanaka 7. do 14. ovoga Propisa i dodatno ova
posebna pravila.
(2) Za projektiranje zidanih konstrukcija primjenjuje se hrvatska norma HRN EN 1990 i hrvatske norme nizova HRN
EN 1991, HRN EN 1992, HRN EN 1996, HRN EN 1997 i HRN EN 1998, s pripadajuim nacionalnim dodacima te norme
na koje ove norme upuuju.

24 of 52 28.2.2017 8:27
 (3) Popis normi za projektiranje zidanih konstrukcija dan je u Prilogu I. ovoga Propisa.

Zie
lanak 79.
Ova posebna pravila primjenjuju se na: nosivo, fasadno, oblono, pregradno, vezno, ispunsko zie i protupoarno zie.

Predgotovljeno zie
lanak 80.
(1) Predgotovljeno zie u smislu ovoga Propisa je zie izraeno ili proizvedeno od istovrsnih zidnih elemenata
poloenih na unaprijed odreen nain povezanih mortom ili betonom, na mjestu razliitom od konanog mjesta u
graevini.
(2) Predgotovljeno zie ne moe biti nearmirano zie.
(3) Predgotovljeno zie izrauje se odnosno proizvodi za:
konstrukcijske elemente (element djelomino predgotovljene zidane konstrukcije, element predgotovljene zidane
konstrukcije ili zasebna graevina) i
nekonstrukcijske elemente (pregradno, parapetno, fasadno, oblono, vezno, protupoarno zie i ispunsko zie).

Posebna pravila za zidane konstrukcije

lanak 81.
(1) Temelji zidane konstrukcije meusobno se povezuju veznim gredama, zategama ili armiranobetonskom ploom na
nain koji osigurava zajedniki horizontalni pomak i prijenos horizontalnih sila, te moraju imati dostatnu krutost koja
umanjuje utjecaje nejednolikog slijeganja graevine.
(2) Pregradno i oblono zie, ispunsko zie i protupoarno zie mora se u smjeru okomitom na vlastitu ravninu
povezati s nosivim ziem odnosno nosivim dijelovima zidane konstrukcije, u skladu s projektom zidane konstrukcije.
(3) Nosivo zie kojemu vrh nije pridran okomito na vlastitu ravninu mora biti izvedeno kao omeeno zie.

Projektiranje zidane konstrukcije s drugim vrstama konstrukcija

lanak 82.
(1) Pri projektiranju novih ili rekonstrukciji postojeih graevina u kojima se kombiniraju zidane konstrukcije s
drugim vrstama konstrukcija dokaz graninog stanja nosivosti provodi se sukladno posebnim pravilima propisanim ovim
Propisom za pojedine vrste konstrukcija.
(2) Za dokaz graninog stanja nosivosti konstrukcija u kojima se kombiniraju zidane konstrukcije s drugim vrstama
konstrukcija na djelovanje potresa, potrebno je uzeti jedinstveni faktor ponaanja (q), koji odgovara manjoj vrijednosti
faktora ponaanja analizirajui pojedine vrste konstrukcija neovisno, a proraun i razrada detalja za osiguranje duktilnosti
provode se sukladno posebnim pravilima propisanim ovim Propisom za pojedine vrste konstrukcija.
(3) Iznimno od stavka 2. ovoga lanka, za dokaz graninog stanja nosivosti konstrukcija u kojima su temelj i jedna
etaa iznad temelja, u vertikalnom kontinuitetu, projektirane kao betonska konstrukcija od betonskih zidova i ploa na
koju se nastavlja zidana konstrukcija, uzima se faktor ponaanja koji vrijedi za primijenjenu vrstu zia prema hrvatskoj
normi HRN EN 1998.
(4) Za dokaz graninog stanja nosivosti konstrukcija, u kojima se kombinira zie zidanih konstrukcija s betonskim
konstrukcijama, na djelovanje vjetra i ostalih vodoravnih djelovanja, proraun se provodi sukladno posebnim pravilima
propisanim ovim Propisom za pojedine vrste konstrukcija.
(5) Za dokaz graninog stanja uporabljivosti konstrukcija, u kojima se kombinira zie zidanih konstrukcija s
betonskim konstrukcijama, mjerodavni su nepovoljniji kriteriji za odnosnu vrstu konstrukcije.

III. IZVOENJE ZIDANIH KONSTRUKCIJA

25 of 52 28.2.2017 8:27
 Zahtjevi za izvoenje zidanih konstrukcija
lanak 83.
Za izvoenje zidane konstrukcije primjenjuju se zahtjevi iz lanaka 15. do 19. ovoga Propisa i dodatni zahtjevi iz
lanka 84. ovoga Propisa.

Dodatni zahtjevi
lanak 84.
(1) Zidni elementi na gradilitu moraju biti sloeni po tipovima, skupinama i kategoriji i osigurani od djelovanja
atmosferilija (kie, snijega, leda).
(2) Zidni elementi se ne smiju tijekom graenja postavljati na stropne konstrukcije na nain da prouzroe trajnu
deformaciju stropne konstrukcije.
(3) Mort za zidanje mora biti transportiran do gradilita i skladiten na nain da je zatien od utjecaje vlage i drugih
tetnih utjecaja na svojstva morta.
(4) Mort mora biti sloen po vrstama i razredima.
(5) Mort ope namjene se mora mijeati strojno i ne smije se ugraivati ako je zapoeo proces stvrdnjavanja.
(6) Mortovi se ne smiju, bez prethodnih kontrolnih ispitivanja, ugraivati odnosno primjenjivati nakon isteka roka
uporabe.
(7) S graevnim proizvodima koji se ugrauju u zidanu konstrukciju postupa se u skladu sa uputom odnosno
tehnikom uputom proizvoaa.
(8) Prije zidanja zia mora se provesti sljedee:
provjera dokumentacije koja prati graevni proizvod i oznake graevnih proizvoda sukladno posebnim propisima
kojima se ureuju graevni proizvodi
provjera usklaenosti objavljenih svojstava graevnog proizvoda u odnosu na njegove bitne znaajke sa zahtjevima
iz projekta zidane konstrukcije
vizualna kontrola zidnih elemenata, morta i ostalih graevnih proizvoda zbog utvrivanja moguih odstupanja od
svojstava i/ili oteenja
utvrivanje kategorije zidnih elemenata (I ili II) i
utvrivanje razreda izvedbe (1, 2 ili 3), odnosno osposobljenosti izvoaa za pojedini razred izvedbe, a u skladu sa
zahtjevima iz projekta zidane konstrukcije.
(9) Kontrolu iz stavka 8. ovoga lanka provodi izvoa.
(10) Kontrolu razreda izvedbe provodi nadzorni inenjer i utvruje da postoji osposobljenost izvoaa za provedbu
projektom propisanog razreda izvedbe.
(11) Zidni elementi moraju biti povezani vezivom u skladu s pravilima struke i prema uputama odnosno tehnikim
uputama proizvoaa.
(12) Horizontalne i vertikalne sljubnice morta izraene od mortova ope namjene i laganih mortova trebaju imati
debljinu od 6 mm do 15 mm, a sljubnice morta od tankoslojnih mortova trebaju imati debljinu od 0,5 mm do 3 mm.
(13) Pri izvedbi zia zidane konstrukcije sa zidnim elementima s mortnim depovima, vertikalne sljubnice
ispunjavaju se po punoj visini zidnog elementa i u punoj irini mortnog depa, pri emu irina mortnog depa mora
iznositi najmanje 40% irine zidnog elementa.
(14) Pri zidanju zia zidni elementi u pravilu se preklapaju za pola duljine zidnog elementa, mjereno u smjeru zida, a
iznimno za 0,4 visine zidnog elementa, ali ne manje od 4 cm.
(15) Omeeno zie mora imati vertikalne i horizontalne armiranobetonske ili armirane zidane omeujue vijence
(serklae) koji trebaju imati plotinu presjeka ne manju od 0,02 m2, s najmanjom izmjerom od 150 mm u tlocrtu zida.
(16) Vertikalni serklai pojedine etae betoniraju se nakon izvedbe zia te etae.

26 of 52 28.2.2017 8:27
 (17) Obvezno je osigurati vezu zia i vertikalnih serklaa (osim u sluaju izvedbe vertikalnih serklaa
predgotovljenim zidnim elementima), bilo nainom gradnje (istacima zidnih elemenata svakog drugog reda za najmanje
0,4 visine zidnog elementa, ali ne manje od 4 cm) ili mehanikim spojnim sredstvima u skladu s projektom zidane
konstrukcije.
(18) Horizontalni serklai u razini stropne konstrukcije betoniraju se zajedno s izvedbom stropne konstrukcije.
(19) Tijekom graenja osigurava se opa stabilnost konstrukcije i pojedinih zidova.
(20) Dovreno zie koje je izravno izloeno padalinama treba zatititi od moenja kako bi se sprijeilo ispiranje morta,
usporilo sazrijevanje (ovrivanje) te kako bi se izbjegli mogui ciklusi zamrzavanja i odmrzavanja i time oslabilo zie.
Zatitu je potrebno postaviti to je prije mogue nakon zavrenog zidanja.
(21) Novoizvedeno zie treba odravati vlanim i zatititi od isuivanja zbog visokih temperatura i vjetra dok cement u mortu ne
hidratizira te po potrebi na odgovarajui nain pridrati do povezivanja u konano projektirano stanje.
(22) Prilikom izvoenja zidnih kanala vano je voditi rauna da se ne ugrozi stabilnost zida.
(23) Zidni kanali ne smiju prolaziti kroz nadvoje ili druge konstrukcijske elemente.
(24) Temperatura svjeeg morta ne smije biti nia od +5C, niti via od +35C.
(25) Kada je srednja dnevna temperatura zraka manja od +5C ili via od +35C, zidanje zia treba izvoditi pod posebnim uvjetima
sukladno projektu zidane konstrukcije.

Dokazivanje uporabljivosti zia

lanak 85.
(1) Dokazivanje uporabljivosti zia provodi se prema projektu zidane konstrukcije te odredbama ovoga Propisa i ukljuuje:
kategorije zidnog elementa i
razred izvedbe.
(2) Ukoliko se naknadno dokae da nisu ostvarene sve pretpostavke iz projekta zidane konstrukcije iz stavka 1. ovoga lanka, potreban
je dokaz graninih stanja nosivosti i graninih stanja uporabljivosti.

IV. ODRAVANJE ZIDANIH KONSTRUKCIJA

Odravanje
lanak 86.
Na odravanje zidanih konstrukcija primjenjuju se pravila propisana lancima 20. do 23. ovoga Propisa.

DIO SEDMI
POSEBNA PRAVILA ZA GEOTEHNIKO PROJEKTIRANJE I GEOTEHNIKE KONSTRUKCIJE
Geotehniki istrani radovi i izvjetaji
lanak 87.
(1) Ispitivanja tla, stijene, rastresitog gradiva i podzemne vode i s njima povezani postupci (u daljnjem tekstu:
geotehniki istrani radovi) podloga su graevinskog projekta.
(2) Geotehniki istrani radovi mogu se provoditi neposredno na terenu i na uzorcima u laboratoriju, te posredno
opaanjima deformacija konstrukcija pod probnim optereenjem, opaanjem deformacija susjednih graevina, drugim
opaanjima i mjerenjima na terenu, te uvidom u rezultate drugih istranih radova provedenih u neposrednoj blizini
budueg gradilita.
(3) Geotehniki istrani radovi provode se prema hrvatskim normama i tehnikim specifikacijama iz Priloga II. ovoga
Propisa.
(4) Za geotehnike istrane radove doputena je primjena i drugih nacionalnih normi ili drugih postupaka prema
pravilima struke mimo onih iz stavka 3. ovoga lanka, posebno u sluaju nepostojanja odgovarajuih hrvatskih normi i
tehnikih specifikacija.
(5) Vrste, opseg, prostorni raspored i faze ispitivanja utvruju se programom geotehnikih istranih radova u skladu s
pravilima geotehnikog projektiranja i pravilima struke uz uvaavanje:

27 of 52 28.2.2017 8:27
 sloenosti graevinske konstrukcije i graevinskog zahvata
uvjeta u temeljnom tlu, stijeni i podzemnoj vodi (uslojenost, heterogenost, anizotropiju, veliinu zrna tla, krutost,
vrstou, razinu podzemne vode, vodo-propusnost, mogunost dreniranja, stabilnost na klizanje, stabilnost na cikliko
optereenje i drugo)
utjecaja koji graevinski zahvat i graevinska konstrukcija kao i vanjska optereenja imaju na temeljno tlo, stijenu,
podzemnu vodu ili okolne graevine
podruja tla u kojem graevinski zahvat ima bitan utjecaj
primjenjivosti pojedine vrste ispitivanja za vrstu tla ili stijene koja se ispituje i
zahtjeva da je poeljno veliinu parametra tla ili stijene odrediti ili procijeniti temeljem barem dvije raznorodne
vrste ispitivanja tla ili stijene.
(6) Za sva terenska ispitivanja, ukljuivo i terenska buenja, treba:
provesti visinsko i poloajno snimanje mjesta ispitivanja
zabiljeiti datum i vrijeme ispitivanja te vremenske prilike u trenutku ispitivanja
izmjeriti dubinu vode na mjestu ispitivanja ako se ispitivanje provodi pod vodom
izmjeriti ili procijeniti udaljenost do mjernog mjesta ako se ispitivanja provode na daljinu ili daljinski i
naznaiti normu prema kojoj je ispitivanje provedeno ili opisati postupak ispitivanja ako odgovarajua norma
nedostaje.
(7) Za sva laboratorijska ispitivanja treba zabiljeiti poloaj i dubinu iz koje je uzet ispitni uzorak tla, stijene ili
podzemne vode te naznaiti normu prema kojoj je ispitivanje provedeno ili opisati postupak ispitivanja ako odgovarajua
norma nedostaje.
(8) Ako su prethodna saznanja o temeljnom tlu nedovoljna za ispravno planiranje geotehnikih istranih radova
dostatnih za geotehniko projektiranje, treba izvesti odgovarajue prethodne geotehnike istrane radove.
(9) Postupci i rezultati geotehnikih istranih radova prikazuju se u izvjetaju o istraivanju temeljnog tla ili izvjetaju
o geotehnikim istranim radovima prema pravilima geotehnikog projektiranja i pravilima struke.

Geotehniko projektiranje i geotehniki podaci

lanak 88.
(1) Geotehnikim se projektiranjem mora dokazati da e graevinska konstrukcija s okolnim tlom, stijenom i
susjednim graevinama (u daljnjem tekstu: graevinska konstrukcija) tijekom njenog graenja i trajanja ispunjavati
temeljni zahtjev mehanike otpornosti i stabilnosti u dijelu u kojem tlo, stijena i podzemna voda utjeu na tu graevinsku
konstrukciju.
(2) Geotehniko projektiranje obuhvaa i projektiranje graevinskih konstrukcija ije osnovno gradivo je tlo, nasipani
kamen ili drugi nasipani materijal kao to je rastresiti otpad i slino (dalje u tekstu: rastresito gradivo).
(3) Geotehniko projektiranje provodi se temeljem geotehnikih podataka koji su skupina izabranih i utvrenih
podataka o veliini i prostornoj raspodjeli mehanikih svojstava temeljnog tla, temeljne stijene, rastresitog gradiva i
podzemne vode.
(4) Geotehnike podatke izabire i utvruje projektant interpretacijom rezultata geotehnikih istranih radova te
drugih istranih radova i podloga (na primjer: geolokih, inenjersko-geolokih, hidro-geolokih, hidrolokih, i sl.) u
sklopu i prema pravilima geotehnikog projektiranja.
(5) Dostatnost vrste, opsega i primjerenosti geotehnikih i drugih istranih radova koji slue ili su posluili za
utvrivanja geotehnikih podataka, a s obzirom na prilike u tlu i stijeni, vrstu i sloenost graevine, te rizike prisutne pri
graenju, ocjenjuje projektant u sklopu geotehnikog projektiranja.
(6) Geotehniko projektiranje obuhvaa sljedee aktivnosti:
izradu programa geotehnikih istranih radova
utvrivanje dostatnosti postojeih geotehnikih istranih radova za izbor geotehnikih podataka
28 of 52 28.2.2017 8:27
 izbor i utvrivanje geotehnikih podataka
dokazivanje ispunjavanja temeljnog zahtjeva mehanike otpornosti i stabilnosti ukljuivo planiranje mjera da bi se
taj zahtjev ispunio
izradu programa kontrole i osiguranja kvalitete
izradu programa odravanja graevine i
izradu posebnih tehnikih uvjeta graenja,
sve u dijelu koji se odnosi na utjecaj tla, stijene, rastresitog gradiva i podzemne vode.
(7) Geotehniko projektiranje graevinskih konstrukcija provodi se prema hrvatskim normama iz Priloga I. ovoga
Propisa i prema lanku 9. stavcima 3. do 6. ovoga Propisa.

Geotehniki dio graevinskog projekta

lanak 89.
(1) Geotehniki dio graevinskog projekta je dio graevinskog projekta koji sadri rezultate geotehnikog
projektiranja.
(2) Svaki projekt graevinske konstrukcije u kojem se dokazuje ispunjavanje temeljnog zahtjeva mehanike otpornosti
i stabilnosti graevinske konstrukcije mora sadravati i geotehniki dio u opsegu primjerenom sloenosti graevinske
konstrukcije.
(3) Geotehniki dio graevinskog projekta se moe prikazati zasebno kao odgovarajui dio graevinskog projekta
kada se naziva geotehnikim projektom.
(4) Geotehniki dio graevinskog projekta moe izostati u sluajevima rekonstrukcije graevinske konstrukcije kod
koje izostaju novi graevinski zahvati u okolnom tlu, stijeni ili dijelu graevinske konstrukcije izgraene od rastresitog
gradiva te ako se dokae da rekonstrukcija nema bitan utjecaj na mehaniku otpornost i stabilnost temelja ili dijela
graevinske konstrukcije izgraene od rastresitog gradiva, a sve u smislu lanka 24. stavka 4. ovoga Propisa.
(5) Geotehniki i ostali dijelovi graevinskog projekta moraju biti meusobno usklaeni u odnosu na graevinsku konstrukciju ili
graevinski zahvat.

Glavni graevinski projekt

lanak 90.
(1) Glavni graevinski projekt s geotehnikim dijelom mora osim sadraja propisanog lankom 10. ovoga Propisa u:
1. tehnikom opisu:
a) sadravati interpretaciju rezultata geotehnikih i drugih istranih radova s izborom geotehnikih podataka
b) opisati faze graenja ukljuivo i privremene graevinske konstrukcije ili privremene dijelove graevinske konstrukcije povezanih s
geotehnikim projektiranjem (na primjer: opis temelja i naina njihovog graenja, nain izvedbe graevne jame i osiguranja njene
stabilnosti, opis osiguranja stabilnosti usjeka ili klizita, osiguranje od naruavanja mehanike otpornosti i stabilnosti susjednih
graevina, nain graenja pod vodom, i sl.)
c) pozvati se na odgovarajue grafike priloge u kojima su naznaeni tlocrtni i visinski obrisi graevinske konstrukcije s temeljima i
slojevima tla, stijene, podzemne i slobodne vode, obrisi privremenih graevinskih konstrukcija ili privremenih dijelova graevinske
konstrukcije te obrisi susjednih graevina i njihovih temelja.
2. dokazima o ispunjavanju temeljnog zahtjeva mehanike otpornosti i stabilnosti:
a) prikazati podatke o preuzetim djelovanjima iz drugih dijelova graevinskog projekta koji se koriste u geotehnikom dijelu
graevinskog projekta
b) obuhvatiti sve kritine situacije povezane s geotehnikim projektiranjem u kojima se tijekom graenja i trajanja moe nai
graevinska konstrukcija
c) obuhvatiti sve kritine kombinacije djelovanja povezane s geotehnikim projektiranjem u svim kritinim fazama graenja i trajanja,
rekonstrukcije ili uklanjanja graevinske konstrukcije
d) pozvati se na odgovarajue crtee tlocrtnog i visinskog poloaja graevinske konstrukcije s temeljima ili graevinskog zahvata u
kritinim fazama graenja ili trajanja u odnosu na uslojenost okolnog tla ili stijene te nadzemnu i podzemnu vodu.
3. programu kontrole i osiguranja kvalitete:
a) prikazati uvjete te naine, mjesta, vrijeme, obim i uestalost provjera koje graevinska konstrukcija, njeni dijelovi, njena gradiva te
nain i redoslijed graenja moraju zadovoljiti u pogledu dokazivanja temeljnog zahtjeva mehanike otpornosti i stabilnosti u dijelu
koji se odnosi na geotehniko projektiranje

29 of 52 28.2.2017 8:27
 b) opisati mjere koje treba poduzeti u sluaju moguih odstupanja stvarnih prilika u tlu ili stijeni od onih pretpostavljenih u projektu
c) sadravati program ispitivanja i opaanja ponaanja graevinske konstrukcije ili njenih dijelova tijekom graenja koji se odnosi na
geotehniko projektiranje (na primjer: kratki opis postupaka ispitivanja i opaanja, lokacije, uestalost i kriterije preciznosti mjerenja, i
sl.) ako se takva ispitivanja i opaanja predviaju (na primjer: ispitivanje pilota, geotehnikih sidara, praenje pomaka ili podzemne
vode u piezometrima, i sl.)
d) u sluaju primjene metode opaanja u geotehnikom projektiranju sadravati listu kritinih vrijednosti buduih mjerenih veliina ili
kritina opaanja koja upuuju, ako su dosegnuta, da je ponaanje konstrukcije i graevinskog zahvata ulo u previe rizino ili ak
nedopustivo podruje, ukljuivo upute koje upuuju na postupke koje u takvim okolnostima treba provesti (na primjer: pokretanje
izvanrednih mjera, i sl.)
e) sadravati program odravanja graevinske konstrukcije u dijelu koji se odnosi na geotehniko projektiranje.
4. posebnim tehnikim uvjetima graenja:
a) upuivati na hrvatske norme za izvoenje posebnih geotehnikih radova iz Priloga II. ovoga Propisa ako se takvi
predviaju (bueni ili zabijani piloti, dijafragme, zagatne stijene, geotehnika sidra, bueni drenovi, armirano ili avlano
tlo, poboljanje tla, i sl.)
b) opisati postupke koje je potrebno provoditi i uvjete koje treba ispuniti pri izvoenju posebnih geotehnikih radova
ako za takve nema hrvatskih normi.
(2) Interpretacija rezultata geotehnikih istranih radova s izborom geotehnikih podataka iz stavka 1. podstavka a)
ovoga lanka mora sadravati saeti prikaz provedenih geotehnikih i drugih istranih radova te popis koritenih izvjetaja
i drugih dokumenata, a posebno uzeti u obzir:
sve kritine situacije i sve kritine kombinacije djelovanja u kritinim fazama graenja i trajanja graevinske
konstrukcije za koje e se dokazivati mehanika otpornost i stabilnost
podatke iz svih provedenih istranih radova i odgovarajuih ispitivanja tla vrednujui pri tom njihovu primjerenost,
pouzdanost i dostatnost za odreivanje odgovarajueg karakteristinog parametra
izabrani proraunski model temeljnog tla ili stijene (odabranu uslojenost, odabrani proraunski model ponaanja
tla u odgovarajuem sloju tla ili stijene, utjecaj podzemne vode)
oekivani raspon i vrstu deformacija i naprezanja u tlu ili stijeni te ogranienja moguih deformacija ili mehanizma
sloma kao to je na primjer drenirano ili nedrenirano stanje tla, monotona ili ciklika priroda optereenja, i sl.
dominantni mehanizam deformacija i sloma te razine i stanja naprezanja u tlu ovisno o fazi graenja ili koritenja
graevinske konstrukcije ili graevinskog zahvata (utjecaj normalnog naprezanja u stopi pilota na veliinu kuta
unutranjeg trenja tla ili stijene, i sl.)
vanost svakog od parametara na mehaniku otpornost i stabilnost i
druge bitne elemente u skladu s hrvatskim normama iz Priloga I. ovoga Propisa i pravilima struke.
(3) Interpretaciju geotehnikih istranih radova s izborom geotehnikih podataka moe zamijeniti prikaz ranije
izabranih geotehnikih podataka s pozivom na dokument odakle su ti podaci preuzeti i uz obrazloenje zato su ti
geotehniki podaci dostatni i prihvatljivi za geotehniko projektiranje graevinske konstrukcije.

Izvoenje posebnih geotehnikih radova

lanak 91.
Izvoenje posebnih geotehnikih radova (bueni i zabijeni piloti, sidra, dijafragme, injektiranje i dr.) provodi se u
skladu sa hrvatskim normama iz Priloga II. ovoga Propisa te pravilima struke kad odgovarajue norme nedostaju.

DIO OSMI
POSEBNA PRAVILA ZA POTRESNO OTPORNE GRAEVINSKE KONSTRUKCIJE
Projektiranje potresne otpornosti graevinskih konstrukcija
lanak 92.
(1) Projektiranje potresne otpornosti graevinskih konstrukcija ukljuuje proraun graevnih konstrukcija za

30 of 52 28.2.2017 8:27
 potresnu situaciju djelovanja, dimenzioniranje te odgovarajue oblikovanje konstrukcije i razradu pojedinosti radi
osiguranja mehanike otpornosti i stabilnosti konstrukcija izloenih potresnom djelovanju.
(2) Projektiranje potresne otpornosti graevinskih konstrukcija mora se provesti za sve graevine osim onih koje se
nalaze u podruju vrlo male seizminosti prema vaeem nacionalnom dodatku HRN EN 1998-1/NA.
(3) Za projektiranje potresne otpornosti graevinskih konstrukcija primjenjuju se hrvatske norme niza HRN EN 1998,
s pripadajuim nacionalnim dodacima te norme na koje ove norme upuuju.
(4) Popis normi za projektiranje potresne otpornosti konstrukcija dan je u Prilogu I. ovoga Propisa.

Proraun mehanike otpornost i stabilnost graevinskih konstrukcija

lanak 93.
Mehanika otpornost i stabilnost graevinskih konstrukcija u odnosu na potresno djelovanje dokazuje se
proraunima graninih stanja nosivosti i oteenja prema hrvatskim normama iz lanka 92. stavka 4. ovoga Propisa.

Proraun mjeovitih konstrukcija zgrada

lanak 94.
(1) Proraun konstrukcija zgrada kod kojih se elementi za preuzimanje potresnog djelovanja izvode od konstrukcija
od razliitih materijala (na primjer: armiranobetonski elementi u kombinaciji sa ziem, armiranobetonski elementi u
kombinaciji sa elinim ili spregnutim elementima od elika i betona i druge kombinacije) provodi se primjenom
nelinearnih metoda prorauna.
(2) Doputa se provedba linearnog prorauna konstrukcija iz stavka 1. ovoga lanka, koje nisu obuhvaene pravilima
za provedbu linearnog prorauna u hrvatskoj normi HRN EN 1998-1, na potresno djelovanje uz najmanji faktor ponaanja
koji odgovara pojedinom konstrukcijskom sustavu.
(3) Konstrukcije zgrada koje se sastoje od krutog podruma i gornjeg dijela konstrukcije od razliitog materijala od
kojeg je izvedena konstrukcija krutog podruma, ne smatraju se mjeovitim konstrukcijama u smislu stavka 1. ovoga
lanka.
(4) Bez obzira na vrijednost faktora ponaanja prema stavku 2. ovoga lanka, armiranobetonski, i elini
konstrukcijski elementi i spregnuti konstrukcijski elementi od elika i betona moraju se projektirati (dimenzioniranje,
lokalna duktilnost i detalji) po pravilima koja vrijede za razred umjerene duktilnosti (DCM) definiran hrvatskom normom
HRN EN 1998-1.
(5) Ne doputa se odabir faktora ponaanja konstrukcija iz stavka 2. ovoga lanka veeg od faktora ponaanja za
razred umjerene duktilnosti armiranobetonskih, elinih ili spregnutih konstrukcija od elika i betona, ovisno o tome koje
su od navedenih konstrukcijskih vrsta zastupljene u konstrukciji zgrade.
(6) Proraunski model konstrukcije mora uzeti u obzir razliito ponaanje konstrukcija od razliitih materijala u
mjeovitim konstrukcijama iz stavka 1. ovoga lanka.

DIO DEVETI
POSEBNA PRAVILA ZA ALUMINIJSKE KONSTRUKCIJE

I. OPE ODREDBE
Deniranje aluminijske konstrukcije
lanak 95.
Aluminijska konstrukcija je konstrukcija izvedena od konstrukcijskih elemenata koji su izraeni od aluminijskih
legura.

Izbor materijala i graevnih proizvoda

31 of 52 28.2.2017 8:27
 lanak 96.
(1) Za aluminijsku konstrukciju rabe se materijali i graevni proizvodi koji su navedeni u hrvatskoj normi HRN EN
1999-1-1, a ija su svojstva u skladu s odgovarajuim tehnikim specifikacijama na koje upuuje ova hrvatska norma i
poseban propis.
(2) Za prikljuke aluminijskih konstrukcija rabe se mehaniki spojni elementi (vijani sklopovi, vijci, zakovice),
dodatni materijal za zavarivanje (elektrode) i ljepila koji su navedeni u hrvatskoj normi HRN EN 1999-1-1, a ija su
svojstva u skladu s odgovarajuim tehnikim specifikacijama na koje upuuju ove hrvatske norme i poseban propis.

II. PROJEKTIRANJE ALUMINIJSKIH KONSTRUKCIJA

Opa pravila za projektiranje aluminijskih konstrukcija
lanak 97.
(1) Za projektiranje aluminijske konstrukcije primjenjuju se pravila iz lanaka 7. do 14. ovoga Propisa i dodatno ova
posebna pravila.
(2) Za projektiranje aluminijskih konstrukcija primjenjuje se hrvatska norma HRN EN 1990 i hrvatske norme nizova
HRN EN 1991, HRN EN 1997, HRN EN 1998 i HRN EN 1999, s pripadajuim nacionalnim dodacima te normama na koje
ove norme upuuju.
(3) Popis normi za projektiranje aluminijskih konstrukcija dan je u Prilogu I. ovoga Propisa.

Posebna pravila za projektiranje aluminijskih konstrukcija

lanak 98.
(1) Za projektiranje prikljuaka aluminijskih konstrukcija primjenjuju se pravila iz hrvatske norme HRN EN 1999-1-1, s pripadajuim
nacionalnim dodacima te normama na koje ova norma upuuje.
(2) Za projektiranje aluminijskih konstrukcija na djelovanje poara primjenjuje se hrvatska norma HRN EN 1999-1-2, s pripadajuim
nacionalnim dodatkom te normama na koje ova norma upuuje.
(3) Za projektiranje aluminijskih konstrukcija osjetljivih na zamor primjenjuje se hrvatska norma HRN EN 1999-1-3, s pripadajuim
nacionalnim dodatkom te normama na koje ova norma upuuje.
(4) Za projektiranje aluminijskih hladno oblikovanih konstrukcijskih limova primjenjuje se hrvatska norma HRN EN 1999-1-4, s
pripadajuim nacionalnim dodatkom te normama na koje ova norma upuuje.
(5) Za projektiranje aluminijskih ljuskastih konstrukcija primjenjuje se hrvatska norma HRN EN 1999-1-5, s
pripadajuim nacionalnim dodatkom te normama na koje ova norma upuuje.

Proli s prekinutim toplinskim mostom

lanak 99.
(1) Za projektiranje aluminijskih konstrukcija izraenih od profila s prekinutim toplinskim mostom primjenjuje se
hrvatska norma HRN EN 14024.
(2) Projektant je duan odrediti minimalne vrijednosti vlane i posmine vrstoe profila s prekinutim toplinskim
mostom kategorije CW prema hrvatskoj normi HRN EN 14024.

III. IZVOENJE ALUMINIJSKIH KONSTRUKCIJA

Zahtjevi za izvoenje aluminijske konstrukcije
lanak 100.
Za izvoenje aluminijskih konstrukcija primjenjuju se zahtjevi iz lanka 15. do 19. ovoga Propisa i dodatni zahtjevi iz
lanka 101. ovoga Propisa.

Dodatni zahtjevi za izvoenje

aluminijske konstrukcije
lanak 101.

32 of 52 28.2.2017 8:27
 (1) Uvjeti za izvoenje aluminijske konstrukcije odreuju se programom kontrole i osiguranja kvalitete koji je
sastavni dio graevinskog projekta projekta aluminijske konstrukcije, najmanje u skladu s odredbama navedenim u
normama iz Priloga II. ovoga Propisa.
(2) Prilikom izvoenja aluminijskih konstrukcija moraju se ispunjavati zahtjevi iz odgovarajue tehnike specifikacije
za izvedbu aluminijskih konstrukcija, zahtjevi iz normi na koje ova specifikacija upuuje te zahtjevi iz ostalih normi
vezanih za njihovo izvoenje navedenih u Prilogu II. ovoga Propisa.
(3) Aluminijska konstrukcija se ovisno o zahtijevanoj razini izvedbe svrstava u jedan od razreda izvedbe (EXC1,
EXC2, EXC3 ili EXC4), sukladno odgovarajuoj tehnikoj specifikaciji za aluminijske konstrukcije i hrvatskoj normi HRN
EN 1990.
(4) Zahtijevani razred izvedbe obvezno se navodi u programu kontrole i osiguranja kvalitete koji je sastavni dio
graevinskog projekta projekta aluminijske konstrukcije.
(5) Ako je primijenjeno tehniko rjeenje aluminijske konstrukcije takvo da nije obuhvaeno normama iz Priloga I.
ovoga Propisa, odnosno ako su uvjeti u kojima se izvode radovi i druge okolnosti koje mogu utjecati na tehnika svojstva
aluminijske konstrukcije takvi da nisu obuhvaeni normama iz Priloga II. ovoga Propisa, tada se programom kontrole i
osiguranja kvalitete moraju urediti posebni uvjeti graenja kojima se ispunjava zahtjev iz stavka 1. ovoga lanka.
(6) Aluminijska konstrukcija se izvodi od graevnih proizvoda namijenjenih za ugradnju u aluminijske konstrukcije
i/ili od predgotovljenih elemenata izraenih ili proizvedenih prema odgovarajuim tehnikim specifikacijama, projektu
aluminijske konstrukcije i odredbama ovoga Propisa.

IV. ODRAVANJE ALUMINIJSKIH KONSTRUKCIJA

Odravanje
lanak 102.
Na odravanje aluminijske konstrukcije primjenjuju se pravila propisana lancima 20. do 23. ovoga Propisa.

DIO DESETI
PRIJELAZNE I ZAVRNE ODREDBE
Nedatirane hrvatske norme
lanak 103.
Na nedatirane hrvatske norme navedene u Prilogu I. i II. ovoga Propisa, primjenjuje se zadnje izdanje istih,
ukljuujui i amandmane.

Prestanak vaenja propisa

lanak 104.
(1) Danom stupanja na snagu ovoga Propisa prestaju vaiti:
1. Tehniki propis za zidane konstrukcije (Narodne novine, broj 1/07)
2. Tehniki propis za drvene konstrukcije (Narodne novine, broj 121/07, 58/09, 125/10 i 136/12)
3. Tehniki propis za eline konstrukcije (Narodne novine, broj 112/08, 125/10, 73/12 i 136/12)
4. Tehniki propis za spregnute konstrukcije od elika i betona (Narodne novine, broj 119/09, 125/10 i 136/12)
5. Tehniki propis za betonske konstrukcije (Narodne novine, broj 139/09, 14/10, 125/10 i 136/12)
6. Tehniki propis za aluminijske konstrukcije (Narodne novine, broj 80/13).
(2) Glavni projekt graevine u kojemu je tehniko rjeenje graevinske konstrukcije dano prema propisima iz stavka 1. ovoga lanka
smatra se valjanim dokumentom za izdavanje akata na temelju kojega se odobrava graenje ako je zahtjev za izdavanje tog akta
zajedno s glavnim projektom podnesen u roku od est mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Propisa.
(3) Iznimno od stavka 1. ovoga lanka norme iz popisa sadranih u propisima iz stavka 1.ovoga lanka koje se odnose na neusklaeno
podruje graevnih proizvoda primjenjuju se do donoenja posebnog propisa kojim se ureuju graevni proizvodi ukoliko nisu u
suprotnosti s Tehnikim propisom o graevnim proizvodima (Narodne novine, br. 33/10, 87/10, 146/10, 81/11, 100/11 i 130/12,
81/13, 136/14 i 119/15).
(4) U sluaju izmjene i/ili dopune graevinske dozvole, odnosno drugog akta na temelju kojeg se odobrava graenje, glavni projekt

33 of 52 28.2.2017 8:27
 kojim se daje tehniko rjeenje graevinske konstrukcije moe se izraditi u skladu s propisima koji su vaili u vrijeme izdavanja
dozvole, odnosno drugog akta na temelju kojeg se odobrava graenje.

Notikacija
lanak 105.
Ovaj Propis je notificiran u skladu s Direktivom (EU) 2015/1535 Europskogparlamenta i Vijea od 9. rujna 2015. o utvrivanju
postupka pruanja informacija u podruju tehnikih propisa i pravila o uslugama informacijskog drutva (kodificirani tekst) (Tekst
znaajan za EGP).

Stupanje na snagu Propisa

lanak 106.
Ovaj Propis stupa na snagu osmoga dana od dana objave u Narodnim novinama.
Klasa: 360-01/14-04/21
Urbroj: 531-01-16-57
Zagreb, 16. veljae 2017.
Ministar
Lovro Kuevi, dipl. iur., v. r.

PRILOG I.
POPIS NORMA ZA PROJEKTIRANJE GRAEVINSKIH KONSTRUKCIJA

I.1 OSNOVE PROJEKTIRANJA, DJELOVANJA NA KONSTRUKCIJE I PLANIRANJE UPORABNOG VIJEKA

KONSTRUKCIJA
I.1.1 Osnove projektiranja i djelovanja na konstrukcije
HRN EN 1990
Eurokod: Osnove projektiranja konstrukcija
HRN EN 1990/NA
Eurokod: Osnove projektiranja konstrukcija -- Nacionalni dodatak
HRN EN 1991-1-1
Eurokod 1: Djelovanja na konstrukcije -- Dio 1-1: Opa djelovanja -- Obujamske teine, vlastite teine i uporabna
optereenja zgrada
HRN EN 1991-1-1/NA
Eurokod 1: Djelovanja na konstrukcije -- Dio 1-1: Opa djelovanja -- Obujamske teine, vlastite teine i uporabna
optereenja za zgrade -- Nacionalni dodatak
HRN EN 1991-1-2
Eurokod 1: Djelovanja na konstrukcije -- Dio 1-2: Opa djelovanja -- Djelovanja na konstrukcije izloene poaru
HRN EN 1991-1-2/NA
Eurokod 1: Djelovanja na konstrukcije -- Dio 1-2: Opa djelovanja -- Djelovanja na konstrukcije izloene poaru --
Nacionalni dodatak
HRN EN 1991-1-3
Eurokod 1: Djelovanja na konstrukcije -- Dio 1-3: Opa djelovanja -- Optereenja snijegom
HRN EN 1991-1-3/NA
Eurokod 1: Djelovanja na konstrukcije -- Dio 1-3: Opa djelovanja -- Optereenja snijegom -- Nacionalni dodatak
HRN EN 1991-1-4
Eurokod 1: Djelovanja na konstrukcije -- Dio 1-4: Opa djelovanja -- Djelovanja vjetra
HRN EN 1991-1-4/NA

34 of 52 28.2.2017 8:27
 Eurokod 1: Djelovanja na konstrukcije -- Dio 1-4: Opa djelovanja -- Djelovanja vjetra -- Nacionalni dodatak
HRN EN 1991-1-5
Eurokod 1: Djelovanja na konstrukcije -- Dio 1-5: Opa djelovanja -- Toplinska djelovanja
HRN EN 1991-1-5/NA
Eurokod 1: Djelovanja na konstrukcije -- Dio 1-5: Opa djelovanja -- Toplinska djelovanja -- Nacionalni dodatak
HRN EN 1991-1-6
Eurokod 1: Djelovanja na konstrukcije -- Dio 1-6: Opa djelovanja -- Djelovanja tijekom izvedbe
HRN EN 1991-1-6/NA
Eurokod 1: Djelovanja na konstrukcije -- Dio 1-6: Opa djelovanja -- Djelovanja tijekom izvedbe -- Nacionalni dodatak
HRN EN 1991-1-7
Eurokod 1: Djelovanja na konstrukcije -- Dio 1-7: Opa djelovanja -- Izvanredna djelovanja
HRN EN 1991-1-7/NA
Eurokod 1: Djelovanja na konstrukcije -- Dio 1-7: Opa djelovanja -- Izvanredna djelovanja -- Nacionalni dodatak
HRN EN 1991-2
Eurokod 1: Djelovanja na konstrukcije -- 2. dio: Prometna optereenja mostova
HRN EN 1991-2/NA
Eurokod 1: Djelovanja na konstrukcije -- 2. dio: Prometna optereenja mostova -- Nacionalni dodatak
HRN EN 1991-3
Eurokod 1: Djelovanja na konstrukcije -- 3. dio: Djelovanja prouzroena kranovima i strojevima
HRN EN 1991-3/NA
Eurokod 1: Djelovanja na konstrukcije -- 3. dio: Djelovanja prouzroena kranovima i strojevima -- Nacionalni dodatak
HRN EN 1991-4
Eurokod 1: Djelovanja na konstrukcije -- 4. dio: Silosi i spremnici tekuina
HRN EN 1991-4/NA
Eurokod 1: Djelovanja na konstrukcije -- 4. dio: Silosi i spremnici tekuina -- Nacionalni dodatak
I.1.2 Planiranje uporabnog vijeka konstrukcija
HRN ISO 15686-1
Zgrade i druge graevine -- Planiranje vijeka uporabe -- 1. dio: Opa naela i okvir
HRN ISO 15686-2
Zgrade i druge graevine -- Planiranje vijeka uporabe -- 2. dio: Postupci predvianja vijeka uporabe
HRN ISO 15686-3
Zgrade i druge graevine -- Planiranje vijeka uporabe -- 3. dio: Neovisne ocjene (auditi) i pregledi svojstava
HRN ISO 15686-5
Graevine -- Planiranje uporabnog vijeka -- 5. dio: Troak ivotnog ciklusa
HRN ISO 15686-8
Graevine -- Planiranje uporabnog vijeka -- 8. dio: Referentni uporabni vijek i njegova procjena

I.2. PROJEKTIRANJE BETONSKIH KONSTRUKCIJA

HRN EN 1992-1-1
Eurokod 2: Projektiranje betonskih konstrukcija -- Dio 1-1: Opa pravila i pravila za zgrade
HRN EN 1992-1-1 /NA
Eurokod 2: Projektiranje betonskih konstrukcija -- Dio 1-1: Opa pravila i pravila za zgrade -- Nacionalni dodatak

35 of 52 28.2.2017 8:27
 HRN EN 1992-1-2
Eurokod 2: Projektiranje betonskih konstrukcija -- Dio 1-2: Opa pravila -- Proraun konstrukcija na djelovanje poara
HRN EN 1992-1-2/NA
Eurokod 2: Projektiranje betonskih konstrukcija -- Dio 1-2: Opa pravila -- Proraun konstrukcija na djelovanje poara --
Nacionalni dodatak
HRN EN 1992-2
Eurokod 2: Projektiranje betonskih konstrukcija -- 2. dio: Betonski mostovi -- Proraun i pravila razrade detalja
HRN EN 1992-2/NA
Eurokod 2: Projektiranje betonskih konstrukcija -- 2. dio: Betonski mostovi -- Proraun i pravila razrade detalja --
Nacionalni dodatak
HRN EN 1992-3
Eurokod 2: Projektiranje betonskih konstrukcija -- 3. dio: Spremnici tekuina i sipkih tvari
HRN EN 1992-3/NA
Eurokod 2: Projektiranje betonskih konstrukcija -- 3. dio: Spremnici tekuina i sipkih tvari -- Nacionalni dodatak
HRN EN 1504-9
Proizvodi i sustavi za zatitu i popravak betonskih konstrukcija -- Definicije, zahtjevi, kontrola kvalitete i vrednovanje
sukladnosti -- 9. dio: Opa naela za uporabu proizvoda i sustava

I.3. PROJEKTIRANJE ELINIH KONSTRUKCIJA

HRN EN 1993-1-1
Eurokod 3: Projektiranje elinih konstrukcija -- Dio 1-1: Opa pravila i pravila za zgrade
HRN EN 1993-1-1/NA
Eurokod 3: Projektiranje elinih konstrukcija -- Dio 1-1: Opa pravila i pravila za zgrade -- Nacionalni dodatak
HRN EN 1993-1-2
Eurokod 3: Projektiranje elinih konstrukcija -- Dio 1-2: Opa pravila -- Proraun konstrukcija na djelovanje poara
HRN EN 1993-1-2/NA
Eurokod 3: Projektiranje elinih konstrukcija -- Dio 1-2: Opa pravila -- Proraun konstrukcija na djelovanje poara --
Nacionalni dodatak
HRN EN 1993-1-3
Eurokod 3: Projektiranje elinih konstrukcija -- Dio 1-3: Opa pravila -- Dodatna pravila za hladno oblikovane elemente i
limove
HRN EN 1993-1-3/NA
Eurokod 3: Projektiranje elinih konstrukcija -- Dio 1-3: Opa pravila -- Dodatna pravila za hladno oblikovane elemente i
limove -- Nacionalni dodatak
HRN EN 1993-1-4
Eurokod 3: Projektiranje elinih konstrukcija -- Dio 1-4: Opa pravila -- Dodatna pravila za nehrajue elike
HRN EN 1993-1-4/NA
Eurokod 3: Projektiranje elinih konstrukcija -- Dio 1-4: Opa pravila -- Dodatna pravila za nehrajue elike --
Nacionalni dodatak
HRN EN 1993-1-5
Eurokod 3: Projektiranje elinih konstrukcija -- Dio 1-5: Ploasti konstrukcijski elementi
HRN EN 1993-1-5 /NA
Eurokod 3: Projektiranje elinih konstrukcija -- Dio 1-5: Ploasti konstrukcijski elementi -- Nacionalni dodatak

36 of 52 28.2.2017 8:27
 HRN EN 1993-1-6
Eurokod 3: Projektiranje elinih konstrukcija -- Dio 1-6: vrstoa i stabilnost ljuskastih konstrukcija
HRN EN 1993-1-6 /NA
Eurokod 3: Projektiranje elinih konstrukcija -- Dio 1-6: vrstoa i stabilnost ljuskastih konstrukcija -- Nacionalni
dodatak
HRN EN 1993-1-7
Eurokod 3: Projektiranje elinih konstrukcija -- Dio 1-7: Ploaste konstrukcije izloene optereenju izvan ravnine
HRN EN 1993-1-7/NA
Eurokod 3: Projektiranje elinih konstrukcija -- Dio 1-7: Ploaste konstrukcije izloene optereenju izvan ravnine --
Nacionalni dodatak
HRN EN 1993-1-8
Eurokod 3: Projektiranje elinih konstrukcija -- Dio 1-8: Proraun prikljuaka
HRN EN 1993-1-8/NA
Eurokod 3: Projektiranje elinih konstrukcija -- Dio 1-8: Proraun prikljuaka -- Nacionalni dodatak
HRN EN 1993-1-9
Eurokod 3: Projektiranje elinih konstrukcija -- Dio 1-9: Zamor
HRN EN 1993-1-9/NA
Eurokod 3: Projektiranje elinih konstrukcija -- Dio 1-9: Zamor -- Nacionalni dodatak
HRN EN 1993-1-10
Eurokod 3: Projektiranje elinih konstrukcija -- Dio 1-10: ilavost materijala i svojstva po debljini
HRN EN 1993-1-10/NA
Eurokod 3: Projektiranje elinih konstrukcija -- Dio 1-10: ilavost materijala i svojstva po debljini -- Nacionalni dodatak
HRN EN 1993-1-11
Eurokod 3: Projektiranje elinih konstrukcija -- Dio 1-11: Proraun konstrukcija s vlanim dijelovima
HRN EN 1993-1-11/NA
Eurokod 3: Projektiranje elinih konstrukcija -- Dio 1-11: Proraun konstrukcija s vlanim dijelovima -- Nacionalni
dodatak
HRN EN 1993-1-12
Eurokod 3: Projektiranje elinih konstrukcija -- Dio 1-12: Dodatna pravila za proirenje norme EN 1993 na elike do
kvalitete S700
HRN EN 1993-1-12/NA
Eurokod 3: Projektiranje elinih konstrukcija -- Dio 1-12: Dodatna pravila za proirenje norme EN 1993 na elike do
kvalitete S700 -- Nacionalni dodatak
HRN EN 1993-2
Eurokod 3: Projektiranje elinih konstrukcija -- 2. dio: elini mostovi
HRN EN 1993-2 /NA
Eurokod 3: Projektiranje elinih konstrukcija -- 2. dio: elini mostovi -- Nacionalni dodatak
HRN EN 1993-3-1
Eurokod 3: Projektiranje elinih konstrukcija -- Dio 3-1: Tornjevi, jarboli i dimnjaci -- Tornjevi i jarboli
HRN EN 1993-3-1/NA
Eurokod 3: Projektiranje elinih konstrukcija -- Dio 3-1: Tornjevi, jarboli i dimnjaci -- Tornjevi i jarboli -- Nacionalni
dodatak
HRN EN 1993-3-2
37 of 52 28.2.2017 8:27
 Eurokod 3: Projektiranje elinih konstrukcija -- Dio 3-2: Tornjevi, jarboli i dimnjaci -- Dimnjaci
HRN EN 1993-3-2 /NA
Eurokod 3: Projektiranje elinih konstrukcija -- Dio 3-2: Tornjevi, jarboli i dimnjaci -- Dimnjaci -- Nacionalni dodatak
HRN EN 1993-4-1
Eurokod 3: Projektiranje elinih konstrukcija -- Dio 4-1: Silosi
HRN EN 1993-4-1/NA
Eurokod 3: Projektiranje elinih konstrukcija -- Dio 4-1: Silosi -- Nacionalni dodatak
HRN EN 1993-4-2
Eurokod 3: Projektiranje elinih konstrukcija -- Dio 4-2: Spremnici
HRN EN 1993-4-2/NA
Eurokod 3: Projektiranje elinih konstrukcija -- Dio 4-2: Spremnici -- Nacionalni dodatak
HRN EN 1993-4-3
Eurokod 3: Projektiranje elinih konstrukcija -- Dio 4-3: Cjevovodi
HRN EN 1993-4-3/NA
Eurokod 3: Projektiranje elinih konstrukcija -- Dio 4-3: Cjevovodi -- Nacionalni dodatak
HRN EN 1993-5
Eurokod 3: Projektiranje elinih konstrukcija -- 5. dio: Piloti i murje
HRN EN 1993-5/NA
Eurokod 3: Projektiranje elinih konstrukcija -- 5. dio: Piloti i murje -- Nacionalni dodatak
HRN EN 1993-6
Eurokod 3: Projektiranje elinih konstrukcija -- 6. dio: Konstrukcije kranskih staza
HRN EN 1993-6/NA
Eurokod 3: Projektiranje elinih konstrukcija -- 6. dio: Konstrukcije kranskih staza -- Nacionalni dodatak

I.4. PROJEKTIRANJE SPREGNUTIH ELINO-BETONSKIH KONSTRUKCIJA

HRN EN 1994-1-1
Eurokod 4: Projektiranje spregnutih elino-betonskih konstrukcija -- Dio 1-1: Opa pravila i pravila za zgrade
HRN EN 1994-1-1/NA
Eurokod 4: Projektiranje spregnutih elino-betonskih konstrukcija -- Dio 1-1: Opa pravila i pravila za zgrade --
Nacionalni dodatak
HRN EN 1994-1-2
Eurokod 4: Projektiranje spregnutih elino-betonskih konstrukcija -- Dio 1-2: Opa pravila -- Proraun konstrukcija na
djelovanje poara
HRN EN 1994-1-2/NA
Eurokod 4: Projektiranje spregnutih elino-betonskih konstrukcija -- Dio 1-2: Opa pravila -- Proraun konstrukcija na
djelovanje poara -- Nacionalni dodatak
HRN EN 1994-2
Eurokod 4: Projektiranje spregnutih elino-betonskih konstrukcija -- 2. dio: Opa pravila i pravila za mostove
HRN EN 1994-2/NA
Eurokod 4: Projektiranje spregnutih elino-betonskih konstrukcija -- 2. dio: Opa pravila i pravila za mostove --
Nacionalni dodatak

I.5. PROJEKTIRANJE DRVENIH KONSTRUKCIJA

38 of 52 28.2.2017 8:27
 HRN EN 1995-1-1
Eurokod 5: Projektiranje drvenih konstrukcija -- Dio 1-1: Openito -- Opa pravila i pravila za zgrade
HRN EN 1995-1-1/NA
Eurokod 5: Projektiranje drvenih konstrukcija -- Dio 1-1: Openito -- Opa pravila i pravila za zgrade -- Nacionalni
dodatak
HRN EN 1995-1-2
Eurokod 5: Projektiranje drvenih konstrukcija -- Dio 1-2: Openito -- Proraun konstrukcija na djelovanje poara
HRN EN 1995-1-2/NA
Eurokod 5: Projektiranje drvenih konstrukcija -- Dio 1-2: Openito -- Proraun konstrukcija na djelovanje poara --
Nacionalni dodatak
HRN EN 1995-2
Eurokod 5: Projektiranje drvenih konstrukcija -- 2. dio: Mostovi
HRN EN 1995-2 /NA
Eurokod 5: Projektiranje drvenih konstrukcija -- 2. dio: Mostovi -- Nacionalni dodatak

I.6. PROJEKTIRANJE ZIDANIH KONSTRUKCIJA

HRN EN 1996-1-1
Eurokod 6: Projektiranje zidanih konstrukcija -- Dio 1-1: Opa pravila za armirane i nearmirane zidane konstrukcije
HRN EN 1996-1-1/NA
Eurokod 6: Projektiranje zidanih konstrukcija -- Dio 1-1: Opa pravila za armirane i nearmirane zidane konstrukcije --
Nacionalni dodatak
HRN EN 1996-1-2
Eurokod 6: Projektiranje zidanih konstrukcija -- Dio 1-2: Opa pravila -- Proraun konstrukcija na djelovanje poara
HRN EN 1996-1-2/NA
Eurokod 6: Projektiranje zidanih konstrukcija -- Dio 1-2: Opa pravila -- Proraun konstrukcija na djelovanje poara --
Nacionalni dodatak
HRN EN 1996-2
Eurokod 6: Projektiranje zidanih konstrukcija -- 2. dio: Konstruiranje, odabir materijala i izvedba zia
HRN EN 1996-2/NA
Eurokod 6: Projektiranje zidanih konstrukcija -- 2. dio: Konstruiranje, odabir materijala i izvedba zia -- Nacionalni
dodatak
HRN EN 1996-3
Eurokod 6: Projektiranje zidanih konstrukcija -- 3. dio: Pojednostavnjene proraunske metode za nearmirane zidane
konstrukcije
HRN EN 1996-3/NA
Eurokod 6: Projektiranje zidanih konstrukcija -- 3. dio: Pojednostavnjene proraunske metode za nearmirane zidane
konstrukcije -- Nacionalni dodatak

I.7. GEOTEHNIKO PROJEKTIRANJE

HRN EN 1997-1
Eurokod 7: Geotehniko projektiranje -- 1. dio: Opa pravila
HRN EN 1997-1/NA
Eurokod 7: Geotehniko projektiranje -- 1. dio: Opa pravila -- Nacionalni dodatak
HRN EN 1997-2
39 of 52 28.2.2017 8:27
 Eurokod 7: Geotehniko projektiranje -- 2. dio: Istraivanje i ispitivanje temeljnoga tla

I.8. PROJEKTIRANJE POTRESNO OTPORNIH GRAEVINSKIH KONSTRUKCIJA

HRN EN 1998-1
Eurokod 8: Projektiranje potresne otpornosti konstrukcija -- 1. dio: Opa pravila, potresna djelovanja i pravila za zgrade
HRN EN 1998-1/NA
Eurokod 8: Projektiranje potresne otpornosti konstrukcija -- 1. dio: Opa pravila, potresna djelovanja i pravila za zgrade --
Nacionalni dodatak
HRN EN 1998-2
Eurokod 8: Projektiranje potresne otpornosti konstrukcija -- 2. dio: Mostovi
HRN EN 1998-2/NA
Eurokod 8: Projektiranje potresne otpornosti konstrukcija -- 2. dio: Mostovi -- Nacionalni dodatak
HRN EN 1998-3
Eurokod 8: Projektiranje potresne otpornosti konstrukcija -- 3. dio: Ocjenjivanje i obnova zgrada
HRN EN 1998-3/NA
Eurokod 8: Projektiranje potresne otpornosti konstrukcija -- 3. dio: Ocjenjivanje i obnova zgrada -- Nacionalni dodatak
HRN EN 1998-4
Eurokod 8: Projektiranje potresne otpornosti konstrukcija -- 4. dio: Silosi, spremnici i cjevovodi
HRN EN 1998-4/NA
Eurokod 8: Projektiranje potresne otpornosti konstrukcija -- 4. dio: Silosi, spremnici i cjevovodi -- Nacionalni dodatak
HRN EN 1998-5
Eurokod 8: Projektiranje potresne otpornosti konstrukcija -- 5. dio: Temelji, potporne konstrukcije i geotehnika pitanja
HRN EN 1998-5/NA
Eurokod 8: Projektiranje potresne otpornosti konstrukcija -- 5. dio: Temelji, potporne konstrukcije i geotehnika pitanja --
Nacionalni dodatak
HRN EN 1998-6
Eurokod 8: Projektiranje potresne otpornosti konstrukcija -- 6. dio: Tornjevi, jarboli i dimnjaci
HRN EN 1998-6/NA
Eurokod 8: Projektiranje potresne otpornosti konstrukcija -- 6. dio: Tornjevi, jarboli i dimnjaci -- Nacionalni dodatak

I.9. PROJEKTIRANJE ALUMINIJSKIH KONSTRUKCIJA

HRN EN 1999-1-1
Eurokod 9: Projektiranje aluminijskih konstrukcija -- Dio 1-1: Opa pravila
HRN EN 1999-1-1/NA
Eurokod 9: Projektiranje aluminijskih konstrukcija -- Dio 1-1: Opa pravila -- Nacionalni dodatak
HRN EN 1999-1-2
Eurokod 9: Projektiranje aluminijskih konstrukcija -- Dio 1-2: Proraun konstrukcija na djelovanje poara
HRN EN 1999-1-2/NA
Eurokod 9: Projektiranje aluminijskih konstrukcija -- Dio 1-2: Proraun konstrukcija na djelovanje poara -- Nacionalni
dodatak
HRN EN 1999-1-3
Eurokod 9: Projektiranje aluminijskih konstrukcija -- Dio 1-3: Konstrukcije osjetljive na zamor
HRN EN 1999-1-3/NA

40 of 52 28.2.2017 8:27
 Eurokod 9: Projektiranje aluminijskih konstrukcija -- Dio 1-3: Konstrukcije osjetljive na zamor -- Nacionalni dodatak
HRN EN 1999-1-4
Eurokod 9: Projektiranje aluminijskih konstrukcija -- Dio 1-4: Hladno oblikovani konstrukcijski limovi
HRN EN 1999-1-4/NA
Eurokod 9: Projektiranje aluminijskih konstrukcija -- Dio 1-4: Hladno oblikovani konstrukcijski limovi -- Nacionalni
dodatak
HRN EN 1999-1-5
Eurokod 9: Projektiranje aluminijskih konstrukcija -- Dio 1-5: Ljuskaste konstrukcije
HRN EN 1999-1-5/NA
Eurokod 9: Projektiranje aluminijskih konstrukcija -- Dio 1-5: Ljuskaste konstrukcije -- Nacionalni dodatak

I.10. ISPITIVANJE KONSTRUKCIJA POKUSNIM OPTEREENJEM

HRN U.M1.046:1984
Ispitivanje mostova pokusnim optereenjem
HRN U.M1.047:1987
Ispitivanje konstrukcija visokogradnje pokusnim optereenjem i ispitivanje do sloma

PRILOG II.
POPIS NORMA ZA IZVOENJE I ODRAVANJE GRAEVINSKIH KONSTRUKCIJA

II.1 OSNOVE IZVOENJA I ODRAVANJA KONSTRUKCIJA

II.1.1 Izvoenje
HRN ISO 17123-1
Optika i optiki instrumenti -- Terenski postupci za ispitivanje geodetskih instrumenata i instrumenata za izmjere -- 1. dio:
Teorija
HRN EN 17123-2
Optika i optiki instrumenti -- Terenski postupci za ispitivanje geodetskih instrumenata i instrumenata izmjere -- 2. dio:
Niveliri
HRN EN 17123-3
Optika i optiki instrumenti -- Terenski postupci za ispitivanje geodetskih instrumenata i instrumenata izmjere -- 3. dio:
Teodoliti
HRN ISO 17123-4
Optika i optiki instrumenti -- Terenski postupci za ispitivanje geodetskih instrumenata i instrumenata izmjere -- 4. dio:
Elektrooptiki daljinomjeri (EDM instrumenti)
HRN ISO 17123-6
Optika i optiki instrumenti -- Terenski postupci za ispitivanje geodetskih instrumenata i instrumenata izmjere -- 6. dio:
Rotirajui laseri
HRN DIN 18201
Tolerancije u graditeljstvu Pojmovi, naela, primjena, ispitivanje
II.1.2 Odravanje
HRN ENV 13269
Odravanje Smjernice za izradu ugovora o odravanju
HRN EN 13306
Nazivlje u odravanju

41 of 52 28.2.2017 8:27
 HRN EN 13460
Odravanje Dokumentacija o odravanju

II.2 POPIS NORMA ZA BETONSKE KONSTRUKCIJE

II.2.1 Zavarivanje
HRN EN ISO 17660-1
Zavarivanje -- Zavarivanje elika za armiranje -- 1. dio: Nosivi zavareni spojevi
HRN EN ISO 17660-2
Zavarivanje -- Zavarivanje elika za armiranje -- 2. dio: Nenosivi zavareni spojevi
II.2.2 Izvoenje i odravanje betonskih konstrukcija
HRN EN 13670
Izvedba betonskih konstrukcija
HRN EN 13670/NA
Izvedba betonskih konstrukcija Smjernice za primjenu norme HRN EN 13670
HRN ISO 4866
Mehanike vibracije i udari -- Vibracije graevina -- Smjernice za mjerenje vibracija i ocjenjivanje njihova utjecaja na
graevine
HRN EN 446
Smjesa za injektiranje natega za prednapinjanje -- Postupci injektiranja
HRN EN 1504-10
Proizvodi i sustavi za zatitu i popravak betonskih konstrukcija -- Definicije, zahtjevi, kontrola kvalitete i vrednovanje
sukladnosti -- 10. dio: Primjena proizvoda i sustava na gradilitu i kontrola kvalitete radova
HRN EN 13791
Ocjena in-situ tlane vrstoe u konstrukcijama i predgotovljenim betonskim dijelovima

II.3 POPIS NORMA ZA ELINE KONSTRUKCIJE

II.3.1 Nelegirani konstrukcijski elici
HRN EN 10027-1
Sustavi oznaivanja za elike -- 1. dio: Nazivi elika
HRN EN 10027-2
Sustavi oznaivanja elika -- 2. dio: Brojani sustav
II.3.2 Mehaniki spojni elementi
HRN EN ISO 3269
Spojni elementi -- Prijamno ispitivanje
II.3.3 Izvoenje elinih konstrukcija
HRN EN ISO 9013
Toplinsko rezanje -- Razredba rezova -- Geometrijska specifikacija proizvoda i dozvoljena odstupanja kakvoe
HRN EN ISO 286-2
Geometrijske specifikacije proizvoda (GSP) -- ISO-ov kodni sustav za tolerancije linearnih izmjera -- 2. dio: Tablice
normiranih razreda tolerancija i graninih odstupanja za provrte i rukavce
HRI CEN/TR 10347
Uputa za oblikovanje konstrukcijskih elika u proizvodnji
HRN EN 287-6
42 of 52 28.2.2017 8:27
 Provjera osposobljenosti zavarivaa -- Zavarivanje taljenjem -- 6. dio: Lijevano eljezo
HRN EN 1011-1
Zavarivanje -- Preporuke za zavarivanje metalnih materijala -- 1. dio: Ope smjernice za elektroluno zavarivanje
HRN EN 1011-2
Zavarivanje -- Preporuke za zavarivanje metalnih materijala -- 2. dio: Elektroluno zavarivanje feritnih elika
HRN EN 1011-3
Zavarivanje -- Preporuke za zavarivanje metalnih materijala -- 3. dio: Elektroluno zavarivanje nehrajuih elika
HRN EN ISO 14732
Zavarivako osoblje -- Provjera osposobljenosti rukovatelja zavarivanja i podeavatelja ureaja za mehanizirano i
automatizirano zavarivanje metalnih materijala
HRN EN ISO 4063
Zavarivanje i srodni postupci -- Nomenklatura postupaka i referentni brojevi
HRN EN ISO 5817
Zavarivanje -- Zavareni spojevi nastali taljenjem u eliku, niklu, titanu i njihovim legurama (osim zavarivanja
elektronskim snopom i laserom) -- Razina kvalitete s obzirom na nepravilnosti
HRN EN ISO 9692-1
Zavarivanje i srodni postupci -- Vrste pripreme spoja -- 1. dio: Runo elektroluno zavarivanje, MIG/MAG zavarivanje,
plinsko zavarivanje, TIG zavarivanje i zavarivanje elika elektronskim snopom
HRN EN ISO 9692-2
Zavarivanje i srodni procesi -- Priprema spoja -- 2. dio: Zavarivanje elika pod prakom
HRN EN ISO 13916
Zavarivanje -- Upute za mjerenje temperature predgrijavanja, meuslojne temperature i odravanje temperature
predgrijavanja
HRN EN ISO 14373
Elektrootporno zavarivanje Postupak za tokasto zavarivanje nezatienih i zatienih niskougljinih elika
HRN EN ISO 14554-1
Zahtjevi za kvalitetu zavarivanja -- Elektrootporno zavarivanje metalnih materijala -- 1. dio: Sveobuhvatni zahtjevi za
kvalitetu
HRN EN ISO 14554-2
Zahtjevi za kvalitetu zavarivanja -- Elektrootporno zavarivanje metalnih materijala -- 2. dio: Osnovni zahtjevi za kvalitetu
HRN EN ISO 14555
Zavarivanje -- Elektroluno zavarivanje svornjaka od metalnih materijala
HRN EN ISO 15609-1
Specifikacija i kvalifikacija postupaka zavarivanja za metalne materijale -- Specifikacija postupka zavarivanja -- 1. dio:
Elektroluno zavarivanje
HRN EN ISO 15609-4
Specifikacija i kvalifikacija postupaka zavarivanja za metalne materijale -- Specifikacija postupka zavarivanja -- 4. dio:
Zavarivanje laserom
HRN EN ISO 15609-5
Specifikacija i kvalifikacija postupaka zavarivanja za metalne materijale -- Specifikacija postupka zavarivanja -- 5. dio:
Elektrootporno zavarivanje
HRN EN ISO 15611
Specifikacija i kvalifikacija postupaka zavarivanja za metalne materijale -- Kvalifikacija na osnovi prethodnog zavarivakog

43 of 52 28.2.2017 8:27
 iskustva
HRN EN ISO 15612
Specifikacija i kvalifikacija postupaka zavarivanja za metalne materijale -- Kvalifikacija prihvaenjem normiranoga
zavarivakog postupka
HRN EN ISO 15613
Specifikacija i kvalifikacija postupaka zavarivanja za metalne materijale -- Kvalifikacija pri pokusnome zavarivanju
HRN EN ISO 15614-12
Specifikacija i kvalifikacija postupaka zavarivanja za metalne materijale -- Ispitivanje postupka zavarivanja -- 12. dio:
Elektrootporno tokasto, avno i bradaviasto zavarivanje
HRN EN ISO 15620
Zavarivanje -- Zavarivanje metalnih materijala trenjem
HRN EN ISO 16432
Elektrootporno zavarivanje -- Postupak za bradaviasto zavarivanje niskougljinih elika s prevlakom i bez prevlake
uporabom reljefnih bradavica
HRN EN ISO 16433
Elektrootporno zavarivanje -- Postupak za avno zavarivanje niskougljinih elika s prevlakom i bez prevlake
HRN CEN ISO/TR 3834-6
Zahtjevi za kvalitetu zavarivanja taljenjem metalnih materijala -- 6. dio: Smjernice za primjenu norme ISO 3834
HRN EN ISO 9712
Nerazorno ispitivanje -- Kvalifikacija i certifikacija NDT osoblja
HRN EN ISO 3452-1
Nerazorno ispitivanje -- Ispitivanje penetrantima -- 1. dio: Opa naela
HRN EN ISO 17637
Nerazorno ispitivanje zavarenih spojeva -- Vizualno ispitivanje zavarenih spojeva nastalih taljenjem
HRN EN ISO 17638
Nerazorno ispitivanje zavara -- Ispitivanje magnetnim esticama
HRN EN ISO 17636-1
Nerazorno ispitivanje zavarenih spojeva -- Radiografsko ispitivanje -- 1. dio: Tehnike snimanja rendgenom i izotopom
primjenom filma
HRN EN ISO 17636-2
Nerazorno ispitivanje zavarenih spojeva -- Radiografsko ispitivanje -- 2. dio: Tehnike snimanja rendgenom i izotopom
primjenom digitalnih detektora
HRN EN ISO 23279
Nerazorno ispitivanje zavara -- Ultrazvuno ispitivanje -- Karakterizacija indikacija u zavarima
HRN EN ISO 17640
Nerazorno ispitivanje zavara -- Ultrazvuno ispitivanje -- Tehnike, razine ispitivanja i ocjenjivanje
HRN EN ISO 17635
Nerazorno ispitivanje zavara -- Opa pravila za metalne materijale
HRN EN ISO 6507-1
Metalni materijali -- Ispitivanje tvrdoe prema Vickersu -- 1. dio: Ispitna metoda
HRN EN ISO 6507-2
Metalni materijali -- Ispitivanje tvrdoe prema Vickersu -- 2. dio: Provjeravanje i umjeravanje ispitnih ureaja
HRN EN ISO 6507-3
44 of 52 28.2.2017 8:27
 Metalni materijali -- Ispitivanje tvrdoe prema Vickersu -- 3. dio: Umjeravanje etalonskih ploica
HRN EN ISO 6507-4
Metalni materijali -- Ispitivanje tvrdoe prema Vickersu -- 4. dio: Tablice vrijednosti tvrdoa
HRN EN ISO 9018
Razorno ispitivanje zavara metalnih materijala -- Vlano ispitivanje krinih i preklopnih spojeva
HRN EN ISO 10447
Elektrootporno zavarivanje -- Ispitivanje zavara -- Ispitivanje tokastih i bradaviastih zavara ljutenjem i razdvajanjem
klinom
HRN EN 14616
Toplinsko natrcavanje -- Preporuke za toplinsko natrcavanje
HRN EN ISO 12670
Toplinsko natrcavanje -- Dijelovi s toplinski natrcanim prevlakama -- Tehniki uvjeti isporuke
HRN EN ISO 2063
Toplinsko natrcavanje -- Metalne i druge anorganske prevlake -- Cink, aluminij i njihove legure
HRN EN ISO 8501-1
Priprema elinih podloga prije nanoenja boja i srodnih proizvoda -- Vizuelna procjena istoe povrine -- 1. dio:
Stupnjevi hranja i stupnjevi pripreme nezatienih elinih povrina i elinih povrina nakon potpunog uklanjanja
prethodnih prevlaka
HRN EN ISO 8501-2
Priprema elinih podloga prije nanoenja boja i srodnih proizvoda -- Vizualna procjena istoe povrine -- 2. dio:
Stupnjevi pripreme prethodno zatienih elinih povrina nakon mjestiminog uklanjanja prethodnih prevlaka
HRN EN ISO 8503-1
Priprema elinih podloga prije nanoenja boja i srodnih proizvoda -- Svojstva hrapavosti povrina elinih podloga
ienih mlazom abraziva -- 1. dio: Specifikacije i definicije ISO komparatora profila povrine za procjenu povrina
ienih mlazom abraziva
HRN EN ISO 8503-2
Priprema elinih podloga prije nanoenja boja i srodnih proizvoda -- Svojstva hrapavosti povrina elinih podloga
ienih mlazom abraziva -- 2. dio: Metoda stupnjevanja profila povrine elika ienog mlazom abraziva -- Postupak s
komparatorom
HRN EN ISO 12944-1
Boje i lakovi -- Zatita od korozije elinih konstrukcija zatitnim sustavom boja -- 1. dio: Opi uvod
HRN EN ISO 12944-2
Boje i lakovi -- Zatita od korozije elinih konstrukcija zatitnim sustavom boja -- 2. dio: Razredba okolia
HRN EN ISO 12944-3
Boje i lakovi -- Zatita od korozije elinih konstrukcija zatitnim sustavom boja -- 3. dio: Razmatranje oblikovanja
HRN EN ISO 12944-4
Boje i lakovi -- Zatita od korozije elinih konstrukcija zatitnim sustavom boja -- 4. dio: Vrste povrina i priprema
povrina
HRN EN ISO 12944-7
Boje i lakovi -- Zatita od korozije elinih konstrukcija zatitnim sustavom boja -- 7. dio: Izvoenje i nadzor radova
bojenja
HRN EN ISO 12944-8
Boje i lakovi -- Zatita od korozije elinih konstrukcija zatitnim sustavom boja -- 8. dio: Razvoj specifikacija za nove

45 of 52 28.2.2017 8:27
 radove i odravanje
HRN EN ISO 14713-1
Cinkove prevlake -- Smjernice i preporuke za zatitu od korozije konstrukcija iz eljeznog lijeva i elika -- 1. dio: Opa
naela projektiranja i korozijske otpornosti
HRN EN ISO 14713-2
Cinkove prevlake -- Smjernice i preporuke za zatitu od korozije konstrukcija iz eljeznog lijeva i elika -- 2. dio: Vrue
pocinavanje
HRN EN ISO 14713-3
Cinkove prevlake -- Smjernice i preporuke za zatitu od korozije konstrukcija iz eljeznog lijeva i elika -- 3. dio:
erardiziranje
HRN ISO 19840
Boje i lakovi -- Zatita elinih konstrukcija od korozije sustavima zatitne boje -- Mjerenje i kriterij prihvaanja debljine
suhih filmova na hrapavim povrinama
HRN EN ISO 8501-3
Priprema elinih podloga prije nanoenja boja i srodnih proizvoda -- Vizualna procjena istoe povrine -- 3. dio:
Stupnjevi pripreme zavarenih spojeva, rubova i drugih povrina s povrinskim nepravilnostima
HRN EN ISO 13920
Zavarivanje -- Opa doputena odstupanja za zavarene konstrukcije -- Dimenzije za duine i kutove -- Oblik i poloaj
HRN ISO 2859-5
Postupci uzorkovanja pri pregledima po obiljejima -- 5. dio: Sustav planova redoslijeda uzorkovanja razvrstanih u odnosu
na prihvatljivu razinu kvalitete (AQL) za preglede lot-by-lot

II.4 POPIS NORMA ZA SPREGNUTE ELINO-BETONSKE KONSTRUKCIJE

Na izvoenje i odravanje spregnutih konstrukcija odgovarajue se primjenjuju norme dane u popisu normi za izvoenje i
odravanje betonskih i elinih konstrukcija.

II.5 POPIS NORMA ZA DRVENE KONSTRUKCIJE

II.5.1 Trajnost drva
HRN EN 460
Trajnost drva i proizvoda na osnovi drva Prirodna trajnost masivnog drva Upute za odreivanje zahtjeva za trajnost
drva u odnosu na razrede opasnosti
HRS CEN/TS 1099
Uslojeno drvo -- Bioloka trajnost -- Smjernice za ocjenu upotrebljivosti uslojenoga drva u razliitim uporabnim
razredima
II.5.2 Zatitna sredstva
HRN EN 599-2
Trajnost drva i proizvoda na osnovi drva -- Uinkovitost preventivnih sredstava za zatitu drvaodreena biolokim
ispitivanjima -- 2. dio: Klasifikacija i oznaivanje
II.5.3 Izvoenje i odravanje drvenih konstrukcija
HRI CEN/TR 12872
Ploe na osnovi drva -- Smjernice za uporabu nosivih ploa za podove, zidove i krovove

II.6 POPIS NORMA ZA GEOTEHNIKO PROJEKTIRANJE I GEOTEHNIKE KONSTRUKCIJE

II.6.1 Geotehniko istraivanje i ispitivanje

46 of 52 28.2.2017 8:27
 HRN EN ISO 14688-1
Geotehniko istraivanje i ispitivanje -- Identifikacija i klasifikacija tla -- 1. dio: Identifikacija i opis
HRN EN ISO 14688-2
Geotehniko istraivanje i ispitivanje -- Identifikacija i klasifikacija tla -- 2. dio: Naela klasifikacije
HRN EN ISO 14689-1
Geotehniko istraivanje i ispitivanje -- Identifikacija i klasifikacija stijene -- 1. dio: Identifikacija i opis
HRN EN ISO 17628
Geotehniko istraivanje i ispitivanje -- Geotermalno ispitivanje -- Odreivanje toplinske provodljivosti tla i stijene
buotinskim izmjenjivaem topline
HRN EN ISO 17892-1
Geotehniko istraivanje i ispitivanje -- Laboratorijsko ispitivanje tla -- 1. dio: Odreivanje vlanosti
HRN EN ISO 17892-2
Geotehniko istraivanje i ispitivanje -- Laboratorijsko ispitivanje tla -- 2. dio: Odreivanje prostorne gustoe
HRS CEN ISO/TS 17892-3
Geotehniko istraivanje i ispitivanje -- Laboratorijsko ispitivanje tla -- 3. dio: Odreivanje gustoe vrstih estica --
Metoda piknometra
HRS CEN ISO/TS 17892-4
Geotehniko istraivanje i ispitivanje -- Laboratorijsko ispitivanje tla -- 4. dio: Odreivanje granulometrijskog sastava
HRS CEN ISO/TS 17892-5
Geotehniko istraivanje i ispitivanje -- Laboratorijsko ispitivanje tla -- 5. dio: Edometarsko ispitivanje s inkrementalnim
optereenjem
HRS CEN ISO/TS 17892-6
Geotehniko istraivanje i ispitivanje -- Laboratorijsko ispitivanje tla -- 6. dio: Pokus s padajuim iljkom
HRS CEN ISO/TS 17892-7
Geotehniko istraivanje i ispitivanje -- Laboratorijsko ispitivanje tla -- 7. dio: Ispitivanje jednoosne tlane vrstoe
sitnozrnoga tla
HRS CEN ISO/TS 17892-8
Geotehniko istraivanje i ispitivanje -- Laboratorijsko ispitivanje tla -- 8. dio: Nekonsolidirano nedrenirano troosno
ispitivanje
HRS CEN ISO/TS 17892-9
Geotehniko istraivanje i ispitivanje -- Laboratorijsko ispitivanje tla -- 9. dio: Konsolidirana troosna tlana ispitivanja tla
zasienog vodom
HRS CEN ISO/TS 17892-10
Geotehniko istraivanje i ispitivanje -- Laboratorijsko ispitivanje tla -- 10. dio: Izravni posmik
HRS CEN ISO/TS 17892-11
Geotehniko istraivanje i ispitivanje -- Laboratorijsko ispitivanje tla -- 11. dio: Odreivanje propusnosti metodom stalnog
i promjenjivog potencijala
HRS CEN ISO/TS 17892-12
Geotehniko istraivanje i ispitivanje -- Laboratorijsko ispitivanje tla -- 12. dio: Odreivanje Atterbergovih granica
HRN EN ISO 18674-1
Geotehniko istraivanje i ispitivanje -- Geotehniko opaanje terenskom mjernom opremom -- Opa pravila
HRN EN ISO 22282-1
Geotehniko istraivanje i ispitivanje -- Geohidrauliko ispitivanje -- 1. dio: Opa pravila
47 of 52 28.2.2017 8:27
 HRN EN ISO 22282-2
Geotehniko istraivanje i ispitivanje -- Geohidrauliko ispitivanje -- 2. dio: Ispitivanje vodopropusnosti u buotini
otvorenim sustavom
HRN EN ISO 22282-3
Geotehniko istraivanje i ispitivanje -- Geohidrauliko ispitivanje -- 3. dio: Ispitivanje vodopropusnosti stijenske mase
tlakom vode u buotini
HRN EN ISO 22282-4
Geotehniko istraivanje i ispitivanje -- Geohidrauliko ispitivanje -- 4. dio: Ispitivanje crpenjem vode
HRN EN ISO 22282-5
Geotehniko istraivanje i ispitivanje -- Geohidrauliko ispitivanje -- 5. dio: Infiltrometarsko ispitivanje
HRN EN ISO 22282-6
Geotehniko istraivanje i ispitivanje Geohidrauliko ispitivanje -- 6. dio: Ispitivanje vodopropusnosti u buotini
zatvorenim sustavom
HRN EN ISO 22475-1
Geotehniko istraivanje i ispitivanje -- Metode uzorkovanja i mjerenja podzemne vode -- 1. dio: Tehnika naela izvedbe
HRS CEN ISO/TS 22475-2
Geotechnical investigation and testing -- Sampling methods and groundwater measurements - Part 2: Qualification
criteria for enterprises and personnel
HRS CEN ISO/TS 22475-3
Geotehniko istraivanje i ispitivanje -- Metode uzorkovanja i mjerenja razine podzemne vode -- 3. dio: Neovisna ocjena
sukladnosti organizacije i osoblja
HRN EN ISO 22476-1
Geotehniko istraivanje i ispitivanje -- Terensko ispitivanje -- 1. dio: Ispitivanje elektrinim statikim prodiranjem bez
mjerenja pornoga tlaka i s mjerenjem pornoga tlaka
HRN EN ISO 22476-2
Geotehniko istraivanje i ispitivanje -- Terensko ispitivanje -- 2. dio: Dinamika penetracija
HRN EN ISO 22476-3
Geotehniko istraivanje i ispitivanje -- Terensko ispitivanje -- 3. dio: Standardno penetracijsko ispitivanje
HRN EN ISO 22476-4
Geotehniko istraivanje i ispitivanje -- Terensko ispitivanje -- 4. dio: Ispitivanje Mnardovim presiometrom
HRN EN ISO 22476-5
Geotehniko istraivanje i ispitivanje -- Terensko ispitivanje -- 5. dio: Ispitivanje savitljivim dilatometrom
HRN EN ISO 22476-7
Geotehniko istraivanje i ispitivanje -- Terensko ispitivanje -- 7. dio: Ispitivanje hidraulikom preom u buotini
HRS CEN ISO/TS 22476-10
Geotehniko istraivanje i ispitivanje -- Terensko ispitivanje -- 10. dio: Ispitivanje s pomou prodiranja utega (WST)
HRS CEN ISO/TS 22476-11
Geotehniko istraivanje i ispitivanje -- Terensko ispitivanje -- 11. dio: Ispitivanje plosnatim dilatometrom (DMT)
HRN EN ISO 22476-12
Geotehniko istraivanje i ispitivanje -- Terensko ispitivanje -- 12. dio: Ispitivanje statikim, mehanikim penetrometrom
(CPT)
II.6.2 Izvedba posebnih geotehnikih radova
HRN EN 1536
48 of 52 28.2.2017 8:27
 Izvedba posebnih geotehnikih radova -- Bueni piloti
HRN EN 1537
Izvedba posebnih geotehnikih radova -- Sidra u tlu i stijeni
HRN EN 1538
Izvedba posebnih geotehnikih radova Dijafragme
HRN EN 12063
Izvedba posebnih geotehnikih radova -- Zagatne stijene od murja
HRN EN 12699
Izvedba posebnih geotehnikih radova -- Piloti s razmicanjem tla
HRN EN 12715
Izvedba posebnih geotehnikih radova Injektiranje
HRN EN 12716
Izvedba posebnih geotehnikih radova -- Mlazno injektiranje
HRN EN 14199
Izvedba posebnih geotehnikih radova Mikropiloti
HRN EN 14475
Izvedba posebnih geotehnikih radova -- Ojaani nasip
HRN EN 14490
Izvedba posebnih geotehnikih radova -- avlano tlo
HRN EN 14679
Izvedba posebnih geotehnikih radova -- Dubinsko mijeanje
HRN EN 14731
Izvedba posebnih geotehnikih radova -- Poboljanje tla dubinskim vibriranjem
HRN EN 15237
Izvoenje posebnih geotehnikih radova -- Uspravne drenae

II.7 POPIS NORMA ZA ALUMINIJSKE KONSTRUKCIJE

II.7.1 Popis normi prema radnim operacijama
II.7.1.1 Priprema
HRN EN ISO 9013
Toplinsko rezanje -- Razredba rezova -- Geometrijska specifikacija proizvoda i dozvoljena odstupanja kakvoe
HRN EN ISO 286-2
Geometrijske specifikacije proizvoda (GSP) -- ISO-ov kodni sustav za tolerancije linearnih izmjera -- 2. dio: Tablice
normiranih razreda tolerancija i graninih odstupanja za provrte i rukavce
II.7.1.2 Zavarivanje
HRN EN ISO 14732
Zavarivako osoblje -- Provjera osposobljenosti rukovatelja zavarivanja i podeavatelja ureaja za mehanizirano i
automatizirano zavarivanje metalnih materijala
HRN EN ISO 3834-1
Zahtjevi za kvalitetu zavarivanja taljenjem metalnih materijala -- 1. dio: Kriteriji za izbor odgovarajue razine zahtjeva za
kvalitetu
HRI CEN ISO/TR 3834-6

49 of 52 28.2.2017 8:27
 Zahtjevi za kvalitetu zavarivanja taljenjem metalnih materijala -- 6. dio: Smjernice za primjenu norme ISO 3834
HRN EN ISO 4063
Zavarivanje i srodni postupci -- Nomenklatura postupaka i referentni brojevi
HRN EN ISO 9692-1
Zavarivanje i srodni postupci -- Vrste pripreme spoja -- 1. dio: Runo elektroluno zavarivanje, MIG/ MAG zavarivanje,
plinsko zavarivanje, TIG zavarivanje i zavarivanje elika elektronskim snopom
HRN EN ISO 9692-3
Zavarivanje i srodni procesi -- Preporuke za pripremu spoja -- 3. dio: MIG i TIG zavarivanje aluminija i aluminijskih
legura
HRN EN ISO 13916
Zavarivanje -- Upute za mjerenje temperature predgrijavanja, meuslojne temperature i odravanje temperature
predgrijavanja
HRN EN ISO 14554-1
Zahtjevi za kvalitetu zavarivanja -- Elektrootporno zavarivanje metalnih materijala -- 1. dio: Sveobuhvatni zahtjevi za
kvalitetu
HRN EN ISO 14554-2
Zahtjevi za kvalitetu zavarivanja -- Elektrootporno zavarivanje metalnih materijala -- 2. dio: Osnovni zahtjevi za kvalitetu
HRN EN ISO 14555
Zavarivanje -- Elektroluno zavarivanje svornjaka od metalnih materijala
HRN EN ISO 15609-1
Specifikacija i kvalifikacija postupaka zavarivanja za metalne materijale -- Specifikacija postupka zavarivanja -- 1. dio:
Elektroluno zavarivanje
HRN EN ISO 15609-4
Specifikacija i kvalifikacija postupaka zavarivanja za metalne materijale -- Specifikacija postupka zavarivanja -- 4. dio:
Zavarivanje laserom
HRN EN ISO 15609-5
Specifikacija i kvalifikacija postupaka zavarivanja za metalne materijale -- Specifikacija postupka zavarivanja -- 5. dio:
Elektrootporno zavarivanje
HRN EN ISO 15609-6
Specifkacija i kvalifikacija postupaka zavarivanja za metalne materijale -- Specifikacija postupka zavarivanja -- 6. dio:
Hibridno zavarivanje laserom i elektrinim lukom
HRN EN ISO 15610
Specifikacija i kvalifikacija postupaka zavarivanja za metalne materijale -- Kvalifikacija na osnovi ispitanih dodatnih i
potronih materijala za zavarivanje
HRN EN ISO 15611
Specifikacija i kvalifikacija postupaka zavarivanja za metalne materijale -- Kvalifikacija na osnovi prethodnog zavarivakog
iskustva
HRN EN ISO 15612
Specifikacija i kvalifikacija postupaka zavarivanja za metalne materijale -- Kvalifikacija prihvaenjem normiranoga
zavarivakog postupka
HRN EN ISO 15613
Specifikacija i kvalifikacija postupaka zavarivanja za metalne materijale -- Kvalifikacija pri pokusnome zavarivanju
HRN EN ISO 15614-11

50 of 52 28.2.2017 8:27
 Specifikacija i odobravanje postupaka zavarivanja za metalne materijale -- Ispitivanje postupka zavarivanja -- 11. dio:
Zavarivanje elektronskim snopom i laserom
HRN EN ISO 15614-13
Specifikacija i kvalifikacija postupaka zavarivanja za metalne materijale -- Ispitivanje postupka zavarivanja -- 13. dio:
Sueljeno elektrootporno zavarivanje pritiskom i zavarivanje iskrenjem
HRN EN ISO 15620
Zavarivanje -- Zavarivanje metalnih materijala trenjem
HRI CEN ISO/TR 3834-6
Zahtjevi za kvalitetu zavarivanja taljenjem metalnih materijala -- 6. dio: Smjernice za primjenu norme ISO 3834
II.7.1.3 Ispitivanja
HRN EN ISO 9712
Nerazorno ispitivanje -- Kvalifikacija i certifikacija NDT osoblja
HRN EN ISO 3452-1
Nerazorno ispitivanje -- Ispitivanje penetrantima -- 1. dio: Opa naela
HRN EN ISO 17636-1
Nerazorno ispitivanje zavarenih spojeva -- Radiografsko ispitivanje -- 1. dio: Tehnike snimanja rendgenom i izotopom
primjenom filma
HRN EN ISO 17636-2
Nerazorno ispitivanje zavarenih spojeva -- Radiografsko ispitivanje -- 2. dio: Tehnike snimanja rendgenom i izotopom
primjenom digitalnih detektor
HRN EN ISO 17640
Nerazorno ispitivanje zavara -- Ultrazvuno ispitivanje -- Tehnike, razine ispitivanja i ocjenjivanje
HRN EN ISO 6507-1
Metalni materijali -- Ispitivanje tvrdoe prema Vickersu -- 1. dio: Ispitna metoda
HRN EN ISO 6507-2
Metalni materijali -- Ispitivanje tvrdoe prema Vickersu -- 2. dio: Provjeravanje i umjeravanje ispitnih ureaja
HRN EN ISO 6507-3
Metalni materijali -- Ispitivanje tvrdoe prema Vickersu -- 3. dio: Umjeravanje etalonskih ploica
HRN EN ISO 6507-4
Metalni materijali -- Ispitivanje tvrdoe prema Vickersu -- 4. dio: Tablice vrijednosti tvrdoa
HRN EN ISO 9018
Razorno ispitivanje zavara metalnih materijala -- Vlano ispitivanje krinih i preklopnih spojeva
HRN EN ISO 10447
Elektrootporno zavarivanje -- Ispitivanje zavara -- Ispitivanje tokastih i bradaviastih zavara ljutenjem i razdvajanjem
klinom
II.7.2 Zatita od korozije
HRN EN 14616
Toplinsko natrcavanje -- Preporuke za toplinsko natrcavanje
HRN EN ISO 12670
Toplinsko natrcavanje -- Dijelovi s toplinski natrcanim prevlakama -- Tehniki uvjeti isporuke
HRN EN ISO 2063
Toplinsko natrcavanje -- Metalne i druge anorganske prevlake -- Cink, aluminij i njihove legure

51 of 52 28.2.2017 8:27
 HRN EN ISO 2808
Boje i lakovi -- Odreivanje debljine filma

52 of 52 28.2.2017 8:27