STRUCNI RADOVI ‘YU ISSN 0002-1954 UDC 634.63(045) ="862 MASLINARSTVO SR HRVATSKE. Prikaz i ocjena roda 1946—1983 godine D. Elezovié uvop U dnevnom govoru éujemo, u javnim glasilima ¢itamo 0 dobroj, vrlo dobroj ili rekordnoj berbi, o siabom, prosjeénom ili izvanrednom (u)rodu ili prinosu poljoprivrednih kultura, Ponekad ista berba dobiva razlitite ocje- ne. Ni u struénoj literaturi stanje nije bolje. Istrazujuéi odnos maslina—voda morao sam ocijeniti rod masline u po- jedinoj godini i obiljeziti odredenim znakom. No stao sam na prvom Koraku: za ocjenu roda mi nemamo ak ni ustaljene nazive, a kamoli Ijestvicu ili kriterije za pojedine razrede ili kategorije roda, odnosno ocjene. Svaka ocje- na i razvrstavanje roda potpuno je osobna stvar ocjenjivaéa. Bio sam stoga prisiljen ispitati ova problematiku. Rezultate tog rada iznosim u skraéenom prikazu, 1. Osnovni podaci i mjere Sluzbena statistika prati maslinu u slijedecim stavkama i veli¢inama: stabla — ukupna i rodna.u 000 komada plod — ukupna kolidina roda u kg — rod po jednom stablu u kg ulJe | — ukupna koligina u hl U praksi je moguée naéi i ove mjere: plod — koligina ubranih maslinki za jedno domaéinstvo w variéacima (1 splitski variéak = 10 lit) — koligina ploda predanog uljari na preradu za jedno domacin- stvo, u vreéama (1 vreéa =28—34 kg) — koligina preradenih maslinki u uljari u presama (1 presa = = 350420 kg ploda) ulje — kolitina po jednom stablu u lit. — koligina po jednoj presi ili za ukupnu preradu u'lit. Za ovaj prikaz uzeo sam koliGinu ploda u tonama, 352. Maslinarstvo SR Hrvatske Maslina je u_proslosti bila najbrojnija i najvatnija vocka jadranskog dijela SR Hivastke, te jedina uljarica. Danas je joS uvijek najbrojnija, ali ne vige i najvainija vocka niti jedina uljarica. Stanje maslinarstva u raz doblju od 1930—1983. godine prikazano je u tab. 1. ‘Tab. 1 Prinosi ploda i ulja uz ukupni broj stabala za vrijeme 1930—1983, godine Stabla_u 00¢ Plod Ue. Razdoblje ‘Ukupno Po 1 stablu ukupno Ukupna —-Rodna Uupno ey 6 1090 — 1939 5200 4816 oa 61 38500 1946 — 1955 4365, 3075 2073 a 36320 1956 — 1985 401 sear 20s 54 35496 10906 — 1975 4192 sort 1870 40 26282 1976 — 1983 aut 3425 1202 35 20304 Od 1946. do 1983. godine nestalo je ukupno 650,000 maslinovih stabala, ‘od toga 450.000 rodnih ili 9.3%. Dobri poznavaoci maslinarstva sumnjaju u ove brojke. Opéenito se smatra da je broj ukupnih stabala veci, a broj rod- nih stabala manji, i da se njihov broj blizi jednom milijunu. Razlozi su po- ‘znati; napustanje sela i posjeda (osobito izraieno na otocima), urbanizacija, zapustanje masline kao manje vrijedne kulture, velike 8tete od studeni i va- tre i konatno, naglo Sirenje borove sume. Za ovaj prikaz to je od sporedne vainosti, jer On ne govri o rodnosti, nego o rodu masline i to kao brojéanoj veligini, a’ne biolosko} ili agrotehnickoj poja 3. Rod masline u SR Hrvatskoj u razdoblju 1946—1983. Da bismo sto bolje prikazali rod maslina u razdobiju od 37 godina, donosimo podatke u tab, 2 4. Ocjena roda Godine 1981, maslina je dala 31.784 tona ploda. Kakvu ocjenu di rodu? To ovisi 0 veliini 's kojom se usporeduje. U odnosu na prethodra godinu, rod je bio 4 puta veci, u odnosu na 10 prethodnih 2,6 puta veti, a u odnosu na niz godina od 1946—1983. tek 1,6 puta vedi. Postoje dvije osnovice za ocjenu roda: a) prosjeéna koliéina roda za odredeni broj godina ili razdoblje u ko- jem se proizvodna osnova ne mijenja (povrsine, broj stabala). U odnosu na tw veliginy, rod pojedine godine iskazuje se indeksom. b) koli8ina roda uw apsolutnoj velitini utvrdena kao osnovica. Kategorija roda vide ili nie od osnovice utvrduje se takoder u apsolutnim veliginama, za maslinu na pr. u razredima od 3000, 4000 ili 5000 tona, 36Tab. 2 Prinos maslina po godinama Godina Fld indeks—Godina. «PISS ndeks, a ioe momo ako t068 TO i 53590 wee 202501482 io 000 ser 33600682 oo fon ioe tase 342 i380 3010 too part tot 71300 i740 1982 nan in 130m om 1953 7650 wa im 88 1954 e300 is tau 1933 20 i 10asoBak 1986 1400 iis nom 05 i987 22.000 1 taza zt 1950 i100 1 oom 1080 2800 tons 8 1260 um im ikea 81 24.850 too tart ro02 isr0 tt atte 508 1963 3020 tao ing i96e 000 ies Iavori podataka — Statisti¢ki godisnjaci SFRJ i SRE — Dogan K.: Trendovi poljoprivredne proizvednie SR Hrvatske 1946-1076, Zagreb, 1918. U jednom i drugom sluéaju valja utvrditi kljué podjele za pojedine raz- rede ili kategorije roda. Koje? Ni tu nazalost nema odgovora, jer nazivi nisu ustaljeni. Za ilustraciju navodim nekoliko primjera iz starije i novije lite- rature: Rod u mastiniku braée Hi w Sutivanu na 0. Braéu od 1863, do 1922. godine, M. Maréic ocijenio je ovako: 8 puta bez roda 18 puta rod slab (ispod 10 hi ulja), 23 puta rod srednji (od 10 do 50 hl ulja), 7 puta rod dobar (od 50 do 100 hl ulja), 4 puta rod obilat (preko 100 do najvige 180 hl ulja). Rod u tom istom masliniku od 1863. do 1913. S. OZani¢ ocijenio je ovako: 5 puta bez roda — 0 Jit 15 puta vrlo slab — 0,25 litara ulja po 1 stablu 11 puta slab — 1 lit ulja po 1 stablu 377 puta srednji— 1,7 lit ulja po 1 stablu 7 puta dobar — 2,7 lit ulja po I stablu 5 puta obilat — 5 lit ulja po 1 stablu Otanié wodi nova kategoriju: svrlo slabs, ali ne razgraniéuje katego- rije, kako je to udinio Maréi¢. Dok Marti¢ rod ocjenjuje ukupnom kolitinom maslinka, Ozanié ga ocjenjuje koliéinom ulja po jeénom stablu Rod mastinika franjevaca u Glavotoku na Krku od 1843. do 1943. go- dline bio je po E. Modunu: 15 puta obilat — vise od 2 kg ulja po jednom stablu 25 puta dobar — 1—2 kg ulja po jednom stablu 33 puta sredinji — 0,50—1 kg ulja po jednom stablu 19 puta slab — ispod 0.5 kg ulja po jednom stablu 8 puta bez roda Isti autor ocjenjuje rod masline u Dalmaciji za razdoblje 1955—1964. ovako: 1 puta odliéan, 5 puta srednji, 2 puta slab, 2 puta praktiéno bez roda, U ocjeni roda na Krku upotrebljava se naziv sobilat«, a ovdje »odli¢ans. Veé spomenuti S. O%anié ocjenjuje rod masline u Dalmaciji za razdoblje 19221939. ovako: 1 put odligan, 6 puta vrlo dobar, 7 puta dobar, 2 puta slab i 2 puta rdav, ‘odnosno bez roda. Ovdje je Ozanié doslovce preuzeo nazive ocjene iz osnovne skole. Rod u tom istom razdoblju J. Zec ocjenjuje i razvrstava ovako: rekordan — 0, veéi od 3,00 kg ulja po 1 stablu odligan — 1 put, od 2,00—3,00 kg ulja po 1 stablu vrlo dobar — 6 puta, od 1,30—2,00 kg ulja po I stablu dobar — 7 puta, od 0,75—1,30 kg ulja po 1 stablu slab — 2 puta, od 0,35—0,75 kg ulja po 1 stablu ray ili bez roda — 2 puta, od 0,00—0,30 kg ulja po 1 stablu Ovih Sest primjera dovoljno osnazuje uvodnu twrdnju da nemamo nika- kay sistem ocjenjivanja, éak ni nazive. Pa ni isti autor ne upotrebljava uvijek isto mjerilo ili iste nazive. Predlagem zato slijedece kategorije ili nazive za ocjenu roda: rekordan — odliéan — vrlo dobar — dobar — slab — vrlo slab — bez roda. Dobar rod podrazumijeva nazive: osrednji, srednji, prosjeéni, jer on zazuzima srednji dio ljestvice. 5. Kljué podjele — granice razreda (Od Sest prikazanih ocjena u samo dvije dane su granice razreda (od—do), Usporedbe radi ja sam to udinio i za ocjenu S. Ozanica, 38‘Tab. 3 Usporedni prikaz ocjene i razvrstavanja Ozanié Modun Zee Kategoriia uljew dio uljeu Udio —uljeu—_ Udo. (razred) Mt, pol razreda it. pot razreda_ kg po 1 razreda Stablu u% stabluu ‘slablu wu °% = = vise 0d3,00 = = 200-3 333 obilat 51 vise vile od 2 = wrlo. dobar - — 13 —2 233 dobar 23 5 s10-2 50 Os—13 srednji 2 OSI Fe = slab 2 0005 2530075 velo. slab 9 = S ray ili bez roda 5 = e050 10 Usporedujuci ove tri ocjene na prvi pogled je vidljivo da nije moguée mjeriti rod masline na Krku s onima na Bratu, jer su i nazivi i kriteriji radligiti, Autori su kao mjeru wzeli ulje po jednom stablu (i to u lit iw kg), Sto je najgora moguéa varijanta, Koligina ulja od 100 kg ploda ovisi o sorts, mesnatosti i zdraviju maslinke, stupnju zrelosti, naginu branja i éuvanja, te © strojevima koji ga preraduju. To uopée nije mjera za rod, nego mjera 2 skladistare, za potroSnju ili stratetke rezerve. Ocjenjivagi se osim toga veo ‘ma Tazilaze u ocjeni rekordnog roda, Prijelaz ili gradacija kategorija-razreda odvige je velika ili odviSe mala, Donekle se slau u udjelu najnizih katego- rija: kod Ozaniéa one su 26%, kod Moduna i Zeca 25% ukupnih poena. U trazenju najpogodnijeg rjeSenja, kljuéa, ja sam izradio 20ak tabela, ti, kljuceva podjele na razrede, od kojih ovdje prikazujem pet: Grafieki prikaz tabele 5, Varijanta dl o Razred 1 — bez roda 4 — dobar 2 = vrlo slab 3 — velo dobar 3 = slab 6 — oaliean‘Tab. 4 ‘Velitina razreda u relativnoj vrijednosti Prosjekc = 100 a Varijanta aa r 2 3 4 5 vise rekordan od 200 od 230 od 250 odiigan 160,01—200170,01—200 170,01—200 185,01—230 _200,01—250 velo dobar 120,01—160125,01—270 15,0117 138,01—185 140,01—200 dobar 8001-120 80,0125. 75,01—125 6501135 60,01—140 slab 4001— 80 35,01 800.01 755,01 520,01 80 velo slab 401-40 40135401 30401 2501 20 ‘bez roda do4 Tab. 5 Veligina razreda u apsolutnoj vrijednosti Varijanta Ukupan 1 2 3 4 broj:poena 200 200 200 230 razred Poeni udio poeni udio poeni udio poeni udlo i % odliéan a a ee ee) velo dobar 40 20 45 235 45235 80274 6D dobar 40 20 45 225 50-25 703043 wD slab 40 2 45 225 40 25 40 (1740 408 velo slab 3 18 31 155 25 1s ts 8 bez roda 402 4 2 4 2 4 1m 4 16 ejenu roda masline po kijuéu ix tabele 4. prikazajemo u tab, 6 gdje slova oznaéavaju: D = dobar, VD = vrlo dobar, § = slab, VS = vrlo slab, BR = bez roda i O = odliéan Tab. 6 COcjena roda masiina 1946-1983. godine Godina Varijanta 1 2 3 4 5 101s vw wD > > wD 1947 R R z R R 1048 R R R R ob 1949 R R R op op 1950 vs vs vs s s 1951 wD vw yD vb D 1952 D D D D D 1953 vs a s s s 1054 x R R R R 1055 vs vs vs vs 31956 D D D D D 1957 D D D D D 1958, D D. D. D D. 1959 vs vs vs vs vs 1980 D D D D D 1961 vp D D D D 1982 vb D D D D 1963, s Ss s s s 1984 R R R R R 1965, D D D D D 1986, D D. D D D 1987 vp yD vp yp yD 1986 oD wD vb yD wD 1969, s s s s s 1970 vs vs s s 8 1971 s s 8 D D aor s s s 8 s 1973 s 8 s 8 D 1914 Ss s S s s 1915, DB D D D D 1916 s s s s Ss sovr Ss s 5 Ss s 1978 s s 5 8 s 1979 s 8 8 8 s 1980 vs S s s s 981 vD vo yD vp vb 1982 vs vs vs vs, vs 1983, Ss Ss s 3 ‘s 6. Analiza varijanti Usporedni prikaz ocjene prikazujemo u tab. 7. Varijante djeluju na iz- gled priliéno ujednaeno, posebno prve tri i posljednje dvije. Povecanjem Ijestvice, tj. ukupnog broja poena, a smanjenjem veligine razreda »vrlo slabe, smanjuju se poneSto prvi razredi, a nesto viSe posljednji u korist srednjih (var. 445). ‘Tab. 7 Prikaz ocjene varijanti Varijanta Razred 3 rekordan 5 5 5 3 odtigan 1 ° ° 2 velo dobar 5 5 5 4 dobar 8 ® 10 au 3 slab a 4 1“ “ “ velo slab 8 5 ‘ 3 2 bez roda o ° ° ° ° aGini se daje razred sodlifane suvigan, mastina ga naprosto_preskaée. Nema mi razreda »bez. rodax 8to valja pripisati razdaljenosti i razligitosti uz- gojnog podrugja koje je razvugeno na vise od 500 km zraéne linije obalom, tj, na 330 km geografske Sirine. Sto je taj dinilac veci, opasnost od nikakvog Toda je manja. Koju varijantu izabrati? Ako bih morao birati po izgledu, izabrao bih varijantu 2, ako po ishodu, onda varijantu 5, jer mi se éini bliza stvarnom stanju roda masline, 7. Ocjena roda za kraéi niz godina Promjenom osnove, mjerila, mijenja se i ocjena. Usporedbe radi pri- Kazujem rod masline za posljednjih 16 godina, od 1968. do 1983,, tj. za onaj dio tabele 6 na kojemu se ocjena »slabe javija sedam puta redom, pa s prekidom od jedne godine, ponovo pet puta redom. Namece se odmah pita- nje je li to posljedica promjena u osnovi (povrsine, broj stabala), u tehno- logiji (napustanje ili zapustanje masline) ili u Klimi. Ne ulazeci u tu proble- matiku, jer ona nije tema ovog prikaza, primam stvari kakve jesu i obradu- jem ih kao statisti¢ku veliginu, (tab. 8) Tab. 8 cjena rod an razdoblje 19601909, godine Godina —RO%Mindes ——_¥aeiJenta es 4 8 we =~ 1960 sm ms SSCS 10 me ms |S SSS im nwo ma vp bd Dp DB wm ays DD ws asm DDD se 1 21.020 o> 0D «0D wD om 10420 DoD Dp DO 11960 > op Dp DD we ee ee wo 610 a ) 1000 a9 s os s 8 > sims) RRR soe 3397 vs ow vw Ss 8 1080 ors sos Dp» ot y1.802 100 : 2Tab. 9 Usporedba ocjene roda po tabell 6.1 8. ode Ocjena roda Godina a an ‘Var. 2 ‘Var. 5 ‘imo tana 4 5 2 2 1968 | 542 wa s D s D 1969 a8 538 vs s 8 8 1970 a1 025 s s 5 D git ora s D D D 192 558 9333 s D s D 1913, 647 108.9 s D D D 1914 522 ae s D s D 1915 10511707 D op D v> 1916 21 6 s D s D 1977 83 393 s D 8 D 1978 386 286 8 D s D 1979 501 m6 s D s D 1980 at «29 s s s D 1981 1589 287.0, vb R vp R 1982 ma 29,7 vs vs vs s 1983, a9 15, S s 8 D U ovoj sam tabeli uzeo u razmatranje samo varijante 2 i 5 iz razloga Sto su rezultati ocjene u prve tri varijante potpuno istovjetni, a u dvije po- sljednje gotovo istovjetni. ‘Tab. 10 Zbir ocjena po razredima Ocjena roda Razred ‘Varijania 2 rekordan odligan velo dobar dobar slab velo slab Snienjem osnove, u ovom sluéaju za 40%, niZi razredi presli su u vide, ocjena roda dobila je sasvim drugaéiju sliku. 8 Razvrstavanje roda u razrede s apsolutnim vrijednostima Ukupni rod moze biti razvrstan u razrede s razliitim velidinama ili gra- nicama, Osnovni kljué razvrstavanja jest mjera podjele roda, Kao sto sam veé naveo, ona za maslinu mode biti 3000, 4000, 5000 tona ili vise. Ja sam za primjer uzeo podjelu ili mjeru od 5000 tona i to je prikazano u tab. 11, 8Tab. 11 ‘Rod masline 1946—1983 godine Rod u tonama Bro} godina nea cee 1. Vige od 35.000 2 2) 50,001 — 55.000 i 3. 45,001 —50.000 1 40.001 — 45.000 1 5, 35,001 — 40.000 0 8, 30,001 — 35.000 2 T. 25,001 —30.000 3 8, 20,001 —25.000 4 9, 15.001 — 20.000 6 10, 10,001 — 18.000 8 11, 5.001 — 10.000 6 12, Loo1— 8.000 3 6 13__Mange od 1.000Osnovna mjera razvrstavanja roda name¢e u neku ruku i kriterij za ocjenu, tj, velidinu razreda, Za uzeti primjer prikazujemo to u tab. 12, ‘Ako bismo grafigki prikazali i razrede analogno tabeli 5, odnosno nje- zinom grafikonu, dobili bismo sliku istovjetnu varijanti 1 s vrlo malim raz- likama u veliéini, odnosno u udjelu prva éetiri razreda (22,2 umjesto 20), a znatno vecom razlikom u predposljednjem razredu (9 umjesto 18). Tab. 12 Veliéine razreda za raavrstavanje roda Razred Velicina Udiou% Bro} razreda godina Fekordan vile od 45.001 = a odlizan 35,001 — 48,000 2A 1 vrlo dobar 25,001 — 85,000 222 5 dobar 15.001 — 25.000 222 10 slab 5.001 — 15.000, 222 15 velo slab 1.001 — 5,000 90 3 bez roda manje od 1.000 22 ° \Vrijedno je ipak usporediti rezultate obaju natina ocjene, 8to je prika- zano u tab. 13. Tab. 13 Usporedba rezultata nadina ocjenjivanja rekordan, ediigan vrlo dobar dobar slab velo slab bez roda Rezultat je priligno ujednaten, iako su nadini ocjene razlititi. U ocje- njivanju roda relativnom vrijednosti Govjek postavlja granice razreda pre- ma nekom uzoru ili zamisli, odstupajuci od osnove 100 po matematickim zakonima, bez obzira na ishod. U ocjenjivanju roda po apsolutnim vrijednostima ishod se donekle na- ‘meée, pa glavnina sludi kao osnov ili prosjek. ZAKLIUCAK, U svrhu nauénog praenja roda masiine (kao i drugih poljoprivrednih kultura), svih pojava i Ginioca koji su s njim u vezi, potrebno je ustaliti nazive i’ kriterije za ocjenu roda. Predlazem sedam kategorija ili razreda s nazivima: rekordan, odligan, vrio dobar, dobar, slab, vrio slab i bez roda. Za veliginu razreda predlazem kljué, odnosno varijantu 2 tabele 5. 45‘THE OIL CULTURE OF SR HRVATSKA ‘The presentation and the crop evalution from 1946 to 1983 Summary In order to study the oil crop, as well as crops of other cultures scientifically; talsing into account all appearances and factors connected with it, the names and criteria of the crop evaluation should be established, I suggest seven categories or classes named: record number, excellent, very ‘g00d, good, bad, very bad, without crop. For the class dimensions T propose a key, ‘namely a Variant 2 of the table 5, LITERATURA ‘Maréié M.; Od maslinjaka do uljarnice, Split 1923 Modun E: Maslinarstvo otoka Krka, ~Biljna proizvodnjas, br. 6, 1950. Potencijalne moguénosti nase maslinarske proizvodnje, »Privreda Dalmacijes, be. a, 1966 (Odanié S.: Poljoprivreda Dalmacije u proslosti, Split 1955, Serdar V.: Udabenik statistike, Zagreb 1949 Zee J.: Stanje i perspektivnl razvoj maslinarstva, rukopis, 1056. Adresa autora — Author's address Dobroslav Blezovie, dipl. ing. Savjetnik za poljoprivredu Zadrudni saver Daimacije, Split