Sie sind auf Seite 1von 259

Skripta za studij arhitekture iz kolegija

NOSIVE KONSTRUKCIJE II

BETONSKE KONSTRUKCIJE
Josip Gali

ZAGREB, 2016. g.
Doc. dr. sc. Josip Gali, dipl. ing. gra.

BETONSKE KONSTRUKCIJE

Skripta za studij arhitekture iz kolegija


NOSIVE KONSTRUKCIJE II

Sveuilite u Zagrebu, Arhitektonski fakultet


Zagreb, 2016. g.
JOSIP GALI: BETONSKE KONSTRUKCIJE
ACTA ARHITECTONICA DIGITALNI UDBENICI

Nakladnik:
Sveuilite u Zagrebu, Arhitektonski fakultet
Kaieva 26, HR-10000 Zagreb
www.arhitekt.hr

Za nakladnika:
Dekan Fakulteta
Prof. dr. sc. Krunoslav mit

Recezenti:
Izv. prof. dr. sc. Tomislav Kiiek, dipl. ing. gra.
Sveuilite u Zagrebu, Graevinski fakultet
Dr. sc. Igor Gukov, dipl. ing. gra., profesor visoke kole
Tehniko veleuilite u Zagrebu, Studij graditeljstva
Izv. prof. dr. sc. Miljenko Haiman, dipl. ing. gra.
Sveuilite u Zagrebu, Arhitektonski fakultet
Doc. art. Mateo Bilu, dipl. ing. arh.
Sveuilite u Zagrebu, Arhitektonski fakultet

Lektor:
Josipa Bosni, mag. educ. croat.

Crtei:
Doc. dr. sc. Josip Gali, dipl. ing. gra.
Hrvoje Vuki, mag. ing. aedif.

Slika na omotu:
Doc. art. Danijel Marasovi, dipl. ing. arh.
Robert Le

Publikaciju za objavu prihvatilo Povjerenstvo za nakladniku djelatnost Arhitektonskog fakulteta na


sjednici odranoj 17. studenog 2016. g.

ISBN: 978-953-8042-22-5

Sveuilite u Zagrebu, Arhitektonski fakultet


Zagreb, 2016. g.
Sadraj

Sadraj
Sadraj ...................................................................................................................................................... I

Oznake i mjerne jedinice ......................................................................................................................... V

1. Openito o betonskim konstrukcijama ................................................................................................. 1

1.1. Uvod .......................................................................................................................................... 1

1.2. Prednosti i mane betonskih konstrukcija .................................................................................. 5

1.3. Osnovna zamisao armiranja betona........................................................................................... 7

1.4. Osnovna zamisao prednapinjanja betona .................................................................................. 9

1.5. Osnovni pojmovi i vrste konstrukcija ..................................................................................... 10

2. Osnove projektiranja betonskih konstrukcija ..................................................................................... 13

2.1. Faze projektiranja i prorauna nosivih konstrukcija ............................................................... 13

2.2. Normativni dokumenti za projektiranje betonskih konstrukcija ............................................. 15

2.3. Temeljni zahtjevi na betonske konstrukcije ............................................................................ 18

2.4. Sigurnost ................................................................................................................................. 19

2.5. Temeljne varijable i njihove vrijednosti.................................................................................. 22

2.6. Granina stanja ........................................................................................................................ 26

2.7. Pojednostavljena provjera sigurnosti konstrukcija zgrada ...................................................... 28

2.8. Osnovna naela projektiranja s obzirom na trajnost ............................................................... 29

3. Djelovanja na nosive konstrukcije ..................................................................................................... 33

3.1. Stalno optereenje ................................................................................................................... 34

3.2. Uporabno optereenje ............................................................................................................. 36

3.3. Optereenje snijegom .............................................................................................................. 39

3.4. Optereenje vjetrom ................................................................................................................ 42

3.5. Seizmiko optereenje (djelovanje potresa) ............................................................................ 47

3.6. Toplinsko djelovanje ............................................................................................................... 53

3.7. Slijeganje temeljnog tla ........................................................................................................... 56

3.8. Tlak tekuine (vode) ............................................................................................................... 57

3.9. Djelovanje potiska tla (boni tlak tla) ..................................................................................... 60

Betonske konstrukcije I
Sadraj

4. Svojstva materijala betonskih konstrukcija ........................................................................................ 62

4.1 Beton ........................................................................................................................................ 62

4.1.1. Vrste betona ..................................................................................................................... 63

4.1.2. Tlana vrstoa ................................................................................................................ 65

4.1.3. Vlana vrstoa ............................................................................................................... 68

4.1.4. Elastina deformacija ...................................................................................................... 69

4.1.5. Vremenski uinci dugotrajne deformacije.................................................................... 70

4.1.6. Deformacije betona uslijed ciklikog optereenja........................................................... 74

4.1.7. Temperaturni uinci na beton .......................................................................................... 75

4.1.8. Proraunska vrstoa i proraunski radni dijagram betona ............................................. 75

4.1.9. Vieosno stanje naprezanja ovijeni beton..................................................................... 77

4.2. elik za armiranje ................................................................................................................... 78

4.2.1. Geometrijska svojstva ..................................................................................................... 78

4.2.2. Fizikalno-mehanika svojstva ......................................................................................... 82

4.2.3. Proraunske pretpostavke elika za armiranje................................................................. 84

4.2.4. Prionjivost i zavarljivost elika za armiranje .................................................................. 86

4.3. elik za prednaprezanje .......................................................................................................... 87

4.3.1. Geometrijska svojstva ..................................................................................................... 87

4.3.2. Fizikalno-mehanika svojstva ......................................................................................... 88

4.3.3. Proraunske pretpostavke elika za prednaprezanje ....................................................... 91

5. Proraun armiranobetonskih konstrukcija po graninom stanju nosivosti ......................................... 92

5.1. Postupak prorauna i dimenzioniranja armiranobetonskih konstrukcija................................. 92

5.1.1. Statiko rjeenje AB nosive konstrukcije (shema nosive konstrukcije) .......................... 93

5.1.2. Odreivanje optereenja .................................................................................................. 94

5.1.3. Odreivanje reznih sila .................................................................................................... 98

5.1.4. Dimenzioniranje konstrukcijskih elemenata ................................................................. 101

5.2 Dimenzioniranje armiranobetonskih konstrukcijskih elemenata po graninom


stanju nosivosti ....................................................................................................................... 101

5.2.1. Ponaanje armiranobetonskih elemenata pri optereenju na savijanje i poprene


sile do sloma ................................................................................................................ 103

II Betonske konstrukcije
Sadraj

5.2.2. Granine vrijednosti relativnih deformacija betona, c i armature, s ............................ 110

5.2.3. Dimenzioniranje na savijanje ........................................................................................ 112

5.2.4. Dimenzioniranje na poprenu silu ................................................................................. 126

5.2.5. Ponaanje armiranobetonskih elemenata pri tlanom optereenju do sloma ................ 140

5.2.6. Dimenzioniranje armiranobetonskih elemenata na centrinu i ekscentrinu


uzdunu silu .................................................................................................................. 145

5.2.7. Dimenzioniranje na lokalno tlano naprezanje ............................................................. 162

5.2.8. Dimenzioniranje na torziju ............................................................................................ 165

5.2.9. Dimenzioniranje na proboj ............................................................................................ 170

6. Proraun AB elemenata na granina stanja uporabivosti ................................................................. 183

6.1. Uvod ...................................................................................................................................... 183

6.2. Granino stanje naprezanja ................................................................................................... 183

6.3. Granino stanje pukotina (kontrola irine pukotina) ............................................................. 184

6.3.1. Vrste pukotina ............................................................................................................... 186

6.3.2. Granine proraunske irine pukotina (prema HRN EN 1992-1-1) .............................. 187

6.4. Granino stanje deformacija ................................................................................................. 190

6.4.1. Razlozi ograniavanja deformacija betonskih konstrukcija .......................................... 192

6.4.2. Uzroci i vrste deformacija ............................................................................................. 192

6.4.3. Granine vrijednosti progiba i mjere za ogranienja progiba konstrukcijskih


elemenata u zgradarstvu ............................................................................................... 193

6.5. Granino stanje vibracija....................................................................................................... 194

7. Pojedinosti razrade armiranobetonskih konstrukcija ....................................................................... 196

7.1. Opi podaci ........................................................................................................................... 196

7.2. Armatura i armiranje ............................................................................................................. 197

7.2.1. Openito o armiranju ..................................................................................................... 197

7.2.2. Osnovna naela armiranja betonskih konstrukcija ........................................................ 198

7.3. Radne reke ........................................................................................................................... 208

8. Prednapinjanje betonskih konstrukcija............................................................................................. 210

8.1. Uvod ...................................................................................................................................... 210

8.2. Povijesni razvoj prednapinjanja betonskih konstrukcija ....................................................... 211

Betonske konstrukcije III


Sadraj

8.3. Naelo prednaprezanja betonskih konstrukcija ..................................................................... 213

8.4. Stupanj prednaprezanja ......................................................................................................... 215

8.5. Prednosti i nedostaci prednapinjanja betonskih konstrukcija................................................ 216

8.5.1. Prednosti prednapetog betona........................................................................................ 216

8.5.2. Nedostaci prednapetog betona ....................................................................................... 217

8.6. Metode prednapinjanja betonskih konstrukcija..................................................................... 218

8.6.1. Prethodno ili adhezijsko prednapinjanje ....................................................................... 218

8.6.2. Naknadno ili kabelsko prednapinjanje .......................................................................... 219

8.7. Zahtjevi materijala ................................................................................................................ 221

8.7.1. Beton ............................................................................................................................. 221

8.7.2. elik za prednapinjanje ................................................................................................. 221

8.7.3. Zatitne cijevi ................................................................................................................ 221

8.7.4. Smjesa za injektiranje .................................................................................................... 222

8.8. Projektiranje, proraun i dimenzioniranje prednapetih betonskih konstrukcija .................... 223

8.8.1. Izbor presjeka i preliminarnih dimenzija ....................................................................... 223

8.8.2. Izbor sile prednapinjanja ............................................................................................... 223

8.8.3. Dimenzioniranje prema graninim stanjima nosivosti .................................................. 224

8.8.4. Primjeri prednapetih betonskih konstrukcija u zgradarstvu .......................................... 225

8.8.5. Pojedinosti razrade prednapetih betonskih konstrukcija ............................................... 226

9. Podloga za izradu programa ............................................................................................................. 229

9.1. Zadatak programa.................................................................................................................. 229

9.2. Proraun proraunskih reznih sila ......................................................................................... 229

9.3. Dimenzioniranje grede .......................................................................................................... 231

9.3.1. Dimenzioniranje grede na savijanje .............................................................................. 231

9.3.2. Dimenzioniranje grede na poprene sile ....................................................................... 233

9.4. Dimenzioniranje stupa .......................................................................................................... 236

9.4.1. Dimenzioniranje stupa na centrini tlak ........................................................................ 236

9.4.2. Dimenzioniranje stupa na ekscentrini tlak ................................................................... 237

10. Literatura ........................................................................................................................................ 240

IV Betonske konstrukcije
Oznake i mjerne jedinice

Oznake i mjerne jedinice

1. Osnovne jedinice
U Hrvatskoj se primjenjuju jedinice Meunarodnog sustava jedinica - SI (franc. Le System International
d'Unites) u skladu s ISO 1000. Meunarodni sustav jedinica moderni je metriki sustav mjera koji je
1960. uspostavila Generalna konferencija o utezima i mjerama (CGPM, Confrence Gnrale des Poids
et Mesures). CGPM meunarodna je organizacija koja se brine o irenju SI i, po potrebi, o njegovoj
modifikaciji, sukladno napretku u znanosti i tehnologiji. Sadanja verzija SI, usvojena 1971. godine,
temelji se na sedam osnovnih jedinica za sedam osnovnih veliina koje su meusobno neovisne.

Osnovne jedinice SI sustava

Za osnovne jedinice i proraun u podruju nosivih konstrukcija preporuuju se ove jedinice:


1. za silu -N (Newton, 1 N = 1 kg m/s2)
2. za duljinu - m, m1 (metar, tekui metar)
3. za plotinu (povrinu) - m2 (etvorni ili kvadratni metar)
4. za zapreminu (volumen) - m3 (prostorni ili kubini metar)
5. za masu - kg, t (kilogram, tona)
6. za naprezanje i vrstou - Pa (Paskal, 1 Pa = 1 N m2)
7. za optereenje
- po jedinici duljine - N/m (Newton po metru)
- po jedinici plotine - N/m2 (Newton po kvadratnom metru)
- po jedinici zapremine - N/m3 (Newton po kubinom metru)
8. za moment - Nm (Newton metar)
Sve ostale mjerne jedinice koje se rabe u proraunu, izvedene su mjerne jedinice (kN, MN, cm, mm i
dr.). Slijedi tablini prikaz preraunavanja osnovnih u izvedene mjerne jedinice.

Betonske konstrukcije V
Oznake i mjerne jedinice

VI Betonske konstrukcije
Oznake i mjerne jedinice

2. Simboli i kratice koje se rabe za proraun betonskih konstrukcija


Velika latinina slova (piu se kosim slovima)
A izvanredno djelovanje
A plotina
C konstanta
D promjer stupa krunog presjeka
E modul elastinosti
E uinak
F djelovanje
F sila
G stalno djelovanje
G modul posmika
I moment tromosti
M moment (openito), ali najee se odnosi na moment savijanja
N uzduna sila
P sila prednapinjanja
Q promjenljivo djelovanje
R otpornost
R rezultanta tlaka temeljnog tla unutar duljine x
S unutarnje sile, sile i momenti
S statiki moment neke plotine
T moment torzije
T temperatura u K (usporedi s za temperaturu u C)
V poprena sila
X svojstvo materijala

Mala latinina slova (piu se kosim slovima)


a razmak
a geometrijska vrijednost
b irina
b najmanja dimenzija presjeka pravokutnih stupova ili promjer krunih stupova
c zatitni sloj
d promjer
d proraunska visina (statika visina) presjeka
e ekscentricitet
f vrstoa
h debljina, visina
h ukupna visina presjeka
i polumjer tromosti
k koeficijent, faktor
l (ili ili L) duljina, raspon (za odreene duljine moe se l zamijeniti s L ili pisanim malim ,
(kako bi se izbjegla zamjena s brojkom 1)
m masa
r polumjer
s razmak spona (stremenova, vilica)
s optereenje snijegom
t debljina (zida, stijenke)
t promatrano vrijeme
t irina oslonca (leaja)
t starost betona u danima
u opseg presjeka betona plotine Ac
u, v, w komponente pomaka neke toke
x debljina (visina) tlanog podruja poprenog presjeka
x, y, z koordinate
z krak unutarnjih sila

Betonske konstrukcije VII


Oznake i mjerne jedinice

Mala grka slova (piu se kosim slovima osim i )


kut; omjer
kut izmeu poprene armature i osi grede (os okomito na poprenu silu)
kut; omjer
omjer plotina tlane i vlane armature
parcijalni koeficijent sigurnosti
relativna deformacija
koeficijent kraka unutarnjih sila
temperatura u C
kut izmeu betonske tlane dijagonale i osi grede okomito na poprenu silu
vitkost
koeficijent trenja
Poissonov koeficijent
koeficijent redukcije za nepovoljna stalna optereenja
koeficijent visine tlanog podruja
gustoa
bezdimenzijski koeficijent armiranja
normalno naprezanje
posmino naprezanje
nazivni promjer eline ipke za armiranje, natege ili cijevi za nategu
kut
faktori za odreivanje reprezentativnih vrijednosti promjenljivih djelovanja
mehaniki koeficijent armiranja

Indeksi donji i gornji (piu se uspravnim slovima)


c beton
c tlak
cr (ili crit) kritino
d proraunska vrijednost
dst destabilizirajue, nepovoljno djelovanje
eff proraunsko (efektivno)
F (ili P) djelovanje, sila
g (ili G) stalno djelovanje
h visok, vii
inf donji, nii
k karakteristian
l nizak, nii
m (ili M) materijal
m savijanje
m mort
m prosjek, srednji
max najvei, maksimalan
min najmanji, minimalan
nom nazivna vrijednost
p (ili P) sila prednapinjanja
q (ili Q) promjenljivo djelovanje
R otpornost
rep reprezentativno
s elik za armiranje
S unutarnji momenti i sile
stb stabilizirajue, povoljno djelovanje
sup gore, gornji
t (ili ten) vlak
t (ili tor) torzija
t ovisno o vremenu

VIII Betonske konstrukcije


Oznake i mjerne jedinice

u krajnji, granini
v posmik
w hrbat
x, y, z koordinate
y poputanje (engl. yielding)

Velika latinina slova s indeksima (velika slova piu se koso, a indeksi uspravno)
Ac plotina betonskog presjeka
Acc plotina ovijenog betonskog presjeka
Ad proraunska vrijednost za izvanredno djelovanje
AEd proraunska vrijednost za potresna djelovanja
AEk karakteristina vrijednost za potresna djelovanja
Ak karakteristina vrijednost za izvanredno djelovanje
Ap plotina presjeka jedne ili vie natega
As1 plotina presjeka elika za armiranje u vlanom podruju
As2 plotina presjeka elika za armiranje u tlanom podruju
As plotina presjeka elika za armiranje
As,h plotina presjeka horizontalne armature
As,max maksimalna plotina presjeka elika za armiranje
As,min minimalna plotina presjeka elika za armiranje
As,prov odabrana plotina presjeka elika za armiranje
As,req proraunata (zahtijevana) plotina presjeka elika za armiranje
As,v plotina presjeka vertikalne armature
Asw plotina presjeka poprene armature
Cd granina vrijednost odgovarajue vrijednosti uporabljivosti
Ecd proraunski sekantni modul elastinosti betona
Ec,Ec(28) proraunski tangentni modul elastinosti obinoga betona pri
naprezanju c = 0 i pri 28 dana starosti betona
Ecm sekantni modul elastinosti obinoga betona
Ed proraunski uinak djelovanja za uobiajenu temperaturu
Es modul elastinosti elika za armiranje ili elika za prednapinjanje
Fcd rezultanta proraunskih tlanih naprezanja u betonu (tlana sila)
Fd proraunska vrijednost djelovanja
Fk karakteristina vrijednost djelovanja
Fs vlana sila u armaturi
Gd proraunsko stalno djelovanje
Ic moment tromosti betonskog presjeka
Lx raspon u smjeru x ploe nosive u dvama meusobno okomitim smjerovima
Ly raspon u smjeru y ploe nosive u dvama meusobno okomitim smjerovima
MEd proraunski djelujui moment savijanja
MEds proraunski moment savijanja s obzirom na teite vlane armature
MRd proraunski moment otpornosti pri savijanju
MRd,lim granini proraunski moment otpornosti pri savijanju za jednostruko armirani presjek
Mx,max najvei moment savijanja u polju za armaturu koja se prua u smjeru x
My,max najvei moment savijanja u polju za armaturu koja se prua u smjeru y
Mxl moment savijanja na osloncu za armaturu koja se prua u smjeru x
Myl moment savijanja na osloncu za armaturu koja se prua u smjeru y
NEd proraunska djelujua uzduna sila (vlak ili tlak)
NRd proraunska otpornost poprenog presjeka na djelovanje uzdune sile
Pd proraunska vrijednost djelovanja prednapinjanjem
Pk karakteristina vrijednost djelovanja prednapinjanjem
Pm sila prednapinjanja
P0 sila prednapinjanja na aktivnom kraju natege neposredno nakon prednapinjanja
Qd proraunsko promjenljivo djelovanje
Qk karakteristina vrijednost promjenljivog djelovanja
Rd proraunska vrijednost odgovarajue otpornosti (proraunska nosivost)

Betonske konstrukcije IX
Oznake i mjerne jedinice

TEd proraunski djelujui moment torzije


Tmax,50 najvea godinja temperatura zraka u sjeni u razdoblju od 50 godina
Tmin,50 najnia godinja temperatura zraka u sjeni u razdoblju od 50 godina
T0 najnia proraunska temperatura konstrukcije u trenutku kada je konstrukcija sastavljena
VEd proraunska djelujua poprena sila
Vg poprena sila od stalnog optereenja
Vq poprena sila od promjenljivog (korisnog, uporabnog) optereenja
VRd proraunska otpornost na poprenu silu (otpornost na posmik)
VRdc proraunska otpornost na poprenu silu elementa bez poprene armature, tj. otpornost betona i
uzdune armature
VRd,max proraunska vrijednost najvee poprene sile koju preuzima element ogranien tlanom
vrstoom betona
VRd,s proraunska vrijednost poprene sile koju preuzima poprena armatura (spone) prilikom
poputanja
Xd proraunska vrijednost svojstva materijala ili proizvoda
Xk karakteristina vrijednost svojstva materijala ili proizvoda
Xk karakteristina vrijednost vrstoe ili deformiranja za uobiajenu temperaturu

Mala latinina slova s indeksima (mala slova piu se koso, a indeksi uspravno)
ad proraunska vrijednost geometrijskog podatka (npr. duljina, irina ili visina)
anom nazivna vrijednost geometrijskog podatka (npr. duljina, irina ili visina)
beff proraunska irina pojasnice grede presjeka ili T
bi polovica svijetle udaljenosti izmeu dvaju susjednih T-presjeka
bmin najmanja dimenzija presjeka stupa
bsupp irina oslonca
bw irina hrpta grede presjeka , T ili
cmin najmanji zatitni sloj
cnom nazivna vrijednost zatitnog sloja
cpe koeficijent vanjskog tlaka
cpi koeficijent unutarnjeg tlaka
d1 udaljenost teita vlane armature od blieg (vlanog) ruba presjeka
d2 udaljenost teita tlane armature od blieg (tlanog) ruba presjeka
db nazivni promjer eline ipke armature
dg nazivni najvei promjer zrna agregata
e0 ekscentricitet uzdune sile
emin najmanji ekscentricitet uzdune sile
emax najvei ekscentricitet uzdune sile
f0,2k karakteristina granica poputanja elika za armiranje
fbd proraunska vrijednost graninog naprezanja prianjanja
fb normalizirana tlana vrstoa zidnog elementa (opeke)
fc tlana vrstoa betona
fcd proraunska tlana vrstoa betonskog valjka
fck karakteristina tlana vrstoa betonskog valjka starog 28 dana
fck,c karakteristina tlana vrstoa ovijenog (engl. confined) betona
fck,cube karakteristina tlana vrstoa betonske kocke brida 15 cm stare 28 dana
fck(t) karakteristina tlana vrstoa betona pri starosti t (u danima)
fcm srednja tlana vrstoa betonskog valjka
fct osna vlana vrstoa betona
fct,sp osna vlana vrstoa betona odreena cijepanjem
fctd proraunska osna vlana vrstoa betona (centrini vlak)
fctk karakteristina osna vlana vrstoa betona (centrini vlak)
fctk;0,05 karakteristina vlana vrstoa betona s 5 % fraktilom
fctk;0,95 karakteristina osna vlana vrstoa betona s 95 % fraktilom
fctm srednja osna vlana vrstoa betona (centrini vlak)

X Betonske konstrukcije
Oznake i mjerne jedinice

fctm,fl srednja vlana vrstoa betona pri savijanju armiranobetonskih elemenata


fd proraunska tlana vrstoa zia
fk karakteristina tlana vrstoa zia
fm tlana vrstoa morta
fpk karakteristina vlana vrstoa elika za prednapinjanje
fp0,1k karakteristino naprezanje elika pri zaostaloj deformaciji od 0,1%
ft vlana vrstoa elika za armiranje
ftk karakteristina vlana vrstoa elika za armiranje
ftM vlana vrstoa zia
fvd proraunska posmina vrstoa zia
fvk karakteristina posmina vrstoa zia
fy granica poputanja elika za armiranje
fyd proraunska granica poputanja elika za armiranje
fyk karakteristina granica poputanja elika za armiranje
fywd proraunska granica poputanja elika poprene armature
h0 zamjenska veliina (srednji polumjer) poprenog presjeka
hf debljina ploe (pojasnice) grede T-presjeka
hs svijetla visina kata
hs najmanja debljina ploe
l0 duljina izvijanja stupa
l0 razmak izmeu nultoaka (nitita) dijagrama momenata savijanja
l0 proraunska duljina preklopa armature
l0,min minimalna duljina preklopa armature
lb,min najmanja duljina sidrenja armature
lbd proraunska duljina sidrenja armature
ln svijetli otvor izmeu oslonaca
leff proraunski raspon
qEd proraunsko jednoliko kontinuirano (rasprostrto) optereenje elementa
qk karakteristina vrijednost promjenljivog djelovanja
qp(ze) vanjski najvei tlak (optereenje) zbog brzine vjetra
sb,max najvei uzduni razmak savijenih ipki
sk karakteristina optereenja snijegom
st,max najvei popreni razmak spona
t0 vrijeme prvog optereivanja betona
ts starost betona (u danima) na poetku skupljanja zbog suenja (ili bubrenja)
vmin najmanja vrijednost posminog naprezanja za nosivost na poprenu silu
we vanjski tlak vjetra
wi unutarnji tlak vjetra
ze referentna visina vanjskog tlaka vjetra
z krak unutarnjih sila, tj. razmak izmeu rezultante vlanih sila u armaturi i rezultante tlanih
naprezanja u presjeku

Grka slova s indeksima (grka slova piu se koso, a indeksi uspravno)


cc koeficijent kojim se u obzir uzimaju dugotrajni uinci na tlanu vrstou i nepovoljni uinci
koji su posljedica naina optereivanja
v koeficijent punoe proraunskog dijagrama betona
cc(t) koeficijent koji ovisi o starosti t (dana) betona
A parcijalni koeficijent sigurnosti za izvanredna djelovanja A
C parcijalni koeficijent sigurnosti za beton
F parcijalni koeficijent sigurnosti za djelovanja F
G parcijalni koeficijent sigurnosti za stalna djelovanja G
I faktor vanosti

Betonske konstrukcije XI
Oznake i mjerne jedinice

M parcijalni koeficijent sigurnosti za materijal, za nepouzdanost svojstava materijala i svojstava


proraunskog modela
m parcijalni koeficijent sigurnosti za svojstvo materijala ili proizvoda kojim se u obzir uzima:
mogunost nepovoljnog otklona svojstva materijala ili proizvoda od njegove karakteristine
vrijednosti
P parcijalni koeficijent sigurnosti za djelovanje sile prednapinjanja P
Q parcijalni koeficijent sigurnosti za promjenljiva djelovanja Q
S parcijalni koeficijent sigurnosti za elik za armiranje ili elik za prednapinjanje
Sd parcijalni koeficijent sigurnosti kojim se u obzir uzimaju nesigurnosti modeliranja uinaka
djelovanja
f parcijalni koeficijent sigurnosti za djelovanja bez uzimanja u obzir nesigurnosti modela
m parcijalni koeficijent sigurnosti za svojstva materijala uzevi u obzir samo
nesigurnost svojstava materijala
c relativna deformacija betona pri tlaku
cc(,t0) relativna deformacija pri puzanju betona, u vrijeme t = za konstantno tlano naprezanje c
koje djeluje na beton starosti t0
cd, konana deformacija skupljanja zbog suenja
c,max najvea relativna vlana deformacija betona
cs relativna ukupna deformacija skupljanja
c1 relativna deformacija betona pri najveem tlanom naprezanju betona fcm
c1 relativna deformacija betona (proraun stupova)
cu1 relativna deformacija pri tlanom otkazivanju (slomu) betona
c2 relativna deformacija betona pri najveem tlanom naprezanju betona fck
cu2 relativna deformacija pri tlanom otkazivanju (slomu) betona
c2,c relativna deformacija betona pri najveem tlanom naprezanju ovijenog betona fck,c
cu2,c relativna deformacija pri tlanom otkazivanju (slomu) ovijenog betona
s1 relativna deformacija vlane armature
s2 relativna deformacija tlane armature
u relativna deformacija elika za armiranje ili elika za prednapinjanje pri najveem tlaku
lim granini koeficijent kraka unutarnjih sila jednostruko armiranoga poprenog presjeka
s proraunsko zaokretanje
nx koeficijent za proraun optereenja ploe nosive u dvama smjerovima
b koeficijent kojim se proraunava zamjenjujua irina tlanog podruja bi
c toplinska provodljivost betona u W/mK
Ed bezdimenzijski moment savijanja
fi = NEd,fi/NRd stupanj iskoristivosti u poarnom stanju
lim granina vrijednost bezdimenzijskog momenta savijanja jednostruko armiranoga poprenog
presjeka
Rd bezdimenzijski moment otpornosti poprenog presjeka
d bezdimenzijska vrijednost uzdune sile
Ed bezdimenzijska vrijednost uzdune sile
Rd bezdimenzijska vrijednost otpornosti na uzdunu silu
lim granina vrijednost koeficijenta visine tlanog podruja jednostruko armiranoga poprenog
presjeka
l omjer (koeficijent) armiranja armaturom
c gustoa (nearmiranog) betona
w omjer (koeficijent) armiranja poprenom armaturom
w,min minimalni omjer (koeficijent) armiranja poprenom armaturom
c tlano naprezanje u betonu
cd proraunsko tlano naprezanje u betonu
cp tlano naprezanje u betonu od osne sile i/ili prednapinjanja
s1 vlano naprezanje u armaturi
s2 tlano naprezanje u armaturi

XII Betonske konstrukcije


Oznake i mjerne jedinice

n poredbeni promjer svenjeva ipki


s promjer ipki uzdune armature
w promjer ipki poprene armature
(t,t0) koeficijent puzanja izmeu vremena to i t u odnosu na elastinu
deformaciju pri starosti betona od 28 dana
(,t0) konani koeficijent puzanja
0 faktor za kombinacije djelovanja
1 faktor za este vrijednosti djelovanja
1,i faktor za i-tu estu vrijednost djelovanja
2 faktor za nazovistalne vrijednosti djelovanja
2,i faktor za i-tu nazovistalnu vrijednost djelovanja
fi faktor kombinacije za este i nazovistalne vrijednosti dane za 1,1 ili 2,1
1 mehaniki koeficijent armiranja za vlanu armaturu poprenog presjeka
2 mehaniki koeficijent armiranja za tlanu armaturu poprenog presjeka
lim granini mehaniki koeficijent armiranja jednostruko armiranoga poprenog presjeka
min minimalni granini mehaniki koeficijent armiranja
max maksimalni granini mehaniki koeficijent armiranja

Dodatni simboli i kratice


1/r zakrivljenost
Cd proraunska nazivna vrijednost ili funkcija odreenog svojstva materijala
mjerodavna za dimenzioniranje
Ed,dst proraunsko destabilizirajue (nepovoljno) djelovanje
Ed,st proraunsko stabilizirajue (povoljno) djelovanje
Gd,inf donje proraunsko stalno djelovanje
Gd,sup gornje proraunsko stalno djelovanje
Gk,inf donja karakteristina vrijednost stalnog djelovanja
Gk,sup gornja karakteristina vrijednost stalnog djelovanja
Gk,j karakteristina vrijednost stalnih djelovanja
Qk,1 karakteristina vrijednost prevladavajuega promjenljivog djelovanja
Qk,i karakteristine vrijednosti drugih promjenljivih djelovanja
RH srednja relativna vlanost okolia
ad proraunski geometrijski podatak
anom nazivni geometrijski podatak
a promjena geometrijskih nazivnih vrijednosti za posebne proraunske svrhe (npr. utjecaj
nesavrenosti)
cdev odstupanje vrijednosti zatitnog sloja u projektu
cdur, dodatni element sigurnosti za zatitni sloj
cdur,st smanjenje najmanjega zatitnog sloja pri uporabi nehrajueg elika
cdur,add smanjenje najmanjega zatitnog sloja pri uporabi dodatne zatite
TMY linearno promjenljiva temperatura oko osi z-z
TMZ linearno promjenljiva temperatura oko osi y-y
TN,con negativna temperaturna razlika koja odgovara skupljanju elementa
TN,exp negativna temperaturna razlika koja odgovara irenju elementa
Tu jednoliko raspodijeljena temperatura u elementu
G,inf parcijalni koeficijent sigurnosti za stalna djelovanja pri proraunu
donjih proraunskih vrijednosti
G,sup parcijalni koeficijent sigurnosti za stalna djelovanja pri proraunu
gornjih proraunskih vrijednosti
GA, GA,j parcijalni koeficijent sigurnosti za stalna djelovanja pri proraunu
izvanrednih proraunskih stanja
G,j parcijalni koeficijent sigurnosti za bilo koje stalno djelovanje j
Q,i parcijalni koeficijent sigurnosti za bilo koje promjenljivo djelovanje
Q,1 parcijalni koeficijent sigurnosti za najnepovoljnije promjenljivo djelovanje

Betonske konstrukcije
XIII
1. Openito o betonskim konstrukcijama

1. Openito o betonskim konstrukcijama

1.1. Uvod
Betonske su konstrukcije dijelovi graevnog sklopa koji su izgraeni od betona. Beton (franc. bton <
starofranc. betun: blato, ljunak, drobljenac < lat. bitumen) kompozitni je graevinski materijal koji se
dobiva stvrdnjavanjem mjeavine veeg broja sastojaka, a to su u provom redu: cement (hidrauliko
vezivo), voda, pijesak i zrnje stijene. Pijesak i zrnje stijene ine agregat ili granulat. Beton je po svojim
svojstvima identian kamenu pa ga se i zove umjetni kamen. Osim tih sastojaka, u modernoj tehnologiji,
vrlo se esto upotrebljavaju dodaci betonu ili aditivi, koji mu daju posebna svojstva, a u smjesi je uvijek
prisutan i zrak (2 - 5% zapremine). Na slici 1.1. prikazan je udio pojedinih sastojaka potrebnih za
proizvodnju 1 m3 betona. Zapreminski gledano 70 - 80% zapremine betona ini agregat, koji se dobiva
iz prirode jednostavno iskopom ljunka i pijeska ili drobljenjem stijene i to beton kao proizvod ini
jeftinim.
Beton je po svojim fizikalnim, mehanikim i estetskim svojstvima u ovrslom stanju slian stijeni,
odnosno kamenu. Stoga se moe rei da beton nije nita drugo, nego jednostavno i jeftino proizveden
umjetni kamen.

Slika 1.1. Udio pojedinih sastojaka za proizvodnju 1m3 betona

Iskustva u dobivanju betona vrlo su stara. Jo su davno Azijati, Hebreji i Egipani, a preko njih stari
Grci i Rimljani, poznavali hidraulika svojstva mjeavine pucolana (vulkanskog pepela), prene gline i
vapna. Hidraulika su veziva mijeali s pijeskom i drobljenom opekom te na taj nain izraivali mort.
Neke rimske graevine zidane takvim mortom, kao to je rimski Koloseum ili Pont du Gard kod Nimesa
u junoj Francuskoj (slika 1.2.), odrale su se do danas, jer je cementni mort jo uvijek jak i vrst. U
ruevinama Pompeja neki mortovi, stari gotovo 2000 godina, esto su bolje ouvani od nekog kamena
u zidu.
a) Pantheon, Rim b) Pont du Gard, Nimes

Slika 1.2. Izgled starih graevina zidanih hidraulikim mortom slinom betonu (izvor: Wikipedia)

Betonske konstrukcije 1
1. Openito o betonskim konstrukcijama

Tek poetkom 19. stoljea nastaju moderna znanstvena iskustva u pogledu spravljanja betona te se beton
poinje intenzivnije upotrebljavati kao graevni materijal.
Prvo je 1813. godine Francuz Louis Vicat otkrio uzroke hidraulikih svojstava nekih vrsta veziva i
pripremio hidraulino vapno peenjem sintetskih mjeavina vapnenca i gline. Godine 1818. Maurice St.
Leger registrira patente za hidraulini cement. kotski zidar Jeste Aspen proizveo je 1824. godine vezivo
ija je boja odgovarala boji kamena vapnenca iz okolice mjesta Portland pa je materijalu dao ime
portland cement. I taj cement kao i svi prethodni nije bio dovoljno kvalitetan. Tek je 1845. godine Isaac
Johnson peenjem mjeavine gline i vapnenca, sve do nastajanja klinkera, uspio dobiti portland cement
sa svojstvima po kojima je i danas poznat. Godine 1849. njemaki istraivai Pettenkofer i Fuches
proveli su i objavili prvu preciznu kemijsku analizu portland cementa, te oznaili poetak ere
proizvodnje portland cementa kao hidraulikog veziva za proizvodnju betona.
Paralelno s razvojem hidraulikog veziva tj. cementa tekla je i proizvodnja i primjena betona. Budui
da je beton umjetni kamen koji ima vlanu vrstou bitno manju od tlane vrstoe, znaajni razvoj
primjene betona nastupio je primjenom armature u betonu, odnosno otkriem armiranog betona. Razvoj
armiranog betona zapoinje sredinom 19. stoljea i to odmah nakon to je proizveden portland cement
pravih svojstava. Godine 1850. Francuz Joseph-Louis Lambot izradio je amac od iane mree
obloene mortom (slika 1.3.-lijevo). Nedugo zatim dolo je do prve primjene armiranog betona u
zgradarstvu gdje je W. Wilkinson na zgradi u Newcastleu izveo betonske stropove armirane ipkama i
uadi od ica (slika 1.3.-desno). U periodu od 1850. do 1880. godine francuski graditelj Francois Coignet
izveo je nekoliko zgrada u Velikoj Britaniji i Francuskoj s betonskim stropovima armiranima uadi.

Slika 1.3. Izgled betonskog amca J. Lambota (lijevo) i betonskih stropova


W. Wilkinsona (desno)
Francuz Joseph Monier 1876. je godine na sajmu u Parizu predstavio lonce za cvijee Amerikanca
Williama Wanda koje je ojaao pomou ice i tako uveo ideju eljezne armature (slika 1.4). Nedugo
zatim patentirao je i manje rezervoare, cijevi, montane ploe i svodove. Navedene je patente 1879.
godine otkupio njemaki graditelj G.A.Wayss, koji ih je promovirao pod nazivom Wayss-Monier sistem
te je sa svojim tvrtkama izgradio veliki broj graevina u Njemakoj i Austriji, ali i u Americi. Navedeni
sistem se dosta primjenjivao tako da se i danas u praksi za tanke prefabricirane betonske ploe esto
koristi naziv monierka.

Slika 1.4. Izgled betonskih lonaca Josepha Moniera (izvor: Wikipedia)

2 Betonske konstrukcije
1. Openito o betonskim konstrukcijama

Prva armiranobetonska zgrada sagraena je 1875.g. u Port Chesteru u New Yorku, a sagradio ju je W.
E. Ward (slika 1.5.-lijevo). U isto vrijeme francuski graditelj F. Hennebique zapoeo je s gradnjom
armiranobetonskih zgrada. Osim poetaka u gradnji, on se smatra zaetnikom teorije i tehnologije
primjene armiranog betona. Godine 1892. izveo je novi tip rebrastih stropova (slika 1.5. desno), a u
praksu je uveo i primjenu armiranobetonskih pilota. Svoje patente pod nazivom Hennebique beton
system izvodio je sa svojim tvrtkama po cijeloj Europi i svijetu. On se moe smatrati zaetnikom
razdoblja veeg razvoja armiranog betona u kojem nastaju razni sustavi armiranobetonskih konstrukcija
te primjenjive metode prorauna armiranobetonskih konstrukcija.

Slika 1.5. Fotografija prve armiranobetonske zgrade (lijevo) i rebrastih stropova


F. Hennebiquea (desno)
Od vanijih metoda prorauna potrebno je izdvojiti metodu prorauna armiranobetonskih konstrukcija
po doputenim naprezanjima (klasina metoda) koju je razvio Francuz De Tedeschi na prijelazu iz 19.
u 20. stoljee. Ona se temelji na linearnom odnosu naprezanja i deformacija u betonu i armaturi. Od
1932. do 1936. godine A. F. Lolejt i grupa strunjaka uvode u primjenu tzv. prijelomnu metodu
prorauna armiranobetonskih konstrukcija u bivem SSSR-u, koja se smatra prethodnicom dananje
metode graninih stanja.
Pored navedenih graditelja i njihovih otkria, posebno mjesto zauzima i Francuz Eugene Freyssinet koji
je 1928. godine patentirao prednapeti beton i izveo prvu uporabivu konstrukciju od prednapetog betona.
On se smatra zaetnikom prednapetog betona i razvoja prednapetih konstrukcija velikog raspona.
Iz prethodno navedenog povijesnog prikaza razvoja betonskih konstrukcija moe se zakljuiti da su
zaeci betonskih konstrukcija u Francuskoj te da su prvi veliki graditelji betonskih konstrukcija bili
upravo Francuzi. Francuska kola gradnje betonskih konstrukcija i dan danas je jedna od najpoznatija u
svijetu s velikim brojem realiziranih graevina posebnih po svom oblikovanju, inovativnom statikom
sustavu i velikim rasponima.
Krajem 19. stoljea, sukladno trendu i razvoju u Europi, zapoela je primjena betona i betonskih
konstrukcija u Hrvatskoj te su ve u tom periodu izvedene prve graevine od betona i armiranog betona.
Najpoznatiji su primjeri izvedenih graevina s poetka primjene betonskih konstrukcija u Hrvatskoj
sljedei:
- 1881.g. Skladite 4 na doku Zichy u Luci Rijeka. Arhitekt je bio Mate Glavan. Radi se o prvoj
primjeni elika i betona u izvedbi neke graevine. Stropovi su izvedeni od plitkih
betonskih svodova u izgubljenoj oplati s elinim limom postavljenim izmeu I-profila.
Radilo se o primjeni sustava koji je jo 1844. godine patentirao William Fairbairn s
ciljem da se opene svodove zamijeni betonskima (slika 1.6. -lijevo).

- 1893.g. U Luci Rijeka izvedene su, prema projektu Luigija Lajosa Burgstallera, tri zgrade
(skladita 9, 10 i 12) koje su imale stropove prema Monier-ovom patentu za
armiranobetonske grede i stropove (slika 1.6.-desno). Ovo je ujedno i prva primjena
armiranog betona u Hrvatskoj.

Betonske konstrukcije 3
1. Openito o betonskim konstrukcijama

- 1900.g. U naselju Lomost u Ogulinu izveden je prvi armiranobetonski most. Most je izveden
Hennebique sistemom, a izvoai su bili Austrijanci. Raspon mosta je 10 m, a most je i
danas u uporabi (slika 1.7.-lijevo).

- 1906.g. U Rijeci su izvedene prve cjelovite armiranobetonske konstrukcije, a radilo se o izvedbi


Skladita 17 autora Ferenca Pfaffa i Hotela emigranata autora Szilarda Zielinskog.
Zgrade su u potpunosti izgraene od armiranog betona po sustavu koji su razvili
francuski graditelji Edmond Coignet i Napoleon De Tedesco (slika 1.7.-desno).

Slika 1.6. Presjek konstrukcije Skladita 4 u Rijeci (lijevo) i fotografija stropa


Skladita 12 u Rijeci (desno)

Slika 1.7. Uzduni presjek konstrukcije mosta u Ogulinu (lijevo) i fotografija


Skladita 17 u Rijeci (desno)
Iz prethodno navedenog moe se zakljuiti da su prve primjene betona i izvedene graevine u Hrvatskoj
bile u Rijeci. Razlog je taj to je Hrvatska bila u sastavu Austro-Ugarske, a Rijeka je bila glavna
pomorska luka s potrebama za suvremenim inenjerskim graevinama. Daljnja znaajnija primjena
armiranog betona bila je u gradnji rasponskih sklopova mostova, ne samo na prometnicama prema Rijeci
nego po cijeloj Hrvatskoj.

4 Betonske konstrukcije
1. Openito o betonskim konstrukcijama

1.2. Prednosti i mane betonskih konstrukcija


Beton zauzima vodee mjesto meu glavnim materijalima u gradnji. Preko 80% nosivih konstrukcija
novih graevina ine betonske konstrukcije. Jedan je od pokazatelja i pregled koliina raznih materijala
uporabljenih u vicarskoj tijekom 1984. godine (slika 1.8.). Kako je Hrvatska u seizmiki aktivnom
podruju, uporaba je betona, odnosno betonskih konstrukcija i vea zbog protupotresne otpornosti
betonskih konstrukcija.

Slika 1.8. Pregled koliina materijala uporabljenih u vicarskoj tijekom 1984. godine [1]
Glavne su prednosti betonskih konstrukcija sljedee:
1. Ekonominost Za proizvodnju betona upotrebljavaju se prirodne, jeftine i praktino
svugdje dostupne sastavnice (cement, agregat i voda). Radi se o
sastavnicama koje ima svaka regija na svijetu i svaka drava na svijetu
ima omoguenu vlastitu proizvodnju betona, tj. ni jedna drva na svijetu
ne uvozi beton. Prema podacima iz Enciklopedije Leksikografskog
zavoda iz 1957. godine, cijena je stupa iste nosivosti za razne materijale:

2. Mali utroak energije Zbog jeftino dostupnih prirodnih sirovina i jednostavnog procesa
za izradu proizvodnje za proizvodnju betona rabi se najmanja koliina energije.
Kako danas sve cijene ovise o cijeni nafte kao glavnog energenta, to se
najbolje vidi iz usporedbe potrebne energije (u litrama nafte) za izradu
stupa nosivosti 10 000 kN iz raznih materijala:
Beton = 60 litara < Opeka = 230 litara < elik = 350 litara
3. Trajnost Zbog dobre otpornosti na vanjske utjecaje i male trokove odravanja
betonske su konstrukcije trajne. Beton je umjetni kamen koji titi
armaturni elik od korozije uz uvjet postojanja dostatnog zatitnog sloja.
Upravo zbog trajnosti, izgleda i cijene betonskih konstrukcija, u
suvremenoj se arhitekturi sve vie rade ne samo nosive konstrukcije nego
betonske fasadne obloge.

Betonske konstrukcije 5
1. Openito o betonskim konstrukcijama

4. Mogunost izrade Betonske se konstrukcije izvode tako da se beton lijeva u kalupe


raznih oblika (oplatu). Upravo iz tog razloga projektantu je omogueno da zadovolji
najrazliitije konstrukcijske i arhitektonske oblike (Vidi sliku 1.9.).
5. Monolitni karakter Kod betonskih konstrukcija (osim predgotovljenih) svi se spojevi izvode
konstrukcija monolitno, tj. nema montanih nastavaka i sl. To poveava trajnost i
omoguuje viestruku statiku neodreenost te velike rezerve u
nosivosti i pouzdanosti takvog tipa konstrukcija. To je isto jedan od
razloga zato su betonske knstrukcije poeljne u seizmiki aktivnim
podrujima kakvo je Hrvatska.
6. Dobro priguenje Zbog znaajne vlastite teine i svoje masivnosti betonske konstrukcije u
prostorne buke i pravilu nemaju problem s vibracijama, a osim toga omoguuju dobro
vibracija priguenje prostorne buke.
7. Visoka poarna Beton je negorivi materijal i izrazito je postojan pri visokim
otpornost temperaturama, za razliku od drva i elika. Zahvaljujui injenici da se
armaturni elik stavlja u unutranjost betonskog presjeka te ga na taj
nain titi od pregrijavanja i gubitka nosivosti, armiranobetonske
konstrukcije imaju visoku poarnu otpornost.
8. Dobri zdravstveno- Kompaktni beton nema upljina za leglo parazita i skupljanje praine.
higijenski uvjeti Osim toga nema problem s truljenjem kao drvo, a zahvaljujui zatitnom
sloju betona oko armaturnog elika, ni elik koji se koristi za armiranje
nije izloen koroziji, to je prisutno kod elinih konstrukcija.
9. Pogodne za graenje u Kao to je ve reeno, betonske konstrukcije uglavnom su statiki
potresnom podruju. neodreen tip konstrukcija koji u pravilu zbog neodreenosti ima
rezervu u nosivosti u odnosu na statiki odreene. Zahvaljujui ugradnji
eline armature, armiranobetonske konstrukcije su u pravilu i duktilne,
za razliku od zidanih i drvenih konstrukcija.

Slika 1.9. Primjeri mogunosti izrade razliitih oblika betonskih konstrukcija


Da se ne bi stekao dojam da su betonske konstrukcije idealne, pored niza prednosti, postoje i nedostaci.
Glavni su nedostaci betonskih konstrukcija sljedei:
- znatna vlastita teina to je nepovoljno za konstrukcije velikih raspona i visokih graevina
- dobra provodljivost topline i udarnog zvuka
- oteana mogunost prepravaka, pojaanja i uklanjanja
- oteana provjera ugraene koliine armature u konstrukciji nakon betoniranja
- oteana izvedba radova kod niskih (ispod +5 C) i visokih temperatura (iznad +30 C)
- mogunost nastanka pukotina u betonu koje naruavaju trajnost i nepropusnost konstrukcija.
Znanstvenim istraivanjem i razvojem tehnologije danas se dolo do niza proizvoda (reparaturni
mortovi, aditivi za smrzavanje i sl.) i ureaja (ultrazvuk, radari i sl.) koji navedene nedostatke betona
minimiziraju, meutim oni i dalje predstavljaju nedostatak betonskih konstrukcija.

6 Betonske konstrukcije
1. Openito o betonskim konstrukcijama

1.3. Osnovna zamisao armiranja betona


Kao to je ve reeno u prethodnim poglavljima, beton je umjetni kamen te kao i prirodni kamen ima
svojstvo da mu je vlana vrstoa 10 - 15 puta manja nego tlana vrstoa (Vidi radni dijagram na slici
1.10.-a). Osim toga, beton je kvazikrhki materijal i kao takav nema duktilno ponaanje kao elik,
odnosno nema sposobnost velikih deformacija pri naprezanjima bliskim vrstoi, tj. mogunost teenja
(poputanja).

Kod nearmirane betonske grede slom nastupa dosezanjem vlane vrstoe betona u najoptereenijem
presjeku, pri emu je nosivost betona u tlanom podruju iskoritena svega 7 - 10%. To se najbolje vidi
na primjeru betonske grede koja je optereena koncentriranom silom u sredini. Beton je homogen
materijal i stanje naprezanja odgovara stanju naprezanja I. Stoga je maksimalno normalno tlano i
vlano naprezanje (xx) u gredi jednako i dobije se preko izraza na slici 1.10.-b. U trenutku kada
maksimalno vlano naprezanje grede, koje je u sredini raspona grede (jer je na tom mjestu maksimalni
moment savijanja), dosegne vrijednost vlane vrstoe betona (ft), nastupa lom grede.

a) Radni dijagram betona b) Unutarnje sile i naprezanja u betonskoj gredi prije dosezanja vlane
vrstoe betona
Slika 1.10. Radni dijagram betona i stanje naprezanja u betonskoj gredi u stanju naprezanja I

Kako je beton neduktilan materijal, odmah po dosezanju vlane vrstoe nastaje pukotina i slom koji
nastupa iznenada pri malim deformacijama (progibima) to se vidi na slici 1.11.

Slika 1.11. Izgled betonske grede pri slomu

Ako se u vlano podruje dodaju eline ipke (armatura), u tom sluaju nakon dosezanja vlane
vrstoe betona otvara se pukotina i vlana naprezanja preuzimaju eline ipke koje imaju viestruko
veu vlanu vrstou u odnosu na beton. Pravilnim dimenzioniranjem (odabirom) koliine elinih ipki

Betonske konstrukcije 7
1. Openito o betonskim konstrukcijama

slom sada armirane betonske grede moe nastati istodobnim poputanjem armature i drobljenjem betona
u tlaku (normalna tlana naprezanja u betonu doseu tlanu vrstou betona).

Slika 1.12. Izgled armirane betonske grede pri slomu

Zbog ugradnje elinih ipki (armature) dolazi do poveanja nosivosti 15 - 20 puta u odnosu na nosivost
nearmirane betonske grede, a zbog injenice da je granino produljenje elika vie stotina puta vee od
graninog produljenja betona, prije sloma grede u vlanoj zoni nastaju pukotine. Takoer, za razliku od
nearmiranih betonskih greda, koje su krhke konstrukcije (slom nastupa iznenada pri malim progibima),
armirane su grede u pravilu duktilne konstrukcije iji je slom najavljen jakim raspucavanjem i
progibima, to se vidi na slici 1.13.-a. Kod nosivih konstrukcija osim dostatne nosivosti, izrazito je bitno
da konstrukcija svojim ponaanjem (raspucavanjem ili znaajnim deformiranjem) upozori korisnika
kako bi se pravovremeno interveniralo u pogledu sanacije i pojaanja nosive konstrukcije te eventualno
u pogledu potrebe za hitnom evakuacijom. Ako se pogleda dijagram Optereenje-progib
armiranobetonske grede, moe se uoiti da se sastoji od triju podruja (pravca). Prvo je podruje ono
podruje kada su vlana naprezanja manja od vlane vrstoe, zatim drugo je podruje kada armatura
preuzima vlana naprezanja nakon prekoraenja vlane vrstoe u betonu i tree je podruje podruje
kada armaturni elik tee. Zbog gotovo horizontalnog nagiba pravca treeg podruja ponaanje armirane
betonske grede je slino eliku.

a) Fotografije deformiranja grede pod optereenjem b) Radni dijagram Optereenje progib


Slika 1.13. Ponaanje armiranobetonske grede pod optereenjem
Iz svega prethodnog moe se zakljuiti da je armirani beton beton pojaan elinim ipkama
(armaturom). Pri tome su beton i armatura spregnuti pri emu se susjedne estice betona i armature
jednako deformiraju (c = s).

Razlozi koji omoguuju dobro sudjelovanje betona i elika isti su kao u svakoj dobroj vezi:
- dobra prionjivost dvaju materijala beton ima veliku prionjivost za elik i na taj nain je
omogueno sprezanje. Kao u svakoj vezi, nuan je uvjet da se vole i spreu.
- praktiki jednaki temperaturni koeficijent dvaju materijala (T = 10-5 C-1) pri promjeni
temperature kao vanjskom okoliu oni se jednako isteu i skupljaju, tj. kompatibilni su.
- dobra zatita elika od strane betona beton tvori alkalnu sredinu i na taj nain titi elinu
armaturu od korozije. Osim toga titi i elik od direktne izloenosti visokim temperaturama te
omoguuje visoku poarnu otpornost. Naravno, kao u svakoj vezi, beton se ponaa zatitniki,
a elik mu pomae u svim uobiajenim situacijama preuzimanja optereenja.

8 Betonske konstrukcije
1. Openito o betonskim konstrukcijama

1.4. Osnovna zamisao prednapinjanja betona


Prednapinjanjem se ostvaruje stanje vlastitih naprezanja (stanje u kojem je zbroj unutarnjih sila u
ravnotei bez djelovanja vanjskih sila) koje se suprostavlja naprezanju od optereenja.
Ideja prednapinjanja najjednostavnije se moe objasniti primjerom jednostavno oslonjene grede
prikazane na slici 1.14. Zamislimo da se izvede (izbetonira) betonska greda koja ima uzduni otvor u
donjem dijelu grede na udaljenosti e od teita poprenog presjeka. Kroz taj se otvor postavi navojna
ipka. Pritezanjem navojne ipke matice s kojima se pritee ele se pribliiti, ali tome se odupire
betonska greda. Stoga pritezanjem matica u isto vrijeme nastaju vlana naprezanja u elinoj ipki te
zbog upiranja matica u beton nastaje ekscentrina tlana sila na beton. Ta ekscentrina tlana sila naziva
se sila prednapinjanja i moemo rei da iznosi P. Ako pretpostavimo da za sada greda nema teine,
jedino optereenje koje djeluje na betonsku gredu ekscentrina je tlana sila P, koja se moe svesti na
centrinu tlanu silu P i moment savijanja koji je jednak M = Pe. Zahvaljujui postojanju momenta
savijanja, ona e se deformirati na nain da e se prognuti prema gore. Pri tome e uslijed uzdune tlane
sile P i momenta savijanja M (ako je e > h/6) na dnu presjeka nastati tlana naprezanja, a na gornjem e
rubu nastati vlana naprezanja (Vidi sliku 1.14.). Ako se nakon prednapinjanja greda optereti
(ukljuujui i zanemarenu vlastitu teinu), tada e se naprezanja u gredi od optereenja superponirati s
naprezanjima od prednapinjanja. U tom sluaju dolazi do smanjenja tlanih naprezanja na dnu grede,
kao i smanjenja vlanih naprezanja na vrhu grede. Ispravnim odreivanjem iznosa sile prednaprezanja
i njezinog ekscentriciteta moe se postii da su u svim situacijama (prije i nakon optereenja) vlana
naprezanja u betonu manja od vlane vrstoe ili ak da se uvijek radi iskljuivo o tlanim
naprezanjaima.

Slika 1.14. Jednostavno oslonjena betonska greda prednapeta elinom navojnom ipkom [1]

Neto kasniji razvoj prednapetih betonskih konstrukcija iskljuivo je rezultat toga to je za


prednapinjanje nuna uporaba elika vrlo visoke vrstoe.

Betonske konstrukcije 9
1. Openito o betonskim konstrukcijama

Budui da beton ima viestruko veu tlanu vrstou u odnosu na vlanu vrstou, on jednostavno
oboava da ga se tlai. Stoga je prednapinjanje betona poeljno jer je onda u stanju koje on lake
podnosi. Na taj se nain prisutnost pukotina znatno umanjuje i na neki se nain moe u potpunosti
izbjei. Budui da je neraspucani presjek krui od raspucanog te da se u betonu maksimalno iskoritava
njegova tlana nosivost, prednapinjanje ima za posljedicu smanjenje presjeka betona, a samim tim i
vlastite teine konstrukcije te postizanje veih raspona. Stoga se danas sve to se radi u betonu, a veih
je raspon, a izvodi prednapinjanjem betona.

Slika 1.15. Fotografije prednapetih betonskih konstrukcija veeg raspona i optereenja

1.5. Osnovni pojmovi i vrste konstrukcija


Svaka graevina (construction works) mora sadravati nosivu konstrukciju (bearing structures). Osim
toga pojedini dijelovi graevine imaju konstrukcije (structures) koje se sastoje od konstrukcijskih
elemenata (structural elements). Tako npr. svaka zgrada u visokogradnji ima nosivu konstrukciju.
Nosiva konstrukcija neke zgrade generalno se sastoji od sljedeeg: krovne konstrukcije, stropne
konstrukcije, vertikalne nosive konstrukcije i temeljne konstrukcije. Svaka od pojedinanih konstrukcija
sastoji se od konstrukcijskih elemenata pa tako:
- krovna se konstrukcija sastoji od: ploa, greda, okvira
- stropna se konstrukcija sastoji od: ploa, greda, okvira
- vertikalna nosiva konstrukcija sastoji se od: stupova, zidova, okvira
- temeljna konstrukcija sastoji se od: temeljne ploe, temeljnih greda, temeljnih stopa i dr.
Osnovni je kriterij klasifikacije vrsta konstrukcija nain na koji one prenose optereenje, a to je na neki
nain povezano i sa sloenosti samih prorauna pojedinih vrsta konstrukcija. Tako razlikujemo:
1. tapne konstrukcije kao to su: grede, stupovi, okviri, reetke, lukovi i zatege
2. Plone konstrukcije kao to su: ploe, zidovi, zidni (visokostijeni) nosai, ljuske, naborane
konstrukcije
3. Masivne konstrukcije kao to su: brane, masivni temelji, reaktorske posude i dr.

10 Betonske konstrukcije
1. Openito o betonskim konstrukcijama

tapne konstrukcije sastoje se od linijskih elemenata iji je popreni presjek openito optereen trima
silama i trima momentima u smjeru glavnih osi poprenog presjeka sukladno slici 1.16.-lijevo. U praksi
su tapne konstrukcije najee ravninske gdje su pojedini konstrukcijski elementi posloeni unutar
ravnine. Stoga se najee u poprenim presjecima pojavljuju jedna do dvije veliine unutranjih sila.
Tako imamo sluaj da grede dimenzioniramo na momente savijanja oko jedne osi i poprenu silu u
smjeru optereenja (M+V), stupove i lukove dimenzioniramo na moment savijanja oko jedne osi i
uzdunu silu (M+N), a zatege dimenzioniramo na vlanu uzdunu silu (N).

Kod tapnih elementa u pravilu razlikujemo unutarnje sile koje uzrokuju normalna naprezanja (M, N) i
unutarnje sile koje uzrokuju posmina naprezanja (V, T). Stoga se najee rade analize i
dimenzioniranja koja istovremeno uzimaju unutarnje sile koje uzrokuje istovrsno naprezanje. Razlog je
to to kod armiranobetonskih konstrukcija normalna naprezanja rezultiraju uzdunom armaturom, a
posmina naprezanja rezultiraju posminom armaturom.

Slika 1.16. Unutarnje sile kod tapnih (lijevo) i plonih (desno) elemenata konstrukcije [1]
Plone konstrukcije u pravilu ine ravninski konstrukcijski elementi. Najei je konstrukcijski element
ploa kojom se koristi kod stropnih konstrukcija zgrada. Stropne se ploe u pravilu dimenzioniraju samo
na momente savijanja (slika 1.16.-desno) koji rezultiraju normalnim naprezanjima, odnosno uzdunom
armaturom. Stropne ploe u svojim presjecima u pravilu imaju i poprene sile koje rezultiraju
posminim naprezanjima. Meutim, ona su u pravilu toliko mala da ih se moe zanemariti jer ih sam
betonski presjek bez ikakve posmine armature moe preuzeti.
Osim stropnih ploa esto se pojavljuju i konstrukcijski elementi (zidovi, zidni nosai, ljuske i dr.) koji
su optereeni dominantno samo uzdunim silama u srednjoj ravnini pri emu momenti savijanja ili ne
djeluju, ili su tako mali da se mogu zanemariti (slika 1.17.-lijevo). Takve konstrukcije i konstrukcijske
elemente najee nazivamo membranskim konstrukcijama.

Slika 1.17. Unutarnje sile kod membranskih (lijevo) i masivnih (desno) konstrukcija [1]
Masivne su konstrukcije konstrukcije koje su izloene openito troosnom stanju naprezanja (slika 1.17.-
desno), to zahtijeva sloeniji proraun i dimenzioniranje. Danas je proraun takvih konstrukcija gotovo
nemogu bez specijaliziranih raunalnih programa.

Betonske konstrukcije 11
1. Openito o betonskim konstrukcijama

Na slici 1.18. prikazani su primjeri tapnih i plonih konstrukcija iz prakse, to upuuje na postojanost
velikog broja oblika i statikih sustava betonskih konstrukcija.

Slika 1.18. Primjeri tapnih i plonih konstrukcija [1]

12 Betonske konstrukcije
2. Osnove projektiranja i prorauna betonskih konstrukcija

2. Osnove projektiranja betonskih konstrukcija

2.1. Faze projektiranja i prorauna nosivih konstrukcija


Poslovi arhitektonskog projektiranja u pravilu sadrae 8 osnovnih faza izrade:
1. Provjera zadatka - razjanjavanje postavljenog projektnog zadatka naruitelja, savjetovanje
o ukupnim potrebama za obavljanje poslova, odabir suradnika drugih
struka.
2. Idejno rjeenje - prva faza idejnog projekta koja predstavlja grafiku provjeru koncepta ili
projektnog programa. Idejno rjeenje u pravilu sadri sljedee: osnovne
podatke o smjetaju graevine u prostor, prostornim gabaritima
graevine, osnovnu funkcionalnu i organizacijsku shemu, osnovna
obiljeja tlocrtnog rjeenja, osnovne elemente oblikovanja i osnovne
elemente za obraune.
3. Idejni projekt - daljna razrada projektnog koncepta ukljuujui i ispitivanje alternativnih
rjeenja jednakih zahtjeva s grafikim prikazima i analizama. Sastoji se
od nacrta (grafiki prilozi) koji na primjeren nain prikazuju tehniko
rjeenje te tekstualnih, proraunskih, tablinih i drugih dokumenata
pojedinih struka.
4. Lokacijska dozvola - ishoenje lokacijske dozvole.
5. Glavni projekt - izrada odabranog projektnog rjeenja (postupna grafika razrada
odabranog rjeenja) uzimajui u obzir urbanistike, oblikovne,
funkcionalne, tehnike, graevno-fizikalne, ekonomske, energetske,
bioloke i ekoloke zahtjeve te primjenjujui rjeenja projektanata drugih
struka, sve do konanog rjeenja. Integriranje projektnih rjeenja ostalih
projektanata. Objedinjavanje svih projektnih podloga. Arhitektonski
glavni projekt sadri tekstualni i grafiki dio.
U tekstualnom dijelu odreeni su i sakupljeni opi podaci o investitoru,
projektantu i graevini te opisni prikazi i ekonomski elementi projekta
(tehniki opis, naznaka tehnikih normativa i dr.). Program kontrole i
osiguranja kvalitete. Grafiki dio projekta obuhvaa sve potrebne nacrte
(poloajni nacrt, sve tlocrte, karakteristine presjeke, prikaze proelja,
odnosno poglede i dr.).
6. Graevna dozvola - predaja projekata za dozvole i suglasnosti. Dopunjavanje i prilagoivanje
projekta, opisa i prorauna uz primjenu projektnih rjeenja projektanata
ostalih struka. Ishoenje graevne dozvole.
7. Izvedbeni projekt - poblie se razrauju dijelovi glavnog projekta i dopunjuju izvedbenim
detaljima i ostalim tehnikim rjeenjima potrebnima za gradnju
graevina (izvedbeni nacrti, graevni i obrtniki detalji i dr.). Razrada
podloga za projektante drugih struka. Svi dijelovi arhitektonskog
projekta moraju biti usklaeni meusobno i s ostalim projektima.
Grafiki prikazi graevine sa svim pojedinim podacima potrebnim za
gradnju, npr. konani, potpuni izvedbeni, detaljni i konstruktivni nacrti u
mjerilu 1:50 do 1:1, s potrebnim tekstualnim opisima.

Betonske konstrukcije 13
2. Osnove projektiranja i prorauna betonskih konstrukcija

8. Trokovnik - izrada rauna koliina kao osnove za sastavljanje trokovnikih opisa


radova uz primjenu projektnih rjeenja ostalih struka u projektiranju.
Izrada trokovnika sa opisom pojedinih stavki radova, s popisom radova
prema vrstama i grupama radova te opim i posebnim uvjetima za
pojedine vrste radova. Usuglaavanje i koordinacija opisa radova drugih
struka u projektiranju.
Tijekom izrade idejnog rjeenja koje se izrauje na zahtjev investitora, voditelj projekta (arhitekt za
zgrade, tehnolog i arhitekt za industriju) savjetuje se s konstruktorom radi odreivanja konstruktivnog
sustava i optimizacije. Upravo poznavanje nosivih konstrukcija, tj. vrsta konstrukcijskih sustava i
elemenata te osnovnih znanja o optimalnim rasponima i dimenzijama za pojedine konstrukcijske
sustave, vano je za voditelja projekta, tj. arhitekta. Svaka graevina (zgrada) sadri nosivu konstrukciju
i ako se izradi idejno rjeenje bez uzimanja u obzir postojanja i naina izvedbe nosive konstrukcije, vrlo
vjerojatno e rezultat biti loe idejno rjeenje koje e u daljnim fazama razrade doivjeti znaajnije
izmjene. U ovoj fazi konstruktor surauje iskljuivo u svojstvu savjetnika, meutim, arhitekt sam
postavlja osnovnu ideju graevine, a samim time i konstrukcije.
Nakon prihvaanja odreenog rjeenja radi se idejni projekt graevine. Za uobiajene graevine idejni
projekt sadri samo tehniki opis nosive konstrukcije koju najee izrauje sam arhitekt uz konzultacije
s konstruktorom. Za sloenije i oblikovno zahtjevnije graevine sastavni dio idejnog projekta esto je i
idejni projekt konstrukcije koji sadri priblini proraun. U tom sluaju idejni projekt konstrukcije
izrauje konstruktor. Njegova je svrha definiranje svih geometrijskih podataka, tj. izmjere presjeka svih
konstrukcijskih elemenata. U sluaju da se ne izrauje idejni projekt konstrukcije, arhitekt na temelju
iskustva i jednostavnih priblinih prorauna sam definira dimenzije konstrukcijskih elemenata. Tu je
takoer izrazito vano osnovno poznavanje nosivih konstrukcija kako bi arhitekt ispravno odredio
okvirne dimenzije konstrukcijskih elemenata. Upravo nepoznavanje osnova o nosivim konstrukcijama
esto je rezultiralo time da su u idejnom projektu usvojene nerealne dimenzije konstrukcijskih elemenata
(premale ili prevelike) to je imalo za posljedicu da se nakon ishoenja lokacijskih dozvola i izrade
glavnog projekta morao korigirati idejni projekt i ishoditi ponovno lokacijska dozvola, to je u pravilu
dugotrajan proces.
Upravo je cilj ovoga kolegija da se steknu elementarna znanja o nosivim betonskim konstrukcijama i
priblinim proraunima, kako bi arhitekt u praksi mogao samostalno izraditi ispravno i izvedivo idejno
rjeenje i idejni projekt.
Unutar glavnog projekta konstruktor radi statiki i po potrebi dinamiki proraun konstrukcije. U ovoj
fazi projektiranja arhitekt surauje s konstruktorom na nain da zajedniki optimiziraju i na neki nain
materijaliziraju idejno rjeenje. Arhitekt u ovoj fazi projektiranja ne izrauje statike ili dinamike
proraune nosive konstrukcije, ali kao voditelj projekta mora imati dovoljno znanja iz podruja nosivih
konstrukcija kako bi mogao komunicirati na strunoj razini, tj. da zna pripremiti podloge i ulazne
podatke za konstruktora. Takoer mora znati osnove statikog prorauna i oznake u statikom proraunu
kako bi znao proitati glavni projekt konstrukcije, tj. statiki proraun radi provedbe usklaenje svih
projekata. Vano je da arhitekt kao voditelj projekta zna i opseg posla konstruktora pri izradi glavnog
projekta konstrukcije, kako bi mogao ispravno valorizirati njegovo vrijeme za izradu projekta, a u
konanici i financijski opseg njegova posla.
Izrada statikog i dinamikog prorauna konstrukcije podrazumijeva sljedee zadatke konstruktora:
- idealizaciju konstrukcije koja se prikazuje na proraunskom modelu i shemi konstrukcije
- utvrivanje djelovanja
- proraun reznih sila ( M, N, V i T) i deformacija
- dimenzioniranje presjeka konstrukcija,
- razradu pojedinosti (detalja).

14 Betonske konstrukcije
2. Osnove projektiranja i prorauna betonskih konstrukcija

Unutar izvedbenog projekta vezano za nosivu betonsku konstrukciju izrauju se izvedbeni nacrti.
Izvedbeni nacrti koji su potrebni za izradu nosive konstrukcije jesu:
- nacrti oplate
- nacrti armature s iskazima
- nacrti voenja kabela s iskazima za prednapete betonske konstrukcije
- detalji spojeva kod prefabriciranih betonskih konstrukcija.
Nacrte armature i voenja kabela izrauju konstruktori (inenjeri graevinarstva), dok nacrte oplate u
Hrvatskoj uglavnom izrauju arhitekti. Stoga je i u ovoj fazi vano da arhitekt ima osnovna znanja
prorauna nosivih konstrukcija kako bi mogao ispravno izraditi planove oplate i pripremiti potrebne
podloge za izradu nacrta armature i voenja kabela.
Na temelju izvedbenog projekta izrauje se ponudbeni trokovnik s dokaznicom mjera koji investitoru
slui za traenje, a zainteresiranim izvoaima za davanje ponuda za izvedbu. U Hrvatskoj ponudbeni
trokovnik za graevinsko-obrtnike radove rade i arhitekti i graevinari i da bi se ispravno izradio
trokovnik, potrebno je imati znanje iz podruja nosivih konstrukcija.
Za voditelje projekta i arhitekta neophodna su osnovna znanja o nosivim konstrukcijama. Takoer,
tijekom cijelog procesa projektiranja neophodna je suradnja arhitekta i konstruktora. Suradnja treba
zapoeti u to ranijoj fazi projektiranja kako bi kakvoa projektnog rjeenja i ekonominost bile vee.

2.2. Normativni dokumenti za projektiranje betonskih konstrukcija


U Hrvatskoj, a slino je i u drugim dravama Europe, projektiranje i izvoenje graevina, a samim tim
i nosivih konstrukcija, odvija se uz primjenu zakonske regulativne, koju ine razni zakoni (npr.: Zakon
o gradnji, Zakon o graevnim proizvodima i dr.), uredbe (npr.: Uredba o naknadi za zadravanje
nezakonito izgraenih zgrada u prostoru i dr.) i pravilnici (npr.: Pravilnik o nostrifikaciji projekta,
Pravilnik o tehnikim doputenjima za graevne proizvode i dr.), te tehnike regulative koju ine razni
tehniki propisi, norme i tehnika odobrenja. U pogledu tehnikog dijela projektiranja nosivih
konstrukcija, tj. oblikovanja i dimenzioniranja nosivih konstrukcija, najvaniji su dokumenti tehniki
propisi i norme na koje tehniki propisi upuuju. Tehniki su propisi temeljni tehniki dokumenti za
projektiranje i izvoenje nosivih konstrukcija u tehnikom dijelu. Za svaku vrstu nosivih konstrukcija,
s obzirom na vrstu materijala od kojeg se izrauje, izdan je odgovarajui tehniki propis. Trenutno
vaei tehniki propisi za projektiranje i izvoenje nosivih konstrukcija jesu sljedei:
- Tehniki propis za zidane konstrukcije (NN br. 01/07)
- Tehniki propis za drvene konstrukcije (NN br. 121/07, 58/09, 125/10, 136/12)
- Tehniki propis za eline konstrukcije (NN br. 112/08, 125/10, 73/12, 136/12)
- Tehniki propis za spregnute konstrukcije od elika i betona (NN br. 119/09, 125/10, 136/12)
- Tehniki propis za betonske konstrukcije (NN br. 139/09, 14/10, 125/10, 136/12)
- Tehniki propis za aluminijske konstrukcije (NN br. 80/13).
Svaki od pojedinih tehnikih propisa daje ope odredbe u kojima se navodi podruje primjene tehnikog
propisa u pogledu, zatim tehnika svojstva nosive konstrukcije koja odreeni tip konstrukcije treba
ispuniti i zahtjeve koji se odnose na graevne proizvode, projektiranje, izvoenje i uporabljivost te
odravanje pojedinog tipa nosivih konstrukcija za koji je tehniki propis izdan. Svaki tehniki propis
upuuje na niz normi koje detaljnije daju tehnike specifikacije vezane za: kvalitetu materijala od kojeg
se izvode konstrukcije, djelovanja na konstrukcije, postupke prorauna konstrukcija, izvoenje i dokaz
kvalitete izvedenih nosivih konstrukcija.

Betonske konstrukcije 15
2. Osnove projektiranja i prorauna betonskih konstrukcija

Za projektiranje nosivih konstrukcija mjerodavni su nizovi usklaenih europskih normi prikazanih na


shemi na slici 2.1. Svaki od pojedinih nizova sastoji se od nekoliko normi koje obrauje posebno
podruje projektiranja.

Slika 2.1. Shematski prikaz nizova normi za projektiranje nosivih konstrukcija [1]
Europske norme za projektiranje konstrukcija zasnivaju se na suvremenom pristupu prorauna
konstrukcija, a ideja njihovog stvaranja je ujednaavanje uvjeta projektiranja i graenja konstrukcija
zgrada i drugih graevina u europskim zemljama. Usklaene nizove europskih normi izradio je i na
razini Europske unije prihvatio CEN - Europski odbor za normizaciju (skraenica je od francuskog
naziva Comite Europeen de Normalisation) koji su osnovale drave EEZ-a i EFTE (sada Europske
unije). Ujednaavanje uvjeta projektiranja i graenja konstrukcija, tj. usvajanje jedinstvenih tehnikih
normi nastalo je s ciljem stvaranja slobodnog trita na cijelom prostoru Europske unije te da se izbjegne
da se npr. proizvod ili konstrukcija projektirani i proizvedeni u Njemakoj ne mogu primjeniti ili izvesti
u drugoj lanici Europske unije. Problem je ilustrativno prikazan na slici 2.2., gdje se vidi da vozilo
proizvedeno u Njemakoj ne moe proi kroz sve tunele pojedinih lanica Europske unije jer dimenzije
vozila i tunela nisu usklaene u svim lanicama Europske unije.

Slika 2.2. Ilustracija problema s neusklaenosti normi za proraun konstrukcija


U Hrvatskoj, kao lanici Europske unije, usklaeni nizovi europskih normi prihvaeni su kao slubene
hrvatske norme. Prihvaanje europskih normi te izradu nacionalnih dodataka proveo je HZN Hrvatski
zavod za norme. Zbog usvajanja europskih normi kao slubenih hrvatskih normi svaka pojedina norma
uz originalni naziv europske norme ima ispred naziva i oznaku HRN, kao to se moe vidjeti na primjeru
norme: HRN EN 1992-1-1:2013, Eurokod 2: Projektiranje betonskih konstrukcija Dio 1-1: Opa

16 Betonske konstrukcije
2. Osnove projektiranja i prorauna betonskih konstrukcija

pravila i pravila za zgrade (Vidi izgled naslovnice norme na slici 2.3.). Takoer, kako bi se ope
europske norme prilagodile posebnostima u Hrvatskoj u pogledu razliitih klimatskih uvjeta,
seizminosti podruja i usklaenja pouzdanosti s ulaznim podacima, za svaku je normu izdan i
nacionalni dodatak koji nosi dodatnu oznaku /NA (od engl. National Annex) kao npr.: HRN EN 1992-
1-1:2013/NA, Eurokod 2: Projektiranje betonskih konstrukcija Dio 1-1: Opa pravila i pravila za
zgrade Nacionalni dodatak (Vidi sliku 2.3.).
Za proizvode i posebne postupke projektiranja i izvoenja za koje ne postoji usklaena norma ili se
znatno razlikuje u odnosu na postojeu normu, moe se dodjeliti ETA - Europsko tehniko odobrenje
koje izdaje EOTA Europska organizacija za tehnika odobrenja.

Slika 2.3. Izgled naslovnice originalne europske i hrvatske norme i nacionalnog dodatka
Iz prethodno prikazanog vidljivo je da je projektiranje nosivih konstrukcija izrazito definirano
tehnikom regulativom, tj. odgovarajuim tehnikim propisima, odgovarajuim nizovima normi i
tehnikim doputenjima. Postojanje opsene tehnike regulative na neki je nain poeljno i dobro jer
projektant je, ako se pridrava tehnike regulative, siguran da e graevina ispunjavati sve bitne tehnike
zahtjeve i na neki je nain osloboen od bilo kakve krivnje u sluaju nepredvienih situacija kao to su
npr. uruavanje graevine, pojava pukotina i sl. Meutim, s druge strane, opsena tehnika regulativa
zahtijeva od projektanta dobro poznavanje tehnike regulative i primjenu velikog broja zahtjeva i
ogranienja u projektiranju to zna biti ograniavajue u slobodi projektiranja.
Projektiranje betonskih konstrukcija u Hrvatskoj se provodi u skladu s Tehnikim propisima za betonske
konstrukcije (NN br. 139/09, 14/10, 125/10, 136/12) i nizom hrvatskih (europskih) normi na koje on
upuuje, a radi se o nizu: HRN EN 1990 (osnove projektiranja), HRN EN 1991 (djelovanja na
konstrukciju), HRN EN 1992 (projektiranje betonskih konstrukcija), HRN EN 1997 (geotehniko
projektiranje koje je bitno za temeljnu konstrukciju) i HRN EN 1998 (projektiranje konstrukcija
otpornih na potres). Upravo su svi zahtjevi i prorauni dani u ovoj skripti u skladu s navedenim
tehnikim propisima i nizovima hrvatskih (europskih) normi.

Kako je prikazano u povijesnom prikazu nastanka i razvoja betonskih konstrukcija, jasno je da su u


poetku znanja iz podruja materijala, projektiranja i izvoenja nosivih konstrukcija bila iskljuivo
iskustvena. Tek osnivanje kole za mostove i ceste u Parizu 1747. godine oznaava poetak analize i
izuavanja konstrukcija naspram, do tada, iskustvenom projektiranju. Tijekom zadnjh dvaju stoljea
istraivanja se u pogledu materijala i teorije konstrukcija provode prvenstveno na znanstvenim

Betonske konstrukcije 17
2. Osnove projektiranja i prorauna betonskih konstrukcija

institucijama kao to su fakulteti i instituti te u okviru istraivakih centara pojedinih tvrtki. Rezultati
istraivanja objavljuju se u znanstvenim i strunim asopisima te u okviru znanstvenih i strunih
skupova (simpozija). Svako otkrie i napredak u podruju nosivih konstrukcija mora proi znanstvenu
i strunu recenziju i potvrdu. Na temelju svih tih istraivanja izrauju se norme koje zapravo
predstavljaju usklaivanje i praktino pojednostavljenje rezultata istraivanja kako bi se dobili praktini
alati za izobrazbu inenjera i projektiranje konstrukcija. Glede napora za zajedniko stjecanje znanja
treba istaknuti rad znanstvenostrunih organizacija i to: CEB (Euro-meunarodni odbor za beton) i FIP
(Meunarodni savez za prednapinjanje) koje djeluju od 1950. godine i okupljaju najbolje strunjake i
istraivae Europe i Amerike. Od 1998. godine obje su se organizacije ujedinile pod zajednikim
nazivom FIB (Meunarodni savez za beton). Rezultat njihova rada brojni su izvjetaji i preporuke, no
prije svega Predloci normi (Model code) koji su podloga za izradu normi. Shematski prikaz nastanka
normi prikazan je na slici 2.4.

1. Istraivaki rad 2. Objava 3. Predloci normi 4. Europska norma 5. Hrvatska norma


(fakultet, institut i istraivanja (FIB i dr. (CEN) (HZN)
dr.) (asopisi, skupovi) organizacije)

Slika 2.4. Shematski prikaz nastanka hrvatskih normi

2.3. Temeljni zahtjevi na betonske konstrukcije


Generalno za sve konstrukcije vrijede temeljni zahtjevi, a to su sljedei:
- sigurnost (safety)
- uporabljivost (serviceability)
- trajnost (durability).
Sva tri navedena svojstva obuhvaena su pojmom pouzdanosti (reliability), tako da generalno, kao i za
automobil i druge proizvode, vrijedi da nosive konstrukcije moraju biti pouzdane.
Sigurnost je sposobnost konstrukcije da bude u stanju podnijeti sva predvidiva djelovanja i utjecaje
tijekom izvedbe i proraunskog vijeka uporabe. To znai da tijekom graenja i uporabe predvidiva
djelovanja na konstrukciju ne smiju prouzroiti ruenje graevine ili njezinog dijela, odnosno ne smiju
nastati velika oteenja na konstrukciji u odnosu na uzrok zbog kojeg su nastala.
Uporabljivost je sposobnost konstruktivnih elemenata da slue svrsi na odgovarajui nain u normalnoj
uporabi (da nema prevelike deformacije, prevelike pukotine, da ne vibriraju pri hodanju i sl.). To znai
da tijekom graenja i proraunskog vijeka uporabe predvidiva djelovanja na konstrukciju ne smiju
prouzroiti deformacije nedoputenog stupnja koje onemoguuju normalnu uporabu graevine te ne
smiju nastati oteenja opreme ili dijela konstrukcije zbog deformacija na samoj konstrukciji.
Trajnost je njezina sposobnost da tijekom svoga proraunskog uporabnog vijeka odri odgovarajua
svojstva i ostane sposobna za uporabu uz odgovarajue odravanje.Treba biti projektirana ili zatiena
tako da se u periodu izmeu uzastopnih pregleda znaajno ne pogora njezina uporabljivost.

18 Betonske konstrukcije
2. Osnove projektiranja i prorauna betonskih konstrukcija

Sva temeljna svojstva, kako je ve reeno, trebaju biti ostvarena tijekom proraunskog uporabnog vijeka
konstrukcije, odnosno graevine. Proraunski je uporabni vijek pretpostavljeno razdoblje koritenja
konstrukcije uz odravanje, ali bez velikih popravaka. Minimalni proraunski uporabni vijek za
pojedinu konstrukciju dan je u tablici 2.1.
Tablica 2.1. Proraunski uporabni vijek konstrukcije (graevine) - HRN EN 1990
Kategorija
Proraunski
proraunskog Primjer
uporabni vijek
uporabnog vijeka
1 10 g. privremene konstrukcije, konstrukcije tijekom izvedbe (npr. skele)
2 10 - 25 g. zamjenjivi dijelovi konstrukcije, npr. kranski nosai, leajevi
poljoprivredne i sline konstrukcije (npr. graevine za smjetaj
3 15 - 30 g.
ivotinja u koje obino ne ulaze ljudi)
konstrukcije zgrada ili druge uobiajene konstrukcije (npr. bolnice,
4 50 g.
kole i sl.)
monumentalne graevine, mostovi i druge inenjerske konstrukcije
5 100 g.
velikih dimenzija ili velike vanosti (npr. nuklearke, crkve i sl.)
Poseban je oblik sigurnosti i robusnost (robustness) koja se definira kao sposobnost konstrukcije da ne
bude oteena izvanrednim dogaajima (eksplozijom, udarom vozila, grubom ljudskom pogrekom) u
opsegu koji je nerazmjeran poetnom uzroku (sigurnost u odnosu na progresivni slom). Potreba takvog
dodatnog zahtjeva uvedena je s ciljem da se izbjegnu situacije koje su se do tada dogaale, kao npr.:
ruenje cijelog mosta nakon to je brod udario u jedan stup ili ruenje cijele zgrade uslijed eksplozije i
oteenja jednog stupa i sl.
Osim opih zahtjeva mogu postojati i posebni zahtjevi:
- posebna svojstva (npr. vodonepropusnost za spremnike)
- posebne tehnike izvedbe (npr. za mostove segmentna gradnja)
- posebne opasnosti (poar, potresi, vibracije)
- posebni zahtjevi za ouvanjem okolia i dr.
Svi se prethodno navedeni zahtjevi ispunjavaju na dva naina:
- primjenom odgovarajuih postupaka projektiranja
- primjenom prikladnih mjera osiguranja kakvoe (kvalitete).

2.4. Sigurnost
Ve je odavno spoznata potreba za rezervom sigurnosti, tj. da otpornost konstrukcije R bude vea od
ekstremnog djelovanja S, koje e na nju djelovati u vijeku njenog trajanja. Kriterij za odreivanje
sigurnosti nosive konstrukcije moe se iskazati na sljedei nain:
RS (2.1)
Zona sigurnosti ili veliina stanja nosivosti definirana je kao razlika izmeu otpornosti i djelovanja na
konstrukciju:
Z RS (2.2)
Razlozi za rezervom (zonom) sigurnosti jesu sljedei:
1. Brojne nepouzdanosti u odreivanju vrijednosti i utjecaja:
a) djelovanja:
- u pogledu odreivanja veliina (iznosa) pojedinog optereenja
- vjerojatnost istodobnog djelovanja razliitih optereenja
- postupci odreivanja reznih sila u elementima konstrukcije uslijed optereenja
- utjecaj naina izvedbe.

Betonske konstrukcije 19
2. Osnove projektiranja i prorauna betonskih konstrukcija

b) otpornosti:
- odreivanje vrstoe materijala
- pogreke u izvedbi i kvaliteta materijala u izvedbi
- postupci odreivanja otpornosti konstruktivnih elemenata.
c) geometrijske veliine:
- stvarne izmjere konstruktivnih elemenata
- ekscentrinosti
- nagibi konstruktivnih elemenata
- razne nesavrenosti.
2. Teke posljedice u sluaju otkazivanja konstrukcije (ljudske rtve, ozljede i materijalna teta)
Openito, ljudi od konstrukcija oekuju gotovo savrenu sigurnost (realno ne postoji) to je razumljivo
s obzirom na to da veinu vremena provode u zgradama.
Rezerva sigurnosti najee se ostvaruje primjenom koeficijenata sigurnosti (), tj. broja s kojim treba
pomnoiti najvee djelovanje (optereenje) da bi se dobila traena otpornost.
R
(2.3.)
S
Budui da koeficijent sigurnost pokriva brojne nepouzdanosti (neznanja), ta se vrijednost u strunom
argonu naziva faktor neznanja ili faktor straha. Jedna od prvih zapisanih primjena koeficijenata
sigurnosti pripisuje se Rueru Bokoviu, koji je u svrhu ogranienja oteenja na kupoli bazilike sv.
Petra u Rimu predvidio prstenastu zategu na njezinu donjem rubu i dimenzionirao je na dvostruku
vrijednost izraunate sile, tj. s koeficijentom sigurnosti = 2. Naelno se koeficijenti sigurnosti uzimaju
veima onda kada je nepouzdanost spomenutih parametara vea ili kada su posljedice otkazivanja
konstrukcije vee. Naravno da na veliinu koeficijenta sigurnosti utjee i nain otkazivanja konstrukcije.
Ako konstrukcija otkazuje s najavom (duktilni materijali i konstrukcije), u tom je sluaju koeficijent
sigurnosti manji nego kada otkazuje iznenada (krhki materijali i konstrukcije).
U pristupima sigurnosti graevina razlikujemo dva osnovna pristupa: deterministiko i probabilistiko
poimanje sigurnosti.
Deterministiko poimanje sigurnosti upotrebljavalo se u prvim metodama prorauna (metoda
doputenih napona). Pretpostavlja sigurnu konstrukciju, kada su naprezanja od vanjskog optereenja
manja od propisanih doputenih naprezanja. Doputena naprezanja vezana su faktorom sigurnosti uz
odreene granine veliine (npr. granica poputanja, vrstoa) prema izrazu (2.4) i slici 2.5.
f
dop (2.4)

To je rezultiralo jednostavnim dokazom nosivosti poznatim iz otpornosti materijala:
max dop i max dop . (2.5)

Slika 2.5. Radni dijagram duktilnog i krhkog materijala s ogranienjem doputenog naprezanja

20 Betonske konstrukcije
2. Osnove projektiranja i prorauna betonskih konstrukcija

Meutim, veliina otpornosti (R) i veliina djelovanja na konstrukciju (S) i same su funkcije nekih
drugih veliina, tzv. baznih varijabli:
R R f c , f y, E , I ,W , A.... , (2.6.)
S S g , q , w, s.... . (2.7.)
U deterministikom postupku sve ove veliine tretiramo kao odreene (determinirane) vrijednosti, koje
su nam dane propisima, a u probabilistikom pristupu sve se veliine baznih varijabli tretiraju kao
sluajne veliine.
Probabilistiko poimanje sigurnosti temelji se na pretpostavci da ne postoji potpuno sigurna
konstrukcija. Svaka konstrukcija, odnosno element konstrukcije, ima neku vjerojatnost otkazivanja
nosivosti. Za proraun je potrebno sve varijable statistiki obraditi i upotrijebiti ih u obliku funkcija
odreene raspodjele vjerojatnosti. U probabilistikom pristupu dokaz sigurnosti, s obzirom na parametre
kojima se ulazi u proraun, danas se moe provesti na etirima nivoima:
- dokaz sigurnosti na razini IV. - Dokaz sigurnosti na ovoj razini podrazumijeva proraun
konstrukcija s odreenom funkcijom cilja, koja srednje vrijednosti trokova svodi na najmanju
moguu mjeru, uzimajui u obzir i mogue tete uslijed otkazivanja nosivosti konstrukcije.
Primjena metoda prorauna na ovoj razini, danas se rabi samo u istraivanjima.
- dokaz sigurnosti na razini III. - To je najvia razina u kojoj se dokaz dostatne nosivosti zasniva
na primjeni teorije vjerojatnosti i to tako da se u proraun ukljuuju stvarne funkcije distribucije
svih sluajnih veliina i zatim preko viestruke integracije provjerava koja je vjerojatnost
otkazivanja nosivosti postignuta.
- dokaz sigurnosti na razini II. - Metoda drugog momenta i prvog reda. To je simplificirani
postupak koji omoguava izbjegavanje viestruke integracije. Sastoji se u tome da se od
statistikih podataka sluajnih veliina, koje ulaze u jednadbe graninog stanja, izraunavaju
samo srednja vrijednost i standardna devijacija (to je metoda drugog momenta). Za samu
raspodjelu usvoje se ve poznate, po mogunosti jednostavne zakonitosti (najee
lognormalna). Linearizacijom izraza za jednadbu graninog stanja (metoda I. reda) izrauna se
indeks sigurnosti. Indeks sigurnosti zapravo je inverzna funkcija vjerojatnosti otkazivanja
nosivosti, ali u ovoj se metodi nivoa II. njega usvaja kao mjeru za stupanj sigurnosti.
- dokaz sigurnosti na razini I. Semiprobabilistiki pristup. To je formalno deterministika metoda,
jedino se unaprijed determinirani parametri u jednadbama graninog stanja utvruju
probabilistikom i statistikom metodom.
U semiprobabilistikom pristupu sigurnosti pojedine dominantne veliine statistiki se obrauju i
determiniraju, a dalje se postupa kao u deterministikom konceptu. Ako sada S i R predstavimo kao
funkcije djelovanja i funkcije otpornosti konstrukcije, s funkcijama raspodijele fS i fR, onda su Sq i Rp
karakteristine vrijednosti funkcije djelovanja i otpornosti konstrukcije, a mS i mR srednje vrijednosti
funkcije djelovanja i funkcije otpornosti. Za vrijednosti djelovanja uzimamo 95% fraktilu, odnosno
vrijednost djelovanja e u 95% sluajeva biti manja od Sq, a za vrijednost otpornosti uzimamo 5%
fraktilu, odnosno vrijednosti otpornosti samo e u 5% sluajeva biti manje od Rp.

Slika 2.6. Semiprobabilistiki pristup sigurnosti

Betonske konstrukcije 21
2. Osnove projektiranja i prorauna betonskih konstrukcija

Sigurnost je ovdje definirana globalnim koeficijentom sigurnosti 0 = mR/mS. Ali, uzevi u obzir fraktile
95% i 5%, odnosno karakteristine vrijednosti djelovanja i otpornosti, vrijedi globalni faktor sigurnosti
= Rp/Sq. Veliine Rp i Sq mogu se smatrati deterministikim vrijednostima u semiprobabilistikom
poimanju sigurnosti.
Zbog jednostavnosti i prihvatljive pouzdanosti analize kod prorauna nosivih konstrukcija na temelju
ovog pristupa poimanja sigurnosti, razvijen je suvremeni pristup prorauna nosivih konstrukcija
metodom graninih stanja.
Kod prve metode prorauna nosivih konstrukcija, tj. metode doputenih naprezanja, generalno, izraz
se moe napisati:
f R
max dop S (2.8.)

gdje je S vanjski utjecaj (maksimalno naprezanje i sl.), a R otpornost (tlana vrstoa, vlana
vrstoa, granica poputanja i sl.). Da bi se to ispravilo, predloena je tzv. prijelomna metoda koja je
prebacila koeficijent sigurnosti na drugu stranu ove nejednadbe (2.9).
S R (2.9.)

Cilj je bio dobiti bolji uvid u stvarnu sigurnost konstrukcije protiv sloma jer se problem svodi na to da
se odredi veliina R, kao npr. momenta savijanja, koji odgovara slomu nekog presjeka ili elementa te se
izjednai s umnokom odgovarajue veliine djelovanja S i koeficijenta sigurnosti .
Globalni koeficijent sigurnosti u suvremenom se pristupu dokaza graninih stanja (metoda graninih
stanja) rastavlja na parcijalne koeficijente sigurnosti za djelovanja S i parcijalne koeficijente sigurnosti
za otpornost R te se izraz (2.10.) moe napisati:
S R S R (2.10.)

Temeljem izraza (2.11.) konstrukcija je sigurna ako vrijedi:


R
S S (2.11.)
M
Metoda graninih stanja semiprobabilistika je metoda u kojoj se po zakonima vjerojatnosti odreuju
reprezentativne vrijednosti za djelovanje i karakteristine vrijednosti za otpornost materijala. Tim se
vrijednostima pridruuju parcijalni koeficijenti sigurnosti pa se dobivaju proraunske vrijednosti.
Metoda je slina deterministikoj metodi s tom razlikom da se pojedine veliine odreuju
probabilistikim postupcima. Osnova novog postupka prorauna konstrukcija metodom graninih stanja
semiprobabilistikim pristupom sadrana je u hrvatskim (europskim) normama.

2.5. Temeljne varijable i njihove vrijednosti


Temeljnim varijablama pri dokazu sigurnosti nazivaju se one veliine na koje se primjenjuju parcijalni
koeficijenti sigurnosti. To su djelovanja, otpornosti i, u rijetkim sluajevima, geometrijske veliine.
Djelovanja (engl. Actions) se u osnovi dijele na izravna (razna optereenja, koncentrirana i rasprostrta)
i neizravna (slijeganje temelja, temperatura, skupljanje i puzanje). Kod prorauna nosivih konstrukcija
najee se rabe izravna djelovanja, tj. optereenja. Djelovanja se prema promjeni u vremenu dijele na
stalna (vl. teina, podni slojevi), promjenljiva (optereenje snijegom, vjetar, uporabno optereenje) i
izvanredna (potres, eksplozija, poar). Prema promjeni u prostoru dijele se na nepomina i slobodna, a
prema nainu odziva konstrukcije na statika i dinamika.

22 Betonske konstrukcije
2. Osnove projektiranja i prorauna betonskih konstrukcija

Otpornosti (engl. resistance) najee se odnose na odreeni presjek nekoga konstrukcijskog elementa
(npr. moment pri slomu grede u sredini raspona ili na leaju), a mogu se odnositi i na cijeli konstrukcijski
element (npr. izvijanje stupa) ili na cijelu konstrukciju.
Veliine djelovanja i otpornosti koje se rabe u projektiranju i proraunu nosivih konstrukcija poprimaju
naelno sljedee vrijednosti: karakteristinu, reprezentativnu i proraunsku.
Generalno gledajui, u prirodi ni jedna vrijednost i pojava nisu iskljuivo determinantne i jasno
definirane jednim iznosom. Karakteristina vrijednost djelovanja i otpornosti odreuje se na temelju
teorije vjerojatnosti i statistike tako da postoji neka mala vjerojatnost da ta vrijednost ne bude nadmaena
(vrijednost djelovanja), odnosno dostignuta (vrijednost otpornosti). Iznos te vjerojatnosti oznauje se
fraktilom.
Dakle, ako se kae da je neki parametar otpornosti (npr. tlana vrstoa betona ili granica poputanja
elika) odreen s 5 fraktilom, to znai da postoji 5 vjerojatnosti da ta vrijednost nee biti
dostignuta. Za primjer, ako se uzme milijun uzoraka betona i ispita njegova nosivost na tlak (tlana
vrstoa), dobit e se razliite vrijednosti rezultata. Dodue, dobit e se bliske vrijednosti, ali se nikada
nee dobiti jedinstvena vrijednost tlane vrstoe za sve uzorke. Rasipanje vrijednosti rezultata
ispitivanja najbolje se moe opisati Gaussovom krivuljom raspodjele prikazanom na slici 2.7. U takvom
sluaju karakteristina vrijednost tlane vrstoe fck odreena je uz uvjet da je samo 5 svih uzoraka
postiglo manju vrijednost od karakteritine, tj. nee se uzeti srednja vrijednost fcm.
Ucestalost

p=5%

f ck f cm Cvrstoca f c
1.64

Slika 2.7. Gaussova raspodjela tlane vrstoe ispitivanja betona


Jednako je i kod djelovanja (npr. pritisak vjetrom ili optereenje snijegom), samo je karakteritina
vrijednost djelovanja odreena s 95 fraktilom, a to znai da postoji 5 vjerojatnosti da ta vrijednost
nee biti nadmaena. Karakteritine vrijednosti za otpornost i djelovanja odreuju se upravo zato da bi
se vjerojatnost njihova preklapanja kod usporeivanja uinaka svela na prihvatljivu vrijednost.
Meutim, kod djelovanja najee nedostaju statistiki podaci potrebni za proraun karakteristine
vrijednosti odreene s 95% fraktilom pa se bira reprezentativna vrijednost na temelju iskustva (npr.
korisna optereenja za razne namjene u normama). Tako se npr. za uporabno optereenje prostorije
uionica na fakultetima upotrebljava vrijednost povrinskog optereenja q = 3,00 kN/m2. Navedena
vrijednost nije odreena statistiki, nego iskustveno. Reprezentativne su vrijednosti djelovanja odreene
normativno, tj. tehnikom regulativom.
Proraunske vrijednosti djelovanja i otpornosti dobivaju se primjenom parcijalnih koeficijenata
sigurnosti na karakteristine, odnosno reprezentativne vrijednosti.
Proraunska vrijednost djelovanja Fd moe se izraziti opim izrazom:
Fd f Frep f Fk . (2.12.)

gdje je f parcijalni koeficijent sigurnosti za djelovanje kojim se u obzir uzima mogunost nepovoljnih
otklona djelovanja od reprezentativnih vrijednosti (f 1,0); Frep odgovarajua reprezentativna

Betonske konstrukcije 23
2. Osnove projektiranja i prorauna betonskih konstrukcija

vrijednost djelovanja; faktori kombinacije optereenja (1,0 ili 0, 1, 2); Fk odgovarajua


karakteristina vrijednost djelovanja.
Proraunska vrijednost uinaka djelovanja Ed, koja je potrebna kod dokaza sigurnosti, moe se odrediti
opim izrazom:
Ed Sd E f,i Frep,i ;ad E F,i Frep,i ;ad (2.13.)

gdje je Ed proraunska vrijednost uinka djelovanja (npr. proraunski moment savijanja u nekom
presjeku grede); Sd parcijalni koeficijent sigurnosti kojim se uzima u obzir nesigurnost modeliranja
uinaka. Za uobiajenu praksu i proraune moe se usvojiti: Sd = 1,0; ad proraunska vrijednost
geometrijskog podatka (npr. raspon grede, dimenzije poprenog presjeka i sl.); F,i = Sdf jedinstveni
parcijalni koeficijent sigurnosti za djelovanje kojim se u obzir uzima mogunost nepovoljnih otklona
djelovanja od reprezentativnih vrijednosti i nesigurnost modeliranja uinaka.

Tablica 2.2. Parcijalni koeficijenti sigurnosti za uobiajena djelovanja u proraunu - F


Djelovanje F Nepovoljno djelovanje Povoljno djelovanje
Stalno optereenje
G 1,35 1,00
(vl. teina, slojevi, pregrade i dr.)
Promjenjivo optereenje
Q 1,50 0,00
(uporabno, snijeg, vjetar i dr.)
Prednapinjanje
P 1,20 ili 1,00 0,90 ili 1,00
(ekscentrina sila od prednapinjanja)
Seizmiko optereenje
potres I 0,80 1,40* 0,00
(horiz. i vert. inercijalne sile)

* Ovisno o vanosti graevine koeficijent moe biti: 0,8; 1,0; 1,2 i 1,4. Za stambene i poslovne zgrade iznosi 1,0.

U pravilu, otpornost nekog poprenog presjeka ili elementa nosive konstrukcije ovisi prvenstveno o
materijalu od kojeg je konstrukcija i o njegovoj geometriji. Proraunska vrijednost svojstava materijala
i proizvoda Xd moe se izraziti opim izrazom:
Xk
Xd (2.14.)
m
gdje je Xd proraunska vrijednost svojstva materijala (npr. tlana vrstoa betona fcd); Xk
karakteritina vrijednost svojstva materijala (npr. tlana vrstoa betona fck); m parcijalni koeficijent
sigurnosti materijala za svojstva materijala ili proizvoda od njegove karakteritine vrijednosti
ukljuujui i uinke drugih parametara kao to su mjerilo, vlaga, temperatura u trenutku odreivanja
karakteritine vrijednosti i dr.
Proraunska otpornost Rd koja je potrebna kod dokaza sigurnosti moe se odrediti opim izrazom:

1 X X
Rd R k,i ; ad R k,i ; ad (2.15.)
Rd m,i M,i

gdje je Rd proraunska otpornost (npr. proraunski moment pri kojemu dolazi do sloma grede u nekom
presjeku grede); Rd parcijalni koeficijent sigurnosti kojim se uzimaju u obzir nesigurnost modela
otpornosti i geometrijski otkloni. Obino je ovaj parcijalni koeficijent sigurnosti ukljuen u parcijalni
koeficijent sigurnosti za materijal m; M,i = Rdm,i; ad proraunska vrijednost geometrijskog podatka
(npr. raspon grede, dimenzije poprenog presjeka i sl.).

24 Betonske konstrukcije
2. Osnove projektiranja i prorauna betonskih konstrukcija

Tablica 2.3. Parcijalni koeficijenti sigurnosti za otpornosti (materijale) - M


C S M
Proraunska situacija
za beton za elik za zie
Osnovna kombinacija 1,50 1,15 1,5-3,0*
Seizmika kombinacija 1,50 1,15 1,5-2,0*
* Ovisi o kategoriji kontrole proizvodnje zidnih elemenata zia i kategoriji kontrole zidanja.

Iz prethodno prikazanog vidljivo je da se sigurnost nosivih konstrukcija postie tako da se uinci


reprezentativnih vrijednosti djelovanja uveavaju s parcijalnim koeficijentima sigurnosti za djelovanja,
a karakteristina otpornost konstrukcije, odreena na osnovu karakteristinih vrijednosti svojstava
materijala, umanjuje s parcijalnim koeficijentima sigurnosti za materijal, to se vidi na slici 2.8.

Slika 2.8. Grafiki prikaz stvarnog i proraunskog stanja djelovanja i nosivosti (otpornosti)

Kod geometrijskih veliina u najveem broju sluajeva proraunska vrijednost jednaka je nazivnoj, tj.
onoj koja je navedena u nacrtima. Samo u iznimnim sluajevima, gdje je utjecaj na pouzdanost velik,
proraunska je vrijednost sljedea:
ad a nom a (2.16.)

gdje je a vrijednost kojom se u obzir uzima mogunost nepovoljnog otklona od nazivnih vrijednosti
kao i uinak istodobne pojave vie geometrijskih otklona.
U ostalim sluajevima uzima se da je ad = anom, tj. uzima se da su utjecaji odstupanja geometrijskih
veliina od nazivnih uzeti u obzir ve spomenutim koeficijentima sigurnosti, pod uvjetima da mjere
provjere kakvoe u izvedbi osiguraju da odstupanja od nazivnih vrijednosti (tolerancije) ne prijeu
odreenu mjeru. Primjeri doputenih odstupanja prikazani su u tablicama 2.4 i 2.5.
Tablica 2.4. Primjer doputenih odstupanja geometrije betonskog presjeka [1]

Betonske konstrukcije 25
2. Osnove projektiranja i prorauna betonskih konstrukcija

Tablica 2.5. Primjeri doputenih odstupanja poloaja armature

2.6. Granina stanja (Limit states)


Granina stanja openito su ona stanja ijim prekoraenjem konstrukcija vie ne udovoljava projektnim
zahtjevima, tj. ne ispunjava temeljne zahtjeve graevine. Pri tome razlikujemo sljedea:
1. Granino stanje nosivosti GSN (engl. Ultimate limit states - ULS) stanja koja mogu izazvati
ruenje konstrukcije (stanja netom prije ruenja konstrukcije ili dovode konstrukciju u stanje
mehanizma). Tu spadaju:
- EQU (engl. Equililbrium) - gubitak ravnotee konstrukcije ili njezina elementa promatrane
kao kruto tijelo, tj. kao cjeline.
- STR (engl. Structure) - prekoraenje otpornosti jednog ili vie kritinih elemenata
(podruja), odnosno gubitak ravnotee zbog velikog
deformiranja (teorija II. reda izvijanje).
- FAT (engl. Fatique) - slom jednog ili vie kritinih elemenata uslijed zamora.
2. Granina stanja uporabljivosti GSU (engl. Serviceability limit states - SLS) podreena su
mjerodavnim kriterijima za normalnu uporabu i odnose se na: funkcioniranje konstrukcije u uobiajenoj
uporabi, udobnost (komfor) ljudi i izgled graevine. Tu spadaju:
- ogranienja naprezanja kako bi se sprijeilo plastino deformiranje i raspucavanje koje
ugroava trajnost konstrukcije (granino stanje naprezanja)
- ograniena lokalna oteenja kao pretjerano raspucavanje (granino stanje pukotina)
- progibi koji uzrokuju neprihvatljiva oteenja nekonstruktivnih elemenata ili nepovoljno utjeu
na funkciju ili izgled konstrukcije (granino stanje deformacija)
- vibracije koje uzrokuju neugodu, nemir ili smanjuju funkcionalnost (granino stanje vibracija).

a) Provjera graninog stanja nosivosti - GSN


Pri razmatranju graninog stanja ravnotee konstrukcije ili velikih pomaka konstrukcije (EQU) mora
biti zadovoljen izraz:
E d,dst Ed,stb (2.17.)

gdje je Ed,dst proraunska vrijednost uinka destabilizirajuih djelovanja; Ed,dst proraunska vrijednost
uinka stabilizirajuih djelovanja.
Pri razmatranju graninog stanja sloma (STR) mora biti zadovoljen izraz:
Ed Rd (2.18.)

gdje je Ed proraunska vrijednost uinaka djelovanja kao to su unutarnje uzdune i/ili poprene sile,
momenti savijanja ili vektor koji predstavlja vie unutarnjih sila i/ili momenata savijanja; Rd
proraunska vrijednost odgovarajue otpornosti presjeka ili elementa.
Kod odreivanja proraunskih uinaka djelovanja Ed potrebno je analizirati sve proraunske situacije,
tj. kombinacije djelovanja u kojima se nosiva konstrukcija nalazi. U zgradarstvu se proraun provodi
uglavnom za stalne ili prolazne proraunske situacije (osnovne kombinacije) i kombinacije
djelovanja za potresne situacije (seizmika kombinacija).

26 Betonske konstrukcije
2. Osnove projektiranja i prorauna betonskih konstrukcija

Osnovne kombinacije, tj. kombinacije djelovanja za stalne ili prolazne proraunske situacije moe se
izraziti preko izraza:

Ed E G, j Gk, j "" P P"" Q,1 Qk,1 "" Q,i 0,i Qk,i (2.19.)
j 1 i 1
gdje je Ed proraunska vrijednost uinaka djelovanja kao to su unutarnje uzdune i/ili poprene sile,
momenti savijanja ili vektor koji predstavlja vie unutarnjih sila i/ili momenata savijanja; Gk, P, Qk
karakteristine vrijednosti za stalna djelovanja, prednapinjanje i uporabna djelovanja (zajedniki za sva
promjeniva djelovanja); G,j, P, Q parcijalni koeficijenti sigurnosti za stalna djelovanja, prednapinjanje
i promjenjiva djelovanja (optereenja) u skladu s tablicom 2.2; 0,i koeficijenti kombinacije koji
uzimaju u obzir istovremenost pojave dvaju promjenjivih djelovanja s njihovom karakteristinim
iznosom djelovanja, a dani su u tablici 2.6; + znai kombinirati s; znai kombinirati uinak od.
Tablica 2.6. Koeficijenti kombinacije promjenjivog djelovanja
Koeficijenti kombinacije q Kate-
Djelovanje 0 1 2 (kN/m2) gorije
Korisno (stanovi, uredi, trgovine do 50 m2, predvorja, balkoni,
0,7 0,5 0,3 2,5 A, B
bolnice)
Korisno (prostor za skupove, garae, zgrade za parkiranje,
0,7 0,6 0.6 3,0-5,0 C, D
gimnastike dvorane, predvorja uionica, knjinice, arhivi)
Korisno (prostor za izlobe i trgovinu, trgovake i robne kue) 1,0 0,9 0.8 6,0 E
Vjetar 0,6 0,5 0
Snijeg 0,6 0,2 0
Sva ostala djelovanja 0,6 0,5 0
Koeficijentima kombinacije generalno se uzima u obzir smanjena vjerojatnost istodobnog djelovanja
vie nepovoljnih promjenljivih djelovanja ili uestalost ili se promjenljivo svodi na stalno djelovanje.
Mnoenjem karakteristinih promjenljivih veliina Qk koeficijentima kombinacije dobiju se
reprezentativne vrijednosti. Oni mogu biti:
0 osnovni koeficijent kombinacije
1 koeficijent kombinacije koji obuhvaa uestalost promjenljivog djelovanja
2 koeficijent kombinacije koji promjenljivo optereenje svodi na stalno.
Seizmike kombinacije, tj. kombinacije djelovanja za potresne proraunske situacije moe se izraziti
preko izraza:

Ed E Gk, j "" P"" I AE "" 2,i Qk,i (2.20.)
j 1 i 1
gdje je: Ed proraunska vrijednost uinaka djelovanja kao to su unutarnje uzdune i/ili poprene sile,
momenti savijanja ili vektor koji predstavlja vie unutarnjih sila i/ili momenata savijanja; Gk, P, Qk
karakteritine vrijednosti za stalna djelovanja, prednapinjanje i uporabna djelovanja; AE seizmiko
djelovanje; I parcijalni koeficijenti sigurnosti za seizmiko djelovanje u skladu s tablicom 2.2; 2,i
koeficijenti kombinacije koji uzimaju u obzir istovremenost pojave seizmikog djelovanja i promjenjiva
djelovanja s njihovim karakteristinim iznosom djelovanja, a dani su u tablici 2.4; + znai kombinirati
s; znai kombinirati uinak od.
U svim ovim proraunima kod dokaza otpornosti konstrukcije primjenjuju se parcijalni koeficijenti za
otpornosti (materijale) M u skladu s tablicom 2.3.

b) Provjera graninog stanja uporabljivosti - GSU


Pri razmatranju graninog stanja uporabljivosti (GSU) mora biti zadovoljen izraz:
Ed C d (2.21.)

Betonske konstrukcije 27
2. Osnove projektiranja i prorauna betonskih konstrukcija

gdje je Ed proraunska vrijednost uinaka djelovanja koja se oituje u iznosu horizontalnog ili
vertikalnog pomaka, relativnog vertikalnog pomaka (progiba), irini pukotine i sl.; Rd granina
(doputena) vrijednost odgovarajue vrijednosti uporabljivosti koja se oituje u maksimalnom
doputenom pomaku ili progibu te maksimalnoj irini pukotine i sl.
Kombinacije djelovanja koje se u odgovarajuim proraunskim stanjima uzimaju u obzir, trebaju biti
primjerene zahtjevima uporabljivosti i kriterijima ponaanja koji se provjeravaju. Ovisno o tome koje
granino stanje uporabljivosti se analizira i za koji materijal, openito se razlikuju tri kombinacije koje
uzimaju uinke djelovanja. To su:
- karakteristina kombinacija za granino stanje uporabljivosti koja se obino rabi za nepovratna
granina stanja uporabljivosti:

Ed E Gk, j "" P""Qk,1 "" 0,i Qk,i (2.22.)
j 1 i 1
- esta kombinacija za granino stanje uporabljivosti koja se obino rabi za povratna granina
stanja uporabljivosti:

Ed E Gk, j "" P"" 1,1 Qk,1 "" 2,i Qk,i (2.23.)
j 1 i 1
- nazovistalna kombinacija za granino stanje uporabljivosti koja se obino rabi za dugotrajne
uinke i izgled konstrukcije:

Ed E Gk, j "" P" 2,i Qk,i . (2.24.)
j 1 i 1
Sve su oznake u izrazima iste kao kod kombinacija za granina stanja nosivosti. Kao to je vidljivo iz
izraza (2.22.) (2.24.), djelovanja se ne mnoe s koeficijentima sigurnosti jer je cilj dobiti
reprezentativnu vrijednost uinka, a eventualno prekoraenje te vrijednosti nije vano jer ne utjee na
sigurnost same konstrukcije, nego samo na uporabljivost.

2.7. Pojednostavljena provjera sigurnosti konstrukcija zgrada


Iz prethodnog poglavlja vidljiv je velik broj moguih kombinacija, od kojih svaka zahtijeva odvojeno
prouavanje i analizu. Na sreu, pojednostavnjeni pristup je mogu za uvjete, koji su iz prethodnog
iskustva poznati kao kritini, i ovakav pristup trebao bi biti zadovoljavajui pri projektiranju veine
zgrada.
Tehnika regulativa ukljuuje pojednostavnjenje za konstrukcije zgrada u normalnim uvjetima. Pri tome
se ukidaju koeficijenti kombinacije i koriste modificirani parcijalni koeficijenti sigurnosti za
djelovanja. Ovi izrazi ukljuuju jedno stalno djelovanje, koje openito podrazumijeva vlastitu teinu.
Stalno djelovanje kombinira se s odgovarajuim promjenljivim optereenjem, uporabnim, snijegom i
vjetrom. Za jednostavne podne i krovne konstrukcije dominantno djelovanje je gravitacijsko (vlastita
teina i uporabno optereenje za podove, vlastita teina i snijeg za krovove), ali za okvirne konstrukcije
mora se obavezno uzeti u obzir i dodatno optereenje vjetrom. Tako su tipine kombinacije optereenja,
za sluajeve gdje su sva djelovanja nepovoljna, dane za:
a) Granino stanje uporabljivosti (GSU):
- stalno + uporabno (ili snijeg): G k Qk (2.25.)
- stalno + uporabno (ili snijeg) + vjetar: Gk 0,9 Qk (2.26.)

28 Betonske konstrukcije
2. Osnove projektiranja i prorauna betonskih konstrukcija

b) Granino stanje nosivosti (GSN):


- osnovna komb. za stalno + uporabno (ili snijeg): 1,35 Gk 1,5 Qk (2.27.)
- osnovna kom. za stalno + uporabno (ili snijeg) + vjetar: 1,35 Gk 1,35 Qk (2.28.)
- seizmika kombinacija: Gk 2 Qk I AE (2.29.)

U nekim sluajevima, odreena optereenja mogu imati povoljno djelovanje. Na primjer, stalno
optereenje moe pomagati u otpornosti od prevrtanja ili vjetra i uporabno optereenje u srednjem
rasponu kontinuirane grede moe ublaiti savijanje u susjednim rasponima. U ovim sluajevima nia
vrijednost (inferiorna inf) parcijalnog koeficijenta sigurnosti treba se koristiti uz povoljno djelovanje.
U praksi uporabna optereenja koja su povoljna jednostavno se zanemaruju (inf = 0), dok se za stalna
djelovanja otporna na uinke vjetra rabi parcijalni koeficijent 1,0.

2.8. Osnovna naela projektiranja s obzirom na trajnost


Betonske konstrukcije treba projektirati, izvesti i rabiti tako da pod oekivanim utjecajima okolia odre
svoju sigurnost, uporabljivost i prihvatljiv izgled tijekom odreenog razdoblja bez nepredvieno visokih
trokova za odravanje i popravke.
U sluaju ne uzimanja u obzir trajnosti i injenice da graevina mora ispunjavati sve zahtjeve tijekom
projektiranog vijeka trajanja graevina tada mogu nastati velike tete na konstrukcijama koje u
konanici mogu rezultirati nedostatkom potrebne sigurnosti sa tetnim posljedicama. Na slici su
prikazana oteenja graevina kod kojih nisu primjenjena osnovna naela glede trajnosti.

Slika 2.9. Fotografije oteenja betonskih konstrukcija (graevina)


Analogno djelovanjima u pogledu dokaza sigurnosti, postoje utjecaji koji mogu naruiti trajnost
konstrukcije i graevine, kao i mjere kojima se osigurava potrebna trajnost.
Kod betonskih konstrukcija najei je uzrok oteenja betonskih konstrukcija korozija armature. Na
koroziju armature prvenstveno utjeu uvjeti okolia. Stoga u prvu skupinu utjecaja na trajnost betonskih
konstrukcija spadaju uvjeti okolia koji se generalno mogu razvrstati u razrede izloenosti (tablica 2.7.),
koji predstavljaju razne stupnjeve ugroenosti betonske konstrukcije.
U drugu skupinu u pogledu otpornosti konstrukcije na utjecaje okolia spadaju mjere projektiranja,
izvoenja i odravanja kojima se postie trajnost konstrukcije. To su sljedee mjere:
- pravilan odabir konstruktivnih oblika graevine
- pravilno oblikovanje pojedinih konstrukcijskih elemenata
- ispravna razrada detalja armiranje i dostatan zatitni sloj betona
- kvalitetna izvedba dobro zbijanje i dostatna njega betona
- ograniavanje raspucavanja betonskih elemenata
- primjena zatitnih premaza na izloenim dijelovima konstrukcije.

Betonske konstrukcije 29
2. Osnove projektiranja i prorauna betonskih konstrukcija

Tablica 2.7. Razredi izloenosti betonskih konstrukcija i minimalni zahtjevi glede kvalitete betona i
zatitnog sloja armature
Najmanji Minim.
razred Zatitni
Razred Opis okolia Informativni primjer mogue pojave razreda izloenosti tlane sloj cmin
vrstoe (mm)
betona
1. Nema rizika od oteenja
Bez rizika Elementi bez armature u neagresivnom okoliu (npr. nearmirani temelji koji
X0 C 20/25 15
djelovanja nisu izloeni smrzavanju i odmrzavanju, nearmirani unutarnji elementi)
2. Korozija armature uzrokovana karbonitizacijom
Elementi u prostorijama obine vlanosti zraka (ukljuujui kuhinje,
Suho ili trajno
XC1 kupaonice, praonice rublja u stambenim zgradama); elementi stalno uronjeni C 20/25 20
vlano
u vodu
Vlano, rijetko Dijelovi spremnika za vodu; dijelovi temelja
XC2 C 30/37 35
suho
Dijelovi do kojih vanjski zrak ima stalni ili povremeni pristup (npr. zgrade
Umjerena
XC3 otvorenih oblika); prostorije s atmosferom visoke vlanosti (npr. javne C 30/37 35
vlanost
kuhinje, kupalita, praonice, vlani prostori zatvorenih bazena za kupanje,)
Cikliko vlano Vanjski betonski elementi izravno izloeni kii; elementi u podruju vlaenja
XC4 C 30/37 40
I suho vodom (slatkovodna jezera i/ili rijeke)
3. Korozija armature uzrokovana kloridima koji nisu iz mora
Suho ili trajno Podruja prskanja vode s prometnih povrina; privatne garae
XD1 C 30/37 55
vlano
Vlano, rijetko Bazeni za plivanje i kupalita sa slanom vodom; elementi izloeni
XD2 C 30/37 55
suho industrijskim vodama koje sadre kloride
Cikliko vlano Elementi izloeni prskanju vode s prometnih povrina na koja se nanose
XD3 C 35/45 55
i suho sredstva za odleivanje; parkiraline ploe bez zatitnog sloja
4. Korozija armature uzrokovana kloridima iz mora
Izloeni soli iz
zraka, ali ne u
XS1 Vanjski elementi u blizini obale C 30/37 55
direktnom
dodiru morem
XS2 Uronjeno Stalno uronjeni elementi u lukama C 35/45 55
U zonama plime
XS3 Zidovi lukobrana i molova C 35/45 55
i prskanja vode
5. Korozija armature uzrokovana smrzavanjem i odmrzavanjem
Umjereno
zasieno vodom
XF1 Vanjski elementi C 30/37 -
bez sredstava za
odleivanje
Umjereno Podruja prskanja vode s prometnih povrina, sa sredstvom za odleivanje
zasieno vodom (ali drukije od onog kod XF4); podruje prskanja morskom vodom
XF2 C 25/30 -
sa sredstvom za
odleivanje
Jako zasieno Otvoreni spremnici za vodu; elementi u podruju kvaenja vodom
vodom bez (slatkovodna jezera i/ili rijeke)
XF3 C 30/37 -
sredstava za
odleivanje
Jako zasieno Prometne povrine tretirane sredstvima za odleivanje; preteno vodoravni
vodom sa elementi izloeni prskanju vode s prometnih povrina na koja se nanose
XF4 sredstvom za sredstva za odleivanje; parkiraline ploe bez zatitnog sloja; elementi u C 30/37 -
odleivanje ili podruju morske plime; mjesta na kojima moe doi do struganja u
morska voda postrojenjima za tretiranje voda iz kanalizacije
6. Kemijska korozija
Slabo kemijski Spremnici u postrojenjima za tretiranje voda iz kanalizacije; spremnici
XA1 C 30/37 -
agresivan okoli tekuih umjetnih gnojiva
Umjereno kem.
agresivan
XA2 okoli; Betonski elementi u dodiru s morskom vodom; elementi u agresivnom tlu C 35/45 -
konstrukcije u
marinama
Kemijski agresivne vode u postrojenjima za tretiranje otpadnih voda;
Jako kemijski
XA3 spremnici za silau i korita (lijebovi) za hranjenje ivotinja; rashladni C 35/45 -
agresivan okoli
tornjevi s dimnjacima za odvoenje dimnih plinova
7. Beton izloen habanju i abraziji
Umjereno Elementi industrijskih konstrukcija izloeni prometu vozila s pneumatskim
XM1 C 30/37 25
habanje gumama na kotaima
Elementi industrijskih konstrukcija izloeni prometu viljukara s
XM2 Znatno habanje C 30/37 45
pneumatskim ili tvrdim gumama na kotaima
Elementi industrijskih konstrukcija izloeni prometu viljukara s
Ekstremno pneumatskim gumama ili elinim kotaima; hidraulike konstrukcije u
XM3 C 35/45 50
habanje vrtlonim (uzburkanim) vodama (npr. bazeni za destilaciju); povrine
izloene prometu gusjeniara

30 Betonske konstrukcije
2. Osnove projektiranja i prorauna betonskih konstrukcija

Pravilan odabir konstruktivnih oblika graevine podrazumijeva oblikovanje graevine s minimumom


povrine koja je izloena tetnom djelovanju okolia kao i oblikovanje izloenih ploha nosive
konstrukcije s kojih je omoguena jednostavna odvodnja vode. Uvijek je poeljno da je nosiva betonska
konstrukcija zatiena fasadnom i toplinskom oblogom, a ako eventualno nije da konstrukcijski betonski
elementi budu ujednaeni bez konzolnih istaka i sl. (Vidi sliku 2.10.).
Pravilno oblikovanje konstrukcijski elemenata podrazumjeva izbor to vie masivnih i debljih u odnosu
na tankostjene elemente. Kod tankostjenih elemenata je teko postii dostatan zatitni sloj i samim tim
dostatnu zatitu armature. Osim toga osjetljiviji su i na poarna djelovanja. Takoer kod svih elemenata
izloenih atmosferilijama potrebno je detalje oblikovati na nain da nema zadravanja vode koja je
glavni uzronik oteenja betonskih konstrukcija (Vidi sliku 2.11.).

Slika 2.10. Fotografije loeg (lijevo) i dobrog (desno) oblikovanja betonske konstrukcije graevine
Ispravna razrada detalja znai da sve detalje i elemente treba ispravno oblikovati da je mogue svu
potrebnu armaturu ugraditi i zbiti. Ako to nije mogue, dolazi do segregacije betona i nastanka tzv.
gnijezda u elementima koji su osjetljiva podruja za daljnja oteenja uslijed atmosferlija i koroziju
armature (slika 2.12.).

Slika 2.11. Pravilno oblikovanje konstrukcijskih elemenata te zatita ploha od zadravanja vode [1]
Ispravno zbijanje i njega betona smanjuju propusnost betona o kojoj ovisi i opasnost od prodora tetnih
utjecaja. Loe zbijanje i loa kvaliteta betona poveavaju propusnost betona za pet do deset puta.
Tehnikom je regulativom ak propisana minimalna kvaliteta betona s obzirom na razrede izloenosti
okolia to je vidljivo u tablici 2.7.

Betonske konstrukcije 31
2. Osnove projektiranja i prorauna betonskih konstrukcija

Slika 2.12. Prearmiran presjek s nekvalitetnom ugradnjom (segregacijom) betona


Vanost dostatne debljine zatitnog sloja prikazana je na slici 2.13. na kojoj je vidljivo da smanjenje
zatitnog sloja s 25 mm na 12,5 mm znai znaajno smanjenje vremena kada poinje proces korozije
armature (sa 100 na 15 godina). Na slici 2.14. vidljiva je korozija elemenata koji su imali mali zatitni
sloj betona, a nalazili su se u dosta agresivnoj sredini. U tablici 2.7. dane su minimalne debljine zatitnog
sloja armature u ovisnosti o razredu izloenosti betonskog elementa. Danas su u projektiranju betonskih
konstrukcija zatitni slojevi znatno vei nego je to bilo u prolosti i to iskljuivo radi osiguranja trajnosti
graevine.

Slika 2.13. Utjecaj debljine zatitnog sloja betona do armature na vrijeme potrebno da tetni utjecaji
prodru do armature i time dovedu do poetka njezine korozije

Slika 2.14. Korozija armature armiranobetonskih elemenata s nedostatnim zatitnim slojem izloenih
agresivnoj sredini

32 Betonske konstrukcije
3. Djelovanja na nosive konstrukcije

3. Djelovanja na nosive konstrukcije


Osnovne informacije o djelovanjima sadrane su u poglavlju 2.5. Temeljne varijable i njihove
vrijednosti. U ovom e se poglavlju detaljnije opisati postupak odreivanja djelovanja na zgrade koja se
najee uzimaju u obzir kod prorauna nosivih (betonskih) konstrukcija.
Djelovanja na konstrukcije nastaju openito uslijed nekog dogaaja koji moe podrazumijevati
graenje, padanje snijega na graevinu, prolaz vozila preko mosta, promjenu temperature okolia ili
pojavu potresa ili poara. Na konstrukciji djelovanja izazivaju uinke djelovanja, odnosno odziv
konstrukcije (slika 3.1.). Djelovanja mogu biti neovisna (djelovanje snijega na tlo) ili ovisna o samoj
konstrukciji (djelovanje snijega na pokrov). Osnovni podaci o djelovanjima, na osnovu kojih se dolazi
do potrebnih numerikih vrijednosti, mogu se dobiti promatranjem (optereenja snijegom i vjetrom),
proraunom prema zakonima fizike (vlastita teina), izborom (maksimalna teina vozila na mostu) i
procjenom (izvanredna djelovanja).

a) Prolaz vozila preko mosta b) Podrhtavanje tla (potres)

Slika 3.1. Prikaz djelovanja na konstrukciju i uinka tog djelovanja


Generalno, podaci o djelovanjima dobiveni promatranjem ili prema zakonima fizike obrauju se
statistikim metodama. Podaci dobiveni izborom ili procjenom openito se ne izraavaju statistikim
veliinama, ve se uvodi reprezentativna vrijednost djelovanja koja se rabi u proraunu. Numerike
vrijednosti djelovanja sadre odgovarajue nepouzdanosti pri odreivanju. Osnovni su uzroci velika
promjenljivost samog djelovanja (brzina vjetra), nesavrenost modela djelovanja, posebno pri
statistikoj obradi malog broja podataka te nepoznavanje budueg razvoja industrije (vozila i oprema).
Prema tome, osnovna su svojstva djelovanja vjerojatnost pojave, promjenljivost u vremenu i prostoru i
druge nepouzdanosti stohastikog ili nestohastikog karaktera. Stoga projektant mora uvijek savjesno
razmisliti o moguim optereenjima i ostalim djelovanjima s kojima e proraunati nosivu konstrukciju
jer je on taj koji je odgovoran za sigurnost graevine. Isto vrijedi i za investitora koji treba znati kakve
zahtjeve postavlja graevini u koju ulae sredstva. Tako se u zemljama trine privrede djelovanja na
neku graevinu esto definiraju i ugovorom, bilo izravno ili upuivanjem na neku odreenu normu.
Projektiranje nosivih konstrukcija u Hrvatskoj (i Europskoj uniji) u pogledu djelovanja odreeno je
primjenom niza hrvatskih (europskih) normi: HRN EN 1991 i HRN 1998 gdje se detaljno opisuju
pojedina djelovanja na konstrukcije kao vlastita teina, poar, snijeg, vjetar, temperatura, djelovanja za
vrijeme izvoenja, udar eksplozije, pritisak zemlje i vode, led, valovi i potres.
U odnosu na dosadanje propise za djelovanja, odnosno optereenja, vaee hrvatske (europske) norme
daleko su sloenije i razraenije. Zbog sloenosti samog odreivanja pojedinog djelovanja u ovom e
se poglavlju napraviti pojednostavljena, koja su prihvatljiva za priblini proraun betonskih
konstrukcija. Za najvei broj sluajeva kod stambenih i poslovnih zgrada optereenja se najee
izraunavaju ili su dana u normama kao jednoliko rasprostrta optereenja po jedinici povrine.

Betonske konstrukcije 33
3. Djelovanja na nosive konstrukcije

3.1. Stalno optereenje


Stalna su optereenja ona za koja se smatra da e vjerojatno djelovati na konstrukciju u cijelom vijeku
trajanja ili imati promjenu intenziteta, ali su te promjene zanemarive u odnosu na srednju vrijednost. U
stalna se djelovanja ubrajaju: vlastita teina, nepokretna oprema (dodatno stalno), pritisak tla, pritisak
vode, prednapinjanje, slijeganje oslonaca, deformacije uslijed naina izgradnje konstrukcije.
Najvanije je stalno optereenje vlastita teina konstrukcije. Vlastita teina graevinskih elemenata
razvrstava se kao stalno djelovanje te kao nepomino djelovanje. Ona je uvijek ograniavajui faktor za
postizanje najveih moguih raspona. Pri tome je odluujui faktor omjer vrstoe materijala i specifine
teine (tablica 3.1.).
Tablica 3.1. vrstoa i prostorna teina pojedinih materijala s njihovim omjerom [1]

Iz tablice se vidi da su eline konstrukcije, unato veoj zapreminskoj teini, zbog mnogo vee vrstoe
za velike raspone, prikladnije od betonskih konstrukcija.
Ostale sastavnice stalnog optereenja (slika 3.2.) koje su povezane sa svrhom graevine jesu:
razni nasipi
namazi
podni slojevi
izolacije
krovni pokrovi
buka
fiksni pregradni zidovi i dr.

Slika 3.2. Prikaz stalnog djelovanja od nasipa, pokrova i podnih slojeva


Vlastita teina konstrukcije (ili njenih dijelova ili opreme) moe se prikazati pomou jedne
karakteristine vrijednosti (Gk, gk), uzevi u obzir da je promjenljivost mala, a proraunava se na osnovi
nazivnih izmjera i karakteristinih zapreminskih teina. Vrijednosti karakteritinih zapreminskih teina
dane su u tablici 3.2. Kada promjenljivost nije mala i kada je poznata statistika razdioba, rabe se dvije
vrijednosti; gornja (Gk,sup) i donja vrijednost (Gk,inf). Gornja vrijednost ima predvienu vjerojatnost da
nee biti premaena, a donja vjerojatnost da ne padne ispod predviene vrijednosti.
Stoga se stalno optereenje od vlastite teine konstrukcije i ostalih sastavnica rauna preko izraza:

- ukupna teina: Gk (kN) (kN/m 3 ) V (m 3 ) (3.1.)

34 Betonske konstrukcije
3. Djelovanja na nosive konstrukcije

- linijsko optereenje od vl. teine: g k (kN/m) (kN/m 3 ) A(m 2 ) (3.2.)


- plono stalno optereenje od vl. teine: g k (kN/m 2 ) ( kN/m 3 ) h( m) (3.3.)

gdje je zapreminska teina materijala u skladu s tablicom 3.2.; V zapremina elementa; A plotina
s koje se svodi optereenje; h debljina sloja, kao npr. debljina ploe ili estriha i sl.
Primjer odreivanja teina nepominih strojeva, elektroopreme i obloge ubraja se u vlastitu teinu isto
kao i teina zemlje, izolacije ili zastora. Oprema kojoj poloaj nije tono definiran u vrijeme
projektiranja ili primjerice pomini pregradni zidovi, mogu se u proraunu uzeti kao jednoliko
rasprostrto optereenje. Vrijednosti zamjenskog kontinuiranog optereenja najbolje se procjenjuju na
temelju iskustva, razumnim pristupom projektanta. Minimalna vrijednost od 1,0 kN/m2 upotrebljava se
za prostorije s uobiajenim pregradnim zidovima i visinama katova. Takoer, teine pokrova zbog
sloenije geometrije pojedinih elemenata (valovitost) u pravilu se uzimaju kao zamjensko povrinsko
optereenje, kao npr. vrijednosti dane u tablici 3.3.

Tablica 3.2. Zapreminske teine pojedinih materijala


Materijal Zapreminska teina (kN/m3)
Armirani beton 25,0
elik 78,5
Meko drvo etinari 6,00
Tvrdo drvo liari 8,00
Puni zidni elementi od peene gline 16,00 18,00
uplji zidni elementi sa vie od 25 % upljina 8,20 13,50
Vapneno silikatni zidni element 17,00
amotni zidni elementi 18,50
Silikatni zidni elementi 18,00
Fasadni zidni elementi 18,00
Vapneni mort 12,00 16,00
Produni mort 17,50 18,00
Cementni mort 21,00
Gipsani mort 14,00 18,00
buka od vapna i cementa 19,00
Plino-beton za toplinsku izolaciju 3,00 6,00
Beton od pijeska i ljunka 22,50 24,00
Pjeno-beton 6,00 15,00
Zidovi od produnog morta i opeke 15,00 19,00
Zidovi od upljih zidnih elemenata 11,50 14,50
Asfalt 24,00
Bitumen 10,00 14,00
Katran 11,00 14,00
Keramike ploice 24,00
Staklo 25,00
Armirano staklo 27,00
Gumeni pod 18,00
PVC podne ploice 16,00
Teina polunabijenog pijeska 18,00 22,00
Teina polunabijenog ljunka 16,00 18,00
perploa 7,50 8,50
Iverica 4,50 6,50
Voda 10,00

Za eline konstrukcije karakteristinu vlastitu teinu treba odrediti kao umnoak zbroja nazivnih teina
pojedinih elemenata i koeficijenta k = 1,1, da bi se uzeli u obzir limovi i spojna sredstva u vorovima.

Betonske konstrukcije 35
3. Djelovanja na nosive konstrukcije

Tablica 3.3. Teine pokrova


Pokrovi Povrinska teina (kN/m2)
Dvostruki biber crijep 0,75 0,82
Glineni crijep (utoreni, mediteran...) 0,42 0,48
Betonski crijep 0,44 0,53
Valoviti lim 0,15

3.2. Uporabno optereenje


Uporabna se optereenja uglavnom svrstavaju u promjenljiva i pokretna. Razlikovanje stalnog i
uporabnog (pokretnog) optereenja prikazano je na slici 3.3. Uporabno optereenje u zgradama je ono
koje proizlazi iz samog koritenja (svrhe graevine) i uglavnom se u proraunu uzima kao jednoliko
rasprostrto optereenje. Karakteristine vrijednosti ove vrste optereenja dane su u ovisnosti o namjeni
zgrade, odnosno prostorije. U nekim sluajevima vana su i koncentrirana uporabna optereenja i to
sama ili u kombinaciji s kontinuiranim optereenjem.

Slika 3.3. Stalna i pokretna (uporabna) optereenja


Prostorije u zgradama ovisno o namjeni svrstane su u kategorije s odgovarajuim karakteristinim
optereenjem. Krovovi koji su pristupani projektiraju se na istu razinu uporabnog optereenja kao i
podovi zgrada, dok se krovovi za posebne namjene (slijetanje helikoptera), garae, i povrine s
prometnim optereenjem promatraju odvojeno. U tablicama 3.4. i 3.5. dane su vrijednosti uporabnog
optereenja u skladu s normom HRN EN 1991-1-1. Uporabna optereenja mogu biti ravnomjerno (ili
neravnomjerno) rasporeena qk, a mogu biti i koncentrirana Qk. Za lokalnu provjeru treba uzeti u obzir
samostalno djelovanje koncentrirane sile Qk. Koncentrirano optereenje Qk u tablici djeluje na bilo kojoj
toki poda, balkona ili stubita ili na kvadratinoj povrini, stranice 50 mm.
Za proraun zgrada posebno su vana i uporabna optereenja:
- za ravne neprohodne krovove uporabno optereenje iznosi: qk = 0,60 kN/m2 (Qk = 1,0 kN)
- za prostor parkiranja garaa uporabno optereenje iznosi: qk = 2,50 kN/m2 (Qk = 20,0 kN).
Vlastita teina pominih pregrada takoer se analizira kao uporabno optereenje. Ona se dodaju
vrijednostima iz tablica 3.4. i 3.5. te iznose:
- za pomine pregrade s vlastitom teinom g 1,0 kN/m: qk = 0,50 kN/m2
- za pomine pregrade s vlastitom teinom 1,0 < g 2,0 kN/m: qk = 0,80 kN/m2
- za pomine pregrade s vlastitom teinom 2,0 < g 3,0 kN/m: qk = 0,80 kN/m2.

36 Betonske konstrukcije
3. Djelovanja na nosive konstrukcije

Uporabna optereenja konstrukcijskih elemenata koji podupiru velike podne povrine mogu se
reducirati odgovarajuim faktorima smanjenja optereenja , ovisnim o plotini poduprtoj gredom
ili o broju katova koji su poduprti stupom. Faktori smanjenja optereenja dani su u posebnim
izrazima koji uzimaju u obzir kategoriju plonog optereenja, veliinu plotine s koje se svodi
optereenje, odnosno broj katova i kree se u iznosu od = 0,70 1,00.
Takoer, u normi su dana i horizontalna optereenja pregradnih zidova i ograda, ne viih od 1,2 m, a
vrijednosti su prikazane u tablici 3.6.

Tablica 3.4. Karakteritina uporabna optereenja (qk jednoliko rasprostrto; Qk koncentrirano)


stropova u zgradama 1. dio (HRN EN 1991-1-1)

Betonske konstrukcije 37
3. Djelovanja na nosive konstrukcije

Tablica 3.5. Karakteritina uporabna optereenja (qk jednoliko rasprostrto; Qk koncentrirano)


stropova u zgradama 2. dio (HRN EN 1991-1-1)

Tablica 3.6. Horizontalna optereenja pregradnih zidova i ograda (HRN EN 1991-1-1)

Kod uporabnog optereenja posebnu pozornost zasluuju dinamika optereenja koja u odreenim
okolnostima nastaju od samih korisnika zgrade. To su hodanje, tranje, skakanje i sl., koji u sluaju
vitkih konstrukcija velikih raspona mogu uzrokovati neugodne vibracije koje stvaraju uznemirenost i
zabrinutost za sigurnost konstrukcije.
Prilikom projektiranja konstrukcija u kojima bi se mogle pojaviti ove opasnosti najvanije je predvidjeti
dovoljnu krutost konstrukcije koja e onemoguiti nastup pojave rezonancije i time prevelikih vibracija.

38 Betonske konstrukcije
3. Djelovanja na nosive konstrukcije

3.3. Optereenje snijegom


Optereenja snijegom proraunavaju se na osnovi karakteristinog optereenja sk, koje odgovara
jednolikom snijegu koji je napadao pri mirnim vremenskim uvjetima na ravno tlo. Ova se vrijednost
prilagoava ovisno o obliku krova i utjecaju vjetra na raspodjelu snijega.
Optereenje od snijega na krov odreuje se izrazom:
s sk i Ce C t (3.4.)

gdje je sk karakteritino opterenje snijegom na tlu koje ovisi o nadmorskoj visini i zemljopisnoj
lokaciji (Vidi kartu na slici 3.4. i tablici 3.7.); i koeficijent oblika optereenja snijegom na krovu
ovisno o tipu krova (Vidi tablicu 3.8 i sliku 3.5.); Ce koeficijent izloenosti koji uzima uvjete puhanja
vjetra (za uobiajene situacije moe se uzeti Ce = 1,0); Ct toplinski koeficijent koji uzima u obzir
topljenje snijega zbog zagrijavanja zgrade (za uobiajene situacije moe se uzeti Ct = 1,0).
Karakteristino optereenje snijegom sk temelji se na kartama snjegova pojedinih drava i vezano je uz
zemljopisne lokacije. Hrvatska je podijeljena na 4 zone snijega, to je prikazano na slici 3.4.

Slika 3.4. Karta snjenih podruja Republike Hrvatske (HRN EN 1991-1-3)

Betonske konstrukcije 39
3. Djelovanja na nosive konstrukcije

Tablica 3.7. Karakteristino optereenje snijegom na tlu (HRN EN 1991-1-3)

Utjecaj geometrije krova uzet je u obzir s koeficijentom oblika optereenja snijegom , u ovisnosti o
nagibu krova. Konvencionalni skoeni krovovi, jednostreni, viestreni i cilindrini krovovi razmatraju
se odvojeno. Koeficijenti oblika optereenja snijegom dani su u tablici 3.8., a treba ih u proraunu uzeti
u skladu sa slikom 3.5.

Tablica 3.8. Koeficijenti oblika optereenja snijegom (HRN EN 1991-1-3)

a) Jednostreni krov b) Dvostreni krov

Slika 3.5. Koeficijenti oblika optereenja snijegom (HRN EN 1991-1-3)


Kod jednostrenih krovova uzima se da optereenje snijegom punim intenzitetom djeluje po itavom
krovu kontinuirano optereenje preko cijelog krova, dok kod dvostrenog krova treba uzeti jedan od
tri najnepovoljnija sluaja optereenja snijegom.

40 Betonske konstrukcije
3. Djelovanja na nosive konstrukcije

Kod prorauna ravnih krovova i krovova s blagim nagibom ( 30 ) i s nadmorskom visinom graevine
H 200 m.n.m., mogu se usvojiti sljedee vrijednosti optereenja snijegom:
- priobalni dio Hrvatske i otoci: s = 0,800,50 = 0,40 kN/m2
- Dalmatinska zagora, Primorje te Istra: s = 0,800,75 = 0,60 kN/m2
- kontinentalna Hrvatska (Zagreb): s = 0,800,50 = 0,40 kN/m2
- gorska Hrvatska: s = 0,800,50 = 0,40 kN/m2.
Za vee nadmorske visine graevine optereenje snijegom treba odrediti u skladu s izrazom (3.4.).
Krovovi s naglom promjenom visine moraju se proraunati na mogunost klizanja snijega s vieg nivoa.
U proraunu onih dijelova krova koji su konzolno preputeni preko zidova, mora se uzeti u obzir snijeg
koji visi preko ruba krova, kao dodatak optereenja na tom dijelu krova. Ova vrijednost neovisna je o
duljini konzole (vidi sliku 3.6.).

Slika 3.6. Poveanje optereenja snijegom uslijed klizanja i nagomilavanja s vieg krova te ovjeanje
snijega na konzolnom rubu (HRN EN 1991-1-3)
Iskustvo je pokazalo da stvarna vrijednost optereenja moe biti i znatno vea u sluaju da doe do
zaleivanja nagomilanog snijega. Osobita opasnost postoji kod tzv. lakih konstrukcija (od drva i elika)
u kojih optereenje snijegom moe biti viestruko vee od teine same konstrukcije. Stoga se sigurnost
kod takvih konstrukcija znaajnije mijenja s podbaajem vrijednosti optereenja snijegom, to je
nerijetko rezultiralo uruavanjem krovova, kao to se moe vidjeti na slici 3.7. Za razliku od laganih
konstrukcija, masive konstrukcije (od betona, opeke i kamena) upravo zbog znaajnog udjela vlastite
teine razmjerno su neosjetljive na poveanja optereenja snijegom.

Slika 3.7. Fotografije nagomilavanja snijega i uruavanja laganih (elinih) konstrukcija

Betonske konstrukcije 41
3. Djelovanja na nosive konstrukcije

3.4. Optereenje vjetrom


Vjetar je promjenljivo slobodno djelovanje. Djelovanje vjetra na graevinu ovisi o njezinu obliku i
brzini vjetra. Oituje se promjenom tlaka u odnosu na normalni atmosferski tlak. Isto se dogaa kod
kamiona koji se vozi cestom uslijed djelovanja vjetrom na izloenoj se strani javlja pretlak, a na
suprotnoj strani i bonim stranama javlja se usis kako je prikazano na slici 3.8. Osim pretlaka, koji je na
plohi s koje djeluje vjetar, usis moe takoer izazvati znatne tete uslijed otpadanja obloga zidova od
laganih ploa (fasadnih stijena) ako nisu dovoljno privrene kako je prikazano na slici 3.9.

Slika 3.7. Djelovanje vjetra na kamion i zgradu s vidljivom pojavom pretlaka i usisa
Ovisno o osjetljivosti na dinamiku pobudu primjenjuju se dva postupka za proraun optereenja
vjetrom:
1. Jednostavna metoda primjenjiva je za konstrukcije koje nisu osjetljive na dinamiku pobudu. U
praksi, eline okvirne graevine manje od 200 m visine zadovoljavaju ovaj uvjet.
2. Za vrlo vitke konstrukcije ili za neuobiajene konstrukcije zahtijevaju se detaljniji prorauni da
bi se procijenila njihova osjetljivost na dinamiku pobudu vjetra.
Ovdje e se prikazati samo pojednostavljeni postupak i primjena na trajne konstrukcije. Openito,
privremene konstrukcije dimenzioniraju se za manji tlak vjetra.

Slika 3.8. Fotografije kidanja slabo privrene fasade uslijed vjetra

42 Betonske konstrukcije
3. Djelovanja na nosive konstrukcije

Optereenje vjetrom razmatra se kao kvazistatiki tlak koji djeluje okomito na povrinu graevine, osim
u posebnim okolnostima kao to su tangencijalne sile trenja uslijed puhanja vjetra preko dugih ravnih
povrina. Karakteristini tlak vjetra je tlak osnovne brzine vjetra, vb. Osnovna brzina vjetra se izvodi iz
odgovarajue osnovne vrijednosti brzine vjetra vb,0 prema izrazu:
vb cdir cseason vb,0 (3.5.)

gdje je vb osnovna brzina vjetra; cdir faktor smjera vjetra (moe se uzeti da je cdir = 1,0); cseason
koeficijent godinjeg doba (moe se uzeti da je cseason = 1,0); vb,0 temeljna vrijednost osnovne brzine
vjetra (za podruje Hrvatske odreena je kartom osnovne brzine danom na slici 3.9.).

Slika 3.9. Karta osnovne brzine vjetra za Republiku Hrvatsku (HRN EN 1991-1-4)
Na temelju osnovne brzine vjetra, vb, odredi se osnovni tlak vjetra preko izraza:
1
qb vb2 (3.6.)
2
gdje je qb osnovni tlak vjetra; gustoa izraka ( = 1,25 kg/m3); vb,0 osnovne brzine vjetra.
Tlak uslijed brzine vjetra pri udaru vjetra na graevinu na visini z iznosi:
q b ( z e ) ce ( z ) q b (3.7.)

Betonske konstrukcije 43
3. Djelovanja na nosive konstrukcije

gdje je qb (ze) tlak vjetra uslijed brzine vjetra pri udaru na visini z; ce (z) koeficijent izloenosti koji
uzima u obzir neravnou terena, topografiju i visinu iznad tla i odreuje se u skladu s tablicom i
dijagramom prikazanim na slici 3.10. za promatranu visinu. Kod zgrada obino se promatra
maksimalna visina graevine h, tj. vrijedi: z = ze = h.

Slika 3.9. Kategorije terena na kojem je graevina i dijagram za oitavanje koeficijenta izloenosti
ce (z) prema HRN EN 1991-1-4
Tlak vjetra na vanjske povrine we te tlak vjetra na unutranje povrine wi proraunava se po izrazima:
- vanjski tlak: we cpe qb ( z e ) cpe ce ( z ) qb (3.8.)
- unutranji tlak: wi cpi qb ( ze ) cpi ce ( z ) qb (3.9.)

gdje je we tlak vjetra na vanjsku povrinu elementa graevine; wi tlak vjetra na unutranju povrinu
elementa graevine; cpe koeficijent vanjskog tlaka koji ovisi o dimenzijama graevine i poloaju
elementa koji se razmatra. Vrijednosti koeficijenta cpe dane su u tablici 3.9., a uzimaju se u skladu sa
shemom na slici 3.10.; cpi koeficijent unutranjeg tlaka koji ovisi o raspodjeli i veliini otvora po
oploju graevine. Vrijednost koeficijenta cpi kree se od -0,50 do +0,80, ali za pribline proraune u
zgradarstvu moe se uzeti vrijednost cpi = 0,30.

Tablica 3.9. Koeficijenti vanjskog tlaka za vertikalne zidove graevina (HRN EN 1991-1-3)

Slika 3.10. Koeficijenti vanjskog tlaka za vertikalne zidove graevina (HRN EN 1991-1-3)

44 Betonske konstrukcije
3. Djelovanja na nosive konstrukcije

Neto pritisak na povrinu algebarski je zbroj unutranjeg i vanjskog pritiska u skladu sa slikom 3.11.

Slika 3.11. Tlak vjetra (vanjski i inutranji) na pojedine povrine


Iz prethodno prikazanog vidljivo je da je proraun pritiska vjetra na zidove uobiajenih graevina
izrazito sloen i zahtjevan. Hrvatske (europske) norme dosta detaljno daju nain prorauna za sve
elemente, tj. zidove i krovove i to ovisno o vrsti krova (jednostreni, dvostreni, zaobljeni, zupasti i
sl.), kao i o vrsti graevina (niske, visoke, reetkasti nosai i sl.).
Za pribline proraune u pravilu je potrebno imati ukupni pritisak vjetra W na neku plohu plotine A u
skladu sa slikom 3.12. Ako se pogleda karta osnovne brzine vjetra za podruje kontinentalne Hrvatske,
ona je u pravilu vb,0 25 m/s, a za vei je dio priobalnog podruja vb,0 35 m/s. Za zgrade ukupne visine
h 10 m i kategoriju terena III, koja odgovara naseljenim mjestima, vrijednosti unutarnjeg i vanjskog
tlaka dane su u tablici 3.10.

Tablica 3.10. Tlakovi vjetra na vertikalne vanjske zidove graevina visine h 10 m


Podruje u Vanjski tlak vjetra Unutranji tlak vjetra Ukupni tlak vjetra
Hrvatskoj (1) (2) (1) + (2)

Kontinentalna we cpe qb (h) 0,8 0,66 wi cpi q b (h) 0,3 0,66 w (cpe cpi ) qb (h)
Hrvatska we 0,53 kN/m 2 wi 0,20 kN/m 2 w 0,73 kN/m2
Priobalna we cpe qb (h) 0,8 1,30 wi cpi qb (h) 0,3 1,30 w (cpe cpi ) qb (h)
Hrvatska we 1,04 kN/m 2 wi 0,39 kN/m 2 w 1,43 kN/m2

Vrijednosti tlakova danih u tablici 3.10. mogu se rabiti za pribline proraune tlaka vjetra na vertikalne
plohe graevine. Ukupna vrijednost tlaka na nekoj plotini W dobije se umnokom ukupnog plonog
tlaka vjetra w i plotine A na koju djeluje, tj. preko izraza:
W w A. (3.10.)

Slika 3.12. Ukupni tlak vjetra na vertikalnu povrinu zida plotine A = bh

Betonske konstrukcije 45
3. Djelovanja na nosive konstrukcije

Prethodno opisani proraun moe se primjenjivati za graevine visine do 200 m. Za zgrade koje su vitke
potrebno je uzeti u obzir i dodatne dinamike uinke primjenjujui specijalne postupke prorauna koji
ukljuuju u obzir dinamiki koeficijent poveanja uinka vjetra. Za graevine visine preko 200 m
potrebno je provesti odgovarajua istraivanja tlaka vjetra i uinka na graevinu. Najee se to radi
modelskim ispitivanjima u vjetrovnom tunelu, a danas se dosta upotrebljavaju i numerike metode
prorauna uinka vjetra (slika 3.13.).

a) Ispitivanje u vjetrovnom tunelu b) Numerika simulacija djelovanja vjetra


Slika 3.13. Prikaz analize utjecaja vjetra graevine Burj Khalifa u Dubaiu
Niskofrekventne vibracije zgrada (frekvencija osciliranja 1 Hz i nie), koje se pojavljuju kod izrazito
visokih graevina, mogu uzrokovati neugodne uinke na korisnike. Mogunost pojave neugodnih
uinaka kvantificirana je u ovisnosti o frekvenciji osciliranja zgrade, najvee amplitude oscilacija i
ubrzanja u skladu sa slikom 3.14.-a na kojoj su dani podaci za neke postojee visoke zgrade. Za
ublaavanje ovakvih utjecaja esto se rabe ureaji u obliku priguivaa i apsorbera vibracija kao to je
prikazano na slici 3.14.-b. Oni slue da se prilikom horizontalnog pomaka zgrade mijenja nagib kuta
izmeu stupa i grede gdje je priguiva koji apsorbira energiju te smanjuje vibraciju, odnosno pomak
uslijed vibracije.

a) Uinak vibracija od vjetra na ljude za graevine: b) Izgled priguivaa na spoju stropnih reetki i
1. Empire State Building (New York), 2. Citycorp obodnih stupova na zgradi World Trade Center u
Center (New York) i 3. UNI-Center (Kln) New Yorku

Slika 3.14. Prikaz utjecaja vibracija i izgled priguivaa za smanjenje utjecaja vibracija
Pored prikazanog naina priguenja esto se primjenjuje i naelo djelovanja podeenoga dinamikog
priguivaa koji se sastoji od velike mase (nekoliko stotina tona) koja visi na vrhu graevine ili je

46 Betonske konstrukcije
3. Djelovanja na nosive konstrukcije

prikljuena oprugama za konstrukciju (slika 3.15.). Masa je zajedno s oprugama podeena tako da u
sluaju djelovanja vjetra spomenuta masa oscilira kao i zgrada, ali s gibanjem u suprotnom smjeru te na
taj nain smanjuje vibraciju zgrade, a osim toga smanjuje i ukupni moment savijanja na zgradu uslijed
djelovanja vjetra.

Slika 3.15. Prikaz podeenih priguivaa u mirovanju i prilikom djelovanja vjetra (lijevo) i izgled
takvog priguivaa na zgradi Taipei Tower u Taiwanu

3.5. Seizmiko optereenje (djelovanje potresa)

Potres se razmatra kao fenomen velike koliine energije i veoma je kratkog trajanja. Djelovanje potresa
dinamika je pojava koja rezultira tako da na graevine djeluju inercijalne sile uzrokovane gibanjem tla
zbog seizmikih valova. Seizmiko djelovanje obino se predstavlja trima komponentama inercijalnih
sila (dvjema horizontalnima i jednom vertikalnom komponentom kao to je prikazano na slici 3.16.).
Pri tome su horizontalne vibracije znatno opasnije od vertikalnih jer su sve konstrukcije ionako
dimenzionirane na vertikalno optereenje. Vertikalno vibriranje s ubrzanjem od 0,2g iznosi 20%
vertikalnog optereenja, a time i toliko poveanje proraunskih sila od vertikalnog optereenja. Takvo
ubrzanje u horizontalnom smjeru izaziva velike poprene sile i momente savijanja u konstrukciji koji,
ako nisu uzeti u obzir, mogu dovesti do uruavanja ili prevrtanja graevine (slika 3.17.).

a) Horizontalna inercijalna sila u b) Horizontalna inercijalna sila u c) Vertikalna inercijalna sila u


uzdunom smjeru (x) poprenom smjeru (y) smjeru (z)
Slika 3.16. Komponente inercijalnih sila na graevinu uslijed potresa

Slika 3.17. Fotografija uruavanja graevina uslijed djelovanja potresa

Betonske konstrukcije 47
3. Djelovanja na nosive konstrukcije

Seizmiko djelovanje odreuje se preko proraunskog ubrzanja tla ag koje odgovara povratnom periodu
potresa od 475 godina. Proraunsko ubrzanje tla ovisi o stupnju seizmikog rizika i odreuje se na
temelju odgovarajuih seizmolokih ispitivanja lokacije graevine ili prema usvojenim vrijednostima
za seizmika podruja dravnog teritorija. Raunska ubrzanja tla za prostor Hrvatske dana su dravnim
propisom i prikazana su na slici 3.18. Podruja s ubrzanjem ag 0,05g podruja su malog inteziteta.
U sluaju ag 0,02g proraun na potres nije potreban.

Slika 3.18. Karta potresnih podruja Republike Hrvatske (HRN EN 1998-1)


Fenomen djelovanja potresa dosta je kompleksan kao i njegov stvarni utjecaj na graevinu zbog
nelinearnog ponaanja graevina, odnosno nosivih konstrukcija. Statike seizmike sile djelovanja
potresa na koje proraunavamo graevinu izvedene su iz inercijalnih sila koje nastaju uslijed seizmike
pobude graevine (slika 3.19.). Inercijalne sile odgovaraju intenzitetu pobude, vlastitim periodima
konstrukcije, masi graevine, kao i njezinom duktilnom ponaanju.

Fb = Sd(T)m

Slika 3.19. Stvarna dinamika pojava u potresu (lijevo) i zamjenjujue statiko optereenje (desno)

48 Betonske konstrukcije
3. Djelovanja na nosive konstrukcije

Potresno djelovanje koje podrazumjeva potresno gibanje u nekoj toki na povrini najee se prikazuje
elastinim spektrom odziva temeljnog tla (slika 3.20.-a), a osim tog naina mogui su i vremenski zapisi
ubrzanja i srodnih veliina: brzine i pomaka u vremenu (slika 3.20.-b).

a) Elastini spektar odziva temeljnog tla b) Vremenski zapis pomaka temeljnog tla u
vremenu
Slika 3.19. Prikazi potresnog djelovanja na povrini
Nosive konstrukcije u pravilu imaju mogunost disipacije energije zbog duktilnosti materijala od kojeg
se izvode i duktilnosti konstrukcijskih elemenata (i drugih nelinearnih efekata). Stoga proraun nosive
konstrukcije na potres treba biti takav da primjereno obuhvati raspodjelu krutosti i mase same graevine,
tako da se svi znaajniji oblici deformiranja i inercijalnih sila ispravno uzmu u obzir pri analizi
seizmikih utjecaja. Za proraun se u praksi najvie rabe linearne dinamike analize i to viemodalna
spektralna analiza (modalni proraun primjenom spektra odziva) i pojednostavljena spektralna analiza
(metoda prorauna bonih sila). Pored linearnih dinamikih analiza, mogu se upotrebljavati i nelinearne
dinamike analize kao to su nelinearni statiki proraun postupnim guranjem (push-over analiza) i
nelinearni dinamiki proraun primjenom vremenskog zapisa.
Za pribline proraune seizmikog utjecaja na graevinu, kao i za toan proraun graevina pravilnih u
tlocrtu i po visini, doputena je primjena pojednostavljenog postupka prorauna metodom prorauna
bonih sila. Prema ovoj metodi ukupna potresna sila na graevinu (odgovara ukupnoj potresnoj
poprenoj sili u podnoju) moe se odrediti prema izrazu:
Fb S d (T1 ) m (3.7.)

gdje je Fb ukupna seizmika sila na graevinu u horizontalnom smjeru; Sd (T1) ordinata proraunskog
spektra odziva (slika 3.20.) za prvi period vibracija konstrukcije, T1; m ukupna masa graevine koja
se u zgradarstvu odreuje i m = (G + 2Q)/g; popravni faktor koji za zgrade s vie od 2 kata iznosi
= 0,85, a za manje od dva kata je = 0,85.
Proraunski spektar odziva reducirani je elastini spektar odziva temeljnog tla koji uzima u obzir
mogunost disipacije energije konstrukcije preko duktilnosti njenih elemenata (i drugih nelinearnih
efekata). Izgled proraunskog spektra prikazan je na slici 3.20. s izrazima za odreivanje ordinate
spektra u ovisnosti o periodu osciliranja graevine.
2 T 2,5 2
0 T TB: S d (T ) ag S (3.8.)
3 TB q 3
2,5
TB T TC: S d (T ) ag S (3.9.)
q
2,5 TC
TC T TD: S d (T ) ag S 0,2ag (3.10.)
q T
2,5 TCTD
TD T: S d (T ) ag S 0,2ag (3.11.)
q T2
Slika 3.20. Proraunski spektar odziva

Betonske konstrukcije 49
3. Djelovanja na nosive konstrukcije

gdje je ag proraunsko ubrzanje tla koje se za predmetnu lokaciju oita sa slike 3.18.; S, TB, TC i TD
vrijednosti koje ovise o vrsti temeljnog tla na kojem je graevina i oitaju se iz tablice 3.11.; q faktor
ponaanja koji predstavlja duktilnost nosive konstrukcije i ovisi o tipu konstrukcije i vrsti materijala od
koje je konstrukcija. Za betonske konstrukcije vrijednost faktora ponaanja odredi se u skladu s izrazom
(3.12.) i tablicom 3.12.; T period vibracija koji se moe procjeniti priblinim izrazima (3.14.) i (3.15.).
Tablica 3.11. Vrijednosti parametara koji opisuju proraunski spektar odziva u ovisnosti o tipu tla
Tip temeljnog tla S TB TC TD
A stijene i druge geoloke formacije poput stijene 1,0 0,15 0,40 2,00
B gusti pijesak, gusti ljunak i vrlo krute gline 1,2 0,15 0,50 2,00
C duboki nanosi gustog ili srednje gustog pijeska, ljunaka
1,15 0,20 0,60 2,00
ili krute gline debljine od nekoliko desetaka metara
D nanosi rahlog do srednje zbijenog pijeska i ljunka ili
1,35 0,20 0,80 2,00
preteno meke gline i prahovi
E loe tlo koje se sastoji od povrinskog nanosa rijeka i mora 1,4 0,15 0,50 2,00
Faktor ponaanja q odraava duktilnost konstrukcije, odnosno njenu sposobnost da prihvaa reducirane
seizmike sile bez krhkih lomova u postelastinom podruju deformiranja. Sadri u sebi podatak o vrsti
elementa, vrsti materijala i duktilnosti. Openito predstavlja omjer postelastinog i elastinog pomaka
nosive konstrukcije u potresu i odreuje prema slici 3.21.

Slika 3.21. Seizmiko ponaanje vezano uz faktor ponaanja


Za betonske konstrukcije faktor ponaanja q odreuje se u skladu s izrazom (3.12.) i tablicom 3.12., a
za zidane u skladu s tablicom 3.13.
q q 0 k w 1,5 (3.12.)

gdje je q faktor ponaanja betonske konstrukcije; q0 osnovna vrijednost faktora ponaanja ovisna o
tipu konstrukcijskog sustava i odreuje se u skladu s tablicom 3.12.; kw faktor koji uzima u obzir je li
slom savijanjem (duktilan) ili posmikom neduktilan i odreuje se u skladu s izrazom (3.13.).

1,00 - za okvire
kw (3.13.)
1 hwi l wi 3 1,0 i 0,5 - za zidove
Tablica 3.12. Osnovne vrijednosti faktora ponaanja q0 za betonske konstrukcije
Tip betonske konstrukcije Razred umjerene Razred velike duktilnosti
duktilnosti (DCM) (DCH)
Viekatni okviri 3,60 - 3,90 5,40 5,85
Jednokatni okviri 3,30 4,95
Povezani zidovi ili kombinacija zidova i okvira 3,60 5,40
Sustav nepovezanih zidova 3,0 4,0
Sustav obrnutog njihala meko prizemlje 1,5 2,0

50 Betonske konstrukcije
3. Djelovanja na nosive konstrukcije

Najee koriteni sustavi kod prorauna zgrada sustavi su nepovezanih zidova i to umjerene duktilnosti
tako da osnovna vrijednost faktora ponaanja iznosi q0 = 3,0. Stoga faktor ponaanja kod visokih zgrada
u pravilu iznosi q = 1,003,00 = 3,00 dok se kod niskih zgrada on nalazi u rasponu q = 2,00 2,50.
Zidane graevine najee se u Hrvatskoj izvode od omeenog zia, tj. od zidanih zidova s vertikalnim
i horizontalnim serklaima te se za faktor ponaanja moe usvojiti vrijednost q = 2,5 u skladu s tablicom
3.13.
Tablica 3.13. Vrijednosti faktora ponaanja q zidanih konstrukcija ovisno o tipu gradnje
Tip betonske konstrukcije Faktor ponaanja - q
Nearmirano zie starih graevina (u skladu s HRN EN 1996) 1,50
Nearmirano zie novih graevina (u skladu s HRN EN 1998) 2,00
Omeeno zie 2,50
Armirano zie 2,50
Osnovni period vibracija T1 nosive konstrukcije graevine moe se procijeniti preko izraza:

T1 C t H 3 / 4 (3.14.)

gdje je H visina zgrade u metrima mjerena od temelja ili gornjeg ruba krutog podruma do vrha;
Ct koeficijent koji za betonske prostorne okvire iznosi Ct = 0,075, a za betonske i zidane konstrukcije
sa zidovima iznosi C t 0,075 / Ac pri emu je Ac ukupna proraunska plotina nosivih zidova provg
kata u kvadratnim metrima.
Proraun unutarnjih sila na nosivu konstrukciju odreuje se primjenom horizontalnih sila Fi u svim
katovima, koje se odreuju iz ukupne seizmike sile Fb preko izaraza 3.15. i slike 3.22.

zi mi
Fi Fb (3.15.)
z j mj
gdje je Fi horizontalna sila koja djeluje na katu i;
Fb ukupna horizontalna sila od potresa odreena u
skladu s izrazom (3.7.); mi, mj ukupne mase kata
proraunate za kombinaciju mi = (Gi + 2Qi)/g;
zi, zj visine masa mi, mj iznad potresnog djelovanja
(temelja ili gornjeg ruba krutog podruma).

Slika 3.22. Horizontalne sile od potresa


u pojedinim etaama
ak i iz prethodno prikazanog najjednostavnijeg modela prorauna seizmikog djelovanja, koji je
primjenjiv na izrazito pravilne graevine i umjerene katnosti, moe se vidjeti da se radi o sloenom i
zahtjevnom proraunu. Meutim, pojednostavljeno, ukupna horizontalna seizmika sila, Ed, uvijek
predstavlja neki postotak vertikalnog optereenja graevine u skladu s izrazom:
Ed k W (3.16.)
gdje jest:
W vertikalno optereenje koje ine stalno optereenje i odgovarajui dio uporabnog
optereenja ovisno o namjeni zgrade (za stambene i poslovne to je 30 %, a za kole, fakultete i
sl. to je 60%)
k seizmiki koeficijent postotka teine ija vrijednost ovisi o sljedeem:
- vanosti graevine, tj. radi li se o stambenoj zgradi, koli, bolnici ili zgradi od posebne
vanosti kao to su zgrade telekomunikacija, nuklearne elektrane i sl.
- projektnoj seizminosti lokacije zgrade, tj. o proraunskom ubrzanju tla

Betonske konstrukcije 51
3. Djelovanja na nosive konstrukcije

- o vrsti (kategoriji) tla u kojem se graevina izvodi


- veliini osnovnog perioda vibracija
- svojstvu duktilnosti konstrukcije, tj. o njezinoj sposobnosti disipacije energije potresa
(njenom faktoru ponaanja).
Za podruje Zagreba za preliminirani proraun ukupne seizmike sile uobiajeno seizmiki koeficijent
postotka teine iznosi:
- za visoke okvirne armiranobetonske konstrukcije: k 0,05 0,12
- za niske okvirne armiranobetonske konstrukcije: k 0,12 0,20
- za visoke zidne armiranobetonske konstrukcije: k 0,05 0,20
- za niske zidne armiranobetonske konstrukcije: k 0,20 0,35.
Takoer, za preliminarne proraune moe se usvojiti trokutasta raspodjela ukupne potresne sile po
katovima u skladu sa slikom 3.23.

Slika 3.23. Raspodjela ukupne seizmike sile Ed po visini zgrade za preliminarni proraun [1]
Za horizontalne sile obino pretpostavljamo da djeluju na razinama stropnih ploa, to je i opravdano
jer preteni dio mase zgrade i pripada stropovima. Meutim, za sloenije i visoke graevine nuna je
provedba dinamikog prorauna, tj. modalni proraun primjenom spektra odziva.
elja da se postigne to vea sigurnost graevina za djelovanje potresa dovela je do zamisli o
protupotresnoj izolaciji. Ona se svodi na poduzimanje konstruktivnih mjera koje bi rezultirale
smanjenjem koliine seizmike energije koja se unosi u konstrukciju i to apsorpcijom veeg dijela
energije ugradnjom posebnih priguivaa. Uglavnom se to svodi na primjenu elastomernih leajeva koji
u isto vrijeme imaju i dostatnu vrstou i dostatno veliku deformabilnost (odgovaraju dijagramu za
duktilno ponaanje na slici 3.21.). Oni se obino ugrauju ispod temelja s ciljem da se omogui vei
pomak konstrukcije u potresu bez nunog deformiranja nosive konstrukcije kako je prikazano na
slikama 3.24. i 3.25.

Slika 3.24. Izgled elastomernih leajeva prije izvedbe temeljne konstrukcije graevine

52 Betonske konstrukcije
3. Djelovanja na nosive konstrukcije

Slika 3.25. Primjeri naina ugradnje elastomernih leajeva na mostu i zgradama i njhov uinak na
ponaanje graevina
U novije se vrijeme osim elastomernih leajeva sve vie rabe pneumatski ureaji slini amortizerima u
automobilima, koji se ugrauju umjesto kritinih elemenata na konstrukciji s ciljem poveanja
duktilnosti kritinih elemenata u konstrukciji. Na slici 3.26. vidljiva je ugradnja takvih elemenata na
mjestu elinih dijagonala kao najkritinijih elemenata eline konstrukcije u potresu. Princip rada
slian je kao kod priguivaa pokazanih kod optereenja vjetrom.

Slika 3.26. Izgled ugradnje priguivaa u vidu amortizera na mjestu dijagonala eline konstrukcije

3.6. Toplinsko djelovanje i utjecaj skupljanja betona


Toplinska su djelovanja promjenljiva slobodna djelovanja i u proraunu se uzimaju kao neizravna
djelovanja. Raspodjela temperature po presjeku na svakom elementu dovodi do njegova deformiranja,
a kada je ona sprijeena, dolazi do pojave deformacija i naprezanja. Elemente nosive konstrukcije treba
projektirati kako se ta naprezanja ne bi premaila, a to se postie ili obuhvaanjem toplinskih uinaka
u proraunu ili predvianjem razdjelnica.
Veliina toplinskih djelovanja ovisna je o klimatskim uvjetima (dnevne i sezonske promjene
temperature u zraku, sunano zraenje), poloaju graevine, njezinoj sveukupnoj masi, zavrnoj obradi
(obloge), a kod zgrada i o grijanju, provjetravanju i toplinskoj izolaciji. Reprezentativne vrijednosti
toplinskih djelovanja procjenjuju se na osnovi jednolike temperaturne promjene Tu i obuhvaaju
temperaturne oscilacije od pretpostavljene temperature pri izvedbi konstrukcije. Promjena temperature
izaziva promjenu dimenzija konstrukcije i odgovarajue sile uslijed sprijeenosti pomaka.

Betonske konstrukcije 53
3. Djelovanja na nosive konstrukcije

Raspodjela temperature izmeu pojedinih konstrukcijskih elemenata moe se ralaniti u etiri osnovne
komponente, a to su sljedee:
a) jednolika komponenta temperature Tu
b) linearno promjenljiva temperaturna komponenta u odnosu na os y-y, TMZ
c) linearno promjenljiva temperaturna komponenta u odnosu na os z-z, TMY
d) nelinearna raspodjela temperature, TE.

Slika 3.27. Komponente raspodjele temperature u elementu (HRN EN 1991-1-5)


Ovo daje samo uravnoteena naprezanja koja ne daju reznu silu na elemente. Deformacije i naprezanja,
to iz njih proistjeu, ovisna su o geometriji i rubnim uvjetima promatranog elementa te fizikalnim
svojstvima uporabljenog materijala.
Hrvatska (europska) norma HRN EN 1991-1-5 obrauje toplinska djelovanja koja su rezultat promjena
temperature zraka u hladu i sunevog zraenja te daje upute za sva pitanja i pojedinosti koje se moraju
razmotriti za svaku pojedinu konstrukciju. Pojedinosti se odnose na:
- toplinska djelovanja koja su rezultat nepovoljnog unutarnjeg grijanja, industrijskih procesa,
uinaka unutarnje opreme
- ponaanje konstrukcije i njezine obloge koje ovisi o vrsti konstrukcije, primijenjenoj oblozi i
oekivanom vremenskom zapisu unutarnje i vanjske temperature.
Elemente nosivih konstrukcija treba provjeriti kako toplinske promjene ne bi uzrokovale prekoraenje
graninih stanja, a to se postie ili obuhvaanjem toplinskih uinaka u proraunu ili predvianjem
razdjelnica.
Za elemente obloge proraunska duljina izmeu razdjelnica odreuje se prema svojstvima materijala.
Materijali obloge moraju biti privreni za konstrukciju tako da omogue razlike u pomacima izmeu
razliitih komponenata. Temperaturne raspodjele odreuju se za europske drave uzimajui u obzir
izloenost dnevnim promjenama suneva zraenja i dnevni raspon temperature zraka u hladu.
Nacionalni dokument za primjenu u sklopu norme HRN EN 1991-1-5 sadri zemljovide Hrvatske s
pripadnim najviim i najniim temperaturama zraka u ovisnosti o nadmorskoj visini (slika 3.28.).

Slika 3.28. Karta najviih (lijevo) i najniih (desno) temperatura zraka Republike Hrvatske

54 Betonske konstrukcije
3. Djelovanja na nosive konstrukcije

Prema kartama prikazanima na slici 3.28. za prostor Hrvatske pojednostavljeno se moe uzeti da su
najvie temperature zraka u hladu Tmax = +40 C i najnie temperature zraka u hladu Tmin = -25 C, osim
za jadranske otoke i priobalni pojas gdje je Tmin = -10 C.
Openito je u oblikovanju i proraunu nosivih konstrukcija zgrada od svih komponenti temperature u
elementima najvanija jednolika komponenta temperature Tu koja se odreuje kao Tu = T - T0, gdje
je T prosjena temperatura zime ili ljeta, a moe se uzeti kao prosjek unutarnje i vanjske temperature
okolia; T0 poetna temperatura u trenutku kada je element izveden, odnosno kada mu je ogranieno
deformiranje.
Jednolika promjena temperature u elementu rezultira promjenom duljine elementa. Promjena duljine od
temperature (slika 3.29.) definira se izrazom za relativnu deformaciju :
/ T Tu (3.17.)

gdje je promjena duljine elementa; prvotna duljina elementa; T temperaturni koeficijent za


beton i elik koji iznosi 1010-6 K-1; Tu jednolika promjena temperature u K.

Slika 3.29. Promjena duljine elementa od temperaturne promjene (pr. poveanja temperature)
Djelovanje temperaturnih promjena i njihov uinak moe se jednostavno opisati primjerom
armiranobetonske grede duljine = 50 m izloene promjeni temperature od 30 K. Relativna
deformacija iznosi: T Tu 10 106 30 3 104 . To znai da u sluaju slobodnog deformiranja
grede zadane duljine promjena duljine iznosi: 50000 3 10 4 15 mm . To je vrijednost koja
je osnova za projektiranje radnih reki i njihove irine.
U sluaju sprijeene deformacije grede, u njoj nastaju normalna naprezanja prema poznatom izrazu:
E (3.18.)
gdje je normalno naprezanje u elementu uslijed sprijeenog deformiranja; E modul elastinosti
materijala grede koji za beton iznosi E 30 000 MPa, a za elik E = 200 000 MPa; relativna
deformacija.
Stoga naprezanja u pojedinim materijalima armiranobetonske grede iznose:
- za beton: c Ec 30000 3 10 4 9,0 MPa (ili N/mm 2 )
- za elik: s Ec 200000 3 10 4 60,0 MPa (ili N/mm 2 ) .
Ako se pogledaju naprezanja u betonu, ona su reda veliine oekivanih naprezanja od ukupnog
optereenja na konstrukciju. U sluaju da je promjena temperature negativna, tj. da je sprijeeno
skraenje elementa, tada bi se u betonu pojavila vlana naprezanja koja su znatno vea od vlane
vrstoe betona to bi rezultiralo jakim raspucavanjem betona.
Za elik je dobivena vrijednost naprezanja znatno manja od vlane i tlane vrstoe samog elika, ali
jo uvijek je znaajna i iznosi oko 30% najveih naprezanja koja se oekuju u armaturi u uporabi
armiranobetonske konstrukcije.
Skupljanje betona fenomen je prisutan kod betona koji rezultira smanjenjem volumena betona uslijed
procesa stvrdnjavanja i gubitka vode iz betona. U pravilu armiranobetonski je element uslijed skupljanja
izloen skraenju. Vrijednosti ukupnih vrijednosti relativnih deformacija skupljanja prikazane su u 4.
poglavlju. U pravilu ukupna relativna deformacija skupljanja betona cs iznosi oko 0,28 0,60 , to

Betonske konstrukcije 55
3. Djelovanja na nosive konstrukcije

odgovara padu temperature u elementu u iznosu od 28 do 60 K. Uinak skupljanja slian je promjeni


temperature koja je razmatrana na primjeru armiranobetonske grede duljine = 50 m.
Djelovanja promjene temperature i skupljanja betona izrazito su vana i prilikom projektiranja svakako
ih je potrebno uzeti u obzir. Uvijek je to poeljno obuhvatiti predvianjem dilatacijskih reki i
omoguavanja slobodnog rada elementa nosive konstrukcije, a u sluaju da to nije mogue, potrebno ih
je uzeti u obzir odgovarajuim proraunom i dimenzioniranjem.

3.7. Slijeganje temeljnog tla


Slijeganje temeljnog tla pod optereenjem graevine moe biti jednoliko ili nejednoliko. Jednoliko
slijeganje moe izazvati probleme samo kod velikih iznosa slijeganja i to iskljuivo uporabne naravi na
nain da dolazi do sputanja ulaznih vrata, promjene nagiba odvodnje i oteenja infrastrukturnih
instalacija kao to su cijevi kanalizacije i sl. Velika jednolika slijeganja rijetke su pojave i povezana su
iskljuivo s gradnjom u slabom graevnom tlu.
Nejednoliko slijeganje (slika 3.30.) ea je pojava koja moe uzrokovati ozbiljnije probleme na
konstrukciji. Takva slijeganja mogu izazvati naginjanje nosive konstrukcije i cijele graevine te dodatna
naprezanja u konstrukciji koja mogu rezultirati oteenjem ili ak i slomom pojedinih konstrukcijskih
elementa (slika 3.31.).

Slika 3.30. Uinci nejednolikog slijeganja temeljnog tla: a) slom konstrukcijskih elemenata,
b) dodatno naprezanje u konstrukciji [1]

Slika 3.31. Fotografije oteenja uslijed nejednolikog slijeganja temeljnog tla: lijevo - naginjanje
graevine, desno puktine na graevini uslijed dodanih naprezanja
Utjecaj nejednolikog slijeganja na konstrukcijski element moe se jasno vidjeti iz analize unutarnjih sila
(momenta savijanja) kontinuiranog nosaa preko dvaju raspona (slika 3.32.). Ako je takav nosa
optereen jedolikim kontinuiranim optereenjem q, tada najvei moment savijanja u polju iznosi Mpolje
= 0,09ql2. U sluaju da doe do znaajnog slijeganja srednjeg oslonca, greda e biti oslonjena na
krajnja dva oslonca i ponaat e se kao prosta greda na dvostruko veem rasponu te e u tom sluaju

56 Betonske konstrukcije
3. Djelovanja na nosive konstrukcije

moment savijanja u polju iznositi Mpolje = 0,50ql2. Pogleda li se poveanje momenta, vie je od pet
puta, a to je jo gore, to je sad maksimalni moment savijanja u polju u sluaju poputanja oslonca na
mjestu gdje je do tog trenutka maksimalni moment iznad leaja kada su sva tri oslonca.

Slika 3.32. Kontinuirani nosa preko dvaju raspona


Premda se radi o ekstremnoj situaciji, moe se vidjeti koliki je utjecaj nejednolikog slijeganja na
konstrukcijske elemente te da vrlo lako moe dovesti do sloma konstrukcijskog elementa i velikih
oteenja kako je prikazano na slici 3.33.

Slika 3.33. eljezniki most kod Mievca nakon slijeganja potpornog stupa 2009.g. (izvor: Wikipedia)
Nejednoliko slijeganje svakako treba uzeti u obzir prilikom projektiranja i to posebno kod statiki
neodreenih konstrukcija jer je kod njih utjecaj nejednolikog slijeganja znatno vei nego kod statiki
odreenih sustava. Stoga je izrazito vano prilikom projektiranja imati podatke o tlu i njegovim
slijeganjima, koji se dobiju istranim radovima u tlu te izradom geotehnikog elaborata. U
geotehnikom elaboratu daju se podaci o doputenom optereenju na temeljno tlo te veliine oekivanih
slijeganja, bilo jednolikih ili nejednolikih. Stoga je vano da geotehniki elaborat bude na raspolaganju
prilikom izrade idejnog rjeenja i projekta, a ne da se radi naknadno jer to moe znatno poremetiti tijek
projektiranja i izvedbe, bilo da rezultira znaajnijim izmjenama rjeenja nosive konstrukcije ili da se
utvrdi da je potrebno odustati od izvedbe graevine na odabranoj lokaciji.

3.8. Tlak tekuine (vode)


Mirne tekuine ne raspolau ni kohezijom ni unutarnjim trenjem i vre podjednak tlak na sve strane
(Pascalov zakon) kako je prikazano na slici 3.34.

Slika 3.34. Tlak tekuine jednak je u svim smjerovima

Betonske konstrukcije 57
3. Djelovanja na nosive konstrukcije

Tlak tekuine, p, tlak je uzrokovan teinom samog fluida kako je prikazano na slici i moe se opisati
izrazom (3.19.):
p pa g h (3.19.)

gdje je p tlak tekuine na dubini h; pa atmosferski tlak na


povrini tekuine; gustoa tekuine u kg/m3;
g gravitacijsko ubrzanje (ubrzanje zemljine sile tee);
h visina vodenog stupca ili dubina na kojoj se odreuje tlak
tekuine.
Kod prorauna graevina zanemaruje se atmosferski tlak jer
se sve veliine, na koje se graevina proraunava, odreuju u
uvjetima prisutnosti atmosferskog tlaka. Osim toga, tlak
tekuine u pravilu se prikazuje u ovisnosti o zapreminskoj
teini tekuine, , u skladu s izrazom:

Slika 3.35. Hidrostatski tlak p h (3.20.)


Pri proraunu je vano imati u vidu tzv. hidrostatski paradoks, tj. injenicu da vrijednost tlaka tekuine
ne ovisi o koliini tekuine koja je iznad, nego samo o visini vodenog stupca iznad, to se vidi na slici
3.36., gdje je za sve situacije prikazane na slici tlak na dnu posude uvijek isti.

Slika 3.35. Hidrostatski paradoks tlak tekuine na dnu je posude isti neovisno o njezinu izgledu
Optereenje tekuinom zajedno s vlastitom teinom jedina su optereenja koja se mogu tono
predvidjeti. Dakle, tlak tekuine (hidrostatski tlak) na nekoj dubini izraunat prema izrazu (3.20.)
sigurno je toliki i ne postoji vjerojatnost da moe biti manji ili vei.
U uobiajenim konstrukcijama kod zgrada tlak tekuine se uglavnom odnosi na tak vode, a rijetko na
tlak neke druge tekuine. Tlak vode pojavljuje se na vanjskim zidovima i temeljnoj plohi podrumske
etae kod graevina koje se izvode u tlima s visokom razinom podzemne vode, zatim na dnu i stranicama
bazena, no neplanirano se moe pojaviti i na krovovima (posebno kod ravnih krovova) u sluaju da je
dolo do poremeaja u odvodnji krovnih voda. Prema izrazu (3.20.) za 10 cm sloja vode zapreminske
teine vode w = 10 kN/m3, povrinsko optereenje (tlak) iznosi pw = 1,00 kN/m2 to je znatno
optereenje vode (jednako optereenju snijegom), a u sluaju jo veih slojeva vode, moe dovesti i do
oteenja konstrukcije.
Takoer, kod podzemnih graevina kao to su zasunske komore, crpne stanice, septike jame i sl., koje
se izvode na podruju s visokom razinom podzemne vode, pojavljuje se problem uzgona koji treba uzeti
u obzir. Uzgon vode sila je kojom tekuina (najee voda) djeluje na uronjeno fizikalno tijelo (u naem
sluaju na graevinu) suprotno smjeru gravitacije. Radi se o svima poznatom Arhimedovu zakonu da je
tijelo uronjeno u tekuinu lake za teinu istisnute vode, tj. za silu uzgona koja iznosi:
Fu ili U g V V (3.21.)

gdje je V zapremina uronjenog tijela u tekuinu (u pravilu zapremina podzemne graevine u vodi).

58 Betonske konstrukcije
3. Djelovanja na nosive konstrukcije

Tekuina istiskuje uronjeno tijelo silom koja je jednaka


teini tekuine koju tijelo istisne vlastitom zapreminom.

Slika 3.35. Sila uzgona Arhimedov zakon


Uzgon moe prouzrokovati dosta nezgodnu situaciju u sluaju da je graevina u cijelosti uronjena u
podzemnu vodu, kao npr. spremnik za gorivo na benzinskim crpkama. Spremnik za gorivo je redovito
skoro pun, meutim, postoje situacije kod ienja ili promjene derivata u spremniku kada se mora
isprazniti u potpunosti. Ako je u tom sluaju nivo podzemne vode visok, lako moe dovesti do
isplivavanja spremnika na povrinu. Premda na prvi pogled izgleda nestvarno, to je esta pojava koja se
dogaala pri izvedbi. Stoga kod takvih graevina treba provjeriti da teina same konstrukcije bez
uporabne teine od tekuine ili opreme bude vea od sile uzgona. Iz tog se razloga spremnici ukapaju
dublje u tlo s dodatnim betonskim bazenima koji ujedno slue kao tankvane, a koji su ispunjeni pijeskom
i drugim materijalom kako bi se postiglo da vlastita teina praznog spremnika bude vea od uzgona.
Led ima manju zapreminsku teinu od vode i zato pluta po njoj. Stoga voda kod prelaska iz tekueg u
kruto agregatno stanje, tj. u sluaju smrzavanja, poveava svoju zapreminu. U sluaju da je tijekom
procesa smrzavanja voda okruena vrstim tijelima koja joj onemoguuju irenje, zbog potrebe za
poveanjem zapremine led moe uzrokovati tlak na ta vrsta tijela vei od 100 N/mm2. O tome treba
voditi rauna prilikom smjetaja cijevi u betonske presjeke da u sluaju smrzavanja ne bi dolo do
prevelikog pritiska na beton i razaranja betonskog elementa.
U kohezivnim tlima, kao to su glina, prah i sl., prilikom dugotrajnog smrzavanja nastaju lee od leda
od vode u tlu s odgovarajuim poveanjem zapremine, koje mogu uzrokovati podizanje betonskih
temelja i ploa kao na slici 3.36. To redovito dovodi do nastanka pukotina na zidovima i temeljima.
Drugi je problem to nakon otapanja leda u tlu dolazi do slijeganja temelja i same graevine i novih
oteenja. Stoga kod temeljenja treba voditi rauna o tome da je dubina temeljenja vea od dubine
smrzavanja. Za kontinentalni dio ona iznosi oko 80 cm pa se temelji u pravilu nikada ne rade manje
dubine.

Slika 3.36. Oteenja na graevinama uslijed odizanja zbog smrzavanja tla


Kod djelovanja vode treba biti siguran da je djelovanje vode, koje je prethodno opisano, zajedno sa svim
izrazima zaista toliko i ne postoji mogunost da bude manje. Takoer, ako postoji i 1% vjerojatnosti za
nekim djelovanjem vode, sigurno e se barem jednom to djelovanje i ostvariti u ivotnom vijeku
graevine.

Betonske konstrukcije 59
3. Djelovanja na nosive konstrukcije

3.9. Djelovanje potiska tla (boni tlak tla)


Potisak tla na neku plohu (npr. povrinu vertikalnog zida podruma) ovisi o svojstvima tog tla:
prostornoj teini tla (s)
kutu unutarnjeg trenja ( ), a to je kut koji s horizontalnom podlogom zatvara povrina hrpe
dotinog materijala za ljunak vei nego za pijesak, a za vodu 0
koheziji tla (c) koja je vana za glinu, prahove i sl., gdje se zbog toga moe uiniti i vertikalni
iskop.
Openiti je izraz za odreivanje bonog potiska tla ne neku vertikalnu plohu konstrukcije:
h v K (3.22.)

gdje je h horizontalno naprezanje u tlu na nekoj dubini koje odgovara bonom potisku na vertikalni
zid konstrukcije; v vertikalno tlano naprezanje u tlu na nekoj dubini; K koeficijent potiska tla koji
ovisi o samim svojstvima tla i svojstvima same konstrukcije, tj. o tome kakvi se pomaci plohe
konstrukcije oekuju: pozitivni (u smjeru sile potiska) ili negativni (slika 3.37.).
Vertikalno naprezanje u tlu na nekoj dubini, v, u pravilu odgovara efektivnoj teini tla ( s h ) iznad
uveano za optereenje tla na povrini ( q) te se moe napisati izrazom:

v ps ( q s h ) K (3.23.)

gdje je q plono optereenje na povrini tla od vlastite teine i uporabnog optereenja (u kN/m2);
s zapreminska teina tla; K koeficijent potiska tla koji se odreuje u skladu s izrazima (3.24.-26.).

Slika 3.37. Prikaz horizontalnih naprezanja potiska tla na vertikalnu zatitnu stijenu kod iskopa
graevne jame
Vrijednost koeficijenta tla, K, kako je reeno, ovisi o tome kakvi se pomaci plohe vertikalnog zida
oekuju. Tako se kod analize bonog potiska tla na podrumski zid graevine, koji je u tlu, moe uzeti
da je zid horizontalno nepomian. U tom sluaju horizontalna je deformacija tla sprijeena i potisak tla
odgovara stanju mirovanja. Za stanje mirovanja koeficijent potiska tla, K, zove se koeficijent
mirovanja, K0 i za normalno konsolidirana tla odreuje se preko izraza:
K 0 1 sin (3.24.)

gdje je kut unutarnjeg trenja normalno konsolidiranog tla.

Za ljunak, kojim se obino zatrpava prostor graevne jame oko vanjskih podrumskih zidova graevine,
kut unutarnjeg trenja iznosi 30 , to rezultira time da je koeficijent mirovanja K0 = 0,5. To znai da
boni potisak tla na zidove podruma odgovara iznosu od 50% vertikalnog naprezanja u tlu, tj. 50%
teine nadsloja iznad i plonog optereenja na povrini tla.

60 Betonske konstrukcije
3. Djelovanja na nosive konstrukcije

Ako uslijed potiska tla na zid dolazi do horizontalnog pomaka zida, odnosno do njegova zakretanja,
time dolazi do horizontalnog rastezanja u dijelu tla (lijeva strana na dijagramu na slici 3.37.) te
smanjivanja horizontalnih naprezanja i tlaka tla na stijenu, pri emu vertikalna naprezanja ostaju
jednaka. U tom sluaju imamo minimalne vrijednosti potiska tla na stijenu pri emu tlak tla zovemo
aktivnim tlakom. Za ostvarenje aktivnog tlaka potrebna je horizontalna deformacija, tj. horizontalni
pomak vertikalne stijene u smjeru djelovanja tlaka tla.
U normalno konsolidiranim tlima za razvoj aktivnog tlaka, tj. aktivnog stanja, potrebna je relativna
horizontalna deformacija od nekoliko promila (to odgovara nekoliko milimetara pomaka za zid visine
nekoliko metara). U prekonsolidiranim tlima potrebne su i znatno vee deformacije. U sluaju aktivnog
tlaka, koeficijent potiska tla K, zove se koeficijent aktivnog tlaka, KA. Radi li se o podupornoj
konstrukciji vertikalne i glatke poleine te homogenom zasipu horizontalne povrine, dakle o tzv.
Rankineovom aktivnom stanju, koeficijent aktivnog tlaka jest jednak:

K A tg 2 / 4 / 2 (3.25.)

U sluaju da se zid nabija na tlo, tj. da zid doivaljava pomak uslijed vanjskog optereenja i to prema
tlu (suprotno od smjera djelovanja tlaka tla na zid), imamo maksimalne vrijednosti potiska tla pri emu
tada tlak tla zovemo pasivnim otporom. U normalno konsolidiranim tlima za razvoj pasivnog otpora
potrebna je relativna deformacija od nekoliko postotaka (dakle, vie centimetara horizontalnog pomaka
zida ili vrha zida visine nekoliko metara). Za manje deformacije treba raunati i s manjim pritiscima tla.
to se tie prekonsolidiranih tla, potrebna relativna deformacija moe biti i tek nekoliko promila.
U sluaju pasivnog otpora (maksimalnog potiska tla), koeficijent potiska tla K zove se koeficijent
pasivnog otpora KP. Radi li se o podupornoj konstrukciji vertikalne i glatke poleine te homogenom
zasipu horizontalne povrine, dakle o tzv. Rankineovom pasivnom stanju, koeficijent pasivnog otpora
tla jest jednak:
K P tg 2 / 4 / 2 . (3.26.)

Generalno, podzemni dijelovi zgrada, kako su nepomini, proraunavaju se na mirno stanje s


koeficijentom mirovanja, K0, koji za uobiajeni nasip iznosi oko K0 = 0,5. Potporni se zidovi zbog
zakretanja vrha zida uslijed bonog pritiska tla proraunavaju na aktivni tlak s koeficijentom aktivnog
tlaka, KA, koji za uobiajeni nasip iznosi oko KA = 0,33. U sluaju da imamo horizontalno upiranje
temelja, kao to su temelji lunih konstrukcija, dolazi do pasivnog otpora tla pri emu se zbog
ogranienja pomaka maksimalni otpor rauna s 50% vrijednosti koeficijenta pasivnog otpora KP, koji za
uobiajeni nasip iznosi oko KP = 3,00.

a) Aktivni tlak na potporni zid b) Mirni tlak na podrumski zid c) Pasivni otpor na temelj luka
Slika 3.38. Uobiajene proraunske situacije potiska tla [1]
U sluaju da u tlu postoji i podzemna voda, tlak tla rauna se s reduciranom zapreminskom teinom
zbog uzgona na estice tla, ali se zbraja s hidrostatskim tlakom vode. To rezultira skoro do 50% veim
horizontalnim potiskom (optereenjem) na vertikalne konstrukcijske elemente u odnosu na situaciju da
djeluje samo potisak tla bez podzemne vode.

Betonske konstrukcije 61
4. Svojstva materijala betonskih konstrukcija

4. Svojstva materijala betonskih konstrukcija


U ovom e se poglavlju dati kratki pregled svojstava materijala, potreban kao osnova za proraun i
dimenzioniranje betonskih konstrukcija. Osnovni su materijali za izradu betonskih (armiranobetonskih
i prednapetih) konstrukcija beton, elik za armiranje i elik za prednapinjanje. Navedeni se materijali
meusobno razlikuju, ali unutar pojedinih materijala postoje razlike ovisno o razredima, koje se odnose
na njihove vrstoe (tlane ili vlane) i duktilnosti to se moe vidjeti iz radnih (-) dijagrama na slici
4.1.

Slika 4.1. dijagrami materijala armiranbetonskih i prednapetih konstrukcija [1]

4.1. Beton
Beton je graevinski materijal izraen mijeanjem veziva (cement), vode i agregata (pijesak, ljunak,
drobljenac). Osim tih obaveznih komponenti u sastav betona mogu ulaziti i dodaci (aditivi) koji mu daju
posebna svojstva (zaptivai, aeranti, plastifikatori, regulatori vezivanja, sredstva protiv mraza...).
Ugraeni svjei beton (slika 4.2.) hidratacijom cementa i ovrivanjem prelazi u vrsto stanje. Proces
ovrivanja traje neko vrijeme pa beton prije preuzimanja projektiranog optereenja mora imati
odreenu starost. Za veinu mehanikih svojstava mjerodavna je 28-dnevna starost betona pa se pri toj
starosti u pravilu odreuju i ispituju svojstva betona.

Slika 4.2. Lijevanje i ravnanje svjeeg betona te izgled stvrdnutog betona konstrukcije

62 Betonske konstrukcije
4. Svojstva materijala betonskih konstrukcija

Po svojstvima je ovrsli beton kvazikrhki materijal koji ima malu vlanu vrstou u odnosu na tlanu
vrstou te zarobljenu vodu. Stoga je pojava svojstvena betonu raspucavanje pri pojavi znaajnijih
vlanih naprezanja. Osim toga, betonu je svojstvena i pojava vremenskih deformacija (puzanje i
skupljanje) koje u znatnoj mjeri poveavaju dugotrajne deformacije u odnosu na kratkotrajne
(kvazielastine).
Glavna svojstva betona koja se propisuju i analiziraju u projektiranju betonskih konstrukcija jesu:
- vrsta ovrslog betona
- tlana vrstoa
- vlana vrstoa
- modul elastinosti
- temperaturni koeficijent
- skupljanje i puzanje
- otpornost na smrzavanje
- ostala trajnosna svojstva (vodoneporpusnost, tvrdoa i sl.).

4.1.1. Vrste betona


Prema gustoi se ovrsli beton dijeli na sljedee:
- obini beton = 2000 2800 kg/m3
- laki beton < 2000 kg/m3
- teki beton > 2800 kg/m3.
Gustoa pojedine vrste betona ovisi uglavnom o gustoi agregata, tj. punila koje se rabi za izradu
betona i koliini uvuenog zraka u strukturi betona koja se postie specijalnom proizvodnjom.
Izgled struktura pojedinih vrsta betona prikazana je na slici 4.3.

a) Laki beton (beton od EPS-a) b) Obini beton (rijeni agregat) c) Teki beton (beton od magnetita)

Slika 4.3 Izgled strukture pojedine vrste betona


Obini beton najrairenija je vrsta betona i uglavnom se sve nosive betonske konstrukcije rade od njega.
Takav beton radi se od prirodnog agregata koji je ujedno i najjeftinija sirovina u betonu. Prirodni agregat
dobiva se iz vuenog nanosa (formiran procesima erozije raznih vrsta stijena) i/ili drobljenjem iz velikih
komada prirodnih stijena. Svojstva agregata zavise o svojstvima izvorne stijene i o postupku
usitnjavanja. U analizama i proraunima betonskih konstrukcija od obinog betona uzima se da gustoa
nearmiranog betona iznosi = 2400 kg/m3, a armiranog (beton +armatura) = 2500 kg/m3. Zbog
jednostavnosti u proraunu se umjesto gustoe betona obino upotrebljava pojam zapreminska teina
betona koja sukladno prethodno navedenim gustoama iznosi: c = 24 kN/m3 za nearmirani beton i c
= 25 kN/m3 za armirani beton (beton+armatura). Zapreminska teina armiranog betona ovisi o
koliini armature. Neki elementi mogu imati veliki postotak armiranja uzdunom i poprenom elinom
armaturom, a time i veu zapreminsku teinu to se vidi na slici 4.4.

Betonske konstrukcije 63
4. Svojstva materijala betonskih konstrukcija

26.50

Zapreminsa teina AB (kN/m3)


26.00

25.50

25.00

24.50

Armatura (kg/m3)
24.00
100 120 140 160 180 200 220 240 260 280 300

Slika 4.4. Utjecaj koliine armature na zapreminsku teinu armiranog betona


Koliina eline armature u pojedinim konstrukcijskim elementima u zgradarstvu uglavnom iznosi:
- za trakaste temelje i temeljne stope 60-80 kg/m3 betona
- za stropne ploe 80-100 kg/m3 betona
- za zidove 100-120 kg/m3 betona
- za temeljnu plou 80-110 kg/m3 betona
- za stupove i grede 120-140 kg/m3 betona.
Generalno gledano, koliina armature nosivih armiranobetonskih konstrukcija u zgradarstvu iznosi 100
- 110 kg/m3 betona. Ako se pogleda dijagram na slici 4.4., za konstrukcijske elemente s koliinom
armature manjom od 145 kg/m3 zapreminska teina armiranog betona manja je od c = 25 kN/m3, to je
u skladu s koliinom eline armature u konstrukcijskim elementima u zgradarstvu.
Laki betoni podijeljeni su na sljedee: lakoagregatne betone, betone od jednakozrnatog agregata i
elijaste betone. Smanjenje gustoe uvijek se postie stvaranjem pora u agregatu ili stvaranjem
meuprostora izmeu krupnih zrna agregata ili porama u cementnoj pasti. Razumljivo je da se
stvaranjem pora u betonu smanjuju njegova svojstva u pogledu vrstoe i otpornosti na abraziju u
odnosu na obini beton. Meutim, laki betoni imaju druge prednosti u odnosu na obini beton kao to
su bolja izolacijsko-toplinska i zvuna svojstva, poroznost i manja zapreminska teina. Proizvodnja je
takoer neto skuplja i openito proizvodnja i ugradnja zahtjievaju neto vei angaman kako bi se
postigla traena svojstva.
U zgradarstvu se najvie rabe lakoagregatni betoni koji se dobiju na bazi cementa, vode, lakih agregata
i eventualno aditiva. Ovi agregati mogu biti neorganskog (plovuac, perlit, vermikulit, drobljena opeka,
keramzit i sl.) ili organskog porijekla (drvena strugotina, drvena vuna, EPS i sl).
Lakoagregatni betoni upotrebljavaju se za izradu raznih ploa i blokova, pokrovnih elemenata, podloga
za podove, zavrnih slojeva podova, ali i konstrukcijskih elemenata. Podruje primjene lakih betona
ovisi o njihovoj gustoi. Laki betoni gustoe < 800 kg/m3 rabe se kao termoizolacijski elementi, dok
se za konstrukcijske elemente mogu rabiti laki betoni gustoe < 1400 kg/m3.
Laki betoni od jednozrnatog agregata dobivaju se izostavljanjem sitnijih zrna agregata i uporabom
praktino jedne frakcije nominalno iste veliine zrna. Ovi su betoni zbog poraste strukture otporni na
smrzavanje jer gotov da nemaju kapilarnih pora. Osim toga, ovakav beton dobro apsorbira zvuk pa se
rabi kod oblaganja prostorija gdje su presudni uvjeti u pogledu akustike.
Najpoznatiji su elijasti betoni plinobetoni i pjenobetoni. Nastaju specijalnom proizvodnjom od
cementa, vapna, leteeg pepela i kvarcnog pjeska na nain da se pri visokim temperaturama aktiviraju i
ubrzaju pucolanske reakcije leteeg pepela i kvarcnog pjeska uz istovremeno dodavanje posebnih
dodataka koji izazivaju ekspanziju plina i stvaraju elijastu strukturu. Najpoznatiji su u zgradarstvu
Ytong i Siporex, koji se upotrebljavaju kao izolacijski, ali i kao konstrukcijski elementi.

64 Betonske konstrukcije
4. Svojstva materijala betonskih konstrukcija

a) pokrovni elementi (crijep) b) zidovi zatite od buke

c) zvuna obloga vanjskih klima ureaja d) u eljeznici


Slika 4.5. Primjeri primjene lakih betona
Velika zapreminska masa tekih betona ostvaruje se upotrebom tekih agregata, kao to su barit, rude
eljeza (magnetit, hematit i limonit), strugotine ili specijalno izraene kuglice od eljeza i elika. Da bi
se poboljala zatina svojstva tekih betona, dodaju im se spojevi bora ili litija. vrstoe tekih betona
nisu visoke, vrstoa na tlak ne prelazi 40 MPa, dok se vlane vrstoe kreu 1 3 MPa. Razlog je u
tome to je vrstoa cementnog kamena (paste) znatno nia od vrstoe tekog agregata tako da linija
sloma ide kroz cementni kamen i zaobilazi zrna agregata.
Teki se betoni upotrebljavaju za zatitu od zraenja u nuklearnim elektranama, zatitu od zraenja u
bolnicama (rentgenske dvorane, kobaltne bombe i sl.), temelje tekih strojeva te kao balast za
stabilizaciju brodova.
Budui da se nosive betonske konstrukcije uglavnom rade od obinog betona, u sljedeim e se
poglavljima detaljnije obraditi samo svojstva obinog betona.

4.1.2. Tlana vrstoa


Openito tlana je vrstoa (fc) otpor kojim se materijal suprotstavlja razaranju na jedinicu povrine
(otpor drobljenju) i uobiajena je mjerna jedinica za tlanu vrstou MPa (megapascal) ili N/mm2.
Tlana vrstoa betona glavni je imbenik procjene kvalitete ovrslog betona i gotovo su sva svojstva
betona u nekoj korelaciji s tlanom vrstoom. Na tlanu vrstou betona utjeu:
- vrsta i vrstoa cementa
- svojstva agregata (tekstura, tip loma, tlana vrstoa agregata i dr.)
- vodocementni faktor
- nain ugradnje
- utjecaj aditiva
- nain njege betona
- starost betona.

Betonske konstrukcije 65
4. Svojstva materijala betonskih konstrukcija

Tlana vrstoa betona mjeri se drobljenjem normiranih uzoraka (kocki ili valjaka) na tono normiran
nain. Izraava se razredom (klasom) tlane vrstoe betona definirane kao karakteristina
vrstoa betona, fck, starosti 28 dana. Sva pravila i formule za konstruiranje i dimenzioniranje zasnivaju
se na karakteristinoj vrstoi dobivenoj preko valjaka promjera 150 mm i visine 300 mm koja se
oznaava s fck,cyl ili skraeno fck. Meutim, kako su uzorci za ispitivanje vrstoe betona oblika valjka
dimenzija 150/300 mm dosta teki za pripremu i prijenos, esto se odreivanje tlane vrstoe provodi
na uzorcima kocke dimenzija 150/150/150 mm te vrstoa odreena na kocki ima oznaku fck,cube.
Karakteristina tlana vrstoa (razred betona) odreuje se na osnovi rauna vjerojatnosti i statistike
koritenjem rezultata ispitivanja probnih uzoraka u obliku valjka dimenzija 150/300 mm ili kocke
dimenzija 150/150/150 mm, starih 28 dana (Vidi sliku 4.6.).
b) c)
a)

Slika 4.6. a) Izgled kalupa za pripremu uzoraka betona za ispitivanje tlane vrstoe, b) Izgled kocki
za ispitivanje i c) Izgled ureaja (pree) za ispitivanje tlane vrstoe
Za pojedini uzorak tijekom ispitivanja se dobije radni ( - ) dijagram uzorka betona (slika 4.7.-a) pri
emu najvee tlano naprezanje odgovara tlanoj vrstoi uzorka, fc.
c a) b)

fc

0.4fc
1=arctgEcm
c1 cu c
Slika 4.7. a) radni dijagram ispitivanja uzorka betona, b) Gaussova (lognormalna) krivulja
raspodjele ispitivanja tlane vrstoe betona
U pravilu statistika raspodjela rezultata ispitivanja tlane vrstoe slijedi lognormalnu (Gaussovu)
krivulju (slika 4.7.-b). Pri tome se zahtijeva da najmanje 95% svih rezultata pokae vrstou veu ili
jednaku propisanom razredu betona, odnosno da najvie 5% rezultata moe biti manje vrstoe od
odreene klase betona (5% fraktila). Radi jednostavnosti kod ispitivanja je najjednostavnije odrediti
srednju vrijednost tlane vrstoe, fcm, svih postignutih uzoraka, a priblina korelacija za manji broj
uzoraka izmeu srednje tlane vrstoe, fcm, i karakteritine tlane vrstoe, fck, dana je izrazom:

f cm f ck 8 (N/mm 2 ) . (4.1.)

Razredi tlane vrstoe betona definirani su oznakom,


npr. C 20/25 gdje slovo C oznaava razred, a prva brojka
(20) karakteritina je tlana vrstoa odreena na valjku
dimenzija 150/300 mm (fck,cyl), a druga je brojka (25)
odgovarajua tlana vrstoa odreena na kocki brida
150 mm (fck,cube). U tablici 4.1. dani su uobiajeni razredi
betona koji se rabi u zgradarstvu. Slika 4.8. Razred tlane vrstoe betona

66 Betonske konstrukcije
4. Svojstva materijala betonskih konstrukcija

Tablica 4.1. Razredi betona i vrijednosti tlanih vrstoa u N/mm2


Razredi betona C12/15 C16/20 C20/25 C25/30 C30/37 C35/45 C40/50 C45/55 C50/60
fck (N/mm2) 12 16 20 25 30 35 40 45 50
fck,cube 15 20 25 30 37 45 50 55 60
fcm 20 24 28 33 38 43 48 53 58
Budui da beton nastaje ovravanjem svjeeg betona, njegova tlana vrstoa ovisi o starosti betona.
Na slici 4.9. dan je prikaz promjene vrstoe betona starenjem pri emu fc predstavlja konanu tlanu
vrstou betona.

Slika 4.9. Promjena vrstoe betona starenjem


Ispitivanja se mogu provoditi i na uzorcima razliitih starosti betona (razliito od 28 dana) i dimenzija.
U praksi se esto dogaaju situacije da se ispitivanje betona provodi npr. nakon 3 ili 7 dana s ciljem da
se procijeni razred ugraenog betona u sluaju brze gradnje kako se ne bi dogodilo da graevina bude u
cijelosti izvedena prije nego se potvrdi kvaliteta betona. Takoer, mogua su i naknadna ispitivanja
vrstoe betona starosti vee od 28 dana. Priblini odnos tlane vrstoe betona utvrene pri starosti
betona od n dana, fc,n, i tlane vrstoe betona starosti 28 dana, fc,28, dan je u tablici 4.2.
Tablica 4.2. Priblini odnos vrijednosti tlanih vrstoa starosti betona n dana i 28 dana (fc,n/fc,25)
Starost betona (dani) 3 7 28 90 365
Normalni portland cement 0,40 0,65 1,00 1,20 1,35
Visokovrijedni portland cement 0,55 0,75 1,00 1,15 1,20

Vrlo je dobar pokazatelj kvalitete betona i njegova ujednaenost. Mjera ujednaenosti izraava se
koeficijentom varijacije Vc = sn/fcm, tj. omjerom standardne devijacije, sn i srednje vrijednosti svih
izmjerenih vrstoa betona, fcm. Prema amerikim preporukama, kvaliteta betona u ovisnosti veliine
koeficijenta varijacije, Vc, dana je tablicom 4.3.
Tablica 4.3. Procjena kvalitete betona u ovisnosti koeficijenta varijacije Vc
Veliina koeficijenta varijacije Vc Kvaliteta betona
< 10 % vrlo dobra
10 - 15 % dobra
15 - 20 % prihvatljiva
< 20 % neprihvatljiva

Usporedba vrijednosti kakarakteritinih tlanih vrstoa odreenih na valjku i kocki pokazuje da


vrstoe betona dobivene na raznim oblicima i dimenzijama uzoraka imaju razliite vrijednosti. Odnos
vrstoe betona dobivene na kocki brida 20 cm i vrstoe betona na drugim probnim tijelima (uzorcima)
dan je u tablici 4.4.

Betonske konstrukcije 67
4. Svojstva materijala betonskih konstrukcija

Tablica 4.4. Faktori pretvorbe (korelacije) - fc,kocka 20/fc, druga tijela


kocka brida 20 cm 1,00
kocka brida 15 cm 0,95
valjak dimenzija 15/30 cm 1,20
valjak dimenzija 10/10 cm 1,02
prizma dimenzija 12/12/36 cm 1,25
prizma dimenzija 20/20/60 cm 1,25
Budui da su arhitekti i inenjeri danas sve ee suoeni s rekonstrukcijama i sanacijama postojeih
graevina, esto se prilikom pregleda postojee (stare) dokumentacije susreu s pojmom marka betona.
Marka betona stara je oznaka za kvalitetu betona. Tako npr. oznaka za marku betona MB 25 predstavlja
kvalitetu (tlanu vrstou) betona odreenu na kocki brida 200 mm. Poveznica izmeu starog (marka
betona) i suvremenog (razred betona) naina oznaavanja kvalitete betona dana je tablicom 4.5.
Tablica 4.5. Odnos marke betona i razreda tlane vrstoe betona
Marka betona (MB) MB15 MB20 MB30 MB40 MB50 MB60
Razred betona (C) C12/15 C16/20 C25/30 C30/37 C40/50 C50/60

4.1.3. Vlana vrstoa


Vlana vrstoa betona, kao to je ve reeno, oko 15 je puta manja od tlane vrstoe. U pravilu se s
njom ne rauna pri dimenzioniranju na savijanje armiranobetonskih konstrukcija, meutim, uzima se u
obzir kod provjere glavnih vlanih naprezanja te graninih stanja uporabljivosti.
Budui da vlana vrstoa prilikom ispitivanja u pravilu jako varira za neki razred betona, a moe biti
znaajna u analizi sigurnosti i trajnosti, uvodi se srednja vrijednost za vlanu vrstou, fctm, izmeu donje
granice za karakteristinu vlanu vrstou, fctk,0.05, i gornje granice, fctk,0.95, odnosno one s 5%-tnim i druge
s 95%-tnim fraktilom. Ovisno o razredu betona, vlane vrstoe dane su u tablici 4.6.
Tablica 4.6. Vrijednosti vlane vrstoe za pojedine razrede (klase) betona u N/mm2
Razredi betona C12/15 C16/20 C20/25 C25/30 C30/37 C35/45 C40/50 C45/55 C50/60
fct,m 1,6 1,9 2,2 2,6 2,9 3,2 3,5 3,8 4,1
fctk, 0,05 1,1 1,3 1,5 1,8 2,0 2,2 2,5 2,7 2,9
fctk, 0,95 2,0 2,5 2,9 3,3 3,8 4,2 4,6 4,9 5,3
Vrijednosti vlane vrstoe betona mogu se procijeniti i preko poznate tlane vrstoe prema izrazima:

- srednja vrijednost vlane vrstoe: f ctm 0,30 f ck2/3 (N/mm2 ) (4.2.)


- donja vrijednost vlane vrstoe: f ctk;0,05 0,70 f ctm (N/mm )
2
(4.3.)
- gornja vrijednost vlane vrstoe: f ctk;0,95 1,30 f ctm (N/mm2 ) (4.4.)

Donja granina vrijednost za vlanu vrstou fctk,0.05 predstavlja veliinu koju e imati ili ak premaiti
95% rezultata ispitivanja, a samo e 5% biti ispod nje. Gornja granina vrijednost za vlanu vrstou
fctk,0.95, predstavlja veliinu koju e premaiti samo 5% rezultata, a 95% e dati vrijednost jednaku ili
manju od nje.
Vlana vrstoa gotovo nikada se ne ispituje osnim vlanim ispitivanjem (fct,ax) zbog komplicirane izrade
uzoraka (slika 4.10.-a), ve ispitivanjem na cijepanje valjka (fct,sp) optereenog po izvodnicama valjka
(slika 4.10.-b) ili ispitivanjem na uzorcima oblika prizme optereenim jednom ili dvjema koncentriranim
silama na savijanje (slika 4.10.-c, fct,fl).

68 Betonske konstrukcije
4. Svojstva materijala betonskih konstrukcija

a) isti vlak fct,ax b) Cijepanje valjka fct,sp c) Savijanje prizmice fct,fl


Slika 4.10. Ispitivanje vlane vrstoe betona
Kako se za proraun rabi osna vlana vrstoa, fct,ax, ona se dobiva preraunavanjem rezultata, dobivenih
ispitivanjem cijepanjem ili savijanjem, preraunavanjem prema slijedeim izrazima:
f ct,ax 0,9 f ct,sp (4.5.)
f ct,ax 0,5 f ct,fl (4.6.)

gdje je fct,ax vlana vrstoa dobivena ispitivanjem na sredinji vlak; fct,sp vlana vrstoa dobivena
cijepanjem; fct,fl vlana vrstoa dobivena savijanjem uzorka.

4.1.4. Elastina deformacija


Modul elastinosti betona ovisi o modulima elastinosti njegovih sastojaka, a naroito ovisi o agregatu.
Odnos tlanih naprezanja i relativne deformacije (od kratkotrajnih djelovanja) vidi se na radnom
dijagramu betona na slici 4.11. Do veliine naprezanja koje odgovara oko 40% tlane vrstoe betona
taj se odnos moe s dovoljnom tonou smatrati linearnim. Stoga, kada se odreuje deformacija betona
pod optereenjem, upotrebljava se sekantni modul elastinosti izmeu naprezanja c = 0 i c = 0,4fcm,
a oznauje se za beton normalne gustoe kao Ecm.

Slika 4.11. Radni dijagram betona (HRN EN 1992-1-1)

Betonske konstrukcije 69
4. Svojstva materijala betonskih konstrukcija

Vrijednosti koje opisuju radni dijagram betona kao i vrijednosti sekantnog modula elastinosti, Ecm,
dane su u tablici 4.7.
Tablica 4.7. Znaajke vrstoa, sekantnog modula elastinosti i relativnih deformacija betona

Ako nema tonijeg podatka za sekantni modul elastinosti betona, doputa se priblini izraz za njegovu
procjenu:
Ecm 22000 f cm 10
0,3
(4.7.)

gdje je fcm srednja vrijednost tlane vrstoe betona koja se u izrazu uzima u N/mm2.
Koeficijent poprene deformacije (Poissonov omjer) betona, , nalazi se izmeu 0 i 0.2. Kada je utjecaj
poprene deformacije znatan, uzima se = 0.2. Za naponsko stanje II. (pojava pukotina u vlanoj zoni)
moe se uzeti = 0. U skladu s tim, odgovarajua veliina posminog modula za beton, Gcm, iznosi:
Gcm Ecm 2 (1 ) 0,4 Ecm . (4.8.)

Temperaturni koeficijent iznosi: T,c = 1010-6 = 10-5 K-1.

4.1.5. Vremenski uinci - dugotrajne deformacije


Glede vremenskih uinaka svakako je vano imati u vidu svojstvo betona da mu se vrstoa poveava
sa starosti. Slino kao i dobro vino, beton, ako je u adekvatnim uvjetima i zatien od atmosferilija, to
je stariji, to je bolji, tj. ima veu tlanu i vlanu vrstou. Prirast vrstoe betona starenjem prikazan je
u poglavlju 4.1.2. dijagramom na slici 4.9.
Drugo je svojstvo betona koje ovisi o vremenu vezano za dugotrajnu izloenost visokim tlanim
naprezanjima. U sluaju da je beton optereen dugotrajno visokim tlanim naprezanjem, dogaa se da
mu tlana vrstoa pada. Uzrok je toj pojavi to to u strukturi betona, u sluaju izloenosti tlanim
naprezanjima veim od 80% vrijednosti tlane vrstoe, nastaju mikropukotine koje se s vremenom ire
i dovode do sloma. To svojstvo potrebno je uzeti u obzir na nain da se kod elemenata betonskih
konstrukcija, koji su optereeni tlano visokom razinom tlanog naprezanja, u postupku dimenzioniranja
tlana vrstoa dodatno umanji mnoenjem koeficijentom, koji najee ima vrijednost izmeu 0,80 i
1,00, a uglavom se uzima da iznosi 0,85.
Tree svojstvo betona ovisno o vremenu odnosi se na dugotrajne deformacije. Openito, deformacije
betona prikazane su na slici 4.12. i mogu se podijeliti u dvije vrste:
1. Volumenske deformacije, tj. one koje nisu povezane s djelovanjem vanjskog optereenja, ve
su uvjetovane bitnim svojstvima betona da mijenja svoj volumen zbog promjene temperature
okolia ili pod utjecajem skupljanja, odnosno bujanja betona.
2. Deformacije od djelovanja vanjskog optereenja ovisno o karakteru djelovanja optereenja te
deformacije mogu biti: deformacije pod kratkotrajnim optereenjem, deformacije pod

70 Betonske konstrukcije
4. Svojstva materijala betonskih konstrukcija

dugotrajnim optereenjem (vremenske deformacije uslijed puzanja), deformacije pod


ponavljanim optereenjem.

Slika 4.12. Razvoj deformacija betona s vremenom uz konstantno optereenje i nakon rastereenja
Najvanije su dugotrajne deformacije betona deformacije od puzanja i skupljanja koje naelno imaju
isti uzrok, a to je postupni gubitak vode koji uzrokuje odgovarajue skraenje betonskog elementa. Po
svom karakteru puzanje i skupljanje preteito su viskoplastine deformacije, to znai da su u funkciji
vremena i da su te deformacije uglavnom nepovratne, odnosno plastine.
Skupljanje je volumna deformacija koja ne ovisi o optereenju, nego je rezultat procesa hidratacije
betona. U vremenu vezivanja i stvrdnjavanja betona, cementno tijesto, a time i beton, mijenjaju svoj
volumen u vremenu, jer iz njega izlazi voda pri emu dolazi do smanjenja volumena, tj. skupljanja.
Fenomen skupljanja betona slian je fenomenu koji je prisutan i kod proizvodnje sira. Sir nastaje
gruanjem (koagulacijom) kazeina iz mlijeka. U tom procesu gruanja i stvrdnjavanja sira, kao i kod
betona, dolazi prvo do izdvajanja vode uslijed kemijske reakcije, a zatim i uslijed suenja na zraku.
Skupljanje je zapravo vremenski i uglavnom nepovratni proces smanjenja volumena betona.
Stvrdnjavanje betona na zraku omoguuje trenutno skupljanje, koje je, opet, u funkciji vlanosti. Manja
ga relativna vlaga zraka ubrzava, a zrak zasien vlagom usporava skupljanje. Beton, ako je potopljen u
vodi, nema skupljanje, s tim da uranjanje betona u vodu ne sprjeava njegovo skupljanje, ako je nakon
toga izloen suenju na zraku. Na skupljanje utjee omjer vode i cementa (tzv. vodocementni faktor).
Ako je vie vode u betonu, odnosno vei vodocementni faktor, skupljanje e biti vee. Sadraj vode u
betonu utjee na skupljanje tako to ona smanjuje sadraj agregata, koji inae smanjuje skupljanje.
Skupljanje betona ovisi o koliini cementnog tijesta u betonu jer se ono skuplja dvaput vie od betona.
Betoni diskontinuiranoga granulometrijskog sastava i oni s granulometrijskim sastavom koji sadrava
izrazito krupni agregat, manje se skupljaju. Skupljanje betona ovisi o dimenzijama elementa. Utjecaj
tog imbenika izraava se pomou srednje debljine presjeka, h0, koji je odnos povrine poprenog
presjeka i njegova poluopsega, tj. h0 = 2Ac/u pri emu je Ac plotina poprenog presjeka betona; u
opseg poprenog presjeka izloenog suenju. Primjeri odreivanja srednje debljine presjeka dani su u
tablici 4.7.
Tablica 4.8. Izrazi za odreivanje srednje debljine presjeka, h0 = 2Ac/ u
srednja debljina srednja debljina
Popreni presjek Popreni presjek
h0 = 2Ac/u h0 = 2Ac/u

2b h bh 2 h2 h

2 b h b h 4 h 2

2h 2 h t
h 2t
2 h

Betonske konstrukcije 71
4. Svojstva materijala betonskih konstrukcija

Slika 4.13. Prikaz skupljanja betona u ovisnosti o veliini elementa (prizmi razliitih dimenzija)
Ukupna deformacija prouzroena skupljanjem, cs, sastoji se od dviju komponenti: deformacije
stvrdnutog betona zbog suenja, cd, i deformacije autogenog skupljanja, ca. Deformacija skupljanja
zbog suenja razvija se polagano jer ovisi o migraciji vode kroz ovrsli beton. Deformacija autogenog
skupljanja razvija se tijekom ovravanja betona, a vei se dio dogaa u prvim danima nakon
betoniranja. Autogeno skupljanje linearna je funkcija vrstoe betona, to treba uzeti u obzir kada se
novi beton nanosi na ve ovrsnuli. To je razlog zato se rupe na zidovima nastale buenjem tipli ili
zabijanjem avala krpaju gipsom, a ne cementnim mortom. Naime, gips kod stvrdnjavanja buja, tj.
poveava mu se volumen, dok bi u sluaju primjene cementnog morta dolo do autogenog skupljanja i
zakrpa bi ispala.
Vrijednost ukupne deformacije skupljanja, cs, dobiva se iz izraza:
cs cd ca (4.9.)
gdje je cs ukupna deformacija skupljanja; cd deformacija skupljanja uslijed suenja betona; ca
deformacija autogenog skupljanja.
Norma HRN EN 1992-1-1 daje izraze i tablice za proraun vrijednosti deformacije skupljanja uslijed
suenja betona i deformacije autogenog skupljanja. Takoer daje i izraze ovisnosti tih deformacija o
vremenu, tj. starosti betona. Za priblini proraun i procjenu ukupne deformacije uslijed skupljanja
mogu se uzeti vrijednosti dane u tablici 4.9.
Tablica 4.9. Vrijednost ukupne deformacije skupljanja cs (u )
Okolina elementa Vlanost Srednja debljina presjeka
(%) h0 = 2Ac/u (mm)
150 600
suha, unutranjost prostorije 50 - 0,60 - 0,50
vlana, na otvorenom 80 - 0,33 - 0,28
Ako se uzmu vrijednosti iz tablice 4.9., tada npr. za element duine 10 m skraenje elementa uslijed
skupljanja iznosi 3 6 mm, to je velika vrijednost skraenja koju u proraunima i dizajniranju
konstrukcije treba uzeti u obzir.
Puzanje betona dugotrajna je deformacija koja ovisi o optereenju, za razliku od skupljanja betona koje
je isto dugotrajna deformacija, ali neovisna o optereenju. Puzanje betona posljedica je kretanja
slobodne i apsorbirane vode u betonu i pored razine i trenutka nanoenja optereenja, ovisno je o veem
broju faktora: vlanosti zraka, srednjoj debljini presjeka (h0 = 2Ac/u), razredu betona, srednjoj
temperaturi, konzistenciji betona (vodocementnom faktoru), razredu cementa, koliini cementnog
tijesta, tipu optereenja (vlak, tlak, savijanje), postotku armiranja, granulometrijskom sastavu agregata
i tipu agregata. Plastine deformacije betona uvjetovane su postojanjem cementnog tijesta

72 Betonske konstrukcije
4. Svojstva materijala betonskih konstrukcija

(cement+voda), dok kamena ispuna (agregat) i armatura nemaju svojstvo puzanja pod naprezanjem, ve
smanjuju tu pojavu. Nakon ishlapljivanja slobodne vode, u betonu uslijed njegova stvrdnjavanja i
suenja u nastale upljine procuruje apsorbirana voda to uvjetuje pojavu puzanja betona. Kako se
apsorbirana voda vremenom gubi i razvija kristalna reetka, puzanje betona s vremenom postaje sve
manje. Opet postoji slinost s ponaanjem sira u njegovoj proizvodnji. Ako se sir optereti (prea), onda
se on skrauje u smjeru optereenja jer dolazi do dodatnog istiskivanja vode iz sira, ba kao i betonski
element kojem se pod tlanim optereenjem istiskuje apsorbirana voda i element se skrauje u smjeru
tlanog optereenja. Puzanje stoga nije volumna nego linijska deformacija u smjeru djelovanja tlanog
optereenja.
Veliina relativnog skraenja betona, tj. relativna deformacija uslijed puzanja, cc(t,t0), u vremenu t za
konstantno tlano naprezanje, c, koje djeluje na beton starosti t0 moe se odrediti izrazom:
c
cc (t , t 0 ) (t , t 0 ) (t , t 0 ) c,el (4.10.)
Ec
gdje je cc(t,t0) ukupna deformacija uslijed puzanja u vremenu t; (t,t0) koeficijent puzanja koji ovisi
o proteklom vremenu t i vremenu nanoenja optereenja t0; c tlano naprezanje koje djeluje na beton
starosti t0; Ec tangentni modul elastinosti koji je jednak 1,05Ecm; c,el relativno skraenje od
kratkotrajnog djelovanja tlanog naprezanja c (elastino skraenje).
U izrazu je najvaniji koeficijent puzanja, (t,t0). Hrvatska norma HRN EN 1992-1-1 daje izraze, tablice
i dijagrame za proraun vrijednosti koeficijenta puzanja u ovisnosti o vremenu trajanja optereenja kao
i o vremenu nanoenja optereenja na element. Najvanija je vrijednost koeficijenta puzanja ona koja
se odnosi na t = , tj. na okonani proces puzanja i oznaave se (,t0). Na slici 4.14. prikazan je
postupak odreivanja konanog koeficijenta puzanja za beton uz uobiajene uvjete okolia.

Slika 4.14. Postupak odreivanja koeficijenta puzanja (,t0) za beton u uobiajenim uvjetima okolia

Betonske konstrukcije 73
4. Svojstva materijala betonskih konstrukcija

Za priblini proraun i procjenu ukupne deformacije uslijed puzanja mogu se uzeti vrijednosti
koeficijenta puzanja (,t0) dane u tablici 4.10.
Tablica 4.10. Pribline vrijednost koeficijenta puzanja (,t0)
Starost betona u Srednja debljina presjeka h0 = 2Ac/u (mm)
vrijeme 50 150 600 50 150 600
optereenja Okolina elementa
t0 u danima suha, unutar prostorije vlana, na otvorenom
vlanost 50% vlanost 80%
1 5,5 4,6 3,7 3,6 3,2 2,9
7 3,9 3,1 2,6 2,6 2,3 2,0
28 3,0 2,5 2,0 1,9 1,7 1,5
90 2,4 2,0 1,6 1,5 1,4 1,2
365 1,8 1,5 1,2 1,1 1,0 1,0
Uobiajeno je da deformacija od puzanja bude 2 3 puta vea od elastine deformacije te se nikako ne
smije zanemariti. Puzanje betona moe se u proraunu obuhvatiti preko modificiranog (umanjenog)
modula elastinosti, Ec,eff, u skladu s izrazom:
Ec,eff Ec 1 (t , t0 ) . (4.11.)

Za konane vrijednosti koeficijenta puzanja uobiajeno je da je modificirani modul elastinosti, Ec,eff,


oko 2,5 3,5 puta manji od tangentnog modula elastinosti, Ec,eff pa se u proraunu uobiajeno
procjenjuje da dugotrajne deformacije i progibi iznose oko 3,5 puta iznosa kratkotrajnih deformacija i
progiba.

4.1.6. Deformacije betona uslijed ciklinog optereenja

Optereenje elemenata moe biti jednokratno ili viekratno (ponavljano ili ciklino optereenje). Pri
jednokratnom kratkotrajnom naprezanju elementa zbog nelinearnog radnog dijagrama betona pojavljuju
se primarne deformacije, preteito elastine, ali manjim dijelom i plastine. Pri rastereenju plastine su
deformacije nepovratne. Stoga je ponaanje betona pri ciklinom poveanju optereenja prikazano na
slici 4.15.

Slika 4.15. Dijagram c - c pri ponavljanom optereenju i rastereenju

Kako bi se izbjegle plastine deformacije pri ciklinom optereivanju, poeljno je da maksimalna


vrijednost naprezanja bude to nia kako bi se podruje optereenja kretalo u gotovo elastinom
podruju c < 0,45fck.

74 Betonske konstrukcije
4. Svojstva materijala betonskih konstrukcija

4.1.7. Temperaturni uinci na beton

Temperatura ima bitan utjecaj na proces ovravanja betona, a samim time i na proces puzanja i
skupljanja. Prethodno opisani izrazi i vrijednosti konanog skupljanja i puzanja vrijede za uobiajene
uvjete betona gdje je prosjena temperatura kojoj je beton izloen oko 20 C. U sluaju niih temperatura
svi se procesi usporavaju, a u sluaju viih temperatura ubrzavaju se. Utjecaj temperature obino se
uzima korekcijom starosti betona (u danima) s obzirom na stvarnu temperaturu. To znai da se beton
star 28 dana izloen vioj temperaturi uzima kao da je stariji, npr. 60 dana, a u sluaju izloenosti nioj
temperaturi kao da je mlai, tj. starosti npr. 21 dan i sl. Korigirana se starost betona priblino moe
procjeniti izrazom:
t T k Ti ti (Ti ) (4.12.)
gdje je tT korigirana starost betona u danima; ti broj dana s priblino konstantnom temperaturom
Ti; kTi popravni koeficijent koji odgovara temperaturi Ti s kojim se mnoi stvarna starost betona.
Vrijednost koeficijenta, kTi, moe se za pribline proraune oitati iz tablice 4.11.
Tablica 4.11. Vrijednosti popravnog koeficijenta kT za temperaturni uinak [1]

Utjecaj temperature na ovravanje i dugotrajne deformacije izrazito je vaan. Tako se u


proizvodnji prefabriciranih betonskih elemenata esto radi zaparivanje i izlaganje elementa
povienim temperaturama kako bi beton u kraem periodu postigao potrebnu vrstoi radi
uklanjanja oplate i premjetanje elementa. Takoer, utjecaj temperature bitan je kod prosudbe kada
treba ukloniti oplatu i podupirae, kao i kada je mogue konstrukciju opteretiti kako se ne bi ekalo
28 dana.

4.1.8. Proraunska vrstoa i proraunski radni dijagram betona


Za dimenzioniranje prema graninim stanjima nosivosti potrebno je poznavati proraunsku vrstou
betona. Prema HRN EN 1992-1-1 proraunska tlana vrstoa betona, fcd, odreuje se preko izraza:
f ck
f cd cc (4.13.)
C
gdje je fcd proraunska tlana vrstoa betona (obino u N/mm2); fck karakteristina tlana vrstoa
betona (obino u N/mm2); cc koeficijent kojim se u obzir uzimaju dugotrajni uinci na tlanu vrstou
(Vidi poglavlje 4.1.5.) i nepovoljni uinci koji su posljedica naina optereivanja. Vrijednost cc kree
se izmeu 0,8 i 1,0. Ako je vrstoa betona odreena za starost betona od 28 dana, to se obino uzima
kao referentna proraunska starost, cc = 1,0. U sluaju da je vrstoa betona odreena pri starosti veoj
od 28 dana (naknadno ispitivanje tlane vrstoe izvedene konstrukcije), za cc moe se uzeti vrijednost
0,85; C parcijalni koeficijent sigurnosti za materijal (beton) koji iznosi M = C = 1,5.
Za proraun poprenih presjeka na savijanje umjesto pravog radnog (c c ) dijagrama betona
prikazanog na slici 4.11., mogu se rabiti pojednostavljeni, tzv. proraunski dijagrami betona prikazani
na slici 4.16. Radi se o dvjema vrstama dijagrama: a) sastoji se od dijela parabole i dijela horizontalnog
pravca (tonija aproksimacija), b) bilinearni dijagram (manje tona aproksimacija). Na slici 4.16.
prikazani su i izrazi koji opisuju pojedine proraunske dijagrame. Vrijednosti relativnih deformacija za
betone razreda do C50/60 jesu: c2 = 2,0 i cu2 = 3,5; c3 = 1,75 i cu3 = 3,5. Za vee razrede
betona te su vrijednosti neto drugaije. Na slici 4.17. dani su usporedni proraunski dijagrami betona
za pojedine razrede betona.

Betonske konstrukcije 75
4. Svojstva materijala betonskih konstrukcija

2 f cd
c c za 0 c c3 1,75
c f cd 1 1 c za 0 c c2 2,0 c3
c2 c f cd za c3 1,75 c cu3 3,5
c f cd za c2 2 , 0 c cu2 3,5
a) Dijagrami parabola horizontalni pravac b) Bilinearni dijagram
Slika 4.16. Proraunski c - c dijagrami betona

Slika 4.17. Proraunski dijagrami betona za pojedine razrede betona: a) dijagrami parabola
horizontalni pravac, b) bilinearni dijagram [4]
Pored navedenih pojednostavljenja radnog dijagrama, tj. proraunskih radnih dijagrama, u sluaju
nepravilnih poprenih presjeka doputeno je dodatno pojednostavljenje s pravokutnim dijagramom
prikazanim na slici 4.18., pri emu je za betone razreda C50/60: = 1,0, a = 0,80.

Slika 4.18. Proraunski dijagrami betona za njegove pojedine razrede: a) dijagrami parabola
horizontalni pravac, b) bilinearni dijagram [28]

Analogno tlanoj vrstoi proraunska vlana vrstoa, fctd, odredi se preko izraza:
f
f ctd ct ctk,0,05 (4.14.)
C

76 Betonske konstrukcije
4. Svojstva materijala betonskih konstrukcija

gdje je fctd proraunska vlana vrstoa betona (obino u N/mm2); fctk,0,05 karakteristina vlana
vrstoa betona s 5% fraktila (obino u N/mm2); ct koeficijent kojim se u obzir uzimaju dugotrajni
uinci te nepovoljni uinci koji su posljedica naina optereivanja i iznosi ct = 1,00.

4.1.9. Vieosno stanje naprezanja ovijeni beton


Deformacije i vrstoe betona razlikuju se ovisno o tome je li to jednoosno ili vieosno stanje
naprezanja. Sve su se dosadanje analize odnosile na jednoosno stanje naprezanja i jednoosnu vrstou.
Prema rezultatima ispitivanja u stanju troosnog tlanog naprezanja dolazi do porasta tlane vrstoe i
deformacije betona. Za isti razred betona deformacija moe porasti za 20 puta, tj. na 60, a tlana
vrstoa moe biti i 6 puta vea. Vano je imati u vidu da se kod vieosnog stanja naprezanja pojavljuju
velike plastine deformacije pred slom betona, koje rastu i bez prirasta optereenja. Izgled radnih
dijagrama betona optereenih na tlak za razliite razine bonog pritiska prikazan je na slici 4.19.

Slika 4.19. Radni dijagrami betona kod vieosnog tlanog naprezanja prema Richartu

Beton je materijal s izrazito nehomogenom strukturom, a osim toga protkan je porama s mjestiminim
nalazitima krupnijih upljina. U ovrslome cementnom tijestu, a naroito na spoju s agregatom, ima
mikropukotina i prije nego je beton optereen. Zbog tih razloga uobiajene teorije vrstoa mogu se na
beton primjenjivati samo s izvjesnom aproksimacijom. Za pribline proraune za vrstou betona
izloenog troosnom stanju moe se upotrijebiti izraz (4.15.) odreen na temelju eksperimenata:
f cc f ck 4,1 f l (4.15.)

gdje je fcc tlana vrstoa betona pri troosnom tlaku; fck karakteritina tlana vrstoa betona pri
jednoosnom tlaku (razred betona); fl boni tlak.

Taj se efekt poveane nosivosti u smjeru glavnog naprezanja pri troosnom tlaku primjenjuje kod ovijenih
stupova. Ovijenost stupova postie se odgovarajuim zatvorenim obodnim i poprenim sponama
(vilicama) kojima naprezanje dostie granicu poputanja zbog bonog irenja betona. Budui da kod
ovijenog betona na taj nain boni tlak ovisi iskljuivo o bonom irenju betonskog elementa pri tlanom
optereenju i ne moe biti vei od naprezanja koje odgovara granici poputanja elika, poveanje tlane
vrstoe znatno je manje, ali poveanje deformacija i dalje je znaajno. Stoga se u proraunu ovijenog
betona moe primjeniti proraunski radni dijagram prikazan na slici 4.20.

Betonske konstrukcije 77
4. Svojstva materijala betonskih konstrukcija

Slika 4.20. Odnos naprezanje relativna deformacija za ovijeni beton [28]

Poveana karakteritina tlana vrstoa ovijenog betona, fck,c i relativne deformacije prikazane na
dijagramu na slici 4.20. mogu se odrediti preko izraza:
f ck,c f ck 1,0 5,0 2 / f ck za 2 0,05 f ck (4.16.)
f ck,c f ck 1,125 2,5 2 / f ck za 2 0,05 f ck (4.17.)
c2,c c2 f ck,c / f ck 2 (4.18.)
cu2,c cu2 0,2 2 / f ck (4.19.)

4.2. elik za armiranje


elici koji se upotrebljavaju u armiranobetonskim konstrukcijama razlikuju se po obliku, sastavu i
nainu proizvodnje te mehanikim i tehnikim svojstvima. Za armiranje betonskih konstrukcija rabe se
elici pod nazivom betonski elik ili elik za armiranje (uobiajeno je i samo armatura).
Betonski elik dijeli se prema:
- profilu, na ice 12 mm i ipke > 12 mm
- mehanikim karakteristikama (granica poputanja, vlana vrstoa i rastezljivost pri slomu
probnog uzorka na dijelu njegove duine 10), na visoko i normalno duktilne elike
- zavarljivosti, na nezavarljiv, zavarljiv pod odreenim uvjetima i zavarljiv
- povrinskoj obradi pri izvlaenju, na glatki i rebrasti, ukljuujui i zavarene mree
- vrsti obrade, na toplo valjan, toplo valjan i hladno obraen i termiki poboljan elik.

4.2.1. Geometrijska svojstva


Po pojavnom obliku elik za armiranje oblika je ica ( 12 mm), ipki ( > 12 mm), zavarenih mrea
i zavarenih reetki (slika 4.21). ipke koje su promjera > 12 mm u pravilu se isporuuju u ravnom
stanju u obliku svenjeva, obino duljine prikladne za transport u iznosu 12 16 m. Tanji profili ipki
mogu se isporuivati u obliku petlje pri emu su u tom obliku ipke duljine 36 42 m. ice koje su
promjera 12 mm u pravilu se isporuuju u namotima (kolutovima) duljine ica u iznosu 36 42 m.
Prije uporabe ice je potrebno izravnati, obino se izravnavaju strojno kao to je prikazano na slici 4.22.-
a. Zavarene se mree izrauju od hladno vuenih ica na nain da se ice prvo strojno izravnaju i postave
u dvije paralelne i meusobno okomite ravnine te spoje elektrootpornim zavarivanjem (slika 4.22.-b).
Na slian se nain izrauju i eline reetke za armiranje.

78 Betonske konstrukcije
4. Svojstva materijala betonskih konstrukcija

a) ice u kolutovima b) ipke u svenjevima (snopu)

c) Zavarene mree d) Reetkasti nosai (RAN-ovi)


Slika 4.21. Pojavni oblici elika za armiranje

a) Izravnavanje ica iz kolutova i rezanje b) Zavarivanje ortogonalnih ica izrada mrea


Slika 4.22. a) Strojno izravnavanje ica i rezanje, b) izrada zavarenih mrea

Prvo je svojstvo ipki i ica njihova veliina. Kako je njihov presjek redovito okrugao, obiljeje je
veliine nazivni promjer ipke (npr. 6, 8, ... 32) po kojem se proraunava nazivna plotina, neto
linearna masa ipke i druge vrijednosti koje se odnose na razna svojstva. Nazivni promjeri i plotine
poprenih presjeka dani su u tablici 4.12.
Tablica 4.12. Uobiajeni promjeri ipki, njihove plotine poprenog presjeka i masa po jedinici duljine
Nazivni promjer (mm) 6 8 10 12 14 16 20 25 28 32 40
Nazivna plotina poprenog
0,283 0,503 0,785 1,131 1,54 2,01 3,14 4,91 6,16 8,04 12,57
presjeka, As (cm2)
Linearna masa, g (kg/m) 0,222 0,395 0,617 0,888 1,21 1,58 2,47 3,85 4,83 6,31 9,86

Betonske konstrukcije 79
4. Svojstva materijala betonskih konstrukcija

Prema znaajkama povrine ipke i ice dijele se na glatke, rebraste (profilirane) i orebrene (nazubljene).
Rebraste i orebrene povrine rade se radi bolje prionjivosti s betonom. Prema vaeoj hrvatskoj normi
EN HRN 10080, glatke i orebrene ice rabe se samo za izradu zavarenih reetki, dok se za sve ostale
svrhe upotrebljava iskljuivo rebrasta armatura. Takoer, normom je odreen izgled rebara za pojedini
razred rebraste armature to je prikazano na slici 4.23., a bitan je i za raspoznavanje kvalitete ugraene
armature.

a) B500A (tri reda poprenih b) B500B (dva reda poprenih i c) B450C (dva reda poprenih
rebara) uzdunih rebara) rebara)
Slika 4.23. Izgled rebrastih ipki za pojedine vrste elika koje se rabe

U prolosti su se upotrebljavale razne vrste ipki za armiranje betonskih konstrukcija. Prikaz izgleda
najee koritenih ipki armature, koje se mogu susresti u rekonstrukcijama postojeih graevina,
prikazan je na slici 4.24.

Slika 4.24. Razni oblici eline armature koja se u prolosti upotrebljavala u armiranobetonskim
konstrukcijama

Kao to je ve reeno, armaturne mree dobivaju se elektrootpornim zavarivanjem ica postavljenih


jedne na druge u meusobno okomitom poloaju. Najee dimenzije armaturnih mrea koje se danas
proizvode jesu 2,15/5,00 m i 2,15/6,00 m. Dimenzije su uglavnom uvjetovane transportom (irina mree
< manja od irine kamiona 2,50 m) i ugradnjom (teina mora biti takva da je mogu runo prenositi).
Mree istih ica i istih razmaka u dvama okomitim smjerovima nazivaju se Q mree (od njem. Quadrat
kvadrat). Mree veih ica i manjeg razmaka u pravcu dulje dimenzije i manjih ica u poprenom
(okomitom) smjeru nazivaju se R mree (od njem. Rechteck pravokutnik). Q mree postavljaju se
u ploe (i zidove) koje nose, u dva okomita smjera, dok se R mree postavljaju u ploe (i zidove) koje
nose u jednom smjeru tako da se u smjeru noenja postavljaju ipke veeg promjera. Izgled Q i R mrea

80 Betonske konstrukcije
4. Svojstva materijala betonskih konstrukcija

prikazan je na slici 4.25. U pravilu, u nazivu mree osim tipa stoji broj koji oznaava plotinu elinih
ipki u nosivom smjeru iskazanu u mm2 na 1m irine mree. Tako npr. oznaka Q-335 znai da mrea
ima ipke promjera i razmaka da je plotina na 1m irine mree jednaka As = 335 mm2/m = 3,35 cm2/m.
Uobiajene vrste Q i R mrea koje se rabe u praksi prikazane su u tablicama 4.13. i 4.14.

Slika 4.25. Izgled normnih R i Q mrea dimenzija 2,15/5,00 m [3]


Tablica 4.13. Karakteristike Q - mrea
Oznaka Promjeri ica Razmak ica Plona masa Dimenzije Ukupna masa
(mm) (mm) mree (kg/m2) mree (cm) mree (kg)
Q 131 5x5 150 x 150 2,12 215 600 28,00
Q 188 6x6 150 x 150 3,06 215 600 40,40
Q 257 7x7 150 x 150 4,16 215 600 55,00
Q 283 6x6 100 x 100 4,48 215 600 59,15
Q 335 8x8 150 x 150 5,45 215 600 72,00
Q 385 7x7 100 x 100 6,10 215 600 80,60
Q 424 9x9 150 x 150 6,81 215 600 90,00
Q 503 8x8 100 x 100 8,03 215 600 106,00
Q 524 10 x 10 150 x 150 8,40 215 600 110,90
Q 636 9x9 100 x 100 10,08 215 600 133,05
Q 785 10 x 10 100 x 100 12,46 215 600 164,50

Tablica 4.14. Karakteristike R - mrea


Oznaka Promjeri ica Razmak ica Plona masa Dimenzije Ukupna masa
(mm) (mm) mree (kg/m2) mree (cm) mree (kg)
R 131 5 x 4,2 150 x 250 1,50 215 600 19,80
R 188 6 x 4,2 150 x 250 1,96 215 600 26,00
R 257 7x5 150 x 250 2,72 215 600 35,80
R 283 6 x 4,2 100 x 250 2,77 215 600 36,60
R 335 8x5 150 x 250 3,33 215 600 44,00
R 385 7x5 100 x 250 3,68 215 600 48,60
R 424 9x6 150 x 250 4,34 215 600 57,30
R 503 8x6 100 x 250 4,89 215 600 64,60
R 524 10 x 6 150 x 250 5,15 215 600 68,00
R 636 9x6 100 x 250 5,95 215 600 78,50
R 785 10 x 6 100 x 250 7,35 215 600 97,00

Betonske konstrukcije 81
4. Svojstva materijala betonskih konstrukcija

4.2.2. Fizikalno-mehanika svojstva


Od fizikalnih svojstava najvanija su svojstva elika za armiranje njegova gustoa koja iznosi 7850
kg/m3 i temperaturni koeficijent koji iznosi T,s = 1010-6 = 10-5 K-1, kod temperatura od -40 C do 100
C. Gustoa je vrlo stabilna veliina i to do te mjere da se na temelju nje provjerava stvarna plotina
presjeka vaganjem i dijeljenjem mase s umnokom duine i gustoe. U proraunima uglavnom rabimo
vrijednost zapreminske teine elika koja iznosi s = 78,5 kN/m3. Temperaturni koeficijent gotovo je
identian betonu to je izrazito bitno jer svojstvo da se pri istoj temperaturi dva materijala jednako isteu
i skupljaju nuni je uvjet kompatibilnosti dvaju materijala koji su kruto spojeni.
U pogledu mehanikih svojstava najvanija su svojstva elika za armiranje njegova vrstoa i
deformabilnost, tj. granica poputanja - ft, vrstoa elika - fu, modul elastinosti - Es i njegova
deformabilnost, tj. relativna deformacija koja odgovara vrstoi - u. Mehanika svojstva elika ispituju
se vlanim pokusom na pripremljenim uzorcima (epruvetama) u posebnim ureajima, tzv. kidalicama
(slika 4.26.).

Slika 4.26. Izgled uzoraka i ureaja za ispitivanje mehanikih svojstava elika

Rezultat je ispitivanja dijagram odnosa vlane sile, F i relativnog izduenja uzorka, l, iz kojeg se na
temelju poprenog presjeka i poetne duljine uzorka dobije radni dijagram elika, tj. s s dijagram
(slika 4.27.).

s Radni dijagram
ft
fy

=arctgE s

y u s

Slika 4.27. Dijagrami koji se dobiju ispitivanjem (lijevo) i radni dijagram elika (desno)

82 Betonske konstrukcije
4. Svojstva materijala betonskih konstrukcija

U proraunu armiranobetonskih konstrukcija za vlanu vrstou elika i granicu poputanja


upotrebljavaju se karakteristine vrijednosti definirane kao 5% fraktila. Stoga su za proraun
armiranobetonskih konstrukcija u pogledu elika mjerodavne sljedee vrijednosti:
- ftk karakteristina vrijednost vlane vrstoe elika (obino u N/mm2)
- fyk karakteristina vrijednost granice poputanja (teenja) elika (obino u N/mm2)
- uk karakteristina vrijednost relativne deformacije koja odgovara vrstoi elika (u )
- Es modul elastinosti elika (obino u N/mm2).
Granice poputanja eline armature koja se upotrebljava u armiranobetonskim konstrukcijama u skladu
s HRN EN 1992-1-1 jesu u rasponu fyk = 400 600 N/mm2. Za hladno obraene elike, koji nemaju
izraenu granicu poputanja, ona se definira kao naprezanje za koje trajna relativna deformacija iznosi
0,2 % = 2,0 .
Za sve ipke i ice, bez obzira na vrstou, nain obrade i ostala svojstva, modul elastinosti ima
otprilike istu vrijednost za koju se za sve analize moe uzeti da iznosi Es = 200 000 N/mm2.
Od elika za armiranje zahtijeva se i velika rastezljivost, tj. veliko relativno produljenje prije sloma
(duktilnost). Ona je potrebna u prvom redu radi izravnavanja naprezanja u pojedinim ipkama armature
na mjestu pukotina. Svojstvo velike rastezljivosti poeljno je i za nekontrolirano preoptereenje
konstrukcije, kad velika rastezanja armature izazivaju u betonu iroke pukotine i upuuju na opasnost
od sloma. S druge strane, potrebna je velika rastezljivost pri hladnoj izradi kuka i ogiba. eline ipke
male rastezljivosti moraju se savijati u uarenom stanju, to znatno oteava rad, a kod nekih vrsta elika
time se kvare ili mijenjaju njegova svojstva (hladno obraeni elik). elik za armiranje treba imati
duktilnost da se moe savijati u razne potrebne oblike (slika 4.28.) bez gubljenja nosivosti.

Slika 4.28. Razni oblici savijanja armature od elika

Duktilnost elika za armiranje definirana je omjerom vlane vrstoe i naprezanja pri poputanju,
k = (ft/fy)k i izduljenjem pri najveoj sili, tj. karakteritinom relativnom deformacijom pri najveem
naprezanju, uk.
Prema vaeim hrvatskim normama elici za armiranje dijele se u razrede s obzirom na granicu
poputanja i duktilnost samog elika. Oznake za elik za armiranje jesu: B500A, B500B i B450C pri
emu je: B oznaka da se radi o betonskom eliku (od njem. Betonstahl), 500 i 450 su vrijednosti
karakteristine granice poputanja u N/mm2, A, B i C su razredi duktilnosti pri emu se razlikuje:
- obina duktilnost B500A: fyk 500 N/mm2, yk 25 , k = (ft/fy)k 1,05
- velika duktilnost B500B: fyk 500 N/mm2, yk 50 , k = (ft/fy)k 1,08
- vrlo velika duktilnost B450C: fyk 450 N/mm2, yk 75 , 1,15 k = (ft/fy)k < 1,35.
Znaajke i zahtjevi pojedinog razreda elika dani u hrvatskim normama prikazani su u tablici 4.15.

Betonske konstrukcije 83
4. Svojstva materijala betonskih konstrukcija

Tablica 4.15. Svojstva elika za armiranje dani u HRN EN 1992-1-1

Kod rekonstrukcija postojeih graevina esto se susreu stare oznake elika prikane na slici 4.24.
Uglavnom su stare oznake elika za armiranje imale oblik npr.: GA 240-360, RA 400/500, RA 500/550,
MAG 500/560, MAR 500/560 i sl. U pravilu slova oznaavaju tip armature, npr.: GA glatka armatura,
RA rebrasta armatura, MAG mreasta armatura od glatkih ipki, MAR mreasta armatura od
rebrastih ipki i sl. Brojevi iza oznaavaju karakteritinu granicu poputanja i karakteristinu vlanu
vrstou. Tako npr. 240/360 znai da je fyk = 240 N/mm2, a ftk = 360 N/mm2. U pogledu duktilnosti svi
su stari elici obine i visoke duktilnosti. Pravilo je sljedee: to materijal ima manju vrstou, duktilniji
je jer ima manje ugljika u svom sastavu. Stoga je elina armatura do granice poputanja fyk = 400 MPa
u pravilu ak vrlo velike duktilnosti, C, dok su vee granice poputanja rezultirale velikom duktilnosti,
B, a mreasta je armatura zbog zavarivanja bila obine duktlnosti, A.

4.2.3. Proraunske pretpostavke elika za armiranje

Za proraun armiranobetonskih konstrukcija i elemenata rabe se nazivne vrijednosti plotina poprenih


presjeka eline armature i proraunske vrijednosti granice poputanja. Proraunska granica teenja
(poputanja) odreuje se preko izraza:
f yk
f yd (4.20.)
S

gdje je fyd proraunska granica teenja (u N/mm2); fyk karakteritina granica teenja elika sukladno
odabranom razredu elika (u N/mm2); S parcijalni koeficijent sigurnosti za elinu armaturu koji za
osnovne i potresne kombinacije iznosi S = 1,15, a za izvanredne, kao to je udar broda, iznosi S = 1,10.

84 Betonske konstrukcije
4. Svojstva materijala betonskih konstrukcija

Za proraun armiranobetonskih konstrukcija umjesto pravog radnog (c c) dijagrama elika


prikazanog na slici 4.27.-desno i 4.29.-a, mogu se upotrijebiti pojednostavljeni, tzv. proraunski
dijagrami elika prikazani na slici 4.29. b i c. Na raspolaganju su dva dijagrama: a) bilinearni dijagram
s nagnutom gornjom granom te b) bilinearni dijagram s horizontalnom gornjom granom. Na slici 4.29.
prikazani su radni dijagram i njegova doputena pojednostavljenja s tim da se u praksi uglavnom rabi
bilinearni dijagram s horizontalnom granom, tzv. teenjem uz ogranienje karakteristine relativne
deformacije pri slomu na iznos ud = 20,0 25,0 .

s Radni dijagram s Racunski dijagram s Racunski dijagram


f tk
f td
ft f yk
fy f yd f yd

=arctgE s =arctgE s =arctgE s

y u s yd yk
uk =10,0% s yd 20,0% s
a) Radni dijagram b) Proraunski dijagram s c) Proraunski dijagram s
nagnutom gornjom granom horizontalnom gornjom granom
Slika 4.29. Radni i proraunski dijagrami elika za armiranje
Zanimljivo je vidjeti usporedbu proraunskih dijagrama betona i armature prikazanu na slici 4.30. Za
primjer su uzeti sljedei materijali:
f ck 25
- beton razreda C25/30 f cd cc 1,00 16,67 N/mm 2 (proraunska vrstoa betona)
C 1,5

f yk 500
- elik razreda B500A f yd 434,78 N/mm2 (proraunska vrstoa elika).
S 1,15

f yd 434,78
Odnos proraunskih vrstoa armature i betona u ovom primjeru iznosi: 26,1 .
f cd 16,67


f yd
armatura B500

f cd
beton C25/30 (% )
-2 -3.5 -20

Slika 4.30. Proraunski dijagrami elika za armiranje i betona - usporedba

Betonske konstrukcije 85
4. Svojstva materijala betonskih konstrukcija

4.2.4. Prionjivost i zavarljivost elika za armiranje


Jedan je od glavnih uvjeta armiranobetonskih konstrukcija prionjivost betona i elika, tj. potpuno
sprezanje izmeu betona i elika, to znai da ne smije nastupiti klizanje armature u betonu, a to je
vano za sidrenje ipki armature na krajevima. Prionjivost izmeu eline armature i betona postie se
trima vezama: adhezijom, trenjem i upiranjem. Adhezija (prianjanje ili lijepljenje) je prisutna u svim
sluajevima i oblicima eline armature. Trenje postoji samo u sluajevima postojanja tlane sile
okomito na smjer ipke (npr. pri sidrenju na leaju) pa se s trenjem openito ne moe raunati. Veza
upiranjem postoji samo kod rebraste armature i ona djeluje kada je veza adhezijom naruena.
Pri malim posminim naprezanjima izmeu armature i betona, zahvaljujui vezi adhezijom, zadovoljava
se glatki okrugli presjek. Izradom kvalitetnijeg elika rasla je sila u armaturi pa je sve vie prijetila
opasnost da se elik odlijepi od betona. Spreavanje klizanja izmeu elika i betona postie se
upotrebom rebrastih ili sukanih profila te sukano rebrastih profila. Rebrasti elici imaju znatno bolju
prionjivost od glatkih elika, a aktivira se i veza upiranjem pa doputaju upotrebu veih naprezanja s
tim da se mogu oekivati pravilno rasporeene pukotine u betonu manjih irina.
U prolosti se dosta rabila glatka armatura zbog jednostavnije proizvodnje. Kako glatka armatura ima
vezu samo adhezijom, njena prionjivost esto nije dovoljna pa su se na krajevima izvodile kuke koje bi
sprjeavale izvlaenje ipki iz betona. Budui da rebrasta armatura ima znatno veu prionjivost
zahvaljujui svojoj profilaciji, a ujedno i mogunost upiranja, nije potrebno savijanje kuka na krajevima,
to znatno olakava izradu armature i njezinu ugradnju. Zavarene mree i reetke, neovisno o tome jesu
li od glatkih ili profiliranih (rebrastih) ica, imaju osiguranu prionjivost popreno zavarenim ipkama.
Sva elina armatura obuhvaena hrvatskim normama, tj. normama HRN EN 1992-1-1 i HRN EN
10080, mora imati svojstvo zavarljivosti, to se osigurava odgovarajuim sastavom elika, tj. da sadraj
ugljika i drugih sastojaka koji tetno utjeu na zavarljivost budu unutar odreenih granica. U skladu s
tim za pojedine su sluajeve optereenja i stanje u kojem se nalazi armatura propisane metode
zavarivanja dane u tablici 4.16.
Tablica 4.16. Doputene metode zavarivanja ipki armature prema HRN EN 1992-1-1

86 Betonske konstrukcije
4. Svojstva materijala betonskih konstrukcija

4.3. elik za prednaprezanje


U prednapetim betonskim konstrukcijama upotrebljava se elik za prednaprezanje koji ima drugaiju
ulogu od elika za armiranje. elik za prednaprezanje u konstrukciji je stalno izloen vrlo visokim
vlanim naprezanjima koja se kreu u iznosu 65% 85% od vlane vrstoe. Stoga se u prednapetim
betonskim konstrukcijama rabe visokovrijedni elici koji imaju sljedee karakteristike:
- visoku granicu razvlaenja
- veliku prekidnu vrstou
- nisku relaksaciju
- dovoljnu ilavost (neophodno za graenje duktilnih konstrukcija)
- malu osjetljivost na koroziju
- velike duljine pri isporuci (kako bi se izbjeglo nastavljanje).
Za razliku od elika za armiranje, posebno vano svojstvo elika za prednaprezanje je niska relaksacija.
Relaksacija (oputanje) elika predstavlja pad naprezanja u zategnutoj ici (ili uetu, ipki) pri
konstatnoj relativnoj deformaciji. Zahtjev za niskom relaksacijom elika za prednaprezanje nalazi se u
tome to relaksacijom elika dolazi do smanjenja sile prednaprezanja.

4.3.1. Geometrijska svojstva


Pojavni oblici elika za prednaprezanje jesu sljedei:
- ice (engl. wires) pojedinani element od elika visoke kvalitete
- uad (engl. strands) 2, 3 ili 7 ica povezano da tvore ue
- natege ili kabeli (engl. tendons i cables) grupa uadili ili ica povezanih da tvore nategu
- ipke (engl. bars) pojedinane ipke znatno veeg promjera od ica.
ice za prednaprezanje pojedinane su eline ice nominalnog promjera d = 12 mm (npr.: 2,5, 3, 4, 5,
7, 8,10 i 12 mm). Mogu biti glatke i profilirane, s tim da su profilirane promjera d = 4, 5 i 7 mm. Izgled
ice prikazan je na slici 4.31. Proizvode se od nelegiranog ugljinog elika postupkom patentiranja,
hladnog vuenja i naponskog oputanja.

Slika 4.31. Izgled ice za prednaprezanje

Uad (ili niti) se formira spiralnim uvijanjem (predenjem) 2, 3 ili 7 ica. Poslije predenja uad se
naponski oputa s deformacijom ili bez deformacije, tako da se dobije uad s normalnom ili niskom
relaksacijom, tzv. stabilizirana uad. Uad s 2 ili 3 ice nazivnog je promjera d = 2 4 mm, dok se uad
od 7 ica formira u obliku 6 ica spirano uvijenih oko centralne ice koja je obino veeg promjera od
ostalih. Uad sa 7 ica ima nazivne promjere d = 6,4, 7,9, 9,3, 11,0, 12,5 i 15,2 mm. Izgled uadi prikazan
je na slici 4.29.

Slika 4.32. Izgled uadi za prednaprezanje

Betonske konstrukcije 87
4. Svojstva materijala betonskih konstrukcija

Natege ili kabeli formiraju se grupiranjem vie elinih niti u jednu cjelinu (slika 4.33.-a). Natege se
rabe za naknadno prednaprezanje betonskih konstrukcija dok se ice i uad upotrebljavaju za prethodno
prednaprezanje. ipke za prednaprezanje uglavnom su glatke ipke od visokovrijednog elika koje slue
za naknadno prednaprezanje. U prolosti su se ipke rabile puno ee za prednaprezanje jer se u sidrenju
ipke na krajevima osiguravalo vijanim spojem, dok se danas za prednaprezanje rabe rijetko.
Svi oblici elika za prednaprezanje u pravilu se isporuuju u namotima (kolutovima) to veih duljina
kako bi se izbjeglo nastavljanje.

a) Izgled natege (kabela) sastoji se od vie uadi b) Isporuka je ica, uadi i kabela u namotima
Slika 4.33. Izgled poprenog presjeka natege i naina isporuke elika za prednaprezanje

Slika 4.34. Usporedni prikaz pojavnih oblika elika za armiranje i prednaprezanje

4.3.2. Fizikalno-mehanika svojstva


S obzirom na to da je gustoa elika stabilna veliina, elik za prednaprezanje ima gustou koja iznosi
7850 kg/m3. Temperaturni je koeficijent takoer T,s = 1010-6 = 10-5 K-1, kod temperatura od -40 C
do 100 C.
U prednapetim betonskim konstrukcijama rabe se visokovrijedni elici koji imaju znatno veu vlanu
vrstou u odnosu na elik za armiranje, to se najbolje vidi na usporednom dijagramu prikazanom na
slici 4.35. Postizanje vee vlane vrstoe obino podrazumijeva vei udio ugljika i termike obrade to
utjee na to da elik za prednaprezanje nema izraeno teenje kao elik za armiranje.

88 Betonske konstrukcije
4. Svojstva materijala betonskih konstrukcija

Stoga su u pogledu mehanikih svojstava najvanija svojstva elika za prednaprezanje sljedea:


- granica poputanja koja je oznaena vrijednou pri trajnoj deformaciji od 0,1% - fp0,1
- vlana vrstoa elika fp
- modul elastinosti - Es
- produljenje pri najveem optereenju - u
- razred koji opisuje ponaanje pri relaksaciji (oputanju).

Slika 4.35. Usporedni dijagrami elika za prednaprezanje i armiranje [1]


U proraunu prednapetih betonskih konstrukcija, kao i kod armiranobetonskih konstrukcija, za vlanu
vrstou elika i granicu poputanja rabe se karakteristine vrijednosti definirane kao 5% fraktila. Stoga
su za proraun prednapetih betonskih konstrukcija u pogledu elika mjerodavne sljedee vrijednosti:
- fpk karakteristina vrijednost vlane vrstoe elika (obino u N/mm2)
- fp0,1k karakteristina vrijednost granice poputanja elika koja je oznaena vrijednou pri
trajnoj deformaciji od 0,1% (obino u N/mm2)
- uk karakteristina vrijednost relativne deformacije koja odgovara vrstoi elika (u )
- Ep modul elastinosti elika za prednaprezanje (obino u N/mm2)
- Razred 1, 2, 3 razred koji opisuje ponaanje pri relaksaciji (oputanju).
U pogledu vrstoe i granice poputanja, elik za prednaprezanje najee se oznaava oznakama tipa:
Y1570/1770 ili Y1600/1860 gdje je Y oznaka da se radi o eliku za prednaprezanje; 1570 ili 1600
karakteristina vrijednost granice poputanja, fp0,1k; 1770 ili 1860 karakteristina vrijednost vlane
vrstoe, fpk. U tablici 4.17. dane su vrijednosti karakteristika pojedinih vrsta elika za prednaprezanje
glede vlane vrstoe.
Tablica 4.17. Vlane vrstoe i granice poputanja pojedinih vrsta elika za prednaprezanje
Oznaka elika Y1080/1230 Y1375/1570 Y1470/1670 Y1570/1770 Y1600/1860
fp0,1k (u N/mm2) 1080 1375 1470 1570 1600
fpk (u N/mm2) 1230 1570 1670 1770 1860
Modul elastinosti razliit je za pojedine pojavne oblike elika za prednaprezanje budui da ovisi o
procesu proizvodnje. Tako se za analize i proraune moe uzeti da je modul elastinosti:
- Ep = 205 000 N/mm2 za ice i ipke (ovisno o proizvodnji moe biti 195-205 000 N/mm2)
- Ep = 195 000 N/mm2 za uad i natege (ovisno o proizvodnji moe biti 185-205 000 N/mm2).
Glede duktilnosti elik za prednaprezanje moe se smatrati prikladanim ako je zadovoljen uvjet da je
omjer vlane vrstoe i granice poputanja k = fpk/fp0,1k 1,10.

Betonske konstrukcije 89
4. Svojstva materijala betonskih konstrukcija

Relaksacija (oputanje) elika za prednaprezanje pad je naprezanja tijekom vremena u zategnutoj ici
pri konstantnom izduenju, tj. relativnoj deformaciji. Uslijed relaksacije elika s vremenom dolazi do
odreenog gubitka poetne sile prednaprezanja. Taj je fenomen prisutan i kod ica na gitari gdje nakon
nekog vremena ica jednostavno popusti i potrebno ju je pritegnuti. Na neki nain to je obrnuti fenomen
u odnosu na puzanje kod betona.
Gubitak sile zatezanja u ici za prednaprezanje pri konstantnoj relativnoj deformaciji zove se ista
relaksacija. U realnim konstrukcijama, uslijed utjecaja skupljanja i puzanja betona tijekom vremena
dolazi do stalne promjene duine betonskog elementa, tako da se proces relaksacije ne odigrava u
uvjetima konstantne relativne deformacije. Relaksacija ovisi o vrsti elika za prednaprezanje i ovisno o
veliini relaksacije, dijeli u 3 razreda (klase):
- razred (klasa) 1: ice i uad s visokom relaksacijom
- razred (klasa) 2: ice i uad s niskom relaksacijom
- razred (klasa) 3: ipke.
Relaksacija ovisi i o temperaturi pri emu je relaksacija vea to je vea temperatura. Meutim,
poveanje temperature u kratkom se periodu moe zanemariti. Ovisno o naprezanju u eliku i razredima
(klasama) relaksacije, moe se na dijagramu naprezanje relaksacija (slika 4.36.) odrediti relaksacija
elika nakon 1000 h.

Slika 4.36. Relaksacija elika nakon 1000 h kod 20C u funkciji naprezanja p (HRN EN 1992-1-1)
Sve je glede elika za prednaprezanje odreeno nizom hrvatskih normi nHRN EN 10138. Prema
navedenim normama oznaka elika za prednaprezanje mora sadravati: normu po kojoj se oznaava,
oznaku da se radi o eliku za prednaprezanje, karakteritinu vrijednost vlane vrstoe, nain
proizvodnje, promjer ice, broj ica u kabelu, znaajku povrine te razred duktilnosti. Primjer
oznaavanja prikazan je na slici 4.37.

Slika 4.37. Primjer oznaavanja elika za prednaprezanje sukladno nizu normi nHRN EN 10138

90 Betonske konstrukcije
4. Svojstva materijala betonskih konstrukcija

4.3.3. Proraunske pretpostavke elika za prednaprezanje

Za proraun prednapetih betonskih konstrukcija i elemenata rabe se nazivne vrijednosti plotina


poprenih presjeka elika za prednaprezanje i proraunske vrijednosti granice poputanja i vlane
vrstoe. Proraunska vrijednost granice poputanja odreuje se preko izraza:
f p0,1k
f pd (4.21.)
S
gdje je fpd proraunska vrijednost granice poputanja (u N/mm2); fp0,1k karakteristina granica
poputanja elika (u N/mm2); S parcijalni koeficijent sigurnosti za elik koji za osnovne i potresne
kombinacije iznosi S = 1,15, a za izvanredne, kao to je udar broda, iznosi S = 1,10.
Za proraun poprenih betonskih konstrukcija umjesto pravog radnog (c c ) dijagrama elika
prikazanog na slici 4.29.-a mogu se rabiti pojednostavljeni, tzv. proraunski dijagrami elika prikazani
na slici 4.29.-b. Na raspolaganju su dva dijagrama: a) bilinearni dijagram s nagnutom gornjom granom
te b) bilinearni dijagram s horizontalnom gornjom granom. Na slici 4.38. prikazani su radni dijagram i
njegova doputena pojednostavljenja s tim da se u praksi uglavnom koristi bilinearnim dijagramom s
horizontalnom granom, tzv. teenjem uz ogranienje karakteristine relativne deformacije pri slomu na
iznos ud = 20,0 .

a) Radni dijagram elika za prednaprezanje b) Idealizirani [A] i proraunski [B] dijagrami elika za
prednaprezanje
Slika 4.38. Radni i proraunski dijagrami elika za prednaprezanje prema HRN EN 1992-1-1
Zanimljivo je vidjeti usporedbu proraunskih vrijednosti granica poputanja uobiajenih elika za
armiranje i prednaprezanje. Za primjer su uzeti sljedei materijali:
f p0,1k 1570
- elik kvalitete Y1570/1770 f pd 1365,22 N/mm 2
S 1,15
f yk 500
- elik razreda B500A f yd 434,78 N/mm 2 .
S 1,15

f pd 1365,22
Odnos proraunskih vrstoa elika za prednaprezanje i armiranje iznosi: 3,14 .
f yd 434,78

S obzirom na to da elik za prednaprezanje ima vie od 3 puta veu proraunsku vrstou, postavlja se
pitanje zato se uope rabi elik za armiranje. Prvi je razlog taj to je elik za prednaprezanja isto toliko
ili vie skuplji u odnosu na elik za armiranje zbog zahtjevnije proizvodnje. Osim toga postoji niz
posebnosti prednapinjanja betonskih konstrukcija koje e biti detaljnije opisane u poglavlju o
prednapetim konstrukcijama.

Betonske konstrukcije 91
5. Proraun armiranobetonskih konstrukcija po graninom stanju nosivosti

5. Proraun armiranobetonskih konstrukcija po graninom


stanju nosivosti

5.1. Postupak prorauna i dimenzioniranja armiranobetonskih konstrukcija


Temeljni je princip suvremenog graditeljstva racionalno graenje. To se u zgradarstvu postie dobrim
arhitektonskim projektnim rjeenjem, povoljnim koncipiranjem nosive konstrukcije i spretnim statikim
rjeenjem. Mjerilo tehnike vrijednosti statikog dijela projekta oituje se u postizanju takvog rjeenja
nosive konstrukcije, koje uz potreban faktor sigurnosti daje najracionalnije i najpovoljnije rjeenje.
Izrada projekta konstrukcije postupak je kojem je zadatak izrada optimalne koncepcije nosive
konstrukcije graevine, pronalaenje ekstremnih vrijednosti utjecaja (reznih sila) na konstrukcijske
elemente u cilju dimenzioniranja, tj. odreivanja izmjera pojedinih konstrukcijskih elemenata (ploa,
greda, stup, zid i dr.) ili provjere njihovih dimenzija, a u svrhu dokaza i osiguranja njihove pouzdanosti
(nosivosti i stabilnosti), odnosno pouzdanosti graevine u cjelini.
Stoga projekt konstrukcije mora biti struan, pregledan i jasan uz dosta opisa i slika, a ne samo brojanih
vrijednosti, odnosno izraen tako da su njegova kontrola i provjeravanje laki i provedivi bez tekoa.
Kod izrade projektne dokumentacije uvijek treba imati u vidu da se ona izrauje za nekog drugog tko
e moi proitati i razumjeti sve to je projektant zamislio, nacrtao i proraunao te da je po projektnoj
dokumentaciji mogue izvesti graevinu za koju je izraen projekt.
Glavni projekt nosive (betonske) konstrukcije u tehnikom dijelu sastoji se od sljedeeg:
a) tehnikog opisa nosive konstrukcije koji treba sadravati:
- opis utjecaja namjene i naina uporabe graevine na svojstva nosive konstrukcije; podatke
iz elaborata o prethodnim istraivanjima (npr. podatke iz geotehnikog elaborata) i podlogu
koji su od utjecaja na svojstva nosive konstrukcije
- detaljan opis nosive konstrukcije ukljuivo i temeljenje
- opis naina izvoenja nosive konstrukcije i ugradnje graevnih proizvoda koji je bitan za
ispunjavanje tehnikih svojstava nosive konstrukcije.
b) statikog prorauna nosive konstrukcije koji treba sadravati:
- podatke o predvienim djelovanjima i utjecajima na graevinu, koji se odnose na proraun
nosivosti i uporabljivosti nosive konstrukcije
- podatke o temeljnom tlu i seizminosti
- proraun nosivosti i uporabljivosti nosive konstrukcije za predvidiva djelovanja i utjecaje te
proraun pojedinih dijelova betonske konstrukcije za sve faze graenja i uporabe graevine.
c) programa kontrole i osiguranja kvalitete nosive konstrukcije koji treba sadravati:
- svojstva koja moraju imati graevni proizvodi koji se ugrauju u betonsku konstrukciju,
ukljuivo odgovarajue podatke propisane odredbama o oznaavanju graevnih proizvoda
- ispitivanja i postupke dokazivanja uporabljivosti graevnih proizvoda koji se izrauju na
gradilitu za potrebe tog gradilita
- ispitivanja i postupke dokazivanja nosivosti i uporabljivosti nosive konstrukcije
- uvjete graenja i druge zahtjeve koji moraju biti ispunjeni tijekom izvoenja nosive
konstrukcije
- posebne uvjete znaajne za ispunjenje zahtjeva popisanih posebnim pravilnicam i sl.

92 Betonske konstrukcije
5. Proraun armiranobetonskih konstrukcija po graninom stanju nosivosti

Jedan pravilan, potpun i iscrpan statiki proraun armiranobetonske (AB) nosive konstrukcije obuhvaa
sljedee:
- izradu statikog rjeenja AB konstrukcije (izradu statike sheme s oznakama pozicija)
- odreivanje optereenja (djelovanja) na pojedine konstrukcijske elemente
- odreivanje vrijednosti reznih sila (M, V, N i dr.) u AB elementima uz izradu potrebnih statikih
shema sa shemama optereenja
- dimenzioniranje elemenata AB konstrukcije, odnosno odreivanje izmjera elemenata AB
konstrukcija, prema graninim stanjima nosivosti
- provjeru graninih stanja uporabljivosti AB konstrukcije i to prvenstveno pukotina i pomaka
(progiba)
- razradu pojedinosti (izradu karakteristinih detalja u pogledu oblikovanja i armiranja).
Osim navedenog treba imati u vidu da statiki proraun betonske konstrukcije slui kao podloga za
izradu nacrta oplate, nacrta armature i ponudbenog trokovnika koji su sastavni dio izvedbenog projekta.

5.1.1. Statiko rjeenje AB nosive konstrukcije (shema nosive konstrukcije)


Statiko je rjeenje nosive konstrukcije odabir glavnog nosivog sustava graevine i njegovo
ralanjivanje na konstrukcijske elemente. Dobro rjeenje statikog sustava zahtijeva od projektanta
(konstruktora) znanje i iskustvo.
Statiko rjeenje radi se na osnovu arhitektonskih nacrta izraenih u mjerilu 1:100, koji su ujedno
podloga za izradu statikog prorauna. Graevina se, idui redom od krova do temelja, rastavlja na svoje
sastavne dijelove, tj. katne konstrukcije (etae) s pripadnim konstrukcijskim elementima kao to su
ploe, grede, nadvoji, stubita i dr.
Za razliku od izgradnje graevine koja se odvija od temelja do krova, analiza, tj. proraun konstrukcije
radi se obratno, od krova prema temeljima.
Kod izrade statikog rjeenja osnovni je zadatak odrediti nosive zidove i stupove. Na neki se nain
prilikom izrade arhitektonskih nacrta (rjeenja), s obzirom na poloaj pregrada i ovojnica, uvjetuje
mogui poloaj zidova i stupova. Kada se odredi glavni vertikalni konstrukcijski sustav (zidovi i
stupovi), pristupa se rjeavanju pojedine etae, tj. stropnih i krovnih konstrukcija. Tu se prvo odredi
sustav konstrukcije koji e se primijeniti i to s obzirom na vrstu i veliinu optereenja, veliinu raspona
te raspored glavnih nosivih zidova i stupova. Zatim se odrede oslonci stropnih konstrukcija i pojedinih
konstrukcijskih elemenata. Na taj se nain dobije sustav sporednih i glavnih nosaa, koji se obiljeavaju
pozicijama (stavkama). Pozicijama se oznaava svaki konstrukcijski element te se dobije shema (nacrt)
pozicija dotine etae, odnosno stropa. Shema nosive konstrukcije s oznaenim pozicijama daje jasnu
sliku o sustavu nosaa kao i o rasporedu glavnih i sekundarnih konstrukcijskih elemenata. Izgled sheme
konstrukcije s oznakama pozicija prikazan je na slici 5.1. Na shemi na slici 5.1., radi boljeg
razumijevanja nosive konstrukcije, prikazani su i prevaljeni presjeci koji se u pravilu ne prikazuju na
shemi konstrukcije.
Pri izradi sheme nosive konstrukcije svaki je njezin dio, bez obzira na to razlikuje li se on po rasponu
ili po presjeku, potrebno oznaiti oznakom pozicije (POZ), odnosno stavkom u obliku troznamenkastog
broja, gdje prvi broj predstavlja odgovarajuu etau, a sljedea dva broja predstavljaju oznaku
konstrukcijskog elementa u toj etai. Obiljeavanje etaa (stropova) zapoinje od prizemlja prema
krovitu pri emu konstrukcija zapoinje oznakom POZ 000. Tako npr. pozicija POZ 207 oznaava
konstrukciju druge etae (broj 2), dok broj 07 predstavlja oznaku konstruktivnog elementa (u ovom
sluaju grede). Stupovi se obiljeavaju s obzirom na konstrukciju etae koju nose pa tako razlikujemo
oznaku stup S I/200 koja oznaava stup S I u drugoj etai. Ako na shemi postoje osi, onda pozicije
stupova i zidova obino imaju oznake osi i etae na koju se odnose.

Betonske konstrukcije 93
5. Proraun armiranobetonskih konstrukcija po graninom stanju nosivosti

Slika 5.1. Primjer izgleda sheme nosive konstrukcije stropa s oznaenim pozicijama

5.1.2. Odreivanje optereenja


Vrste djelovanja i postupak odreivanja djelovanja na nosive konstrukcije detaljno su prikazani u
poglavlju 3. Djelovanja na nosive konstrukcije. U zgradarstvu se uglavnom proraun nosive
konstrukcije radi s tzv. izravnim djelovanjima, tj. raznim optereenjima (koncentriranima ili
rasprostrtima) na nosivu konstrukciju.
U statikom proraunu nosive konstrukcije vano je odrediti vrstu i veliinu djelovanja (optereenja)
koje djeluje na konstrukcijski element koji se proraunava. U zgradarstvu se optereenje odreuje na
osnovi statikog rjeenja i u skladu s vaeim normama za optereenja (niz normi HRN 1991), dok se
kod industrijskih graevina optereenja odreuju posebnim zahtjevima dotine grane. Optereenja se
prema vrsti djelovanja dijele na stalna, promjenjiva i izvanredna (tablica 5.1.).
1) Stalno optereenje G
Stalno je optereenje svako ono optereenje koje ne mijenja poloaj djelovanja niti iznos
tijekom proraunskog vijeka uporabe. Pod stalnim optereenjem podrazumijeva se ono
optereenje koje se pojavljuje pri proraunu svakog konstrukcijskog elementa kao optereenje
koje uvijek djeluje, kao to je npr. vlastita teina konstrukcije, teina opreme i sl.
2) Promjenjivo optereenje Q
Promjenivo je optereenje svako ono optereenje koje moe mijenjati mjesto djelovanja,
odnosno zauzeti razne poloaje na konstrukciji, kao npr. ljudi, namjetaj, uskladiteno gradivo,
opterenje snijegom, vjetrom i sl. U zgradarstvu je dominantno promjenjivo optereenje tzv.
uporabno optereenje koje je odreeno vrstom i svrhom graevine pa se esto pod pojmom
promjenjivog optereenja, dodue krivo, rabi pojam uporabno optereenje.
3) Izvanredno optereenje A
Izvanredno optereenje kao optereenje nema stalan karakter i pojavljuje se vrlo rijetko, a zbog
svoje prirode ga teko moemo tono definirati. Izvanredno optereenje obuhvaa djelovanje
potresa, udar vozila, klizanje terena i sl.

94 Betonske konstrukcije
5. Proraun armiranobetonskih konstrukcija po graninom stanju nosivosti

Tablica 5.1. Vrste optereenja na konstrukcijske elemente nosive konstrukcije


Stalna optereenja - G Promjenjiva optereenja - Q Izvanredna optereenja - A
- vlastita teina konstrukcijskog - uporabno optereenje - udari vozila ili plovila
elementa - optereenje snijegom - eksplozije
- vlastita teina nenosivih - optereenje vjetrom - poar
dijelova neke konstrukcije, - prometno optereenje - ekstremno jak vjetar (tornado)
obloge ili nepomine opreme - optereenje uslijed promjene - potres
- tlak tla temperature - optereenje snijegom*
- hidrostatski tlak vode - optereenje ledom
* Optereenje snijegom moe se uzeti kao promjenjivo i kao izvanredno optereenje, ovisno o lokaciji
graevine.
Prema rasporedu optereenja po konstrukciji, stalno i promjenjivo optereenje dijelimo na sljedea:
- jednoliko rasprostrto optereenje (kontinuirano)
- nejednoliko rasprostrto optereenje (trokutno, trapezno)
- koncentrirano optereenje (pojedinane sile sporednih nosaa, stupova i sl.).
Za oznaavanje optereenja u proraunu se rabe sljedee oznake:
g stalno povrinsko ili linijsko optereenje
q promjenjivo povrinsko ili linijsko optereenje
g + q ukupno povrinsko ili linijsko optereenje
G stalno pojedinano optereenje (stalna koncentrirana sila)
Q promjenjivo pojedinano optereenje (promjenjiva koncentrirana sila)
G + Q ukupno pojedinano optereenje (ukupna koncentrirana sila)
Jaina (intenzitet) optereenja po jedinici povrine iskazuje se u kN/m2, a po jedinici duljine u kN/m.
Pojedinana se optereenja iskazuju u kN.
Kod odreivanja optereenja na pojedini konstrukcijski element obino se pretpostavlja da reakcija
nekog odreenog elementa djeluje kao optereenje na element koji ga podupire te da je redoslijed
prijenosa optereenja sljedei: krovna i stropna ploa predaju optereenje gredama, grede predaju
optereenje stupovima, stupovi predaju optereenje temeljima, a temelji na kraju prenose optereenje
na temeljno tlo (Vidi sliku 5.2.).

Slika 5.2. Redoslijed prijenosa optereenja na konstrukcijske elemente [1]

Betonske konstrukcije 95
5. Proraun armiranobetonskih konstrukcija po graninom stanju nosivosti

Jedinina optereenja od stalnog optereenja, tj. od vlastite teine konstrukcije i ostalih sastavnica, kako
je prikazano u poglavlju 3.1., raunaju se preko izraza:

- ukupna teina: G (kN) (kN/m 3 ) V (m 3 ) (5.1.)


- linijsko optereenje od vl. teine: g (kN/m) (kN/m 3 ) A(m 2 ) (5.2.)
- plono stalno od vl. teine: g (kN/m ) (kN/m ) h(m)
2 3
(5.3.)

gdje je zapreminska teina materijala u skladu s tablicom 3.2.; V zapremina elementa; A plotina
s koje se svodi optereenje; h debljina sloja, kao npr. debljina ploe ili estriha i sl.
Jedinina optereenja od promjenjivog optereenja, tj. od uporabnog optereenja, optereenja snijegom
i sl. prikazana su u poglavljima 3.2 3.9. Na temelju jedininih optereenja stalnog i promjenjivog
optereenja odreuju se optereenja na pojedine konstrukcijske elemente.
Za ploe se u pravilu proraun provodi za 1m irine ploe pa je optereenje upravo jednako optereenju
po m2. Na slici 5.3. dan je prikaz prorauna jedininog optereenja stropne ploe (POZ 1) u poslovnoj
zgradi.

Analiza optereenja na plou POZ 1


Stalno optereenje
- parket od tvrdog drva 1,2 cm .......................................................... 0,012 8 = 0,10 kN/m2
- armirani rabicirani estrih 5 cm ....................................................... 0,05 23 = 1,15 kN/m2
- ekspandirani polistiren 2 cm ........................................................... 0,02 0,4 = 0,01 kN/m2
- armiranobetonska ploa 14 cm ....................................................... 0,14 25 = 3,50 kN/m2
Ukupno stalno optereenje..................................................................... g = 4,85 kN/m2
Promjenjivo optereenje
- uporabno optereenje za uredski prostor (kategorija B1)............... = 2,00 kN/m2
- pomine pregrade teine q 1,0 kN/m........................................... = 0,50 kN/m2
Ukupno promjenjivo optereenje........................................................... q = 2,50 kN/m2
Proraunsko ukupno optereenje (1,35g + 1,50q).............................. qEd = 10,30 kN/m2
Slika 5.3. Prikaz konstrukcije s oznakom pozicija (POZ 1 ploa; POZ 2 i 3 grede; POZ S1 stup) i
proraun jedininog optereenja ploe POZ 1 u poslovnoj zgradi
Proraun optereenja na gredu provodi se na nain da se optereenje od ploa uzima u veliini koja
odgovara irini dijela ploe s kojeg se optereenje prenosi na gredu. U sluaju prikazanom na slici 5.4.
irina dijela ploe s koje se optereenje prenosi na gredu odgovara osnom razmaku izmeu greda.
Optereenju s ploe dodaje se vlastita teina rebra grede. Budui da je greda linijski element, optereenje
se rauna u kN po metru duine [kN/m]. Vidi primjer na slici 5.4.

96 Betonske konstrukcije
5. Proraun armiranobetonskih konstrukcija po graninom stanju nosivosti

Analiza optereenja na gredu POZ 2


Stalno optereenje
- optereenje od ploe POZ 1 ........................................................... 4,85 5,0 = 24,3 kN/m
- teina rebra grede ........................................................................... 0,30,66 25 = 5,0 kN/m
Ukupno stalno optereenje.................................................................... g = 29,3 kN/m
Promjenjivo optereenje
- optereenje od ploe POZ 1 ........................................................... 2,50 5,0 = 12,5 kN/m
Ukupno promjenjivo optereenje........................................................... q = 12,5 kN/m
Proraunsko ukupno optereenje (1,35g + 1,50q).............................. qEd = 58,3 kN/m
Slika 5.4. Prikaz irine pojasa ploe s kojeg se optereenje prenosi na gredu POZ 2 i proraun
jedininog optereenja grede POZ 2 u poslovnoj zgradi

Analiza optereenja na stup POZ S1


Stalno optereenje
- optereenje od ploe POZ 1 ........................................................... 4,855,05,0 = 121 kN
- teina rebra grede POZ 2 ............................................................... 0,30,66255,0 = 25 kN
- teina rebra grede POZ 3 ............................................................... 0,30,26255,0 = 10 kN
- teina stupa ..................................................................................... 0,323,025 = 7 kN
Ukupno stalno optereenje.................................................................... Ng = 163 kN
Promjenjivo optereenje
- optereenje od ploe POZ 1 ........................................................... 2,505,05,0 = 63 kN
Ukupno promjenjivo optereenje........................................................... Nq = 63 kN
Proraunsko ukupno optereenje (1,35Ng + 1,50Nq).......................... NEd = 315 kN
Slika 5.5. Prikaz dijela konstrukcije s kojeg se optereenje prenosi na stup POZ S1 i proraun
optereenja stupa POZ S1 u poslovnoj zgradi

Betonske konstrukcije 97
5. Proraun armiranobetonskih konstrukcija po graninom stanju nosivosti

Proraun optereenja na stup provodi se na nain da se optereenje od ploa uzima u veliini koja
odgovara plotini dijela ploe s koje se optereenje prenosi na stup. U sluaju prikazanom na slici 5.5.
plotina dijela ploe s koje se optereenje prenosi na stup omeena je simetralama izmeu stupova u
obama smjerovima. Optereenju s ploe dodaje se vlastita teina rebra greda odgovarajueg dijela i
vlastita teina stupa. Optereenje na stup rauna se u kN. Vidi primjer na slici 5.5.
Kod provedbe analize optereenja, odnosno odreivanja jedininog optereenja na pojedine
konstrukcijske betonske elemente u zgradarstvu uobiajeno je da se jedinina povrinska optereenja (u
kN/m2) zaokruuju na dvije decimale, jedinina linijska optereenja (u kN/m) zaokruuju na jednu
decimalu, a koncentrirano se optereenje (u kN) zaokruuje na cijeli broj.

5.1.3. Odreivanje reznih sila


Ekstremne vrijednosti reznih sila u presjecima betonskih konstrukcijskih elemenata odreuju se
proraunom prema teoriji konstrukcija pri emu razlikujemo:
- linearnu teoriju (teoriju elastinosti)
- linearnu teoriju s ogranienom preraspodjelom momenata savijanja
- nelinearnu teoriju
- teoriju plastinosti.
Primjena pojedine teorije ovisi o vrsti i karakteristikama nosive konstrukcije, vrsti i intenzitetu
optereenja, stanju naprezanja i deformacija u promatranom presjeku, karakteritikama presjeka itd. U
proraunu nosivih konstrukcija najvie se primjenjuje linearna teorija, odnosno obina graevna statika.
Ona se temelji na linearnom odnosu naprezanja i deformacija (Hookovu zakonu), a ujedno pretpostavlja
da su rezne sile u presjecima proporcionalne optereenju.
Nosive konstrukcije sastoje se od meusobno povezanih konstrukcijskih elemenata koji omoguuju da
se sva optereenja prenesu u tlo. Kako se to tono u stvarnosti dogaa, teko je potpuno sagledati, no u
praksi se rade odreena pojednostavnjenja koja su na strani sigurnosti. Tako pri proraunu reznih sila
priblino ocjenjujemo stupanj upetosti na krajevima greda i stupova te pretpostavljamo da reakcija
jednog elementa djeluje kao optereenje na element koji ga podupire i sl.
Razvojem informatike danas se proraun reznih sila u pojedinim konstrukcijskim elementima najee
provodi pomou raunala uporabom odgovarajuih raunalnih programa (slika 5.6.).

Slika 5.6. Prikaz nekih od najpoznatijih raunalnih programa za proraun nosivih konstrukcija
Raunalni programi omoguuju modeliranje cijele nosive konstrukcije u jedan prostorni model te
proraun reznih sila svih pojedinih konstrukcijskih elemenata. Osim toga raunalni programi imaju
mogunost sami proraunavati optereenja na pojedine konstrukcijske elemente, kao i provesti postupak
dimenzioniranja pojedinih konstrukcijskih elemenata. Neki primjeri prostornih modela prikazani su na
slici 5.7.

98 Betonske konstrukcije
5. Proraun armiranobetonskih konstrukcija po graninom stanju nosivosti

Slika 5.7. Primjeri prostornih modela nosivih konstrukcija nekih poznatih graevina

Za jednostavnije konstrukcije i pribline proraune konstrukcijskih elemenata rezne se sile mogu


proraunati na idealiziranim shemama metodama graevne statike i to na sljedei nain:
- statiki odreeni sustavi pomou jednadbi ravnotee (kolegij Nosive konstrukcije I)
- uvrijeeni jednostavni sustavi (proste grede, konzole, kontinuirani nosai, jednostavni okviri i
dr.) pomou podataka iz statikih tablica, gdje su za njih dani izrazi za proraun reznih sila u
kritinim presjecima (Za primjer vidi tablicu 5.2.).
Tablica 5.2. Tablica za proraun momenata savijanja, M, poprenih sila, V, i reakcija, R,
kontinuiranog nosaa preko dvaju jednakih raspona [4]

Budui da u prolosti nije bilo raunalnih programa, danas se u strunoj literaturi moe pronai dosta
literature s tablinim odreivanjem reznih sila u kritinim presjecima za razne statike sustave i oblike
optereenja.

Betonske konstrukcije 99
5. Proraun armiranobetonskih konstrukcija po graninom stanju nosivosti

Kao to je ve reeno, potrebno je odrediti ekstremne vrijednosti reznih sila, tj. momenata savijanja,
poprenih i uzdunih sila te momenata torzije. Ovo odreivanje obavlja se postavljanjem optereenja u
najnepovoljniji poloaj. Da bi proraun bio jasniji i pregledniji, potrebno je prije prorauna reznih sila
izraditi statiku shemu (sa shemom optereenja). Statika shema predstavlja ucrtavanje sheme
konstrukcijskog elementa, s najnepovoljnijim poloajem promjenjivog optereenja, tj. uporabnim
optereenjem koje daje najvee vrijednosti reznih sila za konstrukcijski sustav koji je odabran u
statikom rjeenju nosive konstrukcije.
Iz statike sheme mora se jasno vidjeti sustav nosaa koji se proraunava, s oznakom vrste leaja
(pokretan, nepokretan, upet i sl.), treba biti kotiran raspon, upisan broj leaja, a shema mora sadravati
i oznaku optereenja. Na slici 5.8. prikazan je primjer statikih shema za odreivanje ekstremnih
vrijednosti reznih sila kontinuirane grede POZ 207-208-207 sa slike 5.1.

a) osnovna shema - uporabno optreenje preko cijelog raspona

b) shema za odreivanje maksimalnog momenta u krajnjim poljima

c) shema za odreivanje maksimalnog momenta u srednjem polju

d) shema za odreivanje maksimalnog momenta iznad leajeva


Slika 5.8. Statike sheme za proraun reznih sila grede POZ 207-208-207 sa slike 5.1.
Kada je u pitanju vei broj razliitih optereenja (stalno, uporabno, snijeg, vjetar i dr.), kod pojedinih je
statikih sustava radi jasnoe i preglednosti potrebno izraunati rezne sile za svako optereenje zasebno,
a tek tada napraviti proraunske kombinacije koje e u konstrukcijskom elementu izazvati
najnepovoljnije utjecaje.
Bez obzira na to kojom teorijom ili nainom su se proraunali konstrukcijski elementi, rezultat
prorauna ekstremne su vrijednosti reznih sila u presjeku gdje u pravilu imamo:
- od stalnog optereenja:
momente savijanja Mg; poprene sile Vg; uzdune sile Ng; moment torzije Tg
- od promjenjivog (najee uporabnog) optereenja:
momente savijanja Mq; poprene sile Vq; uzdune sile Nq; moment torzije Tq.
Za pribline proraune i jednostavnije statike sustave gdje su sva optereenja istog naina djelovanja
(kao npr. optereenje stropova) doputeno je da se odmah napravi zbroj svih optereenja, tj. da se
napravi proraunsko optereenje (qEd = Gg + Qq) i da se rezne sile u kritinim presjecima odrede
odmah za proraunsko optereenje, a rezultat takvog prorauna su proraunske vrijednosti reznih sila

100 Betonske konstrukcije


5. Proraun armiranobetonskih konstrukcija po graninom stanju nosivosti

(MEd, VEd, NEd, TEd). To je prihvatljivo kako bi se izbjeglo nepotrebno ponavljanje istog prorauna za
stalno i uporabno optereenje.

5.1.4. Dimenzioniranje konstrukcijskih elemenata


Nakon to su odreene veliine reznih sila (M, V, N, T) konstrukcijskih elemenata, sljedee je izbor,
odnosno korekcija dimenzija koje e biti najpovoljnije, a da se pritom njihov oblik uklopi u
arhitektonsku strukturu pojedinih dijelova graevine ili graevine u cjelini. Stoga dimenzioniranje
armiranobetonskih konstrukcijskih elemenata predstavlja:
a) odreivanje oblika betonskog poprenog presjeka s tonim i najekonominijim dimenzijama
b) odreivanje armiranog dijela presjeka, to se svodi na odreivanje potrebne plotine armature,
odnosno njezine koliine za zadano optereenje i odabrani statiki sustav nosaa, pri emu treba
uzeti u obzir stabilnost elementa i ekonominost budui da je armatura skuplja komponenta
armiranog betona.
Prije samog poetka dimenzioniranja (pa ak i prorauna) potrebno je pretpostaviti izgled poprenog
presjeka betonskog konstrukcijskog elementa i odabrati materijal koji e biti upotrebljen te koje je
kvalitete odabrani materijal. Uvjetno, dimenzioniranje konstrukcijskog elementa znai odreivanje
nosivosti presjeka, razreda betona ili koliine armature.
Dimenzioniranje AB konstrukcijskih elemenata kao i drugih vrsta konstrukcija provodi se prema teoriji
graninih stanja:
- granino stanje nosivosti (GSN ili engl. ULS)
- granino stanje uporabljivosti (GSU ili engl. SLS).
Dimenzioniranjem prema graninom stanju nosivosti (GSN) uz najnepovoljniju kombinaciju stalnog i
promjenjivog optereenja, kao i dodatnih utjecaja, AB konstrukcija se osigurava od sloma i prevrtanja.
Meutim, taj proraun ne jami da e se sloenija konstrukcija kao cjelina u uporabi ponaati na eljeni
nain, stoga je potrebna i provjera prema graninom stanju uporabljivosti (GSU). Provjera graninih
stanja uporabljivosti u pravilu se provodi priblinim postupcima prorauna irina pukotina i veliine
progiba konstrukcijskog elementa. Dokazom da irine pukotina, odnosno veliine progiba,
zadovoljavaju propisima odreene kriterije, proraun je AB konstrukcijskog elementa zavren. U
protivnom, dimenzioniranje je potrebno ponoviti toliko puta dok svi kriteriji ne budu ispunjeni.
Nakon zavrenog dimenzioniranja, a na temelju odabranih dimenzija i dokaza, izrauju se izvedbeni
nacrti graevine (planovi oplate i nacrti armature), rabei za oznaavanje pojedinih konstrukcijskih
elemenata iste oznake kao u statikom proraunu (shemi konstrukcije s oznakama pozicija).

5.2. Dimenzioniranje armiranobetonskih konstrukcijskih elemenata po


graninom stanju nosivosti
Kako beton i armatura imaju jako izraenu plastinu deformaciju, slom armiranobetonske konstrukcije
ne nastupa odmah po postizanju granine (proraunske) vrstoe, nego kasnije. Zato teoriju, ija je
osnova plastino ponaanje betona i armature, nazivamo teorijom granine nosivosti.
Za svaku AB konstrukciju i AB konstrukcijski element moe se rei da imaju odreenu nosivost. Tako
je npr. najvei moment savijanja, koji neki element moe prihvatiti, nosivost tog elementa na savijanje.
Ako se dogodi da rezne sile prekorae vrijednost nosivosti nekog elementa, tada dolazi do sloma
konstrukcije. Pod slomom podrazumijevamo trajno oteenje, tj. ono stanje pri kome presjek, odnosno

Betonske konstrukcije 101


5. Proraun armiranobetonskih konstrukcija po graninom stanju nosivosti

konstrukcija gubi sposobnost odupiranju vanjskim utjecajima ili dobije nedopustivo velike deformacije
ili lokalna oteenja, poslije ega ona vie ne moe funkcionirati kao nosa u pogledu nosivosti, trajnosti
i funkcionalnosti.
U poglavlju 2.6. dan je opi izraz za razmatranje graninog stanja sloma (STR):
E d Rd (5.4.)
gdje je Ed proraunska vrijednost uinaka djelovanja kao to su unutarnje uzdune i/ili poprene sile,
momenti savijanja ili vektor koji predstavlja vie unutarnjih sila i/ili momenata savijanja; Rd
proraunska vrijednost odgovarajue otpornosti presjeka ili elementa.
Generalno, u proraunu moemo usvojiti da e se konstrukcija, kad neka od reznih sila (M, V, N, T)
izazvana vanjskim optereenjem, dostigne najveu (graninu) vrijednost koja odgovara nosivosti
presjeka, nai u graninom stanju nosivosti. Stoga se izraz (5.4.) sveden na razinu presjeka, za
uobiajene rezne sile, moe napisati u obliku:
M Ed M Rd

VEd VRd
E d Rd (5.5.)
N Ed N Rd
TEd TRd
gdje su MEd, VEd, NEd, TEd proraunske vrijednosti reznih sila (moment savijanja, poprena sila,
uzduna sila i moment torzije) u nekom presjeku konstrukcijskog armiranobetonskog elementa; MRd,
VRd, NRd, TRd proraunska vrijednost odgovarajue otpornosti presjeka.
Naravno, u pogledu izraza (5.5.) i nosivosti poprenog presjeka, moe se govoriti i o nosivosti
poprenog presjeka izloenog sloenom naprezanju, odnosno zajednikom djelovanju vie reznih sila
(npr. istodobno djelovanje momenta savijanja i uzdune sile).
Proraunske vrijednosti reznih sila u nekom presjeku odreuju se tako da se vrijednosti reznih sila za
pojedina optereenja mnoe s odgovarajuim faktorom sigurnosti za djelovanja u skladu s izrazima
(2.19.) i (2.20.) te tablicom 2.2.
Za konstrukcije zgrada u normalnim uvjetima doputa se pojednostavljenje odreivanja proraunskih
reznih sila to je opisano u poglavlju 2.7. Stoga se za daljnje analize vezane za dimenzioniranje
poprenih presjeka nosivih konstrukcija u zgradarstvu mogu rabiti kombinacije dane u tablici 5.3.
Tablica 5.3. Kombinacije za odreivanje proraunskih reznih sila za GSN u nekom presjeku
Kombinacija Proraunske rezne sile
MEd = 1,35Mg + 1,5Mq
Osnovna kombinacija za stalno (G) + jedno VEd = 1,35Vg + 1,5Vq
promjenjivo optereenje (Q) NEd = 1,35Ng + 1,5Nq
TEd = 1,35Tg + 1,5Tq
MEd = 1,35Mg + 1,35Mq,i
Osnovna kombinacija za stalno (G) + istovremeno
VEd = 1,35Vg + 1,35Vq,i
vie promjenjivih optereenja (Qi) kao npr.
NEd = 1,35Ng + 1,35Nq,i
uporabno, snijeg, vjetar i sl.
TEd = 1,35Tg + 1,35Tq,i
MEd = Mg + 0,30Mq + Me
Kombinacije s potresom (seizmika kombinacija)
VEd = Vg + 0,30Vq + Ve
pri emu se oznaka e odnosi na reznu silu od
NEd = Ng + 0,30Nq + Ne
potresa.
TEd = Tg + 0,30Tq + Te
Napomena: U sluaju da stalno optereenje djeluje povoljno, umjesto faktora sigurnosti 1,35 potrebno je u
izrazima rabiti faktor sigurnosti 1,00. U sluaju da promjenjivo optereenje djeluje povoljno, umjesto faktora
sigurnosti 1,5 potrebno je u izrazima rabiti faktor sigurnosti 0,00.

102 Betonske konstrukcije


5. Proraun armiranobetonskih konstrukcija po graninom stanju nosivosti

Proraunska nosivost (otpornost) nekog presjeka, Rd, najvea je rezna sila koju presjek moe preuzeti.
Granina nosivost presjeka proraunava se zavisno o dimenzijama presjeka i svojstvima materijala. Pri
tome se podrazumijeva potpuno iskoritenje proraunske nosivosti elika i/ili betona. Prema teoriji
graninih stanja armiranobetonskih konstrukcija za odreivanje otpornosti presjeka elementa vrijede
sljedee pretpostavke:
1. Za sve vrijeme prirasta naprezanja i deformacije presjeci ostaju ravni. To je tzv. Bernoulijeva
hipoteza ravnih presjeka poznata iz otpornosti materijala, koja kaa da je raspodjela relativnih
deformacija po visini linearna.
2. Deformacije prianjanjue armature u vlanom i tlanom su podruju jednake deformaciji
okolnog betona. To znai da elik i beton imaju meusobno jednake relativne deformacije (s =
c) na jednakim udaljenostima od neutralne osi. Time se podrazumijeva da prianjanje armature
za beton nije nigdje narueno, sve do sloma konstrukcije.
3. Beton je u vlanom pojasu pri slomu ispucao pa je iskljuen iz nosivosti. Pri tome se zanemaruje
vlana vrstoa betona to znai da sva vlana naprezanja i vlane sile preuzima iskljuivo
armatura.
4. Za vezu naprezanja () i relativne deformacije elika (s) i betona (c) rabe se proraunski
dijagrami betona i elika dani u poglavljima 4.1.8. i 4.2.3.
Kod odreivanja proraunske otpornosti nekog presjeka izrazito su vane vrijednosti proraunske
vrstoe betona i elika te proraunski dijagrami za beton i elik. U poglavlju 4. detaljno su
prikazani postupci odreivanja proraunskih vrijednosti vrstoe i granice poputanja elika i betona
kao i njihovi proraunski dijagrami odnosa te se nee ponovno prikazivati. Radi vanosti tih
parametara na slici 5.9. prikazani su najee primjenjivani proraunski dijagrami betona i elika kao i
nain odreivanja njihovih proraunskih vrstoa.
a) beton b) elik (armatura)
Proraunska vrstoa betona: fcd = ccfck/C Proraunska vrstoa elika: fyd = fyk/S
cc = 1,00 (0,85) fck = karakteristina granica poputanja elika
fck = karakteristina vrstoa betona S = 1,15 (Vidi tablicu 2.3.)
C = 1,50 (Vidi tablicu 2.3.)

Slika 5.9. Radni dijagrami i proraunske vrstoe betona i elika

5.2.1. Ponaanje armiranobetonskih elemenata pri optereenju na savijanje i poprene sile


do sloma
Radi boljeg razumijevanja teorije graninih stanja armiranobetonskih konstrukcija i samog postupka
dimenzioniranja, potrebno je promotriti ponaanje jednostavno oslonjene grede pri optereenju do
sloma. Na slici 5.10. prikazana je jednostavno oslonjena greda poprenog presjeka b/h i raspona l,
optereena kontinuiranim linijskim optereenjem q [kN/m] koje raste od poetne vrijednosti, q0 = 0,00
kN/m, do maksimalne vrijednosti, qmax, koja odgovara slomu grede. Uslijed linijskog optereenja na
gredu u njoj se pojavljuju momenti savijanja i poprene sile. Na istoj slici prikazani su dijagram

Betonske konstrukcije 103


5. Proraun armiranobetonskih konstrukcija po graninom stanju nosivosti

momenta savijanja, pri emu moment na sredini raspona iznosi M = ql2/8 i dijagram poprenih sila, pri
emu maksimalna poprena sila na osloncu iznosi V = ql/2.

Slika 5.10. Jednostavno oslonjena armiranobetonska greda optereena linijskim optereenjem q


Za male vrijednosti optereenja q vrijednosti tlanih i vlanih naprezanja su male i greda se ponaa kao
da je od homogenog i izotropnog materijala. Takvo stanje naprezanja nazivamo Stanje I i za njega
vrijede izrazi iz otpornosti materijala, tj. raspodjela naprezanja i deformacija u betonu je linearna, a
tlana i vlana naprezanja preuzimaju i beton i armatura, srazmjerno udaljenosti od neutralne osi. U bilo
kojoj toki grede djeluju normalna naprezanja x i y te posmina naprezanja xy. Za tapne elemente,
kao to je greda, naprezanja y mogu se zanemariti pa ostaju samo normalno naprezanje = x,
usporedno s osi grede i posmino naprezanje = xy. Naprezanja u nekoj toki, koja je udaljena za y od
neutralne osi koja pripada presjeku udaljenom za x od leaja (slika 5.10), mogu se odrediti izrazima iz
otpornosti materijala:
M
x y (5.6.)
I
V S
x y (5.7.)
I b
gdje su Mx i Vx momenti savijanja i poprena sila u presjeku na udaljenosti x od leaja; I moment
inercije poprenog presjeka; b irina poprenog presjeka; Sy statiki moment povrine iznad y s
obzirom na neutralnu os. Raspodjela uzdunih naprezanja linearna je, a posminih parabolina, kao to
se vidi na slici 5.11.

Slika 5.11. Trajektorije glavnih naprezanja i raspodjela uzdunih i posminih naprezanja po visini
presjeka za stanje I

104 Betonske konstrukcije


5. Proraun armiranobetonskih konstrukcija po graninom stanju nosivosti

Iz otpornosti materijala poznato je da vrijednosti i mijenjaju iznos u odnosu na kut nagiba


promatranog elementa (toke) u odnosu na uzdunu os x te da postoji uvijek jedan kut za koji su
pomina naprezanja jednaka nuli, xy = 0, a normalna naprezanja x i y poprimaju ekstremne vrijednosti.
Te ekstremne vrijednosti normalnih naprezanja nazivaju se glavnim naprezanjima i oznaavaju se sa 1
i 2. Veliine glavnih naprezanja i odgovarajueg kuta odreuju se izrazima:

1, 2 / 2 / 2 2
2
(5.8.)
tg 2 / (5.9.)
Na temelju izraza (5.8.) i (5.9.) uz rubove greda postoje samo uzduna naprezanja ( = 0), tj.:
- uz vlani rub grede: = 0, = 0, 1 = , 2 = 0
- uz tlani rub grede: = 90, = 0, 1 = 0, 2 =
- u neutralnoj osi: = 45, 1 = - 2 = .
Pravci glavnih naprezanja u brojnim tokama grede daju dvije familije krivulja koje se sjeku pod pravim
kutom i nazivaju se trajektorije glavnih naprezanja. Trajektorije grede prikazane su na slici 5.11. i
prikazuju nain prijenosa optereenja. Vlane trajektorije imaju oblik uadi (lanca), a tlane trajektorije
oblik lukova, tj. tipinih konstrukcija koje prenose samo vlana, odnosno tlana naprezanja.
Poveanjem optereenja na gredu, q, rezne sile u presjecima (M, V) rastu te u najoptereenijem presjeku,
koji je na sredini grede, normalna naprezanja u vlanoj zoni doseu vrijednost koja odgovara vlanoj
vrstoi betona, = fctm. Stanje naprezanja u kojem je max = fctm nazivamo stanje Ia i to je granino
stanje koje prethodi pojavi pukotina u betonu. Vano je imati u vidu da je u tom trenutku raspodjela
tlanih naprezanja jo uvijek linearna jer je vlana vrstoa oko 15 puta manja od tlane, a poznato je
da se do razine tlanih naprezanja c 0,4fc beton ponaa priblino linearno elastino.
Daljnjim poveanjem optereenja q rastu rezne sile (M, V) u gredi te vlana naprezanja u betonu, t,
premauju vlanu vrstou betona, fctm i nastaju pukotine u vlanoj zoni betona. To stanje naprezanja,
kada moment savijanja M prekorai moment nastanka pukotina Mcr = Wfctm (W moment otpora
poprenog presjeka), odnosno kada je maksimalno glavno vlano naprezanje, max, vee od vlane
vrstoe, fctm, nazivamo stanje II. U tom su stanju u gredi nastale pukotine za koje pretpostavljamo da
seu do neutralne osi, a kako je nastala pukotina u betonu, vlana naprezanja (sile) preuzima samo
armatura. U tlanoj zoni naprezanja su u betonu u poetku jo uvijek linearna te se raspodjela normalnih
i posminih naprezanja moe prikazati slikom 5.12.

Slika 5.12. Raspodjela normalnih i posminih naprezanja u presjeku nakon nastanka pukotine, tj. u
poetnom dijelu stanja II

Za presjek konstantne irine posmina naprezanja, zbog nastanka pukotine u neutralnoj osi i ispod nje,
imaju konstantnu vrijednost koja iznosi:
V
(5.10.)
bz
gdje je V poprena sila u presjeku; b irina poprenog presjeka; z krak unutarnjih sila ija je
priblina vrijednost z 0,8h (h visina presjeka).

Betonske konstrukcije 105


5. Proraun armiranobetonskih konstrukcija po graninom stanju nosivosti

Za stanje II trajektorije glavnih naprezanja prikazane su na slici 5.13. gdje je vidljivo da su u tlanoj
zoni trajektorije sline onima za stanje I, dok se u vlanoj zoni pretvaraju u pravce.

Slika 5.13. Prikaz trajektorija glavnih naprezanja za stanje II


Stoga se za preuzimanje vlanih naprezanja u armiranobetonskim konstrukcijama predvia armatura
upravo kako bi preuzela vlana naprezanja nakon nastanka pukotine u betonu. Idealno bi bilo da
armatura svojim oblikom slijedi trajektorije vlanih naprezanja stanja I kako je prikazano na slici 5.14.-
a. Meutim, zbog velike sloenosti izvedbe kod postave armature na takav nain to nije mogue pa se
grede armiraju ravnim ipkama (uzduna armatura) i zatvorenim sponama (vilicama = poprena
armatura). Ponekada se u zoni oslonaca uzduna armatura povija pod kutom od 45 60 (slika 5.14.-b).

a) b)

Slika 5.14 a) Idealno povijanje armature grede prema trajektorijama vlanih naprezanja za stanje I,
b) Pojednostavljeno postavljanje armature u gredi pomou ravnih i savijenih ipki te spona [1]
Stanje neposredno prije sloma (stanje III) ili granino stanje nosivosti grede odlikuje se za najei i
ciljani nain sloma velikim progibima i jakim raspucavanjem grede. Dakle, prirastom optereenja q,
odnosno prirastom reznih sila M i V nakon nastanka pukotina neutralna se os pomie prema gore, a
dijagram tlanih naprezanja u betonu, c, postaje zakrivljen budui da beton trpi nelinearne deformacije,
odnosno ne ponaa se po Hookovom zakonu, zakonu proporcionalnosti. Slino je i s armaturom koja u
blizini najugroenijeg presjeka poinje poputati, odnosno naprezanja u armaturi doseu granicu velikih
izduljenja. Stoga se granino stanje nosivosti odlikuje prvenstveno graninim deformacijama armature,
s1 = su = 20 i betona s2 = cu = 3,5 (slika 5.15.).

Slika 5.15. Slika naprezanja i relativnih deformacija neposredno prije sloma

106 Betonske konstrukcije


5. Proraun armiranobetonskih konstrukcija po graninom stanju nosivosti

Pukotine tijekom prirasta optereenja od nule do sloma poinju na donjem rubu u sredini raspona gdje
je najvei moment savijanja u gredi, a shodno tome i najvee vlano naprezanje u poprenom presjeku
(max = Mmax/W). To su pukotine uslijed istog savijanja i okomite su na os nosaa. Ako se gleda samo
savijanje postupnim prirastom optereenja q, pukotine se postupno razvijaju prema osloncu i poveavaju
prema gore pa gledajui po duljini grede, imamo prisutna sva stanja AB grede kroz koja prolazi (slika
5.16.).

Slika 5.16. Armiranobetonska greda kao jednostavno oslonjeni nosa u kojem razlikujemo: a) stanje
naprezanja u AB nosau uslijed savijanja, b) presjek u stanju I (bez pukotina), c) presjek u stanju II
(pukotinsko stanje) i d) dijagram momenta savijanja.
Stvarno je stanje da se postupnim prirastom optereenja q pukotine postupno umnoavaju prema osloncu
i poveavaju prema gore, ali i na odreenoj visini postaju kose zbog postojanja poprene sile V koja
rezultira posminim naprezanjem , to dovodi do toga da smjer normalnih naprezanja nije vie paralelan
s uzdunom osi grede, nego se zakree. Stoga blie osloncu, gdje su momenti savijanja mali, a poprene
sile velike, pukotine nastaju samo od poprene sile. Zato se, idealizirajui ponaanje grede, mogu
razlikovati sljedei nosivi elementi grede (slika 5.17.-a):
- gornja zona betona koja je tlano napregnuta
- donja zona vlane armature
- kose potpore (tlane dijagonale) koje se oblikuju u betonu izmeu kosih pukotina
- poprena armatura (spone ili vilice) za preuzimanje vlanih naprezanja okomito na kose
pukotine.
Na temelju ovog razmatranja mogue je zamisliti proraunski model koji je prikazan na slici 5.17.-b, a
koji se sastoji od zamiljene reetke kojoj donji pojas ini armatura vlano napregnuta, gornji je pojas
beton tlano napregnut, a ispuna su tlane dijagonale u betonu i vertikalne koje ine spone (vilice) vlano
napregnute. Taj se zamjenski model zove Mrschova reetka. To je statiki odreena reetka koja moe
otkazati otkazivanjem bilo kojeg tapa, odnosno elementa reetke.

Betonske konstrukcije 107


5. Proraun armiranobetonskih konstrukcija po graninom stanju nosivosti

a) b)

Slika 5.17. a) Slika pukotina s prikazom tlanih naprezanja u betonu i vlane armature,
b) Pojednostavnjeni zamjenski model - Mrschova reetka [1]
Na neki je nain granino stanje nosivosti (sloma) armiranobetonskog nosaa svedeno na otkazivanje
pojedinog elementa zamjenskog modela. Pri tome mogui naini otkazivanja grede ovise o kvaliteti
materijala (beton i elik) te o omjeru koliine elika, As, u odnosu na koliinu betona poprenog presjeka,
Ac. Stoga razlikujemo sljedee naine (mehanizme) sloma armiranobetonske grede:
1. Slom uzrokovan savijanjem (momentom savijanja)
a) Nenadani slom savijanjem preko elika koji se dogaa kad je koliina armature manja od
minimalno potrebne da preuzme vlana naprezanja betona prilikom nastajanja prve
pukotine. To je situacija kada je popreni presjek armiran s malo armature tako da je
nosivost armature manja od vlane sile koju preuzima beton prije pojave pukotine. Taj slom
izbjegava se pravilnim armiranjem, tj. predvianjem minimanog omjera uzdune vlane
armature i betonskog presjeka, As1/Ac.
b) Nenadani slom savijanjem preko betona, tj. drobljenjem tlane betonske pojasnice
(slika 5.18.). Taj slom nastupa u sluaju jako velike koliine vlane armature tako da
drobljenje betona u tlanoj zoni nastupi prije nego je naprezanje u armaturi doseglo granicu
poputanja, odnosno prije nego je dolo do velikih izduenja armature.

a) b)

Slika 5.18. Nenadani slom preko betona u tlanoj zoni: a) fotografija ispitivanja gdje se
vidi drobljenje betona u tlaku, b) shema s naznakom gdje je dolo do drobljenja betona.
c) Duktilni slom savijanjem preko elika ili preko betona. Radi se o slomu vlane pojasnice u
armaturi ili tlane pojasnice u betonu, ali uz uvjet da je u armaturi dolo do velikih
izduenja, tj. da je elik dosegao granicu poputanja. To je prieljkivani nain sloma grede
koji nastaje u sluaju nepredvienog preoptereenja grede pri emu naprezanja u armaturi
dosegnu granicu poputanja, to dovodi do velikih izduenja armature, pri emu se pukotine
ire i tlana zona betona se smanjuje. Ako je armatura duktilna, obino irenje pukotine
rezultira znaajnim smanjenjem tlane zone i drobljenjem betona (slika 5.19.), a ako je
armatura manje duktilna, istezanjem armature prekorauje se granina deformacija elika,
u te dolazi do pucanja armature.
Tlano drobljenje
betona nakon velike
deformacije.

Slika 5.19. Duktilni slom grede uz dosezanje velikih izduenja armature i drobljenja betona

108 Betonske konstrukcije


5. Proraun armiranobetonskih konstrukcija po graninom stanju nosivosti

2. Slom uzrokovan djelovanjem poprene sile (tzv. posmini slom)


a) Nenadani slom uslijed poprene sile preko elika koji se dogaa kad je koliina posmine
armature (spona) manja od minimalno potrebne da preuzme vlana naprezanja betona
prilikom nastanka kose pukotine, tj. u trenutku kada glavna vlana naprezanja dosegnu
vlanu vrstou betona (slika 5.20.). To je situacija kada popreni presjek nije uope
armiran posminom armaturom ili je armiran s malo posmine armature tako da je nosivost
armature manja od vlane sile koju preuzima beton prije pojave dijagonalne pukotine. Taj
se slom izbjegava pravilnim armiranjem, tj. predvianjem minimanog omjera uzdune
posmine armature i betonskog presjeka, Asw/Ac.

Slika 5.20. Fotografija nenadanog posminog sloma nastankom dijagonalne pukotine


b) Nenadani slom betona tlanih potpora (tlanih dijagonala) drobljenjem betona. Taj slom
nastupa u sluaju jako velike koliine posmine armature (spona) tako da drobljenje betona
u tlanoj dijagonali nastupi prije nego je naprezanje u posminoj armaturi (sponama)
doseglo granicu poputanja, odnosno prije nego je dolo do velikih izduenja armature i
znaajnijeg otvaranja pukotine (slika 5.21.). Ovaj se slom sprjeava predvianjem dovoljne
irine grede tako da posmina naprezanja, odnosno rezultirajua tlana naprezanja u tlanim
dijagonalama ostanu u odreenim granicama (manja od fc).

Slika 5.21. Fotografije i skica nenadanog sloma drobljenjem tlanih potpora betona
c) Slom od djelovanja poprene sile preko poprene armature (vertikalnih ispuna zamjenske
reetke). Radi se o tome da glavna vlana naprezanja prekorauju vlanu vrstou betona te
nastaje dijagonalna pukotina u gredi. Meutim, nastankom dijagonalne pukotine, poprene
sile preuzima posmina armatura (spone), tj. ne dolazi odmah do sloma nastankom
pukotine, nego iskoritenjem poprene armature (slika 5.22.).

Slika 5.22. Skica s prikazom poeljnog sloma preko poprene armature


Armiranobetonska greda, dakle, moe otkazati na tri naina uslijed savijanja (momenta savijanja) i na
tri naina uslijed posmika (poprene sile). Cilj je dimenzioniranja na savijanje i poprenu silu taj da se
sprijee prethodno navedeni naini (mehanizmi) otkazivanja.

Betonske konstrukcije 109


5. Proraun armiranobetonskih konstrukcija po graninom stanju nosivosti

Takoer se moe zakljuiti da mehanizam sloma ne ovisi samo o vrstoi betona i armature nego i o
relativnim deformacijama koje su prethodile slomu i to prvenstveno o deformacijama u armaturi. Na
neki nain postoje poeljni i nepoeljni naini sloma armiranobetonske grede. Tako, ako pogledamo
naine otkazivanja grede savijanjem, vidimo da je poeljno da slom nastaje uz dosezanje granice
poputanja armature i njezinih velikih izduenja. To je iz razloga to takav nain sloma grede rezultira
znaajnim deformacijama i raspucavanjem grede koji na neki nain upozoravaju korisnike da e
nastupiti slom. Takav je nain sloma najavljen. To se najbolje vidi na prikazu odnosa optereenja q i
progiba grede na sredini, danom na slici 5.23. Na slici 5.23.-b toka a odgovara nastanku prve pukotine
u armiranobetonskoj gredi. Ta toka ujedno odgovara nainu sloma savijanjem navedenom pod a).
Podruje izmeu toaka a i b na istom dijagramu odgovara neduktilnom slomu savijanjem navedenom
pod b). Tek podruje izmeu toaka b i d odgovara duktilnom slomu savijanjem navedenom pod c). Na
neki nain slom AB grede savijanjem, pri emu dolazi do poputanja armature, rezultira najveim
progibom, ali i duktilnosti grede, to je svakako poeljno jer na neki nain upozorava da bi moglo doi
do sloma. Osim toga za neki betonski presjek to je i optimalno iskoritenje presjeka, jer daje najveu
nosivost za istu koliinu armature. Stoga je kod prorauna armiranobetonskih konstrukcija vano ne
samo odrediti otpornosti za svaki nain otkazivanja i osigurati da su vee od proraunskih reznih sila
(uinka djelovanja) nego armiranobetonske elemente dimenzionirati tako da mjerodavan nain
otkazivanja bude duktilan (poeljan).
q - optereenje

- progib
- progib

a) Dijagram optereenje progib na sredini b) Idealizirani dijagram optereenje progib gdje se


dobiven ispitivanjem duktilne AB grede do sloma vide stanja i naprezanja u poprenom presjeku
Slika 5.23. Dijagram odnosa optereenja i progiba duktilne grede

5.2.2. Granine vrijednosti relativnih deformacija betona, c i armature, s


Kod armiranobetonskih presjeka optereenih na savijanje (s uzdunom silom ili bez nje), relativne
deformacije i raspodjela naprezanja ovise o vrsti graninih reznih sila. Na slici 5.24. prikazane su
relativne deformacije za pojedina podruja djelovanja uzdune sile i momenta savijanja na popreni
presjek elementa. Pri tome razlikujemo pet odgovarajuih podruja s pripadnim graninim
vrijednostima relativnih deformacija betona, c i armature s.

Slika 5.24. Dijagrami deformacija pravokutnog presjeka armiranobetonskog elementa s podrujima


deformacija u graninom stanju nosivosti

110 Betonske konstrukcije


5. Proraun armiranobetonskih konstrukcija po graninom stanju nosivosti

Budui da izmeu naprezanja i deformacija postoji vrsta veza, za svako e se od navedenih podruja
pojasniti od kojih graninih reznih sila nastaje te koje su granine deformacije s pripadnim
naprezanjima.
Podruje 1 centrina ili gotovo centrina vlana sila (mali ekscentricitet vlane sile)
Gornji je rub presjek u vlaku, a rel. deformacije
iznose s2 = +20 do 0. Te deformacije
preuzima armatura As2 u gornjem pojasu presjeka.
Armatura u donjem pojasu stalno je pod rel.
deformacijom s1 = +20.
Cijeli presjek izloen je vlanom naprezanju koje
preuzima armatura budui da je prekoraena
vlana vrstoa betona. Beton je raspucao.
Neutralna os lei izvan poprenog presjeka.

Podruje 2 savijanje bez uzdune sile (isto savijanje) ili s malom vlanom silom
Gornji je rub presjeka u tlaku pri emu rel.
deformacije iznose c2 = 0 do 3,5. Tlana
naprezanja preuzima beton s odgovarajuom
raspodjelom naprezanja. Neutralna je os u gornjem
dijelu presjeka. Njezin poloaj odreen je
veliinom x od gornjeg ruba presjeka. Armatura
donjeg pojasa stalno je pod rel. deformacijom s1
= +20. Ona preuzima sva vlana naprezanja.
Linija c predstavlja graninu raspodjelu za oba
materijala jer su tada rel. deformacije c2 = -3,5
i s1 = +20.

Podruje 3 savijanje bez uzdune sile ili s malom tlanom silom


Gornji rub presjeka stalno je u tlaku s rel.
deformacijom c2 = -3,5. Taj tlak preuzima
beton s raspodjelom naprezanja kojom je u
cijelosti iskoritena raunska vrstoa betona, fcd.
Neutralna se os sputa iz gornjeg dijela presjeka u
donji. Armatura donjeg pojasa ima razliite rel.
deformacije od s1 = +20 do granice velikih
poputanja sy. Ako je rel. deformacija elika s
= +3, a betona c2 = -3,5, granini je sluaj
kada se primjenjuje dvostruko armiranje presjeka.

Podruje 4 savijanje s uzdunom tlanom silom


Gornji rub presjeka izloen je konstantnom tlaku
(c2 = -3,5) koji u cjelosti preuzima beton.
Deformacija armature donjeg pojas raznolika je i
varira od s1 = sy do 0. Neutralna os prolazi
donjim dijelom presjeka da bi za sluaj s1 = 0
pala na donji rub presjeka. Zbog ovakvog odnosa
vei dio betonskog presjek nalazi se u podruju
tlanih naprezanja.

Podruje 5 centrina ili gotovo centrina tlana sila


U ovom su sluaju stlaeni i gornji i donji rub
presjeka. Tlana naprezanja raspodijeljena su po
cijeloj visini betonskog presjeka. Kod centrinog
tlaka ona su jednoliko raspodijeljena, odnosno rel.
deformacije betona nastale kod jednolikog
tlaenja iznose c1 = c1 = -2,0. Neutralna os
nalazi se izvan poprenog presjeka.

Betonske konstrukcije 111


5. Proraun armiranobetonskih konstrukcija po graninom stanju nosivosti

5.2.3. Dimenzioniranje na savijanje


Elementi koji se u zgradarstvu uobiajeno proraunavaju na savijanje jesu stropne ploe i grede koje su
u presjeku optereene savijanjem (i/ili poprenom silom) bez uzdune sile ili je uzduna sila tako mala
da se moe zanemariti (NEd 0,1bhfcd). U pogledu graninih deformacija prikazanih u poglavlju 5.2.2.
popreni presjeci optereeni na savijanje spadaju u podruje 3.
Kod dimenzioniranja uvjet nosivosti presjeka zadovoljen je ako je proraunska vrijednost utjecaja
(unutarnje sile), Ed, manja od odgovarajue raunske nosivosti, Rd, ili jednaka njoj:
E d Rd M Ed M Rd (5.11.)
Dimenzioniranje presjeka provodi se na nain da se iz jednadbe ravnotee (5.12.) odrede dimenzije
presjeka i koliina armature te usvoje iste ili vee vrijednosti kako bi bio zadovoljen izraz (5.11).
Ed Rd M Ed M Rd (5.12.)
gdje je MEd proraunski moment savijanja u nekom presjeku i za zgradarstvo se moe odrediti prema
izrazu: MEd = GMg + QMq = 1,35Mg + 1,50Mq; MRd proraunska otpornost poprenog presjeka na
savijanje i za razliite presjeke odreuje se u skladu s izrazima prikazanima u daljnjem tekstu.

Jednostruko armirani pravokutni presjek

Pravokutni popreni presjek u polju i na leaju grede s prikazom relativnih deformacija i naprezanja u
betonu i eliku prikazani su na slici 5.25. U odreivanju graninog momenta savijanja koji presjek moe
preuzeti, zanemaruje se doprinos vlanih naprezanja u betonu te doprinos tlanih naprezanja u armaturi
(Fs2d = 0).

Slika 5.25. Prikaz pravokutnog poprenog presjeka izloenog savijanjem te raspodjelom relativnih
uzdunih defomacija i normalnih naprezanja [4]
Oznake na slici 5.25. jesu slijedee: b irina poprenog presjeka (za ploe je b = 100 cm); h visina
poprenog presjeka; d statika visina koja se odredi preko izraza: d = h - d1; d1 udaljenost teita
armature u vlaku od vlanog ruba presjeka (Vidi sliku 5.26.); d2 udaljenost teita armature u tlaku od
tlanog ruba presjeka, x debljina (visina) tlane zone; z krak unutarnjih sila, tj. udaljenost od
rezultantne vlane sile u armaturi i rezultantne tlane sile u betonu; As1 plotina presjeka vlane
armature; As2 plotina presjeka tlane armature; s1 rel. deformacija vlane armature; c rel.
deformacija betona u tlanom pojasu; Fcd rezultanta proraunskih tlanih naprezanja u betonu (tlana
sila); Fs1d rezultanta proraunskih vlanih naprezanja u armaturi (vlana sila).

112 Betonske konstrukcije


5. Proraun armiranobetonskih konstrukcija po graninom stanju nosivosti

a) za sluaj prorauna ploa b) za sluaj prorauna greda

Slika 5.26. Prikaz odreivanja udaljenosti teita armature u vlaku do vlanog ruba presjeka (d1)

Za zadani par vrijednosti relativnih deformacija s1 i c na temelju dijagrama relativnih defomacija moe
se odrediti debljina tlane zone:
c
x d d (5.13.)
c s1

c
gdje je koeficijent visine tlanog podruja betona i iznosi: .
c s1

Krak unutarnjih sila jest: z d k a x d k a d x 1 k a d d (5.14.)

gdje je koeficijent kraka unutarnjih sila i iznosi: 1 k a ; ka koeficijent poloaja rezultante


tlanih naprezanja betona; ka x udaljenost rezultante tlanih naprezanja u betonu, Fcd, od tlanog ruba
presjeka.
Slijedom prikaza na slici 5.25. proraunski moment otpornosti ini par sila, tj. rezultanta vlanih
naprezanja u armaturi, Fs1d i rezultanta tlanih naprezanja u betonu, Fcd, s krakom sila z te se uvjet
ravnotee moe napisati u obliku:
M Ed M Rd Fcd z Fs1d z (5.15.)

pri emu rezultanta tlanih naprezanja betona iznosi:


Fcd f cd v x b f cd v d b (5.16.)

gdje je fcd proraunska tlana vrstoa betona; v koeficijent punoe proraunskog dijagrama. Inae
predstavlja omjer plotine proraunskog dijagrama betona i plotine pravokutnika (fcdc).
Rezultanta vlanih naprezanja u armaturi moe se odrediti preko izraza:
Fs1 As1 s1 (5.17.)

pri emu je gotovo uvijek s1 y = fyd/Es pa je i s = fyd te se izraz (5.17.) moe napisati:
Fs1d As1 f yd (5.18.)

Takoer, budui da je presjek optereen samo istim savijanjem, osim izraza (5.15.) mora biti
zadovoljen jo jedan uvjet ravnotee, tj. suma horizontalnih sila u presjeku treba biti jednaka 0, a koji
se moe napisati u obliku izraza:

H 0 Fcd Fs1d (5.19.)

Uvrtavanjem izraza (5.16.) u izraz (5.15.) uvjet ravnotee moe se napisati u obliku:

M Ed M Rd Fcd z f cd v d b d Ed b d 2 f cd (5.20.)

M Ed
iz ega slijedi da jest: Ed Rd v (5.21.)
b d 2 f cd

Betonske konstrukcije 113


5. Proraun armiranobetonskih konstrukcija po graninom stanju nosivosti

Potrebna plotina armature dobije se uvrtavanjem izraza (5.18.) u izraz (5.15.) iz ega slijedi:

M Ed M Rd Fs1d z As1 f yd d (5.22.)

M Ed
odnosno: As1 As1, req (5.23.)
f yd ( d )

Potrebna plotina armature moe se odrediti i iz sume horizontalnih sila, tj. uvrtavanjem izraza (5.16.)
i (5.18.) u izraz (5.19.) iz ega slijedi:

f cd v d b As1 f yd (5.24.)

Potrebna plotina armature na temelju izraza (5.19.) moe se napisati u obliku:

f cd f
As1 As1,req v d b cd d b 1 d b (5.25.)
f yd f yd

As1 f
gdje je 1 koeficijent armiranja vlanom armaturom koji iznosi: 1 cd ; mehaniki
bd f yd
As1 f yd Ed
koeficijent armiranja koji iznosi: v .
b d f cd

Za razne varijante parova relativnih deformacija armature, s1, i betona, c, mogu se izraunati
odgovarajue vrijednosti bezdimenzionalnih koeficijenata: , , Rd, , v i ka i dane su u tablici 5.4.
Tablica 5.4. Vrijednosti bezdimenzionalnih koeficijenata za dimenzioniranje presjeka na savijanje [4]

114 Betonske konstrukcije


5. Proraun armiranobetonskih konstrukcija po graninom stanju nosivosti

Nastavak tablice 5.4

Betonske konstrukcije 115


5. Proraun armiranobetonskih konstrukcija po graninom stanju nosivosti

Premda izvod za proraun nosivosti armiranobetonskog presjeka na prvi pogled izgleda sloen i
kompliciran, na temelju izvedenih izraza postupak prorauna nosivosti armiranobetonskog presjeka
izrazito je jednostavan. Pri tome razlikujemo tipine zadatke koji se mogu rijeiti navedenim izrazima:
1) Odreivanje potrebne armature u presjeku (uobiajeni proraun u statikom proraunu koji
se radi u glavnom projektu konstrukcije):
- poznato je: MEd, b, d, fcd (razredom tlane vrstoe), fyd (kvalitetom elika)
- trai se: As1,req potrebna vlana armatura
M Ed
- postupak: 1) Izrauna se bezdimenzionalni koeficijent Ed .
b d 2 f cd
2) U tablici 5.4. za odgovarajui se ili prvi vei Rd oita vrijednost ili .
3) Izrauna se potrebna plotina armature izrazom:
M Ed f
As1,req ili As1, req cd d b .
f yd ( d ) f yd
Primjeri ovog postupka dani su brojano kao primjeri: 5.1. i 5.2.

2) Odreivanje otpornosti postojeeg presjeka (uobiajeni proraun u statikom proraunu kod


rekonstrukcija postojeih graevina)
- poznato je: As1, b, d, fcd (razredom tlane vrstoe), fyd (kvalitetom elika)
- trai se: MRd proraunska otpornost presjeka na savijanje
A f
- postupak: 1) Izrauna se mehaniki koeficijent armiranja: s1 yd .
b d f cd
2) U tablici 5.4. za odgovarajui ili prvi manji oita se vrijednost Rd.
3) Izrauna se proraunska otpornost presjeka na savijanje izrazom:
M Rd Ed b d 2 f cd .
Primjer ovog postupka dan je brojano kao primjer 5.3.
Funkcionalna ovisnost koeficijenata i o bezdimenzionalnom koeficijentu Rd prikazana je na
slici 5.27. Svakako je zanimljivo da za neke uobiajene vrijednosti keoficijenta Rd = 0,00 0,30
vrijednost koeficijenta kraka unutarnjih sila, , iznosi = 0,8 -1,00. Praktino, ako za sve te sluajeve
uzmemo da je = 0,90, u proraunu potrebne armature ini se pogreka od maksimalno 10%.
Stoga se za priblini proraun potrebne armature moemo koristiti pojednostavljenim izrazom:
M Ed M Ed
As1 As1,req (5.26.)
f yd ( d ) f yd (0,9 d )

1
0.9
0.8
0.7
0.6
0.5
0.4
0.3
0.2

0.1
Sd
0
0 0.05 0.1 0.15 0.2 0.25

Slika 5.27. Funkcija ovisnosti bezdimenzionalnih koeficijenata i o vrijednosti Rd

116 Betonske konstrukcije


5. Proraun armiranobetonskih konstrukcija po graninom stanju nosivosti

Da bi se osiguralo da granino stanje savijanjem bude uz pojavu poeljnog duktilnog sloma grede, koji
je omoguen na nain da je armatura dosegnula znaajna izduenja, potrebno je osigurati da veliina
tlane zone ne prelazi maksimalnu doputenu vrijednost za granino stanje savijanja.
Prema normi HRN EN 1991-1-1 koeficijent visine tlanog podruja betona ograniava se na vrijednost:
- za betone razreda C50/60 lim = xu/d = 0,45
- za betone razreda > C50/60 lim = xu/d = 0,35.
U skladu s ovim zahtjevom u tablici 5.5. dane su granine (limitirajue) vrijednosti bezdimenzionalnih
koeficijenata za duktilnu otpornost jednostruko armiranog poprenog presjeka.
Tablica 5.5. Parametri vezani uz najveu doputenu vrijednost koeficijenta visine tlanog podruja
Razred betona lim c () s1 () ka lim v lim lim
C40/50 0,45 -3,5 4,28 0,416 0,813 0,810 0,296 0,365

Granini moment savijanja, MRd,lim, tj. najvei moment savijanja koji jednostruko armirani presjek
moe preuzeti iznosi:
M Rd,lim lim b d 2 f cd (5.27.)

Maksimalna (najvea) armatura jednostruko armiranog presjeka odreena je izrazom:


M Rd,lim f cd
As1,max ili As1, max lim d b (5.28.)
f yd ( lim d ) f yd

Dvostruko armirani pravokutni presjek


Ako je MEd > MRd,lim ili (Ed > lim), presjek se mora dvostruko armirati, tj. presjek je potrebno armirati i
u tlanoj zoni, kako bi dio tlanih naprezanja preuzela i armatura te se izbjeglo drobljenje betona.
Potreba za dvostrukim armiranjem esto se pojavljuje kod greda i to na mjestu leaja budui da su na
tim mjestima proraunski momenti savijanja redovito vei nego u polju pa se, kako bi se zadrala to
manja visina grede po cijeloj duljini, presjek u polju u pravilu armira jednostruko, a presjek na leaju
esto dvostruko. Pri tome, radi ouvanja duktilnosti presjeka, treba biti zadovoljen sljedei uvjet:
M Ed 1,5 M Rd,lim (5.29.)

Ako se proraunom pokae da je MEd 1,5MRd,lim, tada presjek ili kvalitetu betona treba poveati.
Kada je MEd > MRd,lim, to znai da je nosivost betona iscrpljena pa razliku momenata savijanja
(MRd,lim - MEd) treba preuzeti tlanom armaturom (u tlanom pojasu i dodatnom vlanom armaturom (u
vlanom pojasu). Na slici 5.28. prikazan je pravokutni presjek na osloncu armiran u vlanom i u tlanom
pojasu.

Slika 5.28. Dvostruko armiran presjek s prikazom rel. deformacija, naprezanja i poloajem sila [4]

Betonske konstrukcije 117


5. Proraun armiranobetonskih konstrukcija po graninom stanju nosivosti

Kod dvostrukog armiranja vlani pojas treba armirati: a) najveom armaturom za jednostruko armiran
presjek i b) dodatnom vlanom armaturom za preuzimanje vlane sile koju proizvodi razlika momenata
savijanja, MRd,lim - MEd 0,5MRd,lim. Budui da moment savijanja moe preuzeti par sila na odreenoj
udaljenosti teita vlane i tlane armature, i u tlani se pojas za preuzimanje razlike momenta treba
postaviti tlana armatura. Prema tome, limitirajui moment savijanja preuzima se kao kod jednostruko
armiranog presjeka, a razlika momenta preuzima se parom sila izmeu tlane i dodatne vlane armature.
Ukupna vlana armatura sastoji se od dvaju dijelova: As1 As1,max As2 (5.30.)

Stoga se ukupna plotina vlane armature moe odrediti izrazom:


M Rd,lim M Ed M Rd,lim
As1,req (5.31.)
f yd ( lim d ) f yd (d d 2 )

Plotina tlane armature shodno tome iznosi:


M Ed M Rd,lim
As2,req (5.32.)
f yd (d d 2 )

Kako bi se tlana armatura osigurala od izvijanja, u dvostruko armiranom presjeku utjecaj tlane
armature na njegovu nosivost moe se uzeti u obzir ako je ona povezana sponama na razmaku: s 15
( - promjer ipke tlane armature) i ako je zadovoljen uvjet x 2d2 (x - udaljenost neutralne osi od
tlanog ruba presjeka, d2 -udaljenost teita tlane armature od ruba presjeka).

Grede T-presjeka (grede s ploom)


Kod ploa s rebrima ili greda s ploom proraun se provodi analizirajui gredu kao da je T ili poluT-
presjeka. Kod prorauna greda T-presjeka posebnu pozornost treba posvetiti razliitom proraunu u
polju i nad osloncem.
Generalno, kod dimenzioniranja greda T-presjeka postoje tri osnovne mogunosti:
1) Neutralna os prolazi kroz plou ili njezinim donjim rubom pri emu je tlano podruje u ploi,
a hrbat (rebro) grede je u vlaku.
Navedena proraunska situacija prikazana je na slici 5.29. pri emu je beff sudjelujua irina
pojasnice (ploe); hf debljina pojasnice (ploe) T presjeka; bw irina hrpta (rebra) grede.

Slika 5.29. Greda T-presjeka u polju (tlano podruje je u ploi)


U tom sluaju presjek se dimenzionira kao da je pravokutnik irine beff i visine h pa se izrazi za
proraun potrebne plotine vlane armature mogu napisati u obliku:
M Ed M Ed
Ed As1, req (5.32.)
beff d 2 f cd f yd ( d )

118 Betonske konstrukcije


5. Proraun armiranobetonskih konstrukcija po graninom stanju nosivosti

2) Neutralna os prolazi kroz hrbat (rebro) grede pri emu je tlano podruje u ploi.
U konstrukcijama u zgradarstvu u pravilu se radi o vitkom T-presjeku, tj. presjeku s relativno
irokom i tankom ploom, to se moe izraziti uvjetima da je beff 5bw i hf 0,23d.
U tom sluaju, bez velikog utjecaja na tonost prorauna, mogu se zanemariti tlana naprezanja
u rebru te u pojasnici (ploi) pretpostaviti konstantna veliina tlanih naprezanja sukladno slici
5.30. Za rezultantu tlanih naprezanja u pojasnici moe se uzeti da iznosi Fcd = fcdbeffhf pri
emu je njezino teite u polovici debljine pojasnice, to rezultira time da krak sila iznosi: z =
(d - hf/2).

Slika 5.30. Greda T-presjeka u polju (neutralna os prolazi kroz rebro)


Potrebna armatura za ovaj se sluaj moe odrediti izrazom:
M Ed
As1,req (5.33.)
h
f yd d f
2
U svakom sluaju potrebno je napraviti kontrolu da tlana naprezanja u betonu ne premauju
proraunsku tlanu vrstou betona kako ne bi dolo do drobljenja pojasnice prema izrazu:
M Ed
cd f cd (5.34.)
hf
d beff hf
2

3) Neutralna os prolazi kroz hrbat (rebro) grede pri emu je tlano podruje u hrptu.
Ovo je proraunska situacija kada se dimenzionira greda T-presjeka na mjestu oslonca pri emu
je donji dio grede, tj. na mjestu hrpta, u tlaku, a pojasnica je u vlaku (slika 5.31.).

Slika 5.31. Greda T- presjeka na osloncu (tlano je podruje u hrptu dolje)


U tom sluaju presjek se dimenzionira kao da je pravokutnik irine bw i visine h pa se izrazi za
proraun potrebne plotine vlane armature mogu napisati u obliku:
M Ed M Ed
Ed As1,req (5.35.)
bw d f cd
2
f yd ( d )

Betonske konstrukcije 119


5. Proraun armiranobetonskih konstrukcija po graninom stanju nosivosti

Posebno je pitanje kod prorauna greda T-presjeka veliina sudjelujue (efektivne) irine pojasnice
(ploe) koju treba uzeti u proraun. Oito je da se utjecaj suradnje ploe gubi s udaljenou od rebra.
Takoer, logino je da za jednostavno oslonjenu gredu sudjelovanje ploe s gredom raste od oslonca
prema sredini raspona. Dogaa se isti fenomen kao kod elinih I-profila. U praksi se ne proizvode
elini profili irina pojasnica veih od 300 mm upravo iz razloga to je za vee irine smanjena
sudjelujua irina pojasnice i na neki nain predstavlja neiskoritenje elinog materijala.
Prema HRN EN 1992-1-1 za sluaj greda na priblino jednakoj udaljenosti b, irina sudjelujue irine
pojasnice, beff, moe se odrediti sukladno slici 5.32. i izrazima 5.36.-37.

Slika 5.32. Proraunska sudjelujua (efektivna) irina pojasnice

beff beff,i bw b (5.36.)

gdje jest:
0,2 bi 0,1 l0 0,2 l0
beff,i min (5.37.)
bi
gdje je bi polovica svijetlog razmaka izmeu rebara grede; l0 raspon grede jednostavno oslonjene,
odnosno kod kontinuiranih greda i okvira odgovara razmaku izmeu nultoaka momentnog dijagrama,
pri emu se za kontinuirani nosa moe uzeti u skladu sa slikom 5.33.

Slika 5.33. Priblini proraunski rasponi za odreivanje proraunskih sudjelujuih irina ploe [4]

Minimalna armatura
Slom slabo armiranih presjeka nastaje trenutano. Radi se o nenadanom slomu preko elika koji se
dogaa kad je koliina armature manja od minimalno potrebne da preuzme vlana naprezanja betona
prilikom nastajanja prve pukotine. To je situacija kada je popreni presjek armiran s malo armature tako
da je nosivost armature manja od vlane sile koju preuzima beton prije pojave pukotine. Da se takav
slom ne dogodi, potrebno je presjek armirati minimalnom armaturom. Koliina armature u vlanoj zoni
mora biti tolika da primi silu vlaka koju prije pojave prve pukotine preuzima vlana zona betona.
Minimalna je armatura ona koja odgovara momentu pri kojem nastaje prva pukotina, Mcr.

120 Betonske konstrukcije


5. Proraun armiranobetonskih konstrukcija po graninom stanju nosivosti

Ona se moe odrediti na temelju uvjeta ravnotee, tj.:



Fs1,min z As,min f yk d M cr= Wc f ct,m (5.38.)

gdje je Mcr moment savijanja pri kojem nastaje prva pukotina u presjeku; fct,mvlana vrstoa betona
na savijanje.
Iz osnovnog su izraza (5.38.) za openite sluajeve izvedeni pojednostavnjeni izrazi za odreivanje
minimalne armature, As,min, dani u normi HRN EN 1992-1-1:
f
As,min 0,26 ctm bt d (5.39.)
f yk

As,min 0,0013 bt d (5.40.)

gdje je fctm srednja osna vlana vrstoa betona prema odgovarajuem razredu betona u skladu s
tablicom 4.6; bt irina vlanog podruja presjeka; d statika visina, fyk karakteritina granica
poputanja elika za armiranje.
Generalno, u praksi se za brzu priblinu procjenu minimalne vlane armature u nekom presjeku moe
usvojiti izraz:
As,min 0,1% Ac 0,001 b h (5.41.)

gdje je Ac plotina poprenog betonskog presjeka, a b/h irina i visina poprenog presjeka (rebra kod
grede T-presjeka).

Maksimalna armatura
Iz uvjeta duktilnosti, kako ne bi dolo do krtog loma, odabrana armatura mora biti vea od minimalne,
ali i manja od maksimalne, koja ograniava drugi neduktilni nain granine nosivosti grede.
Prema HRN EN 1992-1-1 maksimalna armatura odreuje se po izrazu:
- za jednostruko armiran presjek: As1,max 2,2% Ac 0,022 b h (5.42.)

- za dvostruko armiran presjek: As1,max As2,max 3,1% Ac 0,031 b h . (5.43.)

Odabir armature
Dimenzioniranjem presjeka dobije se potrebna vlana (i moda tlana) armatura u poprenom presjeku,
As,req. Nakon to se dobila potrebna armatura, potrebno je odabrati ipke armature tako da je njihova
ukupna plotina jednaka potrebnoj ili je vea. Odabrana armatura oznaava se s As,prov. Pri tome odabrana
armatura mora zadovoljiti uvjet da se nalazi izmeu minimalne, As,min i maksimalne As,max, doputene
armature (izraz 5.44.).
As,min As,prov As,max (5.44.)

Kako se ploe proraunavaju kao trake pravokutnog presjeka irine b = 1,0 m, obiaj je kod ploa u
sluaju odabira rebrastih ipki da se odabir iskazuje promjerom profila na nekom razmaku. Npr. odabir
8/15 cm znai da nazivna plotina tih ipki na 1m irine, kada se postave na razmaku od 15 cm, iznosi
As,prov = 3,35 cm2. Kod ploa se esto umjesto rebrastih ipki biraju mree radi jednostavnije izvedbe pa
se stoga umjesto 8/15 cm moe odabrati mrea R-335 koja ima istu nazivnu plotinu. Vrijednosti
nazivnih plotina rebrastih ipki na nekom razmaku za armiranje ploa dane su u tablici 5.5. Vrste
mreaste armature dane su u poglavlju 4.2.1. i u tablicama 4.13. i 4.14. Kod odabira rebrastih ipki iz

Betonske konstrukcije 121


5. Proraun armiranobetonskih konstrukcija po graninom stanju nosivosti

tablice 5.5 kod armiranja ploa (i zidova) poeljno je odabirati da razmak ipki bude od 10 do 20 cm,
pri emu uvijek treba odabrati djeljive razmake, kao npr. 10 cm, 12,5 cm, 15 cm, 17,5 cm i 20 cm jer su
to optimalni i najpraktiniji razmaci ipki za postavu, ali i ugradnju betona poslije.
Tablica 5.5. Plotina presjeka odreenih profila armature na 1 m irine ploe ili zida (u cm2/m)

Budui da se odabrana armatura smjeta u relativno uski prostor koji odgovara irini rebra (hrpta), kod
prorauna greda uvijek se odabire tono odreeni broj komada rebrastih ipki. Tako npr. ako je potrebna
plotina vlane armature As,req = 7,50 cm2, odabire se primjerice pet ipki promjera 14 mm, tj. 514 ija
ukupna nazivna plotina iznosi As,prov = 7,70 cm2. Vrijednosti nazivnih plotina za ovakav nain odabira
armature dane su u tablici 5.6.
Tablica 5.6. Plotina presjeka odreenih profila armature na 1 m irine ploe ili zida (u cm2/m)

Budui da su rebra ograniene irine, kako bi se zadovoljilo naelo djelotvorne ugradnje betona kao i
naelo sidrenja armature dano u poglavlju 7.2., kod odabira ipki potrebno je odabrati njihov broj tako
da ih je mogue smjestiti u popreni presjek rebra grede. Stoga nije uvijek poeljno i optimalno da

122 Betonske konstrukcije


5. Proraun armiranobetonskih konstrukcija po graninom stanju nosivosti

odabrana armatura po plotini bude najblia potrebnoj ako e to rezultirati velikim brojem malih profila.
Razlog je taj to ih se nee moi ugraditi u popreni presjek. U tablici 5.7. dan je maksimalan broj ipki
pojedinog profila koji se moe ugraditi u odreenu irinu rebra u jednom redu.
Tablica 5.7. Najvei broj ipki armature u jednoj razini za pojedine irine greda

Raunski primjer dimenzioniranja na savijanje


Princip dimenzioniranja armiranobetonskih presjeka pokazat e se na trima jednostavnim raunskim
primjerima, a to su sljedei: primjer 5.1. proraun armature ploe, primjer 5.2. proraun armature
grede te primjer 5.3. odreivanje proraunskog momenta otpornosti.

Primjer 5.1. proraun armature ploe


Zadano: Ploa je pravokutnog poprenog presjeka b/h = 100/20 cm i statike visine d = 18 cm.
Beton je razreda C25/30, a armatura je od elika kvalitete B500A.
Na presjek djeluje proraunski moment savijanja MEd = 40,00 kNm.
Zadatak: Treba proraunati i odabrati uzdunu armaturu ploe. Pri tome valja predvidjeti armiranje
na tri naina: a) armiranje ipkama, b) armiranje mreama i c) armiranje mreama i
ipkama.
Rjeenje: Proraunske vrstoe materijala:
Proraunska vrstoa armature: fyd = fyk/S = 500/1,15 = 434,78 N/mm2 = 43,48 kN/cm2 .
Proraunska vrstoa betona: fcd = ccfck/C =1,025/1,50 = 16,67 N/mm2 = 1,67 kN/cm2.
Potrebna armatura:
Bezdimenzijski koeficijent momenta savijanja jest:
M Ed 4000
Ed 0,074 .
b d f cd 100 18 2 1,67
2

Iz tablice 5.4. za Ed 0,074 oita se isti ili prvi vei Rd i pripadni , i .


Tako za ovaj primjer iz tablice za Rd 0 , 074 jest: 0 ,958 , 0,107 i 0,077 .
Provjera treba li dvostruko armiranje: 0 ,107 lim 0 , 45 - Nije potrebno.
Potrebna plotina armature iznosi:
M Ed 4000
As1, req 5,33 cm 2 /m .
f yd ( d ) 43,48 (0,958 18)
Minimalna armatura:
- As1,min = 0,0013bd = 0,001310018 = 2,34 cm2/m
- As1,min = 0,26(fctm/fyk)bd = 0,26(2,6/500)10018 = 2,43 cm2/m mjerodavno

Betonske konstrukcije 123


5. Proraun armiranobetonskih konstrukcija po graninom stanju nosivosti

Maksimalna armatura:
- za jednostruko armiran presjek: As1,max = 0,022bd = 0,02210020 = 44,00 cm2/m
Odabrana armatura:
- ipke: As1,prov = 10/12,5 cm = 6,28 cm2/m
- mree: As1,prov = R-636 = 6,36 cm2/m
- mree + ipke: As1,prov = R-257 + 8/15 cm = 2,57 + 3,35 = 5,92 cm2/m.
As1,req
Sve odabrane armature zadovoljavaju uvjet: max As1,prov As1,max .
As1,min

Primjer 5.2. proraun armature grede


Zadano: Kontinuirana greda poz. G1 na slici ispod, poprenog T-presjeka bw/h = 20/50 cm i
statike visine u polju d = 44,6 cm i na leaju A d = 45,1 cm.

Beton je razreda C25/30, a armatura je od elika kvalitete B500B.


Na gredu u polju djeluje proraunski moment savijanja MEd = 235,00 kNm.
Zadatak: Treba proraunati i odabrati uzdunu armaturu grede u polju.

Rjeenje: Proraunske vrstoe materijala:


Proraunska vrstoa armature: fyd = fyk/S = 500/1,15 = 434,78 N/mm2 = 43,48 kN/cm2.
Proraunska vrstoa betona: fcd = ccfck/C =1,025/1,50 = 16,67 N/mm2 = 1,67 kN/cm2.
Proraunska sudjelujua irina ploe (pojasnice):
l0 = 0,85l = 0,85660 = 561 cm
b1 = 580/2 = 290 cm; b2 = 180 cm; b = b1 + bw + b2 = 290 + 20 + 180 = 490 cm
beff,1 = 0,2 b1 + 0,1 l0 = 114,1 cm > 0,2 l0 = 112,2 cm odabrano: beff,1 = 112,2 cm
beff,2 = 0,2 b2 + 0,1 l0 = 92,1 cm < 0,2 l0 = 112,2 cm odabrano: beff,2 = 92,1 cm
beff,1 = 112,2 cm < b1 = 290 cm u redu; beff,2 = 92,1 cm < b2 = 180 cm u redu.
beff = beff,1 + bw + beff,2 = 112,2 + 20 + 92,1 = 224,3 cm < b = 490 cm u redu
Potrebna armatura:
Bezdimenzijski koeficijent momenta savijanja jest:
M Ed 23500
Ed 0,0317 .
beff d f cd 224 44,6 2 1,67
2

124 Betonske konstrukcije


5. Proraun armiranobetonskih konstrukcija po graninom stanju nosivosti

Iz tablice 5.4. za Ed 0,0317 oita se isti ili prvi vei Rd i pripadni , i ..


Tako za ovaj primjer iz tablice za Rd 0,034 jest: 0,977 , 0,065 i 0 , 035
Provjera treba li dvostruko armiranje: 0,065 lim 0,45 - Nije potrebno.
Provjera prolazi li neutralna os kroz plou:
x d 0,065 44,6 2,9 cm hf 15 cm - Neutralna os prolazi kroz plou.
Potrebna plotina armature iznosi:
M Ed 23500
As1,req 12,41 cm 2 .
f yd ( d ) 43,48 (0,977 44,6)
Minimalna armatura:
- As1,min = 0,0013bd = 0,00132044,6 = 1,16 cm2/m
- As1,min = 0,26(fctm/fyk)bd = 0,26(2,6/500)2044,6 = 1,21 cm2/m mjerodavno
Maksimalna armatura:
- za jednostruko armiran presjek: As1,max = 0,022bd = 0,0222044,6 = 19,62 cm2
Odabrana armatura:
- ipke: As1,prov = (2+2)20 = 12,56 cm2
As1,req
Odabrana armature zadovoljava uvjete: max As1,prov As1,max .
As1,min
Skica armiranja poprenog presjeka:

Primjer 5.3. odreivanje proraunskog momenta otpornosti


Zadano: Istranim radovima utvreno je da greda ima popreni presjek b/h = 25/60 cm i statiku
visinu d = 56 cm.
Betonu je utvrena karakteristina tlana vrstoa fck = 20 N/mm2, a armaturi
karakteristina granica poputanja fyk = 220 N/mm2.
Utvrena armatura u vlanom pojasu jest 516 (As1 = 12,06 cm2).

Zadatak: Potrebno je odrediti proraunski moment otpornosti za utvrenu geometriju i materijale.

Rjeenje: Proraunske vrstoe materijala:


Proraunska vrstoa armature: fyd = fyk/S = 220/1,15 = 191,3 N/mm2 = 19,13 kN/cm2
Proraunska vrstoa betona: fcd =ccfck/C =0,8520/1,50 = 11,33 N/mm2 = 1,13 kN/cm2
Proraunska otpornost presjeka:
As1 f yd 12,06 19,13
Mehaniki koeficijent armiranja jest: 0,146 .
b d f cd 25 56 1,13
Iz tablice 5.4. za 0,146 oita se isti ili prvi manji i pripadni Rd .
Tako za ovaj primjer iz tablice za 0,145 jest: Rd 0,134 .
Proraunska otpornost presjeka na savijanje iznosi:
M Rd Ed b d 2 f cd 0,134 25 56 2 1,13 11871 kNcm 118 ,71 kNm .

Betonske konstrukcije 125


5. Proraun armiranobetonskih konstrukcija po graninom stanju nosivosti

5.2.4. Dimenzioniranje na poprenu silu


Svaki armiranobetonski gredni element pod djelovanjem rasprostrtog optereenja u pravilu pored
momenata savijanja ima poprene sile. Stoga se gredni elementi, osim na savijanje, dimenzioniraju i na
poprene sile. Kod stropnih ploa u zgradarstvu poprene sile su relativno malog iznosa, a popreni
presjek je relativno velik (npr. za plou debljine h = 20 cm jest b/h = 100/20 cm) pa se kod ploa u
pravilu ne provodi dimenzioniranje na poprene sile osim u sluaju debelih ploa kao to su temeljne
ploe. U daljnjem tekstu e se prikazati postupak dimenzioniranja armiranobetonskih greda konstantnog
presjeka po duljini armiranih s poprenom armaturom (sponama vilicama) koja je okomita na uzdunu
os grede.

Proraunski modeli
Iz otpornosti materijala poznato je da poprena sila izaziva posmina naprezanja u poprenom presjeku,
tj. naprezanja to je vidljivo na slici 5.34. Slijedom toga moe se predoiti da poprene sile ele
prouzroiti meusobni pomak neposredno bliskih presjeka.
Ne samo kod armiranobetonskih nosaa nego i
openito, posmina naprezanja, , u kombinaciji s
normalnim (uzdunim od savijanja), , zbog
istodobnog djelovanja, daju kao rezultirajua
naprezanja sljedee: glavna vlana, i glavna
tlana naprezanja, 2, koja definiraju vlane i tlane
trajektorije (slika 5.11.).
Na primjeru ponaanja armiranobetonske grede
optereene do sloma (poglavlje 5.2.2.) pokazano je
da se zbog male vlane vrstoe betona uslijed
glavnih vlanih naprezanja u zonama velikih
poprenih sila otvaraju dijagonalne pukotine.
Slijedom toga prikazani su mogui naini
otkazivanja AB grede od djelovanja poprene sile
(tri naina). Te naine otkazivanja (slom betonskih
tlanih dijagonala i vlanih vertikala od betona ili
poprene armature) potrebno je sprijeiti ispravnim Slika 5.34. Prikaz posminih naprezanja
dimenzioniranjem na poprenu silu. izazvanih poprenom reznom silom V [4]

Kao to je i pokazano u poglavlju 5.2.1., isprva je kao model ponaanja armiranobetonskih nosaa
optereenih poprenom silom prihvaena klasina (Mrschova) reetka, tj. reetka s paralelnim
pojasnicama i ispunom od vertikala i dijagonala pod kutom od 45 (slika 5.35.-a). Pri tome ulogu vlane
pojasnice preuzima vlana armatura, ulogu tlane pojasnice i tlanih dijagonala pod kutom od 45
preuzima tlano naprezani beton, dok ulogu vlanih vertikala preuzimaju spone (vilice) (slika 5.35.-b).
Za takvu reetku veliine sila u pojedinim elementima mogle su se jednostavno odrediti primjenom
Ritterove metode, odnosno iz uvjeta ravnotee presjeenih elemenata presjeka a-a i b-b na slici 5.35.-a.
Tako naprimjer veline pojedinih sila ispune reetkastog modela u presjeku a-a iznose:
- tlane sile u dijagonali: Fw2 Va cos 45 Va 2 (5.45.)
- vlane sile u vertikali: Fw4 Va (5.46.)

Reetke mogu biti jednostruke ili viestruke, ovisno o gustoi poprene armature (slika 5.35.-b).
Viestruke reetke statiki su neodreene pa se proraun pojednostavljuje tako da se sile u dijagonalama
i vertikalama proraunaju po jedinici duljine na temelju dijela grede duljine z (slika 5.35.-b):
f w2 Va 2 z i f w4 Va z (5.47.)

126 Betonske konstrukcije


5. Proraun armiranobetonskih konstrukcija po graninom stanju nosivosti

a) klasina Mrschova reetka s karakteritinim b) klasina Mrschova reetka: a-jednostruka, b-


presjecima dvostruka, c- dio reetke duljine z
Slika 5.35. Model za proraun AB greda klasinom Mrschovom reetkom [1]

Plotina poprene armature po jedinici duljine grede moe se iskazati (slika 5.35.-b) izrazom:
asw Asw s w (5.48.)

gdje je Asw ukupna plotina vertikalnih krakova poprene armature u jednom presjeku; sw razmak
poprene armature uzdu grede.
Samo dimenzioniranje pojedinih elemenata zamjenskog modela reetke provodilo se tzv. metodom
doputenih naprezanja (iz otpornosti materijala) gdje su se kontrolirala naprezanja u tlanim
dijagonalama i vertikalnoj armaturi prema izrazima:
- tlano naprezanje u betonskoj dijagonali: cw Fw2 z 2 b 2 V
w a bw z c,dop (5.49.)
- tlano naprezanje u poprenoj armaturi: sw f w4 asw Va / z Asw / s w s,dop (5.50.)

U periodu od 1960. do1970. godine pod vodstvom prof. Leonhardta u Stuttgartu su provedena opsena
ispitivanja koja su imala za cilj:
- istraiti sloen problem naprezanja od poprenih sila
- provjeriti valjanost klasinog modela Mrschove reetke koji je do tada bio u uporabi.
Od brojnih rezultata istraivanja potrebno je izdvojiti rezultate ispitivanje niza greda s vertikalnom
armaturom koji su prikazani na slici 5.36.-a. Tijekom tog ispitivanja mjerena su kosa tlana naprezanja
u betonskim dijagonalama kao i vlana naprezanja u poprenoj armaturi (sponama). Rezultati mjerenja
pokazali su da se naprezanja u kosim tlanim dijagonalama dosta dobro slau s vrijednostima
izraunatim na temelju modela reetke. Meutim, izmjerena vlana naprezanja u sponama bila su znatno
manja od onih koja su izraunata na temelju modela reetke. Takoer, ta je razlika u vlanim
naprezanjima bila vea to je presjek imao veu irinu pri istoj visini, odnosno to su posmina
naprezanja ( = V/(bwd) bila manja (slika 5.36.-a). To znai da spone imaju veu nosivost od one koju
definira model klasine reetke. Glavni je razlog za to taj to gornji pojas reetke nije horizontalan kao
u promatranom modelu, nego ima nagib prema leaju. Za jednoliko rasprostrto optereenje on ima oblik
luka pa vertikalnom komponentom uzdune sile preuzima znatan dio poprene sile (slika 5.37.). To je

Betonske konstrukcije 127


5. Proraun armiranobetonskih konstrukcija po graninom stanju nosivosti

naizraenije kod pravokutnih presjeka. Osim toga, kod preuzimanja poprenih sila doprinos smanjenju
poprene sile daju i beton svojom vlanom vrstoom, koja je mala, ali ipak doprinosi te uzduna
armatura.

b) dijagram ovisnosti naprezanja u sponama o


a) rezultati ispitivanja greda na poprene sile poprenoj sili
Slika 5.36. Rezultati ispitivanja greda na poprene sile provedenih u Stuttgartu [1]

Slika 5.37. Povoljno djelovanje zakrivljenosti gornjeg pojasa reetke smanjenjem vlane sile u
sponama
Poboljanje klasinog modela zamjenske Mrschove reetke kojim bi se uzelo u obzir smanjenje
poprene sile mjerodavne za dimenzioniranje, odnosno proraun naprezanja u sponama, moe se
provesti na dva naina:
1. Pretpostavlja se da dio poprene sile u iznosu V0 uvjetno reeno preuzima (nosi) beton (slika
5.36.-b), a spone se dimenzioniraju na razliku koja iznosi V - V0. U tom sluaju naprezanja u
sponama iznose:
sw V V0 a sw z . (5.51.)

Ovo se poboljanje u praksi naziva standardna metoda dimenzioniranja na poprene sile i


prelaskom prorauna na granina stanja rezultirala je time da se proraunska otpornost
poprenog presjeka, VRd, sastoji od proraunske nosivosti na poprene sile betona, Vcd i
doprinosa otpornosti od poprene armature, Vwd, prema izrazu:
VRd Vcd V wd (5.52.)

gdje je VRd proraunska otpornost presjeka na poprene sile; Vcd proraunska nosivost betona
na poprenu silu (doprinos betona otpornosti); Vwd proraunska nosivost poprene armature
na poprenu silu (doprinos spona otpornosti).

128 Betonske konstrukcije


5. Proraun armiranobetonskih konstrukcija po graninom stanju nosivosti

2. Pretpostavlja se da nagib tlanih dijagonala nije 45, nego je manji i iznosi . U tom sluaju
razmak vertikala modela reetke (5.35.-b) iznosi zctg , a kako je za kut < 45, u tom je
sluaju ctg > 1. Slijedom toga veliine fw4 i sw smanjuju se te naprezanja u sponama iznosi:
sw f w4 a sw V z ctg Asw / s w (5.53.)

Ovo se poboljanje u praksi naziva metoda slobodnog odabira nagiba tlanih tapova.Ta je
metoda uz transformaciju na dokaz prema graninim stanjima ujedno usvojeni postupak
dimenzioniranja betonskih presjeka na poprene sile prema vaeoj hrvatskoj normi
HRN EN 1992-1-1. Takoer, treba imati u vidu da se na ovaj nain dobiva manja poprena
armatura, ali se poveava uzduna armatura ili dolazi do veeg pomaka dijagrama vlanih sila.

Postupak dimenzioniranja na poprenu silu prema HRN EN 1992-1-1


Kod dimenzioniranja na poprenu silu uvjet nosivosti presjeka zadovoljen je ako je proraunska
vrijednost utjecaja, Ed, manja od odgovarajue proraunske nosivosti, Rd ili jednaka njoj:
E d Rd VEd VRd (5.54.)
gdje je VRd proraunska otpornost poprenog presjeka na poprenu silu; VEd proraunska vrijednost
poprene sile u nekom presjeku i za zgradarstvo se moe odrediti prema izrazu: VEd = GVg + QVq =
1,35Vg + 1,50Vq.
Za nosae optereene jednoliko rasprostrtim optereenjem proraunsku poprenu silu ne treba
kontrolirati na razmaku manjem od d (d statika visina) od lica oslonca. Razlog tomu je to se
optereenje na podruju uz oslonac preko tlanih dijagonala direktno unosi u oslonac. Meutim, najveu
zahtijevanu poprenu armaturu (spone) potrebno je postaviti sve do oslonca. Budui da se u proraunu
uvijek proraunavaju maksimalne poprene sile na osloncima, u tom je sluaju maksimalnu proraunsku
poprenu silu na mjestu oslonaca potrebno umanjiti za iznos VEd = qEd(b/2 + d). Proraun smanjene
proraunske sile odreuje se izrazom (5.55.) i u skladu sa slikom 5.38.

b
VEd max VEd - q Ed d (5.55.)
2
gdje je maxVEd maksimalna poprena sila na osloncu; qEd proraunsko jednoliko kontinuirano
optereenje elementa i za zgradarstvo se moe odrediti prema izrazu: qEd = 1,35g + 1,50q; d statika
visina poprenog presjeka na osloncu; b irina oslonca.

Slika 5.38. Dijagram poprenih sila i smanjenje poprene sile: a) za sluaj krajnjeg oslonca, b) za
sluaj srednjeg oslonca (na slici Sd = Ed) [3]

Betonske konstrukcije 129


5. Proraun armiranobetonskih konstrukcija po graninom stanju nosivosti

Postupak dimenzioniranja AB elemenata na poprene sile temelji se na metodi slobodnog odabira


nagiba tlanih dijagonala. Pri tome je nagib tlanih dijagonala odreen kutom , dok armatura moe
takoer biti u nagibu (kosa) s kutom (Vidi sliku 5.39.).

Slika 5.39. Poboljani reetkasti model tlanih betonskih dijagonala i kose poprene armature grede
te oznake modela
Oznake na slici 5.39. jesu slijedee: b ili bw najmanja irina poprenog presjeka izmeu vlanog i
tlanog pojasa (za ploe je b = 100 cm); h visina poprenog presjeka; d statika visina; z krak
unutarnjih sila, tj. udaljenost od rezultantne vlane sile u armaturi i rezultantne tlane sile u betonu
(moe se uzeti da iznosi z = 0,9d); kut izmeu poprene armature i uzdune osi nosaa (sve daljnje
analize i izrazi su za =90); kut izmeu betonske tlane dijagonale (tapa reetke) i uzdune osi
nosaa; Ftd proraunska vrijednost vlane sile u uzdunoj armaturi; Fcd proraunska vrijednost tlane
sile u betonu u smjeru grede.
Preporuene granine vrijednosti za kut dane su izrazom:
1,0 cot 2,5 (5.56.)
to znai da kut moe biti u sljedeem rasponu: 45 21,8.
Kod dimenzioniranja na poprenu silu moe se rabiti bilo koji prethodno naveden kut . Naravno, to je
kut manji, to e potrebna poprena armatura biti manja, meutim, smanjenjem kuta rastu tlane sile
(tlana naprezanja) u tlanim dijagonalama to moe dovesti do drobljenja tlanih dijagonala i
neduktilnog sloma. Pravilo je da se kod elemenata koji su naprezani manjim posminim silama
upotrebljava manji kut, a kod elementa s veim posminim silama, vei kut.
Za nosae kod kojih se rabe vertikalne spone (uobiajeno) za odabir nagiba tlanih dijagonala
preporuuju se sljedee vrijednosti:
- za isto savijanje: cot = 1,2 = 39,8
- za savijanje s osnom tlanom silom: cot = 1,2 = 39,8
- za savijanje s osnom vlanom silom: cot = 1,0 = 45.
Postupak dimenzioniranja zasniva se na dvjema proraunskim vrijednostima nosivosti na poprenu silu:
VRd,c proraunska otpornost na poprenu silu elementa bez poprene armature, tj. otpornost
na poprenu silu samog betona i uzdune armature
VRd,max proraunska vrijednost najvee poprene sile koju preuzima element ogranien tlanom
vrstoom betona. Ta vrijednost predstavlja nosivost betonskih tlanih dijagonala
(drobljenje tlanih tapova reetke) koje su u proraunu nagiba tg.

130 Betonske konstrukcije


5. Proraun armiranobetonskih konstrukcija po graninom stanju nosivosti

Na temelju tih dviju vrijednosti proraunske otpornosti i vrijednosti proraunske poprene sile mogu se
postaviti sljedei uvjeti (slika 5.40.):
a) Ako je VEd VRd,c nije potreban proraun poprene armature.
b) Ako je VRd,c < VEd VRd,max potreban je proraun poprene armature.
c) Ako je VEd > VRd,max potrebno je poveati popreni presjek ili kvalitetu
gradiva kako bi proraunska poprena sila bila
manja od maksimalne otpornosti.

Slika 5.40. Podruja poprenih sila [4]


U sluaju kada je VEd VRd,c, nije potreban proraun poprene armature budui da beton ima dostatnu
otpornost da preuzme poprenu silu, meutim, u elementu je potrebno predvidjeti minimalnu poprenu
armaturu kako u sluaju eventualnog nastanka kose pukotine ne bi dolo do neduktilnog posminog
sloma opisanog u poglavlju 5.2.1. Kod ploa, budui da nisu izloene velikim vlanim naprezanjima,
kada je ovaj uvjet zadovoljen (a uglavnom je zadovoljen), doputa se izostavljanje minimalne poprene
armature, dok kod greda i stupova treba postaviti minimalnu poprenu armaturu.
Proraunska vrijednost otpornosti presjeka bez poprene armature na poprenu silu, VRd,c, iznosi:


VRd,c CRd,c k 3 100 1 f ck k1 cp bw d (5.57.)

VRd,c VRd,c,min min k1 cp bw d (5.58.)


gdje jest: VRd,c proraunska vrijednost otpornosti presjeka bez poprene armature u N
CRd,c koeficijent koji iznosi CRd,c = 0,18/C
k koeficijent koji uzima u obzir utjecaj visine elementa i rauna se preko izraza:
200
k 1 2,0 gdje su brojka 200 i d dane u mm
d
As1
1 koeficijent armiranja vlanom armaturom i odreuje se izrazom: 1 0,02
bd
As1 plotina vlane armature u mm2 koja je sidrena na udaljnosti lbd + d od promatranog
presjeka (Vidi sliku 5.41.)
fck karakteritina tlana vrstoa betona u N/mm2
k1 koeficijent koji iznosi: k1 = 0,15
cp srednje tlano naprezanje u betonu zbog proraunske uzdune tlane sile (npr. uslijed
prednapinjanja) i uzima se da je cp = NEd/Ac < 0,2fcd i uvrtava se u N/mm2
min vrijednost koja se odreuje prema izrazu: min 0,035 k 3 / 2 f ck1/2
d statika visina poprenog presjeka u mm
bw irina hrpta (rebra) poprenog presjeka u mm.

Slika 5.41. Prikaz uzdune armature koja se uzima u obzir kod odreivanja 1

Betonske konstrukcije 131


5. Proraun armiranobetonskih konstrukcija po graninom stanju nosivosti

Proraunska vrijednost najvee poprene sile koju preuzima element ogranien tlanom vrstoom
betona, VRd,max, odreuje se prema izrazu:
1
V Rd, max cw bw z 1 f cd (5.59.)
cot tan
gdje jest: VRd,max proraunska vrijednost najvee poprene sile koju preuzima element ogranien
tlanom vrstoom betona u N
cw koeficijent koji uzima u obzir stanje naprezanja u tlanom pojasu i za proraune u
zgradarstvu gdje su uzdune tlane sile male ili ih nema, moe se uzeti da iznosi 1,0
bw irina hrpta (rebra) poprenog presjeka u mm
z krak unutarnjih sila koji iznosi z = 0,9d i uvrtava se u mm
1 koeficijent smanjenja vrstoe za beton raspucan posmikom i odreuje se prema
izrazu: 1 = 0,6(1-fck/250) gdje se fck i 250 uvrtavaju u N/mm2. Ako se uzme da je
fywd = 0,8fywk, tada se moe uzeti da je 1 = 0,60 za fck 60 N/mm2, odnosno
1 = 0,90 - fck/200 0,5 za fck > 60 N/mm2
fcd proraunska tlana vrstoa betona u N/mm2
fywd proraunska granica poputanja elika spona u N/mm2
nagib usvojenih tlanih dijagonala.
Za pribline se proraune u zgradarstvu moe uzeti da je preporuena vrijednost kuta = 39,8 te da
vrijedi fck 60 N/mm2 i da je fywd = 0,8fywk, to omoguuje da se izraz (5.59.) moe napisati u obliku:
VRd,max 0,265 bw d f cd . (5.60.)

U sluaju da se usporedbom proraunske poprene sile, VEd, s vrijednostima VEd,c i VRd,max pokae da je
potrebna poprena (posmina) armatura, proraunska vrijednost otpornosti poprenog presjeka na
poprene sile koju preuzima vertikalno postavljena ( = 90) poprena armatura, VRd,s, odreuje se
prema izrazu:
A
VRd,s sw z f ywd cot (5.61.)
s
gdje jest: VRd,s proraunska vrijednost poprene sile koju preuzima elina armatura (spone)
prilikom poputanja (obino u kN)
Asw plotina presjeka svih krakova spona na duljini s i irini bw u cm2, a odreuje se kao
Asw = A1sw m, gdje je A1sw plotina jedne grane spone, a m je broj grana spone u
jednom presjeku, tj. reznost spona
s razmak spona po duljini grede u cm (moe se rabiti i oznaka sw)
z krak unutarnjih sila koji iznosi z = 0,9d i uvrtava se u cm
fywd proraunska granica poputanja elika spona i uvrtava se u kN/cm2
nagib usvojenih tlanih dijagonala.
Odreivanje potrebne poprene (posmine) armature za osiguranje nosivosti na proraunsku poprenu
silu, VEd, u nekom se presjeku moe dobiti primjenjujui uvjet nosivosti, tj. izraz:
Ed Rd VEd VRd,s (5.62.)

iz ega slijedi:
Asw 100 VEd
a sw, req 100 u [cm2/m] (5.63.)
s z f ywd cot
gdje je asw,req potrebna plotina poprene armature na 1 m duljine nosaa i izraava se u cm2/m. U
izrazu (5.63.) krak sila, z, upisuje se u cm, poprena sila, VEd, u kN, a proraunska vrstoa spona, fywd,
u kN/cm2.

132 Betonske konstrukcije


5. Proraun armiranobetonskih konstrukcija po graninom stanju nosivosti

Kada se dobije potrebna prosjena plotina poprene armature, asw,req, odabere se reznost spona (broj
grana spone), m i potrebna prosjena plotina jedne grane spona, a1sw,req ,dobije se iz izraza:
asw,req
a1sw,req (5.64.)
m
Za pribline proraune u zgradarstvu moe se uzeti da je preporuena vrijednost kuta = 39,8, krak
sila z = 0,9d te da je fywd = 0,8fywk to omoguuje da se izraz (5.63.) moe napisati u obliku:
Asw 100 VEd 100 VEd
asw,req 100 , (5.65.)
s 0,9 d 0,8 f ywk 1,20 f ywk
d
1,15
A 100 VEd
odnosno: a sw, req sw 100 . (5.66.)
s d f ywd

Izgled poprene armature (spona) za preuzimanje poprenih sila


Najee se poprena armatura (spone) postavlja okomito na uzdunu os grede (nosaa). Trenutno se u
zgradarstvu radi jednostavnosti izvedbe gotovo iskljuivo rabe okomite spone ( = 90).
Poprena armatura se smije sastojati od kombinacije vie spona koje obuhvaaju uzdunu vlanu
armaturu i tlano podruje (slika 5.42). Poprena armatura moe biti oblikovana i od povinutih ipki,
koeva, ljestava i sl., poloenih bez obuhvaanja uzdune armature, ali pravilno usidrenih u tlanim i
vlanim podrujima. Spone trebaju na krajevima biti zatvorene kukama savijenima pod kutom od 135
i s ravnim dijelom (kuke) od najmanje 10 tako da taj dio ue u ovijenu betonsku jezgru unutar samih
spona (slika 5.43.). Takoer, najmanje 50% poprene armature mora se sastojati od spona. Broj
vertikalnih grana poprene armature naziva se reznost, m, poprene armature i odreuje se u skladu sa
slikom 5.43.

Slika 5.42. Primjeri poprene armature gdje je A mogunost oblikovanja unutarnjih spona, a B
izgled vanjske obuhvatne spone

Slika 5.43. Izgled spona u zgradarstvu i nain odreivanja reznosti, m, poprene armature (spona)

Betonske konstrukcije 133


5. Proraun armiranobetonskih konstrukcija po graninom stanju nosivosti

Slika 5.44. Primjer izgleda poprene i uzdune armature okvira te poloaja uzdune i poprene
armature u presjeku grede

Minimalna poprena armatura i maksimalni razmaci spona


Minimalna poprena armatura mora se postaviti ak i onda kad proraun pokae da ona nije potrebna,
osim kod ploa gdje to nije nuno. Dakle, odabrana poprena armatura, asw,prov, mora biti vea od
minimalne, asw,min prema izrazu:
Asw
asw,min asw,prov 100 (5.67.)
s
gdje jest: asw,req odabrana plotina poprene armature na 1 m duljine nosaa i izraava se u cm2/m
asw,min minimalna plotina poprene armature na 1 m duljine nosaa i izraava se u cm2/m
Asw plotina presjeka svih krakova spona na duljini s i irini bw i odreuje se kao
Asw = A1sw m, gdje je A1sw plotina jedne grane spone, a m je broj grana spone u
jednom presjeku, tj. reznost spona
s odabrani razmak spona po duljini grede (moe se rabiti i oznaka sw).
Minimalna plotina poprene armature (spona) na 1 m duljine nosaa iznosi:
asw,min 100 w,min bw sin (5.68.)

gdje je asw,min minimalna plotina poprene armature na 1 m duljine nosaa i izraava se u cm2/m; w,min
minimalni koeficijent armiranja poprenom armaturom i odreuje se prema izrazima (5.69.) i (5.70.);
bw irina hrpta (rebra) poprenog presjeka u cm; kut postavljanja poprene armature (u zgradarstvu
je obino = 90 sin = 1,00).
f ck
w,min 0,08 (5.69.)
f yk
f ctm
w,min 0,15 (5.70.)
f yd

pri emu se sve vrijednosti: fck, fyk, fctm, fyd upisuju u izraze (5.69.) i (5.70.) u N/mm2.

134 Betonske konstrukcije


5. Proraun armiranobetonskih konstrukcija po graninom stanju nosivosti

Radi jednostavnosti prorauna vrijednosti su minimalnih koeficijenta armiranja, w,min, za pojedine


razrede betona i armaturu B500A(B) dani u tablici 5.8.
Tablica 5.8. Minimalni koeficijent armiranja poprenom armaturom, w,min, za elinu armaturu
razreda B500A(B)[4]
w,min w,min
izraz (5.69) izraz (5.70)

Pored minimalne potrebne poprene armature, u pogledu postavljanja trebaju biti zadovoljena jo dva
uvjeta:
- Razmak izmeu poprene armature (spona) u uzdunom smjeru postavljanja (u smjeru uzdune
osi grede) ne smije biti vei od maksimalnog uzdunog razmaka spona, sl,max, ije su vrijednosti
za grede dane u tablici 5.9., dok za ploe vrijedi izraz: sl,max = 0,75d.
- Razmak izmeu poprene armature (spona) u poprenom smjeru (u smjeru presjeka, tj.
okomitom na uzdunu os grede) ne smije biti vei od maksimalnog poprenog razmaka spona,
st,max, ije su vrijednosti za grede dane u tablici 5.10., dok za ploe vrijedi izraz: st,max = 1,50d.
Ovaj je razmak bitan kod postavljanja spona u irokim gredama ili temeljnim ploama.
Tablica 5.9. Najvei (maksimalni) uzduni razmak spona

Tablica 5.10. Najvei (maksimalni) popreni razmak spona [4]

Betonske konstrukcije 135


5. Proraun armiranobetonskih konstrukcija po graninom stanju nosivosti

Raunski primjer dimenzioniranja na poprene sile


Radi boljeg razumijevanja princip dimenzioniranja armiranobetonskih presjeka na poprene sile pokazat
e dvama jednostavnim raunskim primjerima: primjerom 5.4. proraun ploe na poprene sile te
primjerom 5.5. proraun grede na poprene sile.

Primjer 5.4. proraun ploe na poprene sile


Zadano: Ploa je pravokutnog poprenog presjeka b/h = 100/22 cm i statike visine d = 19,5 cm.
Beton je razreda C25/30, a sva je armatura od elika kvalitete B500A.
Na presjek djeluje proraunska poprena sila VEd = 40,00 kN.
Odabrana uzduna armatura u donjem je pojasu As1,prov = 5,82 cm2/m.
Zadatak: dimenzionirati presjek ploe na poprenu silu.

Rjeenje: Proraunske vrstoe materijala:


proraunska vrstoa armature: fyd = fyk/S = 500/1,15 = 434,78 N/mm2 = 43,48 kN/cm2
proraunska vrstoa betona: fcd = ccfck/C =1,025/1,50 = 16,67 N/mm2 = 1,67 kN/cm2.
Proraunska otpornost presjeka na poprenu silu bez poprene armature (VRd,c):

VRd,c CRd,c k 3 100 1 f ck k1 cp bw d VRd,c,min min k1 cp bw d

C Rd, c 0 ,18 / C C Rd, c 0,18 / 1,5 0,12

200 200
k 1 2,0 k 1 2,01 k 2 , 0
d 195
As1 5,82
1 0,02 1 0,00298 1 0,00298
bd 10019,5
k1 0,15
cp N Ed Ac 0,2 f cd cp 0 N/mm2 jer je N Ed 0,0 kN
min 0 ,035 k 3 / 2 f ck1/2 min 0,035 2,0 251/2 0,495 N/mm2
3/ 2


VRd,c 0,12 2,0 3 100 0,00298 25 0,15 0 1000 195 93404N 93,40kN
VRd,c,min 0,495 2,0 0 1000 195 96525 96,53 kN - mjerodavno
VRd,c VRd,c,min 96,53 kN

Budui da je VEd 40,00 kN VRd,c 96,53 kN , zakljuak je da nije potrebna poprena


armatura.

Budui da se radi o ploi, tada nije potrebno postavljati ni minimalnu poprenu armaturu.
Ovo je bio primjer prorauna ploe stropne konstrukcije u zgradarstvu kao pokazatelj da su
proraunske poprene sile, VEd, u ploama redovito manje od VRd,c te da se stoga u pravilu i
ne provodi kontrola nosivosti stropnih ploa na poprene sile.

136 Betonske konstrukcije


5. Proraun armiranobetonskih konstrukcija po graninom stanju nosivosti

Primjer 5.5. proraun grede na poprene sile (nastavak primjera 5.2.)


Zadano: kontinuirana greda poz. G1 na slici ispod, poprenog T-presjeka bw/h = 20/50 cm i
statike visine u polju d = 44,6 cm i na leaju A d = 45,1 cm.

Beton je razreda C25/30, a armatura je od elika kvalitete B500B.


Odabrana je uzduna armatura u polju As1,prov = (2+2)20 = 12,56 cm2.
Samo je 50% armature iz polja sidreno na osloncu te e se u proraunu 1 uzeti 50%
odabrane uzdune armature.
Maksimalna poprena sila na leaju iznosi: maxVEd = 135,00 kN, a reducirana (smanjena)
proraunska poprena sila iznosi: VEd = 135,00 kN.
Zadatak: Treba proraunati i odabrati poprenu armaturu grede uz oslonac.
Rjeenje: Proraunske vrstoe materijala:
Proraunska vrstoa armature: fyd = fyk/S = 500/1,15 = 434,78 N/mm2 = 43,48 kN/cm2.
Proraunska vrstoa betona: fcd = ccfck/C =1,025/1,50 = 16,67 N/mm2 = 1,67 kN/cm2.
Proraunska otpornost na poprenu silu bez poprene armature (VRd,c):

VRd,c CRd,c k 3 100 1 f ck k1 cp bw d VRd,c,min min k1 cp bw d

C Rd, c 0 ,18 / C C Rd, c 0 ,18 / 1,5 0,12

200 200
k 1 2,0 k 1 1,67 k 1,67
d 451
As1 0,5 12,56
1 0,02 1 0,007 1 0,007
bd 20 45,1
k1 0,15
cp N Ed Ac 0,2 f cd cp 0 N/mm2 jer je N Ed 0,0 kN
min 0 ,035 k 3 / 2 f ck1/2 min 0,0351,67 251/2 0,38 N/mm2
3/ 2


VRd,c 0,12 1,67 3 100 0,007 25 0,15 0 200 451 51030 N 51,03kN -mjerod.
VRd,c,min 0,38 2,0 0 200 451 34069 N 34,07 kN
VRd,c 51,03 kN
Budui da je VEd 135,00 kN VRd,c 51,03 kN potrebna je poprena armatura.

Betonske konstrukcije 137


5. Proraun armiranobetonskih konstrukcija po graninom stanju nosivosti

Proraun maksimalno doputene poprene sile (VRd,max) - kontrola tlanih dijagonala:


1
VRd,max cw bw z 1 f cd
cot tan
cw 1,0
z 0,9 d 0,9 45 ,1 40 ,6 cm 406 mm
1 0,6 1 f ck 250 0,6 1 25 250 0,54
= 39,8 cot = 1,20 i tan = 0,83
1
VRd,max 1,0 200 406 0,54 16,67 359469 N 359,47 kN
1,20 0,833
Budui da je VEd 135,00 kN VRd,max 359,47 kN nema drobljenja tlanih
dijagonala.

S obzirom na to da je VRd,c 51,03 kN VEd 135,00 kN VRd,max 359,47 kN , potreban


je proraun potrebne poprene armature, a presjek je zadovoljavajui glede geometrije i
kvalitete materijala.
Proraun potrebne plotine poprene armature na 1 m duljine nosaa (asw,req):
A VEd
asw, req sw
s z f ywd cot
(5.63)
z 0,9 d 0,9 45 ,1 40 ,6 cm
f ywd f yd 434,78 N/mm2
= 39,8 cot = 1,20
Asw 100 135,00
asw,req 6,37 cm2 /m
s 40,6 43,48 1,20
Minimalna armatura za vertikalne spone ( = 90):
asw,min 100 w,min bw sin
w,min 0,00090 - iz tablice se za beton C25/30 oita vea vrijednost ili se rabe izrazi
(5.69.) i (5.70).
asw,min 100 0,00090 201,0 1,80 cm2 /m < asw,req 6,37 cm2 /m
Maksimalni razmak poprene armature:
V Ed V Rd, max 135 ,00 359,47 0,38
- najvei uzduni razmak spona (tablica 5.9.): s l, max 0,55 d 30 ,0 cm
sl,max 0,55 45,1 24,8 cm 30,0 cm sl,max 24,8 cm
- najvei popreni razmak spona (tablica 5.10.): s t, max 0,75 d 60 ,0 cm

s t,max 0,75 45,1 33,8 cm 60,0 cm st,max 33,8 cm

Odabrana armatura:
Poprena armatura odabire se na nain da se prvo odabere reznost, m, poprene armature.
Minimalna je reznost spona u nekom poprenom presjeku m = 2. Stoga se prvo provjeri
je li najvei popreni razmak, st,max, manji od irine rebra grede, bw. Ako je manji, to znai
da je potrebno da greda ima reznost veu od minimalne, m = 2. Stoga se reznost
prvenstveno odabire da bude zadovoljen zahtjev glede najveeg poprenog razmaka.
Stoga je u ovom sluaju, budui da je bw = 20 cm < st,max = 33,8 cm reznost m = 2.

138 Betonske konstrukcije


5. Proraun armiranobetonskih konstrukcija po graninom stanju nosivosti

Potrebna prosjena plotina jedne grane spona, a 1sw, req , dobije se iz izraza (5.64.) te u
asw, req 6,37
ovom sluaju iznosi: a 1 3,19 cm 2 /m .
sw, req
m 2
Kada se zna potrebna prosjena plotina jedne grane spona, onda se iz tablice 5.5. odabere
profil, , na razmaku, s, koji ima plotinu na 1 m duine veu od potrebne prosjene
plotine jedne grane, a 1sw, req . Pri odabiru treba voditi rauna o tome da se ne smije odabrati
vei razmak od najveeg doputenog uzdunog razmaka spona, sl,max.
Za spone u zgradarstvu uobiajeno se rabe profili 6, 8 i 10 te kod veih greda 12 pa
ak i 14 ako su izrazito velike grede i poprene sile. Poeljno je da razmak poprene
armature (spona) bude 10 - 30 cm pri emu uvijek treba odabrati djeljive razmake kao
npr. 10, 12,5, 15, 17,5, 20, 25 i 30 cm jer su to praktini razmaci spona za postavu, ali i
za ugradnju betona. Razmak manji od 10 cm treba rabiti samo u iznimnim sluajevima
kao npr. kada se zahtijeva ovijanje betona u zoni plastinih zglobova okvira.
U ovom se zadatku iz tablice 5.5. moe odabrati nekoliko varijanti:
a) 6/8 cm a1 sw, prov
3,53 cm 2 /m > 3,19 cm 2 /m , s = 8 cm < 24,8 cm
b) 8/15 cm a 1 sw, prov
3,35 cm 2 /m > 3,19 cm 2 /m , s = 15 cm < 24,8 cm
c) 10/20 cm a 1 sw, prov
3,93 cm 2 /m > 3,19 cm 2 /m , s = 20 cm < 24,8 cm
d) 10/24 cm a 1 sw, prov
3,27 cm 2 /m > 3,19 cm 2 /m , s = 24 cm < 24,8 cm.

Premda je varijanta d) najblia potrebnoj armaturi i maksimalnom razmaku, ipak nije


najbolji izbor jer su razmaci neprikladni za mjerenje i postavu. Takoer, premali profil
spona (6) nije praktian jer ih treba postaviti pregusto, to je puno posla u izvedbi. Stoga
je u ovom sluaju optimalna varijanta pod b).
Zato se odabrana poprena armatura pie u obliku:
odabrane spone: 8/15 cm, reznosti m = 2.
U sluaju da je potrebna prosjena plotina jedne grane izrazito velika, da odabir za bilo
koji profil spona zahtijeva mali razmak vilica, potrebno je poveati reznost poprene
armature (spona) i ponoviti odabir.
Usporedba prethodno provedenog tonog prorauna VRd,max i asw,req s pojednostavljenim
izrazima (5.60.) i (5.66):
a) prema izrazu (5.60.): V Rd, max 0, 265 bw d f cd
VRd,max 0,265 200 45116,67 398463 N 398,46 kN

100 VEd 100 135,00


b) prema izrazu (5.66.): asw, req 6,88 cm 2 /m
d f ywd 45,1 43,48

Ako se usporede vrijednosti dobivene pojednostavljenim izrazima s tonim


vrijednostima, moe se vidjeti da pojednostavljeni izrazi daju 8% veu armaturu i 10%
veu vrijednost maksimalno doputene poprene sile.
Budui da je razlika unutar 10%, pojednostavnjeni su izrazi prihvatljivi za pribline
proraune u zgradarstvu, pogotovo jer rezultiraju neto veom armaturom, to je na strani
sigurnosti.

5.2.5. Ponaanje armiranobetonskih elemenata pri tlanom optereenju do sloma

Betonske konstrukcije 139


5. Proraun armiranobetonskih konstrukcija po graninom stanju nosivosti

U poglavlju 5.2.1. prikazano je ponaanje armiranobetonske grede optereene na savijanje i poprene


sile sve do sloma. Na temelju tog ponaanja utvreni su naini sloma na temelju kojih su u poglavljima
5.2.3. i 5.2.4. opisani postupci dimenzioniranja elementa na savijanje i poprene sile, koji uzimaju
mogue naine sloma tako optereenih armiranobetonskih elemenata.
Radi boljeg razumijevanja teorije graninih stanja tlano optereenih armiranobetonskih konstrukcijskih
elemenata i samog postupka dimenzioniranja, u ovom e se poglavlju prikazati ponaanje tlano
optereenih elemenata do sloma.
Elementi preteno optereeni uzdunom silom jesu stupovi, zidovi, kosi tapovi i elementi reetki.
Stupovi i zidovu su ipak elementi u zgradarstvu koji su najee optereeni tlanom uzdunom silom u
smjeru svoje osi. Stupovi u pravilu imaju mnogo vea tlana naprezanja, zato su opis ponaanja tlanih
elemenata, kao i naini prorauna, provedeni za stupove, s tim da u naelu to isto vrijedi i za zidove.

Slika 5.45. 3D prikaz modela graevine i tlocrtne dispozicije stupova i zidova (lijevo) te osnovna
geometrija stupa (desno)
Stupovi su najee vertikalni elementi (slika 5.45.) geometrije poprenog presjeka b/h = irina/visina
presjeka, dok se duljina stupa oznaava s l. Definicija stupa odnosi se na njegov omjer visine i irine,
odnosno irine i duljine kako slijedi:
h b 45 i l h 3 . (5.71.)

Prikaz pojedinih geometrijskih veliina u izrazu (5.71.) dan je na slici 5.45. U sluaju da neki uvjet
odreen izrazima (5.71.) nije ispunjen, tada se element naziva zidom.
Centrino optereeni stupovi, kao tlani elementi, ne bi trebali
imati armature jer se ne pojavljuju nikakva vlana naprezanja
pa bi beton mogao preuzeti sva tlana naprezanja. Meutim,
budui da su stupovi redovito kruto vezani za ostale
konstruktivne elemente tako da se uvijek pojavljuju odreeni
momenti savijanja koji mogu uzrokovati i vlana naprezanja u
presjeku, zato se i stupovi redovito armiraju. Takoer, kada je
optereenje tlanom silom toliko veliko da beton ne moe
preuzeti tlano naprezanje, potrebno je presjek pojaati
armaturom. Stoga se stupovi u pravilu armiraju na nain da se u
uglovima ili po obodu postavlja uzduna armatura, a po visini
se postavljaju spone koje imaju zadau osiguravati armaturu od
lokalnog izvijanja ipki uzdune armature. Prikaz armature Slika 5.46. Prikaz armature stupa
stupa dan je na slici 5.46.

140 Betonske konstrukcije


5. Proraun armiranobetonskih konstrukcija po graninom stanju nosivosti

Ako se promotri stup centrino optereen (slika 5.47.), pri


tlanom optereenju stup se skrauje, to rezultira relativnim
uzdunim deformacijama u betonu, c i relativnim presjek
deformacijama u armaturi, s, a shodno tome se iri,
proporcionalno s umnokom Poissonova koeficijenta, i
uzdunih relativnih deformacija.
Uzduna armatura stupa ima jednaka skraenja kao i beton,
stoga se moe zakljuiti da su im rel. deformacije jednake.
Vrijedi pravilo s = c = , pri emu se za 2 nosivost betona
iscrpljuje, dok u armaturi naprezanje dosee granicu poputanja, Slika 5.47. Rel. deformacije stupa
tako da dolazi do drobljenja stupa na najslabijem mjestu. izloenog centrinoj tlanoj sili
Moe se zakljuiti da otpornost poprenog presjeka tlano optereenog elementa, NRd, odgovara zbroju
nosivosti uzdune armature, Fsid i betona, Fcd, (slika 5.48.) :

N Rd Fcd Fsid (5.71.)

Ako se u uzme da jest:


F sid Asi f yd As f yd (5.72.)
Fcd Ac As f cd (5.73.)
gdje je As ukupna plotina uzdune armature; Ac plotina poprenog presjeka (Ac = bh); fcd
proraunska tlana vrstoa betona; fyd proraunska vrstoa eline armature.
Slijedom navedenog izraz (5.71.) moe se napisati u obliku:
N Rd Ac As f cd As f yd . (5.74.)

Ta otpornost vrijedi samo za idealno centrino optereenje, tj. bez ikakvog momenta savijanja te za stup
koji je razmjerno kratak u odnosu na dimenzije presjeka.

Slika 5.48. Pravokutni stup s 4 uzdune ipke optereen tlanom silom


Kod vitkijih stupova (npr. odnos l/b > 12 do 15) dolazi do pojave izvijanja. Izvijanje se u tehnikoj
mehanici opisuje veliinom Eulerove kritine sile koja iznosi:

N cr 2 E I lcr
2
(5.75.)

gdje je Ncr Eulerova kritina sila; E modul elastinosti materijala; I moment tromosti poprenog
presjeka; lcr duljina izvijanja.
Eulerova kritina sila predstavlja iznos tlane sile pri kojoj i najmanja sluajna ekscentrinost 1 uzdune
sile dovodi do dodatnih deformacija 2, 3, itd., koje zbog dodatnog djelovanja uzrokuju slom stupa
(slika 5.49.). Dodatna je opasnost takvog sloma u tome to nastupa iznenadno.
Veliine duine izvijanja, lcr, odreene su razmacima nultoaka momenata (toaka infleksije
deformacijske linije stupa) i njihove su veliine odreene nainima oslanjanja stupa na krajevima. Nain
odreivanja duljine izvijanja za osnovne sluajeve upetosti prikazan je na slici 5.50.

Betonske konstrukcije 141


5. Proraun armiranobetonskih konstrukcija po graninom stanju nosivosti

Temeljni parametar koji odreuje osjetljivost nekoga tlanog elementa


na izvijanje njegova je vitkost . Vitkost, , definira se kao:
lcr i (5.76.)
gdje je i polumjer (radijus) tromosti i odreuje se u skladu s izrazom
i I A.

Izrazi za proraun momenta tromosti, a samim tim i polumjera tromosti


ope su poznati izrazi iz otpornosti materijala te se nee posebno
navoditi.
Eulerova formula (5.75.) moe se dijeljenjem s plotinom poprenog
presjeka elementa, A, napisati u obliku izraza za odreivanje kritinog
naprezanja:
cr 2 E 2 (5.77.)
gdje je: cr kritino naprezanje u elementu koje odgovara Eulerovoj
kritinoj sili izvijanja; vitkost elementa.

Slika 5.49. Prikaz izvijanja Da bi se grafiki prikazao utjecaj vitkosti na opasnost od izvijanja, a
zglobno oslonjenog stupa time i na nosivost stupova, potrebno je razmotriti ponaanje stupova
krunog presjeka sa zglobnim vezama na krajevima (slika 5.51).

Slika 5.50. Duine izvijanja stupa u ovisnosti o leajnim uvjetima: a) zglobno oslonjen tap, b)
jednostrano upeti tap, c) dvostrano upeti tap, d) upetost+pokretna upetost, e) konzola [1].

Slika 5.51. Kritine sile izvijanja za armiranobetonski kruni stup [1]

142 Betonske konstrukcije


5. Proraun armiranobetonskih konstrukcija po graninom stanju nosivosti

Krivulja prikazuje Eulerovu krivulju prema izrazu (5.75.). Ona je, kao isto matematiki izraz, ovisna
samo o modulu elastinosti i vitkosti te uope ne vodi rauna o stvarnoj otpornosti stupa pa za male
vrijednosti daje nerealne vrijednosti. U stvarnosti uzduna sila ne moe prijei vrijednosti otpornosti
poprenog presjeka stupa odreene izrazom (5.74.) to je odreeno pravcem . Krivulja prikazuje
rezultate laboratorijskih pokusa na centrino optereenim stupovima. Oni pokazuju znatno manje
nosivosti stupova u odnosu na one koje daju teorijske krivulje ( i ). Razlog je tome da su u stvarnosti
(ak i u laboratorijskim uvjetima koji su povoljniji od onih u stvarnim konstrukcijama) prisutne brojne
geometrijske nesavrenosti elementa te nejednolikost svojstava materijala. Te nesavrenosti elementa i
nejednolikost svojstava materijala uzrokuju odreene ekscentrinosti uzdune sile koje rezultiraju
pojavom momenata savijanja i time bitnim smanjenjem otpornosti presjeka. Zato se u suvremenim
propisima kod prorauna armiranobetonskih tlanih elemenata uvijek uzima u obzir neka minimalna
ekscentrinost (slika 5.52.). Rezultat su toga proraunske krivulje, kao npr. krivulja prema vicarskoj
normi koja prikazuje proraunsku otpornost uzimajui sve predvidive nesavrenosti i utjecaje.

b / 30, h / 30, D / 30
emin
lo / 400 2,0 cm

Slika 5.52. Prikaz minimalnih ekscentrinosti kod stupova prema HRN EN 1992-1-1
Prema svemu navedenom generalno se moe zakljuiti sljedee:
- Male vitkosti ( 25) ne utjeu bitno na nosivost elementa na uzdunu silu.
- Srednje vitkosti (60 100) mogu znatno utjecati na smanjenje nosivosti na uzdunu silu i
to ak do 50% nosivosti poprenog presjeka.
- Vrlo velike vitkosti ( > 140) smanjuju nosivost na petinu (i manje) nosivosti poprenog
presjeka pa se najee izbjegavaju. Prema HRN ENV 1992-1-1 najvea doputena vitkost
armiranobetonskih stupova iznosi upravo = 140.
Na slici 5.53.-a prikazan je izgled sloma stupa uslijed izvijanja, a na slici 5.53.-b utjecaj vitkosti na
smanjenje nosivosti na uzdunu silu preko dijagrama interakcije (Vidi i poglavlje 5.2.7.).
NRd/(bhfcd)

a) b) MRd/(bh2fcd)
Slika 5.53. a) prikaz sloma stupa izvijanjem, b) utjecaj vitkosti na smanjenje nosivosti stupa

Betonske konstrukcije 143


5. Proraun armiranobetonskih konstrukcija po graninom stanju nosivosti

Prethodno navedeno odnosi se na centrino optereenje te na idealno elastini materijal. Meutim,


vrijednost modula elastinosti takoer je varijabilna zbog utjecaja dugotrajnih deformacija i stvarne
razine sprezanja armature i betona u preuzimanju tlanog optereenja. Osim toga, kako je ve reeno,
rijetke su situacije da je stup iskljuivo optereen tlanom silom, nego su pristuni i momenti savijanja
to kod vitkih stupova moe dovesti do preuranjenog sloma.
U sluaju postojanja momenta savijanja i poetnog ekscentriciteta kod vitkih stupova optereenih na
tlak ne radi se o problemu izvijanja, nego o pojavi nestabilnosti i nepovoljnom utjecaju teorije II. reda.
Ta se pojava definira kao stanje konstrukcije u kojem malo poveanje tlane sile rezultira velikim
poveanjem horizontalnih pomaka (deformacije). U tom sluaju otpornost na savijanje postaje presudna
za otpornost stupa. Primjer je za to vitki konzolni stup montane hale koji je dio statikog sustava
konzole upete u temelj (slika 5.54.). Takvi su stupovi optereeni vertikalnom silom od krovnih nosaa i
bonom silom uslijed optereenja vjetra. Uslijed bonog optereenja vjetrom i ekscentrinog oslanjanja
krovnog nosaa na stup, konzolni stup ima pomak vrha stupa za iznos e0. Zbog vitkosti i postojanja
ekscentriciteta, e0, uslijed vertikalnog optereenja pojavljuje se dodatni moment savijanja koji iznosi
M = Ne1. Taj dodatni moment uz utjecaj puzanja i skupljanja uzrokuje nove pomake vrha stupa e i
e2. Ako je stup vitak, ti e pomaci imati prirast sve do sloma stupa prvenstveno uslijed savijanja jer se
moment savijanja poveao s vrijednosti M = Ne0 na vrijednost M = Ne (slika 5.54.). Stoga je kod
ovakvih situacija vitkih stupova optereenih na savijanje i tlanu silu potrebno uvjete ravnotee postaviti
na deformiranom elementu (konstrukciji) prema teoriji II. reda, tj. nije dovoljno postaviti uvjete
ravnotee ne uzimajui u obzir deformirani oblik elementa (po teoriji I. reda).

Slika 5.54. Stup optereen tlanom silom i momentom savijanja s prikazom uinaka II. reda
Pored navedenih mogunosti otkazivanja nosivosti stupova optereenih tlanom silom, postoji
mogunost otkazivanja lokalnim izvijanjem ipki uzdune armature (slika 5.55.) s izbijanjem zatitnog
sloja betona i odgovarajuim oslabljenjem betonskog presjeka kao i nemogunosti sudjelovanja
armature u preuzimanju tlane sile. Taj oblik sloma nastupa kada uzdune ipke nisu dostatno osiguranje
od izvijanja sa sponama. Svaka ipka tlani je element koji je zbog malog presjeka takoer osjetljiv na
izvijanje. Ako je profil ipke mali i uz to je prevelik razmak izmeu spona zbog vitkosti, ipka se moe
izviti. U stvarnosti se dogaa situacija da se optereenje armature s vremenom poveava zbog skupljanja
i puzanja betona koje uzrokuje da dio sile beton preda na postojeu silu koju prihvaa armatura. Pri tome
se, kod jako tlano optereenih stupova, naprezanja u armaturi poveaju i dostiu vrlo visoke vrijednosti
koje su bliske granici poputanja i ako nisu dobro i gusto pridrane sponama, dolazi do izvijanja
uzdunih ipki. Stoga je minimalni promjer uzdune armature stupova u visokogradnji 12, s tim da se
rijetko kada odabire manji profil od 14. Takoer, s obzirom na odabrani profil uzdune armature,
uvjetuje se i maksimalni razmak spona u stupu, to je navedeno u poglavlju 5.2.6. upravo kako bi se
sprijeilo izvijanje ipki izmeu spona, a time i oteenje i slom tlano optereenog stupa.

144 Betonske konstrukcije


5. Proraun armiranobetonskih konstrukcija po graninom stanju nosivosti

Slika 5.55. Slom stupa zbog lokalnog izvijanja armature

5.2.6. Dimenzioniranje armiranobetonskih elemenata na centrinu i ekscentrinu


uzdunu silu

Dimenzioniranje na centrini tlak


Kod dimenzioniranja elemenata na uzdunu silu uvjet nosivosti elementa zadovoljen je ako je
proraunska vrijednost utjecaja, Ed, manja od odgovarajue raunske nosivosti, Rd ili jednaka njoj:
Ed Rd N Ed N Rd (5.78.)
gdje je NRd proraunska otpornost elementa na tlanu silu; NEd proraunska vrijednost tlane sile u
nekom presjeku i za zgradarstvo se moe odrediti prema: NEd = GNg + QNq = 1,35Ng + 1,50Nq.
Na temelju injenice da je s = c = , pri emu se za 2
(podruje 5 u poglavlju 5.2.2) nosivost betona iscrpljuje,
dok u armaturi naprezanje dosee granicu poputanja, za
centrino optereen presjek najmanje dvjema osima
simetrije moe se uzeti da vrijedi izraz:
N Ed N Rd Ac f cd As f yd (5.79.)

Pri tome se otpornost sastoji od nosivosti betonskog dijela


presjeka i nosivosti uzdune armature. U izrazu (5.79.) za
nosivost betonskog dijela presjeka uzima se ukupna
plotina presjeka stupa, a ne stvarna kao u izrazu (5.74). To
je pojednostavljenje izraza (5.74.) koje je prihvatljivo
budui da plotina uzdunih ipki u poprenom presjeku
iznosi maksimalno 2%, tako da je stvarna neto plotina
Slika 5.56. Armiranobetonski stup
betonskog dijela presjeka maksimalno 2% manja od
naprezan centrinim tlakom
ukupne.
Izraz (5.79.) vrijedi za vitkost 25, tj. za kratke stupove kod kojih ne postoji opasnost od izvijanja.
Za vitkosti 25 opasnost se od izvijanja uzima u obzir kao umanjenje gornjeg izraza koeficijentom
k manjim od jedinice, koji ovisi o vrijednosti vitkosti, tako da iznosi:
N Ed N Rd k Ac f cd As f yd (5.80.)
Vrijednosti k ovise o tlanoj vrstoi betona, koliini armature i vitkosti armiranobetonskog stupa,
meutim, za neke uobiajene vrijednosti u zgradarstvu izraunate su pribline veliine. Vrijednosti k u
ovisnosti o vrijednostima vitkosti dane su u tablici 5.11. u stupcu e/h = 0, to znai centrino optereenje.

Betonske konstrukcije 145


5. Proraun armiranobetonskih konstrukcija po graninom stanju nosivosti

Tablica 5.11. Koeficijenti k u ovisnosti o vitkosti i ekscentrinosti djelovanja uzdune sile [1]

Tipini zadaci pri proraunu i koncipiranju nosivih konstrukcija u praksi, koji se rjeavaju pomou
izraza (5.80.) jesu sljedei:
1. Odreivanje potrebne armature u zadanom presjeku
Zadano: - proraunska uzduna sila u stupu, NEd
- oblik i dimenzije poprenog presjeka stupa (npr. pravokutni b/h)
- razred betona (npr. C25/30) i razred armature (npr. B500B)
- duljina izvijanja ili visina stupa uz poznate uvjete upetosti.
Zadatak: Potrebno je odrediti potrebnu uzdunu armaturu u stupu (presjeku), A s, req .
1. Iz poznatih razreda betona i elika za armiranje odredi se proraunska tlana
Postupak:
vrstoa betona, fcd i proraunska granica poputanja elika, fyd.
2. Na temelju poznate duljine izvijanja i dimenzija poprenog presjeka izrauna se
vitkost stupa, .
3. Za izraunatu vrijednost vitkosti stupa, , iz tablice 5.11. oita se vrijednost k.
4. Iz izraza (5.80.) moe se izvesti izraz za proraun potrebne plotine armature:
As,req N Ed k Ac f cd f yd (5.81.)
5. Kada je poznata potrebna uzduna plotina armature, As,req, ako je potrebno, moe
se iz tablice 5.6. odabrati uzduna armatura, As,prov, vea od potrebne.

2. Odreivanje otpornosti postojeeg stupa


Zadano: - Poznati su oblik i dimenzije poprenog presjeka stupa (npr. pravokutni b/h).
- Istranim radovima utvrena je kvaliteta betona i elika, tj. poznati su razred betona
(npr. C25/30) i armature (npr. B500B) ili njihove karakteritine vrijednosti.
- Istranim radovima utvrena je plotina armature u presjeku, As.
- Poznata je duljina izvijanja ili visina stupa uz poznate uvjete upetosti.
Zadatak: Potrebno je odrediti potrebnu uzdunu armaturu u stupu (presjeku), As,req.
1. Iz poznatih razreda betona i elika za armiranje ili poznatih njihovih
Postupak:
karakteritinih vrijednosti vrstoa odredi se proraunska tlana vrstoa betona,
fcd i proraunska granica poputanja elika, fyd.
2. Na temelju poznate duljine izvijanja i dimenzija poprenog presjeka izrauna se
vitkost stupa, .
3. Za izraunatu vrijednost vitkosti stupa, , iz tablice 5.11. oita se vrijednost k.
4. Uvrtavanjem svih potrebnih podataka u izraz (5.80.) izauna se vrijednost NRd.

146 Betonske konstrukcije


5. Proraun armiranobetonskih konstrukcija po graninom stanju nosivosti

3. Odreivanje presjeka i potrebne armature za konstrukcije u zgradarstvu


Zadano: - proraunska uzduna sila u stupu, NEd, (na temelju priblino odreene vlastite teine
stupa)
- oblik stupa (npr. kvadratni, kruni ili pravokutni s poznatom jednom stranicom)
- razred betona (npr. C25/30) i razred armature (npr. B500B)
- duljina izvijanja ili visina stupa uz poznate uvjete upetosti.
Zadatak: Potrebno je odrediti plotinu poprenog presjeka stupa, Ac i potrebnu uzdunu
armaturu u stupu (presjeku), As,req.
Postupak: 1. Iz poznatih razreda betona i elika za armiranje odrediti proraunsku tlanu
vrstou betona, fck i proraunsku granicu poputanja elika, fyd.
2. Odrediti traeno na temelju sljedeih priblinih izraza prihvatljivih za
zgradarstvo:
- na temelju proraunske tlane sile preko izraza (5.82.):

Ac cm 2 0 ,40 do 0 ,7 N Ed (5.82.)

- na temelju pripadajue plotine podova i stropova stupa s kojeg se prenosi


optereenje na dotini stup preko izraza (5.83.):


Ac cm2 6 do 10 Aprip n (5.83.)
gdje je Aprip pripadajua plotina ploe u jednoj etai s koje se optereenje
prenosi na promatrani stup; n broj etaa koje optereuju stup.

Slika 5.57. Pripadajua plotina stropa s koje se prenosi optereenje na stup


Napomena: U izrazima (5.82.) i (5.83.) vie vrijednosti u zagradi predstavljaju
situacije kada nema ogranienja u pogledu dimenzija stupova. U tom se sluaju,
ako se odaberu vee vrijednosti, dobije vea plotina betonskog presjeka, to u
konanici rezultira malom koliinom potrebne armature. Uvijek kada je to
mogue, poeljno je birati veu vrijednost jer je prijenos tlane sile betonom
jeftiniji nego prijenos armaturom.
Nie vrijednosti u izrazima (5.82.) i (5.83.) odnose se na sluaj kada je dimenzija
stupa ograniena i eli se postii to manji njegov presjek. Naravno, to u pravilu
rezultira velikom koliinom armature.
2. Na temelju poznate duljine izvijanja i dimenzija poprenog presjeka izrauna se
vitkost stupa, .
3. Za izraunatu vrijednost vitkosti stupa, , iz tablice 5.11. oita se vrijdnost k.
4. Iz izraza (5.80.) moe se izvesti izraz (5.81.) za proraun potrebne plotine
armature:
As,req N Ed k Ac f cd f yd
5. Kada je poznata potrebna uzduna plotina armature, As,req, ako je potrebno, moe
se iz tablice 5.6. odabrati uzduna armatura, As,prov, vea od potrebne.

Betonske konstrukcije 147


5. Proraun armiranobetonskih konstrukcija po graninom stanju nosivosti

Dimenzioniranje na centrini vlak


U betonskim konstrukcijama rijetko su elementi nosive konstrukcije optereeni centrikim vlakom.
Neki od primjera gdje je pristuno optereenje na centrini vlak jesu sljedei:
- zatege lukova
- vjealjke
- vlani tapovi reetki i dr.
Jedan od primjera vlanih betonskih elemenata dan je na slici 5.58. Radi se o Sveuilinoj bolnici u
Klnu, gdje su etae ovjeene na rubne betonske vjealjke koje optereenje s pojedinih stropova prenose
na vrh, gdje se nalazi glavna greda, koja savijanjem prihvaa optereenje od vjealjke.

Slika 5.58. Sveuilina bolnica u Klnu - primjer elemenata optereenih centrinim vlakom [1]

Kod dimenzioniranja elemenata na uzdunu vlanu silu kao i kod elemenata optereenih na centrini
tlak uvjet nosivosti elementa zadovoljen je ako je proraunska vrijednost utjecaja (unutarnje sile), Ed,
manja od odgovarajue raunske nosivosti, Rd ili jednaka njoj:
Ed Rd N Ed N Rd (5.84.)
gdje je NRd proraunska otpornost elementa na vlanu uzdunu silu; NEd proraunska vrijednost
vlane sile u nekom presjeku i za zgradarstvo vrijedi da je NEd = GNg + QNq = 1,35Ng + 1,50Nq.
U pogledu relativnih deformacija ova proraunska situacija odgovara graninom sluaju podruja 1
opisanog u poglavlju 5.2.2., gdje je s = c = = 20 . Poznato je da beton ima malu vlanu vrstou i
pri relativnoj deformaciji od c = 20 u je cijelosti raspucao, stoga vlane sile u cijelosti preuzima elik
(armatura), a beton slui kao zatita od korozije i poara. Zato se uvjet nosivosti moe napisati u obliku:
N Ed N Rd As f yd (5.85.)

Potrebna povrina zatega od betonskog elika moe se odrediti prema izrazu:


As,req N Ed f yd (5.86.)

gdje je As,req potrebna plotina vlane armature, a fyd proraunska granica poputanja armature.

148 Betonske konstrukcije


5. Proraun armiranobetonskih konstrukcija po graninom stanju nosivosti

Kod armiranobetonskih zatega naprezanih velikim vlanim silama, problematina svojstva u uporabi
jesu raspucavanje betonskog elementa i znaajno produljenje elemenata zbog velikih rel. deformacija
eline armature. Za izbjegavanje tih problema rabe se zatege od prednapetog betona (slika 5.59.).
Takvim se zategama moe izbjei raspucavanje te bitno poveati krutost, tj. smanjiti produljenje od
vlanih sila.

Slika 5.59. Zatega od prednapetog betona optereena silom Q


Prednapinjanje betonskih konstrukcija dodatno je pojanjeno u poglavlju 8. Na slici 5.59. prikazan je
betonski element prednapet silom prednapinjanja P i optereen silom Q za koji se mogu odrediti dvije
faze djelovanja:
1) Sila Q manja je od sile prednapinjanja P. U tom sluaju u elementu nema pojave raspucavanja
jer je element cijeli u tlaku. U ovom sluaju prednapeti betonski element nosi vlak sve dok
vlana sila ne dosegne silu prednapinjanja P.
2) Sila Q vea je od sile prednapinjanja P. U fazi dok nije optereen silom Q, element je u tlaku.
Meutim, nakon to je sila Q > P, u elementu dolazi do raspucavanja. U tom se sluaju element
ponaa kao armiranobetonski vlani element, samo to vlanu silu umjesto elika za armiranje
preuzima elik za prednapinjanje. Analogno izrazu (5.86.) moe se odrediti potrebna plotina
elika za prednapinjanje:
Ap,req N Ed f pd (5.87.)

gdje je Ap,req potrebna plotina elika za prednapinjanje, a fpd proraunska granica poputanja
elika za prednapinjanje.
Vlani elementi od prednapetog betona projektiraju se tako da budu za normalna optereenja u fazi 1),
a u fazi 2) samo za kratkotrajna ekstremna optereenja i proraunske situacije. To omoguuje da je za
vei dio uporabe element u tlaku, a samo se pri ekstremnim, tj. vrnim optereenjima pojavljuju
pukotine. Kako su ta vrna optereenja kratkotrajna, postojanje pukotina je kratkotrajno jer se odmah
nakon umanjenja optereenja zatvaraju te je njihov utjecaj na trajnost minimalan.

Dimenzioniranje na ekscentrian tlak


U betonskim konstrukcijama najee su situacije da su stup ili zid istodobno optereeni uzdunom
tlanom silom i momentom savijanja. Djelovanje uzdune sile i momenta savijanja na temelju
elementarne statike uvijek se moe zamijeniti djelovanjem te iste uzdune sile koja djeluje ekscentrino
s obzirom na teite presjeka, kao to je prikazano na slici 5.60.

Slika 5.60. Djelovanje uzdune sile i momenta savijanja = djelovanju uzdune ekscentrine sile

Betonske konstrukcije 149


5. Proraun armiranobetonskih konstrukcija po graninom stanju nosivosti

Pri tome postoje dva bitno razliita sluaja optereenja:


1. Dominantno djelovanje uzdune sile pri emu su momenti savijanja mali i uglavnom nastaju
od vertikalnih optereenja uslijed ekscentrinog nalijeganja greda ili upinjanja greda u stupove.
Pri tome treba biti ispunjen uvjet prikazan izrazom:
e h M Ed N Ed h 0,3 (5.88.)

gdje je e ekscentricitet djelovanja uzdune sile NEd, a h promatrana stranica ili promjer
poprenog presjeka.
Granino stanje armiranobetonskog elementa optereenog dominantnim djelovanjem uzdune
tlane sile odgovara graninim relativnim deformacijama podruja 5 prikazanog u poglavlju
5.2.2. Stoga je za ovaj sluaj mogua primjena pojednostavnjenog postupka dimenzioniranja.
Postupak dimenzioniranja provodi se na analogan nain kao i za centrini tlak gdje je nosivost
na ekscentrinu uzdunu silu odreena izrazom (5.80). Meutim, u ovom sluaju koeficijent k
u izrazu (5.80.) predstavlja smanjenje nosivosti i zbog opasnosti od izvijanja i zbog
ekscentrinog djelovanja uzdune sile, tj. djelovanja momenta savijanja. Kao i za centrini tlak,
postupak vrijedi i za pravokutne presjeke, pri emu h predstavlja promatranu stranicu, ali i za
one krune, pri emu h predstavlja promjer presjeka (h = D).
Postupak se provodi na nain da se prvo izraunaju vitkost stupa, i omjer ekscentriciteta e te
visine presjeka h sukladno izrazu (5.88). Nakon toga se iz tablice 5.11. za izraunatu vitkost i
izraunatu vrijednost e/h 0,3 oita vrijednost koeficijenta k. Prilikom oitavanja koefcijenta k
doputena je linearna interpolacija ili odabir prvog manjeg. Kada je oitana vrijednost
koeficijenta k, uvrtavanjem u izraz (5.81.) odredi se potrebna uzduna armatura. Za bolju
interpretaciju postupka vidi raunski primjer 5.6.

2. Dominantno djelovanje momenta savijanja u odnosu na tlanu uzdunu silu. Momenti


savijanja potjeu od vertikalnog optereenja kao i u sluaju 1, ali i od djelovanja horizontalnih
sila kao to su vjetar i potres. Tlane elemente optereene dominantnim djelovanjem momenta
savijanja moe se dimenzionirati pomou dvaju postupaka:
a) Dimenzioniranje pomou dijagrama interakcije radi se o openitom postupku
dimenzioniranja armiranobetonskog presjeka izloenog djelovanju uzdune sile i momenta
savijanja koji podrazumijeva armiranje poprenog presjeka u unaprijed odabranom omjeru
armature As1 i As2, tj. = As1/As2. Najee je to sluaj da je = 1,0, tj. As1 = As2, to
podrazumijeva simetrino armiranje poprenog presjeka. Ovaj je postupak openit i
pokriva sva podruja relativnih deformacija graninih stanja opisanih u poglavlju 5.2.2.
b) Dimenzioniranje pomou postupka Wuczkowskog radi se pojednostavljenom
postupku prorauna koji je primjenjiv za sluajeve kada je uzduna sila mala, tj. kad je
bezdimenzionalni koeficijent uzdune sile, Ed, manji od 0,3, odnosno kada vrijedi:
N Ed
Ed 0,3 (5.89.)
b d f cd

gdje je Ed bezdimenzionalni koeficijent uzdune sile; b irina pravokutnog poprenog


presjeka; h visina pravokutnog poprenog presjeka; fcd proraunska tlana vrstoa
betona.

150 Betonske konstrukcije


5. Proraun armiranobetonskih konstrukcija po graninom stanju nosivosti

Takoer mora biti zadovoljen uvjet glede dominantnog djelovanja momenta savijanja,
odnosno ekscentricitet uzdune sile treba biti vei od udaljenosti vlane armature do teita
poprenog presjeka to je iskazano uvjetom:

M Ed h
e d1 (5.90.)
N Ed 2

gdje je e ekscentricitet djelovanja uzdune sile NEd; h visina pravokutnog poprenog


presjeka; d1 udaljenost vlane armature do blieg ruba presjeka.

Za vee vrijednosti uzdune sile i manje ekscentricitete ovaj postupak daje nepouzdane
vrijednosti i nije ga preporuljivo rabiti. Takoer, postupak rezultira zaista potrebnim
armaturama As1 i As2, tj. njihov omjer nije unaprijed zadan pa je praktian za nesimetrina
optereenja na stupove i zidove.

Slijedi opis postupaka dimenzioniranja poprenih presjeka pomou dijagrama interakcije i


pomou postupka Wuczkovskog i to pravokutnih presjeka, dok se u literaturi mogu nai i
postupci za dimenzioniranje krunih poprenih presjeka. U pravilu, okrugli su presjeci manje
uinkoviti za preuzimanje naprezanja od momenta savijanja.

a) Dimenzioniranje pomou dijagrama interakcije


Dimenzioniranje pomou interakcijskih dijagrama temelji se na osnovnom uvjetu nosivosti, tj. nosivost
presjeka zadovoljena je ako je proraunska vrijednost utjecaja, Ed, manja od odgovarajue raunske
nosivosti, Rd. Budui da je presjek optereen momentom savijanja i uzdunom silom, uvjet nosivosti
moe se napisati u obliku:
N Ed N Rd
E d Rd (5.91.)
M Ed M Rd
gdje je NRd proraunska otpornost elementa na tlanu silu; MRd proraunska otpornost elementa na
moment savijanja; NEd proraunska vrijednost tlane sile u nekom presjeku; MEd proraunska
vrijednost momenta savijanja u nekom presjeku.
Za unaprijed zadani par relativnih deformacija elika i betona, tj. c i s na slici 5.61. prikazana je
raspodjela relativnih deformacija i naprezanja u betonu i armaturi za dvostruko armirani popreni
presjek.

Slika 5.61. Dvostruko armirani pravokutni presjek naprezan na ekscentrini tlak

Betonske konstrukcije 151


5. Proraun armiranobetonskih konstrukcija po graninom stanju nosivosti

Kako bi se zadovoljio uvjet nosivosti dan izrazom (5.91.), mogu se postaviti sljedei uvjeti ravnotee
poprenog presjeka:

1. uvjet ravnotee je sljedei: H 0, (5.92.)

koji se moe napisati u obliku:


N Ed N Rd Fc Fs2 Fs1 f cd v d b As2 s2 As1 s1 (5.93.)

2. uvjet ravnotee je sljedei: M 0, (5.94.)

koji se moe napisati u obliku:


M Ed N Ed e f cd v d b h 2 k a x As2 s2 h 2 d 2 As1 s1 h 2 d 1 (5.95.)

gdje su v, , ka, x vrijednosti koje se za zadani par relativnih deformacija c i s odrede u skladu s
izrazima danim u poglavlju 5.2.3; s1 i s2 su naprezanja u armaturi koja se dobiju iz proraunskog
dijagrama za elik danom u poglavlju 4.2.3, premda su najee obje vrijednosti jednake proraunskoj
granici poputanja, fyd. Ostale su oznake karakteristike poprenog presjeka, poloaja armature i
proraunskih vrstoa detaljno ve opisane u poglavlju 5.2.3.
Da bismo se u navedenim izrazima oslobodili dimenzija presjeka i armature, uvode se bezdimenzijske
veliine:
- bezdimenzijska vrijednost proraunske uzdune sile:
N Ed
Rd Ed (5.96.)
b h f cd

- bezdimenzijska vrijednost proraunskog momenta savijanja:


M Ed
Rd Ed (5.97.)
b h 2 f cd

Bezdimenzijske vrijednosti Rd i Rd ovise o podrujima relativnih deformacija, tj. o unaprijed


odabranom paru relativnih deformacija, paru c i s. Kako bi se ti izrazi mogli izvesti, uvedeni su
mehaniki koeficijenti armiranja za vlanu i tlanu armaturu presjeka, 1 i 2:
1 1 f yd f cd i 2 2 f yd f cd (5.98.)

gdje su bezdimenzijski koeficijenti armiranja vlane armature, 1 i tlane armature, 2, dani izrazima:
As1 A
1 i 2 s2 . (5.99.)
bh bh
Omjer plotine tlane i vlane armature definira se kao:
A
s2 . (5.100.)
As1
Za simetrino armiranje presjeka, tj. kada je As1 = As2, vrijedi da je = 1,0.
Za simetrino armiranje, ako je poznat mehaniki koeficijent armiranja, 1 = 2 = , iz izraza (5.98.) i
(5.99.) moe se odrediti potrebna simetrina armatura presjeka preko izraza:
f cd
As1,req As1,req b h . (5.101.)
f yd

Pretpostavljajui vrstu (razred) armature, odnos d1/h = d2/h (ili d/h), omjer vlane i tlane armature
(najee je to = 1,0 simetrino armiranje), izraunavaju se za razne parove vrijednosti relativnih
deformacija c i s te razne mehanike koeficijente armiranja, , bezdimenzijske veliine Rd i Rd te se

152 Betonske konstrukcije


5. Proraun armiranobetonskih konstrukcija po graninom stanju nosivosti

tako mogu izraditi dijagrami meudjelovanja (dijagrami interakcije) koji vrijede za prethodno navedene
pretpostavke.
Na slici 5.62. dan je interakcijski dijagram za betone razreda C12/15 do C50/60, armaturu B 500B,
omjer d/h=0,9 i omjer 1,0.

Slika 5.62. Interakcijski dijagram za betone razreda C12/15 - C50/60 i simetrino armiran presjek [4]

Kako je dijagram openit za sve sluave optereenja uzdunom tlanom silom i momentom savijanja,
negativne vrijednosti Ed odnose se na ekscentrini tlak, a pozitivne vrijednosti Ed na ekscentrini vlak.

Betonske konstrukcije 153


5. Proraun armiranobetonskih konstrukcija po graninom stanju nosivosti

Za izraunate vrijednosti bezdimenzijskih veliina Ed i Ed iz interakcijskog se dijagrama oita


mehanike koeficijente armiranja, , a potrebna se armatura odredi iz izraza:
As1,req As2,req f cd f yd b h (5.102.)

Ukupna potrebna armatura u tlanom elementu stoga iznosi:


As,tot As1,req As2,req (5.103.)

Tipini zadaci koji se rjeavaju pomou dijagrama interakcije jesu sljedei:


1. Odreivanje potrebne armature u zadanom presjeku
Zadano: - proraunska uzduna sila u stupu, NEd, i proraunski moment savijanja, NEd
- oblik i dimenzije poprenog presjeka stupa (npr. pravokutni b/h)
- razred betona (npr. C25/30) i razred armature (npr. B500B).
Zadatak: Potrebno je odrediti potrebnu uzdunu armaturu u stupu (presjeku), As, tot , pri emu
je As1 = As2 , odnosno = 1,0 simetrino armiranje.

Postupak: 1. Iz poznatih razreda betona i elika za armiranje odrede se proraunska tlana


vrstoa betona, fcd i proraunska granica poputanja elika, fyd.
2. Pomou izraza (5.96.) i (5.97.) izraunaju se bezdimenzijske vrijednosti Ed i Ed.
3. Za izraunate se vrijednosti Ed i Ed iz dijagrama interakcije sa slike 5.62. oita
vrijednost mehanikog koeficijenta armiranja, .
4. Za oitanu se vrijednost mehanikog koeficijenta armiranja, , pomou izraza
(5.102.) odredi potrebna plotina vlane i tlane armature.
5. Ukupna plotina potrebne armature, As,tot, odredi se pomou izraza (5.103.).
6. Kada je poznata ukupna potrebna uzduna plotina armature, As,tot, ako je
potrebno, moe se iz tablice 5.6. odabrati uzduna armatura, As,prov, vea od
potrebne, uvaavajui zahtjeve za minimalnom i maksimalnom doputenom
armaturom za stupove.

2. Odreivanje otpornosti postojeeg stupa


Zadano: - Poznata je proraunska uzduna sila u stupu, NEd.
- Poznati su oblik i dimenzije poprenog presjeka stupa (npr. pravokutni b/h).
- Istranim je radovima utvrena kvaliteta betona i elika, tj. poznati su razred betona
(npr. C25/30) i armature (npr. B500B) ili njihove karakteritine vrijednosti.
- Istranim je radovima utvrena plotina armature u presjeku, As1 i As2.
Zadatak: Potrebno je odrediti proraunsku nosivost (otpornost) presjeka na savijanje, M Rd .

Postupak: 1. Iz poznatih razreda betona i elika za armiranje ili poznatih njihovih


karakteristinih vrijednosti vrstoa odredi se proraunska tlana vrstoa
betona, fcd, i proraunska granica poputanja elika, fyd.
2. Uvrtavanjem svih potrebnih podataka u izraz (5.98.) izauna se vrijednost
mehanikog koefcijenta armiranja, = 1 = 2.
3. Pomou izraza (5.96.) izrauna se bezdimenzijska vrijednost Ed.
3. Za izraunate se vrijednosti Ed i iz dijagrama interakcije sa slike 5.62. oita
bezdimenzijska vrijednost Ed = Rd.
4. Proraunska se nosivost (otpornost) na savijanje odredi iz izraza:
M Rd Ed b h 2 f cd (5.104.)

154 Betonske konstrukcije


5. Proraun armiranobetonskih konstrukcija po graninom stanju nosivosti

b) Dimenzioniranje pomou postupka Wuczowskog


Glavno je obiljeje tog postupka da se radi pomou momenta savijanja s obzirom na vlanu armaturu (a
ne pomou momenta s obzirom na teite presjeka). Presjek je stupa optereen proraunskom tlanom
uzdunom silom, NEd i proraunskim momentom savijanja, MEd. Pretvori se u presjek na kojem uzduna
sila djeluje u teitu vlane armature uz ukupni moment savijanja koji se dobiva zbrajanjem poetnog i
dodatnog momenta savijanja. Dodatni moment savijanja nastaje zbog premjetanja uzdune tlane sile
iz teita presjeka u teite vlane armature (slika 5.63.).
Vrijednost poveanog proraunskog momenta savijanja za sluaj da uzduna sila djeluje u teitu vlane
armature iznosi:
M Eds M Ed N Ed z s M Ed N Ed d h 2 (5.105.)

Slika 5.63. Naelo prorauna pomou postupka Wuczkowskog [4]

Dimenzioniranje se provodi za dva sluaja:


1) U presjeku nije potrebna tlana armatura vrijedi MEds MRd,lim
Prvo se provjeri uvjet je li poveani proraunski moment savijanja, MEds, manji od maksimalnog
doputenog za jednostruko armiranje, MRd,lim, koji se odredi prema izrazu (5.27.). Nakon toga
se izrauna bezdimenzijska vrijednost momenta savijanja izrazom:
M Eds
Rd Ed (5.106.)
b h 2 f cd

Iz tablice 5.4. oita se odgovarajui koeficijent te se potrebna plotina proraunske vlane


armature odredi izrazom:
M Eds N
As1,req Ed (5.107.)
d f yd f yd
Ovim se postupkom po pravilu dobiva nesimetrina armatura. Tlana armatura za ovaj sluaj
nije potrebna te se usvaja minimalna u skladu sa zahtjevima vaeih normi.

2) U presjeku je potrebna tlana armatura vrijedi MRd,lim MEds 1,5MRd,lim


Ako se kod provjere utvrdi da je poveani proraunski moment savijanja, MEds, manji od
maksimalnog doputenog za jednostruko armiranje, MRd,lim, koji se odredi prema izrazu (5.27.),
tada se potrebna plotina vlane armature odreuje iz izraza.
M Rd,lim M Eds M Rd,lim N Ed
As1,req (5.108.)
lim d f yd d d 2 f yd f yd

Budui da je u ovom sluaju potrebna i tlana armatura, ona se odreuje izrazom:


M Eds M Rd,lim
As2,req (5.109.)
d d 2 f yd

Betonske konstrukcije 155


5. Proraun armiranobetonskih konstrukcija po graninom stanju nosivosti

Dimenzioniranje na ekscentrini vlak


Kod dimenzioniranja armiranobetonskog presjeka na ekscentrinu uzdunu silu razlikuju se dva bitno
razliita sluaja optereenja:
1. Vlana sila djeluje izmeu armatura (mali ekscentricitet) pri emu je cijeli presjek u vlaku, tj.
optereen vlanim naprezanjima. Pri tome treba biti ispunjen uvjet prikazan izrazom:
M Ed h
e (5.110.)
N Ed 2

Granino stanje armiranobetonskog elementa optereenog dominantnim djelovanjem uzdune vlane


sile odgovara graninim relativnim deformacijama podruja 1 prikazanog u poglavlju 5.2.2. Stoga je za
ovaj sluaj mogua primjena pojednostavnjenog postupka dimenzioniranja pri emu se potrebna
plotina vlane armature odreuje prema izrazima:
N1 N Ed e
As1,req 1 (5.111.)
f yd f yd e1 e2
N1 e
As2,req 2 (5.112.)
f yd e1 e2

gdje su e1 i e2 udaljenosti uzdune vlane sile od armature As1 i As2 (Vidi sliku 5.64.); fyd proraunska
vrijednost granice poputanja elika za armiranje; N1 i N2 pripadni dijelovi ukupne proraunske
uzdune sile, NEd, koju preuzima pojedina armatura (Vidi sliku 5.64.).

Slika 5.64. Element optereen ekscentrinom vlanom silom (mali ekscentricitet)

2. Vlana sila djeluje izvan presjeka (veliki ekscentricitet) pri emu cijeli presjek nije iskljuivo
optereen vlanim naprezanjima, nego su prisutna i tlana naprezanja. Elemente optereene
dominantnim djelovanjem momenta savijanja moe se dimenzionirati pomou dvaju postupaka:
a) Dimenzioniranje pomou dijagrama interakcije kako je ve opisano kod dimenzioniranja na
ekscentrian tlak, radi o openitom postupku dimenzioniranja armiranobetonskog presjeka
izloenog djelovanju uzdune sile i momenta savijanja koji podrazumijeva armiranje poprenog
presjeka u unaprijed odabranom omjeru armature = As1/As2 (pri emu je najee = 1,0).
Ovaj je postupak dimenzioniranja detaljno opisan kod dimenzioniranja na ekscentrini tlak te se
nee ponovo opisivati. Postupak za ekscentrini vlak identian je kao i za ekscentrini tlak, samo
se za vrijednosti bezdimenzijskih vrijednosti uzdune sile, Ed, rabe pozitivne vrijednosti
prikazane ispod apscise na dijagramu interakcije na slici 5.62.
b) Dimenzioniranje pomou postupka Wuczkowskog radi se o pojednostavljenom postupku
prorauna koji je primjenjiv za sluajeve kada vlana sila djeluje izvan presjeka. Kao kod istog
postupka kod dimenzioniranja na ekscentrini tlak, i u ovom je sluaju glavno obiljeje postupka
da se provodi pomou momenta savijanja s obzirom na vlanu armaturu, a ne pomou momenta
s obzirom na teite presjeka (Vidi sliku 5.65.). Vrijednost poveanog proraunskog momenta
savijanja za sluaj da uzduna sila djeluje u teitu vlane armature iznosi:
M Eds M Ed N Ed ez M Ed N Ed d h 2 (5.113.)

156 Betonske konstrukcije


5. Proraun armiranobetonskih konstrukcija po graninom stanju nosivosti

Slika 5.65. Element optereen ekscentrinom vlanom silom (mali ekscentricitet)


Kao i kod presjeka na ekscentrini tlak, dimenzioniranje se provodi za dva sluaja:
1) U presjeku nije potrebna tlana armatura vrijedi MEds MRd,lim.
Potrebna plotina proraunske vlane armature se odredi izrazom:
M Eds N
As1, req Ed (5.114.)
d f yd f yd
2) U presjeku je potrebna tlana armatura vrijedi MRd,lim MEds 1,5MRd,lim .
Potrebna se plotina vlane armature odreuje iz izraza:
M Rd, lim M Eds M Rd, lim N Ed
As1, req (5.115.)
lim d f yd d d 2 f yd f yd

Tlana armatura odreuje se izrazom:


M Eds M Rd,lim
As2, req (5.116.)
d d 2 f yd

Posebni zahtjevi za stupove


Stupovi u pogledu minimalnih dimenzija (geometrije), minimalne i maksimalne armature te naina
armiranja moraju zadovoljiti sljedee kriterije i pravila:

a) najmanja dimenzija i plotina stupa:


1. openito za monolitne stupove: bmin 20 cm
2. za predgotovljene stupove: bmin 14 cm
3. za stupove koji prihvaaju seizmiko djelovanje:
- za DCM: bmin 25 cm i Ac b h N Ed 0,65 f cd
- za DCH: bmin 30 cm i Ac b h N Ed 0,55 f cd

b) najmanja (min) ukupna plotina uzdune armature, As,min:


1. za stup pravokutnoga presjeka As,min = 412, a za stup krunog presjeka As,min = 612
2. As,min 0,15 N Ed f yd
3. As, min 0,003 Ac , odnosno 0,3% od plotine betonskog presjeka
4. za stupove koji prihvaaju seizmiko djelovanje: As,min 0,01 Ac ili 812

c) najvea (max) ukupna plotina uzdune armature As,max:


1. As,max 0,040 Ac , odnosno 4% plotine betonskog presjeka
2. As,max 0,080 Ac , u presjeku gdje se glavna armatura preklapa

Betonske konstrukcije 157


5. Proraun armiranobetonskih konstrukcija po graninom stanju nosivosti

d) posebna pravila armiranja:


1. Za stupove poligonalnoga poprenog presjeka najmanje jednu uzdunu ipku treba postaviti u
svaki kut.
2. Broj uzdunih ipki u okruglom presjeku mora biti najmanje est.
3. Najvei meusobni razmak uzdune armature iznosi 40 cm.
4. Ni jedna ipka ne smije biti udaljenija vie od 15 cm od ipke koja je pridrana sponama.
5. Za stupove koji prihvaaju seizmiko djelovanje najvei meusobni razmak uzdune armature
iznosi 20 cm, s tim da izmeu kutnih ipki mora postojati najmanje jedna ipka na svakoj stranici
pravokutnoga presjeka stupa.

e) spone (vilice) u stupovima:


1. Promjer spona, w, treba biti: w 6 mm i w s/4 gdje je s najvei promjer ipki uzdune
armature.
2. Najvei meusobni razmak spona, sw,max najmanji je od sljedeih:
sw,max 12s,min (s,min najmanji promjer ipki uzdune armature)
sw,max b (b manja dimenzija poprenog presjeka)
sw,max 30 cm.
3. U zoni preklapanja i pri dnu i vrhu stupa maksimalni se razmak spona reducira s 0,6.
4. Za stupove koji prihvaaju seizmiko djelovanje najvei meusobni razmak spona, sw,max
najmanji je od sljedeih:
sw,max 8s,min (s,min najmanji promjer ipki uzdune armature)
sw,max b/2 (b manja dimenzija poprenog presjeka)
sw,max 17,5 cm .
5. Za stupove koji prihvaaju seizmiko djelovanje u zoni preklapanja i pri dnu i vrhu stupa
maksimalni razmak spona iznosi: sw,max 0,25b 10 cm.

Slika 5.65. Razmak poprene armature (spona) stupa

158 Betonske konstrukcije


5. Proraun armiranobetonskih konstrukcija po graninom stanju nosivosti

Raunski primjer dimenzioniranja na ekscentrini tlak


Princip dimenzioniranja armiranobetonskih presjeka (i elemenata) na ekscentrini tlak pokazat e se na
trima jednostavnim raunskim primjerima: primjer 5.6. proraun armature stupa pojednostavljenim
postupkom; primjer 5.7. proraun armature stupa pomou dijagrama interakcije; primjer 5.8.
proraun armature stupa postupkom prema Wuczkovskom.

Primjer 5.6. proraun armature stupa pojednostavljenim postupkom


Zadano: Stup je pravokutnog poprenog presjeka b/h = 30/40 cm i duljine l = lcr = 300 cm.
Beton je razreda C25/30, a armatura je od elika kvalitete B500B.
Na presjek djeluju proraunska uzduna tlana sila NEd = 1600 kN i moment savijanja
MEd = 90,00 kNm (u ravnini paralelnoj s duljom stranicom).
Zadatak: Treba proraunati i odabrati uzdunu armaturu stupa.

Rjeenje: Proraunske vrstoe materijala:


- proraunska vrstoa armature: fyd = fyk/S = 500/1,15 = 434,78 N/mm2 = 43,48 kN/cm2
- proraunska vrstoa betona: fcd = ccfck/C =1,025/1,50 = 16,67 N/mm2 = 1,67 kN/cm2
Potrebna armatura:
- paralelno s kraom stranicom (centrino):
z lcr /(0,289 b) 300 /(0,289 30) 34,6 35 iz tablice 5.11. oitano: k 0,898
- paralelno s duljom stranicom (ekscentrino):
y l cr /(0,289 h) 300 /(0,289 40) 26 ; e / h 9000 /(1600 40) 0,14
iz tablice 5.11. oitano: k 0,690 - mjerodavno.
Potrebna plotina armature iznosi:
As, req N Ed k Ac f cd f yd 1600 0,69 0 30 40 1,67 43,48 7,24 cm 2 .

Minimalna armatura:
- As,min = 412 = 4,52 cm2
- As,min = 0,15NEd/fyd = 0,151600/43,48 = 5,52 cm2 mjerodavno
- As,min = 0,003Ac = 0,0033040 = 3,60 cm2 .
Maksimalna armatura:
- As,max = 0,040Ac = 0,0403040 = 48,00 cm2 .
Odabrana armatura:
- uzduna armatura: 812 (As,prov = 9,04 cm2) i spone: 6/12,5 cm, m = 2 ili:
- uzduna armatura: 614 (As,prov = 9,24 cm2) i spone: 6/15 cm, m = 2.
Odabrane armatura zadovoljava uvjet: max As, req ; As, min As, prov As, max .

Skica armiranja presjeka:

Primjer 5.7. Proraun armature stupa pomou dijagrama interakcije


Zadano: Stup je pravokutnog poprenog presjeka b/h/d = 40/50/45 cm.
Beton je razreda C25/30, a armatura je od elika kvalitete B500B.

Betonske konstrukcije 159


5. Proraun armiranobetonskih konstrukcija po graninom stanju nosivosti

Na presjek djeluju proraunska uzduna tlana sila NEd = 900 kN i moment savijanja
MEd = 400 kNm (u ravnini paralelnoj s duljom stranicom).
Zadatak: Treba proraunati i odabrati uzdunu armaturu stupa za uvjet da je As1 = As2 ( = 1,0).
Rjeenje: Proraunske vrstoe materijala:
- proraunska vrstoa armature: fyd = fyk/S = 500/1,15 = 434,78 N/mm2 = 43,48 kN/cm2
- proraunska vrstoa betona: fcd = ccfck/C =1,025/1,50 = 16,67 N/mm2 = 1,67 kN/cm2.
Potrebna armatura:
- Bezdimenzijske vrijednosti:
N Ed 900 M Ed 40000
Ed 0,27 ; Ed 0,24 .
b h f cd 40 50 1,67 b h f cd 40 50 2 1,67
2

- Za izraunate se vrijednosti Ed i Ed iz dijagrama interakcije sa slike 5.62. oita


vrijednost mehanikog koeficijenta armiranja, = 0,22.
- Potrebna armatura iznosi:
As1, req As2, req f cd f yd b h 0,22 1,67 43,48 40 50 16,9 cm 2 .
- Ukupna potrebna armatura iznosi: As, tot As1,req As2,req 16,9 16,9 33,8 cm 2 .
Minimalna armatura:
- As,min = 412 = 4,52 cm2
- As,min = 0,15NEd/fyd = 0,15900/43,48 = 3,1 cm2
- As,min = 0,003Ac = 0,0034050 = 6,0 cm2 mjerodavno.
Maksimalna armatura:
- As,max = 0,040Ac = 0,0404050 = 80,0 cm2.
Odabrana armatura:
- uzduna armatura: 425 (vlak) + 425 (tlak) + (22)14 (bono) i spone: 8/15 cm
- As1, prov As1, prov 425 19,64 cm 2 > As1,req As2,req 16,9 cm 2
- As,min 6,0 cm 2 As,prov 19,64 19,64 6,16 45,44 cm 2 As,max 80,0 cm 2 .

Skica armiranja presjeka:

Primjer 5.8. proraun armature stupa postupkom prema Wuczkovskom


Zadano: Stup je pravokutnog poprenog presjeka b/h/d = 40/50/45 cm.
Beton je razreda C25/30, a armatura je od elika kvalitete B500B.
Na presjek djeluju proraunska uzduna tlana sila NEd = 300 kN i moment savijanja
MEd = 250 kNm (u ravnini paralelnoj s duljom stranicom).

Zadatak: Treba proraunati i odabrati uzdunu armaturu stupa za uvjet da je As1 = 2As2 ( = 0,5).

Rjeenje: Proraunske vrstoe materijala:


- proraunska vrstoa armature: fyd = fyk/S = 220/1,15 = 191,3 N/mm2 = 19,13 kN/cm2
- proraunska vrstoa betona: fcd =ccfck/C =0,8520/1,50 = 11,33 N/mm2 = 1,13 kN/cm2

160 Betonske konstrukcije


5. Proraun armiranobetonskih konstrukcija po graninom stanju nosivosti

Provjera uvjeta kada je postupak prema Wuczkovskom prihvatljiv:

N Ed 300
1. uvjet: Ed 0,3 Ed 0,10 0,3 - u redu
b d f cd 40 45 1,67
M Ed h 25000 50
2. uvjet: e d1 e 83 cm 5 20 cm - u redu.
N Ed 2 300 2
Postupak prema Wuczkovskom prihvatljiv je za dimenzioniranje poprenog presjeka.
Proraun poveanog momenta savijanja:
M Eds M Ed N Ed d h 2 250 300 0,45 0,50 2 310 kNm.

Potrebna armatura:
Bezdimenzijski koeficijent momenta savijanja jest:
M Eds 31000
Eds 0,229 .
b d f cd 40 45 2 1,67
2

Iz tablice 5.4. za Ed 0,229 oita se isti ili prvi vei Rd i pripadni , i .


Tako je za ovaj primjer iz tablice za Rd 0,236 : 0 ,879 , 0, 292 i 0 , 236 .
Provjerava se provodi li se dimenzioniranje za sluaj 1. ili sluaj 2., tj. je li potrebna tlana
armatura: 0,292 lim 0,45 M Eds M Rd, lim sluaj 1.
Potrebna plotina vlane armature iznosi:
M Eds N 31000 300
As1, req Ed 11,12 cm2.
d f yd f yd 0,879 45 43,48 43,48
Potrebna plotina tlane armature iznosi: As2, req 0,5 As1, req 0,5 11,12 5,56 cm2 .
Minimalna armatura:
- As,min = 412 = 4,52 cm2
- As,min = 0,15NEd/fyd = 0,15300/43,48 = 1,03 cm2
- As,min = 0,003Ac = 0,0034050 = 6,0 cm2 mjerodavno.
Maksimalna armatura:
- As,max = 0,040Ac = 0,0404050 = 80,0 cm2.
Odabrana armatura:
- uzduna armatura: 420 (vlak) + 414 (tlak) + (22)14 (bono) i spone: 8/15 cm
- As1,prov 420 12,56 cm 2 > As1,req 11,12 cm
2

- As2,prov 414 6,16 cm 2 > As2,req 5,56 cm


2

- As,min 6,0 cm As,prov 12,46 6,16 6,16 24,78 cm As,max 80,0 cm .


2 2 2

Skica armiranja presjeka:

Betonske konstrukcije 161


5. Proraun armiranobetonskih konstrukcija po graninom stanju nosivosti

5.2.7. Dimenzioniranje na lokalno tlano naprezanje


Problematika lokalnog tlanog naprezanja prisutna je u sluajevima optereivanja velikim tlanim
silama na razmjerno malu plohu betonskog elementa kako je prikazano na slici 5.66.

Slika 5.66. Lokalno tlano naprezanje: a) aksonometrijski prikaz irenja optereenja, b) trajektorije
glavnih vlanih i tlanih naprezanja
Veliko tlano optereenje s male plohe (ac) iri se na geometrijski slinu plohu rasprostiranja s tim da
je ta ploha ograniena vanjskim rubom elementa (bd). Pored tlanih naprezanja u horizontalnim
ravninama zbog irenja podruja optereenja, odnosno plotine na kojoj je tlano naprezanje u
horizontalnim ravninama, pojavljuju se naprezanja okomito na smjer djelovanja optereenja. S obzirom
na naprezanja koja se u vertikalnoj ravnini pojavljuju okomito na smjer djelovanja optereenja (radijalna
naprezanja), razlikuju se dva razliita podruja (slika 5.67.): a) podruje I i b) podruje II.

Slika 5.67. Prikaz podruja stanja naprezanja u betonskom elementu uslijed lokalnog tlaka
a) Podruje I nalazi se neposredno ispod plohe optereenja u kojem se beton nalazi u dvoosnom ili
troosnom stanju naprezanja (slika 5.68.-a). Kada tlano optereenje djeluje na maloj povrini, u betonu
ispod te povrine pojavljuju se vertikalne (uzdune) deformacije, u, tj. beton ispod optereene povrine
eli se stisnuti. Meutim, svaki materijal pa tako i beton, kada se stie uslijed nekog optereenja, ima
potrebu za irenjem, tj. postojanje uzdunih deformacija rezultira i postojanjem poprenih deformacija
(p = u). Meutim, okolna masa betona onemoguuje to irenje, tj. onemoguava slobodno irenje i
razvoj bonih deformacija. Onemoguavanje irenje betona u zoni ispod optereene povrine rezultira
bonim (radijalnim) tlanim naprezanjima kako je prikazano na slici 5.68.-a. U poglavlju 4.1.9. opisano
je ponaanje betona izloenog vieosnom tlanom stanju naprezanja. Na slici 5.68.-b vidljivo je da tlana
vrstoa betona raste s prirastom bonog tlaka. Stoga beton u tom podruju moe prihvatiti vea tlana

162 Betonske konstrukcije


5. Proraun armiranobetonskih konstrukcija po graninom stanju nosivosti

naprezanja nego je tlana vrstoa odreena jednoosnim ispitivanjem na valjku, fc. To znai da beton u
tom podruju ima karakteristinu tlanu vrstou, fck,c, od karakteritine tlane vrstoe betona, fck, istog
razreda betona.

a) Naprezanja u podruju I: a) opasnost od b) Dijagram poveanja tlane vrstoe betona u ovisnosti o


drobljenja i b) opasnost od cijepanja i poveanju bonog pritiska (troosno stanje betona)
odlamanja

Slika 5.68. Prikaz stanja naprezanja u podruju I i ponaanja betona pri vieosnom stanju naprezanja
Kako se u tom podruju pojavljuju velika tlana naprezanja, postoji opasnost od sljedeeg:
- drobljenja betona zbog prekoraenja poveane vieosne tlane vrstoe, fcc
- cijepanja i odlamanja gornjeg dijela betonskog elementa uslijed poprenih vlanih naprezanja
(slika 5.68.-a).
Dakle, granino stanje nosivosti betonskog elementa odreeno je drobljenjem betona poveane vrstoe
te cijepanjem i odlamanjem gornjeg dijela betonskog elementa. Ograniavajui mogunost nastanka
navedenih graninih stanja, definiran je sljedei uvjet nosivosti:

Ac1
E d Rd FEd FRd Ac0 f cd 3,0 f cd Ac0 (5.117.)
Ac0
gdje je FRd proraunska tlana sila koja djeluje na lokalnu tlanu silu; FRd proraunska otpornost
elementa na lokalnu tlanu silu; fcd proraunska (jednoosna) tlana vrstoa betona; Ac0 plotina
povrine na koju djeluje optereenje; Ac1 maksimalna plotina na koju se rasprostire optereenje.
Maksimalna plotina na koju se rasprostire optereenje, Ac1, odreena je nagibom rasprostiranja 1:2 s
tim da je ograniena na to da dimenzije ne mogu biti vie od tri puta vee od dimenzija povrine na koju
djeluje optereenje (slika 5.69.).

Slika 5.69. Prikaz rasprostiranja optereenja i nain odreivanja povrine Ac1

Betonske konstrukcije 163


5. Proraun armiranobetonskih konstrukcija po graninom stanju nosivosti

Iz izraza (5.117.) vidljivo je da je radi troosnog stanja naprezanja doputeno viestruko (do tri puta) vee
naprezanje nego u tlano naprezanim konstrukcijskim elementima u kojima se rauna s jednoosnim
stanjem naprezanja.
Podruje II podruje je ispod podruja I i u njemu se zbog skraenja tlanog naprezanja pojavljuju
poprena naprezanja (slike 5.67. i 5.70.).
Na slici 5.70. prikazan je tijek tlanih naprezanja s
priblinim prijenosom rezultantne sile koja djeluje na
jednu polovicu plohe optereenja, a prikazana je
kosom silom S. Ta se sila razlae na vertikalnu silu F/2
i horizontalnu silu Z. Upravo ta horizontalna
komponenta, Z, uzrokuje opasnost od cijepanja u
promatranoj vertikalnoj ravnini. Ta opasnost postoji u
svim vertikalnim ravninama, no dovoljno je
spomenute vlane sile preuzeti u dvjema meusobno
okomitim ravninama.
Na temelju teorijskih i eksperimentalnih ispitivanja
utvreno je da se za nagib rezultante kose tlane sile
moe usvojiti vrijednost:

b/4 a/4 1 a
cot 1 (5.118.)
z 2 b
Slika 5.70. Priblini prikaz prijenosa polovice
gdje su pojedine vrijednosti prikazane na ukupne sile i nastanak cijepanja u podruju II
proraunskom modelu na slici 5.71.-c.
Stoga se iznos horizontalne vlane sile koja uzrokuje cijepanje, Ftd,1, moe odrediti izrazom:

FEd F a
Ftd,1 cot Ed 1 (5.119.)
2 4 b
gdje je FRd proraunska tlana sila koja djeluje na lokalnu tlanu silu; Ftd,1 rezultirajua proraunska
horizontalna vlana sila koja uzrokuje cijepanje; a dimenzija povrine koja se optereuje; b
odgovarajua dimenzija povrine na koju se rasprostire optereenje (bmax = 3,0a).

a) glavna naprezanja b) naprezanja x i y c) tapni model d) armatura


Slika 5.71. Prikaz razvoja modela prorauna horizontalne sile koja uzrokuje cijepanje betonskog
elementa u podruju II
Kako bi se sprijeilo granino stanje cijepanjem uslijed sile Ftd,1, potrebno je postaviti poprenu
armaturu u visini 0,6b prema slici 5.71.-d.

164 Betonske konstrukcije


5. Proraun armiranobetonskih konstrukcija po graninom stanju nosivosti

Potrebna vlana armatura, As,t, odreuje se na temelju uvjeta nosivosti u kojem nosivost poprene
armature mora biti vea od vlane sile koja uzrokuje cijepanje, Ftd,1.
E d Rd Ftd,1 FRd,s As,t f yd . (5.120.)

Izraz za odreivanje potrebne plotine vlane armature za osiguranje cijepanja na osnovu lokalne tlane
sile, FEd, dobije se iz izraza (5.119.) i (5.120.) i glasi:
Ftd,1 FEd a
As, t 1 . (5.121.)
f yd 4 f yd b

Tipini sluajevi naprezanja velikim lokalnim tlanim optereenjima jesu na mjestima unoenja sile
prednapinjanja i oslonca zidnih nosaa pa u takvim sluajevima treba predvidjeti i odgovarajuu dodatnu
armaturu (slika 5.72.).

a) lokalna tlana naprezanja kod prednapinjanja s prikazom armature za osiguranje cijepanja

b) lokalna tlana naprezanja prisutna kod unosa sila sa zidnog nosaa u oslonce
Slika 5.72. Prikaz situacija kada je prisutan problem lokalnih tlanih naprezanja

5.2.8. Dimenzioniranje na torziju


Torzijska naprezanja u konstrukcijskim elementima nastaju kada linija optereenja ne odgovara
uzdunoj osi presjeka ili u sluaju zakrivljenih nosaa kao na slici 5.73.

Slika 5.73. Prikaz sitacija kada je prisutan problem lokalnih tlanih naprezanja

Betonske konstrukcije 165


5. Proraun armiranobetonskih konstrukcija po graninom stanju nosivosti

U ovom e se poglavlju prikazati problematika vezana za istu ili jednoliku torziju kod koje se pojavljuju
samo posmina naprezanja, a popreni presjek du osi zadrava isti oblik uz odgovarajue uvijanje
(torzijsku deformaciju). Kod iste torzije vrijedi:
I II (5.122.)

gdje su I glavna vlana naprezanja; II glavna tlana naprezanja; posmina naprezanja uslijed
torzije na element.
Prema tome, za istu torziju trajektorije glavnih naprezanja imaju spiralan oblik kako je prikazano na
slici 5.74. (slino kao kada se uvrne runik prilikom cijeenja).

Slika 5.74. Trajektorije glavnih naprezanja za sluaj iste torzije


U tom sluaju za homogene i izotropne materijale naprezanja se mogu izraunati po metodama
otpornosti materijala. Meutim, beton je materijal koji ima izrazito malu vlanu vrstou. Stoga kod
armiranobetonskih elemenata prilikom torzije dosta brzo dolazi do raspucavanja u elementu (slika 5.75.)
tako da metode otpornosti materijala za homogene i izotropne nisu vie primjenjive jer se, kao i u sluaju
optereenja poprenim silama, mijenja mehanizam prijenosa optereenja. Za taj su sluaj predloeni
posebni proraunski modeli (model zamjenske reetke) koji e biti prikazani u ovom poglavlju.

Slika 5.75. Slika pukotina armiranobetonskog elementa izloenog torziji


U betonskim konstrukcijama pojavljuju se dvije vrste torzije:
1) Prinudna torzija ili torzija kompatibilnosti koja nastaje kao rezultat sprijeenih deformacija
zbog monolitnog spoja izmeu elemenata u statiki neodreenim konstrukcijama optereenim
na savijanje (slika 5.76.). U tom sluaju momenti torzije nisu neophodni za ravnoteu sustava.

Slika 5.76. Slika pukotina armiranobetonskog elementa izloenog torziji [1]

166 Betonske konstrukcije


5. Proraun armiranobetonskih konstrukcija po graninom stanju nosivosti

U graninom stanju element je dosta raspucao (naponsko stanje II) te dolazi do izrazitog
smanjenja torzijske krutosti, tako da se torzija koja nastaje uslijed prinudnih deformacija moe
zanemariti. Prinudna torzija esto se zove i sekundarna torzija i ona se za proraun graninog
stanja nosivosti moe zanemariti, ali je sve elemente u konstrukciji u takvom sustavu mogue
proraunati uz zanemarenje torzijske krutosti.
2) Ravnotena ili primarna torzija koja nastaje u sluaju da je otpornost elementa na torziju
uvjet ravnotee sustava (slika 5.77.). U tom sluaju torzija na element djeluje istim intenzitetom
i za stanje naprezanja I (neraspucali element) i za stanje naprezanja II (raspucali element).
Sukladno tome proraun i dimenzioniranje na torziju jesu obavezni.

Slika 5.77. Primjeri ravnotene torzije: a) kod konzola, b) kod zakrivljenih greda, c) u elementu zbog
ekscentrinog (torzijskog) optereenja i d) u mostovskim nosaima zbog nesimetrinog optereenja

Ponaanje betonskog elementa za stanje naprezanja I (neraspucali presjek)


Posmina naprezanja u pojedinim presjecima proraunavaju se za homogeno stanje prema izrazima iz
otpornosti materijala:
T T
T,max i (5.123.)
WT GI T

gdje je T moment torzije; T,max posmino naprezanje u presjeku uslijed torzije; WT torzijski moment
otpora; kut uvijanja na jedinici duljine; IT torzijski moment tromosti; G modul posmika; GIT
torzijska krutost.
Na slici 5.78. prikazana je raspodjela posminih naprezanja za neke najuobiajenije poprene presjeke.
Kod kvadratnih i pravokutnih presjeka najvea su posmina naorezanja na polovici dulje stranice, dok
se kod tankostijenih uspostavlja jednolian posmini tok po obodu presjeka.

Slika 5.78. Raspodjela posminih naprezanja uslijed torzije za pojedine presjeke: a) kruni, b) kruni
cjevasti, c) kvadratni, d) pravokutni, e) pravokutni cjevasti i f) ploasti (tanki)

Betonske konstrukcije 167


5. Proraun armiranobetonskih konstrukcija po graninom stanju nosivosti

Ponaanje betonskog elementa za stanje naprezanja II (raspucali presjek)


Takoer, tijekom ispitivanja ponaanja armiranobetonskih greda na poprene sile 60-ih i 70-ih godina
prolog stoljea u Stuttgartu i Zrichu provedena su brojna istraivanja ponaanja greda naprezanih na
torziju. Navedena su istraivanja pokazala da bez obzira na to radi li se o punim ili upljim (cjevastim)
presjecima, samo relativno mala debljina armiranog betona uz vanjski rub preuzima moment torzije za
sluaj raspucalog presjeka (stanje naprezanja II), to je vidljivo iz slike 5.78.

Slika 5.79. Dijagram ovisnosti momenta torzije o kutu zaokreta za puni i cjevasti presjek
Na temelju rezultata istraivanja proraunski model za torziju moe se opisati ovako:
- Za poligonalni presjek prostorna se reetka sastoji od ravnih reetaka koje odgovaraju pojedinim
stranicama poligona (slika 5.80.-a).
- Tlane dijagonale koje se oblikuju u punim presjecima imaju ogranienu debljinu teff (slika
5.80.-b).
- Sile u betonskim tlanim dijagonalama odgovaraju jednolikom posminom toku po opsegu
presjeka.
- Uzduna torzijska armatura usredotoena je na vrhove presjeka na srednjoj crti te oblikuje
vlane elemente prostorne reetke.
- Poprenu torzijsku armaturu ine stremeni smjeteni po vanjskom opsegu presjeka.

b) prikaz efektivne debljine raspucanog


presjeka

a) model prostorne reetke s tijekom tlanih sila du


dijagonala [1] c) armatura za preuzimanje torzije
Slika 5.80. Pojednostavljeni proraunski model za torziju s prikazom efektivne debljine presjeka i
armature za preuzimanje torzije

168 Betonske konstrukcije


5. Proraun armiranobetonskih konstrukcija po graninom stanju nosivosti

Pojednostavljeno, proraunski model armiranobetonske grede sastoji se od 4 obodne reetke (sline kao
kod modela za proraun na poprene sile) pri emu su dijagonale od betona (tlane dijagonale), vertikale
ini poprena armatura, a pojasnice ine uzduna armatura i tlane betonske pojasnice.
Na slici 5.81. prikazan je presjek raspucale grede optereene
torzijom i to u obliku zubaca s jasnim prikazom doprinosa
pojedinih komponenti prostorne reetke.
Pomou navedenog modela, kao i kod prorauna na poprene
sile, mogue je jednostavno odrediti sile u pojedinim
elementima prostorne reetke kako je prikazano na slici 5.82.
U skladu sa slikom 5.82., vrijednosti proraunskih sila u
pojedinim elementima prostorne reetke mogu se odrediti iz
sljedeih izraza:
V
- dijagonala: Fcd Ed,T (5.124.)
sin
- pojasnice: Fsld Fcd cos VEd,T cot (5.125.)
Slika 5.81.Presjek raspucale AB grede
optereene momentom torzije [1] - vertikale: Fswd Fcd sin VEd,T (5.126.)

Na temelju odreenih sila u pojedinim elementima prostorne reetke mogue je odrediti proraunska
naprezanja i provesti naprezanje analogno kao kod prikaza prorauna poprenih sila, pri emu vrijedi:

- dijagonala: Fcd c,Ed teff ci c,Ed teff zi cos (5.127.)


Asl
- pojasnice: Fsld sl,Ed zi (5.128.)
uk
Asw
- vertikale: Fswd sw,Ed zi cot sw,Ed asw zi cot (5.129.)
sw

.
Slika 5.82. Prikaz proraunskog modela s postupkom odreivanja sila u pojedinim elementima
prostorne reetke
Na temelju prethodno prikazanog, uz odreena poboljanja modela, uvjet nosivosti u skladu s HRN EN
1992-1-1 moe se napisati u obliku:

TRd,c - nosivost betona bez popreop armature



TRd, max - nosivost betonskih dijagonala
Ed Rd TEd TRd (5.130.)
TRd,sl - nosivost uzdune armature
T
Rd,sw - nosivost popreop armature

Betonske konstrukcije 169


5. Proraun armiranobetonskih konstrukcija po graninom stanju nosivosti

Svakako je vano imati u vidu da ista torzija koja je prikazana u ovom poglavlju gotovo nikada ne
nastupa sama, ve zajedno s poprenom silom i savijanjem. Stoga se sile u tlanim dijagonalama i
pojasnicama te vertikalama zamjenskih proraunskih reetki zbrajaju s utjecajima poprene sile i
savijanja. To se najee provodi na nain da se nosa prorauna posebno za savijanje, za poprenu silu
i posebno za torziju. Nakon toga se potrebna poprena i uzduna armatura zbraja uz kontrolu nosivosti
maksimalnih vrijednosti doputenih sila (obino je to vezano za slom tlanih dijagonala na nain:
TEd V
Ed 1,0 (5.131.)
TRd, max VRd, max

Kako je torzija razmjerno rijetka pojava u betonskim konstrukcijama, a posebno u zgradarstvu, u ovom
kolegiju se ne obrauje praktini postupak prorauna te se nee prikazati izrazi za proraun pojedinih
otpornosti kao i nain na koji se odreuju poprena i uzduna armatura.

5.2.9. Dimenzioniranje na proboj


Kada koncentrirana sila kao reakcija stupa ili koncentrirani teret djeluje okomito na srednju ravninu
ploe na maloj plotini (plotina optereenja, Aload), potrebno je provjeriti sigurnost od iznenadnog sloma
prodorom kroz plou. Taj se tip sloma naziva proboj ploe i u prolosti je bilo dosta uruavanja stropnih
ploa uslijed zanemarenja tog problema, to se moe vidjeti na fotografijama na slici 5.83.

Slika 5.83. Fotografije proboja stropnih ploa garaa


Oblik optereenja ploa velikim koncentriranim silama na razmjerno malim plotinama susree se
redovito kod stropnih ploa koje su izravno (bez greda) oslonjene na stupove, zatim kod temeljnih stopa
i temeljnih ploa te u sluaju velikih koncentriranih sila koje optereuju plou, kao npr. od tekih vozila,
dizalica ili optereenja krovne konstrukcije i sl. (slika 5.84.).

Slika 5.84. Mogunost proboja kod izravnog oslanjanja stropne ploe na stupove i temeljne ploe

170 Betonske konstrukcije


5. Proraun armiranobetonskih konstrukcija po graninom stanju nosivosti

Do sloma u pravilu dolazi formiranjem probojnog stoca kao rezultata prekoraenja vlane vrstoe
betona uslijed glavnih vlanih naprezanja (slika 5.85.).

Slika 5.85. Proboj ploe nastaje formiranjem probojnog stoca uslijed prekoraenja vlane vrstoe

Ponaanje armiranobetonske ploe pri optereenju koncentriranom silom do sloma


Problem proboja ploa izrazito je sloen problem koji rezultira iznenadnim slomom (bez najave)
konstrukcijskog elementa s velikom materijalnom tetom i ljudskim rtvama. Jednostavno zamislite da
nastankom proboja stropna ploa iznenada pada i zdrobi sve to je ispod nje (slika 5.86.).

Slika 5.86. Primjer ozbiljnosti uruavanja stropne konstrukcije uslijed proboja


U svrhu sagledavanja tog problema u proteklih 50-ak godina provedena su brojna teorijska i
eksperimentalna istraivanja ponaanja armiranobetonske ploe pri optereenju koncentriranom silom
sve do sloma. Najvei broj pokusa proveden je na nain da je simulirano ponaanje pripadnog segmenta
stropne ploe oslonjene izravno na kruni stup pri emu se vertikalno optereenje simuliralo linijskim
jednolikim optereenjem, pr, po rubu segmenta ploe (slika 5.87.).

Slika 5.87. Primjer uzorka sa shemom optereivanja kod ispitivanja ponaanja ploe na proboj

Betonske konstrukcije 171


5. Proraun armiranobetonskih konstrukcija po graninom stanju nosivosti

Uslijed optereenja u ploi u podruju uz stup nastaju negativni glavni momenti savijanja koji rezultiraju
vlanim naprezanjem u gornjem podruju ploe. U naponskom stanju I, tj. prije pojave pukotina,
trajektorije glavnih momenata imaju oblik koncentriranih krunica sa sreditem u osi stupova i radijalnih
pravaca koji prolaze kroz to sredite (slika 5.88.-a).

a) trajektorije glavnih momenata b) pukotine pri optereenju u c) pukotine pri slomnom


savijanja (stanje I) uporabi (stanje II) optereenju (stanje III)
Slika 5.88. Primjer uzorka sa shemom optereivanja kod ispitivanja ponaanja ploe na proboj
Poveanjem optereenja na stropnu plou uslijed momenata savijanja, uslijed prekoraenja vlanih
naprezanja, u ploi se formiraju pukotine u smjeru tangencijalnih pravaca, prikazane na slici 5.88.-b.
Takav oblik pukotina odgovara optereenju pri uporabi i pregledom stropnih ploa izvedenih graevina
redovito se mogu uoiti ovakve pukotine. Te su pukotine rezultat iskljuivo savijanja ploe i
prekoraenja vlane vrstoe betona uslijed momenata savijanja. Daljnjim poveanjem optereenja prvo
nastaje kruna pukotina oko stupa, koja je jo uvijek rezultat djelovanja radijalnog momenata savijanja.
Nakon nastanka prve krune pukotine oko stupa daljnjim poveanjem optereenja nastaje niz radijalnih
pukotina uzrokovanih tangencijalnim momentima savijanja. Daljnjim poveanjem optereenja radijalne
pukotine se poveavaju i proguuju sve dok ne nastane konana pukotina koja definira slomnu plohu
u obliku krnjeg stoca (slika 5.88.-c).

Slika 5.89. Fotografije razvoja pukotina i nastanka glavne radijalne pukotine pri slomu
Kao to je reeno, granino stanje definira nastanak slomne plohe u obliku krnjeg stoca prikazanog na
slici 5.90. Nagib izvodnica tog stoca kod jednoliko optereene stropne ploe iznosi 30 - 35 (slika 5.91.-
a) dok kod temeljnih stopa i ploa, kod kojih je reaktivno optereenje koncentrirano izravno ispod stupa,
iznosi oko 45(slika 5.91.-b).

Slika 5.90. Fotografije slomne plohe u obliku krnjeg stoca pri proboju ploe

172 Betonske konstrukcije


5. Proraun armiranobetonskih konstrukcija po graninom stanju nosivosti

a) nagib kod stropnih ploa jest 30- 35 b) nagib kod temeljnih stopa i ploa jest 45

Slika 5.91. Nagib izvodnica slomne plohe krnjeg stoca


Navedeni nagibi slomne plohe u obliku krnjeg stoca vrijede za ploe koje nemaju postavljenu poprenu
armaturu. Postojanje poprene armature smanjuje nagib slomne plohe pa se tako kod stropnih ploa
kree od 15 do 35, to je vidljivo na slici 5.90. (lijevo) gdje gornje plohe odgovaraju elementima bez
poprene armature, a donje plohe odgovaraju elementima s poprenom armaturom.
S obzirom na nain sloma, kod ploa bez poprene armature moe se definirati sljedei model sloma
prikazan na slici 5.92. gdje jest:
Ft,t vlana sila u tangencijalnoj vlanoj armaturi u gornjoj zoni uslijed savijanja okomito na
radijalne pukotine
Fc,t odgovarajua tangencijalna tlana sila u betonu
Ft,r vlana sila u radijalnoj armaturi u gornjoj zoni koja premotava posminu pukotinu
Fc,r kosa tlana sila koja je u ravnotei s vlanom silom od armature.

a) vertikalni presjek kroz stup i plou b) izdvojeni segment ploe

Slika 5.92. Nagib izvodnica slomne plohe krnjeg stoca


Sama provjera na proboj sastoji se u provjeri glavnih vlanih naprezanja koja uzrokuju nastanak slomne
plohe. Kako kod ploa na mjestu stupa nema uzdunih vanjskih naprezanja, u pravilu glavna vlana
naprezanja odgovaraju posminim naprezanjima na mjestu razvoja glavne radijalne pukotine koja
definira plohu sloma. Takoer, iz prikazanog se modela vidi vana uloga vlane armature u osiguravanju
ravnotee.
Odvajanje ploe od slomnog stoca dovodi do trenutanog i potpunog ruenja ploe budui da nema
poprene armature koja bi to sprijeila. Stoga se ploe izravno oslonjene na stupove u sluaju
nepostojanja poprene armature dimenzioniraju s poveanim koeficijentima sigurnosti na proboj.
Dodatni razlozi poveanja koeficijenata sigurnosti jesu i mogui nepovoljni utjecaji u vezi s rasipanjem
vrstoe betona, nejednolikosti poprenih sila po opsegu stupa, lokalnih pogreaka u betonu i sl.
Poveanje otpornosti na proboj poveava se ugradnjom armature za preuzimanje poprenih sila.
Postojanje poprene armature poboljava model preuzimanja poprenih sila pri proboju, to se vidi na
slici 5.93., slino kao i kod prorauna na poprene sile jer se formira prostorna reetka.

Betonske konstrukcije 173


5. Proraun armiranobetonskih konstrukcija po graninom stanju nosivosti

Slika 5.93 Model ponaanja ploe pri proboju u sluaju postojanja poprene armature model
reetke koju ine tlane dijagonale (beton) i vlane vertikale ili dijagonale (poprena armatura)
Poprena armatura za prihvat posminih naprezanja (probojna sila), tj. armatura za proboj, (slika 5.94.)
treba biti usidrena za armaturu za savijanje (gornja i donja zona) to moe biti problematino, a ini
proces postavljanja armature znatno sloenijim. Zato se naelno, kad god je to mogue, nastoji
projektirati ploa bez poprene (probojne) armature. Stoga se, u sluaju da je ploa pretanka da ne moe
prihvatiti silu proboja, preporua predvidjeti pojaanje ploe oko stupova u obliku kapitela. Kapiteli
mogu imati razne oblike, od hiperbolinih (idealno slijedi stvarnu raspodjelu posminih naprezanja) pa
do znatno jednostavnijih koji su ee u uporabi (slika 5.95.). Izvedbom kapitela znaajno se poveava
otpornost na proboj budui da su glavna vlana naprezanja uslijed posmine sile proboja proporcionalna
debljini ploe, a osim toga, raste opseg presjeka djelovanja posminih naprezanja (Vidi postupak
dimenzioniranja na proboj.).

Slika 5.94. Izgled presjeka poprene armature koja se postavlja oko stupa

Slika 5.95. Razni oblici kapitela: a) hiperbolini, b) konstantne debljine, c) obrada dvostruke krnje
piramide, d) oblika krnje piramide [1]

Dimenzioniranje ploe na proboj


U prolosti je razvijen veliki broj razliitih postupaka prorauna na proboj. Uglavnom su se razlikovali
u pogledu udaljenosti kritinog opsega od stupa na kojem se kontroliraju posmina naprezanja (ili
posmine sile) uslijed proboja, a koja u pravilu odgovara udaljenosti nastanka kritine radijalne pukotine

174 Betonske konstrukcije


5. Proraun armiranobetonskih konstrukcija po graninom stanju nosivosti

pri slomu na proboj (slika 5.96.). U ovom e se poglavlju prikazati osnove dimenzioniranja prema HRN
EN 1992-1-1 koji je slubeni postupak u Hrvatskoj.

a) stvarno ponaanje pri slomu b) zamjenski proraunski model

Slika 5.96. Prikaz kritinog opsega kao zamjenskog modela za radijalnu pukotinu koja definira
slomnu plohu u obliku krnjeg stoca
Model dimenzioniranja prema HRN EN 1992-1-1 pretpostavlja da se kritini opseg nalazi na udaljenosti
x = 2d od stupa pri emu je d statika visina presjeka ploe (slika 5.97.).

a) presjek b) tlocrt

Slika 5.97. Model provjere posminog proboja u graninom stanju nosivosti prema HRN EN 1992-1-1
Oznake na slici 5.97. jesu sljedee: A osnovni kontroli presjek (na udaljenosti 2d od stupa); B
osnovna kontrolna plotina, Acont; C osnovni kontrolni opseg, u1 (to je opseg osnovne kontrole
plotine); D optereena plotina (plotina presjeka stupa), Aload, iji opseg ima oznaku u0; rcont sljedei
kontrolni opseg; d statika visina ploe koja se u pravilu odreuje kao srednja vrijednost statike visine
za x i y smjer prema izrazu: d = (dx + dy)/2.

Betonske konstrukcije 175


5. Proraun armiranobetonskih konstrukcija po graninom stanju nosivosti

Za pojedine oblike poprenog presjeka stupa izgled osnovnog kontrolnog presjeka i naina odreivanja
osnovnog kontrolnog opsega, u1 te proraunskog opsega stupa, u0, prikazan je na slici 5.98. Posebno
pozoran treba biti ako se radi o rubnim ili kutnim stupovima, kao i o stupovima uz otvor, pri emu se
osnovni kontrolni opseg, u1 i opseg stupa, u0 bitno reduciraju u odnosu na sluaj kada je stup centrian
(slike 5.99. i 5.100.).

Slika 5.98. Tipini kontrolni opsezi optereenih plotina

Slika 5.99. Kontrolni opsezi optereenih plotina u blizini ruba ili ugla ploe

Nesudjelujui dio osnovnog


kontrolnog presjeka
Slika 5.100. Kontrolni opsezi u blizini otvora
Proboj nije prisutan samo kod neposrednog oslanjanja ploe na stupove malog presjeka nego i kod
neposrednog oslanjanja ploe na krajeve zidova. Na slici 5.101. prikazan je nain odreivanja osnovnog
kontrolnog opsega, u1 i sudjelujueg opsega zida, u0.

Slika 5.101. Kontrolni opsezi na mjestu zavretka i kuta zida

176 Betonske konstrukcije


5. Proraun armiranobetonskih konstrukcija po graninom stanju nosivosti

Postupak prorauna proboja slian je proraunu na poprene sile. Temelji se prvenstveno na kontroli
posminog naprezanja, vEd, na licu stupa, u0 i na osnovnom (kritinom) kontrolnom opsegu, u1 (slika
5.102.).
u0 opseg stupa
u1 osnovni (kritini) kontrolni opseg

Kontrolni stup
opsezi
a) tlocrt b) presjek 1-1
Slika 5.102. Kontrolni opseg u blizini otvora
Na mjestu kontrolnog opsega, ui, ovisno o tome koji se promatra, odredi se najvee posmino
naprezanje, vEd, izrazom:
VEd
v Ed (5.132.)
ui d

gdje je vEd najvee proraunsko posmino naprezanje na mjestu promatranog kontrolnog opsega (u
N/mm2); VEd proraunska posmina (probojna) sila koja se za proraun stropova u zgradarstvu
odreuje svoenjem optereenja s plotine stropa koja pripada pojedinom stupu (Acorr) sukladno slici
5.103.-a (VEd = qEdAcorr); ui duljina kontrolnog opsega koji se promatra; d srednja statika visina
presjeka odreena kao d = (dx + dy)/2; koeficijent kojim se uzima u obzir utjecaj ekscentrinosti sile
proboja u odnosu na kontrolni opseg i vrijednosti za zgradarstvo te su dane na slici 5.103.-b.

a) prikaz sudjelujuih plotina - Acorr b) pribline vrijednosti koeficijenta za ploe u zgradarstvu

Slika 5.103. Prikaz sudjelujuih plotina stropne ploe za odreivanje posmine sile proboja i
pribline vrijednosti koeficijenta
Kod dimenzioniranja na proboj uvjet nosivosti presjeka zadovoljen je ako je proraunska vrijednost
utjecaja, a to je u ovom sluaju posmino naprezanje, vEd, manja od odgovarajue proraunske nosivosti,
vRd ili jednaka njoj:
E d Rd v Ed v Rd (5.133.)

Betonske konstrukcije 177


5. Proraun armiranobetonskih konstrukcija po graninom stanju nosivosti

Kao i kod dimenzioniranja na poprenu silu i u sluaju dimenzioniranja na proboj postupak se temelji
na dvjema proraunskim vrijednostima nosivosti (otpornosti) na proboj:
vRd,c proraunska vrijednost otpornosti na posmini proboj bez armature za posmini proboj
uzdu promatranog kontrolnog presjeka
vRd,max proraunska vrijednost najvee otpornosti na posmini proboj uzdu promatranog
kontrolnog presjeka. Ta vrijednost i u ovom sluaju predstavlja nosivost betonskih
tlanih dijagonala prikazanih na slikama 5.92. i 5.93.
Na temelju tih dviju vrijednosti proraunske otpornosti i vrijednosti najveeg proraunskog posminog
naprezanja na mjestu promatranog kontrolnog opsega mogu se postaviti sljedei uvjeti:
a) ako je vEd vRd,c armatura za posmini proboj nije potrebna.
b) ako je vRd,c < vEd vRd,max potreban je proraun armature za posmini proboj.
c) ako je vEd > vRd,max potrebno je poveati debljinu ploe ili zonu ili
kvalitetu gradiva kako bi proraunsko naprezanje
bilo manje od najvee otpornosti na posmini
proboj.
U sluaju kada je vEd vRd,c, nije potreban proraun poprene armature budui da beton zajedno s
uzdunom (vlanom) armaturom ima dostatnu otpornost da preuzme posminu silu proboja. To je
poeljna situacija jer je izvedba ploe bitno olakana budui da ne treba ugraivati posminu armaturu
za proboj.
Proraunska vrijednost otpornosti bez armature, posmini proboj, vRd,c, odreuje se za osnovni kontrolni
presjek opsega, u1 i uvjet nosivosti moe se napisati u obliku:
VEd
vEd vRd,c CRd,c k 3 100 1 f ck k1 cp (5.134.)
u1 d

s tim da vrijedi: vRd,c vRd,c,min min k1 cp (5.135.)

gdje jest: vRd,c proraunska vrijednost otpornosti na posmini proboj bez armature za posmini
proboj u N/mm2
CRd,c koeficijent koji iznosi CRd,c = 0,18/C
k koeficijent koji uzima u obzir utjecaj visine elementa i rauna se preko izraza:
200
k 1 2,0 , gdje su brojka 200 i d dane u mm
d
1 koeficijent armiranja vlanom armaturom i odreuje se izazom 1 1x 1 y 0,02
pri emu su 1x as1x 100 d x i 1y as1y 100 d y
as1x,y plotina vlane armature u mm2/m koja prelazi preko osnovnog kontrolnog presjeka
i dostatno je usidrena posebno za smjer x te posebno za smjer y
fck karakteristina tlana vrstoa betona u N/mm2
k1 koeficijent koji iznosi: k1 = 0,10
cp srednje tlano naprezanje u betonu zbog proraunske uzdune sile tlane sile (npr.
uslijed prednapinjanja) i uzima se da je cp = (cx + cy)/2 i uvrtava se u N/mm2
min vrijednost koja se odreuje prema izrazu: min 0,035 k 3 / 2 f ck1/2
dx,y statika visina poprenog presjeka u pojedinom smjeru u mm.
U sluaju da je vEd > vRd,c, potrebno je provjeriti je li vEd vRd,max. To je vano kako bi se utvrdilo jesu li
uope odabrana debljina ploe, dimenzije stupova na koje se oslanja kao i kvaliteta gradiva prihvatljivi
da se posmina sila od proboja moe prihvatiti armaturom za posmik od proboja.

178 Betonske konstrukcije


5. Proraun armiranobetonskih konstrukcija po graninom stanju nosivosti

Proraunska vrijednost najvee otpornosti na posmini proboj, vRd,max, koju preuzima element, kontrolira
se za opseg stupa, u0 i uvjet nosivosti moe se napisati u obliku:
VEd
vEd vRd,max 0,4 f cd (5.136.)
u0 d
gdje jest: vRd,max proraunska vrijednost najvee otpornosti na posmini proboj uzdu promatranog
kontrolnog presjeka, u0, u N/mm2
koeficijent smanjenja vrstoe za beton raspucan posmikom i odreuje se prema
izrazu: = 0,6(1-fck/250) gdje se fck i 250 uvrtavaju u N/mm2
fcd proraunska tlana vrstoa betona u N/mm2.
U sluaju da se usporedbom proraunske poprene sile, vEd, s vrijednostima vEd,c i vRd,max pokae da je
potrebna armatura, proraunska vrijednost otpornosti na posmini proboj s poprenom armaturom
postavljenom pod kutom (obino je = 90), vRd,cs, odreuje se prema izrazu:
d 1
vRd,cs 0,75 vRd,c 1,5 Asw f ywd,ef sin (5.137.)
sr u1 d
gdje jest: vRd,cs proraunska vrijednost otpornosti na posmini proboj stropnih ploa i temelja s
poprenom armaturom (obino u N/mm2)
Asw plotina poprene armature na jednom opsegu oko stupa u mm2
sr radijalni razmak pojedinih opsega poprene armature u mm
fywd,ef proraunska vrstoa armature za posmini proboj u skladu s izrazom:
fywd,ef = 250 + 0,25d fywd u N/mm2
d srednja vrijednost proraunske statike visine u okomitim smjerovima u mm
kut izmeu poprene armature i ravnine ploe.
Odreivanje potrebne armature za osiguranje nosivosti na posmini proboj, VEd, u nekom se presjeku
moe dobiti primjenjujui uvjet nosivosti, tj. sljedei izraz:
Ed Rd vEd vRd,cs . (5.138.)

Poprena armatura za posmini proboj postavlja se radijalno na razmaku sr (ili sw) sukladno slici 5.104.
sve dok ne bude ispunjen uvjet da je za promatrani opseg, uout (ili ua), zadovoljeno sljedee:
VEd
vEd vRd,c (5.139.)
uout d
gdje je uout ili ua krajnji vanjski opseg za koji se poprena armatura ne zahtijeva.

Slika 5.104. Prikaz poloaja postavljanja poprene armature za posmini proboj

Betonske konstrukcije 179


5. Proraun armiranobetonskih konstrukcija po graninom stanju nosivosti

Minimalna poprena armatura za posmini proboj


Ploa koja je optereena na proboj ne smije biti debljine manje od 20 cm. Glede maksimalnog profila
poprene armature za preuzimanje posminog proboja treba biti zadovoljen izraz:

0,05 d - za spone
w (5.140.)
0,08 d - za kose ipke
gdje je d srednja vrijednost statike visine ploe.
Ako je potrebna poprena armatura, onda je plotina jednog kraka spone (ili jednakovrijedna plotina)
Asw,min, dana izrazom:
sr s t f
Asw,min 0,08 ck (5.141.)
1,5 sin cos f yk

gdje jest: asw,req odabrana plotina poprene armature na 1 m duljine nosaa i izraava se u cm2/m
Asw,min minimalna plotina jednog kraka spone (Vidi sliku 5.105.)
kut izmeu poprene armature i ravnine ploe
sr razmak poprenih spona u radijalnom smjeru
st razmak poprenih spona u tangencijalnom smjeru
fck karakteristina tlana vrstoa betona u N/mm2
fyk karakteristina granica poputanja eline armature u N/mm2.

Slika 5.105. Minimalna plotina jedne grane poprene armature za proboj

Poprenu armaturu treba postaviti tako da presijeca slomnu plohu koja nastaje uslijed proboja kako bi
sprijeila slom ploe. Maksimalni razmaci postavljanja poprene armature prikazani su na slici 5.106.

a) vertikalna poprena armatura b) kosa poprena armatura

Slika 5.106. Maksimalni razmaci poprene armature za posmini proboj

180 Betonske konstrukcije


5. Proraun armiranobetonskih konstrukcija po graninom stanju nosivosti

Takoer, da bi se sprijeilo da u sluaju proboja ploe doe do slobodnog pada ploe, potrebno je u
tlanoj zoni ploe predvidjeti armaturu protiv kolapsa. Ona omoguuje da uslijed nastanka proboja ploe
ploa ostane visjeti na stupu sukladno slici 5.107.

Slika 5.107. Prikaz kolapsne armature i njezine uloge pri slomu na proboj

Armatura protiv kolapsa, koja mora prei preko stupa u tlanoj zoni ploe, odreuje se preko izraza:
VEd
As,req (5.142.)
f yk

gdje je VEd posmina sila proboja; fyk karakteristina granica poputanja armature protiv kolapsa.

Izgled poprene armature za preuzimanje posminog proboja


Poprena armatura za posmini proboj pojavljuje se u raznim oblicima:
- u obliku ljestava
- u obliku zatvorenih spona
- u obliku kuka
- u obliku eljeva
- u obliku kosih ipki
- u obliku patentiranih sustava.
Neki od primjera poprene armature za posmini proboj, kao i patentiranih sustava, prikazani su na
slikama 5.108. i 5.109.

a) Geilinger sustav b) Tuchschmid-Walm sustav

d) Halfen sustav
c) Krini sustav s modanicima
Slika 5.108. Patentirani sustavi

Betonske konstrukcije 181


5. Proraun armiranobetonskih konstrukcija po graninom stanju nosivosti

a) spone

b) kuke c) kose ipke

d) eljevi e) ljestve
Slika 5.109. Izgled poprene armature za posmini proboj

Slika 5.110. Fotografije s gradilita

182 Betonske konstrukcije


6. Provjera armiranobetonskih konstrukcija po graninim stanjima uporabljivosti

6. Proraun AB elemenata na granina stanja uporabljivosti


6.1. Uvod
Proraun AB elemenata na granina stanja uporabljivosti jedan je od temeljnih zahtjeva za betonske
konstrukcije. Sve veim razvojem novih tehnologija graenja i graditeljstva omogueno je graenje sve
zahtjevnijih konstrukcija te premoivanje sve veih raspona. Uz proraun prema graninom stanju
nosivosti uoilo se da se vie panje treba poklanjati graninom stanju uporabljivosti. Openito se smatra
da je vjerojatnost prekoraenja graninih stanja uporabljivosti tisuu puta vea nego vjerojatnost
prekoraenja graninih stanja nosivosti.
Za razliku od graninih stanja nosivosti, koeficijeni sigurnosti za optereenje i za materijal u graninim
stanjima uporabljivosti iznose, ako nije drugaije odreeno, sljedee:
G, j Q,i 1,0 i M 1,0 .

Treba dokazati da vrijedi sljedee:


Ed Cd (6.1.)

gdje je Ed - proraunska vrijednost djelovanja, a Cd - granina proraunska vrijednost bitnog kriterija.


Ponekad je mogue da zahtjevi uporabljivosti nisu ispunjeni, meutim, posljedica toga nije rezultat da
graevina ne moe sluiti svojoj svrsi. Prekoraenje graninih stanja uporabljivosti uzrokuje lokalna
oteenja i utjee nepovoljno na trajnost, izgled graevine i njezine korisnike.
Dakle, kada govorimo o proraunu AB elemenata na granino stanje uporabljivosti, jednostavno elimo
ograniiti:
1. naprezanje ( granino stanje naprezanja)
2. raspucavanje (granino stanje pukotina)
3. deformacije (granino stanje deformacija)
4. vibracije (granino stanje vibracija).

6.2. Granino stanje naprezanja


Granino stanje naprezanja ograniava naprezanja u materijalima za proraunsko optereenje kako bi
se sprijeilo prekomjerno plastino deformiranje i raspucavanje koje ugroava trajnost i uporabljivost
konstrukcije. Proraun graninog stanja nosivosti u ovisnosti je o karakteristikama materijala i vrsti
kombinacije. Veliine naprezanja betona i eline armature ograniavaju se na sljedee:

1. Beton:
Naprezanje u betonu, c, za karakteristinu kombinaciju optereenja treba ograniiti prema sljedeem
izrazu:
c 0 ,6 f ck . (6.2.)

Ovim se ogranienjem izbjegavaju uzdune pukotine koje nastaju kao posljedica sila cijepanja.
Za nazovistalnu kombinaciju, naprezanje u betonu, c, ograniava se na:
c 0 ,45 f ck . (6.3.)

Ovim se uvjetima eli ograniiti tlano naprezanje betona kako ne bi dolo do prekomjernog plastinog
deformiranja konstrukcijskog elementa. Puzanje betona linearno je do iznosa c, iznad toga je
nelinearno.

Betonske konstrukcije 183


6. Provjera armiranobetonskih konstrukcija po graninim stanjima uporabljivosti

2. elik za armiranje (armatura):


Za karakteristinu kombinaciju naprezanje u eliku treba biti:
s 0,8 f yk . (6.4.)

Kod neizravnih djelovanja treba biti:


s 1,0 f yk . (6.5.)

Gornjim izrazima (6.4.) i (6.5.), odnosno uvjetima, eli se ograniiti pretjerano deformiranje armature,
to rezultira i manjom irinom pukotina.

3. elik za prednaprezanje
Neposredno nakon uklanjanja pree, nakon gubitaka treba biti:
p 1,0 f pk . (6.6.)

Prema gore navedenim uvjetima, moe se izbjei dokaz graninog stanja naprezanja ako su ispunjeni
sljedei uvjeti:
a) zadovoljen je proraun na granino stanje nosivosti
b) predviena je minimalna armatura prema EN 1992-1-1
c) armiranje je provedeno prema svim naelima i pravilima danim u normi
d) proraun reznih sila proveden je prema teoriji elastinosti s ogranienom preraspodjelom koja
iznosi manje od 30%.
Kod uobiajenih prorauna u zgradarstvu navedeni su zahtjevi redovito zadovoljeni te se u pravilu u
statikom proraunu nosive konstrukcije kontrola naprezanja u betonu i eliku (armaturi) uglavnom ne
provodi. Kontrola naprezanja u pravilu se provodi kod prednapetih betonskih konstrukcija zbog visokih
vrijednosti naprezanja koja su prisutna i u betonu i u eliku za prednaprezanje.

6.3. Granino stanje pukotina (kontrola irine pukotina)


Granino stanje pukotina ograniava irinu pukotina. Kako je kod armiranog betona beton u vlaku
raspucao, sva vlana naprezanja od unutarnjih sila preuzima armatura. Uzrok raspucavanja betona, osim
optereenja, moe biti i naprezanje izazvano toplinom hidratacije i skupljanjem ovrslog betona.
Puzanje i skupljanje betona moe dovesti do stvaranja pukotina i deformacija koje mogu naruiti
uporabljivost konstrukcije. Ograniavanjem irine pukotina sprjeava se propadanje konstrukcije zbog
korozije armature, osigurava se estetika graevine i funkcionalni zahtjevi poput nepropusnosti ili
higijene.

1. Korozija armature
Korozija, prema novijim istraivanjiima, nije toliko povezana sa samim raspucavanjem, koliko s
nedostatnim zatitnim slojem ili nedostatnom kvalitetom betona, posebice u pogledu njegove
kompaktnosti, emu uzrok moe biti lo sastav, nain ugradnje ili nedostatna njega. Prema dananjim
saznanjima, uzdune pukotine irine do 0,3 mm i poprene pukotine irine do 0,5 mm nemaju velik
utjecaj na koroziju armature. Meutim, sama mjera ograniavanja pukotina povoljno djeluje na
poveanje trajnosti konstrukcija, najvie kada su graevina ili neki njezin konstrukcijski element
smjeteni u agresivni okoli koji sadri kloride ili druge tetne kemijske tvari. Kod elika za
prednapinanje ovo je osobito vano jer je osjetljiviji na koroziju i to zbog manjih presjeka elika za
prednaprezanje i razina naprezanja u eliku bliskih vlanoj vrstoi, koja su prisutna u uporabi elika.

184 Betonske konstrukcije


6. Provjera armiranobetonskih konstrukcija po graninim stanjima uporabljivosti

Slika 6.1. Fotografija armature kod koje je vidljiva korozija i oteenje zatitnog sloja

2. Estetika
Korisnici i javnost izrazito su osjetljivi na estetiku i pojavu pukotina. Oito je da je vrijednost
prihvatljive irine pukotina u ovom sluaju jako subjektivna, a ovisi i o brojnim imbenicima kao to su
struktura betona, uvjeti osvjetljenja, udaljenost eventualnih promatraa, namjena graevine, razina
oekivanog izgleda i dr. Openito govorei, iskustvo je pokazalo da pukotina, ija irina ne prelazi 0,3
mm, ne uznemiruje korisnike i javnost.

Slika 6.2. Fotografija raznih oblika pukotina na zidovima

3. Nepropusnost
U ovom sluaju sama nepropusnost ovisi najvie o vrsti tekuine koju treba zadrati. Pukotine se u
betonu doputaju do odreene mjere, ali ne irine vie od 0,2 mm. Kroz ovolike irine pukotina dolazi
do prokapljivanja vode te ona prilikom prolaska kroz pukotinu i u dodiru s mikroesticama betona
osigurava tzv. samozacjeljivanje betona. Ograniavanjem irine pukotina u betonu na vrijednost od 0,1
do 0,2 mm (ovisno o tlaku i vrsti tekuine) mogue je izvesti armiranobetonsku konstrukciju koja je
vodonepropusna, tj. bez klasine izolacije i takav se sustav naziva bijela kada. Taj se sustav u novije
vrijeme sve vie primjenjuje jer se eventualna procurivanja tekuine saniraju puno jednostavnije
(injektiranjem) nego kod oteenja klasine (crne) izolacije.

Slika 6.3. Izgled izvedbe detalja bijele kade kod povezivanja zidova te zidova i ploe

Betonske konstrukcije 185


6. Provjera armiranobetonskih konstrukcija po graninim stanjima uporabljivosti

6.3.1. Vrste pukotina


U armiranobetonskim konstrukcijama pukotine u betonu najee se ne mogu izbjei. Osim navedenih
uzroka raspucavanja betona, naprezanja izazvanog prisilnim deformacijama nastalim kod poputanja
leaja i zaokretanja oslonaca, deformiranja prikljunih elemenata zbog linearnih temperaturnih razlika
takoer mogu dovesti do stvaranja pukotina. Stoga se moe dati openita podjela temeljena na uzrocima
nastajanja:
1. Slijeganje betona: Pukotine uzrokovane slijeganjem betona plastine su konzistencije i nastaju
neposredno nakon betoniranja. Radi se o uzdunim pukotinama koje se formiraju najee na
gornjoj povrini postavljene armature du njezine duljine.

Slika 6.4. Uzdune pukotine uzrokovane slijeganjem betona plastine konzistencije


Nastanak ove vrste pukotina moe se sprijeiti pravilnim sastavom betona, kao i odgovarajuim
mjerama ugradnje, kao to je ugraivanje u vie slojeva, njega betona i sl.
2. Sprijeenost promjene volumena: Ove vrste pukotina uzrokovane su skupljanjem betona ili
temperaturnim promjenama te se prema vremenu nastajanja mogu podjeliti u dvije skupine:
a) Pukotine koje nastaju kratko nakon betoniranja: Ove pukotine nastaju nekoliko dana nakon
betoniranja. Nastaju zbog temperaturnih razlika betona (temperatura betona najee uslijed
hidratacije dostie vrijednosti od 40 do 50C) i okoline i jo nedovoljno razvijene vlane
vrstoe betona. Pri tome kod debelih ploa ili zidova zbog sprijeenosti skupljanja dolazi
do pojave tzv. mreastih pukotina. Ova se vrsta pukotina sprjeava pravilnom njegom
betona i ograniava povrinskim slojem armature, koja bi preuzela vlana naprezanja
umjesto betona.

Slika 6.5. Mreaste ili povrinske pukotine debele ploe

Slika 6.6. Pukotina u stropnoj ploi od sprijeenog skraenja zidovima(tlocrt)[1]

186 Betonske konstrukcije


6. Provjera armiranobetonskih konstrukcija po graninim stanjima uporabljivosti

b) Pukotine koje nastaju od skupljanja uslijed suenja betona: Ove pukotine nastaju zbog
suenja nakon vie mjeseci od vremena betoniranja ili zbog temperaturnih promjena tijekom
uporabe. Imaju iste pojavne oblike kao i pukotine pod a). Sprjeavaju se, odnosno
ograniavaju isto kao pod a).

3. Djelovanje optereenja: Uzrok ove vrste pukotina jest djelovanje optereenja koja uzrokuju
vlane uzdune sile, momente savijanja ili momente torzije. Sve se ove pukotine ograniavaju
odgovarajuom koliinom armature, koja se odredi proraunima i paljivom razradom
armiranja pojedinih detalja.

Slika 6.7. Pukotine u gredi T-presjeka uslijed savijanja zbog nepravilnog armiranja rebra [1]

Slika 6.8. Fotografija rasporeda prvih pukotina AB grede pod optereenjem

Slika 6.9. Fotografija rasporeda pukotina pri slomu AB grede pod optereenjem

6.3.2. Granine proraunske irine pukotina (prema HRN EN 1992-1-1)


Prema normi HRN EN 1992-1-1 [28] za provjeru graninog stanja primjenjuje se nazovistalna i esta
kombinacija optereenja. irina pukotina za razrede okolia vlano do elementi djelomino u morskoj
vodi ograniava se na vrijednost wmax = 0,3 mm. Za prednapete sustave dozvoljena irina pukotina jest
wmax = 0,2 mm.
Ako nema dodatnih zahtjeva, pukotine se ograniavaju ovisno o uvjetima okolia i tipu armiranja.
Vrijednosti doputenih irina pukotina u odnosu na razrede izloenosti i tip armiranja, dane su u tablici
6.1.

Betonske konstrukcije 187


6. Provjera armiranobetonskih konstrukcija po graninim stanjima uporabljivosti

Tablica 6.1. Preporuene vrijednosti maksimalno doputenih irina pukotina, w max (u mm) [28]
Armirani elementi i prednapeti Prednapeti elementi s
Razred izloenosti
elementi s neprianjajuim nategama prianjajuim nategama
esta kombinacija
Nazovistalna kombinacija optereenja
optereenja
X0, XC1 0,4 0,2
XC2, XC3, XC4 0,2
XD1, XD2, XD3, XS1, 0,3
Rastlaenje
XS2, XS3
NAPOMENA 1: Za razrede izloenosti X0, XC1, irina pukotine nema utjecaja na trajnost i ovo ogranienje postavljeno
je da bi se dobio openito prihvatljiv izgled. Ako nema uvjeta za izgled, ovaj se uvjet moe zanemariti.
NAPOMENA 2: Za ove razrede izloenosti dodatno treba kontrolirati rastlaenje za nazovistalnu kombinaciju
optereenja.

Za graevine koje se nalaze u vrlo agresivnom okoliu, postavljaju se posebni zahtjevi koji nisu dani u
hrvatskoj normi EN 1992-1-1.
Mjere ograniavanja raspucavanja su sljedee:
1. Predvianje dilatacijskih razdjelnica, ime se izbjegavaju vlana naprezanja od sprijeenih
deformacija uslijed skupljanja i temperaturnih promjena.
2. Predvianje minimalne armature u vlano optereenim presjecima od prinudnih djelovanja,
ime se izbjegava nastup granice poputanja prilikom nastanka pukotina; isto vrijedi i za
kombinaciju prinudnih djelovanja i optereenja.
3. Konstrukcijske mjere glede promjera i razmaka armaturnih ipki u ovisnosti o razini naprezanja
u eliku za armiranje (armaturi).
4. Provedba odgovarajueg prorauna karakteritine irine pukotina, wk i dokaz da je ona manja
od maksimalno dozvoljene irine u skladu s izrazom (6.7.).
wk wmax (6.7.)

gdje je wk proraunska karakteristina vrijednost irine pukotina (u mm); wmax maksimalno


dozvoljena irina pukotine u ovisnosti o uvjetima uporabe i okolia (Vidi tablicu 6.1.). Proraunska
karakteritina irina pukotina, wk, odreuje se proraunom koji je dosta opsean i to preko izraza i
smjernica danih u normi HRN EN 1992-1-1.

Dilatacijske reke monolitne konstrukcije predviaju se u pravilu na udaljenostima od 40 do 60 m, dok


su razmaci za krute vertikalne elemente (zidovi) manji. Kod predgotovljenih konstrukcija ti su razmaci
vei jer su spojevi takvih konstrukcija na neki nain jedna vrsta reke jer u pravilu zbog tolerancija pri
montai doputaju ogranieni dilatacijski (slobodan) rad.

Minimalna armatura postavlja se u vlana podruja, odnosno tamo gdje se oekuje vlano naprezanje
u elementu uslijed vanjskih sila ili slijeganja temeljnog tla. U profiliranim poprenim presjecima, kao
to su grede T presjeka i sanduasti nosai, najmanju armaturu treba odrediti za pojedine dijelove
presjeka (hrbat, pojas) u skladu s izrazom:
As,min k c k f ct,eff Act s (6.8.)
gdje je As,min minimalna plotina armature u vlanom podruju poprenog presjeka; kc koeficijent
koji uzima u obzir raspodjelu naprezanja unutar presjeka pri prvoj pukotini i to za kombinaciju
optereenja i prinudnih djelovanja (za vrijednost koeficijenta moe se uzeti: kc = 1,0 za isti vlak i kc =
0,4 za isto savijanje); k koeficijent koji uzima u obzir vlastita naprezanja s nelinearnom raspodjelom.

188 Betonske konstrukcije


6. Provjera armiranobetonskih konstrukcija po graninim stanjima uporabljivosti

Generalno se mogu usvojiti vrijednosti k = 0,5 za pravokutne presjeke visine h 30 cm i k = 0,8 za


presjeke visine h 80 cm, dok za presjeke izmeu navedenih visina vrijedi linearna interpolacija za
vrijednosti k; fct,eff vlana vrstoa betona pri pojavi prve pukotine. To moe biti 3 do 5 dana nakon
ugradnje. Ako se vrijeme nastanka prve pukotine ne moe proraunski utvrditi, unutar prvih 28 dana
moe se uzeti kao fct,eff = 3 N/mm2; Act plotina vlanog podruja betonskog presjeka netom prije
nastanka pukotine; s doputena vrijednost naprezanja elika za armiranje neposredno nakon nastanka
pukotine. Moe se uzeti kao s = 1,0fyk iako za ogranienje irine pukotine moe biti mjerodavna manja
vrijednost (Vidi konstrukcijske mjere i tablice 6.2. i 6.3.).

Konstrukcijske mjere za ograniavanje raspucavanja sastoje se od ograniavanja promjera i razmaka


armaturnih ipki prema tablicama 6.2. i 6.3. Pritom se pretpostavlja da je presjek armiran u iznosu koji
odgovara barem minimalnoj armaturi prema izrazu (6.8.). Primjena tablica jami ogranienje irine
pukotina na 0,4 i 0,3 mm u armiranobetonskim konstrukcijama i 0,2 mm u prednapetim konstrukcijama.

Naprezanje u armaturi s, isto je ono naprezanje kod prorauna minimalne armature, a proraunava se
za nazovistalnu kombinaciju optereenja, a kod elika za prednaprezanje za estu kombinaciju
optereenja.
Tablica 6.2. Veliine graninih promjera s rebraste armature
Naprezanje u Granine vrijednosti promjera ipke glavne armature, s [mm]
armaturi s [N/mm2] w k 0 ,4 mm w k 0 ,3 mm w k 0 ,2 mm
160 40 32 25
200 32 25 16
240 20 16 12
280 16 12 8
320 12 10 6
360 10 8 5
400 8 6 4
450 6 5 -

Tablica 6.3. Veliine najveih razmaka izmeu ipki rebraste armature


Naprezanje u Granine vrijednosti razmaka ipki [cm]
2
armaturi s [N/mm ] w k 0 ,4 mm w k 0 ,3 mm w k 0 ,2 mm
160 30 30 20
200 30 25 15
240 25 20 10
280 20 15 5
320 15 10 -
360 10 5 -

Iz vrijednosti prikazanih u tablicama 6.2. i 6.3. vidljivo je da su kod profila ipki eline armature manjeg
promjera doputene vee razine naprezanja. Stoga je uvijek poeljno betonske elemente armirati veim
brojem tanjih profila nego manjim brojem debljih profila. U tom sluaju postie se bolja iskoristivost
armature, tj. potrebna je manja plotina (i masa) elika za armiranje.

6.4. Granino stanje deformacija


Deformiranje graevinskog elementa openiti je naziv za deformaciju, progib, zakrivljenost, izduenje
ili skraenje, uvrtanje i promjenu nagiba elementa. Znaajan je parametar graninog stanja deformiranja
progib konstruktivnog elementa, tj. vertikalni relativni pomak elementa. Na slici 6.10. prikazana je

Betonske konstrukcije 189


6. Provjera armiranobetonskih konstrukcija po graninim stanjima uporabljivosti

definicija progiba pri emu razlikujemo: wc nadvienje neoptereenog konstrukcijskog elementa; w1


poetni dio progiba pri stalnim optereenjima; w2 dugotrajni dio progiba za stalna optereenja; w3
dodatni dio progiba uslijed promjenjivih djelovanja; wtot ukupni progib konstrukcijskog elementa koji
se dobije kao zbroj wtot = w1 + w2 + w3; wmax ukupni progib konstrukcijskog elementa u kojem je uzeto
u obzir nadvienje.

Slika 6.10. Prikaz definicije progiba dane u HRN EN 1990


Statikim proraunom potrebno je dokazati da je proraunski progib izazvan vanjskim djelovanjem
manji od graninog koji je doputen za odgovarajui konstrukcijski element, tj. treba biti zadovoljeno:
w w lim (6.9.)

gdje je w proraunska vrijednost odgovarajueg progiba; wlim ograniavajua vrijednost progiba


(dozvoljeni progib).
Izraz (6.9.) ne odnosi se na ukupni progib konstrukcijskog elementa, wtot, budui da se ukupni progib
moe umanjiti izvedbom odgovarajueg nadvienja, wc. Meutim, kontrola maksimalnog progiba, tj.
ukupnog progiba konstrukcijskog elementa u kojem je uzeto u obzir nadvienje, wmax, nije dostatna jer
u uporabi je izrazito vano da progibi od dugotrajnih uinaka (skupljanje, puzanja i sl.), w2 i progibi od
uporabnog optereenja, w3, budu unutar dopuenih vrijednosti. Razlog je tome to se velikim
nadvienjima moe znaajno umanjiti maksimalni progib pa ga ak i svesti na to da ne postoji, meutim,
dugotrajni progibi i progibi uslijed uporabnog optereenja mogu biti znaajni i tetno utjecati na nosivu
konstrukciju. Stoga je potrebno napraviti kontrolu progiba prema izrazima:
w max w tot w c w lim1 (6.10.)

w 2 w3 wlim2 (6.11.)

gdje je wlim1 ograniavajua vrijednost progiba (maksimalno dozvoljeni) koja odgovara ukupnom
progibu u kojem je uzeto u obzir nadvienje; wlim2 ograniavajua vrijednost progiba koja odgovara
uinku dugotrajnog progiba i progiba od promjenjivog optereenja. Vrijednosti ograniavajuih
vrijednosti progiba danih hrvatskom normom HRN EN 1990 prikazane su u tablici 6.4.
Tablica 6.4. Ogranienja progiba konstrukcijskih elemenata prema HRN EN 1990.
Granine vrijednosti progiba za
Konstrukcijski elementi karakteritine kombinacije djelovanja
wlim1 (za wmax) wlim2 (za w2 + w3)
Krovita L/200 L/250
Prohodna krovita L/250 L/300
Stropovi L/250 L/300
Krovita i stropovi koji nose krhke obloge i vrlo krute
L/300 L/350
pregradne stijene
Stropovi koji nose stupove, osim u sluaju ako se
L/400 L/500
konstrukcija promatra kao cjelovita
U sluaju kada je wmax vaan za izgled konstrukcije L/250 -

190 Betonske konstrukcije


6. Provjera armiranobetonskih konstrukcija po graninim stanjima uporabljivosti

Pored kontrole vertikalnih progiba, statikim proraunom treba dokazati da su proraunski horizontalni
pomaci konstrukcije, izazvani vanjskim djelovanjem, manji od graninih koji su doputeni za
odgovarajui tip konstrukcije i namjenu graevine, tj. treba biti zadovoljeno:
u u lim1 (6.12.)

u i u lim2 (6.13.)

gdje je u proraunska vrijednost ukupnog horizontalnog pomaka vrha zgrade (konstrukcije) ukupne
visine H; ui proraunska vrijednost horizontalnog pomaka za visinu kata Hi; ulim1 ograniavajua
vrijednost ukupnog horizontalnog pomaka vrha zgrade ukupne visine H; uim2 ograniavajua
vrijednost vrijednost horizontalnog pomaka za visinu kata Hi.
Pojedine oznake horizontalnog pomaka prikazane su na slici 6.11., a vrijednosti graninih horizontalnih
pomaka dane su u tablici 6.4.
Tablica 6.4. Ogranienja horizontalnih pomaka konstrukcije
prema HRN EN 1990.
Granine vrijednosti za
karakteristine
Konstrukcijski elementi
kombinacije djelovanja
ulim1 (za u) ulim2 (za u1)
Prizemne industrijske
graevine bez krana i/ili - H1/150
meukatova
Prizemne graevine - H1/300
Viekatne graevine H /500 H1/300
Napomena: H1 visina kata; H ukupna visina graevine.
Slika 6.11. Definicija horizontalnih
pomaka (HRN EN 1990)
Progibi i horizontalni pomaci armiranobetonskih elemenata i konstrukcija nastaju uslijed optereenja, a
ovise o geometrijskim veliinama (rasponu, irini, visini, obliku) te o mehanikim karakteristikama
materijala (betona i armature). U proraunu progiba i pomaka prisutne su i karakteristike betona koje se
mijenjaju s vremenom, kao to su puzanje i skupljanje, a takoer i pojava pukotina u betonu. Progibi
nastaju od savijanja i posmika. Meutim, proraun stvarnih progiba betonskih konstrukcijskih elemenata
zbog pojave pukotina i uinka dugotrajnih deformacija izrazito je sloen.

Slika 6.12. Prikaz deformiranja armiranobetonskog okvira i pojave pukotina pod utjecajem
optereenja

Betonske konstrukcije 191


6. Provjera armiranobetonskih konstrukcija po graninim stanjima uporabljivosti

6.4.1. Razlozi ograniavanja deformacija betonskih konstrukcija


Razlozi za ograniavanje deformiranja betonskih konstrukcijskih elemenata jesu sljedei:
1. Nepovoljni utjecaji moguih deformacija na korisnika kao to su:
- vizualni uinci deformiranih elemenata
- uinci vibracija.
U ovom se sluaju radi o granicama koje su barem dijelom subjektivne.
2. Nepovoljni utjecaji deformacija na uporabljivost konstrukcija:
- utjecaj na odvodnju krovnih ploha s projektiranim malim nagibom (moe doi do pojave da
nagib promijeni predznak to rezultira zadravanjem vode na krovu) (slika 6.13.)
- utjecaj na ravnost podova (vrlo vaan zahtjev kod sportskih dvorana i u industriji)
- ugroavanje propisanog gabarita (U sluaju da nadvonjak ima preveliki progib, dolazi do
smanjene visine prolaza.)
- nepovoljan utjecaj na nekonstrukcijske elemente - ogranienjem deformiranja postie se
sprjeavanje pucanja, drobljenja i izboavanja nekonstruktivnih zidova i pregrada (slika 6.14.-
a).

Slika 6.13. Prikaz nepovoljnog utjecaja na krovnu odvodnju


3. Nepovoljni utjecaj na konstrukcijske elemente. Naime, zbog krute veze konstrukcijskih
elemenata, deformiranje jednih elemenata ima utjecaja na deformacije i sile u drugim
elementima (slika 6.14.-b).

a) Prikaz pukotina u pregradnom zidu u sluaju b) Prikaz utjecaja deformacije stupa uslijed zaokreta
pretjeranih progiba grede koja nosi zid grede na leaju
Slika 6.14. Prikaz nepovoljnog utjecaja progiba na nekonstrukcijske i konstrukcijske elemente [1]

6.4.2 Uzroci i vrste deformacija


Uzroci deformacija konstrukcijskih elemenata jesu sljedei:
- djelovanje optereenja
- djelovanje temperaturnih razlika, skupljanja i puzanja betona, slijeganje leajeva i dr.

192 Betonske konstrukcije


6. Provjera armiranobetonskih konstrukcija po graninim stanjima uporabljivosti

Vrste deformacija jesu sljedee:


1. Prema nainu djelovanja optereenja:
- povratne od kratkotrajnog optereenja
- nepovratne od dugotrajnog optereenja zbog puzanja
- djelomino nepovratne od ciklikog optereenja zbog naruavanja prionljivosti na mjestu
pukotina u betonu.
2. Prema nainu naprezanja konstrukcijskih elemenata:
- deformacija od uzdune sile
- deformacija od savijanja
- deformacije od poprene sile
- deformacije od momenta torzije.
Deformabilnost nekog elementa prvenstveno ovisi o njegovoj krutosti. Za krutost vrijedi openiti izraz:
uF K (6.14.)
gdje je u deformacija u obliku progiba, produljenja, kuta zaokreta, horizontalnog pomaka i sl.; F
utjecaj djelovanja u obliku unutarnjih sila (uzduna, poprena, moment savijanja ili torzija); K krutost
konstrukcijskog elementa.
Krutost nekog presjeka ili elementa moe se prikazati kao umnoak dvaju faktora od kojih je prvi
svojstvo gradiva, a drugi svojstvo presjeka te jest:
- krutost pri vlaku ili tlaku EA
- krutost pri savijanju EI
- krutost pri posmiku G Av
- krutost pri torziji G It
gdje je E modul elastinosti materijala konstrukcijskog elementa (za beton to je Ecm); G modul
posmika; A plotina poprenog presjeka; I moment tromosti poprenog presjeka; Av posmina
plotina presjeka; It torzijski moment tromosti.
Kod materijala kao to su elik, staklo i sl., gdje vrijedi Hookov zakon odnosa naprezanja i deformacija
za razine naprezanja koja odgovaraju uobiajenoj uporabi, vrijednosti deformacija i progiba mogu se
relativno jednostavno proraunati izrazima iz teorije elastinosti, odnosno otpornosti materijala.
Meutim, proraun stvarnih progiba i pomaka betonskih konstrukcijskih elemenata zbog pojave
pukotina i uinka dugotrajnih deformacija izrazito je sloen. Stoga se u praksi u zgradarstvu esto
primjenjuju procjene oekivanih ukupnih progiba konstrukcijskih elemenata koji ukljuuju
raspucavanje presjeka, skupljanje i puzanje na temelju elastinih progiba dobivenih proraunom po
linearnoj teoriji odnosa naprezanja i deformacija. Tako se za ploe nosive u dvama smjerovima za
uobiajene raspone uzima da ukupni progib iznosi priblino 3,0 do 3,5 puta vrijednosti elastinog
progiba (wtot 3,0 do 3,5wtot,el). Za grede se, zbog veeg raspucavanja i razine naprezanja, za ukupni
progib uzima da iznosi priblino 5 do 6 puta vrijednosti elastinog progiba (wtot 5 do 6wtot,el).

6.4.3 Granine vrijednosti progiba i mjere za ogranienja progiba konstrukcijskih


elemenata u zgradarstvu
Kako bi se sprijeio nepovoljan utjecaj na izgled i uporabljivost, u zgradarstvu se u pravilu ograniava
maksimalna vrijednost progiba. Provjerava se za sluaj kvazistalne kombinacije optereenja i ne smije
prijei vrijednost:
wmax Leff 250 . (6.15.)

Kvazistalna kombinacija znai da djeluje stalno optereenje i dio uporabnog optereenja (obino 30%
ukupnog uporabnog jer je 2 = 0,3) za koji se pretpostavlja da djeluje stalno poput teine namjetaja,

Betonske konstrukcije 193


6. Provjera armiranobetonskih konstrukcija po graninim stanjima uporabljivosti

opreme i sl. Kako bi se sprijeila oteenja lakih pregrada, poput staklenih stijena i pregrada od knaufa,
progib koji nastaje nakon ugradnje spomenutih elemenata mora zadovoljiti sljedei uvjet:
wmax Leff 500 . (6.16.)

Najtoniji nain ograniavanja progiba jest proraun progiba prema odreenim metodama te usporedba
dobivene veliine s doputenim vrijednostima. U ovom se poglavlju zbog sloenosti prorauna nee
razmatrati detaljni prorauni. Meutim, u velikom broju sluajeva proraun ukupnog progiba nije
potrebno provoditi jer se veliine progiba mogu ograniiti pojedinim mjerama koje uzimaju u obzir
vitkost elemenata. Vitkost u ovom sluaju kod greda i ploa podrazumijeva odnos raspona i visine
betonskog presjeka, tj. l/h.
Za ploe i grede u zgradarstvu, koje su umjerenih raspona, kako bi se zadovoljio uvjet dan izrazom
(6.15.), u pogledu dimenzija trebaju biti zadovoljeni izrazi:
- za ploe: hs l i 25 (6.17.)
- za grede: hb l i 15 (6.18.)

gdje je hs debljina armiranobetonske ploe; hb visina armiranobetonske grede; li zamjenjujui


raspon koji se odreuje u skladu s izrazom (6.19.):
li leff (6.19.)

gdje je l eff proraunski raspon grede (od oslonca do oslonca); koeficijent koji ovisi o statikom
sustavu, a iznosi:
- za prosto poloenu gredu = 1,00
- za krajnje polje kontinuirane ploe ili grede = 0,85
- za srednje polje kontinuirane ploe ili grede = 0,70
- za konzolu = 2,50.
Pri tome je za ploe nosive u dvama smjerovima (krino armirane) mjerodavan krai raspon, a za ploe
izravno oslonjene na stupove, dulji raspon. Iz koeficijenata vidi se da su zahtjevi stroi za slobodno
oslanjanje nego za kontinuirane, tj. upete nosae.
U pravilu, kod prorauna nosive konstrukcije u zgradarstvu uvjet vitkosti ee se primjenjuje na ploe
nego za grede. Kada je ploa najmanje debljine, u pravilu je i ujedno i ekonomski optimalna, dok grede
najee iz raznih razloga imaju visinu veu od minimalne za ogranienje progiba, a i ekonomski
optimalna visina za grede vea je od visine odreene izrazom (6.18.).
Stropne ploe u zgradarstvu, koje moraju zadovoljiti stroi uvjet prema izrazu (6.16.), trebaju pored
izraza (6.17.) dodatno zadovoljiti i uvjet:
2
hs li 135 (6.20.)

gdje se hs i li u izrazu (6.20.) uvrtavaju u metrima [m]. Zahtjev prema izrazu (6.20.) za ploe raspona
veeg od oko 5 m daje znatno vee debljine ploa u odnosu na izraz (6.17.), to je svakako potrebno
uzeti u obzir kod odreivanja debljine stropne ploe.

6.5. Granino stanje vibracija


Dinamiki utjecaji koje treba razmatrati kod graninih stanja uporabljivosti jesu vibracije. Mogui izvori
vibracija koje treba uzeti u obzir jesu: hodanje, sinkronizirano gibanje ljudi, strojevi, vibracije temeljnog
tla prouzroene prometom i djelovanje vjetra. Ovisno o namjeni graevine, mogui su i drugi izvori koje

194 Betonske konstrukcije


6. Provjera armiranobetonskih konstrukcija po graninim stanjima uporabljivosti

treba specificirati i dogovoriti s investitorom ili korisnikom graevine. Vlastite frekvencije konstrukcija
moraju biti dovoljno razliite od onih koje bi mogle uzrokovati pobudu konstrukcije i njenu rezonanciju.
Kako bi se postiglo zadovoljavajue ponaanje zgrada i njihovih konstrukcijskih elemenata pri
vibracijama u uvjetima uporabljivosti, izmeu ostalog treba razmotriti sljedee aspekte:
- udobnost (komfor) korisnika
- funkcioniranje konstrukcije ili njezinih konstrukcijskih elemenata (npr. pukotine u pregradama,
oteenje obloga, osjetljivost opreme u zgradi na vibracije)
- druge aspekte posebno zahtjievane od investitora ili korisnika graevine.
Kao orijentacijske vrijednosti kod graevina ije su meukatne konstrukcije izloene standardnom
koritenju (uredi i sl.), najnia vlastita frekvencija meukatne konstrukcije treba biti vea od 3 Hz. Taj
e uvjet biti zadovoljen ako je veliina ukupnog progiba manja od 28 mm. Kod graevina koje se rabe
kao plesne dvorane, sporska borilita i sl., gdje je poveano kretanje korisnika, najnia vlastita
frekvencija meukatne konstrukcije treba biti vea od 5 Hz. Taj e uvjet biti zadovoljen ako veliina
ukupnog progiba bude manja od 10 mm.
Za tonije izraune treba provesti dinamiku analizu za odreivanje ubrzanja i frekvencija, a za
jednostavnije se sluajeve vlastita frekvencija moe odrediti iz izraza:

1 EI
fe Hz (6.21.)
2 L2 m
gdje je E modul elastinosti; I moment tromosti poprenog presjeka; L raspon nosaa; m masa
na jedinicu duljine nosaa; koeficijent frekvencije za osnovni oblik vibracije koji se odreuje u
skladu sa slikom 6.17.

Slika 6.17. Koeficijent frekvencije


Armiranobetonske konstrukcije u pravilu su dosta masivne konstrukcije, tj. imaju znaajnije dimenzije
poprenih presjeka i teinu u odnosu na lagane eline i drvene konstrukcije. Stoga, ako
armiranobetonske konstrukcije zadovoljavaju granino stanje deformiracija, u pravilu zadovoljavaju i
granino stanje vibracija. Problem vibracija u uobiajenoj uporabi graevina moe se pojaviti kod
prednapetih konstrukcija koje su u pravilu vitkije, tj. manjih poprenih presjeka i veih raspona u odnosu
na armiranobetonske konstrukcije.

Betonske konstrukcije 195


7. Pojedinosti razrade armiranobetonskih konstrukcija

7. Pojedinosti razrade armiranobetonskih konstrukcija


7.1. Opi podaci
Kod betonskih konstrukcija potrebno je, osim pridravanja pravila prorauna, posebno obratiti
pozornost na razradu pojedinosti betonske konstrukcije. Osim ugradnje betona, posebno treba obratiti
pozornost na pravila razrade pojedinosti kojima se omoguuje pravilno postavljanje armature,
oblikovanje radnih reki kod prekida betoniranja i sve ostalo to omoguuje postizanje traenih
svojstava konstrukcije. Skup tih pravila omoguuje da se nakon zavrenog statikog prorauna izrade
izvedbeni nacrti oplate i armature.
Nepridravanjem tih pravila moe doi do ozbiljnih posljedica za nosivu konstrukciju. Jedan je od takvih
primjera ruenje prilazne rampe Bay Bridgea u San Franciscu. Do ruenja je dolo zbog djelovanja
potresa i to zbog nepravilnog sidrenja armature u uglovima okvirne konstrukcije.

Slika 7.1. Fotografija ruenja prilaznih rampi Bay Bridgea u San Franciscu
Openito, vei dio teta na konstrukcijama uzrokovan je pogrekama u razradi pojedinosti nego samim
pogrekama u proraunu. Nosive se konstrukcije rijetko rue ili oteuju uslijed pogreno izraenog
statikog prorauna, pogotovo zato to za ozbiljnije projekte statiki proraun prolazi dodatnu kontrolu.
Najee do toga dolazi zbog pogreaka u razradi pri emu se ne potuju tehnika pravila i zahtjevi dani
u statikom proraunu. Nemarna izrada izvedbenih nacrta moe dovesti do prevelikog utroka armature
i time nepotrebnog poveanja trokova izvedbe.
Takoer, treba uzeti u obzir da se graevine esto izvode u oteanim uvjetima (izvoa nema prikladnu
tehniku opremljenost, javljaju se nedostaci u organizaciji, loe ugovoreni radovi, slab izbor gradiva i
sl.). Stoga je bitno razradom pojedinosti, dobrim izvedbenim projektom, olakati izvedbu. Osim toga
bitna je i komunikacija izmeu projektanta i izvoaa kako bi se kvalitetno prenijele sve informacije i
specifikacije te utvrdili detalji na koje posebno treba obratiti pozornost. Nacrti trebaju biti to jasniji i
jednostavniji te kvalitetni u toj mjeri da razradom pojedinosti i detalja osiguravaju laku izvedbu
zadovoljavajui sva pravila.
U daljnjem tekstu opisuju se opa pravila koja vrijede za sve konstrukcijske elemente.

196 Betonske konstrukcije


7. Pojedinosti razrade armiranobetonskih konstrukcija

7.2. Armatura i armiranje

7.2.1. Openito o armiranju


Prema svojoj namjeni armatura se dijeli na sljedee vrste:
- glavnu preuzima vlane, a ponekad i tlane sile dobivene statikim proraunom
- konstruktivnu preuzima vlane sile koje nisu obuhvaene proraunom (zbog
pojednostavljenja prorauna) ili ograniava raspucavanje betonskih elemenata
- montanu dio je armaturnog koa potrebnog za osiguranje poloaja armature prilikom
betoniranja.

U pravilu, u statikom se proraunu jedino proraunava glavna armatura, dok se konstruktivna i


montana odreuju na osnovu uobiajenih tehnikih pravila i na temelju iskustva.

a) Prikaz armaturnog koa grede s prikazom glavne vlane i montane armature

b) Prikaz armiranja ploe s dodatnom (konstruktivnom) armaturom oko otvora


Slika 7.2. Primjer glavne, konstruktivne i montane armature betonskih elemenata grede i ploe [3]

Slika 7.3. Fotografije armature temeljne ploe (lijevo) i jahaa potrebnih za montau glavne armature
u gornjoj zoni ploe (desno)
Kako bi se olakali izradba i postavljanje armature, treba prilikom izrade armaturnih nacrta teiti to
veoj jednostavnosti rjeenja. Taj zahtjev treba potivati i onda kad on ima za posljedicu manje
poveanje koliine elika jer armatura minimalne teine, koja je vrlo sloena za izvedbu, nije
ekonomino rjeenje. Ekonominosti takoer pridonosi uporaba armaturnih mrea jer je kod mrea
postavljanje, u odnosu na ipke, jednostavnije. Mreama se najee armiraju ploe i zidovi.

Betonske konstrukcije 197


7. Pojedinosti razrade armiranobetonskih konstrukcija

Tablica 7.1 Prikaz preporuenih promjera ipki armature u odnosu na primjenu


promjer [mm] 6 8 10 12 14 16 20 25 28 30 32 40
mree
vilice (stremenovi)
primjena glavna uzduna armatura u gredama
vertikalna armatura u stupovima
elementi velikog popr. presjeka

7.2.2. Osnovna naela armiranja betonskih konstrukcija

1. Naelo armiranja vlane zone


Armatura dominantno slui za preuzimanje vlanih naprezanja u betonskim elementima te je osnovno
naelo da se armatura postavlja u podruju presjeka gdje su vlana naprezanja. Na slici 7.4. prikazano
je na jednostavnom primjeru kako se od crtea konstrukcije preko sheme dolazi do momentnog
dijagrama kojim se definiraju vlane zone pa prema tome i mjesta koja valja armirati. Koliine armature
dobiju se postupkom dimenzioniranja na savijanje. Na slici 7.5. dani su primjeri postave armature za
osnovne statike sheme koje su najee u zgradarstvu.

Slika 7.4. Prikaz naela armiranja vlane zone: a) konstrukcija; b) shema i optereenje; c) momentni
dijagram nacrtan na vlanoj strani; d) mjesto potrebne armature [1]

Slika 7.5. Prikaz ovisnosti vlanog naprezanja (dijagrama momenta savijanja) i poloaja armature
kod nosaa razliitih statikih sustava optereenih jednolikim linijskim optereenjem

198 Betonske konstrukcije


7. Pojedinosti razrade armiranobetonskih konstrukcija

2. Naelo sidrenja armature


Da bi armatura mogla djelovati u svojim krajnim tokama, ona mora biti pravilno usidrena u beton.
Sidrenje ravne ipke ostvaruje se na nain da vrijedi pretpostavka jednolikog posminog napona na
dodiru ipke i betona (slika 7.6.).

fbd
FEd = Asfyd

lb,req
Slika 7.6. Prikaz sidrenja armaturne ipke u beton
Za navedenu pretpostavku prema uvjetima ravnotee imamo sljedeu jednadbu:

2 f yd 4 f bd lb,req . (7.1.)

Prema izrazu (7.1.) odreuje se zahtijevana duljina sidrenja, lb,req,:


l b, req 4 f yd f bd (7.2.)
gdje je promjer ipke koja se sidri; fbd proraunska vrstoa prianjanja; fyd proraunska granica
poputanja armature.
Proraunska vrstoa prianjanja, fbd, ovisi o vlanoj vrstoi betona, tj. o razredu betona u kojem se sidri
armatura. Osim toga, ovisi i o poloaju ipke za vrijeme prianjanja te o kvaliteti uvjeta prianjanja (slika
7.7.). Vrijednosti proraunske vrstoe prianjanja, fbd, u ovisnosti o razredu betona i uvjetima prianjanja,
dane su u tablici 7.2.
Tablica 7.2. Proraunska vrstoa prianjanja, fbd, za dobre uvjete i za 32
Razredi betona
2
fck [N/mm ] 12 16 20 25 30 35 40 45 50 55 60
fck,cube [N/mm2] 15 20 25 30 37 45 50 55 60 67 75
fbd [N/mm2] 1,6 2,0 2,3 2,7 3,0 3,3 3,7 4,0 4,3 4,5 4,7
Za armaturu u loim uvjetima prianjanja vrijednosti u tablici mnoe se s 0,7 (Vidi sliku 7.7.).
Uvjeti dobre prionljivost armature i betona ostvareni su kada vrijedi sljedee:
1) sve su ipke armature s nagibom od 45 do 90 prema vertikali tijekom betoniranja (slika 7.7.-a)
2) sve su ipke armature s nagibom od 0 do 45 prema vertikali tijekom betoniranja:
- ugraene u elemente kojima debljina, u smjeru betoniranja, ne prelazi 250 mm (slika 7.7.-b)
- ugraene u elemente debljine 250 - 600 mm, a koji su bili najvie h/2 iznad donje plohe
svjeeg betona (slika 7.7.-c)
- ugraene u elemente debljine vee od 600 mm, ali vie od 300 mm ispod gornje plohe
odsjeka betoniranja (slika 7.7.-d)
3) tapni konstrukcijski elementi (npr. stupovi) izvode se u leeem poloaju, vibriraju
vibracijskom iglom i ije vanjske izmjere nisu vee od 500 mm.

Slika 7.7. Uvjeti prianjanja (zone dobre i loe prionjivosti - rafirano)

Betonske konstrukcije 199


7. Pojedinosti razrade armiranobetonskih konstrukcija

Sidrenje ipke armature nije uvijek ravno kako je prikazano na slici 7.5., nego razlikujemo vie vrsta:
- sidrenje ravnom ipkom
- sidrenje ipkom s kukom
- sidrenje ipkom s pravokutnom kukom
- sidrenje ipkom s petljom.
Tablica 7.3. Doputene vrste i naini sidrenja
Koeficijent a
Vrsta i oblik sidrenja
Vlak Tlak
a) ravna ipka
1,0 1,0

b) s kukom c) s pravokutnom kukom d) s petljom

0,7b
---
(1,0)a

a
Vrijedi kada je u podruju zakrivljenosti ipke debljina zatitnog sloja, okomito na tangentu
krunice zakrivljenosti < 3ds ili nema poprenog tlaka ili gustog obuhvaanja sponama.
b
Kod sidrenja petljom, kada je promjer zakrivljenosti dbr 15ds, a smije se reducirati na 0,5.

Potrebna duljina sidrenja ne odgovara zahtijevanoj duljini sidrenja, nego ovisi o itavom nizu utjecaja:
o obliku ipke, zatitnom sloju, ovijenosti ipke poprenom armaturom, postojanju poprene armature
koja je zavarena na osnovnu ipku (kao kod mrea), djelovanju poprenog tlaka i sl. Stoga se potrebna
duljina sidrenja armature proraunava prema izrazu:
As, potr.
l bd ili l s a l b, req l b, min (7.3.)
As,odabr.

gdje je lbd ili ls potrebna proraunska duljina sidrenja; lb,req zahtijevana duljina sidrenja; As,req
proraunski potrebna plotina armature; As,prov odabrana plotina armature; a koeficijent koji
uzima u obzir djelotvornost pojedinih vrsta sidrenja (tablica 7.3.); lb,min najmanja vrijednost duljine
sidrenja.
Generalno, kod priblinih procjena za duljinu sidrenja u najee koritenom razredu betona, C25/30,
moe se usvojiti vrijednost lbd = 40 za dobre uvjete prianjanja i lbd = 60 za loe uvjete prianjanja.
Ako se naelo sidrenja primijeni na sliku 7.4.-d, gdje je ucrtana armatura koja pokriva vlanu zonu,
dobije se produljenje ipki za duljinu sidrenja u skladu sa slikom 7.8.

Slika 7.8. Armatura sa slike 7.4-d dopunjena potrebnim duinama sidrenja potujui naelo sidrenja
armature [1]

200 Betonske konstrukcije


7. Pojedinosti razrade armiranobetonskih konstrukcija

3. Naelo nastavljanja armature


Kod betonskih konstrukcija, zbog duljine elemenata i ogranienih duljina ipki koje mogu biti
dostavljene na gradilite, esto je potrebno nastavljati armaturu. Dva su osnovna razloga za to:
- izvedba (betoniranja) po fazama
- duina potrebne ipke vea je od najvee duine koja se isporuuje (transportira).
Nastavci armaturnih ipki mogu se izvesti preklapanjem, zavarivanjem i specijalnim spojnicama.
Najei i najjednostavniji nain nastavljanja armaturnih ipki izvodi se preklapanjem gdje se sila iz
jedne ipke u drugu prenosi posredovanjem betona. Prilikom prijenosa sile preklapanjem (slika 7.9.) u
betonu se formiraju tlane dijagonale koje ele razmaknuti ipke, tj. nastaju vlane sile popreno na
smjer armature koja se nastavlja. Kako bi se to sprijeilo, na mjestu preklapanja potrebno je postaviti
razdijelnu armaturu u iznosu plotine ipke koja se nastavlja i to okomito na ipke koje se preklapaju,
prema slici 7.10.

Slika 7.9. Prikaz nastavka preklapanjem: a) nain prijenosa sile; b) slika raspucavanja betona [1]

a) Preklapanje vlane armature b) Preklapanje tlane armature


Slika 7.10. Raspored poprene armature za nastavljanje preklapanjem
Preklop armature mora se izvesti tako da vrijedi sljedee:
- osiguran je prijenos sile izmeu dviju nastavljenih ipki armature
- u podruju nastavljanja nema odlamanja betona
- irina pukotina na kraju preklopa ne premauje granine vrijednosti dane propisima.
Duljina preklopa armature, l0, ne smije biti manja od:
l0 1 l b,req l0,min (7.4.)

gdje je lb,req zahtijevana duljina sidrenja; 1 koeficijent duljine preklapanja koji se moe uzeti u skladu
s tablicom 7.4; l0,min minimalna duljina nastavljanja koja za uobiajene razrede betona iznosi l0,min =
15 200 mm.
Tablica 7.4. Prikaz vrijednosti koeficijenata 1 - duljine preklapanja

Betonske konstrukcije 201


7. Pojedinosti razrade armiranobetonskih konstrukcija

Preklopi ipki, osim prijenosa sile iz jedne ipke u drugu, moraju osigurati da ne doe do odlamanja
betona u blizini spoja i da se ne pojave pukotine koje djeluju tetno na ponaanje konstrukcije. Stoga
preklopi ipki trebaju biti simetrino rasporeeni i ne smiju se postaviti u podruje najveih momenata
savijanja ni u podruje plastinih zglobova. Postotak preklopljenih glavnih vlanih ipki u jednom
presjeku moe biti 100% ako su sve ipke postavljene u jednom sloju. Ako su ipke postavljene u vie
slojeva, tada postotak preklopljenih glavnih vlanih ipki jednog sloja treba smanjiti na 50%.

U svakom sluaju, da ne bi dolo do odlamanja betona i tetnih pukotina, potrebno je da se u istom


presjeku betona ne preklapa vie od 50% ipki te da se potuju razmaci izmeu susjednih sklopova,
prikazani na slici 7.11.

Slika 7.11. Susjedni preklopi ipki armature


Generalno, za preliminarne skice i nacrte armature moe se usvojiti da duljina preklopa za profile
14 mm iznosi l0 = 56, a za vee profile, tj. > 14 mm duljina preklopa iznosi l0 = 80. Tone
vrijednosti duljine preklapanja za uobiajeni beton razreda C25/30 i armaturu B500A(B) dane su u
tablici 7.5.
Tablica 7.5. Duljine nastavljanja preklopom ravnih armaturnih ipki za beton C25/30 i elik B500
vlani nastavak preklapanjem
tlani
udio nastavljene armature jedne razine u poprenom nastavak
a= 1,0 presjeku bez izmicanja preklapanjem
fyk = 500 ls za 30% ls za >30% 0-100%
s10ds i s10ds i
fbd = 2,7 (C25/30) s<10ds s05ds s<10ds s05ds
ls,min [cm] I II I II I II I II I II
[mm] 15 200 mm [cm] [cm] [cm] [cm] [cm] [cm] [cm] [cm] [cm] [cm]
10 15 49 69 41 58 57 81 41 58 41 58
12 18 58 83 49 69 68 97 49 69 49 69
14 21 68 97 57 81 79 113 57 81 57 81
16 24 20 91 129 65 92 129 184 91 129 65 92
20 30 113 161 81 115 161 230 113 161 81 115
25 38 141 202 101 144 202 288 141 202 101 144
28 42 158 226 113 161 226 322 158 226 113 161
I oznaka za dobre uvjete prianjanja; II oznaka za loe uvjete prianjanja (slika 7.7.)

Naelo nastavljanja armature bit e jasnije ako se to naelo primijeni na konstrukciji prikazanoj na slici
7.4. Ako bi se konstrukcija prikazana na slici 7.4. izvodila u sljedeim fazama: I. temelj, II. stup i III.
greda, u skladu s time potrebno je predvidjeti nastavljanje armature na mjestima granica tih faza. Prikaz
armature sa slike 7.8., koja je dopunjena potrebnim preklapanjem za nastavljanje armature, dan je na
slici 7.12. Iz slike je jasno vidljivo na kojem je dijelu potrebno preklopiti ipke u duljini preklapanja
koja se dobije u skladu s tablicom 7.5. i prethodnim izrazima.

202 Betonske konstrukcije


7. Pojedinosti razrade armiranobetonskih konstrukcija

l0

l0
Slika 7.12. Armatura sa slike 7.8. dopunjena nastavcima preklapanjem
U sluaju nastavljanja ipki velikog promjera postoji opasnost od raspucavanja betona i pojave
odlamanja betona te je u tim sluajevima poeljno izvoditi nastavljanje ipki zavarivanjem. Pri tome
razlikujemo nastavljanje ipki kutnim zavarom uz preklop i eventualno uz dodatne vezice (slika 7.13.-
a) te sueonim zavarivanjem (slika 7.13.-b). U tom sluaju prijenos sile iz jedne ipke u drugu ide preko
zavara, tj. direktno bez posredovanja betona. Time se izbjegava opasnost od pojave pukotina i odlamanja
betona.

a) b)

Slika 7.13. Nastavak zavarivanjem: a) kutnim zavarivanjem; b) sueonim zavarivanjem


Drugi je nain izravnog nastavljanja primjenom specijalnih spojnica. Razne su vrste specijalnih spojnica
na tritu, a u pravilu se sastoje od sljedeeg: vezice s navojem, vezica koje se steu ili zaklinjuju,
vezica koje se injektiraju i sl. Na slici 7.14. prikazani su primjeri takvih spojnica.

Slika 7.14. Prikaz nastavaka sa specijalnim spojnicama


Nastavljanje zavarivanjem i specijanim spojnicama skup je i zahtjevan nain nastavljanja te se
primjenjuje iskljuivo za profile velikih promjera ili kod montane gradnje.

Betonske konstrukcije 203


7. Pojedinosti razrade armiranobetonskih konstrukcija

4. Naelo usmjeravanja skretnih sila prema masi betona


Na svim mjestima pregiba ipke, odnosno promjene smjera javlja se rezultantna aktivna sila koja nastoji
izravnati ipku. Kako se to ne bi dogodilo, treba postojati mogunost da u betonu nastane reaktivna sila.
To se moe ostvariti na nain da je skretna sila usmjerena u masu betona, a ne prema rubu presjeka.
U protivnom dolazi do odvaljivanja zatitnog sloja betona i izravnanja ipke ili ak ruenja
konstrukcijskog elementa. Na slikama 7.15. i 7.16. prikazani su primjeri neispravne i ispravne primjene
naela usmjeravanja skretnih sila prema masi betona.

a) nastanak skretne sile na mjestu pregiba ipke b) primjeri neispravnog i ispravnog voenja armature za
stubinu plou i ugao okvira
Slika 7.15. Prikaz nastanka skretne sile na mjestima promjene smjera te ispravno i neispravno
voenje armature na primjeru stubinog kraka

Slika 7.16. Primjeri pogrenog i ispravnog armiranja grede i ploe promjenive debljine

5. Naelo antikorozivne zatite


U kvalitetnom betonu armatura je dobro zatiena od korozije jer je beton bazina sredina (normalno
pH > 12). Tijekom uporabe ovakvu sredinu i zatitu armature mogu ugroziti:
- proces karbonatizacije betona (okoli u kojem je prisutan visoki sadraj ugljinog dioksida)
- prodor kiselih otopina (kisele kie, soli za odleivanje, morski okoli i sl.).
Kada vrijednost pH u betonu pada ispod vrijednosti 10, zapoinje proces korozije. Da bi taj
elektrokemijski proces mogao napredovati, treba biti osigurana prisutnost vode i kisika. Dakle, za
elemente u suhom okoliu ili stalno pod vodom nema opasnosti od korozije armature. Naalost, korozija
armature izaziva goleme tete te je najei uzrok oteenja betonskih konstrukcija.
Prikaz ciklusa korozije armaturne ipke prikazan je na slici 7.17., gdje su na slikama slijeva nadesno
vidljiva sljedea stanja: stanje armaturne ipke prije korozije, poetak korozije, korozija je napredovala
i pojavljuju se povrinske pukotine uokolo armaturne ipke, ipka je u potpunosti korodirala i dolazi do
oteenja betonskog zatitnog sloja.

204 Betonske konstrukcije


7. Pojedinosti razrade armiranobetonskih konstrukcija

Slika 7.17. Prikaz ciklusa korozije armaturne ipke


Opasnost od korozije moe se bitno smanjiti zatitom armature epoksidnim premazom, pocinavanjem
ili plastifikacijom (slika 7.18.). Ti su postupci dosta skupi pa se primjenjuju vrlo rijetko i to za najvanije
konstrukcije koje se projektiraju za vrlo dugi vijek trajanja.

Slika 7.18. Fotografije aramturnih ipki zatienih epoksidnim premazom, pocinavanjem i


plastifikacijom
Za uobiajene konstrukcije u zgradarstvu zatita od korozije armature ostvaruje se odgovarajuom
kvalitetom betona i odgovarajuom debljinom zatitnog sloja betona do armature. Zatitni je sloj betona
razmak od povrine betona do lica armature koja se nalazi najblie toj povrini (ukljuujui veze i spone
i potpovrinsku armaturu gdje je ima). Najmanje veliine zatitnog sloja, cmin, odreuju se u ovisnosti o
razredu agresivnog djelovanja okolia za koroziju armature i razredu tlane vrstoe betona te on mora
biti dostatan da osigura prijenos sile s betona na armaturu prianjanjem. Nazivna veliina zatitnog sloja,
cnom, sastoji se od najmanje veliine zatitnog sloja, cmin i dodatne vrijednosti cdev prema izrazu:
c nom cmin cdev . (7.5.)

Debljina zatitnog sloja, cmin, za zatitu od korozije ne smije biti manja od vrijednosti u tablici 7.6. ovisno
o razredu agresivnog djelovanja okolia, ali ne smije biti manja od promjera armature koju titi. Za
povrine betona s vie izraenih razreda mjerodavan je najvei zatitni sloj. Dodatna vrijednost cdev
obuhvaa netonosti u izvedbi, a ovisi o veliini, obliku i vrsti konstrukcijskog elementa, vrsti
konstrukcije, izvedbi te provedbi postupaka kontrole kvalitete.
Tablica 7.6. Najmanje debljine zatitnog sloja i dodatna vrijednost ovisno o razredu okolia
Razred agresivnog djelovanja okolia
korozija korozija korozija kloridima
Uvjeti za zatitni sloj
karbonatizacijom XC kloridima XD (more) XS
1 2 3 4 1 2 3 1 2 3
cmin cmin cmin
cmin (elik za armiranje)1) 10 20 25 40 40
cmin (prednapinjanje)1) 20 30 35 50 50
cdev (dodatna vrijednost )2) 10 15 15 15 15
1)za razred XM 1: cmin + 5mm; za XM 2: cmin + 10mm; za XM 3: cmin + 15mm
2)za razred XC 1: 10% - fraktila, za XC 2 do XS 3: 5% - fraktila
Za konstrukcijske elemente iji je razred vrstoe dva (2) razreda vrstoe vii od najmanjeg potrebnog
razreda koji predvia HRN EN 1992-1-1, tablica 3.1.., cmin moe se smanjiti za 5 mm.

Betonske konstrukcije 205


7. Pojedinosti razrade armiranobetonskih konstrukcija

U zgradarstvu u pravilu zatitni sloj iznosi: cnom = 20 25 mm za ploe i zidove, cnom = 35 40 mm za


temeljne ploe, cnom = 40 50 mm za temelje i zidove u kontaktu s tlom, cnom = 25 30 mm za grede i
cnom = 30 35 mm za stupove. Kojim se konkretnim mjerama zatitni sloj ostvaruje u izvedbi, izlae se
u toki 7. ovog poglavlja.
U sluaju kad bi konstrukcija u tijeku uporabe mogla biti izloena opasnosti od poara pa mora imati
veliku otpornost na njegovo djelovanje, predviene su propisima posebne mjere i debljine zatitnog
sloja betona koje mogu nadmaivati one koje su propisane za trajnost.

6. Naelo oblikovanja armature


Prema obliku, armatura moe biti ravna ili povijena. Ovaj se odlomak bavi povijenom armaturom kod
koje je vrlo vaan polumjer povijanja, odnosno promjer trna oko kojeg se armatura savija. Taj promjer
ne smije prijei odreenu veliinu radi zadovoljenja dvaju zahtjeva:
a) Da ne doe do prekida ili raspucavanja - naime, relativna deformacija ipke prilikom
savijanja oko trna promjera D = 2r iznosi:
1 D 1 , (7.6.)

to i za veliki promjer daje produljenja vea od onih koja odgovaraju granici poputanja. Za savijanje
ipke oko trna promjera D = 10 = 9% naprezanja u eliku na rubu doseu granicu poputanja.
Oito je da pri premalom odnosu D moe doi do produljenja koje moe uzrokovati slom elika. Na
ovom primjeru moemo vidjeti jedan od razloga zato je bitan zahtjev duktilnosti elika.

a) b)

Slika 7.19. a) izgled ipke savijene oko trna promjera D=2r, b) naprezanja betona na kontaktu sa
savijenom ipkom (desno) [1]
b) Da ne doe do drobljenja i raspucavanja betona na mjestu kontakta s povijenom ipkom -
lokalni je tlani napon koji se tom prilikom pojavljuje:
p D s sin 2 . (7.7.)

Kod malog omjera D moe doi do drobljenja ili cijepanja betona. Stoga savijanje armaturnog elika
treba izvoditi odgovarajuim ureajima. Savijanje se moe izvesti:
- hladnim postupkom gdje temperatura elika mora biti oko 0C
- toplim postupkom, elik se zagrijava na vie od 500C te se hladi na zraku
- tehnikom naprijed-nazad koja predstavlja dodatno optereenje za elik budui da se pri
povratnom savijanju ne mogu zadrati iste karakteristike elika, javljaju se jake hladne
deformacije, ak i naprsline u podruju rebara.
Kako bi se sprijeili negativni uinci savijanja armaturnih ipki, potrebno je potivati sljedea pravila
dana u tablicama 7.7. i 7.8.

206 Betonske konstrukcije


7. Pojedinosti razrade armiranobetonskih konstrukcija

Tablica 7.7. Najmanje vrijednosti promjera kod jednostrukog savijanja

Tablica 7.8. Najmanje vrijednosti promjera savijanja za armaturu savijenu nakon zavarivanja

7. Naelo osiguranja poloaja armature pri betoniranju (formiranje krutog armaturnog koa)
Osiguranje poloaja armature, tj. njezina razmaka od oplate postie se podmetaima, graninicima i
distancerima. esto se u praksi za sve rabi naziv distanceri. Oni mogu biti plastini, betonski ili elini.
Na slikama 7.20. 21. prikazani su primjeri podmetaa (distancera). Kod greda i stupova poloaj
armature dodatno se osigurava i armaturnim sponama (vilicama).

Slika 7.20. Podmetai za armaturu donje zone ploa i greda

Slika 7.21. Podmetai za armaturu gornje zone ploa

Slika 7.22. Graninici i distanceri za osiguranje poloaja armature zida [1]

Betonske konstrukcije 207


7. Pojedinosti razrade armiranobetonskih konstrukcija

8. Naelo osiguranja djelotvorne ugradnje betona


Ranije smo vidjeli da razmak izmeu armaturnih ipki ne smije biti prevelik, meutim, nasuprot tome,
djelotvornu ugradnju betona moe ugroziti premali razmak ipki. Djelotvorna ugradnja betona osigurava
se tako da se omogui:
- prolaz najveeg zrna agregata izmeu ipki
- ostavljanje dovoljno velikih otvora za pristup vibratora kojim se beton zbija prilikom ugradnje.
Da bi se to osiguralo, svijetli razmak izmeu paralelnih ipki ili horizontralnih slojeva, e, treba biti:


s min ili emin d g 5 mm (7.8.)

20 mm
gdje je smin ili emin minimalni svjetli razmak izmeu ipki armature; promjer ipke armature; dg
maksimalni promjer zrna agregata.

Slika 7.23. Svijetli razmaci izmeu ipaka za osiguranje djelotvorne ugradnje betona: a) pojedinane
ipke, b) snopovi ipki [1]
Za pristup vibratoru svijetli razmak otvora izmeu ipki mora biti najmanje 10 cm. Takoer, potrebno
je kod zidova i stupova te debelih ploa osigurati koridore za ulazak cijevi kroz koju se ubacuje beton.

7.3. Radne reke


Cijelu konstrukciju nije mogue izvesti odjednom. Stoga se razni konstrukcijski elementi izvode u
fazama. Pri tome je potrebno predvidjeti radne reke, koje se uglavnom nalaze na spojnicama razliitih
konstrukcijskih elemenata. Meutim, esto se elementi velikih dimenzija (bilo tlocrtnih ili duinskih),
kao npr. temeljne i stropne ploe betoniraju u vie faza jer se ne moe ugraditi tolika koliina betona u
jednom danu bilo zbog tehnologije ugradnje ili radi ograniavanja utjecaja skupljanja betona.
U svakom sluaju, uvijek je poeljno predvidjeti to manji broj radnih reki jer radne reke su uvijek
mjesta oslabljenja konstrukcijskog elementa. Meutim, svakako ih je nemogue izbjei i potrebno ih je
u dogovoru s izvoaem unaprijed odrediti. U sluaju da tijekom izvedbe doe do nepredvienog
prekida betoniranja zbog kvara na betonari ili strojeva kojim se ugrauje beton (pumpe, toranjske
dizalice) ili vremenskih uvjeta, takvu novonastalu radnu reku treba obraditi kao i planiranu.

Kod horizontalnih reki, njihovu povrinu treba oistiti i ohrapaviti, potom polijevati tako dugo dok se
stari beton ne natopi vodom. Prije poetka betoniranja sljedee faze treba ukloniti viak vode. Svakako
je poeljno spoj premazati odgovarajuim polimerima radi boljeg povezivanja (tzv. S-N veze).

Vertikalne reke ostvaruju se pomou privremene oplate. Obrada treba biti jednaka kao i kod
horizontalne reke.

208 Betonske konstrukcije


7. Pojedinosti razrade armiranobetonskih konstrukcija

Prekid betoniranja, radne reke te spoj starog i novog betona:


- Treba izvoditi na mjestu gdje je posmik jednak ili blizu 0.
- Ako doe do prinudnog prekida u toku rada, onda treba, gdje je to mogue i gdje se odredi,
ostaviti prikladan oblik prekida.
- Ostatak svjeeg betona na prekidu, koji nije mogao biti izvibriran, mora se odstraniti, a ako je
beton ve ovrsnuo, uklanja se pneumatskim ekiem i to pred nastavak betoniranja.
- Prije nastavka betoniranja treba povrinu ovrsnutog betona temeljito oistiti vodom i zrakom
pod pritiskom.
- Na mjestu prekida betoniranja, koje je uzrokovano viom silom ili drugim razlozima, potrebno
je osigurati vrstu vezu starog i novog betona.
- Treba primijeniti dodatke za poboljanje prionjivosti starog i novog betona uz odgovarajuu
pripremu povrine na koju nalijee svjei beton.

Slika 7.24. Izgled pripremljene vertikalne radne reke: a) ploa, b) greda [1]

Slika 7.25. Prikaz detalja prekida betoniranja na armiranobetonskoj ploi

Betonske konstrukcije 209


8. Prednapinjanje betonskih konstrukcija

8. Prednapinjanje betonskih konstrukcija


8.1. Uvod
Beton je materijal velike tlane, a male vlane vrstoe. Vlana naprezanja izazvana skupljanjem,
temperaturom i vanjskim optereenjem vrlo brzo dostiu vlanu vrstou betona te dolazi do
raspucavanja u armiranobetonskim konstrukcijama. Nakon pojave pukotina sva vlana naprezanja
prihvaaju se armaturom.
Osnovna zamisao prednapinjanja dana je u uvodnom dijelu u poglavlju 1.4. Osnovno naelo
prednapinjanja u najopenitijem smislu predstavlja stvaranje vlastitih stanja naprezanja koja su
suprotna oekivanim djelovanjima radi postizanja vee nosivosti.
Primjer iz prirode je sluaj stabla (slika 8.1.) koje je
prednapeto tako da mu je podruje uz rub izloeno
vlanim naprezanjima, a u sredini tlanim. Kako
gradivo stabla ima veu otpornost na vlak nego na tlak,
to omoguuje i veu vrstou i deformabilnost u
sluaju djelovanja vjetra.

Kod betona i slinih gradiva situacija je drukija


budui da oni imaju mnogo veu tlanu nego vlanu
vrstou i zato ih treba prednapeti na nain da se to
vie smanji podruje s vlanim naprezanjima. Vlana
je vrstoa betona svega 8 15% njegove tlane
vrstoe. Kod optereenja, u ploama se i gredama
Slika 8.1. Prikaz djelovanja vjetra na
zbog savijanja javljaju pukotine i to u ranim fazama
stablo: a) savijanje kada nema prednapona,
naprezanja (slika 8.2.). Kako bi se pukotine sprijeile,
b) prednapon u stablu u normalnom stanju,
potrebno je osigurati tlano naprezanje okomito na
c) prednapeto stablo u sluaju jakog vjetra
smjer njihova pruanja.
Stoga je cilj prednapinjanja betonskih konstrukcija eliminirati ili barem smanjiti vlana normalna
naprezanja u svim presjecima i to djelovanjem umjetno izazvanim silama. Te sile nazivamo silama
prednapinjanja. Tako dobivena naprezanja moraju biti manja od dopustivih vrijednosti u svima fazama
izvedbe i uporabe graevine.

Slika 8.2. Prikaz ponaanja nearmirane, armirane i prednapete betonske grede iz ega je vidljivo
osnovno naelo prednapinjanja betonskih konstrukcija
Prednapinjanjem betonskih konstrukcija poboljava se kapacitet nosivosti konstrukcijskih elemenata
izloenih ne samo savijanju nego i djelovanju poprene sile i torzije.

210 Betonske konstrukcije


8. Prednapinjanje betonskih konstrukcija

8.2. Povijesni razvoj prednapinjanja betonskih konstrukcija


Prednapeti beton svakako je najvanija inovacija dvadesetog stoljea na podruju betonskih
konstrukcija. Ideja prednapinjanja u svrhu smanjenja raspucavanja vrlo je stara. Jo 1886. g. Jackson,
P.H. uvodi naelo prednapinjanja elinim ipkama postavljenim u lukovima od umjetnog kamena.
Nakon toga su mnogi praktini pokuaji prednapinjanja betonskih konstrukcija propali jer je uporabljen
normalni elik, ije je najvee elastino produljenje otprilike jednako skraenjima betona od skupljanja
i puzanja tako da se poetno naprezanje tijekom vremena postupno izgubilo. Treba svakako napomenuti
da se pojava skupljanja i puzanja betona u to vrijeme uope nije poznavala. Rjeenje je ovoga nedostatka
bilo izraditi beton i elik visoke vrstoe. Stoga je primjena i betona i elika visoke vrstoe bila osnovni
preduvjet za razvoj prednapetih betonskih konstrukcija.
Neka od naela prednapinjanja postojala su i prije primjene u betonu, kao npr.:
1. Metalni obrui na drvenim bavama izazivaju stanje poetnog prstenastog tlaka, koje e se
suprotstaviti prstenastom vlaku koje uzrokuje tekuina u bavi (slika 8.3).
2. Prednaprezanje ica u kotau bicikla ice se napregnu toliko da je u icama uvijek vlak, tj.
postoji vlana nosivost jer bi se u suprotnom ica izboila (slika 8.4.).

Slika 8.3. Fotografija bave s obruima Slika 8.4. Fotografija kotaa bicikla

U godinama istraivanja za prednapete betonske konstrukcije izuzetno su vani sljedei dogaaji:


- 1908. g. Stainer, C.R. (SAD) spoznaje gubitke uslijed skupljanja i puzanja te predlae ponovno
napinjanje ipki kako bi se nadoknadili gubici.
- 1911. g. poznati francuski inenjer Eugene Freyssinet razradio je pojavu skupljanja i puzanja
betona te na temelju toga dokazao da za prednapinjanje treba uporabiti elik vrlo visokih
vrstoa radi ostvarenja trajnog stanja vlastitih naprezanja.
- 1923. g. Emperger, F. (Austrija) razvija metodu omatanja i vlanog prednapinjanja elinih ica
oko betonskih cijevi.
- 1925. g. Dill, R.H. (SAD) primjenjuje eline ipke visoke vrstoe koje nisu vezane za beton.
ipke se napinju i sidre nakon to beton ovrsne.
- 1926. g. Freyssinet, E. (Francuska) primjenjuje ice od elika visoke vrstoe s graninom
vrstoom od 1725 MPa i granicom poputanja 1240 MPa.
- 1938. g. Hoyer. E. (Njemaka) razvija metodu prednapinjanja na traci Long line.
- 1939. g. Freyssinet, E. (Francuska) razvija stoaste klinove za rubno sidrenje kod naknadnog
prednapinjanja i razvija obostrano djelujue pree.
- 1940. g. Mangel. G. (Belgija) razvija sustav sidrenja za naknadno prednapinjanje pomou
plonih klinova.

Betonske konstrukcije 211


8. Prednapinjanje betonskih konstrukcija

Slika 8.5. Metoda prednapinjanja na traci Slika 8.6. Prikaz sidrenja pomou plonih
klinova

Slika 8.7. Fotografija prvih prednapetih nosaa (lijevo) i prvih klinova za sidrenje uadi (desno)
Istinski procvat, na meunarodnoj razini, ostvaren je u godinama nakon II. svjetskog rata. vicarski
inenjeri M. Birkenmayer, C. Brandestini, M. Ro i K. Vogt utemeljuju 1948. g. sustav prednapinjanja
BBRV (nazvan po poetnim slovima njihovih prezimena). Kasnije je osnovana i istoimena tvrtka (bez
slova V), koja djeluje i danas.

Slika 8.8. Sustav BBR za prednapinjanje

1949. g. utemeljen je sustav Dywidag s nategama od orebrenih ipki velika promjera, a notom poslije
razvili su i ostale sustave prednaprezanja.

Slika 8.9. Sustav Dywidag za prednapinjanje

212 Betonske konstrukcije


8. Prednapinjanje betonskih konstrukcija

Uz prednapete konstrukcije vezani su jo neka dogaanja i osobe koje je potrebno spomenuti:


- Guyon, Y. (Francuska), prednapeti mostovi u zapadnoj i srednjoj Europi
- Abeles, P.W. (Engleska), djelomino prednapinjanje
- Leonhard, F., (Njemaka); Mikhalior, V. (Rusija); Lin, T.Y. (SAD)
- 1952. u Europi se osniva FIP, The International Federation for Prestressing
- 1954. u SAD-u se osniva PCI, The Precast/Prestressed Concrete Institute.
Naravno, razvoj prednapetog betona moe se promatrati u sklopu razvoja tradicionalnih materijala za
graenje prikazanog na slici 8.10.

Slika 8.10. Prikaz razvoja prednapetog betona u odnosu na tradicionalne materijale

8.3. Naelo prednaprezanja betonskih konstrukcija


Glavna je svrha prednaprezanja suprotstavljanje momentima savijanja te je njegova glavna primjena
kod greda i ploa. Za razliku od obine armature koja se naziva pasivnom jer joj naprezanje potjee
iskljuivo od vanjskih djelovanja, prednapeta armatura nakon napinjanja stvara vlastito stanje
naprezanja unutar konstrukcije, tj. rezne sile koje djeluju na beton i uravnoteuju se sa silama u
prednapetoj armaturi (slika 8.11.).

Slika 8.11. Razlika izmeu betonske i prednapete grede


Vaan je i tipian sluaj kad armatura za prednaprezanje ima oblik parabole jer za taj sluaj skretna sila
dobiva karakter jednoliko rasprostrtog optereenja usmjerenog prema gore.

Betonske konstrukcije 213


8. Prednapinjanje betonskih konstrukcija

Kao to ue optereeno jednoliko rasrpostrtim optereenjem poprima oblik parabole, tako i skretne sile
od paraboline natege (kabela) imaju karakter jednoliko rasprostrtog optereenja. Kako u oba sluaja
sve sile moraju biti u ravnotei, a u ovom sluaju se promatraju sile na beton, skretne su sile usmjerene
prema gore. Djelovanje prednapinjanja na betonsku gredu svodi se, dakle, na djelovanje tlanih sila na
mjestima usidrenja (P) i djelovanje skretnih sila .

Slika 8.12: a) oblik ueta optereen jednoliko rasprostrtim optereenjem, b) skretne sile djeluju na
betonsku gredu od napinjanja parabolinog kabela [1]
Moment od prednapinjanja na statiki odreenom sustavu odreuje se prema:
M p P e (8.1.)

gdje je P sila prednapinjanja u kabelu; e - udaljenost teita kabela od teita betonskog presjeka.
Prema svemu navedenom, kabel se moe promatrati kao vanjsko optereenje:
p L2
M p P e (8.2.)
8
gdje je skretna sila, odnosno linijsko optereenje na nosa p:
8 P e
p . (8.3.)
L2

Slika 8.13. Prikaz dijagrama savijanja i uzdune sile uslijed djelovanja prednapinjanja
Postojanje uzdune tlane sile od prednaprezanja, P, kao i momenta savijanja uslijed ekscentrinog
poloaja armature za prednaprezanje, Mp = Pe, rezultira naprezanjima koja se zbrajaju s naprezanjima
od optereenja na nain prikazan na slici 8.14.

Slika 8.14. Prikaz dijagrama naprezanja za djelovanje optereenja i prednapinjanje te njihov konaan
zbroj (sluaj potpunog prednaprezanja)

214 Betonske konstrukcije


8. Prednapinjanje betonskih konstrukcija

Za poloaj kabela za prednaprezanje prikazan na slici 8.14. mogu se jednostavno primjenom osnovnog
pravila za superponiranje naprezanja odrediti maksimalna naprezanja na vrhu i dnu presjeka betonskog
elementa po fazama:
a) U trenutku prednapinjanja:
P Pe
- na donjem rubu: d,max (8.4.)
Ac Wd
P Pe
- na gornjem rubu: g,max . (8.5.)
Ac Wd
b) U trenutku punog optereenja momentom M od vanjskog optereenja:
P Pe M
- na donjem rubu: d,max (8.6.)
Ac Wd Wd
P Pe M
- na gornjem rubu: g,max (8.7.)
Ac Wg Wg

gdje je P sila prednapinjanja u kabelu; e - udaljenost teita kabela od teita betonskog presjeka; M
moment savijanja od vanjskog optereenja; Ac plotina poprenog betonskog presjeka; Wd moment
otpora presjeka za donji rub presjeka i iznosi: Wd = I/yd,max; Wg moment otpora presjeka za gornji rub
presjeka i iznosi: Wg = I/yg,max; I moment inercije presjeka; yd,max i yg,max maksimalne udaljenosti
donjeg i gornjeg ruba presjeka od teita presjeka.

8.4. Stupanj prednaprezanja


U samom poetku prednapinjanja rabilo se potpuno prednaprezanje, meutim, iskustvo je pokazalo
da je esto praktinije i ekonominije kombinirati prednosti armiranog i prednapetog betona. Naelno
se radi o tome da se vea vlana naprezanja i pukotine doputaju samo za ekstremno optereenje koje
se dostie vrlo rijetko.
To se odnosi na djelomino prednaprezanje. Stanje izmeu
naziva se ogranieno prednaprezanje. Dakle, prema stupnju
prednapinjanja razlikujemo sljedee vrste betona:
- potpuno prednapeti beton k = 1,0
- ogranieno prednapeti beton k < 1,0 i
- djelomino prednapeti beton k = 0,4 0,7,
gdje je k odnos momenta dekompresije, Mdek i ukupnog momenta,
Mg+g+q:
M dek
k . (8.8.)
M g g q

Moment dekompresije, Mdek, moment je savijanja izazvan vanjskim


Slika 8.15. Prikaz djelovanja optereenjem koji je po veliini i smjeru takav da na vlanom rubu
optereenja i pojave pukotina poniti naprezanja izazvana silom prednapinjanja.
Kod potpunog prednaprezanja u svim fazama optereenja i uporabe naprezanja su u poprenom presjeku
betonskog elementa u tlaku (slika 8.16.-a). Kako je cijeli betonski presjek u tlaku, u ovom sluaju nema
pojave pukotina ni u jednoj fazi optereenja i uporabe. Meutim, da bi se to ostvarilo, potrebna je vea
sila prednaprezanja, a tim je i vei utroak armature za prednaprezanje.

Betonske konstrukcije 215


8. Prednapinjanje betonskih konstrukcija

Kod ogranienog prednaprezanja u fazama prednapinjanja i uporabe doputa se pojava vlanih


naprezanja u poprenom presjeku (slika 8.16.-b) s tim da ona ne smiju biti vea od vlane vrstoe
betona na savijanje. Budui da nije prekoraena vlana vrstoa betona, u ovom sluaju nema pojave
pukotina ni u kojoj fazi optereivanja i uporabe. Za razliku od potpunog prednaprezanja, sila
prednapinjanja moe biti neto manja to ini utedu u armaturi za prednaprezanje.
Djelomino prednaprezanje podrazumijeva da su za veinu proraunskih situacija vlana naprezanja u
elementu manja od vlane vrstoe betona na savijanje, a da se kod ekstremnih proraunskih situacija
(optereenja) doputa prekoraenje vlane vrstoe i otvaranje pukotina. Naravno, stupanj djelominog
prednapinjanja ovisi i o uvjetima u kojima se nalazi konstrukcijski element kako postojanje pukotina ne
bi utjecalo na smanjenje trajnosti konstrukcijskog elementa.

Slika 8.16. Prikaz konanih naprezanja ovisno o stupnju prednaprezanja

8.5. Prednosti i nedostaci prednapinjanja betonskih konstrukcija

8.5.1. Prednosti prednapetog betona

Prednost je prednapetog betona u uporabi materijala (betona i elika) velike vrstoe. Visokovrijedni
elik posebice omoguuje velike vlane sile u odnosu na raspoloivi presjek te neprekinutost glavne
vlane armature za dugake elemente. Osim navedenih prednosti imamo i sljedee:
1. Pod uporabnim optereenjem presjek ostaje neraspucao. U ovom sluaju imamo poveanu
trajnost konstrukcije jer ne dolazi do korozije armature kao kod raspucalog presjeka. Sam
presjek gotovo je u potpunosti upotrebljiv to rezultira veim momentom inercije i manjom
deformabilnosti. Presjek ima veu nosivost na posmik zbog kosine voenja kabela. Elementi
kod kojih su ova svojstva povoljna jesu spremnici pod tlakom, rezervoari i itd. U sluaju
dinamikih djelovanja i zamora presjek se bolje ponaa.
2. Velika vitkost, veliki odnos L/h - Na ovaj nain dolazi do smanjenja vlastite teine. Kako je
vlastita teina betonskih konstrukcija gotovo uvijek ograniavajui faktor za svladavanje veih
raspona, kod prednapetih konstrukcija dolazi do manjih dimenzija konstrukcija to rezultira
poveavanjem raspona. Kao rezultat toga, javljaju se vitke konstrukcije (estetika) i ekonomski
povoljniji presjeci.
Tablica 8.1. Prikaz odnosa raspona i visine kod prednapetih ploa i greda

216 Betonske konstrukcije


8. Prednapinjanje betonskih konstrukcija

3. Prikladnost za izgradnju od predgotovljenih elemenata - Prednapete konstrukcije prikladne


su za predgotovljenu izradu. Ovime se postie bra izgradnja i bolja kontrola kvalitete. Kako su
uvjeti bolji od onih kada se element izrauje na gradilitu, dolazi do proizvodnje elemenata bolje
trajnosti. Takoer je potreba za oplatom kod izgradnje konstrukcija od predgotovljenih
elemenata smanjena. Gradnja s predgotovljenim elementima povoljna je za tipske konstrukcije
i mogue je njihovo viestruko koritenje.

Slika 8.17. Prikaz konstrukcije od predgotovljenih prednapetih elemenata i trake za proizvodnju

8.5.2. Nedostaci prednapetog betona


Kako je prednapinjanje betonskih konstrukcija tehnoloki sloeniji proces, sljedei su nedostaci:
1. Potrebna je struna radna snaga zbog zahtjevnijih radova, posebice kod unosa sile
prednaprezanja, to je prikazano na slici 8.18.-a.
2. Potrebna je posebna oprema kao to su pree za prednaprezanje, ureaji za mjerenje sile
prednapinjanja i sl.
3. Velika preciznost u projektiranju i izvoenju oituje se u tome da armatura za prednaprezanje
(kabeli, uadi i ice) treba biti tono postavljena jer odstupanje rezultira dodatnim momentima
savijanja uslijed prednapinjanja.
4. Gradivo je skuplje i to prvenstveno elik visoke vrstoe koji se upotrebljava za prednapinjanje.
U pravilu je elik za prednapinjanje oko pet puta skuplji od elika za armiranje. Takoer, beton
vieg razreda tlane vrstoe zahtijeva veu koliinu cementa koji je najskuplja komponenta
sastava betona tako da vii razred betona znai i skuplji beton.

a) precizno postavljanje kabela b) stroj za uvlaenje uadi u cijev c) prednapinjanje preama


Slika 8.18. Prikaz posebnosti prednapinjanja u odnosu na klasino armiranje

Betonske konstrukcije 217


8. Prednapinjanje betonskih konstrukcija

8.6. Metode prednapinjanja betonskih konstrukcija


Prema metodi prednapinjanja, postoje prethodno ili adhezijsko prednapinjanje, koje se odvija prije
stvrdnjavanja betona i naknadno ili kabelsko prednapinjanje, koje se odvija nakon stvrdnjavanja
betona.

a) ice i uad se prije nategnu, a zatim se betonira b) Prvo se izbetonira element i nakon to je
element. ovrsnuo, uvlae se uad i kabeli i vri
prednapinjanje.
Slika 8.19. Prikaz metode prethodnog prednapinjanja: a) prethodno ili adhezijsko, b) naknadno ili
kabelsko prednapinjanje

8.6.1. Prethodno ili adhezijsko prednapinjanje


Prethodno naprezanje ili prednapinjanje odlikuje se time to se ice napinju prije ugradnje betona. Cijeli
se postupak dogaa na proizvodnoj stazi koja moe imati duljinu 100 200 m. ice se napinju izmeu
sidrenih blokova, nakon ega se postavi oplata i izbetoniraju elementi.
Nakon to beton dovoljno ovrsne, krajevi
ica se otpuste i odvoje od sidrenih blokova
tako da se sila prednapinjanja preko prianjanja
(adhezije) prenesi na betonski element. ica
koja je bila istegnuta nakon otputanja se eli
skratiti. Meutim, betonski joj element to ne
doputa jer je ica prionula za beton te dolazi
do unosa tlane sile u betonski element.
Naravno, kod unosa sile sa ice na beton, kako
je betonski element optereen tlano, on se
malo skrauje, dok u isto vrijeme zbog
skraenja ice dolazi do pada poetnog
Slika 8.20. Prikaz procesa prethodnog naprezanja naprezanja. Meutim i nakon pada, ice imaju
visoku razinu vlanih naprezanja.
Za adhezijsko prednaprezanje rabe se ice i uad bez bilo kakvih presvlaenja budui da je osnovni
preduvjet dobro prianjanje izmeu ica (uadi) i betona. Takoer, kod adhezijskog prednaprezanja
uglavnom se izvodi ravno voenje uadi ili ica, a eventualno se moe izvoditi i poligonalno, s tim da
je znatno sloenije zbog izvedbe sidrenih blokova za preuzimanje skretnih sila u icama ili uadi.
Ogranienje kod ovakve metode prednapinjanja jest potreba za transportom elemenata veih dimenzija
(20 do 30 metara). Takoer, nije mogue postaviti veu koncetraciju armature zbog prianjanja u betonu.

218 Betonske konstrukcije


8. Prednapinjanje betonskih konstrukcija

Osim toga, da bi se elementi mogli to prije ukloniti s proizvodne staze, potrebno je to bre otputanje
uadi ili ica, a to je mogue tek kada beton postigne potrebnu razinu tlane vrstoe. Stoga se za
adhezijsko prednapinjanje u pravilu rabe betoni visokih vrstoa C40/50 i vie te se, da bi se ubrzalo
postizanje tlane vrstoe, provode zaparivanja i posebna njega betona. Takoer, kao to je ve reeno,
nije mogua izvedba krivolinijskih voenja natega koje se bolje prilagouju optereenjima, nego ravnih
ili pravolinijskih.

a) postava uadi i njihovo b) lijevanje betona u oplatu nakon to c) njega betona prekrivanjem i
zatezanje je uad zategnuta zaparivanjem
Slika 8.21. Prikaz procesa prethodnog (adhezijskog) naprezanja

8.6.2. Naknadno ili kabelsko prednapinjanje

1. Prednapinjanje nategama (kabelima) s prianjanjem


To je danas najei nain prednapinjanja. Armatura (kabeli) se napinje nakon ovrenja betona (no
jo uvijek na skeli) na mjestu sidra hidraulikim preama, s tim da se ona upire o beton elementa. Uslijed
djelovanja pree armatura se produljuje, a element se malo skrati (trenutna elastina defomacija).

Slika 8.22. Prikaz metode naknadnog prednapinjanja nategom: a) pogled na cijeli nosa, b) detalj
pokretnog sidra [1]

Da bi se ostvario potrebni pomak izmeu armature za prednapinjanje i betona, armaturu je potrebno


smjestiti u zatitne cijevi (ne smije biti ostvarena prionjivost prije unosa sile prednapinjanja). Sidrenje
kabela izvodi se nakon napinjanja. Zatitne cijevi injektiraju se posebnom smjesom (cementno mlijeko
s dodacima) ime se postie vea sigurnost pri slomu i zatita armature od korozije.

2. Prednapinjanje namatanjem
Kod spremnika i cijevi pod pritiskom mogue je postii povoljno poetno stanje primjenom krunog
prednapinjanja (slika 8.23.). Tako se postie beton bez raspucavanja koji ima veu vodonepropusnost.
Posebnom opremom namata se ica oko ve izvedenog spremnika i to konstantnom silom
prednaprezanja (slika 8.24.). Na taj se nain rjeava problem gubitaka od trenja koji su znatni kod
zakrivljenih natega, a znatno se smanjuje i broj sidara koja su uvijek osjetljiva mjesta u konstrukciji, a
iziskuju i znatne trokove.

Betonske konstrukcije 219


8. Prednapinjanje betonskih konstrukcija

Slika 8.23. Prikaz postizanja povoljnog poetnog stanja kod spremnika

Slika 8.24. Shema postupka prednapinjanja namatanjem

3. Vanjsko prednapinjanje nategama bez prianjanja


Taj nain prednapinjanja izumio je belgijski inenjer Gustave Magnel odmah poslije II. svjetskog rata.
Uinak prednapinjanja oituje se silama na sidrima i skretnim silama na mjestima skretnih blokova
(slika 8.25.).
Nedostatak je tog naina u manjim slomnim optereenjima zbog nedostatka prianjanja pa je bio
naputen. No nakon nekog vremena ponovo se vraa u uporabu zato to omoguuje jednostavniju
postavu natega pa se time tedi ljudski rad. Zatita od korozije postie se ulaganjem natega u
polietilenske cijevi koje se onda ispune specijalnom mau ili gustim uljem.
Prednost je ovog postupka u tome to su mogui dotezanje i zamjena pojedninih natega.

Slika 8.25. Primjer vanjskog prednapinjanja sanduastog mosta

4. Sidrenje prednapete armature

Sidrenje prednapete armature ostvaruje se posebnim sidrima. Ureaj ili sidro slui za unoenje sile
prednapinjanja s ureaja za napinjanje na beton. Sidro moe biti napetljivo i u tom sluaju je pomino
ili nenapetljivo to podrazumijeva nepomino sidro. Izgled pominog (aktivnog) i nepominog
(pasivnog) sidra prikazan je na slici 8.26.

220 Betonske konstrukcije


8. Prednapinjanje betonskih konstrukcija

Slika 8.26. Prikaz aktivnog i pasivnog sidra

Sidrenje prednapete armature moe se rijeiti:


- prianjanjem s betonom
- sidrenjem na krajevima posebim sidrima koja se najee sastoje od elinih ploa za koje se
natege uvrste navrtkom, klinovima i sl.
- sidrenje na krajevima ubetoniranim petljama, kukama i sl.

Slika 8.27. Primjer sidara natega sustava BBR [1]

8.7. Zahtjevi materijala

8.7.1. Beton
Za izradu prednapetih betonskih konstrukcija upotrebljavaju se betoni velikih vrstoa zbog vee
mogunosti iskoritavanja tlane vrstoe betona. U pravilu su to betoni veeg razreda od C30/37.

8.7.2. elik za prednapinjanje


Ve je reeno da se prednapeti beton temelji na
uporabi elika visoke vrstoe. Proizvodi od elika za
prednapinjanje jesu ice, uad, ipke i kabeli. ipke se
rabe pojedinano, a ice i uad u pravilu u snopovima.
elik za prednapinjanje je etiri do pet puta skuplji od
armaturnog elika. O najvanijim svojstvima elika za
prednapinjanje reeno je ve u toki 4.3.

Slika 8.28. Natege u kolutovima

8.7.3. Zatitne cijevi

Zatitne cijevi izrauju se od profiliranog lima debljine 0,2 do 0,35 mm. Profilacija je spiralna radi
lakeg izvoenje nastavaka. Ona ukruuje cijev za poprene pritiske, poboljava prianjanje s betonom i

Betonske konstrukcije 221


8. Prednapinjanje betonskih konstrukcija

smjesom za injektiranje te, napokon, omoguuje savijanje dugih natega i njihovo namatanje u kolutove
za transport. Izgledaju slino kao crijeva kod usisivaa i u pravilu dolaze u kolutovima (slika 8.29.).

Slika 8.29. Izgled zatitne cijevi i njezino polaganje

8.7.4. Smjesa za injektiranje


Smjesa za injektiranje ima dvije zadae. Prva joj je zadaa tititi natege od korozije. Kako bi se ostvarila
dobra zatita od korozije, elik mora biti potpuno obavijen cementnim mortom dostatne gustoe. Ne
smiju se pojavljivati nezapunjeni dijelovi gdje se zadrao zrak ili voda. Voda se zimi moe zalediti i
izazvati odlamanje zatitnog sloja betona. Druga je zadaa cementnog morta za injektiranje osiguranje
sprezanja natege i konstruktivnog elementa za to je potrebna dostatna vrstoa.
Zahtjevi na smjesu za injektiranje jesu: minimalno skupljanje, dovoljna tlana vrstoa te otpornost na
smrzavanje. Smjesa za injektiranje uglavnom je cementni mort s dodacima koji sprjeavaju skupljanje.
Izvedba ukazuje na injenicu da je problematino osiguranje potpune ispunjenosti zatitne cijevi
cementnim mortom bez upljina. Najmanje upljine mogu dovesti do korozije elika. Cementni mort ne
smije se injektirati pod velikim tlakom (2 MPa ili druga vrijednost odreena postupkom injektiranja) ili
velikom brzinom jer se, potujui te zahtjeve, onemoguuje stvaranje zranih epova, segregacija,
oteivanje konstrukcije, opreme i ventila, tite se radnici te se omoguuje kontrola protoka morta. Da
bi se zatitna cijev pouzdano ispunila smjesom za injektiranje, smjesa se ubrizgava na najnioj toki, a
na najviim su mjestima otvori za odzraivanje pa kad na njih izae smjesa, to je pouzdan znak da su
cijevi ispunjene.

Slika 8.30. Prikaz punjenja smjesom za injektiranje i opreme za injektiranje

222 Betonske konstrukcije


8. Prednapinjanje betonskih konstrukcija

8.8. Projektiranje, proraun i dimenzioniranje prednapetih betonskih


konstrukcija

Projektiranje i proraun prednapetih betonskih konstrukcija vrlo su sloeni, znatno sloeniji nego
proraun armiranobetonskih konstrukcija pa se time uglavnom bave specijalizirani strunjaci i
projektanti. Stoga e se u ovom poglavlju prikazati samo osnove tog prorauna.

8.8.1. Izbor presjeka i preliminarnih dimenzija


Visine prednapetih nosaa manje su od armiranobetonskih konstrukcija istog raspona i optereenja.
Ekonomine su visine prednapetih nosaa izmeu 1/15 do 1/20 raspona, dok su minimalne visine 1/30
raspona za mostove, a 1/40 za krovne nosae s laganim pokrovom.
Formula za preliminarnu visinu prednapetog nosaa jest:

d cm 3 do 4 M g q kNm (8.9.)

gdje je d visina poprenog presjeka u cm; Mg+q moment savijanja uslijed stalnog i promjenjivog
optereenja u kNm.
Oblik presjeka vrlo je vaan kod prednapetih sustava. Racionalnost presjeka cijeni se prema
udaljenostima gornjeg i donjeg ruba jezgre. Kao primjer ekonominosti uzima se relacija visine jezgre
i polovice visine presjeka: kg + kd = 0,5d. Openito, racionalan presjek moe se dobiti
koncentracijom povrine prema rubovima, odnosno to dalje od teita presjeka.
Povrina vlanog pojasa ovisi o visini presjeka i odnosu g/q. Ako je visina velika i odnos g/q velik,
donji pojas moe izostati (T-presjek). Veliina gornjeg pojasa ovisi o sumi tereta (g+q). to je
ovaj zbroj vei, to je potrebna vea irina pojasa. Ako je, naprotiv, g/q malo i visina mala, onda
vlani pojas treba imati veu irinu (I-presjek ili, jo bolje, sanduasti presjek).

Slika 8.31. Ovisnost racionalnog oblika poprenog presjeka o odnosu g/q [1]

8.8.2. Izbor sile prednapinjanja

Glavni kriterij za izbor sile prednapinjanja jesu zahtjevi trajnosti i uporabljivosti (ograniavanje
raspucavanja). To se osobito odnosi na uvjet rastlaenja. Taj se uvjet svodi na dokaz da je naprezanje u
toki 25 mm ispod zadnje natege vee ili jednako nuli. Ako je deformabilnost nosaa kritina, treba
voditi rauna o saznanju da su deformacije nosaa elastine, dugotrajne i najmanje kad skretne sile
natega uravnoteuju stalno optereenje.

Betonske konstrukcije 223


8. Prednapinjanje betonskih konstrukcija

8.8.3. Dimenzioniranje prema graninim stanjima nosivosti


Osnovne pretpostavke i postupak dimenzioniranja prema hvatskim normama jednaki su kao i za
armiranobetonski presjek, to je prikazano na slici 8.32.

Slika 8.32. Osnovne pretpostavke za dimenzioniranje prednapetih betonskih presjeka


Jedina je razlika u tome to kod prednapete armature treba uzeti u obzir predproduljenje koje rezultira
napinjanjem natega. Kako se uglavnom radi o elementima napregnutim na savijanje, mjerodavan je
onaj dijagram relativnih deformacija koji prolazi tokama A i B na slici 8.32.
Granine sile u pojedinim nategama iznose od 200 do 15000 kN. elik natega prilikom napinjanja
izloen je vrlo velikim naponima koji iznose od 60 do 80% vlane vrstoe. Meutim, sila koja djeluje
na sam betonski element tijekom vremena pada i smanjuje se. Razlika potjee od trenutnih i vremenskih
gubitaka iji su uzroci sljedei:
- trenje armature u zatitnim cijevima
- proklizavanje klinova
- relaksacija elika za prednapinjanje (kao i puzanje, samo to je kod relaksacije deformacija
konstantna uz smanjenje sile tijekom vremena)
- skupljanje betona
- puzanje betona.
Odreivanje gubitaka kod vanih graevina, npr. mostova, izvodi se raunski, dok se za manje vane
graevine moe pretpostaviti da sila prednapinjanja za t = iznosi:
P 0 ,85 P0 (8.10.)

gdje su P konana prednaprezanja nakon svih gubitaka za t = ; P0 poetna sila prednaprezanja,


odnosno sila koja djeluje u sidru za t = 0.
Uvjet ravnotee, kao i kod armiranobetonskih konstrukcija, moe se napisati u obliku:
M Ed M Rd . (8.11.)

Slika 8.33. Granino stanje nosivosti prednapete grede


Toan proraun nosivosti na granina stanja prema vaeim hrvatskim normama (HRN EN 1992-1-1)
odreuje se na nain da se sila i uinci prednapinjanja tretiraju kao vanjsko optereenje, s tim da se kod

224 Betonske konstrukcije


8. Prednapinjanje betonskih konstrukcija

dimenzioniranja uzima u obzir i doprinos armature za prednapinjanje. Pojednostavljenim postupkom


temeljem izraza (8.11.) moe se odrediti potrebna plotina nenapete armature prema izrazu:
M Ed Ap f pd zp
As1,req (8.12.)
zs f yd

gdje je As1,req potrebna plotina obine armature za armiranje; MEd proraunski moment savijanja u
nekom presjeku betonskog elementa od vanjskog djelovanja ukljuujui i utjecaj prednapinjanja;
Ap plotina prednapete armature (kabeli, uad i ice); fpd proraunska vrstoa elika za
prednapinjanje i moe se uzeti da iznosi fpd = fp0,1k/s 0,9fpk/s; fpk karakteristina vrijednost vlane
vrstoe elika; fyd proraunska vrstoa (granica poputanja) elika za armiranje; zp i zs krakovi
unutarnjih sila za prednapetu i klasinu armaturu (Vidi sliku 8.33.).
Koliina potrebne armature za armiranje kod prednapetih betonskih konstrukcija ovisi o stupnju
prednaprezanja. Na slici 8.34. prikazan je odnos potrebne armature za prednaprezanje i armiranje u
ovisnosti o stupnju prednaprezanja. Vidljivo je da se za k = 0,6 (djelomino prednaprezanje) postie
najmanji utroak i jednog i drugog tipa armature.

Slika 8.34. Koliina armature s obzirom na stupanj prednapinjanja


U pogledu prorauna betonskih konstrukcija na poprene sile, torziju i dr. postupak je identian kao za
armiranobetonske elemente, samo je u izrazima potrebno uzeti u obzir doprinos tlanog naprezanja
uslijed prednapinjanja te smanjenje poprenih sila uslijed skretnih sila natega za sluaj krivolinijskog
voenja natega.

8.8.4. Primjeri prednapetih betonskih konstrukcija u zgradarstvu


U zgradarstvu se prednapete betonske konstrukcije najvie primjenjuju kod montanih (prefabriciranih)
graevina koje imaju nosae velikih raspona. U tom sluaju se u pravilu krovni i stropni nosai
uglavnom izvode kao prednapeti konstrukcijski elementi. Osim kod montanih graevina, sve vie se
primjenjuje kod izvedbe stropnih konstrukcija u poslovnim zgradama, trgovakim centrima i sl., pri
emu razlikujemo:
a) predgotovljene prednapete stropove, koji se prethodno napinju, a rabe se i kod spregnutih
presjeka kako bi se utedjelo na oplati i vremenu izvedbe i kontroli kvalitete
b) monolitne ploe koje se naknadno prednapinju, a esto se upotrebljavaju kod uredskih i
trgovakih zgrada te garaa gdje su poeljni veliki prostori bez stupova i gdje trebaju svaladati
vee raspone nego to su optimalni rasponi za armiranobetonske konstrukcije.
Generalno se moe zakljuiti da se stropne konstrukcije prednapinju kako bi se postiglo sljedee:
- poveao odnos raspona i debljine
- smanjila vlastita teina
- presjeci ostali neraspucani pod uporabnim optereenjem poveanje trajnosti
- vea prilagodljivost kasnijim promjenama u projektu.

Betonske konstrukcije 225


8. Prednapinjanje betonskih konstrukcija

Na slici 8.35. prikazan je primjer izvedene prednapete stropne konstrukcije graevine Arena centar u
Zagrebu.

Slika 8.35. Fotografije prikaza projektiranog stanja natega i kasnijeg izvoenja te izgleda nakon
skidanja oplate stropne konstrukcije graevine Arena centar u Zagrebu

8.8.5. Pojedinosti razrade prednapetih betonskih konstrukcija

Uz ono to je reeno za armiranobetonske konstrukcije, treba obratiti dodatnu pozornost i kod detalja
razrade prednapetih betonskih konstrukcija.

1. Smjetaj natega
Natege trebaju biti smjetene unutar armaturnog koa i minimalno udaljene od ruba prejseka kao to je
prikazano na slici 8.36.

Slika 8.36. Debljina zatitnog sloja za zatitne cijevi u kolnikoj ploi

226 Betonske konstrukcije


8. Prednapinjanje betonskih konstrukcija

Kod prethodnog prednaprezanja betonskih elemenata potrebno je osigurati uspjeno izlijevanje i


zbijanje betona te postizanje dovoljno vrste veze izmeu uadi (ica) i betona. Stoga je potrebno
pridravati se minimalnih udaljenosti izmeu armature za prednaprezanje prikazanih na slici 8.37.-a.

a) minimalna horizontalna i vertikalna udaljenost b) minimalna horizontalna i vertikalna udaljenost


pojedinane uadi kod prethodnog prednapinjanja pojedinanog kabela kod naknadnog prednapinjanja
Slika 8.37. Minimalna horizontalna i vertikalna udaljenost izmeu armature za prednapinjanje

Kod naknadnog prednapinjanja potrebno je izvesti sljedee radnje:


- osigurati lijevanje betona da se ne oteuju cijevi natega ili da ne doe do njihova pomaka
(slika 8.37.-b)
- osigurati da se beton moe oduprijeti silama koje se javljaju na zaobljenim dijelovima cijevi
tijekom i nakon napinjanja
- osigurati da smjesa koja se injektira ne curi u druge cijevi tijekom procesa injektiranja.

2. Zatitni sloj
Za osiguranje trajnosti treba uzeti u obzir razrede izloenosti i razred konstrukcije. Minimalni zatitni
sloj cmin ne smije biti manji od vrijednosti prema normama i tablicama danim u HRN EN 1992-1-1, a
ovisi o projektnom vijeku uporabe i razredu tlane vrstoe te o tome radi li se o ploastim
konstruktivnim elementima.
Tablica 8.2. Najmanje debljine zatitnog sloja s obzirom na razred konstrukcije i razred izloenosti

Betonske konstrukcije 227


8. Prednapinjanje betonskih konstrukcija

3. Osiguranje poloaja natege


Potrebno je da se natege ne pomaknu tijekom betoniranja.
Poloaj im se osigurava sponama s privarenim ipkama
kao i graninicima od morta. Takvi se stremeni izvode na
razmaku od 1,0 do 1,5 m. Toan oblik odreuje se prema
proraunu ordinata natega u odgovarajuem presjeku.

4. Dodatna armatura protiv cijepanja na mjestu


sidara
Na krajevima nosaa unose se velike tlane sile pa se
pojavljuje problem lokalnog tlanog naprezanja. Osim
toga, natege na mjestu unosa optereenja uzrokuju velike Slika 8.38. Spone i privarene ipke za
sile cijepanja betona koje treba osigurati u skladu s osiguranje poloaja natega
poglavljem 5.2.7.

228 Betonske konstrukcije


9. Podloge za vjebe rijeeni primjer

9. Podloga za izradu programa rijeeni primjer


U okviru kolegija Nosive konstrukcije II studenti trebaju izraditi programski zadatak koji se sastoji od
prorauna i dimenziniranja armiranobetonske konstrukcije jednostavnog statikog sustava (trozglobni
okvir). U ovom e se poglavlju obraditi jedan primjer programskog zadatka kao podloga i uputa
studentima za bolje razumijevanje i izradu programa.

9.1. Zadatak programa


Zadan je statiki sustav (trozglobnog) okvira kao primjer nosive konstrukcije, koja se sastoji od
armiranobetonskih elemenata. Osnovni konstrukcijski elementi jesu armiranobetonska greda BC te
stupovi AB i CD (slika 9.1.).
B C

A D

Slika 9.1. Izgled okvira koji se proraunava

Okviri se nalaze na razmaku a = 5 m. Vertikalno plono optereenje na stropnu konstrukciju koju


podupiru okviri iznosi: a) plono stalno optereenje g = 3,0 kN/m2 i plono uporabno optereenje
q = 1,0 kN/m2. Osim vertikalnog plonog optereenja okviri moraju prihvatiti horizontalno optereenje
vjetrom koje je zadano kao koncentrirana horizontalna sila u razini grede okvira i to u iznosu od H = 30
kN. Raspon okvira je l = 9,0 m, a visina je okvira H = 5,0 m.
Dimenzije grede mogu se preliminarno odrediti na temelju raspona prema izrazu: h = l/12 [cm].
U ovom sluaju, budui da je raspon grede l = 9,0 m, moe se uzeti da visina grede iznosi:
h = 900/12 = 75 cm.
Za irinu grede poeljno je da iznosi b = h/3 h/2. Obino se u zgradarstvu odabiru sljedee vrijednosti:
b = 20, 25, ..., 60 cm. U ovom sluaju optimalna irina grede iznosi b = 75/3 75/2 = 25 37,5 cm. Iz
oblikovnih razloga odabire se irina grede b = 30 cm.
Stoga su usvojene dimenzije grede b/h = 30/75 cm.

9.2. Proraun proraunskih reznih sila


U skladu s poglavljem 5.1.2. potrebno je provesti analizu optereenja na predmetni okvir pri emu je
potrebno izraunati vertikalna linijska optereenja za stalno i promjenjivo optereenje (g' i q'). Ona se
odreuju na nain da se plona optereenja (g i q) mnoe s razmakom okvira, a te im se doda teina
grede (Vidi analizu optereenja na gredu POZ 2 u poglavlju 5.1.2.). Slijedi prikaz analize optereenja.

Betonske konstrukcije 229


9. Podloga za izradu programa rijeeni primjer

Analiza vertikalnog optereenja na gredu


Stalno optereenje
- optereenje sa stropa ( g ' g a ).............................................. 3,00 5,0 = 15,0 kN/m
- teina grede ( g ' vt b h c )..................................................... 0,30,75 25 = 5,6 kN/m
Ukupno stalno optereenje............................................................. g = 20,6 kN/m

Promjenjivo optereenje
- uprabno optereenje sa stropa ( q ' q a )................................ 1,00 5,0 = 5,0 kN/m
Ukupno promjenjivo optereenje................................................... q = 5,0 kN/m

Pored vertikalnog optereenja na gredu, postoji i vertikalno optereenje od vlastite teine stupova koje
se u ovom zadatku zanemaruje. q ' q a

Analiza horizontalnog optereenja na okvir


Od horizontalnog optereenja postoji samo zadano promjenjivo horizontalno optereenje od vjetra u
iznosu Qh = H = 30 kN, koje djeluje u razini grede.

Proraunsko optereenje
Budui da se radi o jednostavnom statikom sustavu, kako se ne bi ponavljao proraun posebno za stalno
i posebno za promjenjivo optereenje, doputeno je odmah izraunati proraunsko optereenje i za njega
odmah odrediti proraunske rezne sile. Proraunsko se optereenje dobije tako da se odgovarajua
optereenja pomnoe s faktorima sigurnosti u skladu s poglavljima 2.7. i 5.2.
Proraunske vrijednosti optereenja u ovom zadatku iznose:
- vertikalno proraunsko optereenje: q Ed G g ' Q q ' 1,35 20,6 1,50 5,0 35,3 kN/m

- horizontalno proraunsko optereenje: Qh, Ed Q H 1,50 30,0 45 kN.

Statika shema
Da bi se ispravno mogle proraunati rezne sile, potrebno je izraditi statiku shemu kao to je prikazano
na slici 9.2. Na shemi treba biti jasan statiki sustav sa svim dimenzijama i opterenjima koja na njega
djeluju. U ovom sluaju umjesto g', q' i H doputeno je na shemi odmah upisati proraunske vrijednosti
optereenja, qEd i Qh,Ed.

q
g
H B C

A D

Slika 9.2. Opi oblik statikog sustava raunskog primjera

230 Betonske konstrukcije


9. Podloge za vjebe rijeeni primjer

Proraun reznih sila


Postupcima graevne statike (kolegij Nosive konstrukcije I), sukladno opisu u poglavlju 5.1.3., potrebno
je odrediti rezne sile za statiki sustav s optereenjima prikazan na slici 9.2. Postupak je takav da se prvo
izraunaju reakcije za proraunska optereenja rabei uvjete ravnotee:

M A 0; M D 0 i M C,lijevo 0.

Nakon toga potrebno je izraunati rezne sile u kritinim presjecima i iscrtati dijagrame proraunskih
reznih sila za poznate reakcije i optereenja. Na slici 9.3. prikazane su proraunske rezne sile za
predmetni zadatak. Rezne sile dobivene su primjenom raunalnog programa, to je takoer doputeno
pri rjeavanju programskih zadataka.

dijagram dijagram dijagram


MEd VEd NEd

Slika 9.3. Prikaz vrijednosti proraunskih reznih sila za dimenzioniranja po GSN


Napomena: Lijevi stup ima uzdune i poprene sile te momente savijanja, a desni stup samo uzdunu
silu.

9.3. Dimenzioniranje grede

Grede se u pravilu dimenzioniraju na savijanje i poprene sile. Slijedom toga slijedi prikaz
dimenzioniranja na savijanje i poprene sile sukladno poglavljima 5.2.3 i 5.2.4.

Ulazni parametri za dimenzioniranje

Beton je razreda C25/30 fck = 25 N/mm2.

elik je razreda B500B fyk = 500 N/mm2.

irina presjeka: b = 30 cm

Visina presjeka: h = 75 cm

Zatitni sloj betona: cnom = 2,5 cm


Slika 9.4. Izgled poprenog presjeka grede

9.3.1. Dimenzioniranje grede na savijanje


Maksimalni proraunski moment savijanja u polju grede iznosi: MEd = 478,46 kNm
i nalazi na udaljenosti x od desnog leaja, koja se odredi iz izraza: x RD,Ed q Ed [m].

Betonske konstrukcije 231


9. Podloga za izradu programa rijeeni primjer

Za predmetni sluaj: x RD, Ed q Ed 185,76 35,3 5,26 m.

Proraunske vrstoe materijala


Proraunska vrstoa armature: fyd = fyk/S = 500/1,15 = 434,78 N/mm2 = 43,48 kN/cm2.
Proraunska vrstoa betona: fcd = ccfck/C =1,025/1,50 = 16,67 N/mm2 = 1,67 kN/cm2.

Odreivanje statike visine presjeka, d


Odreivanje statike visine presjeka u polju i na leaju izvodi se na nain da se pretpostave profili
uzdune i poprene armature i zatim se odreuje sukladno slici 5.26. U zgradarstvu su za spone
uobiajeni profili 6, 8 i 10 pa je logino pretpostaviti kao najvei profil w = 10 mm, dok su za grede
ovih raspona uobiajeni profili 14 25 mm te se pretpostavlja s = 20 mm. Stoga se statika visina
odredi na nain da se prvo odrede udaljenosti teita armature do bliih rubova, a zatim se odredi statika
visina prema izrazu d = h - d1.
Udaljenost do teita armature (polje): d 1 c w s 2 2,5 1,0 2,0 2 4,5 cm
Udaljenost do teita armature (leaj): d1 c w s 2 ss 2,5 1,0 2,0 2 1,0 5,5 cm
Statika visina presjeka (polje): d h d1 75 4 ,5 70 ,5 cm
Statika visina presjeka (leaj): d h d1 75 5,5 69 ,5 cm.

Proraun potrebne uzdune armature


Bezdimenzijski koeficijent momenta savijanja (odreuje se prema izrazu (5.21)):
M Ed 47846
Ed 0,192 .
b d f cd 30 70,5 2 1,67
2

Iz tablice 5.4. za Ed 0,192 oitaju se isti ili prvi vei Rd i pripadni , i te relativne deformacije.
Tako za ovaj primjer iz tablice 5.4. za Rd 0,194 vrijedi:
0,888 , 0,269 ; 0, 218 ; s1 = 9,5 ; c = - 3,5 .

Provjeravamo potrebu dvostrukog armiranja: 0,269 lim 0,45 - Nije potrebno dvostruko
armiranje.
Potrebna plotina armature, a odreuje se prema izrazu (5.23.), iznosi:
M Ed 47846
As1,req 17,58 cm 2 .
f yd ( d ) 43,48 (0,888 70,5)
Minimalna armatura
Minimalna se armatura odreuje prema izrazima (5.39.) i (5.40.) te iznosi:
As1,min = 0,0013bd = 0,00133070,5 = 2,75 cm2
As1,min = 0,26(fctm/fyk)bd = 0,26(2,6/500)3070,5 = 2,86 cm2 mjerodavno.

Maksimalna armatura
Za jednostruko armiran presjek maksimalna se armatura odredi izrazom (5.42.) i iznosi:
As1,max = 0,022bd = 0,0223070,5 = 46,53 cm2.

Odabrana armatura
Na temelju potrebne armature, As1,req, minimalne armature, As1,min i maksimalne armature, As1,max, iz
tablice 5.6. odabire se potreban broj ipki odreenog promjera uvaavajui pri tome maksimalan broj
ipki koje stanu u 1 red dan tablicom 5.7., kao i uvjet dan izrazom (5.44.).
U ovom sluaju odabrana je armatura 620 (As1,prov = 18,85 cm2 ).

232 Betonske konstrukcije


9. Podloge za vjebe rijeeni primjer

Odabrana armatura zadovoljava sljedei uvjet:


As1,req 17,58 cm 2
max 2
As1,prov 18,85 cm 2 As1,max 46,53 cm 2 .
As1,min 2,86 cm
Iz prethodno prikazanog prorauna moe se izvesti zakljuak da je presjek ispravno dimenzioniran i da
je ispravno odabrana vlana armatura. Analogno provedenom postupku potrebno je provesti
dimenzioniranje presjeka nad leajem.

9.3.2. Dimenzioniranje grede na poprene sile


Maksimalna proraunska poprena sila na leaju iznosi VEd,L = 184,05 kN.
Sukladno izrazu (5.55.) i slici 5.38., potrebno je provesti smanjenje proraunske poprene sile. Za
predmetni primjer smanjena proraunska poprena sila (slika 9.5.) iznosi:

VEd VEd,L b 2 d q Ed 184,05 0,3 2 0,695 35,3 160,55 kN.

Slika 9.5. Prikaz dijagrama poprenih sila s naznaenim pozicijama


gdje je VEd,L maksimalna proraunska poprena sila na osloncu; VEd proraunska poprena sila na
osloncu; qEd proraunsko jednoliko kontinuirano optereenje grede; d statika visina poprenog
presjeka grede na osloncu; b irina oslonca grede i u ovom sluaju odgovara visini stupa, h (u ovoj
fazi pretpostavlja se da je visina poprenog presjeka stupa h = 30 cm); VRd,c proraunska otpornost na
poprenu silu elementa bez poprene armature (otpornost samog betona i uzdune armature).

Proraunske vrstoe materijala


Proraunska vrstoa armature: fyd = fyk/S = 500/1,15 = 434,78 N/mm2 = 43,48 kN/cm2.
Proraunska vrstoa betona: fcd = ccfck/C =1,025/1,50 = 16,67 N/mm2 = 1,67 kN/cm2.

Proraunska otpornost na poprenu silu bez poprene armature (VRd,c)


Proraun se provodi sukladno izrazima (5.57.) i (5.58). Slijedi prikaz prorauna:


VRd,c C Rd,c k 3 100 1 f ck k1 cp bw d VRd,c,min min k1 cp bw d

C Rd,c 0,18 / C C Rd,c 0,18 / 1,5 0,12

200 200
k 1 2,0 k 1 1,53 k 1,53
d 695

As1 0,5 18,84


1 0,02 1 0,0045 1 0,0045 .
bd 30 69,5
Napomena: u proraunu se za As1 uzima 50% armature na leaju ili iz polja prema slici 5.41.

Betonske konstrukcije 233


9. Podloga za izradu programa rijeeni primjer

k1 0,15

cp N Ed Ac 0,2 f cd cp 0 N/mm 2 jer je N Ed 0,0 kN

min 0,035 k 3 / 2 f ck1/2 min 0,035 1,54 3 / 2 251/2 0,33 N/mm 2


VRd,c 0,12 1,54 3 100 0,0045 25 0,15 0 300 695 86336 N 86,34 kN - mjerodavno

VRd,c,min 0,33 2,0 0 300 695 68805 N 68,81 kN

VRd,c 86,34 kN

Budui da je VEd 160,55 kN VRd,c 86,34 kN potrebna je poprena armatura.


Napomena: U sluaju da se proraunom dobije da je VEd VRd,c , nije potreban daljnji proraun, nego se
treba odabrati minimalna poprena armatura.

Proraun maksimalno doputene poprene sile (VRd,max) - kontrola tlanih dijagonala


Proraun se provodi sukladno izrazu (5.59.). Slijedi prikaz prorauna:
1
VRd,max cw bw z 1 f cd
cot tan
cw 1,0
z 0,9 d 0,9 69,5 62,6 cm 626 mm

1 0,6 1 f ck 250 0,6 1 25 250 0,54


= 39,8 cot = 1,20 i tan = 0,83
1
VRd, max 1,0 300 626 0,54 16,67 831548 N 831,55 kN
1,20 0,833

Budui da je VEd 160,55 kN VRd,max 831,55 kN nema drobljenja tlanih dijagonala.

S obzirom na to da je VRd,c 86,34 kN VEd 160,55 kN VRd,max 831,55 kN , potreban je proraun


potrebne poprene armature, a presjek je zadovoljavajui glede geometrije i kvalitete materijala.

Proraun potrebne plotine poprene armature na 1 m duljine nosaa (asw,req)


Proraun se provodi sukladno izrazu (5.63.). Slijedi prikaz prorauna:
Asw VEd
asw,req
s z f ywd cot

z 0,9 d 0,9 69,5 62,6 cm 626 mm

f ywd f yd 434,78 N/mm 2

= 39,8 cot = 1,20


Asw 100 160,55
asw,req 4,91 cm 2 /m .
s 62,6 43,48 1,20

234 Betonske konstrukcije


9. Podloge za vjebe rijeeni primjer

Minimalna armatura za vertikalne spone ( = 90)


Proraun se provodi sukladno izrazu (5.68.). Slijedi prikaz prorauna:
asw,min 100 w,min bw sin
w,min 0,00090 - Iz tablice 5.8. oita se za C25/30 vea vrijednost ili se rabe izrazi (5.69.) i (5.70.).
asw,min 100 0,00090 30 1,0 2,70 cm 2 /m < asw,req 4,91 cm 2 /m .

Maksimalni razmak poprene armature


Proraun se provodi sukladno tablicama 5.9. i 5.10. Slijedi prikaz prorauna:
VEd VRd,max 160,55 831,55 0,19 < 0,30

- najvei uzduni razmak spona (tablica 5.9.): sl,max 0,75 d 30,0 cm


sl,max 0,75 69,5 52,1 cm 30,0 cm s l,max 30 cm

- najvei popreni razmak spona (tablica 5.10.): s t, max 0 , 75 d 60 , 0 cm


s t,max 0,75 69,5 52,1 cm 60,0 cm s t,max 52 cm

Odabrana poprena armatura


Poprena se armatura odabire tako da se prvo odabere reznost, m, poprene armature. Minimalna je
reznost spona u nekom poprenom presjeku m = 2. Stoga se prvo provjeri je li najvei popreni razmak,
st,max, manji od irine rebra grede, bw. Ako je manji, to znai da je potrebno da greda ima reznost veu
od minimalne m = 2. Stoga se reznost prvenstveno odabire da bude zadovoljen zahtjev glede najveeg
poprenog razmaka.
Zato je u ovom sluaju, budui da je bw = 30 cm < st,max = 52 cm reznost m = 2.

Potrebna prosjena plotina jedne grane spona, a1sw,req , dobije se iz izraza (5.64.) te u ovom sluaju iznosi:
asw,req 4,91
a1sw,req 2,46 cm 2 /m .
m 2
Kada se zna potrebna prosjena plotina jedne grane spona, onda se iz tablice 5.5. odabere profil, , na
razmaku, s, koji ima plotinu na 1 m duine veu od potrebne prosjene plotine jedne grane, a1sw,req. Pri
odabiru treba voditi rauna da se ne smije odabrati vei razmak od najveeg doputenog uzdunog
razmaka spona, sl,max.
Za spone se u zgradarstvu uobiajeno rabe profili 6, 8 i 10 te kod veih greda 12 pa ak i 14 ako
su izrazito velike grede i poprene sile. Poeljno je da razmak poprene armature (spona) bude10 30
cm pri emu uvijek treba odabrati djeljive razmake, kao to su npr. sljedei: 10, 12,5, 15, 17,5, 20, 25 i
30 cm jer su to praktini razmaci spona za postavu, ali i za ugradnju betona. Razmak manji od 10 cm
treba rabiti samo u iznimnim sluajevima, primjerice kada se zahtijeva ovijanje betona u zoni plastinih
zglobova okvira.
U ovom se zadatku iz tablice 5.5. moe odabrati nekoliko varijanti:
a) 6/10 cm a 1sw,prov 2,83 cm 2 /m > 2,46 cm 2 /m , s = 10 cm < sl,max 30 cm
b) 8/20 cm a1sw,prov 2,51 cm 2 /m > 2,46 cm 2 /m , s = 20 cm < sl,max 30 cm
c) 10/30 cm a 1sw,prov 2,62 cm 2 /m > 2,46 cm 2 /m , s = 30 cm = s l,max 30 cm .
U ovom je sluaju kao optimalna odabrana varijanta 8/20 cm, reznosti m = 2.
U sluaju da je potrebna prosjena plotina jedne grane izrazito velika, da odabir za bilo koji profil spona
zahtijeva mali razmak vilica, potrebno je poveati reznost poprene armature i ponoviti odabir.

Betonske konstrukcije 235


9. Podloga za izradu programa rijeeni primjer

9.4. Dimenzioniranje stupa

9.4.1. Dimenzioniranje stupa na centrini tlak


Dimenzioniranje stupa na centrini i ekscentrini tlak provest e se sukladno izrazima danim u poglavlju
5.2.6. Stup CD optereen je samo uzdunom silom, tj. optereen je na centrini tlak.
Maksimalna proraunska uzduna sila u stupu iznosi: NEd = 185,73 kN (tlana).

Odreivanje dimenzija poprenog presjeka stupa


U skladu s izrazom (5.82.) prvo se na temelju uzdune sile odredi preliminarna dimenzija stupa tako da
se izrauna potrebna plotina betonskog presjeka:

Ac 0,40 do 0,70 N Ed Ac 0,70 185,73 130,0 cm2.

Odabirom manjeg koeficijenta dobijemo stup manjeg poprenog presjeka, ali veu potrebnu plotinu
armature, a odabirom veega suprotno. Uvijek kada je to mogue, treba odabirati vei koeficijent budui
da je poeljno da to vei udio uzdune sile preuzima beton, a ne armatura jer je beton jeftiniji materijal
i time je cijena takvog stupa manja nego da je on manjih dimenzija s veim utrokom armature.

Na temelju potrebne plotine presjeka stupa odrede se dimenzije njegova poprenog presjeka.

Kod stupova koji su optereeni na centrini tlak optimalni je presjek kvadratni.

Stoga se dimenzije poprenog presjeka stupa za sluaj kvadratnog poprenog presjeka odreuju prema
izrazu a Ac ) uz potivanje minimalne dimenzije stupa od 20/20 cm. Osim toga, esto se dimenzije
stupova odabiru da budu u skladu s arhitetkonskim oblikovanjem.

U ovom sluaju, budui da je irina grede b=30 cm, preuzet e se ista dimenzija za irinu stupa. Dakle,
proraunat e se kvadratni stup dimenzija b h 30 30 cm.

Proraunske vrstoe materijala


Proraunska vrstoa armature: fyd = fyk/S = 500/1,15 = 434,78 N/mm2 = 43,48 kN/cm2.
Proraunska vrstoa betona: fcd = ccfck/C =1,025/1,50 = 16,67 N/mm2 = 1,67 kN/cm2.

Potrebna armatura
Potrebna armatura odreuje se prema izrazu (5.81.) koji je izveden iz izraza (5.80.).
Duljina izvijanja stupa CD odgovara visini stupa budui da su zglobne veze stupa na vrhu i dnu
lcr H 500 cm.

Vitkost stupa kvadratnog (ili pravokutnog) poprenog presjeka odredi se sljedeim izrazom:
y lcr /(0,289 b) 500 /(0,289 30) 57,7 .
iz tablice 5.11. oita se vrijednost: k 0,62 .

Potrebna plotina armature iznosi:

As,req N Ed k Ac f cd f yd 185,73 0,62 30 30 1,67 43,48 27,68 cm 2 .

Budui da se dobila negativna vrijednost potrebne armature, to znai da cijelu tlanu silu preuzima beton
te da je mjerodavna minimalna armatura.

236 Betonske konstrukcije


9. Podloge za vjebe rijeeni primjer

Minimalna armatura
- As,min = 412 = 4,52 cm2 mjerodavno
- As,min = 0,15NEd/fyd = 0,15185,73/43,48 = 0,64 cm2
- As,min = 0,003Ac = 0,0033030 = 2,70 cm2 .

Maksimalna armatura
- As,max = 0,040Ac = 0,0403030 = 36,00 cm2.

Odabrana armatura
Budui da stup ne preuzima seizmika djelovanja, moe se odabrati:
a) uzduna armatura 412 (As,prov = 4,52 cm2) i spone 6/12,5 cm ili
b) uzduna armatura 414 (As,prov = 6,16 cm2) i spone 6/15 cm.

Odabrana armatura zadovoljava uvjet: maxAs,req ; As,min As,prov As,max .

U praksi je uobiajeno da se za stupove okvira ne odabire manji profil od 14 te se kao odabrana


armatura stupa CD moe usvojiti varijanta b, tj. 414 (As,prov = 9,24 cm2) i spone: 6/15 cm.

9.4.2. Dimenzioniranje stupa na ekscentrini tlak


Dimenzioniranje stupa na ekscentrini tlak provest e se sukladno izrazima danim u poglavlju 5.2.6.
Stup AB optereen je uzdunom silom i momentom savijanja. Najvei moment savijanja nalazi se na
mjestu upetosti grede u stup (vor B). Stoga e se dimenzioniranje provesti za presjek stupa AB na vrhu
gdje maksimalne proraunske rezne sile iznose:
- Proraunska uzduna sila u stupu u presjeku B iznosi: NEd = 134,05 kN (tlana).
- Proraunski moment savijanja u stupu u presjeku B iznosi: MEd = 225,00 kNm.

Odreivanje dimenzija poprenog presjeka stupa


Budui da je stup optereen na ekscentrini tlak, tj. dio je okvira, preliminarnu dimenziju stupa nije
mogue odrediti pomou izraza (5.82.).
Kada su stupovi dio okvira te preuzimaju i savijanje, optimalni popreni presjek je pravokutan pri emu
je dulja stranica u smjeru savijanja. Stoga se u ovom sluaju usvaja pravokutni popreni presjek stupa
dimenzija b/h, gdje je b irina poprenog presjeka stupa; h visina poprenog presjeka stupa.
U pravilu se za irinu stupa, b, usvaja irina grede ili dimenzija vea za 10 cm. U ovom sluaju e se
usvojiti da je irina stupa jednaka irini grede jer je to i arhitektonski i izvedbeno najpoeljnije rjeenje.
Stoga je irina poprenog presjeka stupa b = 30 cm.
Za visinu pravokutnog poprenog presjeka stupa, koji je dio okvira, preporuka je da se usvoji vrijednost
koja se odredi prema izrazu: h = l/20, gdje je l raspon grede koja se upinje u stup.
U ovom sluaju poeljna visina poprenog presjeka stupa iznosi h = l/20 = 900/20 = 45 cm. Na temelju
proraunate poeljne visine poprenog presjeka usvaja se vrijednost h = 50 cm, samo iz razloga to se
visina stupova u pravilu bira na 10 cm.
Dakle, odabrana dimenzija poprenog presjeka stupa je pravokutni presjek dimenzija b h 30 50 cm.

Betonske konstrukcije 237


9. Podloga za izradu programa rijeeni primjer

Provjera mogunosti prorauna po pojednostavljenom postupku


Potrebno je provjeriti djeluje li uzduna tlana sila na malom ili velikom ekscentricitetu i to u skladu s
izrazom (5.88.). Prema izrazu (5.88.) vrijedi sljedee:
e h M Ed N Ed h 22500 134,05 50 3,35 0,3 - Radi se o velikoj ekscentrinosti.

Za sluaj da se radi o velikom ekscentricitetu, dimenzioniranje se moe provesti prema dvama


postupcima:
a) dimenzioniranje pomou dijagrama interakcije
b) dimenzioniranje pomou postupka Wuczkowskog.
U ovom sluaju odabire se postupak dimenzioniranja pomou dijagrama interakcije i to iz razloga to je
to openiti postupak koji je primjenjiv za sve iznose ekscentriciteta tlane (i vlane) sile. Osim toga, taj
postupak daje simetrino armiranje presjeka, to je ovdje sluaj budui da je moment savijanja rezultat
horizontalne sile od vjetra, koje ima alternirajue djelovanje. Slijedi prikaz postupka dimenzoiniranja
pomou dijagrama interakcije.

Proraunske vrstoe materijala


Proraunska vrstoa armature: fyd = fyk/S = 500/1,15 = 434,78 N/mm2 = 43,48 kN/cm2.
Proraunska vrstoa betona: fcd = ccfck/C =1,025/1,50 = 16,67 N/mm2 = 1,67 kN/cm2.

Potrebna armatura
Bezdimenzijske se vrijednosti odrede pomou izraza (5.96.) i (5.97.):
N Ed 134,05 M Ed 22500
Ed 0,053 ; Ed 0,179 .
b h f cd 30 50 1,67 b h f cd 30 50 2 1,67
2

Za izraunate se vrijednosti Ed i Ed iz dijagrama interakcije sa slike 5.62. oita vrijednost mehanikog


koeficijenta armiranja, = 0,20 (Vidi isjeak iz dijagrama ispod.).

Slika 9.6. Isjeak dijagrama interakcije sa slike 5.62. s primjerom oitanja za predmetni primjer

238 Betonske konstrukcije


9. Podloge za vjebe rijeeni primjer

Potrebna armatura iznosi:

As1,req As2,req f cd f yd b h 0,20 1,67 43,48 30 50 11,52 cm 2 .

Ukupna potrebna armatura iznosi:

As, tot As1,req As2,req 11,52 11,52 23,04 cm 2 .

Minimalna armatura
- As,min = 412 = 4,52 cm2 mjerodavno
- As,min = 0,15NEd/fyd = 0,15134,05/43,48 = 0,46 cm2
- As,min = 0,003Ac = 0,0033050 = 4,50 cm2 .

Maksimalna armatura
- As,max = 0,040Ac = 0,0403050 = 60,00 cm2.

Odabrana armatura
Budui da stup ne preuzima seizmika djelovanja, moe se odabrati sljedee:
- uzduna armatura: 420 (vlak) + 420 (tlak) + (21)14 (bono) i spone: 8/15 cm
- As1,prov As1,prov 420 12,56 cm 2 > As1,req As2,req 11,52 cm 2
- As,min 4,52 cm 2 As,prov 12,56 12,56 3,08 28,20 cm 2 As,max 60,00 cm 2 .
Sheme armiranja poprenih presjeka grede i stupa prikazani su ispod. Te su sheme podloga za izradu
izvedbenog projekta, tj. nacrta armature.

a) Armatura grede BC

b) Armatura stupa CD

c) Armatura stupa AB

Betonske konstrukcije 239


10. Literatura

10. Literatura
1. Podhorsky, I. 2008. Nosive konstrukcije I. Golden marketing Tehnika knjiga i Arhitektonski
fakultet Sveuilita u Zagrebu. Zagreb.
2. Podhorsky, I. 2008. Nosive konstrukcije II. Golden marketing Tehnika knjiga i Arhitektonski
fakultet Sveuilita u Zagrebu. Zagreb.
3. Behaim, B. 2010. Armirani beton. Ars nova. Zagreb.
4. Sori, Z., Kiiek, T. 2014. Betonske konstrukcije 1. Sveuilita u Zagrebu. Graevinski
fakultet. Zagreb.
5. Radi, J. i suradnici. 2006. Betonske konstrukcije prirunik. Sveuilina naklada. Sveuilite
u Zagrebu Graevinski fakultet. Andris. Zagreb.
6. Radi, J. i suradnici. 2006. Betonske konstrukcije rijeeni primjeri. Sveuilina naklada.
Sveuilite u Zagrebu Graevinski fakultet. SECON. HDGK. Andris. Zagreb.
7. Tomii, I. 1996. Betonske konstrukcije. DHGK. Zagreb.
8. Tomii, I. 1996. Betonske konstrukcije odabrana poglavlja. Sveuilite u Zagrebu.
Graevinski fakultet. Zagreb.
9. Tomii, I. 1993. Prirunik za proraun armiranobetonskih konstrukcija. DHGK. Zagreb.
10. Gukov, I. 2010. Betonske konstrukcije I. Skripta Tehnikog veleuilita u Zagrebu. Zagreb.

11. Ukrainczyk, V. 1994. Beton struktura, svojstva, tehnologija. Alcor. Zagreb.

12. Zilch, K., Zehetmaier, G. 2010. Bemessung im konstruktivem Betonbau. Nach DIN 1045-1
(Fassung 2008) und EN 1992-1-1 (Eurocode 2). Springer.
13. Beer, K. 2009. Bewehren nach DIN 1045-1, Tabellen und Beispiele fr Bauzeichner und
Konstrukteure. 2. aktualisierte Auflage. Vieweg+Teubner. Wiesbaden.
14. Schneider, K. J. 2009. Bautabellen fr Ingenieure mit Berechnunungshinweisen und
Beispielen.19. Auflage. Werner Verlag. Kln.
15. Salvadori, M. 1995. Nosive konstrukcije u arhitekturi. UPI-2M. Zagreb.

16. Tomaevi, M. 1999. Earthquake-Resistant Design of Masonry Buildings. Imperial College


Press. London.
17. Sori, Z. 2004. Zidane konstrukcije I. MTG-topgraf. Zagreb.

18. Radi, J. i suradnici. 2007. Zidane konstrukcije prirunik. Hrvatska sveuilina naklada.
Graevinski fakultet Sveuilita u Zagrebu. Andris. SECON. HDGK. Zagreb.
19. FIB (CEB-FIP). oujka 2012. Model Code 2010 Final draft, Volume 1. Technical report,
bulletin no. 65. FIB.
20. FIB (CEB-FIP). oujka 2012. Model Code 2010 Final draft, Volume 2. Technical report.
bulletin no. 66. FIB.
21. FIB (CEB-FIP). oujka 2016. Precast-Concrete Buildings in Seismic Areas, Technical report,
bulletin no. 78, FIB,
22. HRN EN 1990:2011. Eurokod. Osnove projektiranja konstrukcija (EN
1990:2002+AC:2009+A1:2005 /AC:2010) + nacionalni dodatak.

240 Betonske konstrukcije


10. Literatura

23. HRN EN 1991-1-1:2012. Eurokod 1. Djelovanja na konstrukcije -- Dio 1-1: Opa djelovanja -
- Obujamske teine, vlastite teine i uporabna optereenja zgrada (EN 1991-1-
1:2002+AC:2009) + nacionalni dodatak.
24. HRN EN 1991-1-2:2012. Eurokod 1. Djelovanja na konstrukcije -- Dio 1-2: Opa djelovanja -
- Djelovanja na konstrukcije izloene poaru (EN 1991-1-2:2002+AC:2009) + nacionalni
dodatak.
25. HRN EN 1991-1-3:2012. Eurokod 1. Djelovanja na konstrukcije -- Dio 1-3: Opa djelovanja -
- Optereenja snijegom (EN 1991-1-3:2003+AC:2009) + nacionalni dodatak.
26. HRN EN 1991-1-4:2012, Eurokod 1. Djelovanja na konstrukcije -- Dio 1-4: Opa djelovanja
Djelovanja vjetra (EN 1991-1-4:2005+AC:2010+A1:2010) + nacionalni dodatak.
27. HRN EN 1991-1-5:2012. Eurokod. Djelovanja na konstrukcije -- Dio 1-4: Opa djelovanja
Toplinska djelovanja (EN 1991-1-5:2003+AC:2009) + nacionalni dodatak.
28. HRN EN 1992-1-1:2013. Eurokod 2. Projektiranje betonskih konstrukcija Dio 1-1: Opa
pravila i pravila za zgrade (EN 1992-1-1:2004+AC:2010) + nacionalni dodatak.
29. HRN EN 1996-1-1:2012. Eurokod 6. Projektiranje zidanih konstrukcija Dio 1-1: Opa
pravila za armirane i nearmirane zidane konstrukcije (EN 1996-1-1:2005+A1:2012) +
nacionalni dodatak.
30. HRN EN 1996-2:2012. Eurokod 6. Projektiranje zidanih konstrukcija 2. dio: Konstruiranje,
odabir materijala i izvedba zia (EN 1996-2:2006+AC:2009) + nacionalni dodatak.
31. HRN EN 1996-3:2012. Eurokod 6. Projektiranje zidanih konstrukcija 3. dio:
Pojednostavljene proraunske metode za nearmirane zidane konstrukcije (EN 1996-
3:2006+AC:2009) + nacionalni dodatak.
32. HRN EN 1998-1-1:2011. Eurokod 8. Projektiranje potresne otpornosti konstrukcija 1. dio:
Opa pravila, potresna djelovanja i pravila za zgrade (EN 1998-1:2004+AC:2009) +
nacionalni dodatak.

Betonske konstrukcije 241