You are on page 1of 172

to/OVJHAR.

SKO JZDAVAKO PODUZEE


' U OVO f KNJ IZ I
~autor, na temelju dosad ne
1 po.znatih i neobradenlih do-
kru:menata iz goleme zb~ke
niinnber~kog meunaa-odnog
suda protiv gla vn ih raonih
1 zloitnaca, pnitkazuje diplo-
ma,tske poteze faitike
Osovti.n e Rim- Berlin p.rema
Jugoslav~ji pred DJ'1u~i svjet-
' s~i rat, vanjsku politiku rc-
Ji.mskog Beograda i prilae-
nje Osovini, dogoaje, koji
su se zbili do da.na prisoupa
vlade Cvetkov:-Maek
Trojnom paknu, pu u Beo-
gradu 27. o~ujka 1941. i
fo.rm~ra.nje vlade generala
Simovia, njemake planove
i direktive za napad na Ju-
goslavriju, tok povjerljive
k<mferenci je kod Hitlera u
l ~ancela~rskoj palai u Berli-
nu 27. oujka, na kojoj pada
odluka da se Jugoslavija
raskomada, pre]i<ku Hitler-
":'.iloLini pred sam na.pad
a~'fl Jugoslaviju i Grku,
tekst vojnostr<lJtekog plana
1jemake Vrhovne komande
ro tiv Jugoslavjje (Pothvat
2 5 ) , kao i neke dosad ne-
pozna.e njem ake dokumen-

l" te o naloj herojskoj NOB.


~l
'.
HITLEROV
PLAN 25
PROTIV JUGOSLA VIJE
NIP
Novinarsko lzdavaf!ko Poduzee
Zawreb, Perkoveva 2 (Novinarski dom)
Za izdavaM
Zlatko Sinobad
VanJska oprema I v o Sv er t <l Ae k
Tisak :tTipografijac - Zagreb
Tiska.n.Je dovrleno mJeseca ouJka 1958.
BOGDAN KRIZMAN

HITLEROV
"PLAN 25"
PROTIV JUGOSLA VIJE
JUGOSLA VIJA U SVIJETLU
"NORNBERSKIH DOKUMENATA"

N I P
Novinarsko Izdavako Poduzee

ZAGREB
PREDGOVOR
Prikupljajui materijal za oveu knjigu o Drugom
Evjetskom ratu i naoj Narodno-oslobodilakoj borbi
- posao, kojim se ve dulje vremena bavim - naiao
sam odmah na poetku na opsenu, a kod nas neobra-
enu zbirku dokumenata sa suenja glavnim ratnim
:loincima pred meunarodnim vojnim sudom u
Nilrnbergu god. 1945-1946. Ta je :birka po opsegu,
koji zaprema, razdoblju, koje obrauje, i materijalu,
koji sadri, neophodna za svaki iole ozbiljniji i dublji
studij i prikazivanje dogaaja i ljudi, diplomatskih
poteza i vojnostratekih planova u razdoblju evrop-
ske politike od god. 1933. - godine dolaska Adolfa
Hitrera na vlast u Njemakoj - do zavretka Drugcg
svjetskog rata i konane kapitulacije njemake vojske
u svibnju 1945. Za nas je kod nje vano i to, da sa-
dri niz dokumenata i podataka, koji se odnose na
nau zemlju i na politiku vlada Stojadinovia i Cvet-
kovia prema ''Osovini<<, kao i planova "osovine<<
prema reimskom Beogradu do sloma stare Jugosla-
vije.
Sef reimske stranke JRZ i izraziti predstavnik
krupnog kapitala: Mila.n Stojadinovi preuzeo je vla.<;t
god. 1935. i svojim sve otvorenijim nastojanjem da
faizira zemlju sve je vie sticao naklonost Bertina i
Rima. Hitler i Mussolini pripremali su se za rat i Bal-
kan je za. njihove planove predstavljao vanu toku i
dragocjeno uporite. Njihov prijatelj i agent Stojadi-
novi, uz blagoslov kneza Pavla, izvrio je politiki
zadatak razbijanja Male Antante i Balkanskog spo-
?azuma kao ostataka vanjskopolitikog ))Ancien re-
gime-a u korist mladih i dinamikih(< sila: naci-
stike Njemake i fa.istike Italije. Prekinuo je skoro
sve veze s dravama Balkanskog sporazuma (Grkl)m
i Turskom) i Male Antante (Cehoslovakom i Rumunj-
skom); ekonomski Jugoslaviju izloio pljaki faisti
kih, u prvom redu njemakih kapitaUsta i sve bre
plovio u vode to tjenjeg prijateljstva i suradnje
s Hitlerom i Mussolinijem. Prirodno da je njegov re-
im u narodu bio izvanredno omraen i zbog toga
Stojadinovi doivljuje poraz na izborima god. 1938.
Narodne mase glasaju za program Bloka narodnog
sporazuma u nadi da e opozicija, kad jednom .~rtt.~i
Stojadinovia i preuz?T~e vlast u dravi, radikalnim.
mjerama izmijeniti politiki kurs u zemlji, kako u
unutranjoj, tako i u vanjskoj politici, i pristupiti de-
mokratizaciji zemlje. Stojadinovi je dodue pao, ali
vladu sa.stavlja jedan od njegovih: Dragia Cvetkovi,
bivi ministar Stojadinovieve vlade. Cvetkovi je na
polju unutranje politike odmah uznastojao da se
priblii Maeku, da tako pokua rijeiti hrvatsko pi-
tanje. Na polju vanjske politike zaslugom kneza
Pavla produio je Stojadinovievim putom. Cvetkoviev
je sporazum s Maekom pred poetak Drugog svjet-
skog rata bio sporazum o podjeli vlasti izmeu njih
odnosno, u izvjesnom pogledu, izmedu srpske i 11Tvat-
!)ke buroazije. Nova je Cvetkovieva vlada s Mae
kom kao potpredsjednikom nastavila politiku fafza-
cije (zabrana klasnih sindikata, organiziranje koncen-
tracionih logora, osnivanje radnih bataljona", sve-
vlast >)seljake i graanske zatite<( i drugo) i sl'e se
vie povezivala s Osovinom, koketirajui istovre-
meno i sa Zapadom kao >meutralac. Tako su prole
dvije ratne godine: Na kraju je i ona, nakon posjete
kneza Pavla kod Hitlera, prekinula s tom i takvom
praksom: otvoreno se izjasnila za Osovinu<( i novi
faistiki poredak u Evropi<(, pristupivi u Beu Troj-
nom paktu (25. oujka 1941.). Taj je njen korak ogor-
io i onako nezadovoljne narodne mase, koje je Par-
tija usmjeravala na obaranje vlade. Dva dana ka-
snije (27. oujka) grupa mladih avijatikih oficira
provodi dravni udar: zbacuje Cvetkovia s vlasti a
Pavle odlazi iz zemlje. Nova vlada generala Duana
Simovia pod pritiskom narodnih masa pristupa pro-
voenju izvjesnih liberalnih mjera, ali razjareni Hi
tler ve istog dana donosi odluku da Jugoslaviju treba
raskomadati bez obzira na eventualne izjave lojal-
nosti nove vlade u Beogradu: Nakon uurbano pro-
vedenih vojnih i diplomatskih priprema 6. travnja
1941. dolazi do faistikog na.pada na nas i do sloma
stare Jugoslavije da, ubrzo zatim, nai narodi, na po-
ziv i pod vodstvom Komunistike partije, u ustanku
uvjere faistike diktatore, da im je uspjeh na naem
tlu bio samo privremen i prolaza.n.
Nastojei da na stranicama ove knjige rekonstru-
iram slijed dogaaja, sluio sam se prvenstveno i naj-
ee spomenutom zbirkom niirnberkog vojnog suda.
Ipak sam na pojedinim mjestima) nadopunjujui i
razraujui podatke iz nje, navodio i drugu literaturu
i izvore. Medu njima citirao sam i neke domae auto-
re, koje treba ovdje posebno spomenuti.
Radi se u prvom redu o Danilu Gregoriu, Radoju
Kneeviu i Pavlu Ostoviu. Danilo Gregori, taj ar-
~ijski Goebbels, propagandistika
jerezaka truba Sto-
jadinovia i Cvetkovia i ratni zloinac,
bio je dugo
godina njemaki agent u Beogradu. Gregori za nas i
ovdje ne bi bio interesantan, da nije za vrijeme rata,
god. 1943., duboko uvjeren u pobjedu nacizma, napi-
sao i u Njemakoj tampao knjigu uspomena >>Takav
je bio kraj Jugoslavije (So endete Jugoslavien((; po-
stoji i srpsko izdanje te knjige tampano u Beogradu
pod okupacijom). U njoj on vrlo otvoreno govori o
ulozi posrednika, koju je vrio izmeu Dragie Cvet-
kovia kao predsjednika vlade i Bertina, i o toku pre-
govora izmedu Beograda i Osovine<~. Ti su pregovori
doveli konano do pristupa beogradske vlade Cvetko-
vi-Maek Trojnom paktu uz obeanje Osovine(( da
e Jugoslavija za nagradu dobiti Solun - tuku svog
grkog susjeda, koji se upravo tada hrabro odupirao
najezdi faistikih armija iz Albanije! Zbog toga je
Gregorieva knjiga vaan dokument i izvor za nas.
Radoje Kneevi, jedan od najvanijih iz zloi
nake klike oko Petra Karaorevia, objavio je u
Londonu neke podatke u dva lanka, u kojima obra-
duje to isto pitanje o Solunu i pristupu .rugoslanije
Trojnom paktu. Stoga sam iskoristio i Kneevieve
navode, pora.zne po .reim stare Jugoslavije, nastojei
da pomou njih i Cvetkovieva ;>ispravka ilustriram
podatke o tome iz niirnberke zbirke, koja slui kao
temelj mog itavog prikaza.
Knjiga Pavla Ostovia Istina o Jugo~laviji<(, iza.-
i:la u Americi na engleskom jeziku, vrlo je smnnjive
vrijednosti, ali sam iz nje uzeo samo podatak 0 sjed-
nici krunskog savjeta u Beogradu, na kojoj pada
odluka o prist~pu Jugosla'Vije Trojnom paktu. Pro-
vjerio sam taj Ostoviev podatak o njoj i izgleda mi
vjerodostojan.
Tako sa,m u ovoj knjizi nastojao da. skiciram prvu
skicu o diplomatskoj i vojnostratekoj situaciji Jugo-
slavije do sloma. Ona je nuno nepotpuna i nesavr-
ena. Zahtjevat e i nadopune i korekture, ati e da-
na.s, nadam se, naoj publici ipak dobro doi ve u
ovom svom nesavrenom obliku. Ona e joj pruiti
1teke osnovne diplomatskohistorijske i vojnohistorij-
ske podatke o staroj Jugoslaviji iz tog vanog, a tako
1<.eobradenog razdoblja, podatke, koji bi, inae, ostali.
?akopani u bezbroj plavouvezanih knjiurina te niirn-
berke zbirke.

l. oujka 1953. B. K.
UVOD

U razdoblju od 20. XI. 1945. do l. X. 1946. zasjeda-


vac je u NUm:bergu u Njemakoj meWlarodni vojni
sud za glavne ratne zloince, fanniran sporazumom u
Londonu od 8. kolovoza 1945., i sudio GOringu, Hessu,
Ribbentropu i ostalim prvacima njemakog nacionalso-
cijalizma. Tok rasprava privukao je panju itave
svjetske javnosti. Sjednicama su redovno prisustvovali
mnogobrojni predstavnici svjetske tampe, a iscrpna
i dugotrajna preslu.avanja opt:uenih, iskazi svjedoka
i mnogobrojni dokumenti podneseni sudu osvijetlili su
mnoga osnovna pitanja politike Treeg Reicha Adolfa
Hitlera prije Drugog svjetskog rata, zatim sAm tok rata,
ratne planove i diplomatske poteze Berlina i razloge,
koji su doveli na kraju do sloma nacistike Njemake,
Sud je vrlo savjesno vodio rasprave; kasnije je u 42
omane knjige tampane na njemakom, francuskom
i engle;kom jezikut objavio tekst optunice, potpune
stenografske biljeAke svih usmenih raspr.ava i, na kraju,
tekst osude. Od 24-tog sveska dalje u zbirci su tampani
sudski dolnunentL Mnogi se od njih, kao i pojedin~
mjesta samog toka rasprava odnose na nas: Jugosla-
viju uoi njemakog napada god. 1941., zatim na uvjete,
1 lfl smo se ovdJe slullll francuskim Izdanjem: Proces des
grands criminels dc ll'Ueue devnnt lc Tribunal mililaire inter-
national. I - XLII, Nu rem berg 1!140, U kasnijem citiranju te
zbirke sluit emo se kraticom: ND:

ll
pod kojima. je dolo do napada faistike Osovine, do
brzog sloma i podjele Jugoslavije, a neki (na alost u
mnogo manjem broju) na herojsku borbu naih naroda
protiv okupatora i njegovih domaih suradnika i slugu.
U ovoj emo se studiji pozabaviti tim NUrnberkim
dokumentima((, tom po bogaWtvu uistinu jedinstvenom
zbirkom dokumenata o Drugom svjetskom ratu. Nasto-
jat emo izvui iz golemog broja, iskaza i spir>a ono to
je za nas danas najvanlije, da tako ocrtarno - koliko
to proizlazi .iz tih dokumenata - glavne obrise razvoja
dogaaja oko Jugoslavije u Drugom svjetskom ratu,

12
BURA NA HORIZONTU

4, veljae 1939. nakon nenadanog pada Milana Sto-


jadinovia, francuski poslanik u Beogradu Brug~1e
javio je depeom2 svom ministarstvu u Parizu novost:
da je knez Pavle povjerio Dragii Cvetkoviu, bivem
Stojadinovievom ministru socijalne politike, mandat
za sastav nove vlade; da postio-je mnogi razlozi oprav-
danoj pretpostavci, da je knez to uinio na sugesUju
Anltona Koroca, kojemu njegova (Koroeva) uloga
kod konkordata uope ne doputa da neposredno nasU~
jedi Stojadinovia, i da je Cvetkovi, u garn.turl mi-
nistara, kaji su dem~sionirali, jedan od najboljih prija-
telja Francuske. .
U novu je vladu sastavljenu od Stojadinovievih
prebjega Dragia Cvetkovi !pOZVao, po nalogu kneza
Pavla, i dr Aleksandra Cincar-Markovia i tom diplo-
mati od karijere povjerio resor vanjskih poslova. dn-
car-Markovi se u to doba nalazio na dunosti jugo-
slavenslmg poslanika u Berlinu i on je, primivii aviso
iz Beograda da je postao min.star vanjsldh poslova,
odmah zamolio Joachim v. Ribbentropa, njemakog mi-
nistra vanjskih poslova, da ga izvoli primiU u opro-
z aDokumente zum Konflikt mit Jugoslawien und Griechen-
landc, Berlin 1941, str. 72.

13
tajnu audijenciju. ?. veljae otibo je u Wilhelm-
strasse i posjetio Ribbentropa. Tom mu je prilikom
Cincar-Markovi rekaos, da je u Jug01llaviji nenadano
izbila lcriza, i to iz izrazito unutranjo-pOlitikih razloga,
ali da ta promjena ne e ni u kojem sluaju utjecati
na vanjsku politiku nove vlade; da e on _(Cincar-
Markovi) nastojati da i dalje produbljuje odnose iz-
meu Njemake i Jugoslavije i da ispita pitanje pri-
stupa Jugosl~vije paktu protiv Kominterne. Ribben-
trop je Cincar-Markoviu prikazao cjelokupnu politiku
Njemake u jugoistonoj Evropi i iz razgovora stekao
utisak, da je Cincar-Markovi iskreno spreman da jo
vie uskladi vanj1sku- politiku Jugoslavije s Osovinom.
Na pitanje Cincar-Markovia o sreivanju odnosa iz-
medu Jugoslavije i Madarske, Ribbentrop mu je od-
govorio, da bi Berlin pozdravio sporazum izmedu Bu-
dimpete i Beograda. Cincar-Markovi mu je odvratio,
da je knez Pavle garant da e Jugoslavija nastaviti
politiku prijatel;stva prema Njematkoj i Italiji i da
e to on (Pavle) ostati i ubudue. o Stojadinoviu
Cincar- Markovi nije znao nita rei; izrazio je misao,
da Stojadinovi ne promatra razvoj unutranjo-poli-
tike situacije u Jugoslaviji s optimizmom, ali da spo-
kojno eka svoj as, da bi se opet pojavio. Nato se
Cincar-Markovi oprostio od Ribbentropa i otiao na
novu dunost u Beograd ..
Kad je GOring doao u Rim da razgovara s Duceom
i da ispita raspoloenje Rima prema pripremanom obra-
unu s Poljskom i budue namjere Italije na Balkanu,
Hitler je ve bio uao u Prag i Mussolini ispruio ruku

1 Satuvana je zabUJe!ka (promemorijac) Ribbentropovog


razgovora a Aleksandrom Oinc:arMarkoviem u lr.njiai.: Do
kumente zum Konflikt mit Jugoslawien und Grlechenlandc,
str. 78.

14
pY.ema Balkanu, okupirav~i Albaniju. Garlng je u razgo-
voru s Duceom u prisutnosti grofa Ciana, odranom
15. travnja 1939. u Rimu,4 prenio Duceu Ftihrerove naj-
srdanije estitke zbog sretnog rjeenja albanskog
pitanja. Odmah zatim je GOring preao na Jugoslaviju
i spomenuo, da je osam dana nakon akcije protiv Ceke
{Tschecheh-Aktion), neki njemaki strunjak i po-
uzdanik na Jugoistoku saopio elju nekolicine pred-
staVI)ika Hrvata, koji surauju s dr. Maekom, da ih
GOring primi. GOring im je dao odgovoriti, da do tog
sastanka ne moe doi i da se oni - ukoliko misle da
vanjskopolitika pitanja moraju raspraviti sa stranom
vladom, a ne s vlastitom - moraju obratiti na Rim,
a ne na Berlin. S njemake se strane stoji na stanovitu,
da Jugoslavija stoprocentno ulazi u interesnu sferu lta-
lije.s Njemaka ima u njoj samo ekonomske interese.
Uostalom, on - rekao je dalje GOring - poznaje ju-
goslavenske prilike vrlo dobro: sprijate)jen je sa Stoja-
dinoviem, a kneza Pavla pozna vro dobro. Zna i to,
da zbog nedavnih dogaaja (Albanija i Prag) u Jugo-
slaviji vlada velika zabrinutost i razumljivi strah. Svaki
t ND, XXIX, PS- 1874, Aulzelchnung Uber die Unterredung
zwischen dem Reichsmarschall und dem Duce in Anwesenheit
des Grafen Oiano am 15. 4. 1939, str. 53-60.
5 Ve u razgovoru njemakog ministra Hans Franka. ka
snijeg nacistikog guvernera u Poljskoj, s grofom Oianom, Frank
Jasno istie misao Berlina, da. Njemaka Adolfa Hitlera nema
nikakvih interesa ili pretenzija u Sredozemlju. Hitler poruuje,
naglduje Frank, dJ. Sredozemno more smatra talijanskim mo
rem da Italiji tamo pripada ili bar treba da pripadne privl
legirani poloaj 1 nadzor. Vidi; D. Krizmao. ,.Promemorije" Ga
leazza Cianac, Historijski zbornik,., Zagreb 1951, knjiga IV,
str. 217.
Pred sudom u Niirnbergu G~rlng Je izjavio (15. Ill. 1946.):
Njemaka Je u godinama, koje su prethodile ratu, Imala
odline odnose s jugoslavenskim narodom ,f vladom. Jedan od
mojih zadataka u vanJskoJ politici bio Je da specijalno odravam
te odnose (s Beogradom). Namjesnik knez Pavle l predsjednik
vlade Stojadlnovi bili su moji Uni prijatelji: esto sam pu-
tovao u JugoslaviJu 1 tamo dugo provodio odmor.11, (ND, IX,
str, 357).

IS
jugoslavenski dravnik, koji stva.ti jasno vidi, mora
priznati da je garancija zapadnih demokracija potpuno
iluzorna. S druge 1Jtrane, Jugoslavija ima u Mad:lrskoj
i Bugarskoj dva susjeda, koj.i usprkos svim uvjerava-
njlima o protivnom, ustvari ipak od nje trae teritorij.
Pod tim je uvjetima jasno, da Jugoslavija moe ivjeti
samo onda, ako se povee s druga dva susjeda: Itali1om
i Njemakom, jer samo na taj nain moe osigurati svoj
opstanak nasuprot izvjesnim eljama drugih susjeda.
Osovina, sama po sebi, ima interes, da se stvari mirno
razvi;aju u Jugoslaviji. Ukoliko bi, ipak, dranje vlade
i pravac jugoslavenske vanjske politike bili nepouzdani,
a osovinske bi je sile promatrale s nepovjerenjem,
otpao bi taj interes. Jugoslavenima treba objasniti, d::a
u sluaju rata ,protiv zapadnih sila osovinske sile oe
kuju naklonu n e u tr a l n o s t, koja bi u tom sluaju
omogu.ila ItaLiji i Njemakoj uvoz potrebnih stvari iz
Jugoslavije. Stojadinovi i :kmez Pavle spoznali su te
potrebe. Knez Pavle otpada uvijek 7Jbog svojih engleskih
veza, Ako je u izvjesnom vremenu i bio jo. i te kako
vrsto uvjeren u potrebu Osovini sklone pOlitike, krai
boravak u Engleskoj najveim je dijelom dostajao, da
ga pokoleba u tom uvjerenju. Stojadinovieva ostavka
pobudila je, ucstalom, u Njemakoj veliko iznenaenje.
-Duee mu tu upada u rije i dobacuje, da se kod--:t0.ga
radilo gotovo o dravnom udaru. To nije bila obina
parlamentarna kriza.
:Zelja je Engleske bila jedan od glavnih raZloga Ato
je Stojadilnovi otiao, nastavio je GOring. Knez Pavle
ga je rtvovao, jer je postao previe moan. Osim toga
otpao je i voa Slovenaca: Koroee, koji je bio sveenik.
Cijelu su stvar ,izveli na prilino podmukao nain, 1 to
poto su se lanovi vlade oprostili o.d Stojadinovia u

16
jedanaest sati u noi kao da se n.i!ta ne e dogoditi,
Sat kasnije uputili su pismo Stojadinoviu, kojim mu
saopuju ostavku. Stojadinovi je :oo uvijek v:jerovao
da ima kneza Pavla na svojoj strani, ali se dl:ugog dana
morao uvjeriti u protivno: lmez je, izgleda, i sAm b1o u
uroti. Sad se s jugoslavenske strane pokuava ocm.iti
Stojadinovia u dravama Osovine; Beograd ga danas
ogovara zbog stvari, koje vjerojatno nisu istinite. U
svakom sluaju Stojadinovi je imao bistru glavu i za
Italiju i Njemaku bio bolji partner, nego njegov sa-
danji potpuno nevani nasljednk (Dragia Cvetkovi},
Preli su na novu temu: opa situacija u Evropi, i
obojica su se sloila u tome, da e u sluaju sukoba u
Evropi pobjeda biti na strani Osovine.
Mussolini je nastavio: u Jugoslaviji postoji teka
nnutranja kriza, koja izvire iz sukoba izmeu Hrvata
i Srba. Interes Italije za jedinstvenu JugOSilaviju po~
stoji samo dotle, dok se ova zemlja naJ.azi na stranJ
Osovine. Nakon rjeenja te unutranje krize, Osovin~
e morati dobro pripaziti, kojim e smjerom udariti
njena vanjska politika, Upitao je GOringa, to on misU
o daljnjem razvitku i raspletu krize u Jugoslaviji i o
tome, da li e Jugoslavija u opem sukobu biti na strani
Osovine odnosno protiv nje, W e osta:t.i neutralna
GOring je odgovorio da vjeruje u n e u t r a l n o s t
Jugoslavije. Prema njegovu miljenju ne bi trebalo e~
kati na uklanjanje unutranjopolitike krize, nego Ju-
goslaviju ve unaprijed vezati uz Osovinu. Poloaj se
za JugOSilaven-e znatno izmijenio i to na njihovu tetu,
Osovina moe vriti pritisak na Jugoslaviju jo preko
Madarske. Uostalom, Jugoslavija je uputila Berlinu
molbu za odobrenje kredita od 200 mlliana (vjerojatno
maraka), a da se nije direktno i slubeno izj~ o

2 Hillerov pothvat 17
obavezi, koja bi sadravala politike uvjete. On je, iPak.
dao Beogradu na znanje, da bi Berlin ovako zamUnu
svotu novaca mogao staviti na ra;polaganj.e Beogradu
tek onda, kad vanjskopolitiki stav zemlje ~X~Stane
jasan. Jugoslavenima treba to otvoreno i bez uvijanja
izloiti. Imao je namjeru da sam razgovara s knezom
Pavlom, kojeg dobro pozna, i to da razgovara potpuno
otvoreno i bez suzdravanja. Jugoslavija se mora pri-
druiti 03ovini,
Ciano je na to upitao GOringa, to je s eventualnim
pristupom Jugoslavije paktu protiv Kominterne. GOring
mu je odgovorio, da je sadanji jugoslavenski ministar
vanjskih poslova dao na to pitanje izbjegavajui odgo-
vor. Isto tako i knez Pavle, Uglavnom Jugoslavija uka-
zuje na to, da je beogradska vlada dobro poznata kao
antiboljevika i da joj zbog toga nije potrebno da
pristupa paktu protiv Kominterne.
Duce je dodao, da je svakako potrebno da se Jugo-
slavenima jasno i otvoreno ,prikae situacija, Za ItaMju
e se pruiti prilika prigodom posjete j~avenskog
ministra vanjskih poslova u Venecij~,
Par dana kasnije Cincar-Markovi je doao u Vene-
ciju na sastanak s grofom Cianom, svojim talijanskim
kolegom. Ciano je u svoj dnevnik pod 22. travnja za-
pisao o tome slijedee:
>Prvi sastanak protekao je dobro. Sreo sam razum-
nog i susretljivog ovjeka, dok nas je Indelli (talijanski
poslanik u Beogradu) s neumjesnim alarmima bio doveo
do uvjerenja. da postoji neka umemirenost kod Jugo-
slavena. Pokazalo se da je nema ili da ona, ograniena
na dio javnog miljenja, nije zahvatila odgovorne kru-
gove. Nai su se razgovori odnosili na: (l) Albaniju:
prihvatili su svren in. Cincar-Markovi je shvatio

18
razloge, zbog kojih smo poslali trupe u Albaniju. Naa
odluka da ih ne aljemo u velikom broju sjeverno od
linije Dra-Tirana Mia je primljena sa zadovoljstvom.
Sa svoje sam strane izjavii.o, da nemamo nikakvih inte-
resa prema Kosovu; (2} Njemaku: rjeenost Jugoslavije
da sw-auje s Osovinom, s tim da ne pristupi, zasada,
paktu protiv KomiNerne, i to iz un.utranjopolitikih
razloga, premda .Cincar-Markovi iz prve ne odbacuje
ni tu mogunost. Jugoslavija e odbiti svaku englesku
garanciju, Pdlitika Jugosla_vije fO!l"'D.ulirana je na slije-
dei nain: u sluaju sukoba oruana neutralnost, uka-
zujui ekonom;;Jru pomo Italiji i Njemakoj. Prirodno,
u s;stemu Osov1ne Jugoslavija e prvenstveno graviti-
rati oko Rima; (3) MadiH"Sku: poboljanje odnosa s tom
dravom bit e postepeno, da se ne dovedu u pitanje
obaveze, ko~e Jugoslavija ima prema Rwnunjskoj .. Po-
litici Bulrureta Cincar-Markovi je uputio vrlo odre-
ene kritike; (4) Dru.tvo Naroda; Ju.gos.Iavija e se iz
njega portepeno povui,7
Osovina je pokuala -potpuno nlliniirati osti'tke soli-
darnosti izmeu Rwnunjske i Jugoslavije (preostalog
dijela sistema Male Antante) forsiranjem pribliavanja
Beograda BucUmpe.ti. Ribbentrop je u tu svrhu isko-
ristio posjet madarskog ministra predsjednika 1 mi-
nistra vanjskih po..>lova Berlinu i u razgovoru (29.
ti-avnja 1939.)8 spomenuo Mad.arima, da je jugosla-
venskom ministru vanjslh poslova Cincar-Markoviu
bio govorio o potrebi sporazwna izmeu Madarske i
7 Galeazzo Oiano, ~Journal polltique 1939 -1943, I. Paris
str. 82.
s Zubiljeka o tomu, datirano. u Berlinu, 30. travnja 1939.,
s potpisom v. Erdmannsdorfa, njemakog poslanika u Budim-
pdH. nalazi se: ND, XXXV. D-737. Aufzelebnung. Empfang
des ungarischen Ministerprii.sidenten und des Aussenmlnlsters
durch den Berrn Reichsaussenmlnlster am 29. 4. 1939, 15,30 Uhr,
str. 431---435.

19
JUgoslavije (kao i grot Ciano) i da je Cincar-Markovi
izrazio spremnost da povede politiku. koja bi Jugosla-
viju pribliila Madamkoj, U pojedinosti se tada nisu
uputali, nastavio je dalje Ribbentrop, ali po njegovom
miljenju "(Ribbentropovom) dolazi u obzir neka vrsta
ugovora o nenapadanju ili o manjinama. Mi u svakom
sluaju imamo velik interes u tome, da sprijeimo da
Rumunjska i Jugoslavija postanu rtve neprijateljske
propagande, Upozorio je i Gafenca (rumunjskog mini-
stra vanjskih poslova), da te engleska garancija Ru-
mnnjskoj uinila u Berlinu lo utisak i da je ona,
uostalom, potpuno bez ikakve praktine vrijednosti,
imajui u vidu vojno-strateki poloaj Rumunjske.
Svako uputanje neke drave u zakljuivanje ugovora
o garanciji sa zapadnim dravama, koji bi poivao na
principu reciprociteta, smatrat emo za neprijateljski
akt - rekao je Ribbentrop. Dranje je Jugoslavije ja-
snije nego stav rumunjske vlade i Cincar-Markovi je
obeao blagonaklonu n e u tr a l n o s t i stavljanje na
raspolaganje Osovini jugoslavenskih ekonomskih izvora
u sluaju sukoba..
Madarski ministar vanjskih poslova (grof Csaky)
obavijestio je sa svOje strane Ribbentropa, da je pred
odlazak iz Budimpete primio vijest da je knez Pavle
otklonio rezultate pregovora izmeu jugoslavenskog
predsjednika vlade i voe Hrvata Maeka i. da je zbog
toga raspoloenje u Hrvatskoj vrlo lo!e; da se Maek
posredno obratio .na Njemaku, Ita!liju i Madarsku
s molbom, da ubudue propagand.istiki pomau njegov
pokret, Na primjedbu grofa Csal<ya, da je on (Csaky)
dosad izdavao direktive da se .s madarske strane ne
mijeaju u unutranje stvari u Juga3laviji, Ribbentrop
je odgovorio, da i prema Djeeovom miljenju treba pu-

20
stiti da stvari dozriju. Uostalom, Njemake se te stvari
tiu samo posredno, jer politiku Osovine u tom pogledu
odreuje Rim. U svakom sluaju u interesu je svih. da
u Jugoslaviji doe. o smirivanja..
U Rim je otiao i knez PavJ.e, Pod 10. svibanj 1939.
Ciano unosi u svoj dnevnikO, da je sastanak s Pavlom
i Cincar-Markoviem samo potvrdio toke, o kojima ~u
ve diskutiraJi u Veneciji. Pojavile su se - veli Clano
- dvije stvari, koje treba zabiljeiti: Jugoslaveni su
odluno protiv Turske i predlau formiranje jednog
bloka izmeu Rumunjske, Jugoslavije i Bugarske upe~
renog protiv Ankare. Razgovarao je s Pavlom za vri-
jeme flotne parade. Tom je prilikom Pavle pokua?
objasniti Cianu razloge, zbog kojih je dolo do pada
M. Stojadinovia: pored toga to je dolo do rascjepa
u vladinoj veini, Stojadinovi se bavio prljavirn finan-
cijskim poslovima i prikupio je znatne sume novaca
osobito u inozemstv"li
Pavle je otiao, zatim, i u po&jetu _u Berlin.
Prilikom banketa, prireenog l. lipnja 1939. u ast
jugoslavenskih gootiju, Hitler je Pavlu odrao zdra-
vicu, u kojoj je, izmeu ostaloga, rekao i ovo: ... Nje-
mako prijateljstvo prema jugoslavenskom narodu
nije samo spontano. Ono je zadobilo svoju dubinu i
trajnost usred traginih dogaaja svjetskog rata. Nje-
maJa je vojnik tada nauio da cijeni i potuje tako
izvanredno hrabrog protivnika. Vjerujem da je to bilo
i obratno. To uzajamno potovanje nalazi svoju po-
drku u zajednikim politikim, kulturniril i ekonom-
skim interesima. Tako i u ovom Vaem dananjem po-
sjetu gledamo samo ~iv dokaz pravilnosti naeg shva-
anja i zbog toga crpimo istovremeno iz njega nadu,

Journal politiquec, J, slr. IIB-111.

21
da e
se njemako-jugoslavensko prijateljstvo i ubu-
due dalje razvijati i postajati sve ue. U Vaem bo-
ravku ovdje vidimo i ugodnu prigodu za otvorenu i
prijateljsku izmjenu miljenja, koja e za nae narode
i drave - u to sam uvjeren - u tom smislu biti samo
od koristi. Uvjeren sam u to utoliko vie, jer e vrsto
utemeljeni odnciJi izmeu Njemake i Jugoslavije, puni
povjerenja - poto smo historijskim dogaajima po-
stali susjedi sa zauvijek utvrenim zajednikim gra-
nicama - osigurati ne samo trajni mir izmeu naa
dva naroda i drava, nego e povrh toga predstavljati
element smirivanja za na nemirom proeti kontinent.
Taj je mir, meutim, cilj svih onih, koj.i su voljni da
rade zaista konstruktivno .. ,9a
U meuvremenu, izmeu ta dva puta, Ribben.trop i
Ciano potpisali su u Berlinu .pakt o savezu i prijatelj-
stvu izmeu Italdje i Njemake (nazvan elini pakt),
koji je imao- omoguiti Osovini da potpuno i svugdje
nametne svoju volju Evropi. Neto kasnije (30. V.) u
vezi sa formalnlm zakljuenjem 13aveza, koji je prak-
tino ve postojao izmeu Rima i Berlina, Mussoli~ je
za Hitlera sastavio povjerljivi Memorandumto, u ko-
jem se nalaze osnovne postavke vanjske poUtike i stra-

1a Dravni ~ekr<'tar u njemakom ministarstvu vanjskih po-


~lo\a. (1!138.-lfJ.I3.) Ernst Freiherr von Weisziieker u svojim
llt>pomenama. ~>Memoirs of F.rn-st von Weiszlickeu (London Hl.il.
prijevod, str. 189) pie o toj posjeti slijedee:
Poetkom lipnja 193!1. posljednji veliki drut\cni dogaaj
u Berlinu predstavljao je posjet jugoslavenskog- kneza Pavla i
njegove supruge. :Moja ena. koja je imala zadufenje da sc
stara o njima. zapazila je da je Hitler oaran :~rmom kneginje.
On, koji je na slufbenim prijemima JHema. cnanu1 bio nko(~Cn
poput nekog straara. na strai. obasi.pao je kneginJu sitnom
Pll-Djom, pokazivao sobe i umktnine i kati ga je upozorila nn to
da je pono blizu i da bi V(t\julo ii. odgovorio joj pOJlll\ neko;..'
ljubavnika: Sretni ljudi nemaju sal.
' KD XXXI, PS - 2818, str. 155-15!1.

22
tegije faAi.stike Italije u najblioj budunosti. U tom
memorandumu Mussolini pie uglavnom slijedee:
Rat izmeu plutokratskih i zbog toga sebinokonzer
vativnih snaga s jedne strane, i jako napuenih a si
romanih nacija s dJ'u.ge strane je nei.zbjeiv. Mi se
moramo pripremati prema tom i takvom stanju stvari,
Drugo, sa stratekim poloajima dobivenim u Cekoj
i Albaniji sile Osovine dre u ruci jedan od temeljnih
faktora uspjeha. Tree, Itatiji je potrebna pauza sve do
konca .godi-ne 1942. iz vie razloga: da vojno organizira
Libi;u i Albaniju, da izvri paoifikaciju Abesinije, da
dovri izgradnju est linijskih brodova, da obnovi arti-
ljerijski materijal, da razvije planove o autarkiji t
drugo. Cetvrto, sa strateke toke gledita zapadne su
sile >>uzi.da!ne i zbog toga e rat, koji s njima predstoji,
biti preteno rat na moru i u zraku. Osvajanje Alba-
nije znatno je olakalo pomorski problem Italije; Jadran
je na ta3 nain postao jezero, koje se moe hermetiki
zatvoriti. Peto, samo u pravcu Istoka i Jugoistoka rat
moe poprim.iti dinamian karakter; Poljska i o.stal~
drave, koje su primile garancije, bit e preputene
same sebi i njih e se moi paralizirati prije nego !o
im se ukae stvarna pomo, ak iz susjedne Rusije.
Sedma toka memorandwna (za nas najvanija) gla;;i
u prijevodu ovako: Rat, koji pripremaju velike demo-
kracije, rat je iscrpljivanja. Zbog toga moramo poi od
najtee pretpostavke, koja u sebi sadri stoprocentnu
vjerojatnost, t. j. da od ostalog svijeta Osovina ne ~e
nita dobiti. Ta pretpOstavka bhla bi teka, ali strateke
pozicije, koje je Osovina zaposjela, u znatnoj mjeri
umanjuju teinu i opasnost rata iscrpljivan;a. Iz tog
Ta.zloga treba odmah, u prvim satima rata, zaposjesti
itavo Podunavlje i Ba~kan, N e emo se smjeti zado-

23
voljiti i.:!:javama neutralnosti, nego emo okupirati ta
podru;a i iskoristiti ih za nabavku potrebnih namir-
nica i industrijskih proizvoda za rat. Pomou takve
munjevite akcije provedene najveom odlunou ne bi
izbacili iz borbe samo garantirane Oraveu poput
Grke, Runumjske i Turske, nego bi sebi osigurali lea.
U toj igri, kao kod aha, moemo raunati s dva
piona: s Madarskom i Bugarskom.u
Hitler nije na taj memorandum Duceu ~ta odgo-
vorio i Duce je neko vrijeme ivio u vjeri, da se Hitler
u svemu slae.
Evropska kriza pribliavala se svom vrhuncu: HiUer
pojaava pritisak na Poljsku i pootrava zahtjeve u vezi
s Danzigom i koridorom u uvjerenju, da zapadne demo-
kracije, ipak, ne e htjeti braniti Poljsku. U tom ga je
uvjerenju podravao Ribbentrop. Ipak se Rim, alarmi-
ran izvjetajima svog ambasadora u Berlinu: Attolica,
stao pribojavati.. Attoli.co je po direktivi iz Rima prvo
predlO'lio sastanak izmeu Hitlera i MUS30linija na
Brenneru, da se tako prisili Nijemce da im otkriju sve

u Sedma toiMI.a u originalu glasi ovako:.


Der Krieg, den die grossen Demokratien vorbereiten, ist
ein ErschOpfungskrieg. Man muss deswegen von der hiirtesten
Voraussetzung ausgeben, welche die hundertprozentige War
scheinlichkeit in sich birgt. Die Ar.hse wird von der i.ibrigen
Welt nichts mehr bekommen. Diese Annabme ware schwer. aber
die von der Achse erreichten strategischen Stellungen verringern
bedeutend die Schwere und die Gefahr eines Er!lcbOpfungs-
krieges. Zu diesem Zwecke muss man sich, gleich naC'h den
ersten Stunden des Krieges, des ganzen Donau- und Balkan
Beckens beml.chtigen. Man wLrd sich mit Neutralltiitserklarun-
gen nicht zufrledenstellen dOrfen, sondern dle Gebiete besetzen
und dieselben zur Besc.harfung von den erforderlichen Nahrungs-
und lndustrie-Krlegsvorrll.te au.snO.tzen mfissen. Durch diese
blitzarURe und mit der schirfsten EntscbelduttQ: zufUhrenc'le
-Qpera.tioo, wUrdeo nicht our die ~aarantiertenc. wie Grlechen-
land, Ruml.nlen und TUrkel, ausser Gefecht gestellt werden.
sondera w\lrde man sich auch den Rtlcken sichern. In dit>sem
Spiel konnen wir - wie dm Schachsplel - auf zwei gUnstige
"Bauen rechnen: Ungara und Bulgarien.c (ND. XXXI, str. 150),

24
karte. Utvrdili su taj susret za 4. kolovoz, ali ga je
Hi-tler 31. srpnja otkazao. Uznemirio se i Ciano. Pun
sumnje i nemira (Nijem.oi. bi mogli udariti .prerano,
ne ekajui do 1942.) poslao je u Berlin Attolicu direk-
tivu, da dogovori sastanak (Ciana) s RibbentropOm, 1::1.
kolovoza Wilhelmstrasseo: je objavila komunike, u
kojem najavljuje sastanak ove dvo~ice i ve ll. kolo-
voza Ciano je u Fuschlu, Ribbentropovom dvorcu u
blizini Salzburga.tt
Odmah na poetku Ribbentrop nije htio tajiti inje
nicu, da situaciju dri izvanredno tekom i opasnom
i da smatra da je sukob izmeu Njemake i Poljske ne-
izbjeiv. Analizirajui politiku situaciju, Ribbentrop je
Cianu naveo slijedee:
(l) Rwsija ne e interveniram u sukobu, jer su pre-
govori Baveznikih misija s Moskvom zavrili s potpu-
nim neuspjehom, a u toku su (to je Ribbentrop povjerio
Cianu kao najveu tajriu) ve dosta precizni razgovori
izmeu Moskve i. Berlina (Ciano mu je kod toga pri-
mijetio, da se tajnost tih pregovora, koju su Nijemci
tako zduno uvali, teko slae s obavezama, koje iz-
viru iz saveznitva, i s totalno~ lojalnou, koje se Rim
pridravao u odnosima s Berlinom),u
(2) Francuska i Engleska ne mogu intervenirati, jer
vojniki nisu sprenme i nema-ju sredstava da napadnu
Njemaku, dok je ona u mogunosti, zahvaljujui prije
svega avijaciji, koja je znatno jaa od saveznikih
avijacija zajedno, da bombardira francusko-engleske
centre.

~emor!Ja g.rola Oiana o tom historijskom razgovoru


nalazi sc u Les archives seeretes du Comte Ciano. Paris 1048,
str. l;oJ-;~r~ fazama pregovora. 4zmedu Berlina i Moskve vidi:
Nazi-Soviet ReJatioD.s 193~IO.Uc, WashiD.gtOD. IIN8.

25
(3) Belgija i Holandija imaju namjeru da sauvaju
stav najstroe neutralhosti li spremne su da brane svoj
teritorij.
(4) Turska, konkretno, ne e nita pri.don.ijeti i izvje-
taji v. Papena, njemakog ambasadora u Ankari, go-
vore o tome, da je ta drava nezadovoljna putom, kojim
se od nedavna zaputila.
(5) RumWlj!Ska ne:namjerava neto odreeno podu-
zeti; ona e se 1 nadalje koprcati da odrti ravnoteu i
vojniki ni u kojem sluaju ne predstavlja neku opa-
snost, imajui u vidu da su Bugari i Madari vie neg;)
dovoljni da je likvidiraju.
(6) Jugoslav~ja je nepouzdana. U Londonu je Pavle
razvio akttvnost i davao izjave, koje su izrazito nepri-
jateljske Osovini. Osim toga Jugoslavija je isto tako
slaba. Reich eli da Italija iskoristi priliku potjske
afere da dokraji svoj spor s Jugoslavijom u HrvatskC'j
i Dalmaciji.t4
(7) U pogledu Amerike, Ribbentrop misli da je tamo,
osobito nakon zavrene propagandne akcije, koju je
poveo brourama, dolo do duboke izmjene stava kod
javnog miljenja i da ono u USA sve vie naginje ne-
utralnosti_ i izolacionizmu,
Zbog svega toga vrijeme je .izvanredno pogodno za
akciju - zavrio je Ribbenotrop.
Ipak, Ciano je ostao hladan i zamolio Bibbentropa
za tonije podatke o programu Njemake u najblioj
budunosti. Ribbentrop mu na to nije htio odgovoriti;
kad mu je Ciano p~imijetio, da Rim nisu upoznali sa
injenicom da kriza n e p o sr e d n o predstoji, da im
nisu nita htjeli povjeriti ni otkriti, taviie da su to
"Treba kod toga. podvui da. Ribbentrop n;tmjcrkc nije !ipo~
mcnuo Sloveniju. To je primijetio i Ol&nol

26
u nedavnom razgovoru s, talijanskim ambasadorom za-
tajili, Ribbentrop mu je odgovorio, da mu ne moe ni-
ita rei o onome to e se dogoditi, jer se svaka odluka
na~azi jo u Fi.ihrerovoj glavi.
Drugog su dana otili u Berchtesgaden do Hitlera.
Razgovoru su prisustvovali Hitler, Ribbentrop, Ciano,
dr. Paul Schmidt i Dollman, predstavnik SS (Himmle-
ra),liS Ciana je pratio Magistrati, savjetndk talijanske
ambasade u Berlinu i Cianov ogor, kao i drugi. Kad je
zapoela konferencija, koja se po obiaju odmah pre-
tvorila u Hitlerov monolog, Hitler je u strahu od in-
diskrecije rekao ostalim Talijanima da odu piti kaVu
pod paskom - Martina Bonnanna-
Hitler je Cianu pomou geografskih karata pokuao
objasniti poloaj Njemake: Siegfrieova linija (pot-
puno dovrena) protee se od vicarske granice do
toke, gdje Rajna ulazi na holandski teritorij.. Tu liniju
strunjaci dre neosvojLvom, osobito u zoni, preko koje
su ranije prolazili. i nadi.rali neprijatelji, l itava je
belgijska granica posuta utvrdama. Naprotiv, granica
prema Holandiji je to samo djelomino, ali zbog toga
ne treba oajavati, jer GU Belgija i Holandija spremne
da orujem brane svoju neutralnost protiv bilo ko.le
sile. U sluaju povrede te neutralnosti od strane Fran-
cuza i Engleza, Nijemci bi 'mogli mnogo bre nego nji-
hovi protivnici zauzeti holandski teritor.ij i izazvati po~
plave, probijajui brane i nasipe. U pogledu granice
na Istoku posao oko izgradnje utvrenja nije tako uz-
napredovao. Jedina zona, u kojoj je neto uinjeno,
nalazi se oko Berlina, ali se prema Istoku ne radi o
tome da ostanemo u defenz.ivi, Tamo treba prijei u
-~nik o tom razgovoru; ND, XXIX, PS - 1871, Aul-
zeiehnung tlher die Unterredung des FUb.rcrs mit dem Grafen
Ciano am 12. 8. 1930, str. 48.

27
ofenzivu i to najveom brzinom. U tom su cilju trupe
rasporeene du granice tako, da mogu svakog asa
prijei u napad. Hitler nije naveo broj trupa, koje su
koncentrirane protiv Poljske, ali je aludirao na milijun
vojnika. Kao jedini detalj naveo je to, da se u Istonoj
Pruskoj nalaze divizije velike borbene vrijednosti. od
kojih su neke motorizirane, Kad kucne as napada na
Poljsku - a taj e mom:ent nastupiti, kad izbije neki
tei incident ili kad Njemaka zatrai od Poljske da
odredi svoj politiki stav - njemake e snage isto-
vremeno prijei u napad na svim tokama granice i to
prema centru Poljske pravcima, koji su ve unaprijed
utvreni. Poljske snage danas ne mogu pruiti otpor
takvom napadu, ak ni za krae vrijeme. Avijacija im
je neznatna, artiljerija slaba, protutankovska orua
nedostaju potpuno .Razdoblje za akciju, koje najvie
cdgovara sa stanovita meteorologije, jest ono od sada
do 15. listopada. Kasnije bi magle i k:i!e bolje titile
Poljsku nego bilo koja vojska. Izjavio je, da e situaciju
likvidirati do 15. listopada. Za to je naveo slijedee
razloge:
(l) Poljska je provocirala Njemaku, povrijedila
njenu ast 1 to nastavlja initi svakodnevno, a velika
nacija kao to je njemaka ne moe dalje podnositi
takvo stanje stvari. Vie od dva puta HiUer je ponovio,
da preseljavanje njemakog stanovnd!tva :IZ Ju!nog
Tirola predstavlja teak udarac za njemaki presti i
njegov lino.te Takvu gestu ne moie nitko navesti kao
primjer iz historije, a to ga sili na jo veu nepomir-
ljivost prema Poljskoj,
(2) Teror pod kojim se nalazi njemaka manjina u
Poljskoj, izloena najbrutalnijiln iapadima i nasilju

28
(kastriranje, ubistva, otmice), uzbudio je nJerna&o
javno miljenje i ono trai rat protiv Poljske.
(3) Hitler pouzdano zna, da je Poljska spreiTma da
poslije 15. listopada zauzme Danzig i da ga u danom
momentu uniti. U to bi doba Njemaka samo uz cijenu
veih rtava i s manje pouzdanim izgledima na uspjeh
mogla pritei u pomO svojim sinovima.
(4) Poljska predl;.tavlja prijetnju Njemakoj i prema
tome Osovini. Cak kad bi Njemaka vodila poli1iku
mira i suradnje s Poljskom, to ne bi iz temelja moglo
izmijeniti situaciju; kad bi se jednog dana Njemaka
i Italija - a sigurno je da e se jednog dana nai -
nale u borbi sa zapadnim demokracijama, Poljska bi
iskoristila tu pri1iku da Njemakoj zarine na u lea
Njemaka se prema Poljskoj nalazi u istoj situaciji ka~
Italija prema Jugoslaviji. Postoje nesumnjivi znaci, da
e Jugoslavija sauvati svoj stav neutralnosti prema
Italiji tako dugo, dok poloaj Italije ostane povoljan.
Pojave li se teJkoe, Jugoslavija e je napasti s leda.
Zbog toga Hitler savjetuje Italiji, da iskoristi prvu pri
liku da raskomada Jugoslaviju, okupiravi Hrvatsku i
Dalfn.a_ciju. 11

1' Radilo se o IselJavanJu Nijemaca Iz Junog Tirola u toku


god. 1939. Na sastanku mjeovite talijansko-njemake kom e
u Berlinu 15. VI. 1939. pod predsjednilitvom H. Himmlera.
SS, bio je donesen pia
njemake narodnosti iz
sv:rietka godine. Ciano
u tom smislu i ugovor

ves secretes du Comte Ciano, str. 301.


Pred sudom Je 15. VI. 1946. OOring Izjavio, da se s nje-
make strane, kad Je rat zapo6eo, poduzelo sve, kako bi
~~~ l(~ij~~el~a~~~~l~ ~~~~~~~- o51~~~~3~ 7 i. JugoslaviJ~m, koJe eu

29
Cia.no je upitao Hitlera, kakav :razvoj ope situaciji!
predvia u sluaju napada na Poljsku. Hitler je, odgo
varajui na to, u nekoliko navrata podvukao, da je

uvjeren da e sukob ostati lokaliziran i i:zJloio razloge


za to. Francuska i Engleska, naime, uinit e neke
protunjemake teatralne geste, ali u rat ne e zaga-
ziti, jer nisu spremne za borbu, ni psiholoki, ni na
polju naoruanja.1s Ponovio je, da e jednog dana biti
potrebno da ISe Njemaka i Italija bore protiv Fran-
cuske i Engleske ve stoga, da bi se uniitile predrasude
o nekoj moralnoj nadmoi< Engleske i Francuske
prema dravama Osovine, ali je iskljuio mogunost
da bi do te borbe moglo doi ve sada. One nemaju
sredstava da kode Njemakoj; maksimalno mogu pro-
VEl~ blokadu Sjevernog mora izmedu Skotsk.e, obala
Skandinavije i zapadnog izlaza Kanala; mogu isto tako
pokuati neke akcije iz zraka protiv njemakih sredi-
ta, ali nije vjerojatno i to ili iz straha od represalija
iH zbog njemake protuavionske obrane, koja je iz-
vrsna. Nijedna druga drava ne e maknuti prstom,
Baltike su drave neutralne i njihova e neutra.I.nost
biti u svakom sluaju za Njemaku povoljna. Moe se
tovie smatrati da je os:gurana i neutraJnmt Svicat"-
ske. Svicarci e pucati na onoga, koji pokua stupiti
na njillov teritorij, Prijateljska Madarska zajedno
s Bugarskom, koju je Njemaka snabdijeva!~ i danas
snabdijeva orujem, posluit e neutralizaciji neprija-
teljskog stava Rwnunjske (uostalDm jako nesigurnog).
Jugoslaviju i Grku smrvit e strah od Italije. Rusija
se ne e maknutL Pregovori (Saveznika) u Moskvi do-
ivjeli su potpuni fiasko. Saveznici su poslali vojne
u To mu Je Rlbbentrop neprekidno govorio s autor-He
lom btveg njemakog nmbasadora u Londonu i ovjeka, koji
dobroc pozna mentalitet Anglosaksonaca.

30
misije u Moskvu &amo zato, da bi .prikrili neuspjeh.
Naprotiv, sovjetska-njemaki dodir razvija se sve vi~e
i sve povoljnije i upravo ovih dana primio je ruski
zahtjev, da poalje u Moskvu njemakog opunomoe
nika, koji bi tamo vodio razgovore o zaljuenju pakta
o prijateljstvu.
Svi ti razlozi navode ga da vjeruje s apsolutnom
sigurnou, da e sukob s Poljskom ostati l o k a l i z i-
r a n, da e Njemaka definitivno urediti svoje raune
s Poljskom, inei time istovremeno veliku uslugu
Osovini, jer je svako jaanje jednog od partnera ja-
anje njemako-talijanskog politikog sistema u cjelini.
Likvidacija Poljske predstavljat e znatno jaanje Oso~
v:ne, jednako kao to bi likvidacija Jugoslavije za Oso-
vinu znaila. znatno uveanje zajednikih snaga. Nje-
maku su uspjene ini.cijative poput onih u Abesiniji,
Spanjolskoj i Albanliji ispunile osjeajem sree. To su
inicijative, koje -su, .poveavi mo i presti Italije, po-
veale i vanost i ulogu Osovine u svijetu. '
Oiano je konano doao do rijei i zahvalio Fiihreru
na tako iskrenim rijeima, dodavi da je njegov intere!;
bio utolikO vei, to su te novosti dole - neoeldvano,
budui da su ranije govorili o dvije ili tri godine
>>pauze,
Hitler ga je prekinuo, rekavi da je to, to mu Ciano
govori o dvije do tri godine, tono; da se on slae
s Mussolinijem u tome, da je razmak od dvije do tri
godine (a:li ne viJe od toga) koristan Osovini da bi po-
bolj.ala svoj polo!aj i opu spremnost. On bi to i sa-
ekao, da nisu poljske Provokacije i pogoranje situ-
acije njemaku akciju uinili hitnom, akciju, koja
ne e imati za posljedicu opi sukob. FU.hrer, je stog-<~.

31
siguran, da od ttalije ne e uop&, trebati tra!iti po-
mo u smislu p<b"'tojeih obaveza iz ugovo/a o savezu.
Ciano je, ipak, nastavio s izlaganjem razloga, zbog
kojih Italija eli da se opi sukob odgodi do r;oka, koji
je prije bio utvren (do god. 1942.). Naveo mu je, da
je Albanija potpuno nerazvijena zemlja, da e tek za
nekolikO godina predstavljati efikasnu operacionu bazu
protiv Balkana, da tamo treb3. izgraditi ceste i kopati
rudno blago (eljezo, bakar, krom i petrolej). Tek tada
e biti mogue da Italija s usjehorn poe prema Solunu
i da se rairi na Balkan u drugim pravcima poput ra-
!irenih prstiju na ruci.
Hitler mu na to nije nita odgovorio. Njegova bru-
talna iskrenost zaprepastila je Talijane: Ciano je vrlo
rado pristajao na pojedinane akcije Osovine poput
Ceke ili Albanije, ali ga je_ -jasna perspektiva opeg i
neposrednog sukoba sa Zapadom zbuniJ.a i ispunila
strahom, Da bi se posavjetovao sa lanovima pratnje,
koji nisu 'prisustvovali razgovoru o situaciji, u koju
je Hitler - eto - doveo savezniku Italiju, Ciano,
Attolico i Magistrati (savjetnik talijanske ambasade u
Berlinu) izabrali su kupaonu u hotelu, u kojemu su
stanovali, iz straha da ih Gestapo ne prislukuje.
Tamo je Attolico zaklinjao Ciana da izjavi da smatra
Italiju osloboenom obaveza, koje izviru iz pakta, i
to zbog krenja lana drugog ugovora od strane Nje-
make.

Drugi razgovor Hitlera sa Cianom, voen sutradan,


traljao je samo pol sata Hitler je izgledao jo odluniji
nego dan ranije. Ponovio je vie ili manje ono to mu
je rekao dan ranije i istakao potrebu da se pitanje
Poljske rijei definitivno. Izmeu ostaloga rekao je i
to, da je Italija po svom geo,crafskom _poloaju domi-

32
nirajua sila Sredozemlja i da e ona morati proAlriU
svoje djelo na obalama Sredozemnog mora, Ne pastoji
neka mogunost sukoba izmedu dva imperijalizma (Ri-
ma i Berlina). Njemaka e prijei u akciju protiv
Poljske im bude mogue; akcija e biti brza, odluna
i nemilosrdna; zapadne sile ne e intervenira.tL A ako
bi intervendEale (a to je hipoteza, koju on smatra ne..
moguom), to bi znailo da su rijeile da se zarale
s Osovinom i ne bi prema tome propustile da proteknu
te godine priprema i pauze, koje bi bile od koristi za
Italiju i Njemaku.
Ciano je to primio na znanje i upitao, da li mu
moe rei datwn, kad zapoinje akcija.
Hitler je odgovorio, da to joJ nije utrvreno.l& Bilo
kako mu drago, sve je spremno i ako akcija treba da
zapone povodom nekog incidenta, mogla bi zapoeti
odmah; bude li imala neki drugi povod, moe se pret-
postaviti da e poeti neto kasnije, Zadnji rok za po-
etak: konac kolovoza. Nikakvo odgaanje nije
mogUe, jer je njemaki generaltab miljenja, da za
rjeenja poljskog pitanja treba etiri do est tjedana,
a od 15. Ustopada magle i kie ine ceste i aerodrome
u Poljskoj rreuPotrebljivima.
Na kraju drugog razgovora Hitler se upustio u uobi-
ajene komplimente na raun Ducea: Lino za njega
predstavlja sreu to ivi u doba, kad pored njega po-
stoji i ivi ovjek, koji e ostati velik i jedinstven u
historiji; injenica da moe biti prijatelj tog ovjek.l,
za njega je razlog velikog linog zadovoljstva i ako
kucne as zajednike bitke, on (Hitler) nai e se u
dobru i zlu na strani Ducea.
----;;-a-w;r je godinama do91jedno skrivao planove pred Ta
liJanlma.. Govorio lm Je u opim crtama: nije navo,dio datuma
pojedinih planova i akciJa l drugo.

3 . Hitlerov <pOthvat 33
l samom Cianu, tulstikom ministru vanjskih pO-
slova, nosiocu politike Osovine, zagovonrlku imperija-
listikih akcija, potpisniku elinog pakta, vjerojat-
nom nasljedniku faistikog diktatora i, lino, tasta, bilo
je to previe. Na povratku iz Salzburga zapisao je u
svoj dnevnik slijedee rijei:
Vraam se u Rim pun gaenja prema Njemakoj,
njenim upravljaima 1 njihovu nainu. Varali su nas
i lagali. l sad nas uvlae u avanturu, koju nismo
htjeli, u avanturu, koja moe dovesti u pitanje dravu
i reim.2o

o Spom, djelo, l, str 12!1.

34
2.

TALIJANSKA MEDUIGRA GOD. 1940.

Hitler je u mwl.ievitom naletu napao Poljsku i, &pO-


razumjevi se prethodno sa Staljinom, proveo etvrtu
diobu Poljske. Mussolini je ostao u stavu oeki:vanja
s pukom k nozielo ali nije vite htio ostati na miru,
kad je u svibnju god. 1940. izgledalo da je HiUerovim
pohodom na Francusku odbrana Zapada pokolebana a
Francuska zapravo ve na koUenima. Velikim frazama
i fanfarom nav.i:iestio je rat Velikoj Britaniji i Fran-
cuskoj s balkona Palazzo Venezia. U govoru odranom
tom prilikom Duce je izgovorio slijedee rij~i:
Sveano izjavljujem da Italija nema namjeru da
uvue u rat narode, koji ive du njenih granica na
kopnu ili moru. Neka Svicarska, Jugoslavija, Grka,
Turska i Egipat upamte ove moje rijei. Zavist s a m o
od tih drava, da li e one ostati na miru ili ne.Ju
Brzi slom Francuske nije Mussoliniju pribavio e-
ljene dobitke i teritorijalna uveanja. Mussolini je -
na navaljivanje Ciana - poeo da sa svoje strane pri-
prema iznenaenje njemakom partneru: stao je pri~
premati invaziju Grke. Ciano l njegova k:Natura il
Albaniji: Jacomoni, fdistii::k.i potkralj Albanije, obra-
lt To je Muuollni lzJa.vJo u 'dogovoru s Hitlerom.

36
breni i sretni zbog uspjeha u Albaniji god. 1939., nepre-
kidno su nagovarali Ducea na novu i jo veu avan-
turu na Balkanu. Ve je u ljeto god. 1940. Hitler, iz-
gleda, pristao na neku talijansku akciju u pravcu Jon-
skih otoka, premda je Berlin openito i nadalje elio
da Balkan ostane na miru tako dugo, dok Osovina ne
obrauna s Engleskom.!! Jo u to vrijeme Balkan je
ulazio u iskljuivu uticajnu sferu ltal.ije. Kad je Rib-
bentrop doao u Rim, priznao je u razgovoru s Mm;so-
linijem (19. IX. 1940.)23 da se u Grkoj i u Jugoslaviji
radi iskljuivo o talijanskim interesima; da je stvar
n Kad Je ve Jednom zapoeo ;rat god. 1939. 1 M11ssolini
ostao kod kue, Hitler je, prirodno, elio da na Ba.lk&nu vlada
:!t!u l nr:t'e~o0vvS:opl~~~~~o~a: :K:f~~~~~ ~J';:mj~' ~!dl za::d t&~
1940. zapisao u svoj dnevnik: aBalkan treba i mora ostati no
miru. Potpuno razumijevanje za suradnju Hitlera sa Stalj.inom.
(ND, xxvm, PS - 1809, str. 397).
17. kolovoza 1940. Ribbentrop je pozvao talijanskog a.mba-
sad_ora u Berlinu Dina Alfierija., da Rim udari po Prstima.
:a
~ge~u~ods~~~Je~~n~;!~uf:~i 1 ~~ faoi:a~ir-i~{~af:~j;A~:fj;oJ~~=
ataejo. u Rimu, u kojem javlja da talijanski generaUitab pri-
prema plan operacija protiv Jugoslavije bez dopuJtenjac -i bla-
goslova Njemake. (Elisabeth Wiskemann, aL'axe Rome-Berlin,
Paris 1950, str. 244).
I u

traon a je mir u podunavs om azenu jedan od najosnovnijih


interesa. Njemake - pie Duce. (aLes lettres secretes echangees
par Hitler et Mussolini, Paris 1946., str. 50--511.
31). svibnja iste godine (pred ulazak. Ita.lije 1,1 rat protiv
Francuske J Velike Britanije) D11ce pilie Hltletu da smatra
nepotrebnim rproiriva.ti sukob l na. podunavsko-balkanski bazen,
je.r &l iZ njega Ita.lijo. naba.vljatl sirovine il drugo, to je prije
kupovala. u Engleskoj (isto dJelo, str, 68).
(Ovr: 1 ~o~gje ~u~ol~:::N: lnB:l~~: !i\~:ba 2J~n~ 1 ~:~:~
!i!.~ftY O~:~J. If}~~: k~~~
{isto djelo, str. 17).
J:
:!a.l~!~cfo!J::~a n:C'ra o~~;:~
IIND, XXVIll, PS - 1842, Auf~elchnUD.g aber die Unt~r
redung zwischen dem RelchaaussenmlnJster und Duce in An
wesenhelt des G-rafen Olano und der Botschafter Alfieri und
voD Mackense11 _in Rom am 19. September 1940. str. 571--683.

36
Italije kako 'e rijeiti ta p~tanja, ali da kod toga moe
raunaoti s potpunom podrikom Berlina, punom sim-
patija; da mu, ipak, izgleda da je zasad bolje da te
probleme ostave po strani i da se sva panja skoncen-
trira na unitenje Engleske. Na ovo je Duce odgovorio,
da Italija z a s a d a ne e nita poduzimati ni protiv
Grke, ni protiv Jugoslavije; da je na jugoslavenskoj
granici koncentrirao 500.000, na grkoj 200.000 ljudi kao
mjeru predostronosti, da je unutranja situacija u
Jugoslaviji loa, dok je uloga Grke u Sredozemnom
moru ista kakvu je Norveka kao agent Engleske iz-
vela prije pola godine, i na kraju istakao, da je, tre-
nutno, prva i osnovna stvar rat protiv Engleske; da e
se stoga prema Grkioj i Jugoslaviji odnositi mirolju
bivo; da namjerava, prvo, provesti potpuno osvajanje
Egipta.
Na Brenneru, sastavi se s Duceom 4. listopada 1940.
Hitiler je neke svoje karte bacio na stol i govorio O
svojim planovima prema Spanjolskoj, FrancuSkoj, En-
gleskoj i drugima, ali nije spomenuo da je ve bio odre-
dio da njemake trupe uu u Rumunjsku nekoliko dana
kasn.itie {ll. X.). Ta je odluka razbjesnila Mussolinija
i to iz tri razloga: nekoliko tjedana ranije Hitler mu
je savjetovao, da ne poduzima nikakvu akciju prema
Balkanu; bekim sporazumom pitanje nove madarsko-
rumunjske granice Italija i Njemaka rije-ile su zajed-
niki, a sad Njemaka na svoju ruku alje trupe u
Rumunjsku; Balkan ulazi u sferu Italije, a sad se, eto,
Njemaka sve vie angaira u pravcu Balkana, bez
nau~ e.!"

- u Cia.no zapisuje u dnevnik (8. X. ]!liO.): telefonirao Je Duec


i rekao da. treba u~initl demarl u BukurelHu i izazvati Ru-
munJskU da pozove l taliJanske trupe radi za!tite pr.troleJsklh
polJal (Journal politiquec, I, 1tr. l95).

37
Neto kasn;Je (15. X, 1940.) Mussolini je u Rlmu
odrao vatnu konferenciju (ratno vijee).211 Konfe-
renciji su prisustvovali: Mussolini, Ciano, ministar
vanjsldh poslova, .JaoomonJ, talijanski vice-kralj u
Albanliji, maral Badoglio, .ef talijanskog generaltaba,
general Visconti-Prasca, general Roatta, pomonik efa
taba kopnenih snaga, admiral Cavagnari, pomonik
~efa taba mornarice, i general Soddu, dravni podse-
kretar u m.illi.starstvu rata. Na njoj je pala odluka o
datumu talijanskog napada na Grku: 26. listopada
(kasnije je datum bio pomaknut za dva dana). Bilo je
ope uvjerenje svih uesnika konferencije, da vojna
akcija u Grkoj ne e dugo trajati i da e proi bez
veih ~koa. Mussolini je upozorio prisutne, da bi
Bug&I13ka mogla biti pion u igri. Poslao je stoga u So-
Ilju Filippa Anfusa, efa kabineta u talijanskom mlni-
starstvu vanjskih poslova, kasnijeg t.alijanskog opuno-
moenog milll:Jstra u BudimpeUi i ambasadora u Ber-
linu, s linim pi.sm.om bugarskom kralju Borisu, u ko-
jem ga poziva da i Bugarska sudjeluje u pripremanom
napadu na Grku, da tako iskoristi ))jedinstvenu priliku
da ostvari svoje tenje za Makedonijom i izlazom na
more. Boris, ipak, nije htio pristati na takvu avan-
turu.28

Talijanski poslanik u Ateni Grazzi probudio je u


noi 27/28. listopada predsjednika grke vlade Meta-
xasa, da mu preda ultimatum Rima. U pet sati izjutra
{28, Listopada) taliJanske oruane snage pre~e su u
napad na albansko-grkoj granici. Tako je zapoeo fa-
i.stli.ki pohod na Grku. On je u izvjesnoj mjeri po-

u Ople te konferenciJe kod: Badoglia, dtaly in th<1 Second


World War, London 1948, str. 25. NJegove navode treba, inal!e,
prlmatl s rezervom.
" O misiJI P'. Anfusa u SofiJI vidi: P'llt:ppo Anfuso, Du
Palais de Venlle au Lao de Oa.rdM, P~1 1949, str. 12{1-180,

38
mrsio Hitlerove raune na Balkanu i Evropi uope, jer
je Sredozemlje Hitler u to doba ve potpuno podredio
planu napada na Sovjetski savez (o emu Mussolini
nije imao pojma).27 19. listopada Mussolini je sastavio
pismo za Hitl~ra, koji je ve odgodio akciju iskrca-
vanja na brirtanske otoke - do idue godine. U njemu
obavje!tava svog saveznika, da neposredno predstoji
akcija protiv Grke. 24.tog je to pismo stiglo u Berlin,
ali nije zateklo Hitlera u Berlinu; on se nalazio na
putu (sastanak sa panjolskim diktatorom Francom U
Hendayeu i maralom Pl!tainom u Montoire-u) i na
povratku zateklo ga izgleda, u MUnchenu. Kod tog
:.astanka u Firenzi (28. listopada) Mussolini mu je od-
mah radosno saopio (sretan da mu je tako vratio
milo za driigo !), da u taj as talijanske trupe napre-
duju u Grkoj,2B

tf Hitler Je po prviput poeo ~rovoriti o oruanom sukobu


sa. Sovjetskim savezom poetkom kolovoza 1940., kad je uvidio
da ne mole do~! do InvaziJe na britanske otoke u toku te
~~t!n!abTIJe~~~~n;~~~k~{g~~z:'f:~~~i!~~ku~~~cbeaJ:~~j~ ~Je~~:
klh trupa na Istonu granicu ... (ND XXXIV, O - 170. str. 674).
Historijskoj Istini za. volju treba naglasiti, da Je koman
dant mornarice veleadmlral Raeder inteligentno bio protivan
planu Barba.rossac (kasnije Je zbog toga morao dati ostavku
l ustupiti mjesto admiralu DOnltzu, specijalisti za rat s pod-
mornicama). U Istom dnevniku {14. XI. lMO.) stoji zapisano. da.
je glavni komandant (Raeder) bio kod F1lhrera; da je Filhrer
Jo uviJek sklon da. pripremi obrai!un- sa SovJetskim savezom;
da. Je Ra.eder preporuio da se napad na SSSR od~rodl do ko
nai!ne pobjede nad Engleskom, opravdavaju~! to injenicom
da su njemake trupe ve~ sad prevllie anl!'nlrane, a da 9e
lt?aj :rata Jo ne moe predvidjeti. (ND, XXXIV, O - 170,
str.474!"e ponavljalo 1 kasnije: u dnevniku 20. XII. 1940.; 27.
xni,I~~D.o zapisuje u svoJ dnevnik: "Sl atta.eca t~ AlbRnla
e sl pula a Firenzeo:. Pred sudom Je GOrin~ (15. III. 1946.) IzJa-
vio, da Je on obavijestio Hitlera o tome da Talljn.nl suremaJu
napad na Grku: da je to saznao slutajno; d~ je Hitler. sa-
znav!!! za to. odmah promllenlo pravne puta (JZ Francuske u
Berlin). da bl se sastao 1 Dueeom u Firenci: da Je Mussolini
zna.o zalio FUhrer !eU sa.stanak s nJ!m l da Je :r,bo~ to~a
poturio s napadajem. Za GOrlnga Je injenica, da Je Hitler htio
nqOVQJ'Itl :Pu~a ela Osovina t:.bjene 1va.kl nk~b na Balkanu

IQ
Grka se vojska pribraJa; uskoro je hrabro i !ustro
prela u protuofenzivu i pod komandom generala Papa-
gosa odbacila tali:ianske divizije preko allbanske gra-
nice i prela u Albaniju. Zaprijetila je opasnost da
ta]djanski napad na Grku na svim linijama doivi
slom, a slom je mogao imati nedogledno nepovoljnih
posljedica za oba partnera Osovine, i to ne samo. na
Balkanu, nego u Evropi uope. Zbog toga Berlin to nije
smio nikako dopustiti. Rim ;e pritisnut nevoljom, prvo
i istonom diJelu SredozemlJa. V deset sati (28, listopada) za-
poeo Je sastanak u Fkeneil Mussolini je odmah na. poetku
izjavio, da se od est sali izjutra nalaze u Grkoj, a uskoro da
e biti u Ateni! (ND. IX, str. 358---359).
Keitel Je 4. IV. 1046. izjavio pred suilom, da je Hitlera
pratio na ,putu po FrancuskoJ (Hitlerovi susreti s generalom
Francom l maralom Peta.lnom}; da su rputem po prvlput sa-
znali za namjeru Italije da napadne Grku; da je smjesta pala
odluka da se poe u Firencu; da im je u Firenci Duce saopio,
da je napad na Grku ve zapoeo; da je Hitler b1o Jako neza-
dovoljan zbog uvlaenja Balkana u rat i jedino ga je savez
s Italijom sprijeio, da ne doo do raskida s Duceom. (ND, X.
str. 541-542).
To je pred sudom potvrdio i Ribbentrop 30. III. 1046. (ND,
X, str. 300).
U dnevniku haba mornarice nalazi se slijedea biljel!ka (30.
X, !~4r0~~je Rusije prema talijansko-grkom sukobu (poetak
28. X.) ne daje povoda nikakvoj zabri.nutos[i. Rusija e i nada-
He predstavljati zatitu pozadine evropskog bloka. Prinrdne
poiljke odvijaju se po planu. Sve vee poputanje napetosti
izmedu Rusije i ,Japana. (ND, XXIV, O - 170, str. 674).
E. von Weizsiicker (sporo. dj .. str. 2H) spominje, naprotiv,
da nije potpuno to.no da je ta\ij;mskn akcija protiv Grke za
Nijemce predstavljala iznenaenje: Berlin je, prema Weizs!i.cke
ru, ve dulje vremena znao za talijanske namjere prema Grkoj.
Cia-no je prilikom <posjete Berlinu na primjer. rekao Welzsi'i-
C".keru (29. IX. 1940.), da e biti potrebno da Italija- u Gr~ko.i
provede mjere sigurnosti. W. je dao instrukciju nJcma~koj
ambasadi u Rimu da pazi i blagovremeno sig-nalizira. Kad je
Berlin mjesec dana kasnije (oko 25. X.). iz povjerljivo)::' izvora
saznaO, da e talijanska akcija zt~poeU zn nekoliko d!lnn,
Weiszsiicker je, navodno, pripremio Instrukciju za njemakog
ambn.sado.ra u Rimu, kojom se nareuje da SD.Opi talijanskoJ
vladi da Njemaka zabranjuje planirani pothva.t u GrkoJ bez
prethodne konzultacije, Ribbentrop je pristao na taj korak, ali
!:'U je Hitler odbacio.
7.0m~Vcizsiickerove tvrdnje U()pe treba uzimati s velikim opre-

40
diskretno, a kasnije sve otvorenije, poeo aludiratl na
pomo berlilllskog saveznika i tako i protiv svoje'volje
stao sve vie zavisiti od tog svog njemakog, uostalom
daleko sprem.nijeg partnera.
12. studenog 1940. HLUer izdaje direktivu efu OKH,29
da pripremi njemaku okupaciju kontinentalne Grke
sjeverno od Egej.skog mora, s tim da se napad, u slu 4

aju potrebe, izvri preko Rwnunjske i Bugal'ske, da


.se tako stvore preduvjeti za akciju njemakih zranih
snaga, uperenih protiv ciljeva u istonom dijelu Sredo 4

zemnog mora, osobito protiv onih engleskih baza, koje


ugroavaju rumunjske petrolejske izvore. Svim naim
predvianjima i planiranju, nareuje Hitler, trel?a po-

u To je direktiva br. 18. {ND, XXVI, PS - 44-i, Weisung


Nr. 18 (Fra.nkreicb, Spanien, Portugal und Gibraltar), str.
40---4.6.
Hitler Je god. 1938. nakon dobro montirane afere v. Blom
berg rasformirao ministarsho rata i osnovao OKW (Ober-
kommando der Wehrmachtc - Vrhovnu komandu oru!nnih sna
ga). Na l!elo OKW stavio je generalu Keitela da vodi admi-
nistrativno-tehnike poslove rasformiranog ministarstva, dok je
za sebe zadr!ao poloaj vrhovnog komandanta (do tada su
oba polo!aJa bila spojena u jedno, mini.<;tar rata bio je ujedno
vrhovni komandant). U ratu najva!nlji odjel OKW bio je ope
rativni odjel (Wehrmachtfilhrungsstabc) na elu s generalom
Jodlom i njegovim zamjenikom Warlimontom. Same oru!ane
snage diJelile su se na tri grane: prvo. komanda kopnenih
snaga ili OKH (Obcrkommando des Heeres) na l!elu s glav-
nim zapovjednikom v. Braucbitschem i !efom ~reneral!laba kop-
ncnlb snaga (prvo Beck, zatim Haider, Zeltzler, Guderlan i
Krebs). Ispod njih nalazili su se komandanti grupa armija
(HeeresgrupeJ i komn.ndanU armija. Na elu mornarice na
lazio se glavni komandant mornarice veleadmiral Raeder, ka-
sniJe DOnitz sa !efom pomorskih operaciJa (admirali: Frlcke.
~leise!), dok je Hermann Gliring stajao na elu avijacije kao
!,'!avni komandant (pred slom ~ra Jr. Hillcr smijenio l Imeno-
vao Ritter v. Grcima) sa !efom !taba avijacije (Jeschonek,
Kortcn, Kripe, Keller).
U zimi god. 1941. Hitler Je smijenio Rrnuchitscha poslije
neuspjeha pred Moskvom l to na savJet G5rin~ta. koj\ jr. sAm
prieljkivao taJ poloaj. Ali mu int.rl~ta nije potpuno uspjela:
Hitler je sim preuzeo komandu l sve do sloma bio glavno
komandujui na fronti.
Za pojedinosti o nJemakim oruanim sna~rama usp. TeUord
Taylor, Sword and Swastlka.r, New York 1952, ,

41
staviti kao bazu grupu armija u jaini od nekih deset
divizija; kod prikupljanja tih snaga ne 1z'eba raunati
sa eljeznikim transportom preko Jugoslavije; da bi
se u!tedilo na vremenu, treba pripremiti ubrzo poja-
anje njemake vojne IDJiaije u Bukuretu (:oHeeres-
mission)JJO
Molotova je priJ;ikom posjete Berlinu Hitler obavi-
jestio o namjeravanoj akciji Njemake na Ba.lkanu i
Molotov nije nita prigovorio. Pokuao je da privoli
Hitlera da pristane na irenje ruskog utjecaja u Buiar-
skoj (kao to je Njemaka inila u Rwnun,jskoj), ali se
Nijemci nisu htjeli upustiti u to.
Ti berlinski razgovori Molotova u studenomu 1940.
pokazali su, da je doba idile i sklada u njemako
sovjetskim odnosima izmeu Berlina i Moskve ve
Operacioua podruja - ,prema. Iskazu v. Buttlar-Br&D.deu-
felsa pred sudom 7. VI. 1946. - bila su slijede~:
Sjever (Finska, Norve!ka), Zapad (Bolandija, Belgija., P'r&Il-
cuska), Jugo-Zapad (Afrika, Italija) i Jugo-Istok (Balkan) pri-
padala su OKW, dok je Istok bio operaeiono podruje OKR.
31 Vidi dnevnik ita.ba mornarice: 16. XI. 1940. (ND, XXXIV.
e - 170, str. 674). 27. lipnja 1940., u asu kad su Nijemci
stigli na panjolsku granicu, Sovjetski je savez uputio Ru-
munjskoj ultimatum, traei preda.ju BesarabtJe i Jednog diJela
~~:g~~~~-bt~~~u:i!::~e~~l, ::;:;:af:ten~ot:in~~~faz~e~g .:::=
arbitraec, kojom su Ribbentrop i Ciano odredili novu granicu
izmeu Madarske i Rum11njske na Atetu ove posljednje. Neko-
liko dana iza toga kralj Karol ahdlclra u korist svoga sina
Mihajla, a. general Antonescu postaje predsJednik vlade i
diktator. Zapoinje infiltraclja. Nijema.ca u Rumu.njsku 1 u dnev-
rJ:O~ :!:~s~n~~e~~m~cF 0~f!.~~c~ sit>J:nu':Jsk~S: eJ~. ~~~it~
e- 170. str. 674). -
U pismenom Iskazu rumunjski conducatorc Ion Antonescu
izjavio je slijedee:
Do prvog sastanka s Hitlerom dolo Je u studenom 19-10.
u Berlinu. Na tom 9asta.nku Antonescu je Izjavio~ da Rumunj-
ska. ostaje vjerna Njemakoj l Trojnom paktu (kome Je u
meuvremenu bila pristupila). Zajedno su donijeli odluku dn
njemaka vojna misija oslane u Rumunjskoj radi reorganiza-
cije rumunjske vojske po uzoru na njemaku; da 6e Njemaka
liferovatl Rumunjskoj oru!je, a Rumunjska aa usvrat lito t pe-
trolej, Drugi je sastanak bio odra.n u sijenju 1941. n Berchles-
gadenu. Mussolini se zbog neuspjeha u GrkoJ bio obratio na
prolo. Rlibbentrop je ~ao uvjeriti svog zakopanog
i hladnog ruskog kolegu o korisnosti Junog kuxsa '.
Japan je, tumaio mu je on, upravio pravac svoje
ekspanzije prema jugu, Italija isto napreduje prema
jugu, prema afrikim obalama Sredozemlja, Njemaka
e takoer traiti svoj ivotni prostor u pravcu juga,
u centralnoj Africi, na p,xlruju bivih kolonija. Za.to
se Sovjetski savez ne bi orijentirao prema jugu, da
u tim prostorima dobije izlaz na otvoreno more, kajernu
toliko tei? Na koje ste more mislili, kad ste govorili
o izlazu na otvoreno more? - upi~ ga je Molotov.
Ribbentrop mu je odgovorio da misli na Perzijski za-
ljev i Arapsko more, aludirajui na Indiju. Ponudio mu
je i"sbovrem:eno da SSSR pristupi Trojnom paktu, ali
ga je sovjetski kolega upozorio, da se sfere utjecaja
moraju tonije odrediti i da sovjetska vlada eli, prvo,
sporazum s Njemakom, a tek :zatim s Italijom i Ja-
panom. U razgovoru. s Hitlerom Molotov je pokazivao
za Nijemce nepoeljan interes za Evropu i Balkan.
Juni motiv Berlina ga oito nije zanimao.
M o l o t o v : Vi ste da1i Rumunjskoj garanciju,
koja nam se ne svia Vrijedi li ona protiv Rusije?
H i t l er: Protiv svakoga, tko Rumunjsku na-
padne! U va.em sluaju ne e ovo pitanje postati
akutno, jer je nedavno zaklJuen ugovor s Rumunjima.
Hitlera s molbom za pomo l zbog toga se postavljalo pitanje
nesmetanog prolaza nJemakih trupa iz Madarske preko Ru-
munjske u Bugarsku. Tom je prilikom Antonescu, znbrlnut,
zapitao za stav Sovjetskog saveza prema takvoj operaciJI NJe-
make. Hitler mu je odgovorio, da mu Je ve kod prvog su-

~~~~0~ao0::::~c~~~J:~~~gR:~~:i~k~vJ:f:~~~ ::aJ~_u d~d per~;:~


njegovim (Hitlerovim) informacijama SSSR oema namjeru da
napadne nl Njemaku nl Rumunjsku. Trei sastanak odrali su
u Milncheou u svibnju 1941. Tom prilikom Hitler je Antonescu
saopio, da je on!o odluku da napadne Sovjetski savez. (ND.
VII, str. 311-313: tu izjavu generala proitao Je sovjetski tuilac
pred sudom U!. U. 1040.),

43
M o 1 o t o v : Sta biste vi rekli, kad bismo mi dali
Bugarskoj istu garanciju poput vae, dane Rumunjskoj,
pod istim uvjetima, t. j. uz odailjanje brojne vojne
misije?
H i t l er : Ako elite Bugarskoj dati istu garanciiu
poput nae Rumunjskoj, moram vas pitati. da li su
vas Bugari zamolili za garanciju, kao to su Rumunji
nas?
M o 1 o t O v : Bug.ari to nisu uinili, ali emo se
s njima ve spo_razumjeti. Molim . odgovor na moje
pmanje.
H i t l er : Ne mogu odgovoriti odmah. Moram se
o tome porazgovoriti s Duceom.c
Malotov je ostao uporan. i traio odgovor od Hitlera,
kao ovjeka, koji odreuje itavu njemaku politiku....
Hitler je utio..

Naveer je Molotov priredio u sovjetskoj ambasadi


banket. Za vrijeme banketa dalo je do uzbune i Rib-
bentrop je gosta odveo u svoje sklonite. l taj je
razgovor bio samo repriza prijanjih razgovora, samo
to Molotov nije v:ie bio tako zakopan; pokhzivao je
interes ne samo za Bugarsku i Tursku, ve i za Jugo-
slaviju, Grku, Rwnunjsku, Madarsku i Poljsku.
Sutradan je otputovao iz Berllila bez n<!Vog spo-
razuma u depu.-
Pismom, datiran-im u Beu 20.tog istog mjeseca,
Hitler, izmeu ost"a.J.og, skree panju Duceu na inje
nicu, da je akciju protiv Grke zapoeo prerano i da
je sva.ka njemaka kampanja na Balkanu nemogua
prijo oujka.S1

44
U cijelosti ono gl~si ovako:
Duce, Be, 20. studenoga 1940.

Dopustite mi da .zaponem pismo tvrdnjom, da su


u ova dva tjedna mdje srce i misli, vie nego ikada,
bili kod vas. Hou da vas uvjerim u moju rjeenost.
da poduzmem sve to Vam moe pomoi u sadaJnjim
prilikama.
Kad sam Vas molio da me primite u Firenci, za-
putio sam se onamo u nadi da 6u Vam moi izloiti
svoje poglede prije nego to doe do sukoba s Grkom,
koji je prijetio da 6e izbiti i o kojem sam bio obavije-
ten samo povrno.
Htio sam Vas u prvom redu obavijestiti da malo
odgodite tu akciju do pogodnijeg vremena, a u svakom
sluaju do svretka predsjednikih izbora u USA Htio
sam Vas, posebno, uvjeriti u 'bu potrebu da ne poduzi-
mate tu akciju prije nego to nam uspije munjevito
zauzimanje otoka Krete. Htio sam Vam uiniti odre-
dene prijedloge u vezi s tom akcijom o upotrebi jedne
divizije padobranaca i jedne divizije pjeadije,

ND, XXXI, PS - 2762. str. 04-100. Ovdje je pismo bez


~~~\~f!~P~ri~L~8l,e;"{:.s 8~~el~~~espi!::n:::,s /a~~:i~8.r ;t ~U~~~
Ta druga sredstva., koja. Hitler ka.snlje spominje, lo je, iz
gleda. perspektiva da Jugoslavija dobiJe Solun.
Za Hitlera se, u to doba, nije postavljalo pitanje .. gigantskib
klijeitac uperenih protiv Sueza, ega. su se Englezi bojali. I-11ller
je ve bio donio odluku da. ne poduzima nikakvu akciju prOti\
Turske radi Izbijanja na Suez preko Sirijo, i to zato, jer bl tn
operacija bila dugotrujna. 1 teka, Zalo u pismu od 20. XI.
poruuje Mussoltlliju, da se ofenziva u pravcu Nilske . delle. ne
postavlja sve do jeseni idue godine. Njegovi planova ne 1du
dalJe od zauzimanja. Glbraltara, gonjenja engleske flote, Ztl.
tnranja. Sueza. pomou aviJaciJe i paclfikacije Ba.lkana (Grka)
- operaciJa, kojima Je cilJ da mu osiguraju bok l ledo. pri na-
padu na SSSR. Vidl opJirniJe o tome: Chester Wllmot, The
Strurgle fo..r Europe, London 1952., etr. &7. '

45
SltuacWa, kakva je danas, povla; najte!e psiho-
loke i vojno""\S'':ratetke posljedice. Zboa: toga je ne-
ophodno da je potpuno osvijetlimo.
Rastavit u je na rame elemente, jer mislim da e
se tako, pomou dedukcije, pojaviti protwnjere, koje
treba podUZ'etf.
Psihoto.ke posljedice. -
One su ozbiljne utoliko,
tlo situacija nepovoljno i teko pritite diplo-
grka
matske pripreme, koje su u punom razvoju. Govorei
openito, mi osjeamo njene posljedice u obliku pora-
sta tendencija nekih drava da izbjegnu da se prerano
veu uz nas i da ekaju razvoj dogaaja,

Bugar.:i:ka, koja je ve pokazivala malo sklonosti da


pristupi Trojnom paktu, sad se uope protivi da i raz-
motri takav korak.
Cak i u pogledu Rusije postaje sve tee voditi pre-
govore s njom i otkrivati sovjetske ambicije u pravcu
Istoka. Naprotiv, g, Molotov dao je do znanja, da je sve
vie zainteresiran na Balkanu.
Zasad, odavde, nije mogue odrediH utisak, koji je
ona ostavila na Jugoslaviju. Ali ak u Francuskoj po-
stoji nesumnjivo osjetno pojaanje poloaja onih, koji
propovijedaju politiku ekanja i tvrde da u ratu, mo-
da, jo nije pala posljednja riie.
Psiholoke posljedice nemaju vrijednosti same po
sebi Vano je da 011e ne stvore ~e za nae bu-
due operacije i da zemlje poput Jugoslavije ne navedu
da zauzmu previe neprijateljsko dranje, to bi moglo
izazvati" alro ne katastrofu, a ono neeljeno proirenje
sukoba.
Dranje Turske od posebne je vanosti, jer e ono
odluno utjecati na Bugarsku,

46
Vojno-stratdke posljedke, - 6ne su, buce, izvan-
redno ozbiljne. Engleska U ra...qpolagatt izvjesnim bro-
jem avionskih baza, koje je pribliavaju ne samo pe-
trolejskim izvorima Ploestija, nego je dovode u nepo-
sredno susjedstvo itave june Italije i, specijalno, ta-
lijanskih i albain.sklh luka za ukrcavanje,
Dok su .se dosad rumunjski petrolejski izvori nalazili
oito izvan dohvata engleskih bombardera, sad su uda-
ljeni manje od SOO kilometara zrane linije, Ne usu-
ujem se ni pomisliti na posljedice.
Duce, jedno je sigurno: nije mogua nikakva efi-
kasna zatita petrolejskih polja. Za prostore te vrste
naa vla.stita protuavionska zaJtita predstavlja opasnost
jednaku avijaclji napadaa. Ako bi nam unitili rafi-
nerije, teta bi bila nepopravljiva.
.Juna Italija, njene luke i itava juna Albanija
nalaze se ita dohvat engleskih bombardera, Oito je
da je Engleska ravnoduna prema represalijskim akci-
jama talijanskih bombardera, kojima se unitavaju
gr&! gradovi.
Napadaji jz zraka upravljeni na talijanske gradove
predstavljaju odluujui faktor, a da bi se na to od-
govorilo, smatram svaku ofenzivnu akciju na zemlji,
koju bi proveli polazei s albanskog teritorija prema
engleskim bazama u Grkoj, savreno beskorisnom,
ukoliko je zaponemo prije mjeseca oujka,
U svijetlu najnovijeg iskustva o ratu u zraku mo-
ramo jednako tako iskljuiti svaki pokuaj, da pomou
nae avijacije un.i!timo engleske avionske baze. Ni!ta
nije tee od llllUtenja avionske baze. Kao to sam se
bojao, Engleska je zauzela Kretu. Ona se sprema da
prijee na vie drugih otoka i da stvorl avionske baze
u vile grkih sred.iAta, i to dvije u blizini Soluria 1 dvije

47
druge, bez sumnje, u Trakiji, Rhodos sam je sad pri-
stupaan engleskim velikim borbenim avionima i ako,
kao to izgleda vjerojatno, Englezi formiraju baze u
zapadnom podruju Grke, itava e juna obala Italije
biti teko ugroena.
S vojnostratekog stanovita takva situacija pred-
stavlja opasnost, a ekonomske posljedice u odnosu na
rumunjske petrolejske izvore stvarno su strahovite.
Da bi se mogli suprotstaviti takvoj situaciji predla-
em slijedee mjere:

I. M;ere politikog karaktera.


a) Spanjolsku treba smjesta uvjeriti u potrebu da
odmah ue u rat, Najblii datum, koji bi mogli odre-
diti za panjolsku efektivnu intervenciju, bio bi za est
tjedana, Intervencija Spanjolske mora nam posluiti da
odstranimo Gibra.ltar, zatvorimo moreuze i prebacimo
bar jednu ili dvije njemake divizije u panjolski Ma-
roko, da nas tamo tite od mogunosti da Francuzi
zataje u Maroku ili u preostalom dijelu sjeverne Afrike.
Takav otpad Francuza, Duce, pruio bi engleskoj i
francuskoj avijaciji avionske baze, koje bi za itavu
Italiju predstavljale katastrofu. Treba ga stoga sprije-
iti pod svaku cijenu. Ne smijemo dGpustiti da ostane
samo sjenka moguno~i da do njega doe. Uspijemo li
da padne Gibraltar, zatvaramo kraun na zapadnom
kraju Sredozemlja, Engleska bi tada bila prisiljena, da
svoje transporte upravi preko Rta Dobre Nade, To bi
dovelo, prvo, do poputanja napetosti i, konano, do
ukidanja operaci0111og podruja na zaJpadru>m Srodo-
zemlju, a na taj bii nain definitivno osigurali odranje
reima maraJ.a Peta&na u $Jevemoj Africi.

48
b) Moramo podll2leoti sve moguCe da pain ju :R.ual]e
odvratimo s podruja Balkana i da je upruvimo prema
l9toku.
e) Moramo nastojati da postignemo neki sporazum
s Turskom, da tako otklonimo turski pritisak na Bu
garsku.
d) Treba n.agovori~i Jugoslaviju, da promijeni svoju
dosadanju politiku, i zainteresirati je za stvarnu su.
radnju s nama, da. bi mogli rijeiti grko pitanje, Bez
garancija s jugoslavenske strane uzaludno je na Bal-
kanu poku.ati operacije. One bi bile osuene na ne-
uspjeh.
e) Madarska mora smjesta dopustiti prolaz znatnih
njemakih snaga prema Rumunjskoj.
f) Rumunjska mora primiti to pojaavanje njema
kih trupa, koje treba prikazati kao pojaanje za njenu
vlastitu obranu.
Spreman sam, Duce, da premonim snagama odgo-
vorim na eventualni pokuaj Engleza da osnuju zna-
ajnu bazu u Trakiji i uinit 6u to puklo kud puklo,
Ipak sam prisiljen da sa alou pri.mam, da je
svaka kampanja na Balkanu nemogua prije oujktJ.
Svaki pritisak m. prijetnja protiv Jugoslavije bili bi
sada potpuno uzalud, jer srpski generaUtab, jednako
kao i mi, zna da je svaka oruana akcija (na Balkanu)
nemoguta prije oujka. Moramo stoga poku.fatt. da
Jugoslaviju predobijemo za nau stvar dTUgim sred-
stvima.
n. Vojno-stratdke mjere. - Za mene ostaje naj-
vanije zatvaranje Sredozemnog mora. U tu u svrhu
pokuati da Spanjolsku, kao to sam rekao, privolim
da brzo intervenira u sukobu, da tako u prvom redu
zatvorim zapadni pristup tom moru.

4 Hitle-rov pothvat 49
Sada, Duce, drim za potrebno da vi, kad vam do-
puste vae pripreme, poku!a.te dosei Marsa-Matruh,
da tamo formlrate avionsku bazu. Ona e nam u prvom
redu omoguiti, da pomou tekih napada Stuka pro-
tjera,mo englesku flotu iz Aleksandrije, a zatim da mi-
niramo sueski kanal bombarderima s vellldrn akcionim
radiusom, da ga tako potpuno zatvorimo.
Smatram jednako tako potrebnim, da sistematski
organiziramo suradnju naih avijacija u cilju utvri
vanja ciljeva, koje treba bombardirati Sadanji je rat
na neoboriv nain dokazao, da su napadi na civilno
stanovnittvo bez vrijednosti. Naprotiv, t~ka bombar-
diranja vanih vojnih i ekonomskih ciljeva obeavaju
uspjeh. Ja u i nadalje davati u Sredozemnom moru
prednost broj l protjerivanju engleske flote iz njenih
uporita.
Mislim da moramo svu snagu naeg zajednikog
napada upraviti na engle'5lku flotu, a da, ipak, ne sma-
njujemo podrku, koju dajemo naim trupama u Alba-
niji. Moramo neprestano pratiti i bez prekida napadati
sve trgovake brodove, koji plove Sredozemnim morem
pod neprijateljskom zasta~om. To je mogue, Duce,
kao to je dokazao rat na moru i u zraku na Sjever-
nom moru, gdje se engleski brodovi usuuju ploviti
samo pod zatitom razaraa, koji operiraju u blizini
obala. .
Predlaem Vam stoga, Duce, da u tu svrhu povuete
talijanske snage, koje su zajedno s njemakim snagama
na zapadu Evrope, osim podmornica, ija efikasnost
raste bez prestanka. Te snage moemo utxrt;rebitt i na
prostoru, koji je sada znatno vaniji. one se nalaze
na sektoru Kanala u vremenskom razdoblju, koje ne

50
moe biti core i stradaju od "ime, ito je aa njih jed-
nako tetko kao .to bi bUa za nas 1u!na kUma ljett.
U svakom sam sluaju mi!ljenja, da se pitanje
Sredozemlja rijei i mora rijeiti ove zime, jer
se upravo u tom razdoblju mogu najprlldadnfe upo-
trebiti njemake snage, dok je s druge strane upotreba
talijanskih snaga na zapadu Evrope neprikladna zboe
klime.
Htio bih da ponovo dobijem u ruke svoje njemake
snage u idue proljee, najkasnije prvog svibnja. I ta
potreba utjee na utvriwnje prikladnog momenta za
na!iu akciju.
Za suradnju naih avijacija u Sredozemlju namje-
ravam Vam. prvo, uputiti grupu Junkersa 88 s potreb-
nom nadopunom u izviakim i borbenim aviontma
i t. d. . . . Nisam jo raspravio detalje tog pitanja
s Reichsmaralom GOringom. Prepustit u mu da sam
odredi visinu konanih efektiva.
U Sredozemnom moru. Duce, imat emo dvije pro-
strane zone operacija: talijansku zonu, koja se, uglav-
nom, protee na prostore iznad ltaUje i Albanije kao
i na Egipat, i njemaku zonu operacija, koJa bi se zbog
na!ih bombardera s velikim akcionim radiusom pro-
tezala u prvom redu na istoni dio Sredozenmog mora.
Pravilnom e upotrebom naih snaga u zraku Sredo-
zemno more, za tri do etiri mjeseca, postati grobnica
engleske flote, a to predstavlja odluujui uvod u vojne
operacije, koje se, osjeam, .ne mogu poduzeti prije
prvih ana OO:ujka. Cak i u pogledu Grke smatram da
je potrebno da pr.i.ekamo do tih dana, i to iz jedno-
stavnog razloga, to bi bilo nemogue da prije tog da-
tuma u Rwmmj.skoj koncentriramo potrebne snage,
koje bi nam u svakom sluaju osigUrale uspjeh. Samo

51
\l to vrijeme mOOemo ra~unatl. s uspjehom, l to u t'laj-
kraem vremenu.
Za sada moemo ostavi:ti po strani problem Egipta.
Uvjeren sam nakon zrelog razmiljanja, da napad na
Nilsku deltu ostaje .potpuno nemogu sve do proljea
idue godine. Izgleda mi kao najvanija zadaa da
osvojimo poloaj blizu Marsa Matruh, s kojega bi po
engleskoj floti mogli tui Stukama, zatienim
lovcima.
Ali, ak u psiholokom pogledu, te mjere mogu po-
boljati situaciju i iznova stvoriti atmosferu povoljnu
za Oswinu.
Evo, Duce, to su misli, koje Vam priopujem s to-
plim i srdanim osjeajem prijatelja, spremnog i fana-
tiki eljnog da Vam pomogne da prebrodite krizu u
najkraem vremenu i da pretvorite priv:dni neusp;eh
u situaciju, iz koje e proizai konani poraz neprija-
telja
S najsirdanijim osjeajima uz izraz vjernog dru-
garstva Adolf Hitler.
Mussolini mu odmah odgovara pismom od 22. stu-
denoga.u Zagolicala ga je perspektiva na Balkanu: Ju-
goslavija je, pie on, u sadanjoj situaciji adut, vaniji
od Francove Spanjolske; on {Mussolini) je spreman
da garantira sadanje jugoslavenske granice i prepusti
Jugoslaviji Solun (koji Duceu tada nije Uope pripa-
dao!) pod izvjesnim uvjetima: prvo, da Jugoslavija pri-.
stuPi Trojnom paktu; drugo, da sprovede demilitari-
zaciju jadranske obale; tree, da jugoslavenska vojska
ne ue u akciju prije nego to Grci dobiju prvu lekciju
od Talijana, i to iskljuiyo od njih.
z
~Les lettres secrMes 6chang6e's par Hitler et Mussolini,
1tr. 9&--95.
Na njemakoj je strani trebalo planirati novu akciju
na Balkanu i 13. prosinca 1940. Hitler izdaje novu
direktivu: pothvat Marita (napad na Grku iz Bugar~
skeps
Taj Hitlerov plan glasi doslovno ovako:
(l) Ishod borbi u Albamdji ne moe se jo pred~
vidjeti. Imajui u vidu opasnosti situacije u Albaniji,
dvostruko je vano da se onemogue engleska nasto-
janja, kojima je cilj da pod zatitom nekog balkanskog
fronta stvore na Balkanu avionsku bazu, opasnu u
prvom redu za Italiju, a, pored toga, i za rumunjske
petrolejske izvore.
(2} Moja je namjera stoga:
a) da u iduim mjesecima u junoj Rumunjskoj
stvordm grupu jedinica, koju bi postepeno poveavali;
(b) da s nastupom povoljnih atmosferskih prilika-
vjerojatno u oujku -uputim tu gru.pu preko Bugarske
da zauzme sjevem.u obalu Egejskog mora i, bude li
potrebno, itavu grku obalu (Pothvat Marita).
Moe se raunati s potporom Bugarske.
(3) Za prikupljanje snaga u Rumunjskoj vrijedi sli-
jedee:
a) 16~tu. diviziju pancera, koja stie u prOsincu,
treba pripojiti vojnoj misiji; zadaci ~~ije ostaju ne-
izmjenjeni;
b) prebaciti, zatim, grupu jedinica u sn~i od nekih
sedam divizija (I. Aufmarschstaffel) u JUnu Ru-
~ XXVII, PS - 1541, Welsung Nr. 20. Unternchmen
Marita, str. 336--338.- . 9 o) Hltle Izdale
~up~t~ko~~ko 21~a(~Iu~inJ~erb!~~ss:;:os~~J! sla:~l )ltn;iftvi:!~~
SSSR-a. Vidi: ND. XXVI, ~S W 4 {' 6()1t;~ 1 ~~da~e dOpurisk! smjer
barossa, str. 47-52. lM!ui:lvt ilchtlinten a.uf Sondergehleten
~~ct'e wn(li~:~;aftr~ 5 ~i (Fali :aarbS:rossa}, str. 53--~10.)
. 53
rnWljsku; pionirske odrede moe se u potrebnom broju
uvrstiti u 16tu diviziju pancera radi pripremanja pri-
jelaza preko DUlllava (kao trupe za poduku). O nji-
hovoj upotrebi na Dunavu glavni zapovjednik kopnenih
snaaa (v. Brauchitsch) pribavit e na vrijeme moju
odluku;
e) pripremiti upuivanje daljnjih transporta sve do
granice predviene za pothvat (ukupno 24 divizije);
d) avijacija e pripremiti obranu od napadaja iz
zraka za prikupljanje snaga kao i za vodstvo i slubu
snabdijevanja na rumWlj.skom teritoriju potrebne ure-
aje.

(4) Sam pothvat Marita pripremiti na slijedeoj


bozi:
a) prvi je cllj operacije okupacija egejske obale i
solunskog bazena. Moe se ukazati potreba da se napad
produi preko Larisse i korintskog moreuza;
b) zatita boka prema Turskoj pripast e bugarskoj
vojsci, ali je ipak treba pojaati i osigurati prikuplja-
njem njemakih jedinica;
e) nesigurno je, hoe 1i se bugarske trupe, izuzev u
tome, sudjelovati i u napadu,
Isto tako, danas jo! nije mogue jasll.Q sagledati dr-
anje Ju.goslayije.
d) zadatak e se avijacije sastojati u_ tome, da ona
djelotvorno pomogne napredovan~e vojske na svim
sektorima, da iskljui protivniku avijaciju i - koliko
je to mogue - desantom zauzme engleska uporita
na grkim otocima;
e) pitanje, na koji e nain talijanske snage pruiti
podrku pothvatu Marita i kako e se usk!adLti ope-
rac~o. bit 9 r~eii'IDlO ka~e,
\
(5) Naroito veliki politiki utjecaj vojlllih operacija
na Balkanu trai tono upravljanje svim odgovaraju&m
mjerama Vrhovne komande.
Vrhovna e ko:manda postepeno javljati odailjanje
transporta preko Madarske i njihov dolazak u Ru-
munjsku, a tu akciju treba opravdavati kao jaanje
vojne misije u Rumunjskoj,
U svakom pojedinanom sluaju razgovori s Ru-
munjima ili Bugarima, iz kojih bi se mogle zakljuiti
i nale namjere, kao i informiranje Talijana podlijeu
mom odobrenju; isto tako i ocla.iljanje obavjeta~nih
organa i prethodnica.
(6) Nakon izvrenog pothvata Marita postoji na-
mjera, da se masa u tom pothvatu upotrebljenih jedi-
nica izvue za novu akciju.
(7) Oekujem raporte gospode glavnih zapovjednika
o Jljjthovim namjerama (kod kopnenih snaga vet! izvr-
eno). Za planirane pripreme treba mi podnijeti vre-
menske tablice, isto tako i o potrebnim ponovnim po-
zivima u vojsku iz industrije za naoruanje (uspostavu
rezei'VIlih div:izija). (Potpis: Adolf Hitler).
Berlin je prije svega za Maritu trebao uvrstiti di-
plomatsku, a jo vie vojnu suradnju s Madarskom.
koja je koncem studenoga prisrtupila Trojnom paktu.
Tog istog mjeseca - prema iskazu madarskog gene-
rala Istvana Ujszaszy-a, tefa odjela za pijwtau i
kontraApijunau u madarskom generaltabu34 - doa"
je u Budiimpetu njemaki vojni atae pukovnik
Gtinther Krappe efu madarskog generaltaba gene-
ralu Werthu. Krappe mu je predao pismo generala Hai-
dera, U tom pismu Haider izvjetava Wertha, da e u
proljee 1941. biti potrebno, da se Jugoslavija prtsili -

u ND, VIJ, 11tr, 116-113,


u sluaju potrebe i orujem.- da (radi MaTite) za-
uzme odreen stav, da se tako iskljui svaka even-
tualrna opasnost napada s lea od strane Sovjetskog
saveza. Kad bi se radilo samo o njenom interesu, Ma-
darska bi morala sudjelovati u tom prevent4vnom
ratu, moda protiv Jugoslavije, ali u svakom sluaj-...
protiv Rusije. Werth je odgovorio, da se u principu
slae s Haiderom, ali mu skree panju na madarsku
slabost u naoruanju i opremi, koja bi joj apso'u'no
prijeila da ratuje protiv SSSR. Zatraio je ukratko dJ
Njemaka naorua Madarsku. Osobno genera! Werth
upoznao je Ujszaszy-a sa sadrajem tog pisma i s od-
govorom Budimpete. Nijemci su odmah pozvali ma-
darslru vojnu mLsiju da posJeti Berlin i u prosincu je
ona otputovala. Istovremeno je i admiral Canaris, ef
njemake obavjetajne slube, pozvao u Berlin Ujsza.-
szy-a. To je isto uinio i Keitel, pozvavi madarskog
ministra vojnog, da zajedno rasprave pitanje naoru-
anja i da sastave plan o suradnji Njemake i Madar-
ske za idul:u godinu (poziv ministru Barthi predao jE
madarski vOjni atae u Berldml pukovnik A. Hom.lolc),
U Berlinu su se Bartha i Keitel sloili u slijedeem:
u proljee 1941. stav e Jugoslavije biti jasan i odre-
en. prema tome bit e uklonjena opasnost napada
s lea od strane Sovjetskog saveza; madarska vojska
dobit e iz Njemake tankove i ostali materijal za
jedn-u motoriziranu brigadu; Madarska e za rat pro-
tiv Sovjetskog saveza staviti Njemakoj na raspola-
ganje 15 jedinica, od kojih tri motorizirane, jednu ko-
n:Uku . jednu tankovslru; osim toga ona mora dovriiti
(do l. lipnja) izgradnju utvrenja u Potkarpatskoj
Rusiji, pomagati pokrete njertlakih trupa u pogran.i
ni:n krajevima du madarsko-j~oslavenske i madar-
Sko-sovjetske granice i osigurati transport i snabdije~
vanje trupa preko Madarske. Pojedinosti pripreme
operacija odredit e se kasnije a predstavnicima nje-
makog generaUtaba, koji e doi u Madarsku. Kao
nagradu Madarska e dobiti teritorij u Jugoslaviji i
Sovjetskom savezu.
Njemaka se pripremala, da i u Albaniji stupi u
akciju i da tako pomogne Talijanima, kojima je pri-
jetila opasnost da ih Grci bace u more. ll. sijenja
1941. Hitler izdaje Direktivu br. 22 o pomoi njema
kih snaga u borbama na podruju Sredozemlja.35 Iz-
meu ostalih mjera pruanja pomoi ugroenom i te!ko
priti.snutorn savezniku, ta uputa predvia iz stratekih,
politikih i psiholokih razloga pripremanje i prilru-

pljanje njemakih jedinica snage jednog korpusa (meu


kojima: Prva planinska divizija i tankovi) radi odai-
ljanja u Albaniju. Prva e se planinska divizija upu-
ti-ti, im stigne pristanak Italije. U meuvremenu treba
ispitati i s talijanskom komandom u Albaniji raspra-
viti, da li i koje bi daljnje snage mogle doi u obzir
za napad, koji bi imao odreeni operativni cilj, s tim
da se te trupe neprekidno opskrbljuju pored talijanskih
divizija. Njemake e divizije imati slijedei zadatak:
da, prvo, poslue kao oslonac u sluaju da nastupe
nove krize; da talijanskim trupama olaldaju kasniji
prijelaz u napad sa ciljem razbijanja grkog fronta i
da otvore prolaz zapadno od Soluna odstrag i tako
potpomognu frontalni napad armije List.
Do odailjanja tog njemal_tog korpusa u Albaniju
nije dolo.
11 ND. XXVI. PS - 448, Weisung Nr ZZ, Mlth!lle deutscher
}\rii.fte bei d~ Kii.mpfen im Mlttelraeerraum, 1tr. 58-tll.

57
Nellto kasnije (20. sijenja 1941.) dK>Iazi do oovog
sastanka Hitlera i Mussolinija. 8' Tom prilikom Hitler je
Duceu razvijao svoje misli o vojnoj i diploma:tslroj
situaciji Osovine u ratu na slijedei nain:
Finskoj, rekao je on, pripisuje veliku vanost zbog
dobijan1a nikla, jedinog u itavoj Evropi I IWsi mu
obeavaju da e slati potrebne koliine nikla, ali e
to initi tako dugo, dok im se svidi. Zbog toga - veli
on - ne smijemo dopustiti da itko vie dira u Finsku
(SSSR). Dolo je do demara Moskve zbog naeg ula-
ska u Rumrmjsku, aU mi emo ga odbiti na odgovara-
jui nain.37 Rusi postaju bezobrazni u asu, kad im .se
nita n.e moe uiniti (zima). Koncentracija njemakih
trupa u Rumunjskoj ima trostruki cilj: prvo, prlpre-
m~je operacija u Grkoj; drugo, z&tita Bugarske od
Sovjetskog saveza i Turske; tree, osiguranje garancije
dane Rumunjskoj. Za svaki od tih zadataka potrebna
.ie posebna grupa jedinica, sve u svemu mnogo trupa,
ije prikupljanje, daleko od nMih baza, iziskuje nmogo
seND, XXXIV, O - 134, str, 467--471. Tog je da.na H.Jtlcr
prvo (u ll sati) primio izvjetaj OKW i Jodla u prisutnosti
generala v. Rintelena o rezultatima razgovora vojne- prirode
s talijanskim generalima: Guzzoni l Gandln. U podne lsiOJl daniL
Fl.lbrer je u veem kru~u razvio svoje misli o situnc1Ji. BIII su
prisutni: Rlbbentrop, Keitel, Jodl, general v. Rlntelen, posla-
nik Schmidt, Jeda-n tuma ministarstva. vanjskih poslova, pu-
kovnik Schmundt, fregatni kapetan v. Puttkamer. s njema~ka
strane; Mussolini, Olano. ~encrnlt Guzzoni, Marras i Gandin
s talijanske strane.
n 21. sijenja Hl41. RibbC'nlrop je iz Fusd1la nart"dio Weizs.ii-
rkeru, dravnom sekretaru u nJemakom minis!iirstvu vanjskih
poslova u Berlinu, da saopi Moskvi, da <'lc njemat"kf' trupe
proi bugarskim teritorijem. ukollko dodje cio yoJnih operaf'lja
protiv Grke, (Nni-Soviet Relations. str. 271).
U dnevniku taba njemake mornarice stoJI 1.apisano (4. 11.
1!l40), da je Fllhrer prilikom Raederova referata. izrazio uvje-
renje, da e prilikom njemake akciJe na Balkanu 11 eliJu pru-
!anja pomoi Talilnnlma Rusija ostati neutralna: dn foe to tilla-
nJe raspraviti s Molotovom t~ril1kom njegove posJete Berlinu.
a-lt da se pripreme za Oslfall moraJu daljt'l odvlj:lll. (NJ),
XXXIV, 0 - 170, str. 1174). TILJ Ostfalh:: {prlpremfi.DJ{' DILpilda
na ~~~lt) pt'!jAv]juj{' ~!;! po pr\lpul 11 dt'!knmentrmtt !ln. X. 1P4f).

56
"
vremena. Moramo eliti da to zavriim.o bez neprija-
teljske akcije. Zbog toga moramo pokazati karte Ato
je mogue kasnije; .to kasnije prijei Dunav, zatim
to prije .prijei u napad! Iz tih razloga nije svrsishodno
- pored teAkoa oko prebacivanja trupa, koje su se
pojavile u jueranjrim razgovorima - poslati u Al-
baniju njemake snage. Ako one ostanu u pozadini
fronta, to e imati loe psiholoke posljedice: Talijani
upleteni u teke borbe - NijemCi stoje pozadi; uu li
u borbe, zapoinjemo rat na Jugoistoku prije roka.
Turska, nastavio je Hitler, ostat e po svoj prilici
neutralna. Za nas bi moglo postati jako neugodno, kad
bi se Turci solidarizirali s Engleskom i svoje aerodrome
stavili Engleskoj na raspolaganje. Cjelokupnu situaciju
na Istoku treba prosuivati silmo iz perspektive polo-
aja na Zapadu. Napad na britanske otoke na je po-
sljednji cilj, Tu smo u poloaju poput onog, koji u
puiti ima samo jedan metak; ako promaAi, itava je
situacija mnogo gora nego prije. Iskrcavanje se ne moe
ponoviti, jer bi u sluaju neuspjeha propalo previ~c
materijala. U tom sluaju Engleska vi.e ne bi trebala
razbijati glavu i mogla bi masu svojih snaga upotre-
biti po miloj volji na periferiji. Tako dugo dok jo
nismo ~li u napad, Englezi su prisiljeni da raunaju
s invazijom. Od USA nam ne prijeti velika OlpBISnost,
aJi je zato Rusija opasnija.. Pouzdajem se vie u vla-
stite oruane snage nego u nedavno zakljuene ug<YVore
s njom. Tako dugo dok Staljin ivi, ne postoji opasrwst:
on je mudar i oprezan. Ali nakon njegove smrti mogu
Zidovi, koji su sada u drugoj i treoj garnituri opet
doi u prvu, zakljuio je Hitler.

Trebalo je izvriti sve pripreme za Maritu u pro-


ljee, a prije svega sporazumjeti ae s Bugankom o

39
prolazu njemakih trupa. 8. veljae 1941. NiJemci (OKW
.:-... generalfeldmaral List) zakljuuju stoga s bugar-
skim generaltabom sporazum o pitanjima eventual-
nog prolaza njemakih trupa preko bugarskog terito-
rija u akciji protiv Grke i, moda, Turske (ukoliko bi
s.e ona umijeala).38 Glavne toke tog sporazuma glase
ovako:
Bugarska se vojska ne e ofenzivno odnositi prema
Turskoj i Grkoj u sluaju njemakog napada na Gr
ku; do dolaska njemakih trupa Bugari sami preuzi-
maju zatitu bugarsko-turske granice s najmanje est
divizija, s tim da na granici prema Grkoj raspolau
s dovoljno trupa za zatitu granice; isto tako da s do-
voljno trupa posjednu granicu prema Jugoslaviji; Ni-
jemci e iz Dobrud.e i VlaAke uputiti u Bugarsku do-
voljno trupa i preuzimaju obavezu, da e braniti bu-
garsku granicu prema Turskoj s dovoljno snaga i da
e uiniti sve da potuku Turke u danom sluaju; isto
tako i prema Grkoj; ukoliko bi dolo do napadaja Ju-
goslavije (kao saveznika Grke), desno straga poredane
kolone njemakih pjeadijskih divi2Jija preuzele bi,
prvo, zatitu i osiguravanje u zapadnom pravcu, druge
njemake snage napale bi Jugoslaviju s druge starne;
kod toga se pretpostavlja, da e na bugarsko-jugosla-
venskoj granici postojati pojaana zatdta granice;
prema SSSR-u dovoljne su ve rasporeen~ njemak'!
trupe na itS-tonoj granici Reicha; u Rumtmjskoj se po-
red domaih nalaze i njemake snage, koje su spremne
da sprijee islcrcavanje na obali Crnog mora; da bi se
izbjeglo bombardiranje Sofije, u njoj se ne e nalaziti
ni tabovi ni trupe (njemake), a isto tako ne e nje-
make trupe prolaziti kroz grad.

~ 8 ND. XXVIII. PS - 1746. str, 16-U, '--,.

GO
!>eset dana kasniJe (Iii. velja~e) ltitler potpisuje
slijedeu odluku o Mari:ae poetak gradnje mostova
na Dunavu odreuje se za dan 28. veljae; prijelaz
njemakih trupa preko Dwtava 2. oujka; konana
zapovijed o izvrenju urslijedit e najkasnije 26. ve-
ljae; da li e na dan sastavljanja mostova XIV. armij-
ski korpus (XIV. A. K.) ui u Bugarsku ili samo protu-
avionska artiljerija (Flak), o tome e pasti odluka
najkasnije do 26. veljae; da li i kada e momaric:1
pred Varnom i _Burgasom poloiti mine, stvar je, o
kojoj e odluiti Bugari; ako doe do napadaja iz
zraka na teritoriji Bugarske ili Rumunjske. Deseti avi-
jatiki korpus ima slobodne ruke u akcij.i protiv gr
kog teritorija.
U dvorcu Fuschl, ve poznatom imanju njemakog
ministra vanjskih poslova, Ribbentrop je 23. veljae
razgovarao s japanskim ambasadorom u Berlinu gene-
ralom O.im.om<~o i u razgovoru upoznao pred~avnika
Japana s njemakom politikom na Balkanu. Filhrer je
za vrijeme zime, rekao je ~ibbentrop, dao formirati
izvjestan broj novih formacija, tako da e Njemaka
na proljee r.aspolagati_s 240 divizija, od kojih 186 prvo-
k!l.asnih udarnih divizija. Fiihrer je rijeen, da ne trpi
dalje nikakve engleske trupe na grkom zemljitu.
Rumunjska, Slovaka i Madarska ve su pristupile
Trojnom paktu (20. odnosno 24. Xl. 1940.), a Bugarska
bi ga ve sutra mogla potpisati, samo to datum nje-
nog pristupa odreuju vojno-strateki obziri. Bugarsk:::~
je - veli Ribbentrop - pod naim utjecajem i priti-
skom zakljuna s Turskom ugovor: ova bugarsko-turska

61
tz}ava predstavlja neSU11Uljivo udaljavanje Turske od
ratnih zapletaja na Balka.nu i od Engleske. Ni Turska
n1 SSSR ne e nita poduzeti u sluaju njemakog na-
pada na Grku. U protivnom sluaju, postanu li Turci,
protiv svakog oekivanja, aktLvn. protiv nas, mi imamo
dovoljno tru.pa da ih moemo potui do nogu, Jugosla-
venski su dravnici bili prije kratkog vremena u po-
sjeti u Njemakoj, da Ujave :elju da ive u miru
s Italijom i Njemalrom.-u Mirno ekamo daljn ;i razvi-
tak dogaaja, Jugoslavija mora prije ili kasnije prije~i
u n~ tabor i to ili pristupiti Trojnom paktu ili drugim
kakvim sporazumom. Knez-namj'eSllik Pav1e izgleda
jo neto oklijeva, ali e se i on sigurno pokoriti v2im
interesima drave. Na taj emo nain dobiti Balkan
u svoje ruke. Da li e se Grci .pokoriti ili emo protiv
njih zapoeti akciju, u svakom sluaju Englezi mora,iu
iz Grke. Italija je, na .alost, pretrpjela neuspjeh;
Grlru ru Talijani napali bez naeg znanja; Duce je
mislio da to mora uinit~ jer je Grka stavila Engle-
skoj na raspolaganje uporita; Talijani su svoju akciju
protiv Grke loe pripremili; pet talijanskih divizija
stajail.o je prema dvanaest grkih, i to kod nepovoljnog
vremena; datna::; je albanski front stabilan, opasnosti
vie ne postoje, njemakih trupa tamo nema.
Komandant mornarice veleadmiral Raeder nalazio
se 18. oujka na referatu kod Fiihrera i oni su, izmeu
ostalog, t"aspravljali o pripremama za Maritu.~~ Raeder
mu je saopio, da je misija mornarice u Rwnunjskoj
{kontraadmiral Fleischer sa tabom) ve preuzela du ..

" Ovetkov16 1 Olnca.r-Markovl u Berchtesgadenu: 14. vc-


IJ~e 1941.
41 ND, XXXIV,
O - 181, O - 152, Vo'rtrlig des Oberkom
ma.nl61'enden der
Ma.rlne b elm Ftlbrer am 18. 8., 18.00 Uh r
~e~).C:~~~~4~f OKW, gen .Jod!, Fre~. Knpt, von Puttka.

82
!nost; da je stru&ljak mornarice za polaganje mina, u
meuvremenu, bio u Rumunjskoj i da je n& temelju
njegovih izvida i savjeta ve poslan materijal i struenl}
osoblje; da je u Sofiji tab mornarice za odravanje
veze preuzeo dunost; da je zapovjednik mornarice u
Grkoj ve otputovao (8. III.), a admiral za Jugoistok
da putuje oko 22. III.; da treba pokuati dil rumunjske
i bugarske pomorske snage sudjeluju u aktivnom vo-
enju ratnih operacija. Zbog toga Raeder predviA.
pored operativnog savjetovanja s admiralom za Jugo-
istok odnosno sa tabovim.a za vezu, i ukljuivanje
njemakih pomorskih oficira i strunog personala u
njihove posade (svega oko 400 ljudi).
Tom prilikom Raeder je zamollo Hitlera, da mu po-
tvrdi da e Njemaka okupirati itavu Grku i u slu-
aj-u da doe do miroljubivog rjeenja s njom (do njene
kapitulacije). Fiihrer mu je odgovorio, da je potpuna
okupacija Grke preduvjet svakog rjeenja.
U pogledu zakljuenja sporazuma s talijaru;kom
mom.aricom za sluaj Marita potrebno je hitno uspo-
staviti dodir s njom, i to u prvom redu za operacije u
Egejskom moru i istonom dijelu Sredozemnog mora.
Raeder je kod toga zamolio HLtlera, da mu to prije
da:.-tavi direktive i izda doputenje za u.s.postavljanje
dodira s Talijanima, budui da talijanska mornarica
reagira jako polako. Pitanja u vezi s Maritom, o kojima
bi trebalo razgovarati s Talijanima, proteu se na utvr-
lvanje ciljeva i granica operacionog podruja, na pi-
tanje vodstva, kao i mjera protiv otoka (Lemnos) i luka
u zapadnoj i ju!noj Grkoj.
H1Uer mu Je obeao, a 6e OKW Ato je mogute ranije
dati si8naJ. za uspostavu dodira s Talijanima. '
AH je priJe svega trebalo stvari s jugoslavl}om i:t-
vest.i na istac. Kad Ita.Uja u ljeto god. 1939. nije pri-
stala da zagrize u meku (da napadne istovremeno Ju-
goslaviju kad i Njemaka Poljsku), Hitler je i zbog
Rusije i zbog rata protiv zapadnih demokracija postao
prista~a mira na Balkanu. U meuvremenu Mussolini
je napao Grku {bez njegova znanja) i tako zapleo si-
tuaciju. Trebalo je prvo - kao uvod u Barbaross~t.
nakon to je Hitleru postalo jasno da ne e te godine
{1940.) izboriti nadmo u zraku nad Kanalom i engle-
skom obalom kao nuni preuvjet za invaziju otoka --
srediti stvari na Balkanu, slomiti otpor Grke, zadrati
Madarsku, Rumunjsku i Bugarsku i izazvati odluku
u Jugoslaviji. Koncem LStudenog 1940. dolazi do Cincar-
Markovieve posjete Hitleru i Ribbentropu. Hitler tom
prilikom predlae, da Jugoslavija s Osovinom zakljui
pakt o nenapadanju. U jugoslavenskoj se politici od
tada poinje sve vi~e osjeati :ozaokret prema Osovini
i postepeno naputanje stava neutralnosti iz god. 1939.
14. veljae 1941. u Berchtesgaden dolazi s Cincar-
Markoviem i Cvetkovi, ali ni tom prilikom jo nita
odreena nije izalo iz razgovora. Vrijeme je odmicalo
i pripreme buduih poteza na Balkanu i PodWlavUu za-
htijevale su konanu odluku Beograda. Kad je Bugar-
ska nakon Slovake, Madarske i Rumunjske prlstuplla
Trojnom paktu {1. oujka 1941..), knez Pavle pourio se
u Berchtesgaden i on je bio taj, koji je pristao u ime
JugOISlavlje da potpuno napusti politiku neutralnosti i
pristupi Trojnom paktu.. Cini se da je on j~ jednom
posjetio Httlera i 19. oujka dolazi do sastanka krunskog
vijea s jednom jedinom tokom dnevno~ rea: _pristUp
Jugoslavije Trojnom paktu.
Pretna 1m]izi Pavla 6stoviCa4a (to su podaci, koje
je Ivanu Metroviu dao dr. Maek) sjednica krunskog
vijea u Beogradu tekla je ovako:

Krunskom vij~u prisustvovala su devetorica: knez


Pavle, dr. Stankovi, dr.. Perovi, Cvetkovi, dr. Maek,
dr. Ci.ncar-MarkO'Vi, ministar vajni PeJi, dr. Kulovec
i ministar dvora Anti. Vijee se dvaput sastalo.
Prvi sastanak otvDrio je knez Pavle i nakClll par
rijei pozvao Cincar-Markovia da podnese izvjetaj o
van~skopolitikoj situaciji u Evropi i svijet\L Cincar-
Marko.vi je opirno p~ikazao situaciju i zakljuio da
Njemaka zahtijeva od Jugoslavije da pristupi Trojnom
paktu i13kljuivo zbog pretia. Hitler je garantirao da
ne e zahtijevati od Jugoslavije niti je siliti da ue u
rat, nili e ijoedan .njemaki ili talijanski vojnik staviti
nogu na jugoslavenslru zemlju.44 Berlin ne e zahtije-
vati da mu se dopusti tll"ansport ratnog materijala ili
ranjenika preko jugoslavenskog teritorija. Ta garancija
bit e predmet jedne tajne klauzule u ugovoru i pred-
stavljat e njegov sastavni dio. Cincar-Markovi je
&toga zagovarao da se takvi uvjeti prihvate, jer bi u

n Pavle D. Ostovi, The Truth about Yugoslavia~, New York


19:'12, str. IG0--182.
u Keitel Je pred sudom 4. IV. 1948. izjavio, da u poetku
nije izgledalo da bi Italiji trebala pomo protiv Grke. ali Je
u listopadu - studei'lom postalo jasno, da. Berlin_ mora pri-
skoiti. Situacija, u kojoj su se nali Talijani, postal4:' je izvan-
redno nepO\'Oljna; od studenoga ili prosinca. Mussolini Je molio
pomo; u Berlinu bilo je oito da bi eve.ntualni poraz Italije
na Balkanu -Imao teke posljedice; btjeli su prvo poslati jednu
~aebirgs-Division, ali je to materijalno bilo nemol:"ue zbog
nesta!Hee prevoznih sredstava. Izabrali su drugo rjeenje: pre-
bacivanje trupa avionima lli neto slino. U zimi dolo je do
stabilizacije fronte u Albaniji. U namjeri da pomo~rnu Talijar
nima da Izbjegnu katastrofu, pril!a dalje Kelle!. poeli su pri-
kupljati snag-e, a to Je prikupljanje imalo trajati nekoliko
Ir.jesecl, Ideju o prolazu njemakih trupa jugoslavenskim. teri
toriJem definitivno je zabacio Hitler, premda je nJemaki ge-
DetaUitab to rjeAenje smatrao najboljim. {ND, X, &,tr, ~2).

5 Hitlerov potbvat
sluaju otidona jugoslavenska vlada mogla bitl. prisi-
ljena da prihvati mnogo gore uvjete ili da se nae u
ratu s Njemakom i Italijom zajedno.
Posli}e Cincar-Markovia govorio je dr. Kulovec,
koji se izjasnio u prilog pristupu. Iza njega govorio je
dr. Stankovi i tvrdio, da e se pristup Jugoslavije
Troj nom paktu tumaiti kao raskid sa Zapadom, a on
da je uvjeren da e na kraju zapadne sile pobijediti.
Tko e tada spasiti Jugoslaviju od rasparavanja? -
upitao je Stankovi. Uzeo je rije dr. Maek i upitao
Cincar-Markovia, da li po njegovom miljenju postoje
samo dvije alternative: pristup paktu ili rat. Cincar-
Markovi je odgovorio da n~ma druge alternative i dr.
Maek je predloio, da ministar vojni izloi svoje sta-
novite. General Pei izloio je krun:::,kom vijeu, da
e u sluaju rata s Njemakom Nijemci zauzeti jugo-
slavenske ravnice za tjedan dana, a bo3ll1Ske planine
za etiri do est tjedana. Englezi nam ne mogu pomoi,
ak kad 1bi i htjeli, rekao je Pei. _To im nije mogue,
jer mi imamo njemako oruje, za koje nam oni ne
mogu dati mWliciju. U sluaju rata Jugoslavija bi mo-
rala kapitulirati pod mnogo gorim uvjetima nego to
su ovi sadanji. Stankovi je na to predloio, da Ju-
goslavija povede ))simbolian~~ rat. Premda je miljenja,
da e Nijemci potisnuti Engleze iz Grke, ipak mu iz-
gleda da bi jugoslavenske trupe, kad bi se p:>vukl:e u
Grku i zatim je s Englezima napustile (u broju od
100-.000), imale 1!10gu6nost da se kasnije vrate. PeJ:
mu je odgovorio, da kao vojnik nita ne zna o ne-
kakvom Simbolinom ratu. Rat je rat, rekao je on, i
.im nas Nijemci budu prisilili da kapituliramo, naJ. e
narod postati objekt progona tui~a. Pavle je izloio
svoj v~astiti poloaj i engleske veze i simpatije, Pod-

66
VUkao je, da ne moe preuzeti odgovornost da pOO.alje
narod u klaonicu, svi~ estan neizbjeivosti brzog i potpu-
nog poraza, Cvetkovi je ustvrdio, da se ponueni
uvjeti ne mogu prihvatiti tako dugo, dok NijemCi ne
pristanu da se objave tajne klauzule i garancija, koju
je dao Hitler. Zbog toga je krunsko vijee zaduilo
Cincar-Markovia, da to pitanje raspravi s Nijemcima
i dobij~ njihov pristanak da se objavi tajna klauzula.
Drugog se dana vijee ponovo sastalo i c:ncar-
Markovi je izvijestio, da su Nijemci prista.J.i da Jugo-
slavija mae objaviti tajnu klauzulu radi umirenja
javnog mnijenja. Nijemci je ne e objavljivati, ali ne
e negirati da postoji, Krunrsko je vijee na to j e d n o-
g l a s n o prihvatilo odluku da Jugos:avija pristupi
Trojnom pak:tu. Cak ni Stankovi nije uinio nikakvu
prim:jedbu. Naprotiv, povukao je dr. Maeka i Cvetko-
via ustranu i rekao: "Mi smo izbje~li buri bolje nego
to smo se smjeli nadatL
Tog istog dana (20. oujka) Cvetkovi je sazvao
sjednicu vlade i to za devet sati na veer (sjednica
je trajala do 12 sati i 10 minuta). 4 5 Cvetkovi je otvorio
progovorivi nekoliko rijei i zatim je Cincar-Markovi
kratko i suhoparno proitao nacrt ugovora o pristupu,
koji bi trebalo potpisati. Cvetkovi je pozvao lanove
vlade da se o tome izjasne redom. Dr. Maek je kratko
izjavio da je za pristup Jugoslavije Trojnom paktu;
ostala etvorica ministra, lanovi HSS (dr. S utej, dr. An-
dres, dr. Torbar i dr. Smoljan), izjavili su, da je u nji-
hovo ime ve dao izjavu Maek kao predsjednik HSS.
I drugi lanovi vlade izjasnili su se za pristup izuzev
trojice ministara (dr. Budisavljevi, dr. B. Cubrilovi i
~podatke o sjednici vlade dugujem dr. Srgjnnu Budi-
savljevMu, minisLl'u u penziji, kome se i ovim putem toplo
sahvaiJujem..

67
dr. R.onstantinovil, koli su govorili protiv. Kad. su se
svi izredali, Cvetkovi je htio rezimirati i zakljuiti
sjednicu, ali je dr. Budisavljevi uzeo rije i izjavio da
daje ostavku. Ostala dVojica dali su ostavke sutradan
(Konstantinovi je ostavku kasnije povukao).
20. oujka Ribbentrop je telefonski nazvao v. Bee-
rena i upitao ga, to je novo. Heeren mu je odgovorio,
da se u devet sati na veer sastaje ministarski s3.vjet
i da e do jedanaest biti sve g l a t k o :rijeeno. Ali
stvari nisu ile tako glatko. Kad je drugog dana prije
podne v. Heeren doao u predsjednitvo vlade, da se
kod Cvetkov!a propita za rezu:tat, Dragil mu je od-
govorio, da se vlada nalazi u krizi zbog ostavke trojice
ministara i da odluka vlade o pristupu Trojnom paktu
nije definitivna tako dugo, dok traje djelom:na kriza
vlade. To je ozlovoljilo Berlin i Heeren je n::to kasnije
morao uputiti prijetnju Cvetkoviu, Cincar-Markov:u,
Kulovcu i lm.ezu Pavlu,4& koja je PavLu dobro dola,
samo da se Jugoslavija odlui to bre, jer bi u pro-
ti.Vlll.om, prema mitenju Berlina, izgubila OVU je::lin-
stvenu ansu.
Ni zapadni saveznici nisu ostali ~tenih ruku: na-
stojali su da sprijee taj korak. Osobito snaan pritisak
izvrio je pukovnik William J. Donovan kao lini iza-
slanik predsjednika Roosevelta prilikom svoje mi 3ije 1

u Beogradu.n Razgovarao je s knezom Pavlom, cvet:


'" Ulrich v. Hasse!, Vom andern Deutschland, \Vie.n 1!)~8..
str. lafi.
n Cordell Hull, ministar vanjskih poslova. USA, u svojim
uspomenama (Tbe Memoirs of Cordell Huli ... London 19-i8. II.
str. 928-D32) spominje, da je 24. i 25. sije~nja poslanik USA u
eogradu Arthur Bliss Lane telegramom obavijestio Dra\ni
department, da su on l pukovnik William J. Donovan posje-
tili kneza Pavla i predsjednika vl_ade Cvetkovia 1 da su im
~~mdo~~!Wt~mtr~~;Po;:~v:r0~p:d!J~~~~~a~l!te~jal~J~':'e3i: 0Jugd':
slavenskoJ teritorija.

68
kovlem i Maekom
i zagrozio se da Jugoslavija ne le
moi W.e uope raunati
_sa zapa dnhn demolaacijarna,
ako pr'stupi Tro:nom paktu i da stoga ne e preivjeti
konac rata. Winston Churchill48 uputio je sa svoje
strane opomenu Cvetkoviu, u kojoj istie da je d'uboko
uvjeren u kanani slom Osovine, a isto tako i u to
da e raspad Jugoslavi.;e bitd neminovan. poe li putem
Rumunjske i Bugarske. Osim toga i britanski ambasa-
dor u Jugoslaviji Sir Ronald CampbeJ.l sastao se u Za-
grebu u prvoj po!ovici oujka, U lrui Ivana Me!trovia,
s Maekom, Koutiem i Krnjeviem i bezuspje!no po-
kuavao da ih .nagovmi da vlada ne prl5tupi Trojnom

8. veljnl!e, pi.!le dalje Hull, J,ane mu Je telegrnfirno Iz Deo-


grndn. da knez Pa\'le smatra da Je poloaj Jugoslavije oaj(o.n
(nakon ulaska Nijemao:a u Bugarsku); da bl Cvetkovi l C!ncar-
Markovl ubrzo mogli otputovati u Berlin na Hitlerov poziv,
a da je knez Pavle raspoloen da pod svaku cijenu Izbjegne rat.
O. veljae Hull Je upuJio ameril!kim diplomatskim predstav-
nicima u Ankari l Beo~rrndu telegrnme Jednako:r sadraja s po
rukom za ju,:;-oslavensku odnosno tursku vladu. Ona Je glns:la
otprilike ovako:
NaJveom brzinom Izgraujemo vlastitu odbranu l u nju
moramo uvrstiti i ratne potrebe Velike BritaniJe. To ostale
kflmen-temeljac amerike politike narodne odbrane l razvoJ je
n:edunnrodne ,uuaclje samo ubrzava. USA su uvjerene u po-
bjedu Velike Britanije. Jedan narod moe !Ivjeti u miru s na-
c!stlma samo ako !m se potpuno preda.
Hull Je to saonlo l bu~tarskom poslnnlku u Washingtonu.
Pr.t dann knsnlje Hull Je otiho u lugoslnvensku ambasadu
! Fotiu. tadanJem lu~toslnvenskom ambasadoru. predno 'po-ruku
Preds.i(>dnlka. upraviJenu JugoslavenskoJ ,ladi. U nJoj Roosevelt
porui!ule slijedee:
Uvjeren Je da bl svaki uspjeh fallstll!klh dr!ava. l!ak l
samo n<t diplomatskom polJu, otvorio_ put za nove zahtjeve l
prijelnle silom na tP.Iu nezavisnosti zeml!e. Zakon o n11Jmu
l zatrnu nalazi se pred Konl:'rP.som l on omol:'uuje da Pred-
~;Jednik bile ratni m"'terijal onim dr~avama. koje su postale
frtve agresije lli kotlm'l priJeti opn~nost al!'resiJe.
Istu Je noruku Wa~hin~rton UTJut!o t Ankari.
19. o'lulka J,Rne Javlja Iz Bl'!o~trndll., da mu Je pomonik
{~::.os~~v~~~sk1 ~~rB:~~~~~a r~;.~~~~~h ttf!~J!.a n~~iu~~~~~~~~~t;!{j~
Trojnom pnktu: 21. d11. Je JuA"oslavenska vlada donijela odluku
da pristupi paklu u,; tzvle~ne rezenve: 24. tog: Jugoslaveni e
'IUtrlld"'n potpisati rn~trumente a pr!stupu.
Winston S. Churchill. Tbe Second World Ware, The
01'&1ld ,1\llle.Dr;:Q, l,oQ~OI!- 1050,, str. 11-14~.

09
paktu:e London i Washington uinili su zajedniki de-
mar u Beogradu i otro zaprijetili, da e Jugoslaviju
posllje pobjede raskomadati, ako vlada pristupi OsoViOi,
ali sve to nije pomoglo.SO
U petak 23-eg Heeren ~e dobio direktivu, da saopi
Cvetkoviu da Berlin trai do poltoi jasnu i definitivnu
odluku: da ili ne, i Pavle se pourio da bre-bolje veli:
da. Suti-adan, 24. ~jka na veer o1putovali su u Be
predstavnici Jugoslavije 1meza Pavla, da potpiu pri-
stup Jugoslavije Trojnom paktu.

n Ostovi, spom. dj., str. 159-160.


'' Hasse!, spom. dJ . str, 1~,

7Q
3.

ZATVARA SE KRUG OKO JUGOSLAVIJE

Poslije svih tih pogaanja, pregovora i razgovora u


Berlinu, Beogradu, Berchtesgadenu i drugdje, pred~ed
nik vlade Dragia Cvetkovi 25. o.u ka 1941. stavio je
u toku ceremcm.ije potpisivanja u Beu u dvorcu Bel-
vedere svoj potpis na instrwnente o pristupU Jugosla-
vije vanjsko-politikom sir..temu Osovine. Nakon toga,
siim Hitler, koji je tom prWkom bkoer bio doao u
Be, primio je grofa Ciana u luksuznom bzkom ho:e:u
Imperial i s njim dugo razgovarao u prisutnosti
njemakog ambaJiadora u Rimu v. Mackem:ena, talijan-
skog ambasadora u Berl'nu Alifierija i glavnog turn::~.a
1 naelnika odjela za tampu u njemakom ministar-
stvu vanjskih poslova dr. Paul Schmidta)H
Fiihrer je, prvo, izrazio svoje zadovoljstvo zbog
pristupa Jugoslavije Trojnom paktu, ko im se pr:stu-
pom jasno utvruje njen vanjsko-polit"ki stav. To je
naroito od velike vanosti zbog vojncg po~hvata protiv
Grke, kooji predstaj~. jer se lako moe ocijeniti - uzme
li S'e u obzir da vana linija za vezu preko Bugarske

$t ND, XXXI, PS - 2705, Au!zelehnung ilber die Unter-


rednog zwischen dem Filhrer und dem Grafen Cinno ln An-
wesenhelt der Bolsehafter von Mackensen und AUierl im Hote!
JPlperlal ln Wlep arq 25. Miirz 1941., str. 100--105. '

7!
u duljini od 350 do 400 kilometara lei svega dvadeset
kilometara udaljena od jugoslavenske granice - da bi
pri nepouzdanom dranju Jugoslavije pothvat protiv
Grke, s vojne toke gledita, bio naroito lakownan.
Ciano mu ~e povjerio, da je u Bariju imao s Musso-
linfj em sastanak i da mu je Due e tom prilikom dao
nekoliko pitanja upuenih Ftihreru. Ci tajui dalje, dje-
lGlllino, iz zabiljeke napisane Musso!inijevom rukom,
Ciano je rekao, da je Nijemcima ve poznat tok ta-
monjih dogaa~a (u Albaniji) i da o strateko-tehni-
kim poje9fuostima ne moe neto vie rei, jer to
prelazi okvir njegova resora. Na frontu vlada mir i
poloaj j e stabiliziran.
Sto se tie politike, nastavio je Ciano, Duce sto:i
na stanovitu da je talijan>ko-grki rat, uzevi u obzlr
nedavne dogaaje na Balkanu, logina i od providnosH
eljena posljedica, i to zato, jer je cijelu situaciju na
Balkanu razbistrio u korist Osovine. Da Bug3rska i
Jugoslavija na nedvojbeni nain pristupaju Osovini,
treba pripisati jediino perspektivi, da e one doi do
grkog plijena. Inae bi ustraja:e u dvo5rnis:ensm
dranjq i tako predsrtavljale opastWst za Osovin\L
Citajui dalje iz zabilje!ke, Ciano je isporuio Hi-
tleru Duceovu poruku, kojom ga podsjea na jedno od
prvih pisama Fiihreru. U tom je pismu Mussolini iz-
razio misao da itavo Podunavlje treba o.sfoboditi fran-
cusko-engle"".Jtog utjecaja. Bez grko-talijanskog rata
do tog osloboenja ne bi nikada dolo ili tek mnogo
kasnije. Osim toga, Duce ukazuje i na to, da likvidacija
Grke, koja predsto:i, otvara vane mogunosti stra-
teke prirode u ratu na moru i u zraku. Ofenziva u
Albaniji, prema rniljenjru Du::ea, ne predlitavlja nelt".J
nairoko zasnovanu oten~ivu, ne~o neko :p:r'silno i;-
vidanje. To ve6 proizlazi iz injenice, da je od 60 pU
kova, koji se nalaze u Albaniji, upotrebljeno samo
~est. Osim toga re za konac mjeseca priprema nova
ofenziva, i to na. srednjem dijelu albanskog fronta
(Keleyra); na li:ievom krilu, na Ohridskom jezeru i
kod Pogradeca (na sektoru Devete armije), takve ope-
racije nisu mogue zbog snijega visokog dva metra.
Duce moli i obavjetenja o Hitlerovu stavu prema
Spanjolskoj, Francuskoj, Rusiji i Turskoj, kao i o
datumu novog 138Stanka s njim (Hitlerom).
U svom odgovoru, Hitler je ponovo naglasio, da je
od danas znatno mirniji u pogledu daljnjeg razvoja na
Balkanu. Nesigurno bi dranje Jugoslavije stvorilo
njemaldm snagama, s obzirom na veliku njihovu uda-
ljenost od baza, jako neugod:ruu si,tuaciju, To je sad
ra!ieno, ukoliko je to uope mogue, premda bi se
usprkos s"vemu unutranjopolitiki odno:;i u Jugosla-
viji mogli pokazati kom.pliciranijirna.
Koncem oujka Njemaka e dovriti polttete svo-
jih trupa na grkom frontu. Tada emo jo~ samo sa-
ekati ldjepo vri~eme, jer za vrijeme kia Ftihrer ne
moe upotrebiti svoja tri najvanija oruja:
prvo, zrane snage, naroito neprikladne u gorovitim
predjelima;
drugo, teko naoruanje (tankove), koje po raskva--
enom terenu ne moe napredovati;
tree, brzinu, kojom se lqxl prodora fronte bacaju
tankovi u borbu da jurnu naprijed. Od svretka mje-
seca pa dalje Njemaka 6e, dakle, jo samo ekati da
nastupi lijepo vrijeme, a zatim udariti.
Englezi lEe sve grevitije dre. Engleskoj e Nje-
maka voenjtml ofenzivnog rata na moru i u zraku
napositi sv~ tete SUbit~e u brodovima1 i to tako da bi
njihova situacija u najkraem vremenu mogla postati
neodriva. Franco, nastavio je Hitler, uputio mu je
kratko pismo, u kojem s nm~tvom fraza i slatkog
uvjeravanja ipak izjavljuje, da otkazuje sporazum u
Hendaye i da Spanjolska nema namjeru da ratuje pro-
tiv Engleske. Istovremeno je pun nepovjerenja i prema
vladi u Vichy-u i maralu PtHa:nu, ali ne vidi nikakvu
mogunost da Osovina poduzme neto protiv njega.
S ~okom e Njemaka, vrlo oprezmo, pokuavati da
ostvari neko pribliavanje; morat e postupati s mnogo
opreza, jer izgledi na uspjeh nisu vel'ld. D:manjim
pristupom Jugoslavije Trojnom paktu ostvaren je iz-
vjestan uspjeh u pogledu Turske; sad Turska ne e
vie moi smatrati njemaku akciju protiv Grke kao
prijetnju uperenu protiv Ankare. Ipak, izvje;tan broi
diviziia panc.era, rasporeen na bugarsko-turskoj gra-
nici kao osiguranje, ostat e i nadalje tam'). I Sovjetsk"t
se savez ne dri najbolje, a mi nismo voljni, rekao jE:
Hitler, da Finsku rtvu :erno u korist Rusije, kao ni
Bugarsku, koju ne moemo rtvovati ve zbog operaciJe
protiv Grke.
U pitanju sovjetnkih zahtjeva u pogledu Dardane~a.
nastavio je. H:tler, Njemaka nije prema Sovjetskom
savezu pokazala nikakvu susretljivost, a garanciju
danu Rumunjskoj od strane Njemake SSSR je prim ;o
vrlo loe. Staljin je sa svo:e strane dao Turskoj ga-
ranciju, da je Sovjebski savez ne e napasti, ako ~e
Turska zarati s nekom drttgom dravom (Njemakom).
To je za Hitlera najia la i podvala, jer bi Moskva
odmah iskoristila svaku nevolju Turske, da uzmogne
pripojiti dijelove turskog teritorija Tu se Oitovala
stara ruska taktika, koja se m3.to 1 u tome da SV::m
moguim dravama ulije hrabrosti, da za..saze 1.1 ~koQ

7t
za iji svretak Rusija nema interesa, dok, naprotiv,
eli da sukob traje to due. Zbog takvog neprijaznog
dranja Rusije, on se vie pouzda;e u snagu svojih
divizija nego u ugovore, koje je zakljuio sa Staljinom.
Ne vjeruje da bi Rusija pola dalje od toga, ali je, ipak,
prisiljen da za svaku akciju na Zapadu ima os'gurana
lea na Istoku. Isto tako, i grki pothvat mora biti
osiguran od svakog iznenaenja sa sjevera, naroito
u Rumunjskoj.
Na jedno pitanje Cia.na o priblinom trajanju kam-
panje protiv Grke, Hitler je odgovorio, da e on kod
povoljnog vremena privesti stvar kraju za nekoliko
dana. Ipak, sama kampanja povlai za sobom velike
tehnike i organizacione probleme, ko'e treba rije!itt.
Treba opskrbljivati preko milijun i po ljudi, a svaka
daljnja divizija, poslana u Bugarsku, zavlai za neko-
liko dana snabdijevanje druge, i to zato, jer na raspo-
laganju sto:i svega nekoliko eljeznikih pruga.
O Grkoj je Hitler postavio kao pretpostavku, da
e Grci braniti itav frOl'llf; u Traldji.. S njihovog
(grkog) stanovita bilo bi to strateki pogreno, a
njemaka e komanda tu namjeru pozdraviti, jer je
bolje da to prije doe do sukoba, koH je ne'zbjdil/.
za Engleze u Grkoj, kojih brojanu snagu Hitler cijeni
na 20.000 do 40.000 ljudi, misli da e se braniti na
nekom mjestu izmeu planina i Egejskog mora zapadno
od Soluna. To mjesto je movarno i u sluaju lo::g
vremena ne bi se moglo nita uiniti protiv njih. U
protivnom, australske, novozelabdsk:e i junoafrike
trupe ne e ni jedan dan izdrati napade Stuka, arti-
J.J~rije i tankova, ~er dosad nisu doivjele ne,3to slino.

75
O mogunooti sastlmka s Duceom, Hirtler je izjavio
da do njega moe doi posl(e posjete japanskog m:ni-
stra vanjskih poslova Macuoke Berlinu i R:mu.
Dva dana kasnije (27. oujka) pada Cvetkovieva
vlada i u Beogradu se formira nova vlada na elu
s generalom Duanom Simoviem. 51
Na vije3t o dravnom udaru u Beogradu, Hitler je
odmah sazvao ratno vijee u kancelarskoj palai u
Berlinu.ss Od samog poetka konferencije bili su (csim
Hitlera) prisutni: H. GOring, feldmaral Keitel, genenl
Jodl, generalpukovnik Bodenschatz, GOringov prvi au
tant, pukovnik Schmundt, prvi autant A. Hitlera,
kapetan fregate v. Puttkamer, predstavnik komandanta
mornarice kod Hitlera, pottpukovnik Scherff i majori
v. Bellow i Christian. Kasnije su pridoli odnosno bili
pozvani: Brauchitsch, Had.der, pukovnik Heu15.inger, pot-
pukovnik Sieverth, Ri.bbentrcp, poslanik Hewel, Rib-
bentropov predstavnik kod Fiihrera, generalmajor v.
Waldau, pukovnik Schmidt i generalmajor v. Rintelen.
Fiihrer je odmah uvodno, navodi se u zapisn'ku,
prikazao situaciju nastal,u dravnim udarcm u Jugo-
slaviji i postavio tvrdnju, da je Jugos[avija pred~
stavl 'ala nepouzdani faktor za predstojeu akclju
Marita, a jot vie za kasniju akciju Barbarossa, Srbi
i Slovenci, rekao je dalje on, niru nikad prijateljski
skloni Njemakoj. Vlade (u Beogradu) ne S!ede vrsto
u sedlu zbog nacionalnog pitanja i oficirske kamarile,

52 O dogaajima 27. oujka 1941. (27. martu) pisalo se kod


nas samo prigodno. Interesantna je diskusija o njemu izmeu
Save N. Kosanovia 1 ivann Mitrovia (Bogdana Pe!ia): Politika.
6., 12., 15., 25., 26. 1 27. IV. l!l51. ,
Vidi: Jea.n Blairy, Crpuscuie dnnubie'n. Paris 1946.
uND. XXVIII, PS - 1746, :Pesprecbunr ttb~r Jueoalp.wlep,
str. 21-25. ~

76
koJa Je sklona provoenju dravmih udara. jugoslov~~
je imala samo jednu jedinu snanu linost: Stojadino~
via, kojeg je lmez Pavle oborio s vlasti na vlastltu
tetu. Moment za prosuivanje stVarnog stanja u ze-
mlj i i odnosa stanovnika prema nama je za nas povo-
ljan kako s politikog tako s vojno-stratekog stano-
vita. Da je dolo do ruenja vlade u toku akcije
Barbarossa, posljedice za nas morale bi biti mnogo
tee.
Fiihrer je odluio da se poduzmu - ne ekajui na
eventualne irl:jave lojalnosti nove vlade - sve potrebne
mjere, da se Jugoslavija raskomada i vojno i kao dr-
avna tvorevina. Vanjskopolitiki ne e se upuivati
nikakvi upiti iti ultimatumi,54 Uvjeravanja jugoslaven-
ske vlade, kojima se ubudue, ipak, ne mo.fe vjerovatf,
uzet emo do znanja. Prijei terno u napad, im pri-
premimo za to potrebna sredstva i trupe.
" Predstavnik Velikf Britanije Sir David Maxwell-Fyfe {da,.
na!njl mlnista..r unutranjih poslova) postavio Je pred sudom
l. IV. 1{146, Ribbentropu pitanje, zaUo Je Njemaka napala Jugo-
slaviju, n da nije prethodno iscrpla sva diplomatska sredstva.
Ribbentrop: "Jer Je novu vladu formirala u prvom redu
Engleska, kao to mi Je priznao jedan od britanskih oficira,
koji su me u istrazi presluavali. Bilo je stoga Filhreru, nakon
~i~ 0S~~~~~Xee~!ia~aevrrg~ ~~b~ii:i~ane:;}~k~e!Js1a N!iW~~kdas 1 ~~~
padne pozadinu talijanskih trupa. To nije bila moja politika,
Jer sam bio pozvan tek na kraju konferencije, o kojoj vi go-
vorite, i Hitler je tek kasnije dao svoje miljenje, a dn nitko
niie protestirao. Traim da preslu!!iate o tome vojnike. Bio sam
prisutan l imao sam ozbiljnu diskusiju s Filhrerom o tome.c
Sir David: "Mislite li, da Je bilo opravdano napasti tu dr-
avu, a da prethodno ne poduzmete nikakav diplomatski korak,
da pristupite vojnom razaranju 'l nesmiljenom okrutnouc -
da upotrebim Hitlerov izraz. i da unitite Beograd pomou na-
pada bombardera u valovlmaY Mislite ll da Je to bilo opmv-
dano7 PostavlJam vam jedno vrlo Jednostavno pitanje: mislite
ll dn Je to bilo opravdano?
Ribbentrop: Ne mogu, kao to bl to vl htJeli, da vam
odgovorim na to pitanje sa dne ili nec, a da ne dam tuma-
enje za to. ,
Sir David: Tada je nepotrebno d~ odgovorite, Ako ne mo-
!ete odrovorlti na to pitanje aa dac III nec, ne odwovorlte
uope. e

7'7
Vano je cia se radi to je mogu~ bre. Pokuhl
emo, da susjedne drave sudjeluju pri tome na od-
govarajui nain. Vojnu pomo protiv same Jugoslavije
treba traiti od It3.lije, Madarske i. u izvjesnoj mjeri,
od Bugarske. Rumunjskoj pripada, uglavnom, zadaa
zatite prema Rusiji. Bugarskiss i madarski po3J.anik:e
o tome su ve obavijeteni Duceu e se poslati poruka
jo u toku dana.
Politiki je osobito vano, da se na Jugoslaviju ud:.1ri
mWljevitom otrinom i da se provede njeno vojno-
strateko raskomadanje u strelovitom pothvatu. Na taj
bi :se nain u dovoljnoj mjeri zaplailo Tursku, a to
bi povoljno utjecalo na kasniji pohod protiv Grke.'.i7
Hitller je ukazao na to, da e se Pavelievoj NDH
zagarantirati odgwarajui politiki postupaka: - ka-
snija autonomija. Rat protiv Jugoslavije bit e jako
popularan u Italiji, MadarskOj i Bugarskoj, jer se t:m
draVama stavlja u izgled teritorijalno uveanje:
Italiji - jadranska obala, Madarskoj - Banat, Bu-
garskoj - Makedonija.
Ovaj plan, rekaQ je Hitler, pretpqstavlja, da ubr-
zamo, to :je mogue vie, sve pripreme i da prilrupimo
tako jake snage, da u najkraem roku nastupi slom
Jugoslavije. S tim u vezi treba do etiri tjedna odgo-
diti poetak pothvata Barbarossa.

ss U to doba bio je bugarski poslau.ik u Berlinu Parvan


Draganov.
se Madarski poslanik u BerUnu blo Je DOme Sztojo.)r,
mada.rski feldmar!aUajtnant u penziJi.
da ~: ~a~~!~J~2UJ!~a 1 !!~a~0 ~~etj~~o~~=~~j~ jP~tr~~uR~br~:!~IT~
agresiju, Ribbentrop Je odgovorio. da to nije bil~ agresija t da
su mjere, koje je poduzeo Hitler, biJ~\ opra.vda.ne zbog toga,
Jer su Jugoslavija l Grka ustupile baze neprijateljima NJe-
ma~ke. Prema tome, zakljuuje R.i.bbentrop, ne moe biti rijei
o nekoj arres!JL (ND, X, str. 445).

78
VoJne operacije treba izvesti na sliJedei na~ln~
(l) Po mogunosti rani poetak operacije Marita
s ogranienim eiijem: zauzimanje grke Trakije i so-
lunskog bazena .do osvajanja vhsoravni Edessa; kod
toga napredovati preko jugoslavenskog teritorija,
(2) Prodor iz prostora juno od Sofije u pravcu
Skoplja u cilju olakanja pritiska na bok talijanskog
fronta u Albaniji,
(3) Prodor s jaim snagama iz prostora Sofije u
pravcu Nia, a zatim dalje na B~ad u vezi
(4) s proclira.njem jaih njemakih grupa iz prostora
Graz i Klagenfurt (Celovec) u jugoistonom pravcu sa
cilljem: razbijanje jugoslavenske vojsk:e.
Za zadatke pod (2) i (3) imaju se prikupiti snage
iz grupe, koja je formirana .da slui kao osiguranje
protiv Turske, iz prekobrojnih trupa junog fronta i
armijskih rezervi. Zatitu prema istoku moraju pre-
uzeti, s jedne strane, bugart3ke trupe; pojaane jednom
tankovskom divizijoril., koju treba povui iz Rumunjske,
s druge strane rumunjske snage, kod kojih treba osta-
viti samo jednu tankovsku diviziju.
Za (4} mogu se uzeti snage iz ra31Poreda za n-apad
Barbarossa (kod toga je najvanije: ubrzani postupak).
Snage valja odrediti u dovoljnoj iainL
Glavni zadatak Talijana sastojL se u tome, da zasad
obustave sv~i ofenzivni pokret protiv Grke, da se
dovoljno ooiguraju prema jugoslavenskoj granici i da
s "armijom Po operiraju iz Istre u cilju zatite desnog
njemakog boka,

(5) Avijacija ima glavnu zadau da to je mogue


ranije razbije jugoslavensku protuavionsku organizaciju

79
l uni! tl glavni grad Beograd u neprekidnim napadima:
pored toga da potpomae napredovanje vojsk.e.sa
Kod toga je mogue iskoritavanje rpadarske protu-
avionske organizacije.
U odnosu na kopnene snage (na OKH) Ftihrerov se
nacrt pokriva s ocjenom same te komande. Kao rok
za otpoinjanje operacije Marita moe se ostati kod
datuma: l. travanj, ve prema a1mosferskim prilikama;
nastup ostalih udarnih grupa mogu je ve prema
maru: izmeu 3. i 4. travnja, a pitanje: da li grupe
na jugu, u sluaju da je mogue brzo napredovanje,
imaju slobodne ruke za daljnje voenje Operacije
Marita, Ftihrer potvruje, samo trai od komandalnata,
da im operacije ne izmaknu iz ruku, nego da ih vrsto
vode.
se Jodl, ef operativnog odjela OKW, izjavio je 5. Vl 19-IG.
pred nUrnberkim sudom, da je on u asu, kad je Fiihrer na-
redio da se odmah pristupi pripremanju napada na Jugoslaviju,
pJedlagao ili bar aludirao na to, da bi dobro bilo, kad bi
Berlin, prikupivi prvo trupe na granici, ipak pokuao da rasi
sti situaciju pomon ultimatuma. Ftibrer je to, prema Jodlo-
vom iskazu, odbio i rekao da iz toga ne- e izai nHita. (ND,
XV, str. 403).
Istog Je dana izjavio i to, da je Njemaka postupala s Ju-
goslavijom (do 27. Ill 19H. naravno) tako obazrivo, kao da se
radi o nekoj slavnoj pjevaici (primadoni). (ND. XV. str. 400).
Drugog je dann tuilac Roberts upitao Jodla, kako je on
kao po!iten vojnik mogao odobriti napad na Beograd prenapuen
civilnim stanovnitvom bez prethodnog upozoreQ.ja ili objave
rata. Jod! je odgovorio, da se ne slae s Robertsom; da su on,
a sat kasnije i ministar vanjskih poslova Ribbentrop. traili.
da se Jugoslaviji uputi prvo ultimatum. Roberts mu Je odgo-
vorio, dn su Nijemci takve napade poput onog na Beograd,
kad su jednom izgubili nadmo u zraku, stall nazivat\ tero-
ristikima. Jod\ je odgovorio. da je Beograd blo sjedi!itf' re
voluclonarne vlade. koja je ponltila ugovor zakljuen s NJe-
makom (to uostalom historijski niJe tono - opaska B. K.)
i stala vriti ratne pripreme na i:!ltavom frontu uperene protiv
NJemake! CND, XV, str. 494).
G6ring je izjavio 'Pred sudom (15. III. 1!1-16.), da su ciljevi
u Beogradu bili: ministarstvo vojno. kolodvor. generaltab i
drugi vani ciljevi; prethodna objava poetka nepriJnteljstnva
nije bila stvarno potrebna (formalnI- da); Jugoslavenski vodei
krugovi nisu imali ni najmanju sumnju u njemake namjere,
(ND, IX, str, 360).

80
OKH e svoje planove pismeno predloiti do tri sata
u istog dana.so
noi

Bra~1cl~its~\11rj~n~~o ~~~dcf~ 1 u ~~faal~~u ~\r-;~7f:~~~~~J~r.i L?t~~~~


se~om !J. YIII. l!WI. izjavio slijedee:
Dr. I.aternscr: U emu se sastojala vaa suradnja kod
donoenja odluke da sc napadnu Grka i Jugoslavija?
, .. B:au~hilsch: Nistlm ni u kojem pogledu sudjelovao pri
donoenJU \Ih olllukil: Kad .sam bio pozvan da zajedno s gene
~niC?m Halde:orn dodJcm l!Jtleru, Filhrer nas je doekao s ri-
!eJ~a: DOn Lo sam odluku d tl unilim Jugoslaviju. l zali m je
ndo1.;o. razloge Ztl takvu odluku, koji sn, mislim, ovdje \'e
jJOZUUIL.
shn~'j~L ;}>a li je ve postojao plan za napad na Grku i Jugo-

U.: Ne. ni Jllan, ni Ikakve pripreme, ak ni karl<'.~


r. : l odakle ste morali dovesti S\'C tc di\'izijc? Iz svih
krajC\'tL Njcmakeh
B.: h svih kraje\'a Njemake i okU[Iiranih podruja.
. I~.: nll,1 li ~e \\rdnja genernla v. Paulus;~ tona, prema
~~~oJ?!,e okupac1ja Balkana preds\a\ljala )Jrcduvjct lliiJiada na

_B.: To je zabluda mariala ,., Paulusu. Jugoshl\'ensko pi-


tanJ(~ bilo je apsolutna posljedica revolucije, poto je Jugosla-
\'ija bila Prislllllila Trojnom paktu, a osim toga ono ic pred-
stavljalo rezultat iskrcavanja Engleza u GrkoJ i kntMirofalne
situacije. u kojoj su sc nalazili Talijani u Albaniji. (NO, XX,
str. 61G-Gl7).
Franz v. Haider, ef !:"Cnernltaba. objavio Je S\'Ojc uspo-
nwn~ pod naslo\'Om Hitler kno vojskovoa (Hitler als Feld
he.rr) i u njima. nn jednom mjestu tvrdi. dn Hitler ne nosi
nikak\'11 odgovornost za !:"rku avanturu. u kojn sc :\lussolini
upustio samostalno. K:nl sc talij(lll~ka vojska, na\'odi Haider,
nalazila u te!iko:1ma. Ilitlcr je bio raspoloen dt\ poalje
pomo. Drauchitsehu je pollo zn rukom da sprijP~.i tnj Jllan
koji je vojno bio bezizlazan. ali nije mogao sprijeiti da Hitler
u(iui obeanje rimskom diktatoru, da e mu na B:likanu pri-
tel'i u pomo. Kad su njem;1ke snage. tono proraunane i
odmjerene z akciju protiv Grke i prema tome slabe. dobile
zadatak da. polaz<'fi IZ Bug;1rskc. udu u Jugoslaviju (koja
je postala ncprijt~tc\j) i u Grku. Hitler je naredio da se
watnc snage preko Skoplja upute ll sjevernu Albaniju, dn
11rUC ruku Talijanima. Takv.t. eksPentr:(na. operacija nalHzila
se u opasnosti da don>dc u pitanje brz IIS!ljeb protiv Grke.
Najbolji nain da se pOtnO\l'llC 'l'alijanima sastojuo sc u brzom
napl'edovanju u sjevernoj Grkoj, ali je _I-Ii~ler tnd_oghl.~~ od-
hijao da izmijeni svoj plan. Njegova volJ<~ 1 pot:"lcd1 poht;~ara
pobijedili su prigovore i primjedbe vojnih Sll'U~njuk~. NL!Ila
neugodnog nije proizulo iz toga; OKH se pokor~la lhtleroyoJ
volji i dogaaji su Hitleru dali za pravo u lom Jlllanju. Tohko
Haider. (F. v, Haider, Hitler, Seigneur de la guerre, prijevod,
Paris Hl:iO, str. 07).

fl Ilillerov 110thvat Bl
OKL javlja, stoji u zapisnilcu, da se s napadima
Osmog avijatikog korpusa iz Bugarske moe odmah
zapoeti, ali da avijacija treba za jae prikupljanje
snaga dva do tri dana. Namjera je, da se prikupe jae
formacije aviona za borbu i Stuka kod Bea, Graza i
u Mad~rskoj, a eventualno i snage Desetog korpusa
na junotalijanskim bazama. Vodit e se briga za ja-
anje protuavianske zatite Bea, Koruke i Stajerske.&o

Na kraju konferencije Hitler je naredio bezodvlano


dOil.OIenje svih pripremnih mjera; on oekuje planove
o namjerama pojedinih komandi (kOIXlenih snaga, mor-
narice i avijacije) jo u toku veeri, a general v. Rin-
telenu izdaje nareenje, da mu se jaVi u toku noi jo
istog dana radi pren.oen'a poruke Murssoliniju.
Pripreme napada na Jugoslaviju povjerili su feld-
maralu v. Paulusu.e1
U pismenoj izjavi od. 12; sijenja 1946., koju je pod-
nio sudu sovjetski tuilac 11. veljae 1946., v. Paulus
izjavljuje slijedee:
Povjerili su mi pripremu kombiniranog nj~ako ..
madarskog napada na Jugo~aviju. 27. ili 28. oujka
b!.o sam pozvan Hitleru u kan::elariju Reicha, gdje su
" Na suu je ll. Il. 19,16. sovjetski tuilac proitao iskaz
generala LObra, koji je za vrijeme napada na Jugoslaviju bio
komandant Cetvrte zrane flote (napad na Beograd). U tom
je iskazu LOhr izia,io slijedee: u Sofiju je sa tabom doao
2G. oujka. jer je kampanja protiv. Grfke \-~bala poeti uskoro.
Sutradan bio je h!tno pozvan u Berlin t tamo mu je GOring
dao nalog. da pripremi operaciJe protiv Jugoslavije. Nakon
toga. pristupio je pripremama za napad na Jugoslaviju. Prili
kom tog prvog .susreta s GOringom u BcrHnu. datum nap!lda
na Jugoslaviju jo~ nije bio poznat. U Beu je primio pismeni
nalog, u kojem je 6. travanj bio uhren kao dan napada
na Jue:oslaviju. (ND. VU, str. 244).
ll Keitel je 4. travnja 1948. prP.d sudom izju.vto. dn je od-
luka o napndu na Jugoslaviju jzazvala potpunu lsmjenu nje-
ma6kih vojnih planova i mjer:\. koje su do tadn poduzeli.
Plan Marita bio je potpuno izmiJenJen: bill su prisiljeni da
prikupe nove snage sa sjevera preko .Madianke; sve su tmpro
vlzlrall. (ND, X, str. 548),
se pored HitJ.era n::tlazili Keitel, .JodJ, Haider i Brau-
chitsch
Halder me je d~ekao rijeima:
Ftihrer je .odluio da napadne Jugoslaviju, da tako
izb~egne ugroavanje boka kod napada na Grku t da
zauzme eljezniku prugu Beograd-Ni, koja vodi na
jug. Ali glavni cilj napada na Jugoslaviju sastoji se u
osiguranju naeg desnog krila u asu, kad \Se bude pro-
vodio sluaj Barbarossa.
Va .zadatak sastoji se u tome, da mojim specijalnim
vlakom otputuj ete u Be, da predate zapovijed i izloite
situaciju feldmaralu Listu (Dvanaesta grupa arnt'ja),
generalu v. Kleil;tu (grupa pancera) i pukovniku v.
Wit.zlebenu (efu taba Druge armije), koji su pozvani
tamo.
Iz Bea otii ete u Budimpetu i utvrditi s ma-
darskim generaltabom stratEki raspored i razvoj
njemakih armija na madarskom teritoriju kao i su-
djelovanje madarskih armija kod invazile Jugosla-
vije.<,ez
Hitler je razgovarao i s madarskim poslanikom u
Berlinu i dao mu slijedeu poruku za Horthy-a:
Jug013lavija e biti un,ii;tena, jer se sada javno od-
rekla politike sporazuma s Osovinom. Na_ vei dio
njemakih oruiilJlih Snaga mora prijei preko madar-
skog teritorij a, ali do glavnog napada ne e doi na
madarskom sektol"'.t. Na tom e sektoru intervenirati
madarska vojska, a za uzvrat e Madarska dobiti
pravo da ponovo zauzme sve one nekadanje teritorije,
u ND, VII, str. 2.J5-2~6.
U toJ Izjavi v, Paulus Je ispriuo i to, dn. Je 30. o~ujka sti
gno u Budimpe!itu l zapoeo razgovore s generalom Wertham
i pukovn:kom Laszlom. Razgovori su bill uspjeni; Madari
au mu predali kartu s rasporedom madarskih Jedinica ne samo
prema Jugoslaviji nego l Ukraj1nt (osiguranje granice prema
SSSRu). (ND, VII, str. 263-264),

83
koje je morala ustupiti JugQI;lavijL Stvar je hitne pri-
rode. Potreban je hitan i pozitivan odgovor..63
Js.tog je dana Hitler potpisao plan napada .na Jugo-
slavi1u.64 Taj plan nosi nas.lov: Uputa broj 25 i gla~i
doslovno ovako:

(1) Vojni pu u Jugoslaviji izmi~en:o je politiku


situaciju na Balkanu. Jugoslavij.u tteba smatrati za ne-
prijatelja i anda, ako isprva i uini izjave lojalno.;ti, i
zbog toga je treba raskomadati to je mogue bre.
(2) Moja je namjera da jednom koocentrinom ope-
racijom, iz prostora Rijeka - Graz s jedne strane i
prostora Sofija s druge strane, upadnem u Jugoslaviju
opim pavcem prema Beogradu i juno l da potpuno
porazim' j~goslavensku vojsku, a da ooim toga sasvim
odvojim juni dio Jugoslavije i da ga dobijem u ruke
kao bazu za daljnje vodenje njemako-talijanske ofen-
zive protiv Grke.
Brzo otvaranje saobraaja na Dunavu i okupacija
borslci.h rudnika bakra vani su iz razloga ratne pri-
vrede.
Stavljanjem u izgled Bugarskoj i MadaTSkoj, da
ponovo dobiju Banat i Makedoniju, pokuat e se pri-
dobiti za to da sudjeluju u operacijama.
Pootrit e se unutranjopolitika napetost u Jugo-
slaviji pometu obeanja Hrvatima.

84
(3) Pojedinano nareujem slijedee:
a) Cim se prikupi dovoljno snaga, a vremenske pri-
like to dopuste, treba unititi jugoslavrnsku protu-
avionsku organizaciju kao i Beograd, i to u neprekid-
nim napadima iz zraka, danju i nou,
b) Po mogunosti istovremeno- ni u kojem sluaju
ranije - zapoeti operaciju Marita, u prvo vrijeme
s ogranienim ciljem zauziman:a oolunskog bazena i
visoravni Edessa. Osamnaesti armijski korpus moe
kod toga napredovati preko jugoslaven:kog teritorija.
Treba iskoristiti povoljne priLike, da se sprijei iz~
gradnja fronta izmeu Olimpa i visoravni Edessa.
e) U napadima, ko]e treba provesti iz prostora So-
fi~e u pravcu sjeverozapada i iz prostora oko Custendil
- Gornja Djumaja u pravcu zapada, mogu se upotrebili
sve one jo ra;;,poloive snage, koje se nalaze u Bugar-
skoj i Rumunjskoj, s tim da snage u jaini od jedne
divizije ostanu u cilju osiguram..ja na rumunjskom pe-
trolejskom podruju pored protuav~onskih odreda.
Osiguranje na turskoj granici treba zasad prepw~titi
Bugarima. Odstrag treba kao oslonac iznova postaviti
jednu njem~ku formaciju, po mogunosti tankovsku
diviziju.
d) Napad, koji smjera u opem pravcu Graz - Ju-
goistok, treba zapoeti, im se za nj prikupi dovoljno
snaga. Odluku o tome, da li treba proiiriti napad i
preko madarskog teritorija, preputam kopnenim sn.a-
gama (OKH).
Zatitu na jugoslavenskoj granici treba odmah po-
jaati.
Isto tako kao i na 1bugarskoj granici mogu se ve
pred opi napad, istovremeno s napadajem iz zraka na
:aeograd, ~osjesti va~i objekti,
e) Avijacija ima s dvije grupe za napad pomagati
operacije Dvanaeste armije i grupe, koja e se formirati
oko Graza u cilju prodora, i kod toga stvarati sredita
(teita) ve .prema vremenskom odvijanju operacija
kopnenih snaga. Moe se iskoristiti madarska protu-
aviO!ll.Sk:a obrana za prikupljanje i akciju.
Treba ispitati, da li Deseti avijat.iki korpus 1reba
uvui u akciju s talijanskog zemljita. Ipak, kod toga
treba obezbijediti konvojsku zatitu transporta u
Afriku.
Pripreme za zauzimanje otoka Lemnos treba i dalje
provoditi. Ipak, pridravam pravo da izdam zapovijed
o prelaenju u akaiju.
Treba voditi brigu o dovo!jnO!j protuav:onskoj za-
titi gradova: Graz, Klagenfurt (Celovec), Villach
(Beljak) i Leoben.
(4) Naelne e dogovore s Italijom zasad zakljuN-
vati OKW.
Kopnene snage .maju pre-'dvidjeti tab za vezu s ta-
lijanskom Drugom armijom i Madarima.. Dajem o~.rJ.ast
avijaciji, da se ve sada sporazumi s vrhovnim ko-
mandama dotinih drava radi razgranienja opera-
tivnih prostora u zraku prema talijanskim i mad.arsJP.m
formacijama. Snabdijevanje materijalom madarske
organizacije protuavionske zatite moe zapo~_i odmah.
(5) O voenju operacija i pi1anjima, koja su s tim
u vezi, treba da me gospoda glavni komandanti oba-
vijeste preko OKW. (Potpis: Adolf Hitler).

Berlin je, ipak, morao obavijestitJ. Rim o donesenim


zakljucima i Mussol.i.nli.ju objasniti 'Ta.zloge predstoje-
eg njemakog po~eza na Balkanu.

86
Zbog toga, jo! iste noi, Hitler sastavlja pismo
Duceu6s i to je pismo Wilhelmstrasse .. u depei jo.
iste noi poolala u Rim njemakom ambasadoru v.
Mackensenu. Depea glasi ovako:
:oZa ambasadora: Fiihrer i ministar vanjskih poslova
mole da se slijedee pismo Fiihrera preda Duceu odmah
nakon prijema.
Izvrina obavijest. Berlin, 28. 3. 41. 0,5.
Duce, Dogaaji me sile da Vam, Duce, ovim naj-
brim putem saopim moje tumaenje situacije kao i
zaldjuke, koji iz tog proizlaze.

(l) Od poetka sam smatrao Jugoslaviju kao naj-


opasnijeg faktora kod obrauna s Grkom. Za njemaki.
se zahvat protiv Trakije moglo,. polazei od isto
vojno-stratekog stanovi!ta, jedva preuzeti odgovornost
tako dugo, dok je dranje Jugoslavije ostajalo dvo-
lino i ona imala mogunost da ugroava lijevi bok
kolona u maru.
(2) Zbog toga sam uinio i poduzeo sve mogue da
Jugoslaviju privuem u nau interemu zajednicu. Na-
alost, naa su nastojanja ostala uzaludna, odnosno
zapoelt smo ih prekasno i tako nisu mogla pokazati
pouzdane uspjehe. Vijesti danan.:eg dana ne ootavljau
nikakvu sumnju o zaokretu u jugoslavenskoj politici,
koji predstoji.
(3) Ne smatram situaciju katastrofa:nom, ali je
ipak tako teka, da s nae strane moramo izbjei svaku
pogreku, ako elimo da na kraju, ipak, ne ugrozimo
na cjelokupni poloaj.
(4) Zbog toga sam naredio sve potrebno, da se uz-
mognem s potrebnim vojn.im sredstvima suprO'tstavlti
NO. xxvm, PS - 1835, str. 565--668.

87
razvoju u pravcu krize. Ve sam naredio izmjenu naih
dispozicija za mar i u Bugarskoj.
Molim Vas, Duce, najsrdanije, da iduih dana ne
po.drLwimate vie n;kakve daljn}e opencije u Albaniji.
Smatram za potrebno d'l Vi sa svim rar:,poloivim sna-
gama pokuate pokriti i zatititi najvanije prijelaze iz
Jugoslavije u Albaniju, Kod toga se ne radi o mjerama,
koje na dul~u etapu moraju biti djelotvorne, nego o
is,pomoi, koja za iduih etrnaes.t dana do tri tjedn.'l
prijei da nastupi kriza.

Smaltram dalje potrebnim, Duce, da Vi pojaa'e


rnage na tali:ansko-jugoslavooskom frontu svim sred-
stvima i najveom brzinom.
(5) Drim dalje potrebnim, Duce, da se sauva
ap!IOlutna diskrecija o svemu, to mi sad radimo i
poduzimamo i da o tome neto saznaju samo one osobe,
koje moraju neto znati. Svaka vijest o naim mjerama
predo:.tronoe.f mora nuno dovesti do toga, da one po-
strnu ~.puno bez vrijednosti.
(6) Pozvao sam da,nas bugarskog i madarskog po-
slan:ka i obojici izrazio zabrtinutost zbog situacije i ko::l
njili pookut.:~.o pobuditi interes z.a sluaj oruanog za-
pleta, opisujui negati:vne .i pozitivne po:;.ljed.ice, koje
bi za njih kod toga nastupile. Jer, Duce, bez pomoi
Madarske i Bugns.ke ne e ~.e moi operirati s oncm
brzinom, koja bi eventualno bila neophodna zbog do-
ga:ija.
Zbog toga u Vas, Duce, ako ,je mogue jo u toku
sutraffijeg dana, potanko obavijestiti.
(7} General v. Rillltelen javit e se stoga sutra, uko-
liko bude mogao letjeti, kcd Vas, Duce, i saopiti Vam
detaljnije vojno-strateke direktive, koje se s nae
strane don.ose1 a noas stoJe pred zavr~om.
Sauva li se diskrecija o tim naim m:jrama, Duce
- u sluaju da moramo prijei u akciju - tada ne
sunmjam da obojica idemo u susret uspj.ehu, koji nije
manji od onog u Norvekoj prije godinu dana. To ~e
moje neoborivo Uvjerenje,
Primite moje najsrdanije drugarske pozdrave.
Adolf Hitler.
To pismo predao je Mussolinijru 28. ou 'ka u dva
sata izjutra njemaki ambasador u Rimu v. Macken-
sen. U odgovorU na depeu v. Mackensen izvjetava,
da je Duce, prvo, proitao pismo, koje je Mackeru;en
bio lino prep1sao radi uvanja tajne, a zatim mu g::~.
ponovo proitao, prevodei. ga na talijanski, da se tako
uvjeri, da li je sve dobro razumio. Zatim je, javlja
Mackensen, zauzeo stav prema pojedinim tokama i
izdiktirao na talijanskom jeziku odgovor Hitleru.G6
Taj glasi ovako:
Fiihrer, Ambasador v. Mackensen predao mi je Vae
pismo u situaciji, koja je nastala u Jugoslaviji nakon
dravnog udara. 2elim Vam rei da to to :e dogodilo
primam mirno, jer me nije ni najmanje iznenadilo,
osobito otkad sam opazio da su Jugoslaveni uoi pot-
pisivanja u Beu .izruili Stojadinovi:t Engleskoj,
Uvjeren sam, da je do dravnog udara dolo u potpu-
nom sporazumu s namjesnikom ve prije potpisivanja
Sto se tie mjera, koje situacija trai, saopavam Vam~
(1) Ve sam lino izdao nalog generB!lu Cavalleru
da odgodi ofenzivu, koja je neposredno predstojala.
(Mackensen dodaje, da mu je Duce u razgovoru spo-
mnuo kao datum poetka ofenzive: 31. III.).

~XXVIII, PS - 1835, Geheimes Fernschreiben nul Nr.


!}7;'j von heute. str, 568--570.
(2) Formacije se p;eadije nalaze ve u nastupan.ju
prema sjevernom frontu u Albaniji i zauzimaju po-
loaje du triju cesta, kojima bi prolazio eventualni
jugoslavenski napad.
(3) Ve su izdane zapovijedi. da se koncentrira
sedam divizija na naem istonom frontu Alpa; one
e se spoJiti s daljnjih est, koje se ve tamo_ nalaze,
i s 15.000 graniara stavljenih u stanje pripravnosti,
(4) Sve e se pripreme provesti to je mogue bre
i bit e okruene ap:;;olutnom diskrecijom.
(5) U istoj zoni nalazi se druga zrana eskadrila u
stanju pripravnosti.
(6) Pored bugarske i, prije sve.ga, madarske su-
radnje, treba raunati i sa separatistikim tendencijama
kod Hrvata, koje predstavlja Doktor Paveli, sam ::;e
on nalazi u blizini Rima.. (Njega je Muss()lini, javlja
Mackensen, ve za jutros pozvao k sebi na razgovor,
kako je to Mackensenu usmenO saopio).
Htio bih Vam, Ftihrer, rei i to, da e rat - uko-
liko postane neizb~eiv - u Italiji bili jako popularan.
I iz tog posljednjeg razloga dijelim Vae uvjerenje, da
e sadan:a kriza dovesti do potpunog ii odlunog
uspjeha Osovine.
Molim Vas, Ftihrer, da primite izraz mog srdanog
drugarstva i prijateljske pozdrave, Mussolini.

Mackensen je, pored toga, javio u Berlin, da e


Mussolini rano izjutra uputiti Alfijeriju idenrtian tekst
pisma; da Mussolini ostavlja utisak svje:ne, da je
miran i, ini 1:;:e, zadovoljan prilikom, koja mu se prua,
da obrauna s tom posljednjom, na umjetni nain pod
Wlilsonrovim . pokroviteljstvom stvorenom uniietnom
dravnom tvorevinom Versadllesa. ~e je drtanje

90
Jugoslavije, veli daJje Mackensen, u svjetskoj historiji
bez pre;edana, odjek je Sarajeva (1914.), do kojeg su
doveli isti nepopravljivi elementi.
Istog dana, 28. oujka 1941., Mussoldni je u vili
Torlonia u Rimu primio Pavel!a i o tom sastanku
Filippo Anfuso67 pria slijedee:
Pojto je pal!a odluka o Pavelievu odlasku u Hr-
vatsku, morao s:un ga odvesti Mu:solini}u. Rekao sam
Du~eu, da me PaveEev status agi.tatora - koliko-
god budunort Ante Pavelia izgleda ruiasta - ne
ini sklonim da mu se ukau slubene paasti prijema
u ))Palazzo Venezia. Sloio se s tim i ja &am Aeta
ustaa kriom otpratio u vii!u Torlonia, Mussolinijev
privatni stan. Mussolini nije nita bolje prcn-:~ao nego
da ga primi u svojoj skromnoj bl3.govaoni. To mu je
izg~edalo najkonspirativni e!

Paveli ima, ako se hoe, oi agihtora; za ostalo


mogao bi proi neopaen. Srbi. koji bi ga s narladom
htjeli vidjeti gdje se njie n3. kraju konopca, rado bi
postigli njegovu ekstradici"u. Njegovi pristae, koje je
talijanska vlada internirala, nadaju se da e se zajedno
s njim vratiti u Jugoslaviju. Najblii Paveliev za-
titnik je neki polici;ski inovnik imenom Conti; nje-
gov najbolji prijatelj neki sveenik u Sienni, kod kojeg
je Paveli nedavno stanovao sa sinovima i suprugom,
koju Ni;emci sumnjie da je Zidovka. Usprkos takvim
sunmjienjima, Ribbentrop je prisiljen, nakon to je
promiljao da preda vlast u Hrvatskoj prvaku.. koji Oi
bio poznatiji i popularniji (kao to je Maek), da zbog
rezervi, koje stvara ovaj posljednji, pribjegne Paveliu.
Pave1i je ve odavna u dodiru s Berlinom; ve se
osjea ogrijan zatitom, ko!u mu prua Trei Reich.

11 Alllfuso. spom. dJ . str 143-145.

91
Paveli, kojeg gledam pokraj Mw~olitnija, je onaj

iz velikih dana; ve godmama utvruje i odgaa datum


revolucije u Hrvatskoj_ Ovajput kucnuo je as, s'.guran
je u to.
Potvruje ranije prema Italiji .preuzete obaveze;
garantira da e ih proves-ti u ivot; raspruje svaku
sumnju u lojallnost. Premda podravan od strane Nje-
make, on zna koliko duguje Italliji, koja je dosad na-
stojala da mu pribavi njemako kumstvo. Sr problema
je Dalmacija. Da li e Paveli moi i u kojoj mjeri
da obuzda aJ:;piracije sV'Ojih sunarodnjaka nasuprot
talijanskom irederutizmu? Paveli ne skrilva da e to
biti teko.
Mussolini izgovara rije Da.lmacija. Paveli je
registrira, ali odgovara ))Hrvatska, ili jo bolje tali-
jansko-hrvatsko ujedinjenje.
Nije ulazilo u Pavelieve poglede da lukavo izbjegne
problem Dalmacije. Htio bi u\~jerLti dalmat'nske Hrvate
u prednosti federacije s Italijom i tako ih pripremiti
na pretenzije Veneci;e; zatim uvjeriti Mus30linija da
se en vrati u Split i Sibenik na velika vrata Zagreba.
Paveliu je najva~nije da doe u Zagreb prije nego
to doe do drugih rjeenja, kojima bi se odustalo od
plana da se vlast u Hrvatskoj preda ustaama. Premda
taj plan uiva HiHerovu podrku, Pavelia je strah da
zbog nekih nepredvienih promjena germansirog raspo-
loenja izgubi prijesto Poglavnika. Mussoldnd ~e nalazt
pred rjeenjem jadranskog pitan:a, koje za njega ne
dolazi nepredvi~o. jer se njime zanosi ve dugo go-
dina, rjeenje, meutim, previe zavodljivo i radikalno,
a da se ne bi pribo.javao da se iza.._garancija, ko.je je
daJOt Paveli, ne n'!:ttlazi odgaanje piltanja Dalmacije ili
potpuno prelaen~e nezav~:;~ne Hrvatske pod ~emakQ
vlast, stavljajui
na taj nain izvan snage sporazuM.e,
zakl~ruene s hrvatskim agitatorom.
Iz aure agitatora izaao je dravnik; Paveli je
ponizan i miran pred Mussolinijem i njegove su rijei
proete wnjerenoi:iu, koja otkriva njegov napor da
postupa kao politiar, a ne vie kao terorist. Cinjenica
da je Paveli god. 1945. ponovo postao bandit, ne odu-
zima nita, naprotiv, karakteru njegovih ranijih me-
tamorfoza, - pie dalje Anfuso.
Ako je Dalmacija Mussolinijeva osnovna ako ne' i
jedina briga, Pavelieve su muke mnogostruke. Naj-
vee su one, uvjerava on, koje mu zadaju vlastiti pri-
stae. Njima e trebati dati sliku nezavisne Hrvatsk~,
i to takvu sliku, u kojoj njen vo3 ne bi smio ispasti
kao ren~egat.
Kad Hrvati budu uvjereni, veli Paveli, da nema
vi~e politikogi administratiVnog razmimo:be:~ja s Ta-
lijanima, pitanje e Dalmacije postati suvino.
Ovaj nain prijelaza od nacionalne 'de:e lli ircden-
ti.stike brige na evropski Hi federativni plan bio je
god. 1941. svojstven najprokletijem nacionalistikom
teroristu, najzadrtijem nacionalistikom voi, koji joj
se na poetku pridruio, navodei odmah da - dok ne
doe do ujedi!lljenja - gradovi, koji nose izrazito tali-
jcm.sko t. j. venecijansko obiljeje, manju doi p-:~d
talijanski suverenitet, primjenjujui tako ideju posre-
dovanja izmeu principa Domovine i Federacije. Mu-
solini 'j.e za:kljudo, izjavivi da ne vidi razlog da Pa-
veli ne ode u Hrvatsku; zat~m. opet jednom i vjeran
svom principu zavrt.nog rezimiran:ja, Mussolini mu je
i2.1oio pred kraj audijencije, da e talijanska vlad!'!.,
im se Paveli bude smjestio u Zagrebu, pristupiti pre-

93
govorima :ta zakljuenje sporazuma pro!etog ovinr ra%-
govorom.
Talijanski je kralj - prilino neobaviJeten --
uputio toga dana Duceu pismo, koje glasi ovako:
Zahvaljujem Vam na izvjetajima, koje ste milju-
bazno dostavili
))Nadam se, da e novi ministri Beograda (ima ih 22)
razmisliti o vlastitom poloaju i da e se pokazati ra-
zunutima, raunajui sa snagom Osovine.
Jo jednom hiljadu puta hvala i mnogo srdanih
pozdrava od Vaeg odanog bratia Vittore Emanuela.c8
Tog je dana Jodl sastavio prijedlog o usklaivanju
njemakih i talijanskih operacija protiv Jugmlavije,
datiran u Berlinu 28. oujka 1941.89 Taj prijedlog glasi
ovako:
))(l) U sluaju da politiki razvoj bude traio oru-
anu akciju u Jugoslaviji, namjera je njemake strane
da Jugoslaviju, to je mogue bre, koncentrino na-
padne, n~enu vojsku razbije a dravni teritorij rasko-
mada.
(2) U bu svrhu formirat e se:
a) jedna udarna grupa juno od Sofije u cilju na-
predovanja u pravcu Skoplja i juno, da zauzme juni
dio Jugoslavije kao bazu za zajedniki napad na Grku
i da ukloni opasnost za pozadinu talijamkog fronta u
Albaniji;
b) jedna udarna grupa, koja e se prikupiti oko
Graza i, eventualno, u junoj Madarskoj, da zatim
upadne u Jugoslaviju u pravcu Beograda i zapadno;
~lettres sec.retes ecba.nges, __ par Hitler et Mussolini,
a tr. e&1}Sb XXVIII, PS - 1746, Vorscblag ftl.r die tlbcreinstim-
mung de~ deutschen und italienischen Operationen gegen Ju~ro
slawien, etr. 83--3-1.

94
e) vjerojatno i jedna madarska udarna gt"Upa pO-
jaana njemakim snagama, kO'ja e poi u opem
pravcu prema Dunavu s obje strane Beograda.
(3) Ukoliko. vrijeme dopusti, operacije protiv Grke
poinju drugog ili treeg travnja i kod toga e se na
desnom kiil.u prijei preko jugoslaven;kog teritorija.
Njihov e cilj biti zasada ogranien na zauzimanje
solWlSke kotline i visova Edesse.
(4) Za talijansku vojsku, koja e sudjelovati u ope-
racijama, postavljaju se stoga sli~edei Zadaci:
a) osiguranje boka njemake o.fenzivne grupe Graz
pomou napredovanja prema liniji Split - Jajce i to
po mogunosti jakim snagama;
b) prijelaz u defenzivu na grko-talijanskom frontu
i koncentracija jedne ofenzivi-te grupe, koja bi pruila
ruku njemakim snagama baenim u pravcu Skoplja
i juno;
e) izbacivanje iz borbe jugoslavenskih oruanih
snaga;
d) kasnije ponovo zapoinjanje ofenzive na grl!kom
frontu u AlbanijL
U cilju unutranjopolitikog razbijanja jugoslliven-
skog dravnog teritorija naroito je poeljno, da se <.1
svakom pogledu izlazi u susret hrvatskim tenjama za
nezavisnou i da se s Hrvatima postupa kao pr;:ia-
teljima Osovine. Zbog toga e biti svrsililiodno odustati
od svakog napada iz. zraka na hrvatski teritorij, uko-
liko se ne radi o borbi protiv neprijateljskih trupa,
koje se tamo bore.
(5) Moe se ra~ti sa slijedeim rasporedom iz-
voenja njemakih operacija:
a) napad na Grku 2. - 3. IV.;
b) napad iz prostora juno od Sofije 3. lli 4. IV.;
e) napad iz prostora oko Graza i ristDno l. !V.
(potpis: Jod!).

Idueg dana njemaka Vrhovna komanda {OKW)


izdaje direktivu,7o u kojoj se izmeu ostaloga navodi
slijedee:
Jugoslavenski teritorij, koji e njemake trupe oku-
pirati u toku operacija, bit e operativno podruJe
kopnenih snaga (OKH). Glavni komandant kopnenih
sna.ga Lina punomo, da vri izvrnu vla.st na t..:m po-
druju i ovlaten je da je prenosi na komandanl.e
armija.
Brzo zauzimanje i Q;iguranje izvora siro-vina na tom,
po njemaltim t!'lupama zauzetom podruju od prven-
stvene je vanosti. Daljnje e direktive o tome glavnom
komandantu kopnenih snaga izdati opunomoenik za
etverogodinji plan (poglavlje prvo, toka trea).
Kurs, koji vrijedi za vojsku, iznosit e 100 dinan
za pet njemakih maraka (poglavlje drugo, toka prva);
za poetak operacija odreuje se slijedee:
Prlikom otpoinjan:a neprijateljstva on0131110 na-
pada avijacije treba provesti:
obustavu osobnog i robnog prometa i odailjanje
vijesti (ukljuujui i eljezniki promet) na njemakv
jugoslavenskc1 granici. Provoenje obustave nareuje
OKH :izuzev d :-:~.ljinskog kabela, koji e dat.i zaivoriti
Vrhovna komanda (OKW, Wehrmachtfiihrllngsstab).
Ve je izdano nareenje o Obustavi njemakog ri-
jenog saobraaja na Dunavu na jugoslavenskom po-
druju, navodi se u direktivi OKW e osnova1i po-
'Sebne urede za vezu u pitanjima propagande u Grazu,
SofiJi i Bukuretu.
lO ND, XXVIII. PS - 17.,16. Besondere Anordnungcn zul
Wci~UD!:' Nr. 25 (Unternehmen Fiinlundzwanzig), str. 34---42.

96
Dan kasnije, 30. oujka, v. arauchltsch, glavni ko..
mandant kopnenih snaga, izdaje uputu o koncentraciji
trupa za ))Pothvat 25 i direktivu, kojom se proiruje
plan Marita.11
(l) Zbog promjene politike situacije na Balkanu,
koja je nastupila jugoslavenskim vojnikim udarom,
Jugoslaviju treba smatrati za neprijatelja i onda, ako
isprva i daje izjave lojalnosti.
Ftihrer i vrhovni komandant donio je stoga od.J.uku
da raskomada Jugoslaviju to je mogue bre.
Operacija dobija ifrirano oznaku Pothvat 25.
(2) Namjera OKH sastoji se u tome, da se jednom
koncentrinom operacijom iz prostora Klagenfurt (Ce-
lwec) - Graz i, Kania s jedne Strane (Druga armija)
i Sofije s druge strane (Dvanaesta armija) provali u
Jugo.*aviju u opem pravcu Beograd i juno i do nogu
potue jugoslavenska vojska. Os!m toga, da se zauzme
to je mogue prije juni dio Jugoslavije radi uspo-
stavljanja dodira s talijanskom grupom armija u Al-
baniji kao baza za na;tavljanje n~emako-talljanske
ofenzive protiv Grke.
Brzo otvaranje prometa na Dunavu i zauzimanje
rudnika bakra u Boru od vanosti je za ratnu privredu.
(3) Po~oaj nepri;atelja:
Moe .se raunati s defenzivnim dranjem neprija-
telja u sjevernom dijelu Jugoslavije. Suprotnosti iz-
meu pojedinih narodnosti mogu, tovie, prisiliti ju-
goslavensko vodstvo da se ogranii na odbranu srpsk~
jezgre. S brojnim i neprekidnim zaprekama u sloven-
skim dijelovima treba tada raunati.

n ND. XXXVIII. R - 095. Aufmarschanwelsung fUr Unter-


nebmen 25 sowie ergtl.nzende Weisunw fiir Maritas, st.r. 251-257.

7 Hitlerov 'POthvat 97
U ju!nom dt.ielu Jugar-;lavije moe se raunati, da te
neprijatelj svoju istonu granicu braniti pomou znatne
upotrebe zapreka, da e istcwremeno pokuati da sebi
oslobodi lea upadom u Albaniju u suradnji s grko
englesk:m snagama.
Kad n~.emaki napad ra:ZJbije povezanost jugoslaven-
ske obrane pomou zauzimanja glavnih komWlika-
cionih linija, moe se oekivati da e se jugoslavenske
trupe ilavo braniti i odluno boriti u bregovitirn pre-
djelima sve dok budu imale municije i hrane. Nacio-
nalno bi pitanje moglo imatd. odlunu rije kod tra-
janja i ilavosti tog otpora.
Pojedinosti o poloaju kod neprijatelja vidi prilcg l.

Kao prilog l. bio je pril.oen slijedei dokument:

Pojedinosti o poloaJu neprija!elja:


(l) Ukupna snaga.
Jugoslavi~a po izvrenoj mobilizaciji raspo-
lae f-1ijedeim snagama:
24 pjeadijske divizije, od kojih ll rezervnih;
20 pjeadijskih brigada (aktivne i rezervne
trupe pomijeano);
3 konjike divizije (aktivne);
3 konj ike brigade (rezervne);
l tvravska divizija (Kotor);
l tvravska brigada (Sibenik).
(2) Osim toga je mobilizirano:
oko 20 bataljona gamizonskih trupa za utVI-
nja na sjevernoj granici (Njemaka i Ma-
darska);
10 graniarsk:h pukova.
Vee motorizirane ili pancerske jedinice Ju-
gosll.avija nema.

98
Snage su rasporeene u armije (Prva do Peta
armija i Obalska. armija). Sedma armija n.alazi
se u formiranju na sjevernoj granici.
Sad su sve aktivne jedinice potpuno mobilne,
masa rezervnih jedinica nalazi se u formiranju.
Opu su mobilizaciju otvoreno objavili na rad~u
28. III.
Treba pokloniti panju pripremama za vo-
en:e etnikog ratovaDua. To su jugoslavenski
poluvoj.n'ki odredi (Sokali, Cetnici i drugi) na-
roito uvje2lbani Njihovo je naoruanje (poput
pjeadije, ali bez tekog naoruanja) ve prove-
deno.
(3) Borbena vrij.ednost neprija1elja.
Izvjebancst je na niskom stupnju, Naroito
je zanemarena borbena obuka i suradnja raznih
rodova oruja u v.i!-im jedinicama. Na1bolje su
i.zvoiebane srpske planinske jed.inoice.
Oficirski se kOtr sastoji iz ostarjelog genera-
liteta, shemaf.~:ki prema francuskom uzoru or-
ganiziranog ganeral.taba i vojniki dodue na-
darenih, ali loe izvjebanih oficira u trupi.
Vojnici su kao pojedinani borci dobrL Hra-
bri su i uporni i bez zahtjeva, ali osjetljivi za
moderno teko naoruanje i napade iz zraka.
Avijacija je jo nerazvijena (sada oko 300
aparata spremnih za borbu i 700 zastar~elih).
Borbenih es.kadri!a ima samo u ogranienom
broju.
Swnirajui sve to moe se rei, da je jugo-
sLavenska vojska sposobna za ofenzivni. rat u
najboljem sluaju samo protiv protivnika jed-
nake vrijednosti.

99
Jugoslavija, a osobito srpski vojnik borit e
se hrabro, uputajui se esto u borbu prsa o
p rua.
Njemakim e trupama jugoslavenska vojska,
ipak, brzo podlei
(4) Zapovijedi izdane za operaciju protiv Grke
i one, koje se odnose na okupaciju otoka u sjeverncm
dijelu Ege_skog mora, ostaju na snazi, jedino je Ftihrer
~ebi pridrao pravo da izda zapovijed o provoenju
operacije zauzimanJa otoka LeiiUlos. .O:iguranje turske
granice t:r:eba z~~d prepustiti Bugarima, a jednu pan-
cersku diviziju postaviti kao oslon.
{5) Vremenski raspored operacija:
a) na dan 5. IV., im se prikupi dostatno snaga
avijaci.:e a vrijeme to dopusti, napad avijacije na
jugoslavensku protuavionsku obranu i grad Beograd
u neprekidnim danononim napadima.
Istovremeno - nikako ranije - poetak napada
Dvanaeste armij,e (osi m sjeverne grupe: Panzer~
Gruppe l) na Jugoslaviju i Grku.
Treba osigurati da je u sluaju nepovoljnog vre-
mena mogua obustava napada od strane OKH deset
sati prije odreenog roka namjeravanog napada avi-
jacije.
Kao prilog broj 2 zapovijedi je bio priloen
slijedei pregled njemakih snaga
I. Dvanaesta armija:
Pn. Gruppe l
Gen. Kdo. XIV A. K. mot
Gen. Kcto. XXXX A. K. mot
Gen. K do. XXXXI A. K. mot
Gen. K do. Xl A. K: mot
Gen. Kdo. XXX A:K. mot

IOQ
Gen. Kdo. I A. K. mot
Gen. K do. XVIII A. K. mot
2.
s.
9.
ll. Pz. Div.
16.
60.
SS-R mot. Div.
46.
50.
72.
73. Inf. Div.
76.
164.
198.
294.
4.
5. Geb. Div.
6.
J. R. Gr. D.ct
SS-A.H.
J. R. 125
Rtg GOring
i bugarske trupe
II. Druga annija:
Gen. Kdo. XXXXVI A. K. mot.
Gen. Kdo. LI A. K.
Gen. Kdo. Lli A. K.
Gen. Kdo. XXXXIX Geb. A. K.
8.
14. Pz. Div.
16. mot. Div.

101
'19.
125. Inf. Div.
132.
169.
183. Inf. Div.
197.
l Geb. Div.

(6) Sudjelovanje drugih driava.


a) Sudjelovanje Talijana:
Talijanska 6e Druga armija rasporeena istono od
Trsta imati zadatak, da privee uz - protivnika,
koji joj stoji nasuprot. Osim toga prikljuit e se na-
predovanju Druge armije (njemake) u opem jugo-
istonom pravcu, im napredovanje Druge armije (nje-
make) pokoleba neprijateljski front, koji se nalazi na-
ouprot talijamkoj Drugoj armiji. Tad e se odn!diti
granina linija izmeu u:iih.
Na grk<Hllbanskom frontu Taliian.i 6e prijei u
defenzivu, zatvoriti granicu na najva:Dijim prijelazima
iz Albanije u Jugoslaviju kod Skadra, Kuka<;a, Debra i
Struge i braniti je.
Treba postaviti oficire za vezu:
oficira Dvanaeste armije kod grupe armija u Alba-
niji (ve nareeno);
oficira Druge armije (njemake) kod talijamke Dru-
ge armije (zapovijed slijedi).
b) SUdjelovanje Madarske:
Madarska e sudjelovati u pothvatu protiv Jugo-

Zbog toga 6e krn!jevsko


kancentrlxatl

102
o-4.
vojno
IV. (otprilike) na granici:
-0
slavije i provaliti u prostor sjeverno od Save i Dunava
o uQ 'l'!se.

mada.slro
U prostoru zapadno od punava Treu annlju sa
zasad_ tri brigade;
u prostoru izmeu DWlava i T.ise Drugu anniju
s dvanaest brigada;
istono od Tise pod Drugom armijom jednu brigadu.
Za operaciju, kaju treba prov-esti, kraljevsko ma~
darsko vojno vostvo podreit e se OKH. OKH e
poslati opunomoenog general.tabnog oficira kao oficira
za vezu kod kraljevskog madarskog vojnog vostva.rt
e) Sudjelovanje Rumunjske:
Ne moe se oekivati da Rumunjska aktivno sudje-
luje u pothvatu protiv Jugoslavije. Ipak e RwnWlji
provesti du granice pojaanro osiguranje granice.
Glavni zadatak Rurnun:ske ostaje zdtita od Ru;ije.
d) Sudjelovanje Bugarske:
U sluaju da bugarske snage aktivno sudjeluju u
pothvatu protiv Jugoslavije, AOK 12 zakljuit e za to
potrebne sporazwne s bugarskim vojnim vodstvom.
Bugarske trupe, koje budu sudjelovale u akci;i protiv
Jugoslavije, bit e podreene njemakim komandama.
n Poetkom oujka 1941 ,pukovnik Eberhard Klnzel Iz nJe
m8.kog generaltaba stigao Je u Budimpe!tu. Cilj njegove po.
sjete: posljednje pripreme za napad na Jugoslaviju.
Ujszaszy u svom Iskazu veli o tom slijedee:
Pukovnik Kinzel stigao Je u BudimpeiHu u oujku 1041. l
tom
even
kor-
thely,
IV Pecs, V Szeged, a za rat protiv Rusije Hi jedinica, ura~u
navajui jednu dlviziju konjice, dvije motorizirane brigade l
jednu brigadu alpinaca. Pismo je najavljivalo predstojeu po-
sjetu jedne njemakf! misiJe Budimpc.U l transport njemakih
trupa preko madarskog teritorija u pravcu Jugoslavije.
U odgovoru na to pismo general Werth pozvao je slubeno
njemaku delegaciju: saopio Je da Ile Mad!arska sudjelovati
u .ratu protiv JugoslaviJe. mobilizirajui u tom cilju trl kor-
pusa armija: Prvi, etvrtl 1 Peti. U pitanju rata protiv SSSR-a
Werth je u prlnci.pu pristao, obeavaJui da e mobilizirati
Osmi korpus armija l motorizirane jedinice, koje Je Haider
tra{fPrnvo taj pukovnik Klnzel upoznao Je UJs'zaszy-a sa sadr-
aJem Uh pisa-ma. (ND, VI!, str. 837--888),
103
(7) Sudjdovanje avijacije:
Na hrvatski se teritorij ne. smiju vriti nap3:di iz
zraka, ukoliko jugoolavenske vojne jedinice nisu na
tom podruju cilj napada.
Upuuju se na suradnju:
AOK 12 s Osmim avijatikim korpusom;
AOK 2 sa zranom flotom 4.
Komanda avij-acije osigurat e dovoljnu protuavion-
sku obranu za gradove: Graz, Klagenfurt (Celovec),
Villach {Beljak) i Leoben, pored toga i za Be. (potpis:
v. ~rauchitsch).
Pripremajui udarac,73 Bei1lin se pozabavio i pita-
n~,em propagande protiv Jugoslavije. Sef Vrhovne ko-
mande Keitel izdao je smjernice za rjeavanje pitanja
propagande protiv Jugoslavije.74 Te Keitelove smjernice
glase doslovno ovako:
(l) Definitivne i rpobpune smjerni-ce za propagandu,
koju treba povesti protiv Jugo3lavije, ne mogu se za-
sad jo izdati, j,er je lako mogue da e jo prije po-
etka vojnih operacija idui dani pruiti naroito efi-
kasan propagandni materijal.
Zbog toga Vrhovna komanda pridraje pravo da na-
dopuni izloene smjernice za propagandu:
Naelno se ve sada moe rei ovo:
a) Protivnik je Njemake iskljuivo srpska vlada,
koja je u sd.Ubj Engleske, usprkos daleko3tnim ustup-
cima i opsenim garancijama danih jugoslavenskoj dr-
71 Ratni zloinac Dragi Jovanovi, llef beogradske policiJe
za vrijome okupacije, dao je pi-smeni iskaz, da su nacisti una
prijed planirali orgu,n\zaclju Gestapa u JugoslaviJi l da su
prema unaprijed utvrdenom planu bill rasporeeni pojedinci
na razne polohje u okupiranoj Jugoslaviji, i to esto domni
Nijemci (t. zv. ,.Volksdeutsche). (ND, XXII, str. 364).
71 ND. XXVIII, PS - 1146, Richtlinien filr die Beho.ndlung
von Fra.gen der PropaJanda. a-eJen Juaosla.wien, str. 20-33.

104
avi od strane Njemake, zapoela borbu protiv Nje-
make.

b) Budui da su Snbi prema nesrpskim narodnim


grupama, a naroito prema Hrvatima i Makedoncima
uvijek vrili bezobzimu dikta.turu, treba tim ne-Sr-
bima naglaavati, da njemaka vojska ne dolazi k Hr-
vatdma, Bosancima i Makedoncima kao neprijatelj. Ona
e ih, tovie, zatit.ti od toga, da ih srpski ovinisti
beskorisno dadu zaklati na bojnom polju za engleske
interese.
Budu li ipak, pod utjecajem englesko-srpske propa-
gande, ne-Srbi pruali otpor, njemaka e vojska biti
prisiljena da ga skri, gdjegod i kogod ga samo prui.
e) Njemaka bi vojska bila pri.;idjena, da sa svom
ottrinom ra~nih zakona pogodi one, koji bi pokuali da
pomou pijunae i sabotae ili upotrebom oruja pro-
tivno meunarodnom pravu nanesu tetu n~emakoj
vojsci i tako .pomognu naem neprijatelju: Engleskoj.
(2) Izvjetaji s ratnogpodruja svake vrsti slobodni
su od asa otpoin}anja ratnih operacija protiv Juge-
slavije za sve odrede za propagandu.. (Propaganda-
Abteilung.en). Od osobite je vanosti da prije svega
prvi izvjetaji o vojnim operacijama stignu u Vrhovnu
komandu u najveoj hitnosti.
{3) Ve po OKW fonnirani p~a-gandn.i uredi za
vezu u Bukuretu i Sofiji ostaju. Novi propagandni w-ed
smjesta se os.n.va u Grazu. Transport izvjetajnog ma-
terijala od trupa za propagandu do najbliih propa-
gandnih ureda za vezu predstavlja zadatak trupa za
pr()pagandu, dok e OKW koristiti vlak za prenos pro-
pagandnog materijala i odravanje veze izmeu pro-
pagan.dnih ureda do Berlina. Osim toga za transport

105
izvjetajnog materijala treba iskoristiti po mogutmosti
vezu kurirom armija i avijacije.
(4) Za prenooenje pismenih izvjetaja, osobito na
relaciji propagandni ured - Berlin, treba u to Airem
obimu upotrebiti sve raspoloive telefonske linije. Te-
lefonom prenesene pismene izvjetaje treba, ipak,
prvom zgodnom prilikom i pismeno prenijeti. Kod toga
treba navesti i ve objavljeni prenos telefonom.
Kao sredita za radio-izvjetaje stoje na raspola-
ganju Be i Graz.
(5) Od poetka ratnih operacija preputa se anni-
jama i pancerskoj ~grupi br. l, prema vrsti i obimu,
upotreba svih propagandistiltih sredstava za postig-
nue odreenog cilja u borbi.
Ukoliko bi propagandni tekstovi prelazili !;kljuivi
taktiki sadraj, uvjetovan mjestom i p::>loajem, treba
se u svakom sluaju prilagoc:titi propagandnoj liniji iz
toke broj jedan.
(6) Bacanje letaka za jugoslavensku vojsku i sta-
novnitvo od .strane avijacije Vrhovna komanda odre-
dit e neposredno u danom sluaju.
(7) Izgleda svrsishodno da armije pripreme plakate
za stanovnitvo, koji u osnovnim .crtama odgovaraju
propagandisti.kim smjernicama navedenim u toki je-
dan, prilagoene pojedinim krajevima, Pored toga, tl
plakati mogu sadravatl u najkraim crtama najvanije
odredbe glavnih komandanarta upravljen'h stanovnittvu.
O:.im na njemakom jeziku plakate treba sastaviti na
srpsko-hrvatskOm, slovenskom odnosno makedonskom
jE!Li.ku.
(8) Zvunici nisu samo prikladno sreds:tvo protiv
neprijatelja,. nego ru, ve prema situaciji, prikladni da
ih se upo\;f!>bi i .lrPd .Pl"'P"l'""djstikog obraiva.nja m.

liJO:
novnitva zauzefh pocir'Uja. Armijama i Pancerskoj
grupi l preputa se i opseg njihove upotrebE".
(9) OKW "e armijama i t. d. predati podsjetnike o
jugoslaveriskoj ~v;i i smjernice o dranju njemakih
trupa u Jugoslaviji
Pod;jetni.ke treba izdavati sve do divizija i trupa
za propagandu, smjernice sve do eta zakljuno..
(10) Nabavka domaih (njemakih) novina, saop-
enja trupama i t. d. kao i snabdijevanje drugim mate-
rijalima svake vrste vrit e se preko vanjskog ureda
Be (odjel: propaganda za oruane snage).

(ll) Ukoliko postoji mogunost, da se u z~uzetoj


Jugoslaviji vr.i nadzor nad tampom, daljnje izlaenje
listova treba dopustiti pod njemakom cenzurom. To
vrijedi pri_'e svega za hrvat.ski dio zemlje. Glavna za-
daa cenzure sastoj~ se u tome, da se u donoenju vi-
jesti i u komentarfrna ni na koji nain ne nanosi teta
njemakim interesima. Stampi treba otro ukazati na
to, da se njena glavna zadaa sastoji u tome da utjee
na stanovnitvo umirujue. Gdje ne po3toji mogunost
vrenja nadzora nad tampom, treba obustaviti izla-
enje novina i asopisa i poslovanje jugoslavenskih no-
vinskih agencija..
(12) Od naroite je vanosti da se dobiju neOOteene
jugoslavenske radiostanice. Cim se osigura stoprocentna
cenzura u nekoj ra.diosta.nli.ci. U"eba zapoeti s emisi-
jama u ogranienom obimu. Pomou odgovarajuih
parola treba uvijek iznova stanovnitvo opominjati da
ne sudjeluje u borbi i pozivati ga da odrava mir i red.
Za snabdiJevanje racliostaru.ca vije3tima upotrebiti
DNB prijemnike kod trupa za propagandu. (potpis:
Kleitol),

107
31. oujka Hitler donosi odluku o danu otpoinjanja
kampanje na Balkanu.75 Njegovu je odluku Vrhovna
komanda (general Warlimont) saopila podreenim
komandantima telegramom. koji glasi ovako:
Fiihrer je naredio silii.jedee:

(l) otpoinjanje Qperacija na Balkanu treba pred-


vidjeti kako slijedi:
5, IV. napad Marita
Prodor prema Skoplju
Napad avijacij.e sa svim za to prikladnim snagama
na jugoslavensku protuavionsku obranu i na Beograd
(vrijeme napada odredit e komandant avijacije)
8. IV. prodor prema Niu
12. IV. prodor iz prostora Graz sa snagama, koje
e do onda stajati na raspotaganju.

(2) U svrhu brzog rastereenja talijanskog istonog


krila u Albaniji, kao i za zatitu sjevernog krila treba
pojaati strateki vanu udarnu grupu u pravcu Skop-
lja (SS divizija Adolf Hitler, ija kasnija upotreba
u sastavu Pancerske grupe l moe doi u obzir).
(3) Za pojannje udarne grupe, koja ide na Nl,
treba Dvadeset drugu diviziju prolazno potiniti kop-
nenim snagama (OKH). Nju e dovesti Komanda avija-
cije (OKL).. Pojedinosti utvruje pojedina ~omanda.
(3) Mjere za zatitu Dunava od potapanja brodova.
ploveih mina i t. d. treba svim sredstvima pojaati.
U tu swhu treba u sluaju potrebe povezati savezni~ke
snage, Skree se panja na mogunost, da se ve na
poetku operacija zauzmu vani objekti. (potpis: War-
limont).
" NO, XXVIII, PS - 1748, str. 42-44.

108
Tako su sve pripreme vojne i dd.plomatske prirod~
bile i.avdene. Krug oko Jugoslavije bio je skorb pot
puno zatvoren. Armije Osovine na jugoslavenskim gra
nicama, spremne za napad, ekale su samo signal iz
Berllila. U subotU 5. travnja uoi napada Hitler JC
Obavijestio Ducea, da napad na Jugoslaviju i Grku ne
posredno predstoji Njegova p::>ruka odnosila se na
prijedlog Mussolinija da za cjelokupne talijanske snage
primi Fiihrerovo strateko vodslvo u operacijama, koje
predstoje, da prima i provodi njegove direktive u formi
preporuka i elja (da pilula ne bude pregorka}.:-c
Duce je 6. travnja, ponovivi da je Jugo:;lavija naj
autentinija tvorev-!na Versaillesa i da zasluuje takvu
sudbinu, prihvatio prijedlog Berlina, jednako kao i
Horty. Jugoslavija je sa svaje strane polruala da nae
simpaUje u Rimu (Momilo Nini kao m'Jilistar vanj-
skih poslova i glasine o ;putu Sl. Jc~Vanovia u Rim i
Maeka u Berlin} i da potrai oslon u Moskvi. U n0ci
od 5. na 6. travnja sklopila je Jugoslavija sa SSSR-om
pakt o prijateljstvu i nenapadanju, koji nije n'ta po-
mogao.

"Wiskemann, spom. dJ., str. 278.

109
4.

DIOBA PLIJENA

Samom napadu fa!istike Osovme na Jugoslaviju


6. travnja 1941. prethodila je propagan.distika pri-
premna paljba u tampi i na radiju, Hans Fritsche,
desna ruka J. Goebbelsa u pitanjima propagande, izja-
vio je, na pri.mj.er, pred niirnberkim sudom, da je
njemaka jtampa velikim, masnim i upadljivim na-
slovima i uvodnicima donosila senzacionalne vijesti o
sistematskim progonima ljudi njemake krvi u Jugo-
sla~i, o paleu sela njema&e manjine, koji vri
srpska soldateska, o zatvaranju i zlostavljanju ljudi
ponosne germanske rase, o naonlavanju Srpskih ban-
dita od strane srpske vlade u Beogradu, o porastu
anti-njemakog raspoloenja i kaosu u Jugoslaviji
i t. d.77
77 Izjava Hans Fritscl:lea o propagandlstlkoj djelatnosti upe-
renoj protiv Jugoslavije, koju je on dao pred sudom 7. I. 1946.,
glasi ovako:
U doba neposredno pred Invaziju Jugoslavije 8. travnja l9H.
njemaka je tampa donosila u naslovima l uvonlcima. sll
jedee vijesti krupnim slovima: (l) plansko proganjaD.Je Volks-
deutscherau u JugoslaviJI, ukljuujui i pale njemakih sela
od strane srpske soldateske, bacanje Volksdeutscherau u kon-
centracione logore i tjelesno zlostavljanje osoba, koje govore
nJemaki; (2) srpska vlada naoru!ava srpske bandita; (3) pluto-
krati podstrekavaju Jugoslaviju protiv NJemao!!ke; (4) porast
protusrpskor raspolo!enJa u Hrvatskoj; (st kaos u ekonom-

Ill
Engleska je vlada (Churchill iz Londona i Eden iz
Atene) pokuala da privoli Simovia na sklapanje ne~
kog ugovora i Eden je iz Atene poalao u Beograd feld-
marala John Dilla, efa imperijalnog generaltaba, ali
Dillova misija nije urodila plodom. On se "Edenu vra-
tio praznih ruku. 4. tra,vnja uputio je izvjetaj Lon-
donuHI i u njemu javio: da je konani rezultat beo-
gradske pos~ete razoarajui iz vie razloga; da nije
bilo mogue pridobiti Simovia ni da potpie bilo
kakav sporazum; da ga je, meutim. i2.n.enadio ofen-
zivni duh Jugoslavena, koji e se borirt.i, ako ih Nje-
maka napadne ili ako napadne SolWl; da je Simoviev
zadatak da odri na okupu vladu teak i da se on (Si-
movi) ne usuuJe predloiti vladi bilo koju vrstu
sporazuma s Londonom; a da sam na svoju ruku ne
moe zakljuiti sporazum; da jugoslavenske snage jo
nisu SIPI"emne za rat; da Simovi oekuje da e Nijemci
napasti juni dio Jugoslavije iz Bugarske, a da e
ostaviti Grku zasad po strani; da e Jugoslaveni po-
moi Albaniji, ali da ne e napasti ak ni tamo sve
dok ih Nijemci ne napadnu..
6. travnja ujutro Nijemci su preli u napad lY.l
pripremljenim i izraenim planovima, opustoili Beo-

skim i socijalnim odnosima u JugoslaviJi. (ND, XXXI, PS -


346\1, str. 322-323).
Hassel u svom dnevniku (str. 15!1) zapisuje, da je 2. trav
nja l!JU. sreo u Dudimpeti v. Heerena, njemakog poslanika u
lleogradu, koji mu je Ispriao, da je njemaka !dampa uvelike
p1etjerala i uveala ispade u Beogradu i u Jugoslaviji uope.
Dogodilo se zapravo jako malo l samo prvog dana (27. 3.):
ispadi protiv NJemakog putnikog biro-a, protiv inlnjera
Mosera, a to se njega lino tie nekoliko poklika Ua- ua
prilikom vonje kod katedrale.
n W. S. Ohurchlll, The Second World War", The Grand
Alllance, str. 153-154,

112
grad, 7' obezglavili politiko i vojno rukovodstvo, koje
ionako nije bilo nikakvo vodstvo, i otpor slabo pri-
premlJene i unutranjim razmi.r:lcama razdirane jugo-
slavenske vojske p.ije trajao dugo,
Novi elementi situacij.e na Balkanu bili su izazvali
potrebu da se podvrgnu reviziji pripreme .jugo:>lavE:n-
skog generaltaba iz god. 1940. Novi ratni plan, koji
je nosio o:z.naku R - 41, bio je izraen na brzinu i
povrno. Nj~gova osnovna zamisao sastojala se u defen-
zivi na svim frotovima (osim onom prema Albaniji}.
Neprijatelja treba svuda zadravati, pr.edvia plan;
prema Albaniji (talijanskim trupama u njoj) treba se
odnositi ofenzivno, kako bi se izborio prolaz preko
albanske teritorije i veza s grkim trupama, an~aira
nim u borbi protiv Talijana; pod jaim neprijatd!sk.im
pritiskom povlaenje prema jugu; u s:ua.;u da je ne-
mogu otpor u zemlji, povlaenje u Grku,

Trea grupa armija trebala je da operira na frontu


prema Albaniji, Grkoj i junoj Bugarskoj; Peta armija
bila je samostalna i imala je zadatak da zadrava pro-
diranje neprijatelja u cilju uspjenog povlaenja snaga
sa sjevel'lnog i sjeverozopadnog fronta; se~ta armija,
isto tako samostalna (podreena izravno Vrhovnoj
komandi), imala je planom predvieni zadatak da pre-
uzme odbranu fronta prema RumunjiSkoj, a kasni;e

11 O bomb;irdiranju Beograda leldmaral Milch, Inspektor


njemake avijacije, i;-;ja\'io je pred sudom slijedee (ll. III.
1!1~6.): ~a tlitanje tui:ioca Robertsa. da li je bombardiranje Beo
IP'nda bilo uslvari umor!;tvo, Milch je prvo ulio; kad ga je
Hoherts upitno, da li ne bi htio odgovoriti. MiJeh je Od!:"o\orio,
da ne moe odgovoriti ni da ni ne. jer ne zna okolnosti
tog n~pada. Ne zna. da li je rat ve bio objavljen. ne znn.
da li je f'rlin dao prethodno upozorenje, da e doi do na
pada, ne zna. da li je Beograd bio tvrdava . .ni kaka\' jo
bio cilj naJlada. ali zna za druga bombardiranja, zbog kojih
bi se moglo postavili isto pitanje i u Istoj formi! (ND, IX, str.
13:!).

B llitlorQ\' po!h\:~r 113


Dunava; Drugoj grupi armlja bio je povjeren zada.
tak odbrane linije fronta od begejskog kanala do Donjeg
Miholjca; Prva grupa anni~a branit e granicu prema
Madarskoj, Njemakoj (Austriji) i Italiji od Donjeg
Miholjca do Karlobaga; trupe Primorske oblasti -
front od Karlobaga do ua Bojane, dok e se stra-
tegi~ska rezerva Vrhovne komande prikupiti na vie
mjesta. Prema planu je Jugoslavija imala raspolagati
s 28 pjeadijskih i 3 konjike divizije, ali se na poziv
vojnih vlasti mnogi n!su odazivali. Rauna se da se
30----40 posto pozvanih nije odazyalo pozivu, i to iz
raznih razloga. Opu je mobilizaciju Simovieva vlada
proglas:la tek 7. travnja. Ve prvog dana N:jemci su
ostvarili apsolutnu nadmo u zraku i nastojali .da,
prvo, presjeku jugoslavemkoj vojsci odstupnicu u Grku
i spajanje sa saveznicima. Palo -je Skoplje; Druga
tankovska divizija (njemaka) nastavila je pokret pre-
ma Solunu; List je uspostavio dodir i s Talijanima u
Albaniji; Nijemci su na sjevernoni lcraju klijeta pre-
li u napad; ustaki ru e:lernen.t.i poveavali nered i
ubrzavali rasulo. Tom pokr;-etu Nijemaca na sjeveru,
kad ve organizirane i povezane odbrane u tim kra-
jevima nije ni bilo, pridruili su se Talijani (11. trav-
nja).80
U noi od 13(14. travnja Simovieva je vlada odr-
ala na Palama sjednicu; ujutro 14.tog '}e ukazom bio
smij~njen naelnik Vrhovne komande .i novo imeno-
vani naelnik dobio pismeno nareden~e da zakljui
primirje i to odmah. On je hitno naredio svojim gru-
so O jugoslavenskom ratnom pla-nu iz god. 1941., raenom na
brzinu i povr!ino, i drugim pojedin_ostima vidi: Milan Zelenika,
~o operacijama. u Jugoslaviji aprila 19H ,godine, Vojnoistoriski
glasnik, br. 4, 1951., str. 007 i dalje. Za neke detalJe bijega.
Simovieve vlade iz Nik!ita moe posluf:iti ina~e slaba
knjiga dr, Branka ubrilovi6~, :oZapisi Iz tuine, Sarajevo 1946.

114
~afi'J.a armija i armijama da uspostave dodir s nepri~
jateljem i da mole primirje, Istog su dana pretenim
dijelom bila obustavljena neprijateljstva, a 17.tog trav-
nja u 3,25 sati p~edstavni.k jugoslavenske vojske pot-
pi;.ao je instrument o bezuvjetnoj kapitulaciji jugo-
slavenske vo~ske. Vlada je avionima pobjegla iz Nik-
ia u Grku i dalje, a Hitler je vjerovao da je porazio
jugoslavenske narode i razbio Jugoslaviju. Onog asa
iz~edalo je kao da je u pravu.

Kolikogod njemaka pobjeda protiv Jugoslavije i


Grke biJa brza, kampanja je na BaJkanu privezala
Njemaku uz diverziju, koja je mogla imati i te:h
posljedica za daljnje Hitlerove planove (u prvom redu
za Barbarossu). Taj je plan zahtijevao da Njemaka
razvije svu svoju snagu na Istoku, ;er je njemaki
generaltab u planiranju napada na SSSR polazio od
pret[postavke da Crvena armija na liniji Baltikog do
Crnog mw-a broji najmanje 155 divizija.. N;emake su
snage ima.Je iznositi 110 divizija plus 16 divizija re-
zerve i drugih 12 rumunjskih: svega 138 divizija, Pred-
postavlja;ui opravdano svoju nadmo u kvali1eti i

naoruanju, Hitler po prviput (poslije Poljske i Fran-


cuske) nije imao potrebiW nadmo u broju, koja se
ipak pokazala neophodna za streloviJlu oferuzivu (Blitz-
kri.eg) sa ciljevima duboko na neprijateljskoj terito-
rijL Tako su u njemakom genera~tabu raunali sve
dok je izgledalo, da e na Balkanu (protiv Grke) u
prol~ee biti potrebna operazija manjeg opsega. Me-
utim, kad j.e pala vlada Dragie Cvetkovia, Hi.Uer
je bio prisiljen da brzo izmijeni svoje planove na Bal-
kanu, da prWiri akciju i da povea broj snaga za bal-

115
kansku kampanju na 28 divizija, od ko;ili je 24 divizlia
bilo predvieno za BarbarDssu (od toga sedam od 19
pancerskih i tri od 12 motoriziranih). Rezultat je bkl
taj, da je Berlin treinu motoriziranih fonnacija, koje
su imale biti vrhovi klina njegovih dubokih prodora
i zaokruivanja u Rusiji, .s~e:nuo na juni Balkan
upravo u asu, kad :su one imale krenuti prema kon-
centracion;m podrujima u Poljskoj,.~<et
Bilo je i laiku jasno, da je Rtner mogao svladati
Jugoslaviju i Grku s polovinom tih snaga, ali on nije
nikako smio preuzeti rizik nekog zasto a na Balkanu.
Zbog toga je bio prisiljen da odgodi predvieni dan
napada na SSSR. Prvo je bio planirao, da e Njemaka
prijei u napad 15. svibnja, ali }e zbog dogaaja u Ju-
goSlaviji 27. ou~ka odgodio napad na 22. lipnja.
Feldmaraa v. Paulus, komandant njemake Seste
armije, kojeg su Rusi zarobihi. kod Staljingrada, izjavio
je 11. veljae 1946. pred niimberkim sudom slijedee:
U jesen 1940. Preuzeo je duno"-t prvog GEneral-
quartienneistera u OKH, a s tim i ve zapoete poslove
geil.eraltabnlih priprema za napad na Sovjetski savez.
U to doba (rujan 1940.) BerLin je u Bukuret poslao
vojnu misiju (general Hansen) i Trinaestu pancersku
diviziju, Tako je Rumun:ska postala podruje za nje-
mako desno krilo. Sve su pripreme za Sarbarossu vr-
ili u skladu s predvien!im datwnom za napad oko 15.
svtbnja 1941. Taj je datwn Hitler izmijenio koncem
oujka zbog dogaa:a u Jugoslaviji.
Zbog odluke da se napadne Jugo3Javjja morali Sffi,)
datwn, predvien za napad, -~dgodiJti za oko pet tj e-

&l Chester Wilmot, spom. dJ., str, 77.

116
dana, t. 'J,. pomaknuti ga u drugu polovinu mjeseca
lipnja.((8!
Hitler je odmah pristupio podjeli plijenass i ve 12.
travnja 1941. .njemaka Vrhovna koma.nda izdaje pri-

8! ND, VII, str. 262.


Hnld~r (spom, dj., str. 72-73) !slie, da su kampanja u
Jugoslavtjl l potreba da se proire ciljevi u Gr~koj prisilile
Hitlera da odgodi napad na Sovjetski savez za nekih osam
tjedana .
.U dnevniku taba njemake mornarice stoji 3. IV, I9H.
zaptsano. da operacija na Balkanu odgaa Barbarossu zasad
za nekih pet tjedana. (ND, XXXIV, O - 170 str. 702). '
Vidi o tome: Peter de Mendelssobn, DSein Kamptor, Wien
Hl46., str. 320.
Viceadmiral Kurt Assmann, bivi naelnik historijskog
odjela OKW. u lanltu: Bitka za Moskvu. Prekretnica rata
(Foreign Affairs. sijeanj 1950.. str. 309) navodi, da je nje-
maka Vrhovna komanda u poetku .planirala Barbnrossu za
srediml svibnja 1941. l da Je taj rok ostao nepromijenjen itavu
zimu 19-IO.-l!Hl .. dnk su Nijemci planirali Ma.rl\u. Ona je imala
u poetku ogranieni cilj: okupaciju sjeverne Grke radi pru-
anja podrke Talijanima u Albaniji l prema Hitlerovoj direktivi
od 17. oujka snage predviene za nJu nisu ulazile u raspored
protiv SSSR-a. Rok za Barbarossu nisu tzmjenlll nl kasnije, kad
su Hitlerovom odredbom od 22. ouJka zbog IskrcavanJa Engleza
u Grkoj ~balkansku kampanjuu pro!ilrili na itavu Grku. uk!Ju-
i\"i i Peloponez. iroko prihvaeno miljenje da Je iskrcavanje
Jo:ngleza u GrkoJ izazvalo odgodu predviena roka u Barbarossi
nije tono. Odgodili su ga, medutim. dOI:'aaJI u Jugoslaviji.
Jugoslavenska vlada, koJa je 25. oujka pristupila Trojnom
paktu, pala Je sruena dravnim udarom u Beogradu, Hitler Je
smjesta donio odluku da se povede kampanja protiv Jugoslavije,
Sad Je trebalo znatno poveati snage i devet dllvizlja od onih
predvienih za Barba.rossu uzeli su za taj zadatak. 3. travnja,
tri dana pred poetak Dkampanje na Balkanu, Vrhovna ko-
manda zakljuuje: Dan poetka operacija Barbarossa od~raa
se za najmanje etiri tjedna zbog operacija na Balkanu. DalJnJe
ode:aanje od nekih deset dana uslijedilo Je zbot::" neobino jakih
kila u svibnju. Nema sumnje. zakljuuJe Assmann, da je
I:'Ubitak od gotovo est dra!!'ocjenlh ljetnih tjedana odluno l
nepovoljno utjecao na ishod operacija na Istoku,
" Nijemci su pljakali na veliko; naalost umjetnina nije
kod nas bilo dovoljno. U pismu Reichsleitera Bormanna Rosen-
bergu, Bormann pi!ie da Je Fi.lbrer podvukao da je beskorisno
slali specijaliste na Balkan, Jer tamo nema nikakvih umjet
nina; u Beogradu postoJI samo kolekciJa kneza Pavla. koju
Fi.lhrer namjerava cijelu za sebe zadrati; organi GruppeniUhrera
Heyd.rlcba zapliJenili su imovinu lola (slobodnozidarskih) 1 dru-
ro. <ND, XVII, str. 374),

117
vremene direktive za diobu Jugoslavije.&' One glase
ovako:
Fiihrer je izdao slijedee smjernice za diobu Jug'l-
sllvije:
(1) Nekadanji krajevi Stajerske i Kranjske, Teri-
torij .nekadanje Stajers:ke prema jugu proiren poj :t-
som irokim nekih 90 km i dubokim lQ-15 pripada
GW-u Steiennark,85
Sjeverni dio Kranjske s graninom linijom, koja
juno prolazi Savom a sjeverno od Ljubljane prema
p!"1loenoj karti OKH/Gen.. Qu., pripada KranjskOj.
Predaja predjela, koje su zauzele njemake trupe, u
ruke nadlenih GauleLtera uslijedit e od strane ko-
m:mde kopnenih snaga (OKH), im to dopusti pacifi-
kacija zemlje.se
Predaja predjela, koje dre Talijani, prLpremit Le
se pismom Fiihrera Duce-u, a provest e se prema
blioj uputi ministarstva vanjskih poslova. Do tog se
vremena ne smiju s njemake strane poduzimati ni-
kakve mjete,
Meimurje u cijelosti pripada Madarskoj na te-
melju historijske gr8l'llice. Uzeto je u razmatranje ka-
snije pre::eljavaruje onih Nijemaca, koji ive u sjevero-
zapadnom dijelu.
Predaju tih krajeva Madarskoj urecMt ~e Komanda
kopnenih snaga (OKR).
6' ND, XXVII, PS - lHIS, Vorlli.ufige Rlchtl!nien fUr die
Aufteilung Jugoslawiens, str. 6(t..-..{12.
&5 Ga.u~ Je u Treem Reichu predstavlJa<> veu upravnu je.
dinlcu (kao kod nas banovine priJe rata).
val:e :e ~~:Ja p~!~lSJe~JJ~~:kS~g~:~an 5 ~a~c~e-~ag:~~er~~~7j;
o deporta.c.iji Slovenaca u Hrvatsku l Srbiju. Konferenciju Je
bio odobrio Auswiirtlges Amtc (njemafko ministarstvo vanj
skih poslova) telegramom od 31. f;VibnJa (broJ 380); odobrenJe
FUhrera nosi broJ 344 od 24. svibnja Late rodiae.

118
(3) Banat.
Podruje od toke gdje se dodiruju Drava i Ma-
damka granica do mjesta utoka Tise u Dunav pripada
Madarskoj.
Podruje istono od Tlse ostat e zaMd pod nje-
makom zatLtom, isto tako i kraj juno od Dunava na
iStok od ope linije: ue Morave u Dunav-Poarevac
--.Petrovac-Boljevac-Knjaevac-Kalna. Ta:i kraj
obuhvaa podruje bogato bakrom (Bor) i krajeve
bogate ugljenom, koji se nastavljaju jugoistono. Po-
menuta linija vrijedi kao uporite 'i provizoma granica.
U njemu treba zasad predvidjeti njemaku vojnu upra-
vu pod OKH.
(4) Juna Srbija.
Predio. lroji nastava~u bugarski Makedonci, pripada
Bugarskoj prema narodnosnoj granici.
Privremeno odreivanje granice odredit e Komanda
kopnenih snaga prema vojno-stratekim razloZima;
pripremiti predaju Bugarima.
(5) Stara Srbija.
Podruje Stare Srbije dolazi pod njefnaku vojnu
uprarvu podreen.u Komandi kopnenih snaga,
(6) Hrvatska.
Hrvatska e po31tati nezavisna drava untltar nared-
nosne granice. S njemake strane nikakvo mijeanje u
unutranjo-politike odnose.s7
(7) Ostali krajevi ukljuujui Bosnu i Crnu Goru.
Politiko fonniranje tih krajeva preputa se Italiji.
Kod toga se moe uzeti u razmatranje i uspostava ne-
zavisne Crne Gore.
II. Odredivan.1e granica.
n To le ostalo, naravno, aamo na. papiru.
119
(l) Ukoliko ve granica nije odredena pasusom I..
odredit e je Vrhovna komanda u .<;:.porazwnu s m'ni-
starstvom vanjskih poslova, opunomoenikom za etve
rogoclinj:i plan i ministrom unutralin5ih poslova Re:cha.
Za Vrhovnu je komandu ~adleno mjesto )>Wehr-
machtflihrungss.tab (L IV/QU).
(2) Komanda kopnenih snaga (OKH) po::lnijet e Vr-
hovnaj komandi (W. F.St.) u najkrae vrijeme - uko-
liko to ve nije uinila - svoje vojnostra.teke pri:cd-
loge u pogledu o:lreivanja granice, ukoHko ih nije
Flihrer ve odredio, izuzev zatirtno podruje juno o
Dunava.
(3) Vrhovna e komanda (W. Rli. Amt) u najlcraem
roku podnijeti svoje predloge u p:>gledu Z'3.titnog po-
druja juno od Dunava Wehrmachtflihrung:stabu
(Abt. L).
(4) Prema Talijanima ostaju zasad na snazi taktine
granice armija. (potpis: KeLtel)

Berlin Je, ipak, bio prisiljen da s Italijom postigne


sporazum o diobi Jugoslavije, ,te do tada iskljuivo
talijanske sfere utjecaja. Taj je zadatak izvrio Ribben-
t-rop s grofom Ciarnom u Beu 21. i 22. travnja.ee Tamo
je Ribbentrop - naravno - pristao da Italija anektira
onaj dio SlOVenije, koji nije .pripao Reichu.
A1i moram primjetiti, pie Ciano u :promemoriji
Duceu, da njemake granice nisu one, kako se to mi-
slilo u Rimu; teku mnogo junije i, polazei od Vrbnike
prolaze tri kilometra sjeverno od Ljubljane, da se
zatim spuste do na sjever od Mirne i Kostanjevice sve
do Drave i Petrijanca. Ribbenl1:r.op je izjavio u nekoliko
89 Opirnije o tome: Bogdan Krizma-n, . Prome.moUc'" Ga
leazza Oiana, Historijski zbornik. IV, Zag1eb 1951. str. 230-231.

120
navrata, da tu g;raniou treba smatrati definitivnom,
jer je tako odredio Httler, i to na neopoziv nain.
Hrvatska. Ribbentrop je ocrtao granice hrvatske
drave na temeljl,l neslubenih zahteva Zagreba. -Ona
e obuhvatiti Bomu i Hercegovinu u starim gTanicama,
ukljuujui jako velik dio dalmatinske obaJ.e. Odmah
sam za Italiju traio itavu Dalmaciju, na .to je Rib-
bentrop odgworio, da Njemaka dri, da Italija ima
pravo da direktno pregovara s Hrvatskom o razgrani-
enju, ali je bez tekoa priznao korisnost stvaranja
teritorijalnog kontinuiteta izmeu Italije i crnogorsko-
albanske zone. Spomenu vi odnose izmedu Italije i
Hrvatske, Ri.bbentrop nije dao neke precizne izjave,
ali nije krio svoje lino, premda maskilrano protivljenje
projektu personalne unije izmeu obje drave. Bilo
kako mu dra,go, on namjerava da o tome razgovara
s Ftihrerom i prilikom idueg susreta dat e mi druge
novosti. Stavljeni pred specifine rezerve u pitanju
personalne unije izmeu 11alije i Hrvatske, koju Ribben-
trop smatra kao dravu vrlo bliskom, ak kao sastav-
nim di~elom politiko-ekonomskog sistema Reicha, po-
novio sam nau vrstu odluku, da za Italiju traimo
iltavu Dalmaciju, ne uinivi nikakvu aluziju na pi-
tanje pristupa Hrvatske moru, pitanje, ko;e se uosta-
lom nije postavljalo, !to se tie teritorija, ak ni s nje-
make strane. Ribbentrop je upitao, da li smo mislili
i na mogunost, da se Madarskoj dopusti pristup do
mora. Odgovorio sam, da se to pitanje mcxe razmotriti
pod ekonomskim vidom izmjenom koncesije slobodne
zone u jednoj od naih luka. Ribbentrop je to odobrio.
Crna Gora. RJbbentrop je pristao, da se obrazu;e
nezavisna crnogorska drava vezana uz ItaJju politi
kim i ustavnim vezama, koje treba kasnije odrediti.

121
Kosovo. Za vrijeme nedavne pos~ete kralja Borisa
vlada se Reicha obavezala, da e Bugarima prepustiti
itavu Makedo:D..ru. Rekao sam, da se slae:mo u prin-
cipu, ali sam uinio rezervu kod razgranienja u cilju
da traim za Albaniju podruja nastanjena iskljuivo
Albancima, kao Debar, Gostivar, Tetova i t. d, koja
su bila ukljuena u oblast obeanu Bugarima, da tako
dobijemo granicu, ko~a je snana i log"na u vojnom
pogledu.
Srbija. Namjera je njemake vlade, da Srbiju svede
na najjednostavniji pojam, da joj tako onemogui da
postane aktivno i opasno sred'te zavjera i intriga.
Zato su bili primljeni na raun Srbije vie ili manje
svi teritorijalni zaht~evi Bugara, RumWlja, Madara i
Hrvata. Sto se tie Albanije, granice koje je predvidio
Ribbentrop, ne polcrivaju se, na nau tetu, s alban-
skim zahtjevima, ali mi.sllim, da ne e biti teko postii
zadovoljavajue izmjene na tom podruju.
Drugog dana u nastavku razgovora s Ribbentropom:
Slovenija,. Ribbentrop je potvrdio u Ftihrerovo ime,
da granice utvrene dekr-etom treba smatrati def:nitiv-
nima. Italija ima mogunost da odmah .pristupi. i to
na nain, koji smatra najboljim, pripojenju onog dijela
Slovenije, koji se ne nalazi u teritorijalnom sastavu
Reicha.
Hrvatska. Fii.hrer potvruje poiliti.ku nezainteresi-
ranost u pogledu Hrvatske. S njegove strane no;ma
nikakvih prigovora tome, da se uspostavi personalna
unija izmeu lcra}jevine Italije i Hrvatske. To pitanje,
ipak, treba rijeiti direktno izmeu Rima i Zagreba.
Cak to se tie pripojenja itave Dalmacije Italiji,
Ftihrer ni.je stavio nikakav prigovor, PQIto priznaje, da
se radi o isk.ljulvo talijanskim in\er<6ima. Ribbentrop

122
je sa svoje strane, podv'lael da govori isto akadem~
ski. primijetio, da je Dalmacl'a u ogromnoj ve: ni na~
stanjena Hrvatima, na to sam vrlo kategoriki odvra-
tio, da mi ne tra'mo Dalmaciju iz etnikih razloga,
nego na temelju naela ivotnog prostora, jer posto;e,
iznad svih moguih razmatra.nja o sastavu dananje
DalmaC:.je, historijski, ku1t:urni i p::>litiki razlczi, koji
itlle, da je Dalmacija draga srcu svakog Talijana, kao
svaki drugi dio nacionalnog podruja, Rjbbe:ntrop je
primio to sam mu rekao.
Spomenuvi proceduru, koju tl'leba primijeniti prema
Hrvatima, Ribbentrop je u ime Fiihrera, predloio, da
se odm3h pozove Paveli u Rim, da se s nj:m utvrde
granice izmeu Italije i Hrvat".sk;e i odrede eventualni
politiko-ustavni odnosi izmeu ove dvije drave. Rib-
bentrop predlae isto tako, da to bude to prije, da
izbjegnemo manevre, koj.i se ve pojavljuju. A osim
toga i zato, jer je Paveli molio za dozvolu da posjeti
Njemaku, a elja je Fiihreron.ra, da ga p!'imi onda, kad
sam Paveli bude zauzeo stav u teritorijalnom i poli-
tikom pitanju prema Rimu.

Crna Gora. Ri.bbentrop se potpUillO slae s planom,


koji smo podn.jeli. Ponavl~a da je pitanje Crne Gore
pitanje, koj-e se tie iskljuivo Italije.
Albanske granice. Usprkos ve preuzettm obavezama
prema kralju Bugara, Filhrer je pristao na naA zahtjev
u pogledu podru_a Kosova. Meut.im, htW bi odrati
kraj oko Ljubotena za Bugare, a onaj oko Mitrovice
u korist Srbije, jer se na tim podrujima nalaze rud-
niCi u njemakom vl~tvu. Ribbentrop je dodao, da
je Fiihrer uputio apel na Ducea, da vodi rauna o n e-
govu osobitom interesu u tom pita.D:iu.o::
Ali radoat faistike Osovine nad ra:unjerno lako
izvojevanom pobjedom nije potrajala dugo: Komuni-
stika je partija pozvala nae narode na ustanak i
ustanak je planuo. Nijemci su odmah reagirali, ali i
najokrutnije njihOVIe mjere nisu pomagale. Ustanak se
irio sve vie. 8' Keitel u ime Vrhovne komande izdaje
ve 16. rujna 1941. upute komandantirna okupiranih
podruja o nainu suzbijanja komunist! kog pokreta.(..uo
U njima se navodi, da u okupiranim podrujima izbi-
jaju komunistiki ustanci, a da se moe raunati da
e i nacionalistiki i ostali krugovi iskoristiti politike
i ekonomske nevolje i napetost, kako bi n~ernakirn
okupacionim vlastima nanijeli to vie neugodnosti. Na
taj nain nastaje za okupacione trupe Opa nesigurnost;
osim toga je takva situacija dovela do toga, da je Vr-
hovna komanda bila prisiljena da dovede snage sa
sektora, ko-~i su dana~s mnogo vanijd. Dosadanje su se
mjere pokazaJ.e kao nedovoljrfe i zbog toga je Fiihrer
odredio da se poduzmu najotrije mjere, da se tako u
najkraem rokU slomi taj pokret. Samo je na taj nain
se Openite podatke o NO:S vidi: l:ubeli-Milostl, Pregled
historije NOD", Zagreb U152~ Jod) je 7. VI. 19,16. Izjavio
pred ntlrnber~kim sudom, da su jugoslavenske partizane uvijek
nazivali bandil!ma11 Iz propagandistikih razloga, ali da su
u praksi sa svim borcima u uniformi postupali kao sa zaroblje-
nicima! (ND, XV, str. MG).
Ve nekoliko dana ranije (3. VI.) Jod! je pokuao, da se
prikae u llj~pom sv!Jetiu: Ispriao Je sudu da je on. sa
zoavi za nevjerojatna zlodjela nekog ustakog odreda u Hr-
vatskoj, odmah o tome obavijestio Hitlera! (ND. XV, str. 308).
U Jodlovom dnevniku nalazimo slijedeu blljelku 02. VI.
111~2.):
Njemaka je andarmerija razoruJala l ubnp)!iln jednu etu
usta~a zbo~ zlodjela, koja su tl usta~e poinili nad civilnim
&tnnovni!Hvom. Fi.lbrer nije odobrio tu mjeru donesenu na osno-
vu zapovijedi komandanta 708.-me divizije. jer ona potknpa
autoritet ustn!la, n upravo na tom autoritetu poiva itava
hrvatska drava. Ona bi Imala l!ltetnije djelovanje zn mir l
poredak u Hrvatskoj nego uznemirenost medu civilnim sta-
novnl~tvom, koju stvaraju takva zlodjela. (ND, XXVIII, PS -
1857. str. 305-3!16)
ee ND, XXXIV, 0-148, str. 501--504.

124
tbogue uspostaviti red. Stoga kod svakog opiranja nje-
rro.kim okupacionim vlastima, bez obzira na detaUe,
treba odmah zakljuiti da se radi o komunistikim
prstima i kod prve prilike upotrefbiti najstroa sredstva.
KQd toga, navodi se doslovno, t~eba imlti na umu,
da u tim zemljama jedan lju~ki ivot nita ne vri:jedi,
a da se zastraJujue djelovanje moe postii samo ne-
obinom otrinom. Kao cdm-azda za jedan n;emaki
ivot, mora u tim sluajevima openito vrijediti smrtn-:t
kazna za 50 do 100 komunista. Forma izvrenja kazne
mora zastraujue dj,elovanje samo povdsiti.u:

7. prosinoa 1941. Hitler dopunjuje gornje upute Vr


hovne komande (OKW) i izdaje poznati dekret NaC i
magla (Nacht und Nebel).ll1 U njemu r:e u uvodu
navodi, da su u okupiranim podrujim3 komunistiki
elementi i drugi anti-njemaki krugovi od poetka
kampanje na Istoku protiv SSSR-a pojaali napade
uperene protiv interesa Reicha i njemake vojske. Ve-
liina i opasnost tih akcija sile OKW na najotrije
mjere protiv poinitelja. Zbog toga tieba postupati
prema slijedeim principima:
))(l) U okupiranim podrujima za krivina djela
civila ne-njemake narodno::ti, uperena protiv ReiCha
ili okupacione vlasti, njene sigurnosti ili borbene snage,
vrijedi principijelno smrtna kazna.
(2) Krivina djela iz prve toke treba u zauzetim
podrujima presuditi samo u sluaju, ako je vjerojatno
d~ e smrt111a karzna pogoditi krivca i!~, barem, glavne
krivce i ako se moe proveJ..ti izvrenje smrtne kazne

~XXXVII, LOOO, R!chtlinien fUr die VerfolR"ung von


Straltaten gcgen das Reich oder die Besntznngsmacht !n den
besetzten Gebiete nvom 7. Dezember !!Hl. str .570.

125
najbrim puiem. U protivnom treba krivca lli, barenl,
glavne krivce odvesti u Njemaku.
(3) Krivce, ko~i se dovedu u Njemaku, podvrgnut
e se postupku za vrijeme rata samo ako je to od po-
sebne vanostL Njemakim i stranim vlastima, kad
trae obavjetenje o njima, treba odgovarati da su
uhapeni, ali da sta.nje .istrige ne doputa druge infor-
mac:je o njima.
(4) Komandanti u okupiranim podrujima f sudski
organi lino su odgovorni u granicama nadlenosti za
izvrenje te naredbe.
(5) Sef Vrhovne komande (Keitel) odluuje, u ko-
jim e se okupiranim podru)ma . primjenjivati ovo
nareenje.

Dekret :nNo i magla doivio je ubrzo izmjenu.


Flihrer je propisao da nadleni sudovi u okupiranim
podrujima sude krivina djela iz toke prve samo
onda, ako osuda glasi na smrt i ako se objavi u roku
od osam dana od uhapenja krivca. U protivnom treba
krivce dovesti u N~emaku i tamo voditi postupak.
Zastraujui primjer lei u iezavanju bez traga okri-
vljenog i u tome da vlasti ne smiju o njegovu bora-
vitu davati nikakvo obavjetenje.
Ali Nijemci nisu ostali kod toga. Akcije na!ih par-
tizana postajale su sve brojnije i opasnije. Njemaka
se Vrhovna komanda zabrinula, ustanak se irio i pro-
blem za Nijemce vie nije bio samo vojne prirode: on
je za Osovinu postao opi, meunarodni problem, koji
je trebalo pokuati rjeavati i diplomatskim putem.
Prilikom GOringove posjete Rimu u studenom 194:!.
povela se rije i o narodnom ustanku u Jugoslaviji.
Meu Ntirnberikim dokumentima postoji zapi::nik

126
G&ingova ~azgovora s buc.On\ vodenog u !>alwo
Venezia 23. studenog.ez GOring je prvo izruio Fiihrerov
pozdrav i elju da se sastane s Duceom. Zatee sa
sastankom - veij GOring- samo zato, jer eli da, prvo,
privede kraju borbe oko Staljingrada. To e vjerojatno
uiniti za iduih osam dana, poto se ve 8/10 grada
nalazi u nj,Em.akim rukama. GOring inu je zat'm opisao
nain, na k()ji Nijemci postupaju kod likvidacije parU-
zana i rekao:
Bllo bi ucntalom dobro, kad bi mogli suzbiti nemJre
na Balkanu, jer Englezi polau velike nade u tekoe
na itavom okupiranom podruju.
Mnogo je odreeniji (pxema tome i vaniji) razgovo<
izmeu Ribbentropa 1 Ciana, koji su oni vodili u pri-
sutnosti Keitela i Cavaliera (efa talijanskog general-
taba) u Fi.ihrerovom glavnom stanu 19, prosinca 1942-.!1 3
Zapisnik o njemu glasi ovako:
Ministar vanjsk7h poslova uvodno ukazuje na po-
etku, da je jedan od dosadanjih rezultarta rata bio:
uklanjanje opasnosti, kaja je
prijetila od ve1iko:,rpske
Ldeje. K tome pridolazi jo i to, da su Velikosrbi bili
uvijek Staljinovi prijatelji. S druge strane Njemaka
a napose Ftihrer potpuno su dezinteresirani u pogledu
Hrvatske. On (Ribbentrop) je uvijek iznova izjavljivao
Paveliu da mora suraivati s Duceom. Njemaka ima,
i to samo za vri~eme rata, trostruki interes u pogledu
Hrvatt:.ik.e: (l) u njoj ne smije nastati nikakvo novo

: ND, XXXV, D-72!1, Aulzeichnung iiber die Unterredung


zwischen Reichsmarscball GOrlng und dem Duce im Palazzo
Venezia am 23. Oktober Ul42., str. 407-4.00.
u ND, XXXVI, D-735, Aulzelchnung ilber die Unterredung
zwischen dem Relchnussen-min:ster und dem Grafen Ciano ln
Anwescnheit des Felmarscballs Keitel und des Ma.rschalls Ca-
vallero im Fiihrerhauptquartier am 19. Dczember 19~2. nach dem
FrUhstUck. str. 423--125.

127
gnijezdo otpora; (2) eljeznika veza preko ltrvatske
mora ostati u prometu; (3) ekonomski odnosi (naroi~o
dovoz boksita) moraju ostati osigurani.
Feldmaral Keitel izjavio je talijanskoj gospodi, da
je potrebno da njemake trupe u zajednici s talijanskim
oiste podruje Hrvatske i to jo sada u toku zime,
ima~ui u vidu 1snaan utjecaj Eng:ez.a na tom podruju,
Flihrer je izja;vto da srpske urotnike treba iskorijeniti
i da se pri tome ne smiju upo1::11ebiti blage metod.:-.
Feldmaral Keitel je ovdje dobacio da treba do t~m:lja
spaliti svako selo, u kojem se nau partizani.
Ministar vanjskih poslova nadalje je izjav o, da
Roatta ne smije napuditi Treu zonu, ve n:oprotiv
napredovati i to u na}uoj suradnji s njema~im tr u-
parna. - Feldmaral Keitel zamoEo je u vezi s gor-
njim taLijansku_ gospou, da uvlaenje hrvat:kh truJ;a
u ovu akciju ienja nikako ne smatra nekim privile-
giranjem Hrvata. - Ministar vanjskih poslova je pri
tome primijetio, daje Poglavnlk, s kojim je razgovaraJ
vrlo otvoreno, stoprc:entno L<J:reman da se sporazumi
s Italijom. U sluaju da iskrsnu bilo kakve potekoCc
izmedu Ita-lije i Hrvatske, Njemaka e uvi~e:t intet-
venirati u smislu talijansko-hrvatske suradnje. Po3la-
nik Kasche primio ~e direktivu, da prui stop:;,;:otnu
podrku talijanskom poslanstvu u Z'lgrebu. Naalo~t
je Roatta vjerovao, da e pomou po1i1ikih pregovon:a
moi konsolidirati polc.aj. Flihrer je V( ju2r objasnil',
da se na Balkanu ne moe tako postupati. Na jednu
upadicu Cavallera, da prema tome etnici ne smiju
doi u obzir pri ras:avanju situa:ije, odvratio je
m.in.istar vanjl.)l}tih poslova, da -to ne dolazi u obzir. 114
~ozl l:etnika preti ctntu ofenzivu vidi odlit'no dOku
mentlranu studiju pukovnika Ste,e Maodu!la etvrta i peta
neprijatelJska ofenziva i Jlitanj~ ~E'! nika"'. Vojnoistoriski glasnik,

128
Prvo treba oistiti srednju Hrvatsku, a zatim Herce-
govinu. - Cavaliera je odvratio, da je o tome postigao
sporazum s feldmaraJ.om Keitelom, ali da e se plan
operacija sastaviti tek nakon detaljnijeg prouavanja.
U tu svrhu trebaO bi njemaki komandant feldmarial
Ltihr doi u Rim, da tamo s predstavnicima talijanske
vojske sastavi vojne planove u pojedinostima
Ministar vanjskih poslova je odgovorio, da polae
vanost na to da se rasjasni i rasisti da Njemaka
nema nikakav .politiki interes u pogledu Hrvatske, da
Hrvatska ulazi iskljuivo u talijansku po,l.itiku sferu,
da Za zajednilru akciju ienja Fiihrer stavlja na
raspolaganje njemake trupe i hrvatske odrede i da se
talljaru;ke trupe ne smiju povui iz Druge u Prvu zonu.
Cavallero je to primijetio; da se vojne zapovijedi
mogu .izdati tek nakcm ispitivanja pojedinosti, dok se
grof Ciano u potpunosti sloio s navpdima ministra
vanjskih poslova.
Grof CLano je n.a koncu razgovora izjavio, da e
u tom smislu telefonski razgovarati s Duceom.

Ali sve im je bilo uzalud.


Brige Berlina zbog sve vee snage i razmaha NOB
rasle su svakim danom. Ri.bbentrop je 21. veljae 1943.
pozvao talijanskog ambasadora u Berlinu Dina Alfierija
i saopio mu, da e uskoro posjetiti Mussolinija da

~ 1951, str. 4~6; pored toga l; Vojmir KlJakovi,


nPripreme neprijatelja za etvrtu ofanzivu gledane po stranim
~;.o~:~~a~~~r~~~~~~~~~~m~~~x;:~~~-:r;;a{;:~JW~~!~r~!~:~~s~6~~
tvrta neprijatelJska ofanziva, Beograd 1951, str. ll t dalje;
Isti, Peta neprijateljska ofanziva, Beogra~ ~953 .. str. 12 l
dalje. Vidi o tome diskusiju; Krlzma.n-ubeh 1 M1lostt, Na-
rodni List, 15. 11., 4. 12., !1. 12. l 10. 12. 1952. To pita.nje zahtiJeva
posebnu studiju.

9 Hitlerov pothvat 129


s nj im rasprava. opu situaciju, a posebno neka pitanja
Sredozemlja i Hrvatske.ss U razgov.oru Ribbentrop nije
Alfieriju sakrio zabrinutost zbog dranja talijaruk~
vojske u Hrvatskoj, o emu je i Duce obav:l.j~ten. Ta-
lijanska vojska mora postati aktivna u Hrvatskoj
Upravo zbog mogunosti islacarvanja Engleza na ja-
dranskoj oba3i Balkana postojanje tih bandi, koje
poduzimaju akte sabotae poput dizanja mostova u zrak
i slino i tako dovode u pitanj-a trasport jednom jedinom
eljeznikom prugom, predstavlja opasnost. Alfieri je
odgovorio, da se Cavallero apsolutno sloio s politikom
sile, koju predlae Njemaka, i da je njemu (Alfie~iju)
nedavno rekao, da e odrediti sve potrebno. Ribbentxoo
mu je odvratio, da Roarttina politika Fiihreru zadaje
ozbiljne brige i da bande treba Wlititi i to mukarce,
ene i djecu, jer njihov opstanak ugroava ivote nje-
makih i talijanskih tnUJeVa, ena i djece."

Ribbentrop je -u razgovoru spomenuo, da je Duce


ve obavijeten o Fiihrexovoj zabrinutosti zbog dranja
talijanske vojGke u Hrvatskoj. To je Hiltler uinio svo-

t5 Zapisnik o razgovoru: ND, XXXV. D741, Aufzeicbnun~


Uber die Unterredung zwischen dem Reichsausscnminister und
Botscbafter Alfieri am 21. Februar 1943 in Berlin. str. 457---466.
11 U originalu: .. Die Banden mUssten vernicbtet werden.
und zwar Manner, F-rauen und Kinder, weil ibr Fortbestan
~~~d;re~~~iibdred~~!c~~h, u~~X~~~HD~~=~~~~r.~~~)er, Frauen und
Ribbentrop je pred sudom pokuao nevjetO uma.njiti otrinu
svojih rijei. 1. IV. 1946 na. pitanje tu!ioca, da li je rekao gornje
rijei, odgovorio je, da ih je rekao (ako ih je uope Izgovorio)
zato, jer Je vjerojatno bio jako uzruJan. da one ni u kojem
sluaju -ne odgovaraju njegovom shvaanju, za koJi Je dao do-
kaze u toku rata i da ne mole nilta drugo rei, (ND, X. str.
406)
1. VII. 1946. dao Je slijede6e. tumaenje takvim mjerama:
na teritoriju okupiranom od Tilija.na vladao je lr.aos, partizani
su njemakoj vojscb zndavall &taine i velike gubitke (Ribben-
trop naziva parUzane: velikosrpske urotnllr.e bandec), on
(Ribbentrop) nije upotrebio riJOO lst.rebljivanjec ,t slino. (ND.
XLI, Rlbbentrop - 321, str. 167-171)

la&
jim pismom od 16 .veljae 1943.97 Ono u izvodu glasi
ovako:
. . . Situacija na Balkanu. - Mislim da nas vie
ne treba zabrinjivati eventualnost saveznikog iskrca-
vanja na Kreti i Dodekanezu. Odbrana i snabdijevanje
Krete dosegli su takav stepen efikasnosti da bi svaki
pokuaj iskrcavanja sigurno bio neuspjeh i pretrpio
bi teke gubitke. Meutim, Duoe, nisam nita m:mje
zaolrupl:jen situacijom na Balkanu ... Mogao bih Vam,
Duce, u svako doba pokazati dokumente o tome, za
koje lino preuz.imam garanciju da su autentini i ko-
jima poluslubene agencije ne mogu osporiti vrijednost.
Ti dokumenti sadre opsene dokaze o podlosti tog
stanovnitva i proeti su vjenom mrnjom ne samo
prema Njemakoj, nego moda jo i vie prema Italiji.
Rasprostranjenost pobunjenikih organizacija Tita
predmet je zaprepatenja i zabrinutosti. Jedva imamo
vremena da ugui:mo pobWlu, ako hoemo izbjei opa-
snosti da n.a!s one napadnu s lea u sluaju da se Anglo-
Amerikanci iskrc.aju na Balkanu.
Srdano ustrajem, Duce, kod toga da :izdate potrebne
upute da se uzmogne uspostaviti hitna i elastina su-
radnja iizrneu naih kom.aruli na tereniU i koordinirana
upotreba svih sredstava, koja im stoje na raspolaga-
nju.98
Neto dalje Hitler nastavlja ovako:
Mislim, Duce, da postoje zadaci, koji se ne mogu
i2:vriti. :is.kljuivo pomou politike vjettine. Treba u
njih ulaLti siJlu, bez obzira na cijenu u ljudsldm ivo-
tima. Pacifikacija ov.e zone Balkana naLazi se meu
takvim zadacima. Ukoliklo se dogaaji budu odvijali na

" ~Les lettres ~ehang~es par Hitler et Mussolini, str. 143.


" Spom. dJ., 149-152.

131
nain kako .sam gore .spomenuo, imat emo u .sluaju
iskrcavanja njemake divizije, prL5iljene da suzbiju
bande pa.rtizana, a ne efikasne odbrambene trupe protiv
invazione annije.99
Mussolini j.e odgovorio pismom od 9. ou:ka.1oo
Ipak, Berlin i Rim nisu mogli pravo usldaditi .svoju
politiku na Balkanu. Pregovori izmeu njih su se na-
stavljali, a valJ. Narodne revolucije postajao je .sve obu-
hvatniji.
6. travnja 1943., nakon Cianovog odla.ska iz ministar-
stva vanjskih poslova, dolazi do sastanka novog dr-
aWlog sekretara u talijanskom ministarstvu vanjskih
poslova Giuseppe Bastianinija s RiJbbentropom u dvorcu
Kle5Sheim.10l Tom je prilikom Basti.3nini izjavio, da
je iz razgovora .s taLijanskim poslanikom u Zagrebu
Casertanom saznao, da je Ribbentrop izdao nalog
Kascheu (njemakom poslanik:u u Zagrebu) da usko
surauj-e s talijanskim kolegom, Izmeu njih (Kaschea
i Casertana) vlada najbolja sloga. Jedino Glaise-
Horstenauto! >>plee izvan reda i ima jako subjektivne

Spom. dJ., str, 158.


m Spom. dj., str. 165.
'" ND, XXXV, D-740, Aurzelcbnung Uber die Unterredung
zwischen dem Reichsaussenminister und dem Staatssekretlir Ba
stlanini in Anwesenhelt der Botschafter von Mackensen und
Alfieri im Schloss Klessheim am 8. April 1943 nacbmltags.,
str. 440--457.
m General Glaise-Horslenau postao je kao bivli a.ustrijski
orleir (roen u mjestu Braunau am Inn gdje i Hitler) nakon
sloma stare Jugoslavije ~opunomoeni general u Hrvatskoj l
na tom Jlolol!:aju ostao sve do god. 1944. S Talijanima Je dolazio
u sukob zboJ:r svog otvoreno protutalljanskog stava. Siim je
pred nlirnber.k!m sudom iskazao slijedee (12. Vl. 1946.):
. , u rujnu 194.4. bio sam smijenjen s tog poloaja. jer sam
kao stari Austrijanac bio otvoreno protivan ustaAkom teroru,
a Antu Pavelia sam tretirao kao krlmlna.ka, tog efa drave,
koJeg smo Izabrali 1 Imenovali mt, Ato Je bilo nediplomatskl.c
(ND. XVI, str. 122)
Premda ta Izjava ne umanJuJe krivnju Olo.lse-HorstenaUI\,
Ipak vrijedi da se ovdje prib\ljel.

132
ideje i predodbe o odnosima, koji bi trebali postajati
izmeu Italije i Hrvatske. Glaise-Horstenau je izjavio
- rekao je Basti.an.ini - da Hrvatska na putu, kako ga
sada Italija zamilja, ne moe dalje i,i i da se Talijani
moraju prilagoditi mentalitetu Hrvata, a Casertano
mu je na to- odgovorio, da su talijansko-hrvatski odnosi
tono odreeni u ugovoru, koji je hrvatska vlada pot-
pisala bez ikakve prisile. Prema obavjetenjllna gene-
raJa Ambrosija Glaise-Horstenau namjerava uskoro
doi u Rim i Bastianini e ga tom .prilikom ,pozvati,
da mu saopi koliko Hrvatska i posebno Poglavnik
lino duguju Duceu i Italiji Ribbentrop se s tim sloio.
Bastianini je zatim rekao, da ~ mogu izvriti manje
korekture u ugovoru (talijansko-hrvatskom),1os da ga
se tako priJa.godi novim okolnostima, ali nJegova pot-
puna izmjena ne moe doi u pitanje. Pozvao je Rib-
bentropa da se izjasni o dranju Glaise-Horstenaua.
Ribbentrop je odgovorio, da je za njemako-hrvatske
odnose odgovoran jed.no Kasche, a ne Glaise-Horstenau,
o i.jem .posjetu Rimu njemakom ministarstvu vanj-

Hassel u Svom dnevniku zapisuJe (5. V, Hl41}, da Je na njega


na.jpotresnlje dJelovo.o razgovor s pomenutlm generalom. Glaise
Je dvaput razgova.rao s Hitlerom
hvata Jeza - zapisuje Hasse!. Po
prema novim principima Istinskog
Berlin ~~\:lfi[;~~~l;~I,'J(~~-~
sve ito ~
Hitlera samo to, a sam ne f:eli na Sredozemno more. Hrvatima
kod
nareujemo, da se slof:e sa svojim neprijateljima. Talijanima,
koji su, prirodno, hrvatskog vouc: Pavelia (u originalu Has-
sei stavlja riJe: voa pod navodnike) godinama izravali.
Treba uskrsnuti Crnu Goru. taliJanska Albanija mora izai Jako
poveana, Bugarska mora dobiti sanstefanske granice, a Grka
status talijanske gubernije. A mi smo. zapisuje Hasse\, 25. go-
dina psovaH na nepravdu i nerazumnost klauzula mirovnog
ugovora\ (str. 165)
IN To su ugovo.rl, koje je Ante Pavelit1 zakljuio u Rimu
18. svibnJa 1941. (t. z v. rimski ugovori).

133
skih poslova nije nita poznato, i da e on (Ribbentrop)
ispitati stvar.
Za borbu Nijemaca protiv partizana moda je meu
tim dokumentima najznaajnija direktiva feldmarala
K.eitela od 16. prosinca 1942.104 Ona glasi ovako:
Fi.ihrer ima obavjetenja da se pojedine pripadnik~
Wehrmachta kod akcija 19U.Zbijanja bandi zbog .nji-
hova dranja u borbi naknadno poziva na odgovornost,
Fiihrer je stoga naredio:
(1) Neprijatelj baca u borbu s bandama fanatine,
komunistiki kolovane borce. koji ne prezaju od ni-
ega. ~d toga se vie ll'lego kada radi o .hlt;i ili ne biti.
Ova borba nema nita zajednikog s vitetvom vojnika
lli odredbama enevske konvencije.
Ako se ta borba protiv bandi. kako na Istoku tako
i na Balkanu, ne bude vodila s najbrutalnijim sred-
stvima, u dogledno vrijeme ne e raspoloive snage
dol:;tajati da. bi se svladala ia kuga
Trupe ~ zbog toga ovlatene i dune, da u Wj borbi
upotrebe svako sredstvo - ak bez ikakvog ogranienJa
prema enama i djeci - ako samo vodi uspjehu.tos
Obzil!i bilo koje vrste predstavljaju zloin uperen
protiv njemakoe naxoda i vojnika na frontu, koji sno:>i
posljedice prepada bandi, a ne moe :imati. nikakvo
razumijevanje za neku blagost prema bandama i nji
hovim :pomagaima.

ND. XXXIX, UK-o66, str. 128--129.


1o1
m Medu dokumentima nalazi se Izvjetaj Prvo~ planinskog
;:r~[aIf~o~~~rj~~!~g)S~~e~liti~! ~i~al:j~u P~epon:avi!~d\a~~
otkupa stoke (Jedinica je brojila oko 80 ljudi). Partizani su na
nju izvr!Hli napad i ona se morala povui prema !eljeznikoj
stanici. Njen zapovjednik je javio da. :le na uzmaku dao streljati
sve ljude, koje je zatekao na rpolju, jer nije imao mogl)nost
da razlikuje lojalno stnp.ovnltvo od bandll!l Sam je priznao
da je tom prilikom dno ubm oko 100 lJudi. (ND, XXXV. D-578.
str. 179-181)

134
Ovakvi ;princi,pi moraju dominirati i primjenom u
praksi Uputstva za borbu kod suzbijanja bandi na
Istoku,
(2} Nij-ednog se Nijemca, upotrebljenog u suzbijanju
bandi, ne ~e disci.p1inski ili sudski pozvati na od-
govornost zbog .njegova dranja u iborbi s bandama
i njihovim pomagaima.
Zapovjednici trupa u suzbijanju bandi odgovorni
su da svi oficiri u najizrid.tijoj fO!l"mi budu upoznati
s tim nareen,jem, a da lim se Jlljihovii pravni savjetnici
odmah uporz.naju s tim, da se ne e potvrdivati nij'edna
osuda, koja bi mu protuslovila. (potpis: Keitel}

Jodl je neto kasnije (7. XI. 1943.) u MUnchenu


odrao predavanje o vojno-stratekoj situacLji Nje-
make na poetku pete godine rata.too Tom su preda-
vanju priswrtvovali najvii rukovodioci stranke i drave
i ono je Unalo strogo povjerljivi karakter. U njemu je
Jodl o Balkanu rekao uglavnom ovo:
Manje poeljna bila je naa pomo talijanskom sa-
vezniiku na Balkanu, nastala iz ))extratoure Talijana
protiv Grke. Napad, do kojeg je dolo u Ustopadu
1940., protiV'Ul'jeio je dodue svim ;ramijdm sporazu-
mima, ali je na na!oj strani doveo do odluke, koja oi
u duljoj perspektivi bila P'()trebna prije lli kasnije. Taj
planirani napad sa sjevera nije limao samo karakter
pruanja pomoi; an je morao sprijeiti da se Englezi
ne Usidre u Grkoj i odanle ne ugroze naa rumunj-
ska petrolejska polja. Nakon meuigre u Jugoslaviji,
koja je dovela do kampanje na Balkanu .i okupacije
Krete, dolo je do obrauna sa Sovjetskim savezom.

m ND, XXXVII, L-172, str. 63!J.---069.

135
Jugo-Istok. to izvanredno vano operaciono po-
druje, i kontrola nad Balkanom kao dijelom evropske
tvrave od o d l u u j ue su vaimosb:i. 1z operativnih,
vojnopolitikih i ekonomskih razloga. Na Balkanu .se
nalazi 50 posto cjelokupne evropske proizvodnje mine-
ralnog ulja, 100 posto kroma, 60 posto boksita, 29 posto
antimona, 21 posto bakra U dijelovima Balkana oku-
piranim po niemakim trupama vodi se partizanski rat
i komunistike bande, kako ih naziva Jodl, broje pod
Titovim zapovjednitvom nekih 90.000 ljudi.tOT Nje-
make snage u tim prostorima broje 612.000 vojnika,
dok etnika pod Draom Mihajloviem ima 30.000.
Vea iskrcavanja Anglo-Amerikanaca, u toku zime nisu
vjerojatna, zbog toga se glavni zadatak tih snaga sa-
stoji u suzbijanju bandicc, da se tako u proljee 194-1.
nakon uspjenog suzbijanja i unitenja bandi moe
to vei broj tih snaga upotrebiti za obranu obale nrl
eventualne invazije.
Neto mnije (4 .X. 1943.) je i Hinunler, ef SS, odr-
ao govor najviim rukovocliocima SS u Poznanju.tos
U njemu je narbrojio pojedine balkanske zemlje i za
njih rekao uglavnom ovo:
Hrvatska, u ovom asu u velakom neredu, drava
s brojnim manjinama. Poglavnik je preuzeo vlast te-
ko optereen hipotekom (obavezama, koje-je preuzeo

o1 Medu dokumentima nalazi se i nacrt zapovijedi OKW od


30. VII. lD~~- o postup~ sa zarobljenim pripadnicima stranih
vojnih misija (anglosasliih i sovjetskih) kod ~bandic. S njima.
nareuje Keitel, ne treba postupati kao s ratnim zarobljenicima.
nego u smislu FUhrerove za.povljedi o uniitenju teroristikih i
sabotanih odreda od 18. X. 1942. (ND, XXVI, PS-537, str. 140
-141)
Vidi: ND, XVII, PS-1279, str. 97-DS.
O taocl.ma vidi dokument: PS-1919, str. 122-173.
'" ND, XXIX, PS-1919, str. 122-173.

136
prema Ital..iji), bilo je jasno da tako ne e uivati auto-
ritet, bande gospodina Tita, koji je tamo postao neke
vrsti narodni junak (der eine Art Volksheld dort ge-
worden J1st) dobro tamo ive. Slina je situacija u
Sloveniji; prizna.Ji smo nezavisnost Albanije; Srbija je
prirodno stari urotnik na Balkanu, ali je tamo sada
relativno mirno; Grka se sada neto primirlla.

137
138
5.

SOLUN I KNEZ PAVLE

Na kraju, da raspravimo jo jedno pitanje: zato je


zapravo Jugoslavija prila Trdjnom paktu?
Dr. Danilo Gregori, jedan od najvanijih njemakih
agenata u Beogradu do god. 1944., direktor re.irnskog
lista Vreme .i ratn.i zloinac, napisao je za vrijeme
rata (god. 1943.) knjigu uspomena pod naslovom Takav
je bio kraj Jugostavije.too U njoj, pun histerine mrnje
na slobodne zidare, koje vidi na svakom koraku, daje
svoje subjektivno i izrazito germanofilsko tumaenje
dogaaja u ;ugoslavenskoj pol.tici i samo zbog toga
Gregorieva knjiga, zbilja, ne bi bila interesantna. Ali
ima u njoj podataka, koji privlae i moraju privui
panju svakog onog, kdjeg danas zan:imaju dogaaji u
Jugoslaviji oko prelomne godine 1941. To su one stra-
nice lmjige,t1o na kojima Gregori, uvjeren u pobjedu
Reicha, opisuje svoju ulogu posTednika izmeu Dragie
Cvetkovia, predsjednika vlade, n~emakog poslanika u
Beogradu v. Heerena i Ribbentropa. o tome Gregori
pile ugla'VD.om ovo:

l., Dr Danilo Gregori, So endete Jugoslawlen. Leipzig 1943.


ut Osobito etr. 92-157.

139
U lipnju 1940. Cvetkovi ga je zamolio da stupi u
kontakt s njemakim poslanikom u Beogradu, da tako,
na neoficijelan i neposredan nain (pored redovnog pula
preko ministarstva vanjskih poslova, koje se u svojim
vrhovima prilino hladno odnosilo prema pribliavanju
Berlinu: Smiljani, Juki, Pilja, Stojan Gavrilovi t
drugi), prima informacije. o njemakom gledanju na
politiku sitruaciju na Balkanu. Kad su u Rumunjsku
ule njemake trupe a Njemaka jasno pokazala. da se
njen interes protee preko Podunavlja i na Balkan (ta-
lijanska sfera utjecaja!) bio je krajnj. as, da se po-
boljaju odnosi Jugoslavije s Njemakom. Gregori je
ve ranije bio vodio razgovore s Nijemcima u Beogradu;
drugog studenog (podvlaim: nakon talijanskog napada
na Grku) imao je opet dugi razgovor s v.. Heerenom.
U toku tog razgovora Gregori je postavio pitanje
kompenzacije i nagrade za eventualm.o prilaenje Jugo-
davije Osovini i spomenuo, da je za Jugoslaviju od
najvee vanosti produenje osovdne Dtmav-Morava-
Vardar sve do Soluna. Heeren mu je odgovorio, da mu
nije poznato to Berlin misli o tome, alli je injenica
da se Grka nalazi u ratu s jednim od partnera Oso-
vine. Jasno je kako e zavriti ovaj rat; on (Heeren)
moe pretpostaviti, da bi pod izvjesnim uvjetima izlaz
Jugoslavije na Egejsko more m o g a o postati baza za
diskusiju. Odmah nakon tog razgovora Gregori je
uurbano po-traio Cvetkovia i ispriao mu sadraj
razgovora. CvetJtovi je prvo razmiUao a zatim rekao:
Za Solun pristupit emo i otvoreno antibritanskom
blolru. To moete saopiti v. Hteerenu kao moje milje-
nje. Gregori je po5redovao u Berlinu; san.dirao je
teren kod dr.. Paul Schmidta, tadanjeg naelnika odjela
7a tampu njemakog ministarstva vanjskih poslova;

140
posjetllo je samog Ribbentropa (23. studenoga 1940.). lT
toku razgovora s Ribbentropom, Gregori je spomenuo
Solun, a Ribbentrop je odgovorio da ima puno razumi-
jevanje za ostvarenje te tenje Jugoslavije pos!ije rata
u .sluaju da jugOOJ.avenska vlada povede jasnu po-
litiku prema Berlinu. Na rastanku mu je Ribbentrop
predao pozdrave za Cincar-Markovia i poziv da ga
Cincar-Markovi posjeti u Fuschlu. NekoLiko dana ka-
snije Cincar-Markovi (bez Gregoria) otputovao je u
Njemaku. Kad se vratio, primivi prijediloge Berlina
(o zakljuenju nekog pakta o nenapadanju), beograd-
ska je vlada iznijela protuprijedloge na njemake pro-
pozicije, koje su se iskristalizirale iz razgovora Cincar-
Markovia s R~bbentropom u Fuschlu i Hitlerom u
Berchtesgadenu. Stvari SL! se nekako zaplele, pria
Gregori, sve dok nije on, nakon intervencije kod
Cvetk:ovia, opet posredovao u Berlinu. Otiao je lino
Ribbentropu. Ribbentrop mu je ispriao 1ok razgovora
o Jugoslaviji s Duceom i Cianom i upitao, da li bi Cvet-
kovi i Cincar-Markovi mogli ve koncem tjedna doi
u Fuschl, da tako Jugoslavija, prema Ribbentropovim
rijeima, uzmogne iskorishiti jedinstvenu priliku, koja
joj se, eto, prua! Cvetkovi i Cincaor-Markovi doista
su otili u Berchte:,gaden na razgovor s Ribbentropom
i Hitlerom (14. Il. 1941.}. Razgovori su bili vrlo srdani,
ali nisu doveli do nekih definitivnih rezultata (Nijemci
su aludirali na korisnost povezivanja Jugoslarvije s Oso-
vinom, ali je Cvetkovi ostajao rezerviran: nije go-
vorio o pristupu Jugoslavije Trojnom paktu, niti je
Ui.ndo neki .protuprijedlog kao bazu za cliskuJ~u). U
ineuvrernenu Bugarska pristupa Trojnom paktu (L.
oujka} i njemake trupe ulaze u Bugarsku. Odmah
zatim knez Pavle putuje u posjet Hitleru. Kao nepo-

141
sredna posl.jectica tog puta pada odluka jugoslavenske
vlade da pristupa Trojnom paktu uz cijenu obeanja
Njemake da e Jugoslavija poslije rata dobiti izlaz
na Egejsko more.
Toliko Gregori.
Poslije rata javili su Se za rije i drugi.
U prologodinjem prvom broju engleskog asopisa
za meunarodna pitanja International Affairs, koji
izdaje "Kraljevski institut za meunarodnu politikuc
u Londonu (Royal Institute of International Affairs)
izala je studija Radoja L. Kneevia pod naslovom
"Knez Pavle, Hi.Uer i Solun.n1 Radoje Kneevi bio
je poslije 27. oujka 1941. ministar dvora, a za vrijeme
rata opunomoeni ministar emigrantske vlade u Portu-
galu i ovjek povjerenja Petra. U toj kraoj studiji
Kneevi, izmeu ostalog, .pi.e slijedee:

"Za vrijeme vladavine lmeza Pavla pitanje Soluna


predstavljalo je alosnu i mranu historiju.
Ve je 26. oujka 1937., prilikom potpisivanja beo-
gradskih politikih i ekonomskih sporazwna (s fai-
stikom Italijom), Stojadinovi, predsjednik jugOO!a-
venske vlade, govorio Cianu o jugoslavenskom ivotnom
prostoru (>>Lebensrawnu) na Balkanu. U Rimu, u pro-
sincu 1937. godine, u toku razgovora izmeu Ducea i
Stojadinovia, pojavilo se ponovo pitanje o .irenju
Slavena prema Bosporu i Egejskom moru. U lipnju
1938., za vrii1mte sastanka u Veneciji, Stojadinovi je
obavijestio Ciana, da je Pitanje izlaza na Egejsko more,
premda ne od neposredne vanosti, uvijek pred oima
jugoslavenskog naroda.

m :.International Affatrs. Lnndon 19~2. br. l, siJe&.nj. str.


98--44.

142
To nije bila samo lina Stojadinovi.eva misao. Knez
Pavle, nakon ostavke svog ministra, nastojao je da
je ostvari jo s veom uporn.ou.
Poslije 27. oujka otkriveni .su dokwnenti od velike
historijske vrijednosti. Jedan izmeu njih (njegov ori-
ginal nalazi se u mom posjedu, pie Kneevi, u cije-
losti ispisan rukom jednog uesnika) govori o sastanku
u Bijelom dvoru kneza Pavla na dan talijaru;kog na-
pada na Grku (28, X.) kao i o nekim kasnijim sa-
stancima. Bili su prisutni: knez Pavle, predsjednik
vlade Dragia Cvetkovi, ministar vanjskih poslova
Cincar-Markovi, ministar vdjni general Milan Nedi
i naelnik generaltaba Kosi. Predmet je debate bio
ta!l..ijansko-grki rat. Jaki argumenti doveli su do od-

luke, da se Grka napadne i zauzme Solun. Netko je


od prisutnih imao skrupule: Nije li Grka saveznik
Jugoslavije?l12 Nakon svega, odgovorio je drugi, to
se tie samih Grka, za njih je bolje da imaju nas za
susjede nego Talijane.
Meutim, Mussolini je vjerovao, pie dalje Kneevi,
da ezauzeti Solun u roku od tjedan dana lli dva i <;i-
gum.o nije elio da ga J.ugosJaveni u tome preteknu.
Mogle su iskrsnuti komPlikacije. Bilo je stoga odlueno,
da se prethodno dobije .pristanak Hitlera. MO.star
vojni i ministar vanjskih poslova dobili su zato instruk-
ciju, da upute brzojav pukovniku VJ.adUniru. Varuhn1ku,
jugoslavenskom vojnom ataeju u Berlinu, s nalogom,
da vidi kako stvar stoji u najviim vojltim krugovima
Ber1fu.a. Rukom pisani zapisnik - prema Kneeviu
- svrava ovako:
ut Na temelju balkanskog sporazuma.

143
Bilo je zakljueno, da se pojaaju na!e trupe na
jugu i da se koncentriraju na grkoj granici. Knez
Pavle je ponovio da eli da se shvati tako. da on
rtvuje line osjeaje interesima domovine, jer mu je
teko pri dui kod pomisli da poduzima akciju potlv
zemlje svoje ene, zemlje, koja je, pored toga, bila na
saveznik.
RezuLtat je bio poraz, pie dalje Kneevi. Pravi as
nije jo nastupio. Berlin je izbjegavao da odgovori na
to pitanje. Mussolini je otkrio intrigu ili su mu je is-
priali. Bijesan, 5. studenoga 1940. upuuje bombardere
da bombardiraju grad Bitolj. General Nedi bio je
nakon toga prisiljen da podnese ostavku, Postupao je
kao rtva za itavu grupu. Knez Pavle se preplaio.
Poslao je u Rim jednog od svojih agenata {advokata
Stakia),ua a tjedan dana kasnije je Ciano to javio
Hitleru. Ovaj posljednji, ozlovoljen zbog daljnje suz-
drljivosti i ustruavanja generala Franca i potpunog
neuspjeha u svom nedavnom razgovoru s Molotovom
u Berlinu, bio je vie nego obradovan. Na kraju je knez
Pavle, na putu suradnje, doao do toke, na kojoj je i
zastao nakOIIl nesporazuma prouzrokovanog Stojadino-
vievom ostavkom. Hitler je tri daina kliktao od veselja.

us Ciano 11 .studenoga ID40. zapisuje u svoj dnevnik. da Je


primio beogradskog advokata Stakia, kojeg alje ministar
dvora Anti. Anti bi tlio da se sastane sa Cianom, da doe
do zblienja izmedu Italije i Jugoslavije. Ide fako daleko da
govori o sa,ezu s dalekosenim garancijama, medu kojima i
demilitarizacija Jadrana. (Journal politique, l, str. 303).
ned~j~~r r~i~o~~~~-u s!u ~i~~~-~!rk50vl~~~ncda 1 ~~>poe~~1~
uvjeriti jugoslavenskog ministra vanjskih poslova da Jugosla-
vija ima jedi.nstvenu priliku da. se pridrui Osovini, koJa. e
ovako ili onako sigurno pobijediti u ratu, da e samo na taj
nain moi zadovoljiti jugoslavenske aspiracije; da fli se one
mogle izjaloviti, ako se stvari ne Izmjene; da on (Hitler) nije
OlncarMarkovlu aludirao na mogunost taliJanske garo.nclje
jugoslavenskih granica. (11Les lettres ~cbang~es par Hitler et
Mussolinlc, str. 97-98)

144
Pomo od strane Jugoslavije mogla bi, meutim, pre-
vagnuti. Namjerava da .pozove kneza Pavla u Berlin
i da mu predloi savez. Raspoloen je da pomogne
Pavlu da se popne na prijesto -Kneevi citira dnev-
nik Ciana (20. XI. 1940.}. Razgovori su se odugovlaili
nekoliko mjeseci. Premda puni duha u po~, ipak
su se zavlai!.i i izgledalo je da su doli na mrtvu
toku. Pobjede Papagosa u Grkoj i Wavella u Africi
predstavljale su jedan od razloga: one su d.aJ.e knezu
Pavl1:1 dovoljno materijala za razmiljanje i podsjetile
ga na to, da je ratna srea promjenljiva. Zato su se
kod njega pojavile 1;krupule. Meutim, Mussolini je i
dalje doivljavao poraz za porazom u bregovima Alba-
nije i na pijesku Afrike. Njegovi su snovi o osvajanju
bili. isprazni, a njegovo dranje, zbog toga, pomirlji-
vije. Postao je, ak, usluan. Bio je sad spreman da
ustupi Jugoslaviji Solun i dalje nije inzistirao na
tome, da se dlemilitarizira obala Jadrana. Na drugoj
strani, Hitler je postajao nestrpljiv i zahtijevao od
kneza Pavla, da prestane s dangubom i da se odlui.
>>Zbog toga je u utorak 4. oujka 1941., knez Pavle
otiao u Berghof u velikoj tajnosti. Prihvatio je taj
p!trziv ve 24. veljae, dan-dva nakcm to je izjavio po-
slan.iku USA u Beogradu Arthuru Bliss-Laneu u odgo-
voru na Rooseveltovu poslanicu, da Jugoslavija ne te
zakljuiti s Njemakom nlikakav politiki sporazum
nespojiv 1sa suverenitetom Jugoslavije i da e dati
otpor rnapada.u. Ni pod kakvim uvjetima JugoSlavija
ne e potpisati Trojni .pakt niti sudjelovati u novom
poretku u Evropi, to znai isto. Kad ;e obavjetavao
v. Heerena da pristaje da posjeti Fiihrera, knez Pavle
je postavio samo jedan uvjet: da taj put ostane u taj-
nosti. Sastanak kneza Pavla s Hitlerom trajao je etiri

10 Hitlerov pothvat 145


sata - od pet poilije podne do devet naveer. O emu
su govorili, to nije ostala tajna. U zamjenu za loja.1n.u
suradnju u iduim mjesecima i godi.n.ama, knez Pavle
je imao dobiti grki grad Solun.
Cvetkoviev posjet Beu, tri tjedna kasnije, bio je
posljedica razgovora u Berghofu.u
Prije 27. oujka mogli smo misliti, piAe dal.j"e Kne-
evi, da su knez Pavle i njegovi suradnici postupali
jedino kao kukavice, ne3posObni da se uzdignu do razine
dogaaja i da slijede teak put astii jasne volje na-
roda Nakon toga, nepobitni dokazi, ukljuujui i tu
ukratko isprianu historiju o Solunu, uvjerili su nas.
da pristup Trojnom paktu nije bio u stvari djelo sla-
bosti, nego posljedica zavjere, kovane ve vie godina.
U istoj reviji (u etvrtom broju ilne god.ine) Kne-
eviu je odgovorio Dragia Cvetkovil14 i u odgovoru
Cvetkovi nastoji, da se nekako izvue iz neugodne
situacije, u koju ga je stavio emigrantski kolega Kne-
evi. Evo to o tome kae Cvetkovi:
Nakon kraeg historijskog uvoda i navoenja ope
poznatih stvari o Bogoljubu Jeftiu i njegovoj vladi,
Cvetkovi spominje da je Stojadinovia kao J eftieva
nasljednika preporuio Aca Stanojevi, voa starih ~a
dikala. Stojadinovi je bio ovjek financijskih krugwa
Beograda, svoju je karijeru zapoeo kao agent British
Bank u Beogradu i bio is~uti ailglofU (u poetku).
Konano je. i on pao, ali svoj pad ima pripisati sam
sebi, a ~ Pavle nosi za to naj~e odgovornosti.
Namjesnik je samo sprijeio da Stojadinovi ostvari
svoje planove i 1Il31Iljere o uvoenju line faistike
diJ.ttature. Kad je to Pa:vle I!Bznao i osjetio, pustio ie.
~ padne. Prije nego to je Mussolini konano donio

m Br. 4. listopad. !ltr. 462---489,

146
odluku da napadne Aibaniju, elio je da se Ciano sa-
stane sa Stojadinoviem. Tom prilikom su oni na Belju
razgovarali o diobi Albanije. Knez Pavle je tek od
Ciana saznao (kad se Ciano kratko zadrao u Beogradu)
o emu su razgovarali na sastanku i o Stojadinovievom
pristanku na talijanr3lri Plan. Knez je bio imenaen
Stojadinovievim stavom i Cianu stavio do znanja, da
Jugoslavija nema IIlikakvih aspiracija na neki teritorij
u Albaniji, a da je jo manje zainteresirana u tome,
da sudjeluje u takvom pothvatu. Obavjetentia o razgo-
voru Ciano-Stojadinovi odmah su saopili u engleski
glavni stan, pria Cvetkovi, i to je uinio lmez lino.
Do Stojadinovieva pada do.lo j~ nekoliko dana kasnije.
Bilo je dogovoreno s knezom Pavlom, da dr. Spaho,
dr. Koroec i Cvetkovi predaju ostavke kao lanovi
vlade s obrazloenjem, da se vie ne slau sa Stoja-
dinovievom unutranjom i vanjskom politikom.
Ostavke su predali 5. veljae 1939. i tako izazvali krizu
vlade.
6. travnja, kad je Njemaka napala Jugoslciviju bez
iega, to bi bilo nalik na objavu rata, vlada Reicha
je izdala izjavu, u kojoj igoe Jugoslaviju kao laivca
za rat i izjavljuje, da je moja vlada potpisala pakt od
25. oujka 1941. u Beu u namjeri, da sebi prisvoji
SolWl. To je poznati dokument, na temelju kojeg je
Kneevi konstruirao svoju optubu o veleizdaji protiv
namjesnika i moje vlade.
Nastojei da demantira Kneevia Cvetkovi na-
stavlja:
:oDa svojoj prii da potrebnu teinu, Kneevi pria
priu o &a.stanku, koji je odran u dvorcu namjesnika
na dan 28. listopada 1940., na dari, kad je Italija napala
Grku, Sastanku su prisustvovali knez Pavle, predsjed-

147
nik vlade g. ministar vanjskih poslova g.
Cvetkovi,
Ciiillcar-Markovi,ministar vojni general Milan Nedi
i ef generaltaba general Kosi. Teak argument, kako
se tvrdi, doveo je do od1uke da se napadne Grka i za-
uzme Solun. Dalje je konferencija donijela odluku, da
se dobije prethodna dozvola Hitlera, a mitn..ilrtar vajni
i rrUnistar vanjskih posLova dobiJ.i su direktivu da za-
jedno sastave brzojav za jugoslavenskog vojnog ataeja
u Berlinu, u kojem ga pozivaju da vidi kako stoje
stvari u najviim vojnim krugovima.
Prepriavi gla'Vl'l'e toke Ka1eevieve optube Cvet-
kovi se brani ovako:
>Od osoba, koje su' prema Kneevievoj prii pri-
sustvovale tom udnovatom sastanku, samo su dvije
na ivotu: knez Pavle i ja. UiPOtrebiti naeg ataeja u
stvarima od takve vam.osti, a ne pribliiti se njema
kom poslaniku u Beogradu ini se u najmanju ruk".J
neobina metoda u diplomaciji. Optuba g. Kneevia
je stoga besmislena.
Istima je u ovome: kad je izbio talijansko-grki rat,
dolo je do niza sastanaka kod regenta. Na njima se
diskutiralo o ramdm problemima i jedna od odluka,
koje 1su bile donesene, obvezivala je ministra vojnog
da sve raspoloive divizije prikupi na albanskoj gra-
nici, da prisili Talijane na mjere osiguranja granice
i da tako "trtdirektno smanji pritisak Talijana na Grke.
Jugoslavija je opskrbljivala grku vojsku hranom i
materijalom i na taJj nain pomogla grku protuofen-
?=iV:U u Albaniji. Sve te injenice, tvrdi Cvetkovi, do-
kazuju, da je dranje Beograda bilo lojalno prema Gr
koj i prema tome SUJPrOtno KneevievOj prii o So-
lunu.

148
Na stav prema Solu.nu bio je uvijek il~ti. Slo-
bodna zona u SolWlu bilo je sve to smo trebali dobiti
na Egejskom moru. Ali bi to moglo dostajati samo
tako dugo, dok je- Solun u grkim rukama. Nismo imali
nikakav interes u tome da SolWl doe pod Talijane,
Nijemce lli Bugare i to je razlog, zbog koj eg smo u
toku razgovora s Nijemcima pokazivali ozbiljno zani-
manje za njegovu sudbinu, aJi nikada nismo traiJ.i od
Nijemaca da nam omogue da dobijemo Solun. Ni 25.
oujka, ni na ijedan drugi dan nisam potpisao instru-
ment, kaji bi nam obeavao Soltm. Takav dokument
ne pootoji i nikada nije bio objavljen u njemakoj
,,Bijeloj lmjizi.

Od 1940. daJje poloaj Jugoslavije, opravdava se


Cvetkovi, na tim raskrima od -ivotne vanosti po-
stajao je danomice sve delikatniji i kri-tiniji; Njemake
divizije naoruane do zuba uvale su strau na sje-
vernoj granici nae zemlje. Situacija na Balkanu po-
stajala je izvanredno zapletena. Bugarska je ve pril<t
silama Osovllle i dopustila njemakim trupama prijelaz
preko njenog teritorija. Njemaki narpad na Grku bio
je samo pitanje dana. To je bio razlog, zbog kojeg je
knez Pavle - premda svijestan kol-iko zahvalnosti du-
guje saveznicima Srbije iz Prvog svjetskog rata, ali
takoer i svojih dunosti prema vlastitom narodu --:-
ve u prvim danima god. 1941. nastojao zajedno s vla-
dom, kojoj je on (Cvetkovi) stajao na elu, da se iz-
bjegne najgore i to_ pomou sredstava, kaja nisu u sebi_
sadra-vala prevelike rtve.
Kad smo usprkos sviin naim naporima 25. oujka
1941. po-tpisali u Beu pakt s Njemakom i Italijom,

149
naa je namjera bila da jednostavno odgodimo D8.S111
intervenciju na strani saveznika na prildadniji dan.Hi
Kneevi je odgovorio Cvetkoviu lankom :oKake
se to zbilo u emigrantskom listu Poruka..tlll U njemu
je iznio detalje o spomenutim konferencijama u Bije-
lom dvoru i objavio faksimil zapiSillika. o toku sasta-
naka kod lmeza Pavla 28. i 31. listopada i l. studeno:
1940. Iz tog zapisnika (vodio ga je Anti, ministar
dvora) proizlazi,. da je Pavle tada htio da Jugoslayija
zauzme Solun, da su za to bile"poduzete sve pripremne
mjere, a Vauhnik u Berlinu da je dobio zadatak da
Jspita raspoloenje vojnih vrhova Njemake prem~t
takvom pothvattL Pukovnik Vauhnik ispitao je teren
i javio (4. i 5. studenog) u Beograd, da e OKW tek
kasnije dati odgovor.n7 Istog dana (5. studenog) i dan
us Ribbentrop je 30. III. 1948. Iskazao pred sudom. da Je
poslije talijanskog napada na Grku pokuao svim sredstvima
uspostaviti to ue i to srdaniJe veze s Jugoslavijom, da je
uvjeri u potrebu pristupa Trojnom paktu; da je to u to doba
ilo teko, ali da im je konano pomou kneza namjesnika i
Ovetkovieve vladec uspjelo, da Jugoslavija pristupi Trojnom
paktu. U Berlinu su znali, da su na djelu u Beogradu utjecajna
nage, koje se otro protive pristupu Ju~oslavije Trojnom pakt
i svakom njemakoJugoslavenskom pribliavanju. FUbrer, koJI
1e u- asu potpisivanja pakta nalazio u Beu, rekao mu Je nakoa
eeremonlje, da je sama ceremonija potpisa u dvorcu Belvedere
izgledala kao sprovodlc (ND, X, str. 800--301)
ua Radoje L. Kneevi, Kako se to zbilo ... e (Grkottali
Janskl rat, Solun l Jugoslavija), Otisak iz asopisa :.Porukaor.
br. 4--6, listopad 1951.
111 Tc zabiljeke glase:
"Pukovnik Vauhnlk telefonom u 19 asova, 4. no ..embra.
l. Po postavljenom pitanju upoznao sam jednoga enerala
ls Vrhovne komande. Odqovorlo ml Je da ovo pitanje u prvom
redu interesuje Italiju; Nemaka je tek u drugom redu zalnte-
resovana.
2. 0..-aj problem Nemaka jo niJe proul!n.vala: on e se na-
metnuti tek onda kad e ttaltjanski uspesi bill pozitivni.
Zbog toga oni e to pitanje predloiti na vUiem mestu (Her
Atele} 1 daU odgovor tek kroz nekoliko dana.
8. Vauhnlk misli da e se Nemci morati pozabaviti tlm
problemom. Jer e morati i ont tu uestvovati. (Svakako radi
ugledn Osovine}.c
,vaubnik snoptava 5 novembra:
U Glavnom OE"neralltabu razgovarao &a direktorom ObavJe
lltnjoe direkcije. On ga le upitao:

150
kasnije Mussolini je dao bombardirati Bitolj i okolicu.
To je bio Duceov odgovor knezu Pavlu: general Nedi
morao je demisionirati, a na njegovo je mjesto doao
general Petar Pei. Kneevi dalje navodi, da se u
tom asu pojavio na sceni atae za tampu n.iemakog
poslanstva u Beogradu Berge-Hribovek i uputio Beo-
grad da se radi Soluna obrati Rimu, a da je cijena za
Solun: demilitarizacija Jadrana i izvjesni teritorijalni
ustupci Bugarskoj. O tome, navodi Kneevi, postoji
dokument: dosad nepoznata zabi.]jeka ministra dvora
Antia, koja glasi ovako:

Ministar dvora
6, nov. 1940,
Posle komunikea o promeni g, Nedia u Min. vojske
g, Gruberus kae Periu, direktoru Avale: Na vojni
iz~ Tusen dobio je iz Gen. Staba pitanje: da li
se primeuje .promena raspoloenja u jug, vojsci prema
Nemakoj i kako bi jug. javnost primila izlaz Jugo-
slavije na. Egej. More.
Odgovorio je pozitivno na oba pitanja, -
Odmah zatim doao je g. Hribovek.
On hvali i vie puta u razgovoru ponavlja, da je g.
Heren na veliki prijatelj. Poslednjih dana poslao je
velik:i. povoljan izvetaj o naoj zemlji. On bi bio sre-
-an kad bi.sa Jugoslavijom mogao napraviti sporazwn.
Mi treba da dobijemo izlaz na Egej. Bolje mi nego

l. da li je s ovim upozoat oemakl vojni lzaBlaoik, l


2. da ll je po ovom pitanju preduzeto potreboo diplomatskim
putem u Rimu l Berlinu.
Odgovor e dobiti tek kad dou efovi s froota, a oo! dolaze
u Berlio obioo Jedamput u nedelju.
O razgovoru uputio Je ifrirano pismo aero-po!ltom.
Dodaje da su Nemci dezinteresovanl za ltalo-JZrkl sukob i
~ak lm Je prijatno lito !taliJanima .fde .rdavo.c (Kneevi, spom.
-lanak, str. 9)
l l i Dr Gruber, dopisnik DNB (ii.Jemake oovlnske agenciJ~
Ill Beogradu,

151
Italija. Ne treba se zavaravati. Italija e po svaku
cenu pokoriti Grku.
Italija je Nemakoj u ratu potrebna. Moda bi se
njoj mogla obeati demilitarizacija nae jadr. obale.
Bugarima neto malo. Stvoren bi bio trajan mir na
Ba1lkanru.
Peri misH, da je Heren osetio da se neto radi, pa
ne eli da ispadne iz toga.
G. Hribovek kae, da je naen dobar pretekst za
odlazak g. Nedia, ali je dobro to ide...
Pavle je, kao to je ve poznato, poslao u Rim
beoiz.adskog advokata Stakia s konkretnim prijedlo-
zima o savezu s Italijom i demilitarizaciji Jadrana
(il;tone obale).. U Berlin je otiao Gregori. Prilikom
Cianove posjete Hitleru, Ciano mu je ispriao cilj mi-
sije advokata Stakia i saopio da je Duce (teko pri-
tisnut raZvojem grke afere .. ) pripravan da prihvati
ponudu Beograda. U svom pismu od 22. studenoga
1940.119 Duce to ponavlja i istie spremnost Italije da
garantira granice Jugoslavije i da preda Solun Jugo-
slaviji pod uvjetom: da prie Trojnom paktu, da de-
militarizira jadra.nJs.ku obalu i da jugoslavenske trupe
stupe u akciju, kad Grci dobiju prve batine i to isklju-
ivo od TaJijam.a. GregOori ponovno odlazi u Njemak.1
i posreduje, 25. studenoga vraa se u Beograd i Cvet-
kOviu donosi Ribbentropov poziv da Cincar-Markovi

111 Les lettres secretes ehanges par Hitler et Mussolini,


str. 93-95.
Taj pasus pisma. glasi ovako:
.. Oet atout-IA est encore plus important dans les eircon-
stanees prsentes. Je suis pr~t A garantir les fronuere& actuel~
les et a eder Sa.lonlque a la Yougoslavie, sow; eertalnes con-
ditions: a) que la. Yougoslavle adhere au paete tripartite; b)
qu'elle dmllltarise l'Adriatlque; e) que son intervention soit
prvue de telle fa~on que les forces yougoslaves n'entrent eo
action qu'ap.res que les Grees auront r~u une premiere correc-
tion, donne exclusivement par les Italiens.c (str. 94-95)

152
doe u Fuschl. Dan ka.mije (27. studenoga) Cincar-
Markovi vodi pregovore s HitJ.erom i Ri.bberutropom
i kao .prva posljedica nove politike Beograda (povezi-
vanje s Madarskom i Bugamkom) dol.a.zi u Budim-
o vjenom prijateljstvu
peti do potpisivanja pakta
izmeu Jugoslavije i Madarske (12. prosinca 1940.).
Taj je akt u Budimpeti predstavljao signal da u Beo
gradu poinje sazrijevati odluka o tome, da Jugoslavija
pristupi ~rajnom paktu.
Iz njemakih izvora moemo danas utvrditi slije.
dee:

Ulrich v. Hasse!, bivi njemaki poslanik u Beo


gradu i kasniji ambasador u Rimu. zapisao je u svoj
dnevnik (O drugoj Njemakoj)12o na temelju onog to
mu je ispriao v. Heeren u Beogradu pred odlaU).k
knezu Pavlu na Dedinje, sve peripetije pregovora Ber-
lina s Jugoslavijom od posjete Cincar-Markovita preko
one Cvetkovia i CincarMarkovia zajedno na Ober-
salzbergu (14. veljae 1941.) do tajne posjete lmeza
Pavla i dalje. Njemaka je prema Heerenovom pri
a:nju poputala korak po korak jugoslavenskim zahtia
vima u pogledu uvjeta pristupa Jugoslavije Trojnom
paktu, i to u slijedeim tokama: garancija teritorija
(naravno prije svega zbog Italije - veli Hassel), ni-
kakva voj.na suradnja, uskrata prava na prolaz trupa,
priznanje jugoslavenskih pretenzija na izlaz na Egej-
- more {Solun).
Spom. dj., str. 153. Ve .raniJe (9. XII. 1940.) Hassel zapi
111
suje:
Plan da se Jugoslavija pridobije pomou Soluna, stvarno
se provodi, ali knez Pavle 1 njegovi ljudi jo okl\jevoju.c (str.
142) .

153
U !Slubenoj izjavi vlade Reicha (6. travn:ja 1941.)t!t
navodi se, da je beki sporazum od 25. oujka sadra-
vao obeanje Njemake, da e Jugoslavija u okviru
novog ureenja Evrope dobiti izlaz na Egejsko more,
koji e na izriitu elju jugoslavenske vlade sadravati
jugoslavenski suverenitet u gradu i luci Solun. To se
i.sto ponavlja u memorandumu vlade Reicha od istog
dana.12!
Niirnberki dokumenti sadre kratke, ali i drago-
cjene podatke o tome. U n.evntiku taba njemake
mornarice, kaji sadri saete i vane zarpise o pojedi-
nim njemakim vojno~iplomatskim potezima i plano-
vima, pregovorima i konferencijama kod Ftihrera, na-
lazi se pod 20. oujkom 1941. (toka 136. dnevnika) sli-
jedea zabiljeka:

Nakon dugotrajnih pregovora pristup Jugoslavije


Trojnom paktu, nakon ublaujuih njemaldh konce-
sija, njemake izjave o garanciji granica i stavljanja
u izgled teritorijalnog uveanja (izllaz na Egejsko
more).12s
Meu njima nalazi se i zabiljeka o razgovoru.
Ribbentrqp-Macuoka (japanski ministar vanjskih po-
slova), voenom u Berlinu 5. travnja 194Vu Macuoka
je tom prilikom upitao Ribbentropa, da li se situacija
odnosu na JugOSilaviju popravila. Ribbentrop je odgo-
vorio da nije i da Jugoslavija sada spada u isto po-

Ul ~Dokumente zum Konflikt mit Jugoslawien und Griechea


landc, str, 7,
tn isto djelo, str. 17.
Itl U originalu ta zabiljelika glasi ovako:
~138) A 19, 204 20. 3.
Nach langwlerigen Verhandlungen Beitrltt Jugoslawlea
zum Dreierpakt, nach einschrinkenden deutschen Zugestlindnle
sen, deutscher Garantie-ErklA-rung und Inausslchtstellung Oe-
bietszuwachses (Ausgo.ng zur .lg41s).c (ND, XXXIV, 0-170, atr.
174)
u' ND, XXIX, PS-1882. str. 78-84.

154
glavlje kao i Grl::ka. Nato je Japa.n.ac spomenuo, da su
Ouce i Ciano za~stupali miljenje, da .Jugoslavija stoji
preteno pod utjecajem Londona, manje Moskve, Rib-
bentrop je ukazao na utjecaj Crne ruke, koji ta or-
ganizacija vri na razvoj politikih dogaaja u Jugo-
slaviji(!) i jo. jedilom nalbrojio s .Jugoslavijom ugovo-
rene toke prilikom pristupa Trojnom paktu: (l) poti-
vanje jugoslavenskih granica; (2) odustajanje od pri-
jelaza trupa preko jugoslavenskog teritorija za vrijeme
rata; (3) odustajanje od vojne pomoi .Jugoslavije za
vrijeme rata; (4) obeanje izlaza na Egejsko more.
Jugoslaveni .su tra:i!li Solun, a Njemaka se s tim n-
glasila - rekao je Ribbentrop M.acuoki.

Iii
ZAKLJUCAK

Iz obraenih i prikclzanih ))Niirnberkih dokwne-


natac proizlazi, da je Njemaka u proljee 1939., pri-
premajui krizu oko Danz.iga, kOridora i Poljske, prema
Balkanu uope i Jugoslaviji posebno djelovala miro-
ljubivo. Ona je savjetovala reimskom Beogradu, koji
je pod lmezom Pavlom i Stojad4toviem bio uspjeno
likvidirao sistem Male Antante, da se sporazumi s Ma-
darskom, a Rimu neprekidno ponavljala da je Balkan
talijanska sfera utjecaja, Berlin se u to doba zadovo-
ljavao da Jugoslavija, u sluaju eventualnog opeg
sukoba sa zapadnim silama zbog Poljske (u to Hitler
Ribbentropovom zaslugom nije htio vjerovati, osobito
nakon uspjenog sporazuma sa Staljinom i nove politike
prijateljstva s Moskvom), ostane po strani. Raunao je,
da e tada Jugoslavija zauzeti neutralno, Njemakoj
sklono dranje.
I Italija je u to doba eljela mir na Balkanu. I to
ne samo na Balkanu, ve, privremeno, uope u Evropi
(za razliku od Njemake). Dakako kao dinamina sila,
samo do god 1942. Do tog je roka Mussolini raunao
da e se dovoljno naoruati i osposobitd, za obraun sa
Slabim. popustljivirn i oronulim zapadnim s:illama. Pr-
vog dana sukoba trebalo bi prema njegovoj zamisli
brzom akcijom okupirati Podunavlje i Balkan i na taj

157
nain osigurati Osovini lea, stalnu :i nesmetanu na-
bavku sirovina i namirnica, kao i !izbacivanje iz igre
drava, koje su bile tako nesmotrene da prime garan-
ciju Londona: Grke, Rumunjske i Turske.
U l'jeto 1939. Hitler je namjerno pootrio kurs i po-
veao napetost oko Danziga i koridora. Rim, zabrinut
zbog perspektive da bi rat mogao izbiti prije odreena
i predviena roka jednostranom i nepTomiljeno radi-
kalnom akcijom nemirnog, a!li i uspjenog Berlina,
alje hi.tno Ciana u Njemaku i tek tada (sredinom
kolovoza 1939.) Hitler i Ribbentrop otkrivaju faisti
kom savezniku ~voje karte: da Njemaka ne eli ni
koridor, ni Danzig, nego - rat. I zbog toga eli, pri-
rodno, i to, da joj i Rim pomogne. Ali samo kako? U
razgovoru Ciana s Ribbentropom i Hitlerom, obojica
ukazuju na to, da je dranje Jugoslavije Osovini ne-
sklono {odjednom) i da bi je Italija, okupiravi Dal-
macij.u i Hrvatsku, trebala ltikvidirati u asu, kad
Njemaka zapita Varavu za junako zdrci.vlje. Raun
je Njemake kod toga bio jasan: paralelnom akcijom
Ital1je protiv Jugoslavije u asu njemakog obrauna
s Poljskom, OsoWna bi istovremeno i zajedruiki bila
u akciji; to uvelike sma.njuje mogunost oruane in-
tervencije Za!Pada u korist Poljske (i Jugoslavije). U
prottivnom, ako Zapad intervenira, Italija je automatski
na strani Njemake kao ratujua strana. Ali, jo ne-
spremna Italija (precjenjuj.ui, ipak, tadanju snagu i
otpornu spooabnost zapadnih saveznika, u prvom redu
Francuske) ne pristaje da se odmah bori.
U jesen 1939. u dogovoru sa Staljinom, Hitler na-
pada Poljsku, provodi diobu Poljske i biljei -svoje
poetne uspjehe. Kad je iduCe godine u ljeto iZgledalo
da Francuska ve stoji pred slomom, a da e Engleska,

158
koja je do tada u evropskoj politici. dala dovoljno do-
kaza svoje popustljivosti i nemoi. brzo sklopiti neki
kompromis s Hitlerom, Mussolini vie nije mogao e
kati Uao je u ra.t samo zato; da bude kod diobe pli-
jena. Kod toga j.e, prirodno, obeao mir susjedima,
meu njima j .Jugoslaviji i Grkoj, a to je upravo
toga asa bila" i elja 'Njemake. Kad se u ljeto i jesen
1940 .. Hitlerove nade o Engleskoj nisu ostvariJ.e, stao
je za proljee 1941. kovati nove planove i nove poteze
(napad na Sovjetski savez, s koJim se do tada tako
dobro slagao!). Zbog nerjeenih pitanja s Londonom.
nesigurnog poloaja u Sredozemlju (Afrika) i stava
prema Moskvi (Balkan) Hitler nije u tom razdobliu
htio nikakvu aktivnost i komplikacije na Balkanu.
Zbog toga je i Rimu, za kojeg je znao da bi moda
htio neto .poduzeti, opetovano signalizirao da se strpi,
da prieka i da se ne mijea. Mussolind, ipak, nije htio
ekati. Pod pritiskom ratobornih, eljan da pokae
dinaminost faistike poli-tike, nagovaran i nagovo--
ren od Ci.a.na. koji j e - da stvar bude interesantnija -
u jesen 1939., .inteligentno ali i kratkotrajno, spoznao
svu teinu, dalekosenost i sudbonosnost ulaska Italije
u ra:t na strani Njemake, napada. Grku. Na taj ~e
nain Duce naruio status quoa: na ~u, i to
jednostranom akcijom, pun nade da e kampanja pro-
tiv Grke biti brza i potpuno uspjena. Ali tu se nje-
gova raunica pokazala pogrenom. Grci su, za njega
neoekivano, pruili otpor faistikom napadau, uskoro
preli u protuofenzi.vu i potisnuli- Talijane u Albaniju.
Tako je faistiki Rim, protiv volje, izazvao Berlin da
intervenira na Balkanu i da mu i tamo prru.i pomo.
Rat ee proirio na Balkan.
H!i.tler je mogao pomoi partneru, koji je sve vie
poeo ovisiti o njemu, samo z aobilazno: preko

159
Madarske, Rwnunjske i Bugarske, i to tek u proljee
1941. kao krai (po mogunosti to krai) i neeljeni
uvod u operaci~u golemih razmjera protiv Sovjetskog
saveza (predvienu za sredinu mjeseca svibnja). Prije
toga valjalo mu je proistiti situaciju na Balkanu i
Jugoslaviju privoliti (ili .prisiliti) da se konano izjasni.
Bila im je u tome potrebna suradnja Jugoslavije, do
tada neutralne drave.
Jugoslavija lm.eza Pavla (vladajui vrhovi srpske i
hrvatske buroazije) vOOi.li su od poetka rata sve
odreeniju i jasniju politiku pril.aenja vanjskopoliti
kom programu i sistemu Osovine u Evropi. God. 1939.,
kad je reimskom Beogradu ve uspjelo pripomoi da
se oslabi fremt onih drava u Evropi, koje nisu htjele
rat, postojao je, zapravo, samo jedan jedini put: od-
luna neutralnost, pojaana vrstom voljom da. se u
sluaju napada, u savezu s malim dravama Balkana
(Grkom i Turskom), muevno brani i obrani nezavi-
snost drave. Ali to ona i onakva Jugoslavija nije
mogla, a to je vanije n i j e n i h t j e l a. U vlada-
juim je kUkama Beograda sve vie prevladavao kurs
suradnje s Osovinom; faizacija zemlje, koju je bio
zapol:eo Stojad.inovi., nastavila se pod Cvetkoviem i
Maekom; knez Pavle je svijesno sve vie zaolcretao
iznutra nagrien i truo brod u osovinske vode; zanosio
se nekim planovima o povezivanju Bugarske, Madar-
ske i Jugoslavije kao nove koncepcij~ u zamjenu za
staru o Maloj Antanti Na kra3:u. svdadavi otpor i dru-
ge utjecaje, Pavle provoe\i za Solun Svoju politiku do
kraja Pristup stare Jugoslavije Trojnom pak;tu zape-
atio je njenu sudbinu usprkos hrabrom pokliu naih
naroda 27. III. 1941 .Hi.tler je pristupio provoenju plana
o Pothvatu 25 protiv Jugoslavije, brzo i okrurtno.

160
BILJESKA O AUTORU
Bogdan Kr i z m a n rodio se u Varadinu 28. srp~
nja 1913. Tamo je SV1".~io gimnaziju.; u Zagrebu je god.
1937. diplomirao na pravnom fakultetu.; zatim je' stu..
dirao diplomatsku historiju i medunarodna pravo na
Politikoj koli i pravnom fakultetu u Parizu. Ve kao
student poeo se baviti novinarstvom i u razdoblju
do Drugog svjetskog rata suraivao u nizu listova i
revija (Novosti, Nova rije, Narodno Kolo, Knjiev-
nik, Nova Evropa i drugi). Poslije osloboenja obja-
vljuje lanke i studije u raznim listovima i revijama:
Vjesnik, Narodni List, Borba, Naprijed i drugi, Hrvat-
sko Kolo, Istoriski glasnik, Historijski zbornik, Na-
stava historije u srednjoj koli, Republika i t. d.
Krizman ve dulje vremena prouava. 11.oviju di-
plomatsku historiju, a osobito ga privlai organizacija
diplomacije i diplomatska historija na!e slavne repu-
blike sv. Vlaha. S t'ih podruja objavio je dosad ne-
koliko knjiga: Svjedoanstva o Drugom svjetskom
ratu (Zagreb 1952.), Drugi svjetski Tat u memoarima
Winstona Churchilla (ZagTeb 1952.), O dubrovakoj
diplomaciji (Zagreb 1951.) i Sto je diplomacija. (Za-
greb 1952.). U !tampi se nalazi njegov rad Memoar
Bara Bettere austrijskom generalu Milutinoviu iz
god. 1815. (Anali Historijskog instituta Jugoslaven-
ske Akademije u Dubrovniku); za !tampu pripTema

U Hitlerov pothvat 161


studiju o pronaenim M etternichovim pismima austrij-
Skom internunciju baronu Ottenfelsu i knjigu o du-
brovakim konzulatima.
Preveo je vie knjiga s francuskog, njemakog i
engleskog. Bio je suradnik Instituta za medunarodnu
politiku i privredu u Beogradu, a. prole je godine
na pravnom fakulteiu u Zagrebu odbranio doktorsku
disertaciju pod naslovom Proble!'l javljanja mo-
derne diplomacije u Dubrovniku.

162
SADR~AJ

Predgovor .
Uvod . ll
Prvo poglavlje 13
Drugo poglavlje 35
Tree poglavlje 71
Cetvrto poglavlje . 111
Peto poglavlje . 139
Zakljuak . 157
Biljeka o autoru . 161
7' '! 'Jr)-:1- -
j

~q-o?-1 ~ll'l C]s{0

27 -12-tj ~
--,,
%Nr~
' 1 6 -12- 201

m
Q
Narodne novine, Zagreb - (47)
. ' ~ ,)
Oznaka za naNclf:bu: UTXIH110 ' !
.
:l .
REV. 2009.
[4v,_,: <~.- =-~~~ . . ~L
_-.. -, _' ''..c-.l
- -- ----;jj~
,,

!!ItO. s-3/flt <)


. KR.;
i

'
POSEilX .\ IZD.\SJ .\

l'sta,nt zakon o osnov.una drut\eno~: i JJOii-


tikog ureenj,~ F~;n Jug~lavi-je.
(R.tS]Jrod.tnoJ

Sorlj;lllstlkl savez radnog naroda Jugo!llav!JE'.


L l zadaci, llt-kl.tr.Hiju, ~!.tlu l, EkSJJU
(J Ijo'
' dru!.,'.t Kard('lja, !'opis lanO\'LI Sav1znog
1 n td zorno~ odbor.J
Zall;om~kl tlrUtllsl o radnim odnosima.
Odrel.li.Jc Ustavnog z.tkOn.t, Uredbe o phtCa-
nju r.t<lnika l namjc.l;t{'nika u dravnim
ustu.noLtma, kod priva.tnih poslod.t\aca i u
pri\'rod nim poduzPilnl. ~latcrijalno obezblje-
denjc r.nlnika i slubenika. iz,an rudnolo,"
odnosJ., Povlastice Zll. \'01nju, O putn'm i
selidbenlm trokovima. O terenskom do-
datku, O rjdiavanju radnih sporova, O JHl
stupku otk.tzi\anja, O dod.l('lma x.t lijetu,
O potro~.ltkim kreditima, O izllr.tdnJi sum-
benih zgr Jda. O uenicima u pri v rodi l t. d.
l~>IU\nl zakoni F:\1( J ugoslavije l NK Hnatske
Uz Usta\'lh' zakone FNR Jugoslnvije l
VR Hrvnt~k knjig;\ donosi go\'Or Pr~d
sjedn! ka H(pn hllk(' M.tr;';nin. Tita (ll. I. l!!'i:J.)
1 l'kspo7.<' Uru .1 KnrdtIJ,l.

S\ L J\._,,IIGK 0\ l "\ \~1. J'OSEU\F I.HWJ\.1-


\tntil SF X\B\\Irl 1- l1l \'IVilf t \l-Z.\

'-----------'
pniUJJiatno, JIUllO[Jiatnu i najfiniJu iw