Sie sind auf Seite 1von 5

Khanyisile Restrick

IsiZulu
I-Presentation
Dec. 10, 2007

Imigexo noBuhlalu BamaZulu.

Uma nivakashela eNingizimu Afrika, nizobona abantu bathengisa imigexo yobuhlalu.

Izivakashi lapha zithanda kakhulu ukuthenga ubuhlalu bamaZulu. Buhle, kodwa

izivakashi ziningi azazi ukhuthi imigexu nobuhlalu bamaZulu obehlukene futhi imibala

bakhe baqonda izinto ezahlukene ziningi.

Abantu bamaZulu bayenze ubuhlalu eminyaka emidala. Kuqala, bayenze ubuhlalu

ngophondo nemthambo nezinkwindi nezingobongo nemuthi namatshe. Akananga

ubuhlalu ngengilazi noma ngokwebumba. Abahwebi baseNdiya neGibhithe balethile

eminyaka emidala, kodwa namhlanje lobu ubuhlalu bempucuko yamaZulu. Babathanda

lobu ubuhlalu kodwa banemibala baningi.

Kukhona imigexo yihlukene ukuthi abantu bonke bagqoka ngoba bathanda ukuhle.

Kukhona futhi imigexo ethize ukuthi abantu bathile bagqoke. Uma isifazane nesilisa

abashadile bagqoka imigexo ethize. Futhi uma bashadile bagqoka imigexo yahlukene.

Kukhona imigexo yendoda nabafazi. Abantu abayenzi ubuhlalu nemigexo nje.

Ngokwesibonelo, bayenza ubuhlalu nocici futhi nezingubo nebhande nezigalo njalo

njalo. Kukhona ubuhlalu bebikhulu futhi manje abantu baningi bakhohlwa amagama

bakhe. Kukhona izinhlobo ziningi kuna-50.

1
Mhlawumbe imigexo edumile ngamabheqe (noma love letters nesiNgisi). Uma

izintombi zithanda amadoda, ziwenza amabheqe ngezimo ngobuhlalu ngemibala iningi.

Izimo nemibala adala imifanekiso ngamabeqe futhi abanga imilayezo. Abantu babona

uma umuntu ushade noma akashadile. Imigexo ubukisa futhi intombi uvume ukushada

nensizwa. Imibala futhi yabukisa yindawo ukuthi umuntu uvele. Izintombi ufundisa

izintombi zincane futhi zizifundisa ukuhlonipha amadoda.

Kukhona imidala yisikhombisa yengqondo. Ngumhlope nemnyama nebomvu nebomvana

nephuzi noluhlaza onitsha nesizulu. Imidala nobuhlalu ngengqondo ezinbili. Kukhona

izingqondo zihle nezibi. Izingqondo ushintsha uma imibala ezithile zilinganisana.

Nazi izingqondo ezinbili zimibala:

Umbala Ingqondo Ezihle Ingqondo Ezibi .

Mhlope uthando, ukuhlanzeka Lutho

Mnyama umshado, ukusalwa ukudabuka, ukufa

Phuzi ukuthela, ingadi ukubuna, ububi

Bomvu uthando ngokomzimba inthukuthelo, ulaka

Bomvana isithembiso ubumpofu

Luhlaza lesizulu ukuthembeka ubutha

Luhlaza okotshani intokozo ukugula


(Schoeman, K. http://www.uiowa.edu/~c103034/bead.htm)

Uma umbala kanye namhlope ngengqondo ezihle. Ngokwesibonelo, uma luhlaze lesizulu

kanye nomhlope usho ukwethembeka (noma umuntu nguthembsile noma uthenjisiwe).

2
Luhlaza lesizulu nomnyama nomhlope basho umshado. Bomvu nomhlope basho

ngikuthanda (http://www.edunetconnect.com/cat/soccult/afrval.html).

Izimo futhi zisho izinto. Abantu bawenze unxantathu ngemigexo. Ngunxantathu usho

umndeni (baba nomama nomntwana) futhi usho:

ngabafazi akashadile
ngamadoda akashadile

ngamakhosikazi ngamadoda eshadileyo


eshadileyo

Uma intombi wenza ibheqe futhi ufuna ukunika indoda, yena usebenza ngonxantathu

ngamadoda akashadile. Uma indoda wenze ibheqe usebenza ngonxantathu ngabafazi.

Izivakashi eNingizimu Afrika ziqonda amabheqe kodwa ukhona imigexo iningi (bona

uhlelo ngekhasi 4).

Namhlanje, abantu ambalwa abaqondi kahle ukuhumusha izingqondo nezinhlobo

zemibala ngobuhlalu nemigexo. Ngithemba mina ukuthi uma nizoya eNingizimu Afrika

futhi uzobona imigexo nizoqonda kahle ingqondo nendaba yakhe.

3
Lo uhlelo ngemigexo futhi ubuhlalu buthile ukuthi abantu bagqoke:

Umgingqo (ngumgexo ukuthi amadoda nabafaze bagqoke. Kaningi (often) unemibala


yendawo ethile.)

Amacimbi (Leli igama isho (it means) caterpillars. Abafazi bagqoka uma uthanda
ukuba buhle.)

Ibheqe (amabheqe) (Izivakashi ziningi zaqonda le imixego futhi ziyibiza Zulu Love
Letters. Izintombi zinika le imixego insizwa uma ziyithanda. Imibala nezimo zidala
imilayezo futhi .)

Indawana (Ngumgexo ukhuthi insizwa igqoka uma ushela (woo) intombi.)

Ujiza (Izintombi ziwugqoke ukubukisa (to show) uvume ukushada nensizwa.)

Ucu (Ufana ujiza, ukubukisa izintombi uvume ukushada. Ubuhlalu obumhlope.)

Isihlahla (Ngumgexo ugqoke nje uma indoda nemfazi ushada. Bababili bayigqoke
ngosuku ngomshado. Emva kwalokho lobu buhlalu bawenza imigexo inye.)

Umgexo wamaqanda (Ngumgexo ngobuhlalu bakhulu bafana amaqanda. Omama


ubagqoke nje ngoba basho ukuba nacho ukuthola izingane).

Umampapheni (Ngumgexo ufana amabheqe kodwa abafazi bashadile bagqoka nje.)

Ineba (Okulengayo (pendant) ngobuhlalu. Abantu bagqoke nebhande (belt) nobuhlalu.


Bayibiza isinene uma amadoda ayigqoka futhi yibiza isigege uma abafazi
bayigqoka.)

Umbhama (Ibhande nobuhlalu. Abafazi bashadile bagqoke nekhanda nesicholo).


(isicholo- head dress)

Imigexo izangoma Izangoma futhi zigqoke imixego iningi. Izangoma nabantu


bawenza futhi ishungu. Yisingubo incane. Abantu bagqoke nobuhlalu futhi
ifana imigexo. Phakhathi ukhona muthi noma isingubo uwenze ukuvikeleleka.

4
I-Biography (Uhlelo lwezincwadi ezithile).

An African Valentine: The Bead Code of the Zulus. Accessed 10/27/07 on the world
wide web: http://www.edunetconnect.com/cat/soccult/afrval.html

Grossert, J.W. Zulu Crafts. (1978) Pietermaritzburg, South Africa: Shuter and Shooter
(Pty) Ltd. pp. 53-60.

Krige, Eileen J. (1957) The Social System of the Zulus. Pietermaritzburg, South Africa:
Shuter and Shooter (Pty) Ltd.

Schoeman, Stan (1996) Eloquent Elegance: Beadwork in the ZULU Cultural Tradition.
Accessed 12/01/07 on the world wide web:
http://www.marques.co.za/clients/zulu/

Schoeman, Stan. Zoliswa O. Mali (translator). (n.d.) Ubuhlalu kumasiko aphathelene


nemvelo yamaZulu. Accessed 10/27/07 on the worldwide web:
http://www.uiowa.edu/~c103034/bead.htm

Das könnte Ihnen auch gefallen