Beruflich Dokumente
Kultur Dokumente
edin veletovac
Kasnoantike bazilike u Bosni i Hercegovini
Apstrakt: U tekstu se obrauje pitanje kasnoantikih bazilika sa prostora dananje Bo-
sne i Hercegovine. Period kojem pripadaju ove graevine, mogu se smjestiti u jedan dui
vremenski period izmeu IV VI stoljea. Rad e biti podijeljen na est glavnih cjelina na
osnovu hodoloke metode. Nakon to veliki dio nalaza ovih crkvenih objekata bude bio
izloen, autor e u analizi predstaviti zakljuke do kojih je doao prilikom pisanja o ovom
problemu.
Kljune rijei: kasna antika, bazilike, IV. st., V. st., VI. st., Bosna i Hercegovina, kranstvo
Abstract: In the text, we treated the issue of late antique basilicas from the territory of
present Bosnia and Herzegovina. The erection of these buildings can be placed in a long
period between the 4th and 6th century. The paper is dived into six main units on the basis of
the hodological method. After the presentation of a great number of findings of these chur-
ch objects, the author will present conclusions he reached while writing about this problem.
Key words: late antique, basilicas, 4th, 5th, 6th century, Bosnia and Herzegovina, Christianity
Uvod
Iako se na ovom podruju vie od pet stoljea odravala rimska vlast, materijalni
ostaci nisu ni priblino brojni, kao na primjer u primorskom dijelu provincije Dal-
macije. ta je razlog tome? Izmeu ostalog moe se istai preteno planinska kon-
figuracija tla, koje oteava prodor stranih uticaja. Takoer, tu se ne smije zaboraviti
ni velika konzervativnost tadanjih stanovnika, koji su se vie od dva stoljea borili
za svoju nezavisnost, dok najzad nisu pokleknuli pred rimskim osvajaima. Jedini
vei uticaj proces romanizacije je imao na podruju istone i sjeverozapadne Bosne
gdje su se nalazila velika rudnika postrojenja, te u jugozapadnoj Bosni gdje su bile
stacionirane vojne jedinice.
Tema koja e se obraivati u ovom radu je pitanje materijalnih ostataka bazilika
u doba kasne antike na podruju dananje Bosne i Hercegovine. Pitanje arheolokih
istraivanja bazilika na ovom podruju je u poslednjih dvadeset pet godina postalo
277
edin veletovac
Sjeverozapadna Bosna
Teritorij sjeverozapadne Bosne je geografski veoma prostrano podruje. Gradovi koji
se nalaze na ovom teritoriju, a spadaju u domenu obrade ovog rada su: Biha, Kotor
Varo, Banja Luka, Mrkonji - Grad, Klju. Broj bazilika naenih na ovim prostorima
pokazuje da je kranstvo sebi postavilo prilino jake osnove za budue irenje vjere na
stanovnitvo ove regije. Otkopano je ukupno est bazilika, a jedan nalaz je nesiguran.7
Bazilika u selu Doljani kod Bihaa je otkrivena krajem XIX stoljea. Prvi koji je
objavio izvjetaj o tome nalazu je bio Kosta Kovaevi, a iskopao i oistio ju je ta-
monji paroh Stevan Kovaevi.8 Ta starokranska crkva je bila od davnina poznata
stanovnicima tog mjesta. U crkvi je naeno nekoliko epigrafskih ploa, koje su bile
1
aclav Radimsky, Ostanci rimskih naseobina u ipragi i Podbrgju, zatim starobosanski steci u
V
ipragi i uz Vrbanju u Bosni, Glasnik Zemaljskog muzeja, god. IV, sv. I, Sarajevo, 1892, 75.
2
iro Truhelka, Prilozi rimskoj arheologiji Bosne i Hercegovine, GZM, god. IV, sv. IV, Sarajevo,
1892, 340.
3
Carl Patsch, Epigrafsko pabirenje, GZM, god VII, sv. II, Sarajevo, 1895, 285.
4
uro Basler, Arhitektura kasnoantikog doba u Bosni i Hercegovini, Veselin Maslea, Sarajevo, 1972.
5
Ivo Bojanovski, Kasnoantika bazilika u Vrbi na Glamokom polju, GZM, NS, sv. XXXV/
XXXVI, Sarajevo, 1981, 195 211.
6
Veljko Pakvalin, Kranstvo kasne antike u zaleu Salone i Narone - Arheoloka istraivanja kasno-
antikog kranstva u Bosni i Hercegovini, Vrhbosanska katolika teologija, Sarajevo, 2003.
7
Za nalaz u Velagiima kod Kljua ne moe se sa sigurnou rei da li su ostaci koji su iskopani zapra-
vo materijal bazilike. Potrebno je izvriti sistematska istraivanja na tom podruju da bi se dobilo
vie informacija i dalo neko odreeno miljenje.
8
Kosta Kovaevi Carl Patsch, Ruevina u selu Doljanima i rimski natpisi ondje naeni, GZM,
god. VII, sv. II, Sarajevo, 1895, 232.
278
kasnoantike bazilike u bosni i hercegovini
ispisane na latinskom jeziku, a kao i jedna urna koju je u svom radu objavio Carl
Patsch.9 Ovoj urni je Sergejevski pridao veliku panju i detaljno je opisao u svom
lanku.10 Na sredini bazilike su otkrivene i dvije grobnice u kojima su se nalazila
dva ljudska kostura, ali za koja se ne zna kome su pripadala. Prema nainu gradnje
i nalazima, zgradu je mogue datirati u kasnoantiko doba u V ili VI stoljee n. e.11
U avkiima kod Bihaa 1954. godine je naena jedna starokranska crkva.
U blizini ove bazilike su pronaeni ostaci od vie antikih graevina, kao i jedna
srednjovjekovna crkva.12 U bazilici je otkriven vei broj arhitekturnih fragmenata i
manjih nalaza, poput oltarnih pregrada i kapitela.13 U ostacima crkve je takoer ot-
kopano vie ornamentiranih ploa (pluteja).14 Gledajui pluteje, moe se vidjeti po
nainu izrade da su bile djelo nekog ne toliko strunog i vjetog klesara. Ove pluteje
krase dvije karakteristike, a to su: pljosnati reljef i crtama urezani motivi.15 Bazilika
se po nainu gradnje i nalazima fragmenata moe datirati u V stoljee.16
Krajem XIX stoljea u ipragu kod Kotor Varoa sasvim sluajno je otkrivena
jedna ranokranska crkva. Crkvu je igrom sluaja iskopao baron Schweiger. Me-
utim, on je otkrio samo neke njene dijelove, poput vanjskih zidova i apside, dok je
unutranjost bila neotkrivena. Crkva je dugaka (bez apside) 18,42 metra, a iroka
14,20 metara.17 Prvobitnim iskopavanjima je prisustvovao i Vaclav Radimsky koji
je prvi objavio nacrt te crkve i nalaze koji su se nali u njoj te je to bio ujedno i prvi
publikovan rad o prvoj naenoj bazilici na prostoru Bosne i Hercegovine.18 Unutar
bazilike je naen i impost sa vrlo lijepom ornamentikom koju ine krst i estokraka
rozeta. Objekat se moe datirati u V ili VI stoljee n. e.19
Preostale tri bazilike se nalaze na lokalitetima u Ramiima kod Banja Luke
(IV st. VI st.), Majdanu kod Mrkonji-Grada (V ili VI st.) i iuljama kod Volaa
(V ili VI st.).20
9
Kovaevi Patsch, Ruevina u selu Doljanima, 233.
10
Dimitrije Sergejevski, Japodske urne, GZM, sv. IV/V, Sarajevo, 1950, 60.
11
Arheoloki leksikon Bosne i Hercegovine, tom II, Zemaljski muzej, Sarajevo, 1988, 15.
12
Osim ranokranske bazilike otkopana je i jedna antika kua sa hipokaustnim kanalima, dok se
sa ostacima ostalih graevina moe samo nagaati kojim su objektima pripadali. O tome: Irma
remonik, Arheoloka istraivanja u okolici Bihaa, GZM, NS, sv. XIII, Sarajevo, 1958, 117.
13
remonik, Arheoloka istraivanja, 125.
14
Dimitrije Sergejevski, Pluteji iz bazilike u Zaloju, GZM, NS, sv. XIII, Sarajevo, 1958, 137.
15
Sergejevski, Pluteji iz bazilike, 143.
16
remonik smatra da se crkva moe smjestiti u period V stoljea. remonik, Arheoloka istra-
ivanja, 127; dok je Sergejevski neodreeniji i nesigurniji te pluteje koji su naeni unutar bazilike
smjeta u V stoljee, pa ak i u poetak VI stoljea. Sergejevski, Pluteji iz bazilike, 143
17
Basler, Arhitektura kasnoantikog doba, 115.
18
Radimsky, Ostanci rimskih naseobina u ipragi i Podbrgju, 75.
19
AL BIH, II, 128.
20
Isto, 143.
279
edin veletovac
Srednja Bosna
Za razliku od ostalih podruja Bosne i Hercegovine, ova oblast nikad nije bila toliko
u fokusu interesovanja rimskih vlasti kao npr. istoni i sjeverozapadni rudonosni dije-
lovi ove drave. Ipak, ne treba uditi vei broj naenih bazilika u ovom regionu, kada
se zna da su ovdje postojala naselja poput Aque S21 u Sarajevu ili Bistue Nova u Zenici.
Ostaci kasnoantikih bazilika su rasporeeni oko vie veih mjesta: ipovo, Kupres,
Donji Vakuf, Gornji Vakuf, Zenica, Travnik, Vitez, Kakanj, Kiseljak, Vare, Sarajevo,
Prozor i Breza. Pronaeno je ukupno dvadeset lokaliteta, dok se za etiri nalaza od uku-
pnog broja ne moe definitivno zakljuiti da pripadaju graevinama starokranskih
crkvi, jer je potrebno jo istraivakog i arheolokog rada da bi se donijelo jedno defini-
tivno miljenje, pa e tako ostalih esnaest bazilika ovdje biti obraeno u tekstu.22
Na lokalitetu u selu Mujdii kod ipova je otkrivena jedna starokranska crkva
koja svojim dimenzijama 27 x 24,5 metara pripada onim najveim koje su pronae-
ne na prostoru Bosne i Hercegovine. Ipak, ono to ne ide u korist naunika je to da
su ruevine dosta oteene te je dosta materijala nestalo, jer je okolno stanovnitvo
redovno kroz stoljea uzimalo kamenje iz ruevine kao graevni materijal na svojim
kuama, talama itd. Isto tako su veoma esto prekopavali zemljite gdje se nalazila
ruevina u svrhu ravnijeg tla. Crkva se sastojala od vie prostorija, to je i razumljivo
kada se uzme veliina objekta.23
21
rema novijim istraivanjima postoje indicije da se colonia, odnosno res publica Aque S, zapravo
P
zvala samo Aque, to bi se moglo zakljuiti na osnovu epigrafskog natpisa iz Krivoglavaca. Vie:
Salmedin Mesihovi, Antiqvi Homines Bosnae, Filozofski fakultet, Sarajevo, 2011, 111.
22
U Volarima kod ipova otkriveni su ostaci ruevine u koju je ugraeno dosta rimskih opeka i spolija,
a takoer je naeno i neto ornamentiranog kamenja. Uz objekat je pronaen i grob u kojem su se
pronala tri skeleta. Prema svemu otkrivenom, opravdano se pretpostavlja da je na ovom lokalitetu
nekada bila kasnoantika bazilika.
Zukii kod Travnika je lokalitet gdje je iskopana prvo jedna grobnica na svod, pa su onda naeni
ostaci temelja neke graevine. Iskopana je i jedna stela, na kojoj se nalazi brani par. Opravdano
se smatra da su grobnice na svod veinom graene uz ranokranske crkve, jer postoji brojan niz
primjera u Bosni i Hercegovini koji to dokazuju, pa se tako i za ovaj objekat kojem se vide teme-
lji moe pretpostavljati da pripadaju kasnoantikoj crkvi. Vie: Veljko Pakvalin, Kasnoantiki
objekti iz Osatice, Karahoda i Vinjice, GZM, NS, sv. XXXVIII, Sarajevo, 1983, 111.
Ono to je reeno za ostatke u Zukiima isto vrijedi i za nalaz u Begoviima kod Kiseljaka. Istrai-
vanja je vrio Veljko Pakvalin koji je takoer naiao na jednu grobnicu na svod i ostatke neke vee
graevine iju rekonstrukciju nije mogao uraditi. Ipak na osnovu zakljuaka da grobnice na svod
veinom vode i do nalaza bazilika, tako se i ovdje moe opravdano pretpostavljati da se radi o tim
sakralnim graevinama. Vie: Pakvalin, Kasnoantiki objekti, 118.
Na lijevoj obali rijeke Stavnje kod Breze, na lokalitetu Sr iskopan je sklop zidova za koje je mogue
da predstavlja narteks i dio lae nekog crkvenog objekta. Ipak, kako na ovom mjestu nisu izvrena
sistematska istraivanja to je sve to se zna o njemu, pa se iz tih razloga ne moe donijeti definitivan
zakljuak u vezi namjene graevine.
23
Bazilika se sastojala od osam prostorija, s tim to se apsida graevine nije otkrila, a isto tako se
i ne naziru njeni ostaci, pa se opravdano sumnja da li je apsida uopte postojala. Vie: Dimitrije
Sergejevski, Kasnoantiki spomenici iz okolice Jajca, GZM, god. L, Sarajevo, 1938, 52-53.
280
kasnoantike bazilike u bosni i hercegovini
24
jednom od grobova naao se sarkofag, a posebno znaajno otkrie predstavlja ploa na kojoj
U
je otkriven prvi starokranski natpis koji je pronaen u Bosni i Hercegovini. Vie: Sergejevski,
Kasnoantiki spomenici, 57.
25
Pakvalin, Kranstvo kasne antike, 119. On se takoer poziva na Sergejevskog koji je jedan natpis
sa oblinjeg antikog groblja protumaio kao kranski i datirao ga u IV stoljee. Pakvalin,
Kranstvo kasne antike, 119, fusnota 86; Bojanovski smatra da je piscina koja je bila izgledom u
obliku latinskog krsta premala da bi se u njoj krstile odrasle osobe, ve samo djeca, to bi znailo
da je crkva napravljena tek u vrijeme kada je kranstvo potpuno zavladalo u ovim krajevima, a to
se odnosi na V i VI stoljee. Ivo Bojanovski, Kasnoantike grobnice na svod u itluku i njihova
prethodna konzervacija, Nae starine, god. IX, Sarajevo, 1964, 103.
26
Patsch, Epigrafsko pabirenje, 286.
27
Tu su izmeu ostalog otkriveni ostaci naselja iz eljeznog doba, zatim rimsko naselje i dijelovi
zgrada, a nali su se i nalazi srednjovjekovne crkve i nekropola.
28
Vie: Jozo Petrovi, Arheoloki referati iz Bugojna i Ljubije Japra, GZM, NS, sv. XIII, Sarajevo,
1958, 268-269.
281
edin veletovac
29
ovci pripadaju carevima: Konstantinu II. (Flavius Claudius Constantinus Augustus, 337. god.
N
340. god.), Jovijanu (Flavius Jovianus Augustus, 363. god. 364. god.), Valentinijanu II. (Flavius
Valentinianus, 375. god. 392. god.).
30
Truhelka, Prilozi rimskoj arheologiji, 340.
31
Vie: Basler, Arhitektura kasnoantikog doba, 127 128.
32
Basler, Arhitektura kasnoantikog doba, 128 133.
33
O. Ivan Ev. Kujundi D. I., Najnovije rimske iskopine u Mounju, GZM, sv. XXVIII, Sarajevo,
1917, 477.
34
Vie: Basler, Arhitektura kasnoantikog doba, 95 97.
35
Vie: oko Mazali, Hrianski niani u okolini Travnika. Evidencija vanijih spomenika i
predlozi za zatitu, NS, god. IV, Sarajevo, 1957, 97.
282
kasnoantike bazilike u bosni i hercegovini
36
asler datira ovu crkvu u IV stoljee dosta nesigurno. Basler, Arhitektura kasnoantikog doba, 97.
B
37
iro Truhelka Carl Patsch, Iskopine u dolini Lave Rimski natpisi iz doline Lave, GZM,
god. V, sv. IV, Sarajevo, 1893, 695.
38
Vie: Mihovil Mandi, Turbe kod Travnika, GZM, sv. XXXVI, Sarajevo, 1924, 88 90.
39
Truhelka Patsch, Iskopine u dolini Lave, 698 699. Truhelka navodi da se svjetiljka od crvene
ilovae nalazi samo u crkvama ranijeg doba te da su fragmenti stakla od isto rimskih posuda.
Teorija da su se samo do kraja IV stoljea koristili isto rimski predmeti nije validna, jer ovo
podruje tj. unutranjost provincije Dalmacije je region gdje su se moda i najdue odrali vidovi
rimske uprave, a samim time i svega to ima veze sa rimskom kulturom i uticajem. Ako se pogledaju
kada su sagraene ostale dvojne bazilike u Bosni i Hercegovini, tj. u V stoljeu, onda se i na osnovu
toga moe zakljuiti, da je i to jedan od dokaza, da je bazilika pripadala tom vremenu.
40
Vaclav Radimsky, Crkvena razvalina kod Dabravine u kotaru Visokom u Bosni, GZM, god. IV,
sv. IV, Sarajevo, 1892, 372.
41
Basler, Arhitektura kasnoantikog doba, 78.
42
Isto, 80.
283
edin veletovac
Istona Bosna
Region dananje istone Bosne je po svim pokazateljima, privredno bio daleko
najrazvijenija oblast Bosne i Hercegovine u periodu kasnog principata i ranog do-
minata. Tome je najvie kumovalo rudno bogatstvo koje je bilo jako veliko, te stoga
Rimljani nisu puno ekali da bi poeli sa masovnom eksploatacijom tog rudono-
43
Vie: Isto, 80 81.
44
Vie: Carl Patsch, Arheoloko epigrafska istraivanja povjesti rimske provincije Dalmacije,
GZM, god. XVIII, sv. II, Sarajevo, 1906, 153 155.
45
Taj municipij se zasigurno zvao BISTVE VETVS.
46
Basler, Arhitektura kasnoantikog doba, 119.
47
Pakvalin, Kranstvo kasne antike, 115.
48
Sergejevski, Kasnoantiki spomenici, 49 64.
49
Basler, Arhitektura kasnoantikog doba, 84.
50
Basler, Isto, 85.
51
Basler, Isto, 73.
284
kasnoantike bazilike u bosni i hercegovini
snog podruja.52 Ipak, ono to iznenauje je mali broj bazilika, s obzirom na ogro-
mnu vanost ovog podruja u tadanje vrijeme. Broj od svega est bazilika koji su se
nali na ovom podruju sigurno nije konaan i u budunosti se moe oekivati da e
se pojaviti jo nalaza materijalnih ostataka ranokranskih crkvi. Meutim, ono to
karakterie ovo podruje u odnosu na ostala su iskopine trobrodnih bazilika, dok se
u ostatku zemlje u velikoj veini pojavljuju jednobrodne bazilike. Nalazi su skonce-
trisani oko samo tri mjesta, a to su: Srebrenica, Vlasenica i Foa.
Skelani kod Srebrenice su osim to su jako bogati epigrafskim nalazima, poznati
po tome to su na tome podruju naene i dvije kasnoantike bazilike. Ostatke je prvi
posjetio i opisao Carl Patsch, a rezultate je objavio u radu Arheoloko epigrafska
istraivanja povijesti rimske provincije Dalmacije.53 Dvije crkve su se nalazile jako
blizu jedna drugoj, ali su bile razliitih dimenzija. Prva (vea) je bila 23,96 x 21,88
metara, dok je druga (manja) bila veliine 18,94 x 15,50 metara. Vea crkva se sastojala
od sedam prostorija, dok manju tvori pet soba, to se moe vidjeti iz nacrta crkvi.54
Patsch navodi kako je manja crkva propala uslijed poara.55 Po ostacima se vidi kako je
ona bila dosta siromanija od vee bazilike. Crkve vjerovatno pripadaju istom vremen-
skom periodu te s obzirom na razvijenost ovog mjesta u odnosu na ostale i bri prodor
uticaja, vremenski bi se trebale smjestiti u kraj IV ili poetak V stoljea.
Bazilika iz Kumjenovia kod Foe je jedna od vrlo rijetkih koje odstupaju od
uobiajenih naina gradnje ovih sakralnih objekata na prostoru Bosne i Hercegovi-
ne. Ovo je trobrodna bazilika, to je samo po sebi veoma specifino s obzirom da je
pronaeno veoma malo ovakvih graevina i sa dva broda na itavom teritoriju dra-
ve. Dimenzije ovog objekta su 24 x 17 metara, ime se moe primijetiti da odstupa
od standardne veliine bazilika sa ovih prostora. U centralnoj apsidi iznad prostora
za mensu naen je tzv. palestinski bronzani krst (enkolpion), koji je datiran izme-
u IX i XI stoljea.56 Otkriveni su brojni fragmenti kamene plastike te prozorskog
stakla. Unutar crkve je pronaena grobnica na svod, dok se okolo crkve nalazi jedna
srednjovjekovna nekropola. Ipak, s obzirom na karakteristinost ovog lokaliteta nije
obavljeno dovoljno istraivanja da bi se dobilo neka konano i sigurno miljenja.
Ova bazilika, iako se po nainu gradnje razlikuje od veine ostalih, moe se datira-
ti u V stoljee, ili poetak VI stoljea kada na ovim prostorima vlada Ostrogotsko
kraljevstvo.
52
d dolaska dinastije Severa na prijesto Rimskog Carstva, ovdje se je nalazilo sjedite prokuratora
O
za rudnike provincija Dalmacije (Dalmatia) i Panonije (Pannonia Inferior).
53
Carl Patsch, Arheoloko epigrafska istraivanja povijesti rimske provincije Dalmacije, GZM,
god. XIX, sv. IV, Sarajevo, 1907, 460 463.
54
Basler, Arhitektura kasnoantikog doba, 105.
55
Patsch, Arheoloko epigrafska istraivanja, 463.
56
Arheoloki leksikon Bosne i Hercegovine, tom III, Zemaljski muzej, Sarajevo, 1988, 120.
285
edin veletovac
Istona Hercegovina
Podruje istone Hercegovine je oduvijek bilo bogato najrazliitijim materi-
jalnim ostacima iz razliitih razdoblja historije Bosne i Hercegovine. Od toga ne
odudara ni rimsko doba, konkretnije kasnoantiko doba. Ovdje je osim prilinog
broja naenih ranokranskih crkvi, istraen i veliki broj epigrafskih spomenika.59
Nalazi bazilika su rasporeeni oko tri vea mjesta: Gacko, Stolac i Konjic. Ukupno
je naeno pet takvih objekata, dok se za ostalih pet nalaza moe pretpostavljati, ali
ne moe definitivno rei da pripadaju starokranskoj arhitekturi, ali se sa velikom
sigurnou mogu datirati u kasno antiko doba.60
57
imitrije Sergejevski, Novi kameni spomenici iz Ustikoline i Rogatice, GZM, god. XLVIII,
D
Sarajevo, 1936, 4.
58
Branimir Gabrievi, Izvjetaj sa probnog iskopavanja ranohrianske bazilike u Nikoliima kod
Vlasenice, lanci i graa za kulturnu istoriju istone Bosne, knj. X, Tuzla, 1973, 74.
59
Vie o tome: Amra ai, Antiki epigrafski spomenici istone Hercegovine, rukopis magistarskog
rada, 2011.
60
U Strupniima kod Stoca je iskopan lokalitet koji sigurno pripada rimskom i kasnoantikom
periodu, to se moe vidjeti i po ostacima opeka i drugog materijala, dok se u blizini nalazi jedna
graevina za koju se smatra da je bazilika, ali se ne moe dati definitivno miljenje, sve dok se
lokalitet pomno ne istrai.
Raziima kod Konjica je takoe iskopan jedan lokalitet na kojem su se nali kasnoantika grobnica i
neka graevina za koju se smatra da je bazilika. Meutim, ni tu se sa sigurnou ne moe izrei jedan
definitivan zakljuak zbog oskudice informacija i nedostatku istraivanja.
Na mjestu Jeeprasina kod Konjica otkriven je lokalitet u kojem je prvobitno vrio ispitivanja
Pavao Aneli, koji je ujedno i iskopao kasnoantiku grobnicu. Osim ovog nalaza dokazano je da
se ovdje nalazilo jedno kasnoantiko utvrenje, dok se za jednu graevinu pretpostavlja da je to
ranokranska crkva, to bi imalo smisla. Ipak, ni ovdje se kao ni u prethodna dva sluaja ne moe
dati jedno sigurno miljenje sve dok se detaljno ne ispita mjesto nalaza.
Isti sluaj je i sa mjestom Ocrkavlje kod Nevesinja. Ovdje je otkriveno jedno rimsko naselje, kao i
kasnoantika grobnica, koja se nala u temeljima graevine za koju se smatra da je bazilika. Takoe,
u blizini su pronaeni i ostaci srednjovjekovne crkve.
286
kasnoantike bazilike u bosni i hercegovini
Jedno od rijetkih nalazita na ovom podruju o kojem postoji prilian broj po-
dataka je ono u Barama kod Konjica.61 Graevina je dosta detaljno istraena te iz tog
razloga postoji i njen nacrt.62 Uobiajenih je dimenzija 20,9 x 15,4, naina gradnje
i organizacije unutranjeg prostora, dok je orijentacija bila istok zapad.63 Temelj
crkve je dosta dobro ouvan, pa se tako moe lijepo vidjeti raspored soba koje su
se nalazile u njoj. Ovaj starokranski objekat ima dosta slinih karakteristika kao
i veina ostalih ove vrste u Bosni i Hercegovini te se moe govoriti da je postojao
jedan sistem po kojem su ove crkve podizane. Krov bazilike je graen na dvije vode,
a po ostacima crijepa vidi se da je bio prekriven istim. Unutranji prostor se moe
podijeliti u tri dijela: sjeverni, srednji i juni. Po broju informacija i nalaza koji su
pronaeni na ovom lokalitetu mnogo je lake datirati ovu crkvu, ali meutim ni
tada to nije lagan zadatak. Tihomir Glava je dataciju uspostavio po baptismalnim
piscinama koje su izmjenjene kada se poelo sa krtenjem djece koje on stavlja u VI
stoljee, dok zidanje same piscine, a ujedno i bazilike smjeta najkasnije u V stolje-
e.64 S obzirom na datiranje prethodnih spomenika starokranske arhitekture, ova
datacija u potpunosti odgovara tom vremenskom periodu.
Ostali nalazi za koje je utvreno da su ostaci starokranskih sakralnih objekata
su ili u jako loem stanju ili je lokalitet u potpunosti zanemaren, te se znaajniji po-
daci o njima ne mogu rei. Ti lokaliteti su: Avtovac kod Gacka (V ili VI st.)65, Crnii
(V ili VI st.), Banova Glavica (V ili VI st.) i Pjeivac Greda kod Stoca (V ili VI st.).
Zapadna Bosna
Zapadna Bosna obuhvata teritorij na kojem je u predrimsko i rimsko doba ivio
ilirski narod Delmata (Delmatae). Isto tako, po rimskom osvajanju na ovom po-
druju su bile stacionirane rimske legije, a zatim auksilijarne - auxiliaris (pomone)
jedinice. S toga ne treba da udi da je ovdje naen veliki broj razliitih spomenika
jesto Borojevii kod Stoca, otkriva jo jedan sluaj nedovoljnog ispitivanja kasnoantikih ostataka
M
od kojih jedan pripada kasnoantikoj grobnici. Neki naunici sa odreenom dozom opreznosti
pretpostavljaju za graevinske ostatke da pripadaju kasnoantikoj bazilici. Vidi; Ivo Bojanovski,
Prilozi za topografiju rimskih i predrimskih komunikacija i naselja u rimskoj provinciji Dalmaciji
(s posebnim obzirom na podruje Bosne i Hercegovine), Godinjak, knj. XVII, Centar za
balkanoloka ispitivanja, knj. 15, Sarajevo, 1978, 91. ; Dimitrije Sergejevski, Rimska cesta na
Nevesinjskom polju, GZM, NS, sv. III, Sarajevo, 1948, 53.
61
Na ovom nalazitu sistematska istraivanja su vrili kustos Tihomir Glava i Pavao Aneli. Vie
informacija o ovom nalazu; Tihomir Glava, Starokranska bazilika u Barama kod Konjica,
GZM, NS, sv. XL/XLI, Sarajevo, 1986, 113.
62
Glava, Starokranska bazilika, 115.
63
Isto, 116.
64
Isto, 126.
65
AL BiH, III, 142.
287
edin veletovac
288
kasnoantike bazilike u bosni i hercegovini
ploe od oltarske menze, nogare menze te ulomci stupova, praga i vie ulomaka za
koje se ne moe potvrditi namjena.69 Od sitnijeg nalaza su pronaeni dijelovi sta-
kla, fragmenti keramike, mala bronana fibula s povijenom nogom, kruna eljezna
kopa i krsti latinskog oblika od bronzanog lima.70 Veliki uticaj na izgled bazilika u
Bosni i Hercegovini dolazio je iz Salone, a jedan od takvih primjera je i ovaj objekat
iz Vrbe. Dakle, ako se zna da je bazilikalni oblik u Bosni Hercegovini bio pod utica-
jem centara iz primorja, pogotovo Salone, a ova starokranska crkva je isti primjer
toga, onda je ovaj objekat sagraen krajem V ili poetkom VI stoljea. Bazilika je
stradala u poaru to se moe vidjeti u unutranjosti ruevine, a to se najvjerovatnije
desilo krajem VI stoljea za vrijeme provale Avara.
U Prisoju kod Duvna iskopana je kasnoantika bazilika na kojoj su vrena zatit-
na istraivanja. Crkva je bila dimenzija 21,50 x 15,30 metara, to je srednja veliina
za bazilike sa ovih prostora. Naalost, objekat je teko stradao tokom godina, pa su
nalazi veoma limitirani. Najvaniji dio crkve, njen sanktuarij, potpuno je uniten, pa
se o prezbiteriju, njegovom izgledu i odnosu prema naosu i apsidi, ne moe uopte
govoriti.71 Na lokalitetu su naeni ostaci dekorativne plastike, plastinih spirala, kao
i stupii od mramora. Takoer je otkrivena i jedna nadgrobna natpisna ploa Elie
Severe.72 Veoma vano otkrie je natpis civitas Delminium, koji potvruje da se ovaj
stari centar ilirskog naroda Delmata nalazio upravo na podruju Duvna. Od manjih
nalaza su pronaene spolije, kao i komadi stakla i neto fragmenata opeke i crijepa.
Crkva vjerovatno potie iz vremena kada i veina ostalih sa ovog prostora, a to je
period V. ili VI. stoljea.
U Crvenici kod Duvna je otkrivena jedna starokranska crkva, koju je 1965. go-
dine istraivao Ivo Bojanovski.73 Crkva je imala razmjere 24,52 x 9,69 metara. Imala
je tri lae, od kojih je ona srednja bila najira. Zavravala se sa upisanom piscinom,
dok su se unutra nalazile pomone prostorije, kao i krstionica sa piscinom u obliku
latinskog krsta te vjerovatno i konsignatorij i memorija. Objekat se dosta razlikuje
od ostalih kasnoantikih bazilika sa ovih prostora, zbog oblika apside i izduenih
prostorija. Oko crkve se nalazilo groblje koje je vremenski smjeteno u doba Justini-
jana I. Bazilika je najvjerovatnije pripadala razdoblju V ili VI stoljea, kao i vei broj
ostalih sa prostora Bosne i Hercegovine.
69
Vie: Isto, 202 204.
70
Vie: Isto, 204 206.
71
Ivo Bojanovski, Prisoje Buko Blato, Duvno kasnoantika bazilika, Arheoloki pregled, br. 10,
Beograd, 1968, 165.
72
Vie: Veljko Pakvalin Anelko Zelenika, Arheoloki nalazi iz Karlova Hana kod Duvna, GZM,
NS, sv. XIX, Sarajevo, 1964, 213.
73
Ivo Bojanovski, Crkvina, Crvenica, Duvno kasnoantika bazilika, Arheoloki pregled, br. 7,
Beograd, 1965, 135 140.
289
edin veletovac
Zapadna Hercegovina
Zapadna Hercegovina je za razliku od ostalih dijelova Bosne i Hercegovine dosta
izloenija uticajima sa Jadranskog mora, pa tako i sa Apeninskog poluotoka gdje se
nalazila prijestolnica Rimske imperije i to se zadralo kroz skoro pet stoljea rimske
uprave. Materijalni ostaci i nalazi starokranskih crkvi bazilika koncentrisani su
oko vie mjesta: iroki Brijeg, itluk, Mostar, Grude, Ljubuki, apljina, Posuje i
Neum. Po geografskom rasporedu ovih gradova, moe se primijetiti da je to jedno
prilino iroko podruje. Sveukupno je pronaeno i otkriveno dvadeset i dva nala-
zita. Od ukupnog broja, za osamnaest nalaza je definitivno utvreno da su osta-
ci bazilika, dok se za ostala etiri nalaza, na osnovu naenih ostataka i fragmenata
pretpostavlja da su dijelovi kasnoantikih crkava.75
U erinu kod itluka nalaze se ostaci kasnoantike bogomolje, a koju je prvi opi-
sao Radimsky, mada nije prepoznao da se tu radi o ostacima iste.76 Na tom prostoru
pronaen je vei broj manjih fragmenata, kao i zidovi graevine. U ruevini je kao
spolija otkrivena ara sa dvostrukom posvetom: Dijani i Silvanu i s figuralnim pred-
stavama.77 Unutar ruevine je naen i jedan kameni sarkofag sa reljefnim prikazom
74
Basler, Arhitektura kasnoantikog doba, 84.
75
U Kutima kod Mostara su otkriveni razni nalazi poput opeke, obraenog kamena i keramike. Ono
to je karakteristino i to omoguava da se ovaj nalaz dovede u vezu sa bazilikom je otkrivena
piscina, koja je bila popoena malterom. Takoer su otkriveni i neki crkveni reljefi, koji ukazuju na
porijeklo graevine. Ipak, ovdje se nee ulaziti u dalju analizu jer bi to zbog nedostatka informacija
bilo nezahvalno i neozbiljno.
U Mlinareviima (Baine njive) kod Gruda se nalazi ostaci dvije graevine jedna manja, dok je
druga vee povrine. To je ve 1893. godine zabiljeio iro Truhelka u svom lanku. iro Truhel-
ka, Rimske iskopine u Vitini, GZM, god. V, sv. IV, Sarajevo, 1893, 678; Tu se po Marku Vegi na-
laze i ostaci jedne kasnoantike bazilike, a pria se da je tu zakopano i veliko blago. Ivo Bojanovski,
Rimski natpisi u dolini Trebinjice, Tribunia, br. 3, Trebinje, 1977, 101. Zbog neistraenosti tog
prostora i samog objekta, ne moe se nita vie rei, osim da je u blizini naeno 14 steaka.
Doci, Crveni Grm kod Ljubukog je jo jedno mjesto gdje je naeno dosta ostataka graevine
i fragmenata keramike i neobraenog kamena. Naziru se zidovi, a ouvan je i jedan stub, pa se
pretpostavlja da je na tom mjestu nekad stajala kasnoantika bazilika. Meutim, sve dok se na
lokalitetu ne obave sistematska istraivanja, miljenja mogu ostati samo na pretpostavkama, jer ne
postoji dovoljno informacija da se izloi jedna sigurna teza.
Petrovii kod Posuja uvaju uspomenu na postojanje starokranske crkve, a mjetani tog sela do u
moderno doba mole se kod te ruevine, te vjeruju da je to ruevina crkve sv. Marka. Od graevine se
vidi mnogo, ali se moe primijetiti, da je jedan zid izveden polukruno kao apsida crkve. Ne moe
se iskljuiti da je nekad prije ovdje stajala kasnoantika bazilika, ali ovo to se dosada zna je previe
turo da bi se moglo dati bilo kakvo odreeno miljenje.
76
Vaclav Radimsky, Arheoloke crtice, GZM, god. IV, sv. II, Sarajevo, 1892, 122 123.
77
AL BiH, III, 291.
290
kasnoantike bazilike u bosni i hercegovini
78
Basler, Arhitektura kasnoantikog doba, 147.
79
Isto, 135.
80
Vie: Petar Ore, Ranokranska dvojna crkva u Gracu kod Posuja, GZM, NS, sv. XXXVII,
Sarajevo, 1982, 62 65.
81
Isto, 67 76.
82
Dimitrije Sergejevski, Bazilika u Mokrom, GZM, NS, sv. XV/XVI, Sarajevo, 1961, 217.
291
edin veletovac
292
kasnoantike bazilike u bosni i hercegovini
293
edin veletovac
pan veliki broj graevinskog materijala iz rimskog perioda, kao i keramike. Takoer
je pronaeno nekoliko urni, kao i nadgrobni spomenik. Uz baziliku je otkriven i
stup s kriem oltarne pregrade, kao i impost s kriem u vidu rozete. Dimenzije ove
graevine nisu poznate. Crkva e se okvirno smjestiti kao i veina koje su pronaene
na ovom irem regionu, u kraj V ili poetak VI stoljea.
iro Truhelka je u svom radu iz 1893. godine objavio da je posjetio mjesto u-
pnice (Klobuk) kod Ljubukog.95 Ipak, to je bio prekratak opis prema onome ta
se tamo u stvari krilo. On spominje da se tamo nalaze dvije antike ruevine, ali
nije uspio da prepozna njihovu namjenu. Na ovom prostoru je u rimsko doba bilo
smjeteno jedno vee naselje. Godine 1952. istraivaka ekipa Zemaljskog muzeja je
izvrila iskopavanje ovog lokaliteta.96 Objekat se sastoji od sedam prostorija, ali on
je ipak za ove prostore srednje veliine. Unutar ruevina je naeno dosta fragmenata
ornamentiranih arhitekturnih komada.97 Takoer je pronaeno dosta sitnih nalaza
keramike, stakla, kao i eljeznih sitnica. Bazilika je najvjerovatnije sagraena u dru-
goj polovini V stoljea.
Od ostalih lokaliteta treba spomenuti Biograci kod irokog Brijega (V ili VI st.),
Donje Blatnice kod itluka (V st.), Sutina (V ili VI st.), Potoci (V ili VI st.)98 i
Humiliani kod Mostara (V ili VI st.), Petrovii (V ili VI st.) i Vinjani kod Posuja
(V ili VI st.), Vitine kod Ljubukog (V ili VI st.) i Nerezi kod apljine (kraj V ili
poetak VI st.)99.
Analiza i zakljuak
Svaki lokalitet i svaki nalaz bazilika koji je obraen u dosadanjem radu nosi
sa sobom odreene karakteristike koje daju jednu odreenu teinu te pomau da
se bolje shvati ovo doba koje je slabije istraeno u odnosu na prethodna razdoblja.
Zato e se ovdje izvriti analiza iz razliitih uglova, koja e donijeti nove rezultate, a
tiu se prouavanja ranokranske vjere i njenog prodiranja na ove prostore.
Dakle, u unutranjem dijelu provincije Dalmacije, tanije u Bosni i Hercegovini
pronaeno je ukupno sedamdeset i tri kasnoantike bazilike, to predstavlja sasvim
solidan broj kada se uzme u obzir koliko je ovo podruje sa svojim stanovnicima
bilo konzervativno i koliko je tee do njih dopirao uticaj ne samo kranstva, ve i
svih ostalih kroz prethodna stoljea, za razliku od primorskih podruja koja su bila
irom otvorena za razne novotarije koje su dolazile iz Rima i ostalih najveih centara
95
Truhelka, Rimske iskopine, 677.
96
Dimitrije Sergejevski, Starohrianska bazilika u Klobuku, GZM, NS, sv. IX, Sarajevo, 1954, 189.
97
Isto, 194.
98
Nada Mileti, Izvetaj o zatitnom iskopavanju u Potocima kod Mostara, GZM, NS, sv. XVII,
Sarajevo, 1962, 155.
99
Dimitrije Sergejevski, Bazilike u Nerezima i Docu, GZM, NS, sv. XIV, Sarajevo, 1959, 167 168.
294
kasnoantike bazilike u bosni i hercegovini
Rimskog Carstva. Od ova sedamdeset i tri nalaza za ukupno pedeset est se sa naj-
veom sigurnou moe rei da pripadaju graevinskim ostacima starokranskih
crkava, jer su tu naeni konkretni dokazi poput samih temelja crkve, ostataka crkve-
nog kamenog namjetaja te raznih drugih, manjih i veih nalaza koji potvruju ove
injenice. Za razliku od ovih oiglednih dokaza i materijalnih ostataka, za ostalih
sedamnaest nalaza ne postoji definitivno i sigurno miljenje oko kojeg bi se sloili
svi nauni radnici, jer prevashodno nedostaje dodatnog istraivakog rada na tim
lokalitetima da bi se te pretpostavke predoile u istinitu tvrdnju. Prije svega, treba
se navesti da na velikoj veini lokaliteta zaista postoje nalazi i ostaci koji upuuju na
postojanje ovih sakralnih objekata i najvjerovatnije da se tu oni zapravo i stvarno
nalaze. Meutim, pretpostavka i nauna istina nisu jedno te isto, pa zato te pretpo-
stavke treba potvrditi naunim injenicama i dokazima. Sve dok se to ne bude desilo
te tvrdnje e zapravo samo i biti tvrdnje, a ne nauna istina.
Kada se pogleda nain gradnje kasnoantikih bazilika, dolazi se do zakljuka da
su one skoro sve sagraene po jednom istom principu te da pripadaju tzv. bosan-
skim bazilikama po nainu gradnje. Od ukupno pedeset est sigurnih nalaza, ita-
vih pedeset i tri su jednobrodne bazilike, dok ostale tri pripadaju tipu trobrodnih
bazilika (Otinovci kod Kupresa, Kumjenovii i Ustikolina kod Foe). Dakle, kao to
se moe vidjeti, u Bosni i Hercegovini nedostaju bazilike dvobrodnog tipa, a razlog
zbog ega je takva situacija ne moe se dati. Takoer, jako je interesantna injenica
da je na podruju Bosne i Hercegovine, otkriveno pet nalaza dvojnih bazilika (ba-
silica gemina). Isto tako zanimljivo je da su bosanske bazilike u prilinom bro-
ju sluajeva imaju veu irinu nego duinu ili da su graene tako da su im stranice
uglavnom jednake, tj. u obliku kvadrata. Jedna od karakteristika ovih bazilika je ta
da se krstionice u najveem broju pojavljuju u sjevernom dijelu objekta, a orijentaci-
ja istok zapad je gotovo redovna pojava kod veine crkvi ove zemlje. Najdosljedniji
dodatak kasnoantikim bazilikama su grobnice na svod. Veliki broj starokranskih
sakralnih objekata u sebi krije jednu ili vie ovakvih vrsta grobnica i kao da je po-
stalo uobiajeno u sluaju otkria ove graevine, da e se uz nju veoma esto nai i
grobovi na svod i obrnuto. Ako se pogleda vremensko razdoblje nastanka bazilika,
onda se tu moe dati samo jedan odgovor, a to je da preko 90 % ovih zgrada potie iz
V ili VI stoljea, dok se za samo neznatan njihov broj moe konstatirati da datiraju
iz IV stoljea. Razlog tome je ve ranije navedena konzervativnost stanovnitva sa
ovih prostora koji su se najdue odupirali vanjskim uticajima i novotarijama te geo-
grafska odsjeenost od primorja i njegovih centara gdje su prvobitni uticaji najprije
dolazili, a odatle se zatim irili prema unutranjosti provincije. Iako prve sakralne
graevine kranske vjeroispovijesti potiu iz IV stoljea, njihov broj je zanemariv
te se ovo razdoblje ne moe uzeti kao period gdje ova religija vri neki znaajniji uti-
caj. Vjerovatnije je da su ove crkve predstavljale neku vrstu bastiona za njen budui
295
edin veletovac
pohod u irenju vjere. Svoj takorei crkveni bum i potpuni uspjeh i pobjedu nad
paganizmom kranstvo je doivjelo u V i VI stoljeu, kada iz korijena istiskuje staru
vjeru i njihove bogove.
O nekim komparacijama izmeu crkvi iz IV stoljea sa onim iz V i VI stoljea
ne moe se govoriti, jer je broj crkvi iz prvog stoljea kranstva kao zvanine vje-
re u Rimskom Carstvu neuporedivo manji sa onim iz narednih stoljea. Meutim,
ono to se moe prikazati je smjer prodiranja, kretanja i irenja kranstva. Kako
se moe vidjeti, najvei broj nalaza potie iz regija zapadne Hercegovine, zatim za-
padne i srednje Bosne. To je sasvim razumljivo, kada se zna da su upravo zapadna
Bosna i zapadna Hercegovina najblie primorskim dijelovima. Takoer je optepo-
znata injenica da su ba ove dvije oblasti redovno od prvih godina rimske uprave
bile ono tranzitno podruje kroz koje je prolazila sva roba, a zatim trgovci i vojska
koja se kretala prema unutranjosti. Najvjerovatnija slika irenja kranstva je ta da
je ono poelo prodirati sa primorja kroz ove dvije navedene regije, nakon ega se
kretala prema unutranjosti tj. prema srednjoj Bosni, a iz tog regiona se irila prema
svim stranama Bosne i Hercegovine. Ono to upada u oi je to da je region istone
Bosne veoma siromaan nalazima kasnoantikih bazilika, ukoliko se zna kakav je
znaaj ovo podruje imalo sa svojim centrom u Domaviji. Meutim, isto tako od
IV stoljea pa nadalje nestaje onog interesovanja koje je vladalo za tu oblast, jer se
rudari iz tog mjesta preseljavaju na druga, bogatija rudonosna podruja u Carstvu.
Jo jedan veoma bitan razlog, ako ne i vaniji je taj da esti pljakaki pohodi barbar-
skih plemena ometaju rad rudnika te im nerijetko nanose i veliku tetu, mada ih ne
unitavaju u potpunosti. Isto tako, moe se zapaziti da je teritorij sjeverne Bosne u
potpunosti odsutan nalazima starokranskih bazilika. Jedan od moguih razloga je
taj to je ovo podruje kroz itav period rimske uprave bilo bez nekih veih centara,
a to je ujedno znailo da rimski interesi tu nisu imali nikakve primamljive koristi,
pa tako i nisu gradili neka vea naselja i gradove. Bez centra koji je bio politiko i
upravno sredite jednog odreenog teritorija, nije bilo ozbiljnih temelja koji bi po-
drali prodor nove religije meu lokalnim stanovnitvom, pa se tako nisu ni gradile
kasnoantike bazilike. Stupanje kranstva na prostor unutranjeg podruja provin-
cije Dalmacije, tj. teritorija dananje Bosne i Hercegovine, nije bio tako jednostavan
politiki i vjerski in kako bi se moglo pomisliti. Zapravo to je bio jedan dugotrajan
proces, koji je tek stoljee poslije proglaenja kranstva kao jedne od zvanino pri-
znatih religija, doivio ekspanziju i zatim ubrzano poeo mijenjati konfesionalnu
sliku meu tadanjim stanovnitvom.
Prouavanje kasnoantikih bazilika na podruju dananje Bosne i Hercegovine
je izuzetno kompleksno pitanje. Prvi i danas moda najbitniji razlog tome je taj,
to je to oigledno postalo politiko pitanje zbog ega monopol nad istraivanjima
ostataka ovih objekata ima katolika crkva. Takva situacija onemoguuje dobivanje
296
kasnoantike bazilike u bosni i hercegovini
Karte
297
edin veletovac
298
kasnoantike bazilike u bosni i hercegovini
Edin Veletovac
Late Antique Basilicas in Bosnia and Herzegovina
Summary
From the late 19 century onwards, seventy Late Antiquity basilicas were dis-
th
299