Svm Viveknanda

VEDNTA: GLAS SLOBODE

Vedanta - Glas slobode AMEN.indd 1 5/15/14 9:18 PM

 za nakladnika
Petra Ljevak

urednica
Ana Pojatina

Vedanta - Glas slobode AMEN.indd 2 5/15/14 9:18 PM

 Svm Viveknanda

Vednta:
glas slobode
redakcija i uvod
Svam etanananda

s engleskoga prevel a
Ksenija Premur

Zagreb, svibanj 2014.

Vedanta - Glas slobode AMEN.indd 3 5/15/14 9:18 PM

 Naslov izvornika:
Swami Vivekananda
VEDANTA: VOICE OF FREEDOM

Copyright 1986 by The Vedanta Society of St. Louis

All rights reserved.

za hrvatsko izdanje
Naklada Ljevak d.o.o. 2014.

CIP zapis dostupan u raunalnom katalogu Nacionalne

i sveuiline knjinice u Zagrebu pod brojem 877298
ISBN 978-953-303-706-6

Vedanta - Glas slobode AMEN.indd 4 5/15/14 9:18 PM

 SADRAJ

Glas Viveknande: Uvodna rije

(Christopher Isherwood) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 9
Predgovor (Huston Smith) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 11
Predgovor hrvatskom izdanju (Goran Karda) . . . . . . . . 15
Biljeka urednika (Svm etanananda) . . . . . . . . . . . . . . 19

UVOD . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 25
Vednta i Viveknanda . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 27

I. TO JE VEDNTA? . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 45
Vednta: vrhunac Veda . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 47
Vede: bez poetka i kraja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 49
Razmiljanje o Vedama i Upaniadama . . . . . . . . . . . . 50
Djeca besmrtnog blaenstva . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 52
Sloboda je pjesma due . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 54
Probudite sebe . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 55
Zagovor snage . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 56
Smiona poruka Istoka . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 58

II. FILOZOFIJA VEDNTE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 61

Duh i utjecaj vednte . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 63
Osnove vednte . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 67
Tri glavne kole vednte . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 71
Monistika vednta . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 75
Apsolut i njegova manifestacija . . . . . . . . . . . . . . . . . . 78
Analiza opaanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 80
Dobro i zlo . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 81
Promjena je uvijek subjektivna . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 85
Dua, Bog i religija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 87

Vedanta - Glas slobode AMEN.indd 5 5/15/14 9:18 PM

 III. RELIGIJA VEDNTE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 91
Mnogobrojna lica istine . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 93
Religija je obistinjenje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 95
Religija dananjice . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 97
O injenju dobra svijetu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 100
Cilj religije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 101
Temeljna naela religije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 103
Vednta: nesreena religija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 104
Razum i religija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 106
Osnove etike . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 108
Moralnost u vednti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 109
Praktika religija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 110
Vedntinsko vienje obiteljskog ivota . . . . . . . . . . . 114
Jedinstvo u mnotvu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 117

IV. BOG I OVJEK U VEDNTI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 121

Bog: personalan i impersonalan . . . . . . . . . . . . . . . . . 123
Bog u svemu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 125
Poklonstvo impersonalnom Bogu . . . . . . . . . . . . . . . 127
Poklonstvo ivom Bogu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 129
Istinska priroda ovjeka . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 132
Slobodno ivljenje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 136
to nas ini nesretnima? . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 140
Patnja: njezin uzrok i lijek . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 142
ovjek, tvorac svoje sudbine . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 146

V. POJAM MYE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 149

to je my? . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 151
To je my . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 153
Zamka mye . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 157
Raskidanje koprene mye . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 159
Boja igra . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 160

VI. KARMA YOGA (Put djelovanja) . . . . . . . . . . . . . . . . . . 163

Karma i njezin uinak na karakter . . . . . . . . . . . . . . . 165
Tajna karme . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 167
Filozofija karme . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 167
in i njegova tajna . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 169

Vedanta - Glas slobode AMEN.indd 6 5/15/14 9:18 PM

 Nauk karma yoge . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 170
Karma yoga u skladu s Gtom . . . . . . . . . . . . . . . . . 171
Djelovanje radi djelovanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 173
Biti nezavisan . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 174
Svatko je velik na svom vlastitom mjestu . . . . . . . . 176
Osvjedoenost karma yogina . . . . . . . . . . . . . . . . . . 180
Pria o samortvovanju . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 181
Pomaemo sebi, a ne svijetu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 182
Svijet: psei kudravi rep . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 184
Savreni karma yogin . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 186

VII. NA YOGA (Put spoznaje) . . . . . . . . . . . . . . . . . 189

Vjeno pitanje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 191
to je tman . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 193
Put prema slobodi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 196
Zavladajte svojim vlastitim carstvom . . . . . . . . . . . 200
Koraci do obistinjenja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 203
U potrazi za jastvom . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 208
To ti jesi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 209

VIII. BHAKTI YOGA (Put predanosti) . . . . . . . . . . . . . . . . 211

to je bhakti? . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 213
Tajna ljubavi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 214
Religija ljubavi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 216
Ljubavni trokut . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 218
Potreba za uiteljem . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 221
O molitvi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 225
Najvie poklonstvo . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 226
Ljubav, ljubavnik i ljubljeni . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 227

IX. RAA YOGA (Put meditacije) . . . . . . . . . . . . . . . . . . 231

Nauk raa yoge . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 233
Moi uma . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 236
Kako biti yogin? . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 238
Vjeba yoge . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 240
Samokontrola . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 242
Kako vladati osjeajima . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 243
Koncentracija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 244

Vedanta - Glas slobode AMEN.indd 7 5/15/14 9:18 PM

 Meditacija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 246
Staloenost uma je yoga . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 246

X. VEDNTA U PRAKSI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 249

Pripreme za plemenitiji ivot . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 251
Nagovjetaji praktine duhovnosti . . . . . . . . . . . . . . 253
Duhovna vjeba u skladu s vedntom . . . . . . . . . . . 255
Obistinjenje i njegova metoda . . . . . . . . . . . . . . . . . . 257
Praktina vednta I . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 259
Praktina vednta II . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 262
Zadovoljstvo u odricanju . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 263
Bog govori kroz srce . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 265
Kako prevladati slabost . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 267
Otvorena tajna . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 269

XI. CILJ VEDNTE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 273

Je li nebesko carstvo cilj? . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 275
Iskustvo kozmike svijesti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 278
Tajna roenja i smrti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 286
Reinkarnacija: put prema cilju . . . . . . . . . . . . . . . . . . 288
Nadahnuti govori . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 296

XII. UNIVERZALNOST VEDNTE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 307

Kako vednta prosuuje druge vjere? . . . . . . . . . . . 309
Vednta i veliki uitelji svijeta . . . . . . . . . . . . . . . . . . 312
Zato se protivimo . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 315
Ideal univerzalne religije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 316
Vednta i povlastica . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 320
Vednta i nauk . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 321
Istok i Zapad se moraju sresti . . . . . . . . . . . . . . . . . . 322
Istoni i zapadni pogledi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 325
Budunost vednte . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 327

Rjenik . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 341
Preporuena literatura . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 351
Kazalo imena i pojmova . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 353

Vedanta - Glas slobode AMEN.indd 8 5/15/14 9:18 PM

 Glas Viveknande
Uvodna rije

Sastavljanjem ovog izbora iz osam svezaka Svm Vive

knandinih predavanja, napisa i pisama, Svm etana
nanda je izvrio najdragocjeniji zadatak. Ovaj je zadatak
zasigurno bio vrlo teak jer je zahtijevao odluan intelek
tualni zahvat u Viveknandinu poruku njegovim slua
teljima i itateljima poruku koja je morala biti izraena
Viveknandinim vlastitim rijeima. Parafraziranje je valja
lo odbaciti (ma koliko prikladno ono ponekad bilo) kako
Viveknandin glas njegov nain izraavanja, ivopisni
stil, njegova duhovitost, strast njegove vjere i snano dje
lovanje njegove otvorenosti ne bi bio izgubljen za volju
puke jasnoe.
Ne valja smetnuti s uma da je veina ove tekstualne
grae prvi puta bila izloena sluateljstvu u govornoj
formi ponekad improvizirano, pa ak i bez najgrublje
skice onoga to je Viveknanda elio rei. U takvim su
sluajevima biljeke stenografski zapisivali njegovi to
vatelji kojima dugujemo, nikada na dostatan nain
iskazanu, zahvalnost. Na ovaj smo nain i svjedoci svje
ine Svmjeva, do sada jo neobjavljena, iva govora.
Viveknandina iva prisutnost tako esto postaje izrazito
jasnom s onu stranu njegovih rijei. Poput svih ostalih,
nema sumnje, koji su ih naglas javno itali, esto sam
postajao svjestan da tu prisutnost dijelim s onima koji su

Uvo dn a r i j e 9

Vedanta - Glas slobode AMEN.indd 9 5/15/14 9:18 PM

 me sluali. ak i ako samima sebi, usamljeni u svojoj sobi,
pokuate naglas itati Viveknandu, po svoj ete prilici i
vi imati isti doivljaj.

Christopher Isherwood

10 v e d n t a : g l a s s l o b o d e

Vedanta - Glas slobode AMEN.indd 10 5/15/14 9:18 PM

 Predgovor

Ne znam za bolji put izlaganja predgovora ovoj korisnoj

knjizi od triju kljunih pojmova kojima je urednik skovao
njezin naslov, Vednta: Glas slobode.
U obrnutom slijedu, ponajprije sloboda. Sluaj je htio da
ove retke ispisujem na onaj povijesni dan* kada su astro
nauti kroili na svoj prvi nesputani hod u kozmikom
prostoru. Lebdjeti kao to to oni lebde, poput ptica s cije
lim prostranstvom neba u kojem mogu letjeti, na prvi se
pogled moe uiniti nalik potpunoj slobodi. Mi, dakako,
znamo da nas njihovo lebdenje tek podsjea na duhovnu
slobodu za kojom istinski tragamo. Naa je udnja za
slobodom, naime, nadasve udnja za Bogom, apsolut
nom slobodom kao aspektom boanstva. U tom smislu
hinduizam i govori o krajnjoj slobodi koja oznaava kraj
mistikog puta kao osloboenja (moka) jer je ono stanje
sjedinjenja (yoga) s apsolutnim, beskrajnim i vjenim, te
stoga i osloboenje od svih spona uvjetovanosti. Na tu je
slobodu ponad svega i Krist upuivao rekavi: Istina e
vas uiniti slobodnima.
Drugo, glas. Sve dok nismo slobodni, potrebni su nam
glasovi kako bi svjedoili o mogunosti slobode, te nas
upuivali njezinoj svjetlosti. Glasovi, meutim, podrazu
mijevaju i pjevae, to, u kontekstu ove knjige, otvara i

* 7. oujak 1984.

P redgo vo r 11

Vedanta - Glas slobode AMEN.indd 11 5/15/14 9:18 PM

 jedno zanimljivo pitanje. Glas slobode koji odjekuje ovim
stranicama, naime, nema izvora koji bi se mogao posve
jasno ustanoviti; ako ga pravilno ujemo, uvidjet emo
kako on, iz svjetske perspektive, izvire niotkuda. Ne navo
dim to zato da bih porekao kako jedan odredivi ovjek, k
tome vrlo slavan, iznosi ili ispisuje rijei koje ispunjavaju
ove stranice. Ako, meutim, s onu stranu rijei oslukuje
mo misli koje one izraavaju, znat emo da je Viveknanda
samo njihov prenosilac, a ne i tvorac. Etimoloki, vednta
znai vrhunac Veda, ali niti same Vede nisu nita vie
doli utoci sanatana dharme, nestvorene mudrosti ili daha
vjenosti koja je oduvijek bila i uvijek e biti.
I tako nas nae posezanje za slobodom, putem u manjoj
mjeri bestjelesnog, Viveknandinog, vodi do posve ne
utjelovljenog glasa, vednte, koji svjedoi o zbiljnosti
slobode. O ovom prostranijem glasu, jedan je od najotro
umnijih ivuih komparativnih filozofa zapisao: Meu
izriitim se naucima vednta pojavljuje kao jedna od naj
izravnijih moguih formulacija o onome to tvori samu bit
nae duhovne stvarnosti.*
to bi jo valjalo dodati? Samo izraze zahvalnosti.
Zahvalnosti, ponajprije, Svm etananandi Vednta dru
tva St. Louisa, nasljedniku moga voljenog uitelja, Svm
Satprakaanande, za proiavanje opsenih napisa Svm
Viveknande u ove pristupane razmjere. I izuzev uredni
ku knjige, zahvalnost samom Viveknandi.
Govori se da je Viveknanda, doavi nepozvan i nena
javljen na Religijski kongres u Chicagu, taj skup asomice
osvojio. Zbilo se to 1893. godine, a taj je skup ujedno
postao i simbol harmonije vjera u ije su utemeljenje nade
polagali njegovi sazivai. Budui da se pribliavamo sto
godinjici ovog povijesnog dogaaja, ponovno izdanje
ovih kljunih stranica Viveknandinih napisa smatram

* Frithjof Schuon, The Language of the Self, (Madras: Ganesh-Co., Pvt.

Ltd., 1959), 15.

12 v e d n t a : g l a s s l o b o d e

Vedanta - Glas slobode AMEN.indd 12 5/15/14 9:18 PM

 prigodnim jer, premda je nae stoljee donijelo napredak
u meusobnom razumijevanju vjera, preostaje jo mnogo
toga to valja uiniti. Pomnjivost spram glasa slobode
to se razlijee ovim stranicama moe nam pomoi da to
doista i ostvarimo.

Huston Smith
Hanna Professor of Philosophy
Hamline University

P redgo vo r 13

Vedanta - Glas slobode AMEN.indd 13 5/15/14 9:18 PM

 Svm Viveknanda na Religijskom kongresu, Chicago, rujan 1893.

Vedanta - Glas slobode AMEN.indd 14 5/15/14 9:18 PM

 Predgovor hrvatskom izdanju

Taj 11. rujna 1893. godine doista je bio poseban i svean

dan za ovjeanstvo ili bolje, ovjetvo, moda i prvi dan u
povijesti kada je ta apstraktna tvorba od imenice ovjek
prestala biti samo to to po svojoj logiko-semantikoj
strukturi vazda i jest univerzalija s nepoznatim, a moda
i praznim sadrajem, nego je, barem na trenutak, emanirala
jedno od svojih ozbiljenja: ovjetvo kao jedinstvo i jednost
u (naizglednoj) raznolikosti i mnogolikosti ljudskih bia
s njihovim (naizglednim) razliitim kulturnim-civilizacij
skim-etnikim-vjerskim-rasnim-spolnim odreenjima.
Taj je dan, naime, jedan mladi i naoiti indijski redov
nik na prvome Saboru svjetskih religija odranom u
Chicagu, predstavljajui duhovno blago stoljeima obje
lodanjivano i pohranjivano na indijskome Potkontinentu,
zapoeo svoj govor rijeima: Sestre i brao Amerike!
Uslijedio je vieminutni aplauz nekoliko tisua sudioni
ka skupa iz cijeloga svijeta, aplauz koji je zapravo bio
zvuno oitovanje osjeaja jedinstva i jednosti ovjetva,
aplauz ovjetvu. Govor koji je uslijedio nikada prije nije
bio (javno) ut na Zapadu i zapravo je bio elaboracija
toga, ovjetvom nabijenoga aplauza. Zapad je po prvi
puta imao priliku uti autentine rijei indijskoga genija
duhovnoga univerzalizma iji je nositelj na tome skupu i
u toj epohi bio Svm Viveknanda.
Misao i djelovanje Svm Viveknande (18631902)
pripada razdoblju nastanka i oblikovanja tzv. neohindu

Predgovor h r va t sko m i z da n j u 15

Vedanta - Glas slobode AMEN.indd 15 5/15/14 9:18 PM

 izma (zapadna kovanica) kojega, s jedne strane, obilje
ava buenje svijesti o sveindijskom politikom i nacio
nalnom jedinstvu u okolnostima britanske kolonijalne
uprave, a s druge, svijest o pripadnosti zajednikoj
duhovnoj povijesti (hinduizam) koja do tada nije bila
pozitivno izraena, ve jedino negativno i duhovno neo
svijeteno, u opreci spram gotovo tisuljetne vladavine
islama u Indiji. Ovo potonje buenje svijesti o vlastitoj
grandioznoj duhovnoj batini u isti je mah probudilo i
svijest o njezinoj univerzalnosti koja je nadilazila kultur
no-jezino-povijesna ogranienja mjesta svoga nastanka i
razvoja i koja se neposredno oblikovala kroz upoznavanje
s ne-indijskim, mahom zapadnim filozofskim i religijskim
nasljeem neohinduistikih mislitelja. Ona je otuda posta
la spremna obratiti se ovjetvu i to se prvo obraanje
dogodilo upravo na reenome Saboru kroz nezaboravni
Viveknandin govor, o emu svjedoe i ushieni osvrti
amerikih (i europskih) tiskovina koji su izvjetavali s
toga skupa.
Viveknanda nije bio tek jedan u nizu indijskih gu
rua, kakvih je danas pregrt, koji nerefleksivno i uz obilje
lebdeih i na niemu utemeljenih argumenata zagova
raju bratstvo meu ljudima, jednost njihove biti i istost
svih religija i duhovnih ciljeva. On se, prije no to je uope
javno progovorio, temeljito posvetio izuavanju indijskih
religijsko-filozofijskih sustava, drevnoga jezika sanskrta
na kojemu su ti sustavi progovarali, ali i sustava zapad
noga miljenja, njegove logike kao i svetih religijskih tek
stova, kranskih i muhamedanskih. U partikularnostima
njihovih iskaza, metoda i ciljeva, traio je pozadinske
univerzalne motive njihova objelodanjivanja koji vazda
ostaju skrivenima onima koji se slijepo dre pukoga slova.
A jo su drevni buddhistiki teoretiari spoznaje zakljuili
da se pravo znaenje iskaza krije upravo u neposredno
neiskazanoj govornikovoj (ili pievoj) intenciji u koju
valja prodrijeti.

16 v e d n t a : g l a s s l o b o d e

Vedanta - Glas slobode AMEN.indd 16 5/15/14 9:18 PM

 U tim svojim istraivanjima i potragama za onim uni
verzalnim u ovjeku i svijetu, Viveknanda se zaustavio
na drevnom indijskom sustavu advaita-vednte (nedvoj
stvena vednta) kako ga je postavio jedan od velikana
ljudske misli, filozof akara (8-9 st. n.e.). Premda se (a
moda upravo zbog toga) taj sustav historijski pojavljuje
na kraju razdoblja klasine indijske filozofije, on je, upre
ui strogu i sloenu filozofijsku argumentaciju i herme
neutiku itanja drevnih upaniadi (nauk o dvije razine
zbilje) razloio i objelodanio fundamentalno monistiki
(nedvojstveni) uvid: samo apsolut (brahman) uistinu jest
(sat); raznolikost i razgranatost bi i svijeta jest privid
(my) svijesti neukorijenjene u apsolutu odnosno uko
rijenjene u onom partikularnom koje se toj neznalakoj
i bistrine lienoj svijesti priinja kao apsolut. Otuda to
prianjanje uz partikularno kao apsolutno u svojim bez
brojnim inaicama i stupnjevima postaje sjeme razdora
meu neprobuenim biima koji se oituje na isto tako
bezbrojne naine, kao npr. doivljaj drugoga kao stra
nog i neprijateljskog, njegove religije kao strane i lane,
njegovih vrijednosti kao nemoralnih, itd., itd.
Viveknanda je crpio svoje nadahnue i propovije
danje upravo s toga drevnoga izvora. Gledao je na sve
duhovne projekte ovjeanstva kao pokuaje buenja u
partikularno usnuloga ovjetva ususret apsolutu, bue
nja (pojavno) razliitih intenziteta, metodologija i smje
rova. Ne postoje pogrene filozofije i pogrene religije,
ako su izdrale test vremena i narednih epoha, postoji
samo neodlunost, nespremnost i strah da se izvedu
krajnje konzekvence koje se kriju meu redcima. A te su
konzekvence uvijek univerzalne i uvijek pogaaju bit
ovjetva i kao takve bi trebale postati osovinom ljudsko
ga praktikoga djelovanja.
To prevoenje univerzalnog uvida, u najiem obliku
iznjedrenoga prema Viveknandi upravo kroz sustav
advaita-vednte, u djelovanje, jest sredinja nit vodilja ove

Predgovor h r va t sko m i z da n j u 17

Vedanta - Glas slobode AMEN.indd 17 5/15/14 9:18 PM

 knjige koja je sloena od kljunih ulomaka iz njegovih, za
ivota objavljenih djela.
Jo par napomena za itanje. Viveknandino teorijsko
izlaganje sustava advaita-vednte svakako nije najbolji
izbor za one koji se precizno i cjelovito ele informirati o
krajnje sloenoj strukturi njegove filozofijske argumenta
cije i filozofijske refleksije. Za tako to je potrebno gotovo
cjeloivotno istraivanje i dobro poznavanje sanskrtskoga
(filozofijskoga) jezika. Vrijednost ove knjige je u Vive
knandinom ivom i ivotnom dijalogu s ovjetvom i
povodom ovjetva inspiriranom s izvorita jezgrene in
dijske filozofijske misli.

Goran Karda

18 v e d n t a : g l a s s l o b o d e

Vedanta - Glas slobode AMEN.indd 18 5/15/14 9:18 PM

 Biljeka urednika

Kada me netko upita, to je vednta?, to me pitanje

podsjeti na jednu pripovijest. Jednom je veliki uitelj
vednte pozvan da o vedntinskom nauku odri preda
vanje. Doavi u dvoranu, obratio se prisutnima pitanjem:
Znate li o emu u vam govoriti? Svi su odgovorili
nijeno. U tom vam sluaju ni o emu neu govoriti, jer
vi nemate predznanja, te, rekavi to, napustio dvora
nu. Sljedeeg je tjedna iznova pozvan, ali su ovoga puta
organizatori njegova predavanja unaprijed razradili plan,
naputivi prisutne da, ukoliko im uitelj postavi isto
pitanje, odgovore potvrdno. Uitelj je, uveden u dvoranu,
doista i postavio isto pitanje, no ovoga su puta na njegov
upit prisutni odgovorili potvrdno, na to je uitelj smjesta
rekao: Vi, dakle, znate sve, te ja, prema tome, nemam
to rei, te, rekavi to, napustio dvoranu. Iznova su
organizatori razradili plan sljedeeg uiteljevog posjeta,
zamolivi prisutne da na uiteljev upit polovina od njih
odgovori potvrdno, a polovina nijeno. Doavi i po trei
put, uitelj je ponovio isto pitanje: Znate li o emu u
vam govoriti? na to su prisutni odgovorili onako kako
su bili podueni. Ovoga je puta, meutim, uitelj rekao:
One koji su odgovorili nijeno, molim da ue od onih
koji su odgovorili potvrdno, te, bez ijedne rijei vie,
napustio dvoranu. Svi su bili zbunjeni i nisu znali to
initi, te su naposljetku odluili da sljedei puta naprosto
ute. Nakon mnogih ponovljenih molbi, uitelj je doao

Bi l j eka uredn i ka 19

Vedanta - Glas slobode AMEN.indd 19 5/15/14 9:18 PM

 jo jednom i postavio isto pitanje, no ovoga puta zauzvrat
nije dobio odgovor. Zamijetio je da su svi prisutni obuzeti
dubokom utnjom i u tom je trenutku znao da je to pravo
vrijeme da im govori o vednti.
Doba u kojem ivimo vrijeme je mlaznih aviona, raketa
i satelita. ovjek se eli kretati brzo, te oekuje da e sve i
postii brzo, ako ve ne i istog asa. Onaj koji je neupuen
u vedntu, ne uvia kako u stvari u pet minuta pokuava
saznati sve o duhovnoj tradiciji koja nam je u batinu pre
davana tijekom minulih pet tisua godina. Svjestan sam da
prema vednti, u trenutku kada je nastojim ocrtati u okviru
ove kratke biljeke, ne postupam pravedno, ali u, i unato
tome, ipak pokuati odgovoriti na pitanje: to je vednta?
Vednta je vrhunac spoznaje, sveta mudrost hinduskih
mudraca, transcendentalno iskustvo proroka istine. Ona
je bit ili kraj Veda. I kao to Upaniade dolaze na kraj
Veda, tako se i ovaj nauk naziva vedntom. Veda doslovce
znai znanje, a nta kraj.
Osnovna su naela vednte:
1. Brahman je vrhovna stvarnost, jedinstvo bez drugot
nosti. On je egzistencija svijest blaenstvo apsolutnog,
on je s onu stranu imena i oblika, lien svojstava, bez
poetka i kraja. On je nepromjenjiva istina, s onu stranu
prostora, vremena i uzrokovanja. Ovaj se neizmjerni,
beskrajni brahman, posredstvom svoje nedostine moi,
mye, manifestira kao kozmos i cjelina pojedinanih bia,
te tako jedno postaje mnotvo. Kada se brahman povezuje
sa svojom myom, naziva se Bogom ili varom.
2. Kozmos je privid, nalik prikazi vode u pustinji, i u
stalnoj je promjeni, a opaamo ga posredstvom prostora,
vremena i uzrokovanja. Prostor nastaje sa zadobivanjem
tijela, vrijeme zapoinje sa zaetkom miljenja, a uzroko
vanje s nastankom ogranienja. Ovaj lijepi, dodirljivi koz
mos nestaje iz svijesti ulaenjem u stanje sna ili utonuem
u samdhi, da bi se iznova pojavio u stanju budnosti. Ovaj
je svijet, dakle, dat u umu.

20 v e d n t a : g l a s s l o b o d e

Vedanta - Glas slobode AMEN.indd 20 5/15/14 9:18 PM

 3. Ljudska su bia boanske prirode. Njihova je istin
ska priroda tman koji je beskrajan, vjean, proien, pun
svjetlosti, uvijek slobodan, blaen i istovjetan s brahma
nom. Nitko nije grenik, ve grijei i ispata zbog nezna
nja. I kao to tama iezava sa svitanjem, tako i neznanje
nestaje s pojavljivanjem spoznaje. I ropstvo i sloboda
dati su u umu. Razmiljajui o slabosti i ropstvu, ovjek i
postaje slab i zarobljen, ali razmiljajui o snazi i slobodi,
on postaje snaan i slobodan. Nitko ne eli ropstvo, jer
ono je bolno. Radost je dana samo u slobodi koja je, kako
to vednta tumai, inherentna priroda svih bia. Cilj je
ljudskog ivota u obistinjenju boga, a svrha je religije u
nauavanju puta kojim se to boansko oituje u unutra
njem svijetu.
4. Na koji se nain boansko oituje u unutranjem
svijetu?
Vednta predlae etiri yoge: (a) karma yogu put nese
binog djelovanja, (b) na yogu put spoznaje, (c) raa
yogu put meditacije i (d) bhakti yogu put predanosti.
Rije yoga oznaava sjedinjenje individualne s kozmikom
duom.
5. Istina je jedna i univerzalna. Ona se ne moe ograni
iti na jednu zemlju, rasu ili pojedinca. Sve religije svijeta
iskazuju jednaku istinu razliitim jezicima i na razliite
naine. I kao to sunce nije niija svojina, tako niti istina
nije data u jednoj odreenoj religiji ili filozofiji. Nitko ne
moe rei da je sunce kransko, hindusko, buddhistiko,
idovsko ili muslimansko sunce. Vednta, ustvari, objav
ljuje sklad religija. Poput razliitih rijeka koje potjeu iz
razliitih vrela, ali se naposljetku, gubei svoja imena i
oblike, sjedinjuju u oceanu, tako i svi religijski putevi koji
ma ovjek, potaknut svojim razliitim sklonostima, kroi,
vode bogu ili istini.
Ako bi me, dakle, netko upitao: to biste mi prepo
ruili da itam kako bih upoznao vedntu?, bilo bi mi
teko odgovoriti. Vednta je vrlo opsena tema. Njezini

Bi l j eka u redn i ka 21

Vedanta - Glas slobode AMEN.indd 21 5/15/14 9:18 PM

 su se sveti spisi stvarali tijekom minulih pet tisua godina.
Tri su temeljna vedntinska sveta spisa Upaniade (objav
ljene istine), Brahma sutre (dokazane istine) i Bhagavad
Gta (praktine istine). Bit je ovih svetih spisa, meutim,
teko dokuiti bez pomoi uitelja i potankog rasprav
ljanja komentara. Za literaturu ponekad preporuuje
mo r Rmakrinin The Great Master i The Gospel of Sri
Ramakrishna jer je Rmakrinin ivot i nauk bio proet
vedntom. Ili, pak, preporuujemo The Complete Works
of Swami Vivekananda jer je Svm Viveknanda bio onaj
koji je poruku vednte izloio Zapadu. Ugledavi te, vrlo
opsene sveske Great Master, Gospel i Complete Works, od
kojih se svaki sastoji od 1081, 1063 i 4363 stranice, uvijek
smo iznova, meutim, bili svjedocima obeshrabrenosti
onoga koji se zanimao za vedntu. Mnogi su svmji
Rmakrina reda, dakako, napisali izvrsne krae preglede
vednte i yoge koji su nesumnjivo od velike pomoi.
Jednom sam se, meutim, iznenada dosjetio proroan
ske izreke Svm Viveknande: Ja donosim poruku
Zapadu, kao to je Buddha imao poruku za Istok. Kakva
je bila njegova poruka? Bila je to vednta, poruka koju
sam, Viveknandinim vlastitim rijeima, sastavio za ita
telje iz njegova djela, The Complete Works.
Svaki sam odabrani ulomak nadopunio naslovom,
dok su tumaenja za neke od manje poznatih sanskrtskih
termina dana u rjeniku na kraju knjige. Za volju jasnoe
i itljivosti, na ponekim sam mjestima skratio jednu ili
vie reenica, ili, pak, uvodnih naznaka, te modernizirao
punktaciju bez posebne oznake tih izmjena ili razlika u
odnosu na original. Na nekoliko sam mjesta usporedio
verziju The Complete Works of Swami Vivekananda sa Swami
Nikhilanandinim djelom Vivekananda: The Yogas and Other
Works, te prihvatio onu verziju koja je zapadnim itatelji
ma mogla biti jasnija. Na kraju svakog odabranog ulomka
date su naznake sveska i broja stranice izvornika Complete
Works iz kojeg je odabrani ulomak preuzet. Redni su bro

22 v e d n t a : g l a s s l o b o d e

Vedanta - Glas slobode AMEN.indd 22 5/15/14 9:18 PM

 jevi svezaka oznaeni rimskim, a brojevi stranica arap
skim brojkama. Navodim, naposljetku, i oznake izdanja
koja su koritena za svaki od osam svezaka:
Svezak I 13. izd., 1970.
Svezak II 12. izd., 1971.
Svezak III 10. izd., 1970.
Svezak IV 10. izd., 1972.
Svezak V 9. izd., 1970.
Svezak VI 9. izd., 1972.
Svezak VII 7. izd., 1969.
Svezak VIII 5. izd., 1971.

Za itanje rukopisa, mnoge dragocjene savjete, te nadah

nute uvodne rijei, posebne zahvale dugujem Christophe
ru Isherwoodu, dok za poticajni predgovor i mnoge kori
sne sugestije moja iskrena zahvalnost pripada Hustonu
Smithu. Za privolu ponovljenoj objavi ovih izbora iz iz
vornika The Complete Works of Swami Vivekananda zahval
nost, naposljetku, dugujem i Advaita aramu, Mayavati,
Himalaje.

etanananda
St. Louis

Bi l j eka uredn i ka 23

Vedanta - Glas slobode AMEN.indd 23 5/15/14 9:18 PM

Vedanta - Glas slobode AMEN.indd 24 5/15/14 9:18 PM
 UVOD

Vedanta - Glas slobode AMEN.indd 25 5/15/14 9:18 PM

 Hramski park Dakinesvara

Vedanta - Glas slobode AMEN.indd 26 5/15/14 9:18 PM

 Vednta i Viveknanda

R ijeka ne pije svoju vlastitu vodu, kao to se ni sta

blo ne hrani svojim plodovima, ve ive za druge.
Na podjednak se nain, s vremena na vrijeme,
raaju i velike due iji su ivoti ivljeni za dobro drugih.
Oni donose mir i sreu ovjeanstvu. Preavi zastraujui
ocean mye (relativne egzistencije), lieni ikakva sebina
motiva, oni pomau drugima da ga prebrode. Nije vano
kada i gdje je roena takva velika linost, ili koliko je dugo
ivjela; njihovi su ivoti i poruke vrela nadahnua svim
ljudima za sva vremena.
Pred kraj je devetnaestog stoljea Svm Viveknanda
izloio zapadnom svijetu vjenu poruku vednte. Njegov
mu je uitelj, r Rmakrina povjerio u poslanstvo preno
enje ovjeanstvu plemenitog nauka vednte jedinstve
nosti istine, boanske prirode ovjeka i sklada religija. Ve
je i u doba rane mladosti u Svmja pronicala intuitivna
spoznaja njegova usuda da bi kasnije, nalik proroku u
osvit svog poslanstva, navijestio: Ja donosim poruku Za
padu, kao to je Buddha imao poruku za Istok.1
U nekoliko je navrata r Rmakrina doivio vizije o
Viveknandi i prije negoli ga je upoznao. Jednom se, u sta
nju samdhija, r Rmakrinin um vinuo u visine, sve vie
i vie, transcendirajui carstvo bogova i boginja, sve dok
nije dosegao samo podruje transcendentalnog. U njemu
je zatekao sedam potovanja dostojnih mudraca, utonulih
u samdhi, te spoznao kako ovi mudraci, u spoznaji i
svetosti, odricanju i ljubavi, nisu nadvisili samo ovjeka,

Uvo d 27

Vedanta - Glas slobode AMEN.indd 27 5/15/14 9:18 PM

 ve i bogove. Zapazio je potom boanskog djeaka kako
prilazi jednome od mudraca, te, zagrlivi ga i obraajui
mu se milozvunim glasom, pokuavao otrgnuti njegov
um iz samdhija. U trenutku kada je arobni dodir pre
nuo mudraca, djeak mu se obrati: Silazim u svijet.
Hoe li poi sa mnom? Dobrostiva izraza lica mudrac
je dao svoju preutnu privolu i iznova utonuo u samdhi.
Nikada ranije nisam vidio Narenu (Viveknandu) do
trenutka kada sam ga prepoznao u tom mudracu, rekao
je r Rmakrina, kasnije odavi, na ponovljeni upit, kako
boanski djeak nije bio nitko drugi nego on sam.2
U drugoj je viziji r Rmakrina ugledao trak svjetlo
sti to je prolazio nebom od Varanasija prema Kalikatu
(Calcutti). Moja je molitva usliana, uskliknuo je, moj
ovjek jednoga dana mora stii meni ususret.3
I Bhuvanevar Dev, Viveknandina majka, doivjela
je viziju o svom sinu i prije njegova roenja. Nadajui se
da e Bog blagosloviti nju i njezino muko dijete, zamolila
je jednu od svojih roakinja u Varanasiju da u njezino ime
obavlja molitve i prinosi rtve u svetitu Virevar ive, dok
je ona, u to vrijeme, provodila dane u postu i meditaciji.
Ubrzo nakon toga, u snu, ugledala je boga ivu kako, pre
nut iz meditacije, poprima lik djeteta koje je bilo njezin sin.
Viveknanda je roen u Kalikatu (Calcutti) 12. sijenja
1863. godine, te su mu nadjenuli ime Narendranath Datta.
Mnogo godina kasnije o svom je predredovnikom imenu
zapisao u pismu upuenom Mary Hale u Chicagu: To je
vrlo poetino ime. Narendra, koje znai poglavar ljudi
(nara znai ovjek, a indra vladar ili poglavar), vrlo duho
vito, zar ne? No, takva se imena nadijevaju u naoj zemlji;
ne moemo tu nita izmijeniti, no, i unato tome, drago mi
je to mi je nadjenuto upravo to ime.4
Rije je o drevnoj tradiciji Indije u skladu s kojom dru
tvo i narod predvode oni koji su se posvetili samoodrica
nju, a ne oni koji posjeduju bogatstvo. Ogromna je mo
koju su duhovni velikani poput Buddhe, akare, aita

28 v e d n t a : g l a s s l o b o d e

Vedanta - Glas slobode AMEN.indd 28 5/15/14 9:18 PM

 nye i Nanaka imali nad milijunima ljudi, a njihov je utjecaj
na mnijenje irokih slojeva dublji i dugotrajniji od onog
kraljeva i careva. Ve je i kao djeak Viveknanda pokazi
vao sklonost da postane lutajui redovnik. Pokazujui crtu
na svom dlanu, govorio bi svojim mladim prijateljima:
Zacijelo u postati redovnik. Hiromant je to prorekao.5
U sljedeoj bi prilici, pak, izjavljivao: U najboljem ete
sluaju postati odvjetnici, lijenici ili suci. Priekajte samo,
ja u ve iznai svoj put.6
Viveknanda je bio prerano sazreo djeak neukrotive
snage. Njegova priroena sklonost meditaciji pokazala se
k tome ve u ranom razdoblju njegova ivota, ona je bila
jedna od njegovih djeakih igara. Jednom se tako, zajed
no sa svojim prijateljima, zadubio u meditaciju, kada se u
tom trenutku pojavila kobra. Drugi su se djeaci uplaili,
povikom ga upozorili i pobjegli; on je, meutim, ostao
nepomian. Kasnije je svojim roditeljima rekao: Nisam
bio svjestan ni zmije, niti bilo ega drugog. Osjeao sam
samo neizrecivu radost.7
Odgojen i obrazovan u Kalikatu (Calcutti) devetnae
stog stoljea, Viveknanda je ve u ranoj dobi upoznao
temeljna naela zapadnog miljenja koja su upuivala
na stav u skladu s kojim nita ne valja prihvatiti a da za
to ne budu dati dokazi. Premda nadaren uenik i vrlo
dobro upuen u povijest, filozofiju, knjievnost i suvre
menu zapadnu misao, odluno se drao stava: Ne vjeruj
niemu samo zato to si tako proitao u knjizi. Ne vjeruj
niemu samo zato to su drugi rekli da je tome tako. Sam
otkrij istinu i to e biti ispunjenje.8
Potaknut snanom udnjom za spoznajom istine, Vive
knanda je meditirao; prouavao je razliite vjerske tradi
cije i filozofske sustave Istoka i Zapada; upoznao je razne
vjerske poglavare, ali nita od toga nije bilo od koristi,
nita nije moglo utoliti njegovu neutaivu glad za istinom.
Naposljetku je, u hramskom parku Dakinesvara u blizini
Kalikata (Calcutte), upoznao r Rmakrinu, te mu posta

Uvo d 29

Vedanta - Glas slobode AMEN.indd 29 5/15/14 9:18 PM

 vio ovo jednostavno pitanje: Gospodine, jeste li vidjeli
Boga? Ne oklijevajui ni trenutka, r Rmakrina je od
vratio: Da, ugledao sam Boga. Vidim ga kao to ovdje
vidim i tebe, samo jasnije. Bog se moe vidjeti, s njime se
moe govoriti. Ali, tko brine za Boga? Ljudi prolijevaju
potoke suza za svojim enama i djecom, bogatstvom i
imetkom, ali tko tuguje za vizijom Boga? Ako netko istin
ski udi za Bogom, on e ga zasigurno uzmoi i vidjeti.9
r Rmakrinin je odgovor bio prekretnica u Vivek
nandinom ivotu, no on je ipak na svakojake naine isku
avao r Rmakrinu sve dok ga napokon nije prihvatio
za svog uitelja. Kasnije je ustvrdio: Vojevao sam sa
svojim uiteljem punih est godina da bih naposljetku bio
svjestan svakog djelia prijeenog puta.10
Za Viveknandina prvog posjeta, r Rmakrina mu
zaneseno ree: Ah! Stigao si tako kasno. Bezobzirno je
od tebe to si me pustio ekati tako dugo! Moja je panja
gotovo posve razorena sluanjem besmislica profanog
svijeta. Oh, kako sam eznuo da povjerim svoj um onome
tko e razumjeti moje misli! Potom je, sklopljenih ruku,
oslovio zauenog mladog ovjeka: Boe! Znam da si ti
drevni mudrac, Nara utjelovljenje Narayane roen na
zemlji kako bi otklonio patnje ovjeanstva.11
r Rmakrinina postojana ljubav i skrb uinili su da
mu Viveknanda bude odan zauvijek. On je poduavao
Viveknandu brojnim znanstvenim podrujima, te mu
naposljetku, pred smrt, prenio i svoju vlastitu duhovnu
mo. r Rmakrina je znao da je Viveknandin um pri
rodno naklonjen putu spoznaje, te ga je stoga upuivao u
nauk nedualistike vednte. Ponekad je od Viveknande
traio da naglas ita odlomke Atavakra sahite i dru
gih vedntinskih rasprava kako bi uzmogao pojmiti bit
vedntinske filozofije.
U nedualistikoj je vednti brahman vrhovna stvarnost,
egzistencija spoznaja blaenstvo apsolutnog. Svijet nije
nita drugo doli ime i oblik u kojem je sve privid i nita nije

30 v e d n t a : g l a s s l o b o d e

Vedanta - Glas slobode AMEN.indd 30 5/15/14 9:18 PM

 stvarno, posjedujui tek relativnu egzistenciju. S apsolutnog
je stanovita, meutim, sve brahman jedinstvo bez dru
gotnosti. Pojedinana dua nije nita drugo nego brahman.
Ime i oblik nastaje i nestaje, ali jastvo istinska priroda
svakog bia besmrtno je i nepromjenjivo. Nakon spoznaje
svoje istovjetnosti s brahmanom posredstvom meditacije,
ovjek je u stanju u svemu sagledati brahmana ili Boga.
Viveknandi je isprva bilo teko prihvatiti neduali
stiko gledite u skladu s kojim je sve doista brahman
budui da je u to vrijeme bio vjerni sljedbenik Brahmo
Sama koji je nauavao teistiku filozofiju. U tom je smi
slu i rekao r Rmakrini: To je klevetniko gledite jer u
njemu ne postoji nikakva razlika izmeu takve filozofije i
ateizma. Nema veega grijeha na svijetu nego o sebi misli
ti kao o biu istovjetnom s tvorcem. Ja sam bog, ti si bog,
sve stvorene stvari su bog to moe biti besmislenije!
Mudraci koji su takvo to zapisali, mora da su bili ludi.
Budui da je r Rmakrina znao put kojim valja odga
jati um, prostodunost mladog ovjeka nije ga odvratila.
Smijeei se, odgovorio je: Ne mora prihvatiti gledita
proroka. Ali, na koji e ih nain opovri ili, pak, ograni
iti boju beskonanost? Nastavi s molitvama bogu istine
i vjeruj u svako njegovo oblije koje e ti se razotkriti.12
U skladu s vedntinskom tradicijom, razumijevanje
filozofije valja postii posredstvom rutija/svetih spisa/,
yuktija /dokaza/ i anubhave /iskustva/. Viveknandina
se nepokoriva priroda nije lako predavala, on je bio stra
sni poklonik istine. Sve to nije bilo provjereno dokazom
i iskustvom, smatrao je neistinitim, u njegovoj je prirodi
bilo da se protivi lai.
Jednog je dana o vedntinskom iskustvu jedinstva, raz
govarajui s jednim od svojih prijatelja u Dakinesvaru,
Viveknanda podrugljivo primijetio: Kako to moe biti?
Ovaj vr je bog, ova je alica bog i mi sami smo bog! Nita
ne bi moglo biti besmislenije! Sjedei u svojoj sobi, r
Rmakrina zauje Viveknandin smijeh, izie i zapita:

Uvo d 31

Vedanta - Glas slobode AMEN.indd 31 5/15/14 9:18 PM

 Hej! O emu razgovarate? Potom dotakne Viveknandu
i zadubi se u samdhi.13 Propovjednici samo raspravljaju o
religiji, ali inkarnacije poput Buddhe, Krista i Rmakrine
u stanju su transmitirati religiju posredstvom pogleda
ili dodira. Uinak je tog dodira Viveknanda i slikovito
opisao:

Magian uiteljev dodir tog dana, donijevi udesnu pro

mjenu, u trenutku je preobrazio moj um. Bio sam zapanjen
uvidjevi kako u kozmosu doista ne postoji nita drugo osim
Boga. Sagledao sam to posve jasno, ali sam nastavio utjeti ne
bih li se uvjerio hoe li ta misao potrajati. Dojam, meutim,
cijeloga dana nije jenjavao. Vratio sam se kui, ali se i ovdje
sve to sam ugledao doimalo brahmanom. Sjeo sam za obrok,
ali sam i u taj tren ustanovio kako sve hrana, pladanj, osoba
koja je posluivala, pa ak i ja sam nije nita drugo doli To.
Progutao sam zalogaj ili dva, te nastavio nepokretno sjediti.
Prenule su me tek majine rijei: Zato sjedi tako nepokret
no? Zavri s obrokom, te sam iznova nastavio jesti. Sve sam
vrijeme, meutim, bilo da sam ruao, odmarao se ili iao na
sveuilite, bio proet istim doivljajem, te stalno osjeao
neku vrst obamrlosti. etajui ulicama, primjeivao sam kako
koije naviru odasvud, ali me to nije nagonilo da im se sklo
nim s puta. Imao sam osjeaj da smo i koije i ja sazdani od
iste tvari. Nikakvog osjeta nije bilo u mom tijelu koje je, inilo
mi se, postajalo sve slabije. Hrana mi vie nije prijala, ve
sam imao osjeaj kao da to netko drugi uzima obrok namje
sto mene. Ponekad bih prilegao u vrijeme ruka, te, nakon
nekoliko minuta, ustao i iznova poeo jesti. Posljedica je bila
ta, to sam neko vrijeme ruao isuvie mnogo, a da mi to nije
nimalo nakodilo. Moja je majka postala zabrinuta, te ustvr
dila kako neto mora da nije u redu sa mnom. Bojala se da
moda vie i neu poivjeti zadugo. Kada se to stanje pomalo
izmijenilo, svijet mi se poeo priinjati nalik snu. etajui niz
Cornwallis Square, dogaalo se da udarim glavom o eljezne
reetke ne bih li se uvjerio da li su doista stvarne ili su tek

32 v e d n t a : g l a s s l o b o d e

Vedanta - Glas slobode AMEN.indd 32 5/15/14 9:18 PM

 san. Takvo je stanje stvari potrajalo nekoliko dana. Kada sam
iznova postao uravnoteen, shvatio sam kako mora da sam u
proteklo vrijeme doivio odsjaj advaita-stanja, te podjednako
tako, iznenada jasno spoznao kako rijei svetih spisa nisu
bile lane. Od tog trenutka vie nisam bio u stanju porei
stavove advaita filozofije.14

Kako je vrijeme odmicalo, a Viveknandu proima

le raznolike vrste doivljaja, njegov se buntovni stav,
intelektualni skepticizam i narav sklona raspravljanju
postupno preoblikovala u samoodricanje, vjeru i privre
nost. Brajendra Nath Seal, jedan od njegovih prijatelja
koji je kasnije postao priznati sveuilini profesor, bio
je svjedokom te promjene, te o njoj primijetio: Roeni
je ikonoklast i slobodni mislilac poput Viveknande, taj
stvaralaki i dominantni duh, krotitelj dua, sam uhvaen
u mreu neeg to me se doimalo udnim i nadnaravnim
misticizmom, bio zagonetka koju je moja filozofija istog
razuma u to vrijeme tek s mukom mogla odgonetnuti.15
Poetkom 1884. godine, Viveknandin je otac nena
dano umro od sranog udara. Za sobom je, naalost,
ostavio mnogo nepodmirenih dugova, te se tako neko
imuna obitelj iznenada nala u krajnjoj neimatini. Da
nevolja bude vea, neki su roaci podnijeli protiv njih
tubu s namjerom da im oduzmu kuu. Budui da je
Viveknanda bio najstariji sin, on je morao snositi odgo
vornost za dobrobit obitelji. U to je vrijeme, meutim, tek
poloio prijemni ispit, te bio primljen na pravni fakultet.
Nije imao posla, a, povrh toga, niti ranijeg praktinog
iskustva. No, prisiljen okolnostima, poeo je obilaziti
urede, bosonog i bijedno odjeven, u potrazi za poslom. U
mnogo je navrata predavanja polazio gladan, te esto bio
i klonuo od gladi i slabosti. Samo jedan od njegovih pri
jatelja, koji je bio upuen u svu teinu njegova poloaja,
ponekad bi anonimno poslao neto novca Viveknandinoj
majci kako bi mogli preivjeti. Njegovi su ga prijatelji s

Uvo d 33

Vedanta - Glas slobode AMEN.indd 33 5/15/14 9:18 PM

 vremena na vrijeme pozivali svojim kuama i nudili ga
hranom, ali je pomisao na majku i brau koji kod kue
gladuju odvraala Viveknandu od ponuenog jela. Kod
kue bi objedovao to je manje mogao, kako bi drugi imali
dovoljno. Ovaj je prvi doticaj s okrutnim ivotnim pat
njama uvjerio Viveknandu da je nesebino suosjeanje
rijetkost u svijetu, u njemu nema mjesta za slabe, nesretne
i siromane.
Nesrea nikada ne dolazi sama. Viveknanda o tome
kae: Snalazila su me svakojaka iskuenja. Jedna mi je
bogata ena ponudila odvratan prijedlog kojim bi dani
moje oskudice bili dokonani, a koji sam, s prezirom, ne
pokolebljivo odbio. I druga je ena imala sline prijedloge.
Rekoh joj: Protratili ste svoj ivot u potrazi za uicima
puti. Mrane su sjenke smrti pred vama. Jeste li uinili bilo
to da se s time suoite? Odrecite se svih tih besramnih
udnji i sjetite se Boga.16
U nemogunosti da pronae trajno rjeenje financijskih
problema svoje obitelji, Viveknanda je jednom posjetio
r Rmakrinu, te ga zamolio da se u njegovo ime pomoli
Bogu. Uitelj mu odvrati neka poe u hram i pomoli se
sam za pomo Boici majci, uvjeravajui ga pritom kako
e njegova molitva biti usliana. Viveknanda se, ispunjen
nadom, zaputi u hram no, onoga trena kada je stupio pred
lik Boice majke, uvidio je da je ona uistinu iva i svjesna.
Zaboravio je na svijet, zaboravio na nesretni poloaj svoje
majke i brae. Zanesen ekstatikim ushitom, pao je na
koljena pred njom, te stao moliti: Bogorodice, prosvije
tli me! Uputi me u samoodricanje! Podari mi spoznaju i
odanost! Dopusti mi da pred sobom uzmognem nesme
tano zadrati tvoju viziju. Vrativi se r Rmakrini,
ispriao mu je sve to se dogodilo. r Rmakrina uputi
Viveknandu da se vrati u hram, te da iznova moli, ali sve
to se ve dogodilo, ponovilo se i ovoga puta. Doavi u
hram i po trei puta, Viveknanda se sjeti svoje nakane, ali
se zastidi moliti za neto tako neznatno od Majke kozmo

34 v e d n t a : g l a s s l o b o d e

Vedanta - Glas slobode AMEN.indd 34 5/15/14 9:18 PM

 sa. Naposljetku, na Viveknandinu molbu, r Rmakrina
ga blagoslovi: U redu, dakle, tvoja obitelj nikada vie
nee oskudijevati u skromnom obroku i odjei.17
Od svog je uitelja Viveknanda bio poduen sintezi
spoznaje i odanosti, skladu religija, istinskom znaenju
svetih spisa, te tovanju Boga u ovjeku. Viveknanda je,
u trenutku kada je r Rmakrina leao na samrtnoj pos
telji u ljetnikovcu u Cossiporu, zamolio od njega blagoslov
kako bi, tri ili etiri dana uzastopce, uzmogao ostati zadu
bljen u nirvikalpa samdhiju, vrhuncu vedntinskog isku
stva. U tom su stanju onaj koji spoznaje, spoznaja sama i
ono to se moe spoznati postajali jedno. r Rmakrina
ga, meutim, prekori: Srami se! Trai od mene neto
tako beznaajno. Oduvijek sam mislio da e biti nalik
velikom smokvinom stablu u ijoj e sjenici poinak
potraiti na tisue ljudi. Sada, meutim, vidim da ti traga
samo za svojim vlastitim osloboenjem.18 r Rmakrina
je znao za predstojee Viveknandino poslanstvo, koje se
sastojalo u sluenju ovjeanstvu, te ga je u tom smislu i
upuivao.
No, i unato tome, Viveknanda je nagovorio svog ui
telja da mu izloi bit znamenitog vedskog dictuma Aham
Brahmasmi (Ja sam Brahman). Jedne veeri, meditirajui s
jednim od svojih prisnih prijatelja i suuenika u Cossipo
ru, nenadano je postao svjestan svjetlosti to se prosipala
iza njegovih lea kao da se na tom mjestu nalazila kakva
svjetiljka. Svjetlost je postupno postajala sve sjajnija, sve
dok se, naposljetku, nije inilo da plamti. Posve obuzet
njome, Viveknanda je izgubio tjelesnu svijest. Nakon
nekog vremena, iznova se vrativi u stanje prirodne svije
sti, povikao je: Gdje je moje tijelo? Zapanjen ga prijatelj
stane uvjeravati: Ovdje je. Zar ga ne osjea?, te potom
jurnu uza stepenice u r Rmakrininu sobu i ree mu u
kakvu je stanju Viveknanda. Pusti ga neka neko vrijeme
ostane u tom stanju, odvrati r Rmakrina. Dovoljno
mi je dugo zbog njega dodijavao.19

Uvo d 35

Vedanta - Glas slobode AMEN.indd 35 5/15/14 9:18 PM