UVOD

U razdoblju 1918 1941. god. u BiH nema viih, visokih kola ni fakulteta, osim
bogoslovnih. Isto tako nema ni odgovarajue infrastrukture potrebne za razvoj ove znanosti:
zavoda, instituta, odsjeka i katedri za pedagogiju i psihologiju i sl.
U navedenom razdoblju gomila se mnotvo praktinih i teorijskih pedagogijskih problema bez
mogunosti da se iznau potrebna rjeenja u svjetlu opisane situacije.
Premda su postojali pojedinci koji su isticali mnotvo problema u pedagokoj praksi i na neka
nudili rjeenja, u praksi se nita nije promijenilo.
Nacionalna su kulturno-prosvjetna drutva imala zapaenu ulogu u razvitku kolstva,
otvaranju itaonica, knjinica, pokretanju listova, kao i stipendiranju aka i studenata.
Na razvoj pedagogije i kolstva od 1918-1941 utjeu KUD, uiteljske, javne i privatne kole,
kao i zavodi redovnica.
U nastavnim programima se velia ideja jugoslavenstva pa se tako podobni dogaaji i junaci
uzdiu, dok nepodobni bivaju omalovaavani i zanemarivani.

PRVO POGLAVLJE Potrebe i mogunosti istraivanja pedagoke misli u BiH

to, zato i na koji nain istraivati pedagoku misao u BiH...

Istrauje se razvoj pedagogije u razdoblju izmeu 1918. 1941. Razdoblje razvitka pod
vladavinom Turaka (1463. 1878.) i razdoblje razvitka pod vladavinom Austro-Ugarske
(1878. 1918.). Pedagogija je drutveno uvjetovana: socijalno, proizvodno i sl.

asopisi kulturno-prosvjetnih drutava: La Benevolencija, Prosvjeta, Napredak, Gajret,

Narodna uzdanica.
Postojalo je mnogo asopisa koji su se bavili pedagokim problemima u obraenom
razdoblju, a veina ih je prestala izlaziti prije poetka Drugog svjetskog rata. To su:
Uzgajatelj, Novi ovjek, Nova kola i Pregled.
Jedan od razloga da se razdoblje od 1918 1941. to temeljitije pedagoki istrai je opi
nedostatak literature o razvoju pedagoke misli u tom periodu.
Svi narodi koji su ivjeli U BiH sudjelovali su u stvaranju pedagokog naslijea. Stvarano je
na vie jezika, a stvorena batina je imala religijske i nacionalne odlike.
U odgajanju i obrazovanju sudjeluju, premda ne u jednakim odnosima, pripadnici svih naroda
i konfesija.

Svaki narod je mogao neprestano potvrivati svoj kulturni identitet kroz: KUD, vjerske kole,
ake domove, listove, asopise, novine, stipendije i sl.

kole su zajednike svim narodima isto kao i cilj odgoja, udbenici, nastavni planovi i
programi s ciljem nametanja unitarizma. Potrebno je istraivati pedagoko naslijee jer je ono
u predledu povijesti nepoteno zanemareno.

Cilj je: utvrditi stupanj razvijenosti pedagoke misli u BiH u navedenom razdoblju, istraiti
kakvu je infrastukturu (institute, zavode, katedre, kole i sl.) i periodiku imala na
raspolaganju.
Vjerske zajednice svih konfesija imale su snaan utjecaj na kolstvo, imale su svoje kole,
internate i pripremale su podmladak.
Vanost drutveno-ekonomskih prilika u meuratnom razdoblju!
Glavni zadatak KUD-ava je irenje prosvjeenosti i pismenosti.
1.12.1918.god nastaje Kraljevina SHS
28.6.1921.god Vidovdanski ustav
1939. sporazum Cvetkovi-Maek, nastaje Banovina Hrvatska

Kod upotrebe historijske metode koriste se primarni i sekundarni povijesni izvori, kulturna
batina, s ciljem dobivanja objektivnih i upotrebljivih znanja o teorijskoj i praktinoj
nastavnoj prolosti.

Peridizacija vezana uz Ustave: od Vidovdanskog U. (1921) Oktroiranog U. (1931) i od

1931 1941.

Periodizacija vezana uz ustrojstvo zakonodavsta u kolstvu:

prvo razdoblje: od ujedinjenja 1918 1929. i od 1929. 1941.
Glavna periodizacija:
Prvo razdoblje: od ujedinjenja 1918. 1929. i od 1929. 1941.

DRUGO POGLAVLJE Osvrt na razvitak pedagogije i pedagokog naslijea u

prethodnim razdobljima

Samostani, manastiri i medrese u glavna arita i promicatelji prosvjete i kulture. Franjevci su

u ovom razdoblju jako zasluni za irenje prosvjete i kulture. Gotovo nema dravnih kola;
veinom su konfesionalne. Prvi uitelji su ujedno i vjerski djelatnici (sveenici).

Vaso Pelagi (1838. 1899.) zalae se za bolju i kritizira onodobnu nastavu i cjelokupnu
kolu. Zalae se za nove metode poetnog itanja i pisanja, a za izbacivanje metode sricanja.
Na njega utjee dvogodinji boravak u Rusiji. Zagovara kvalitetnije obrazovanje redovnika.
Ukazuje na potrebu opismenjivanja i prosvjeivanja, te i sam na tome radi.

Za turske uprave u BiH nema instituta, pedagokih asopisa niti znanstvenih ustanova.

Ivan Frano Juki (1818. 1857.) jedan od najistaknutijih i najaktivnih propagatora

prosvjete i kulture. Angaira se na otvaranju kola. Pie poetnicu: Poetak pismenstva i
napomena nauka kerstjanskoga na slubu pukih uionica u Bosni (1848.). alje pismo
sultanu koje se tumai kao protudravni akt, biva izgnan u Malu Aziju, te umire u Beu.

Fra Grgo Marti (1822. 1905.) dao je znaajan doprinos razvoju pismenosti i otvaranju
kola. Na njegov nagovor u Sarajevu se 1865. otvara osnovna kola. U koli se ui: itati i
pisati i to latinicom i irilicom, vjeronauk, povijest, zemljopis, matematika. u kolu se primaju
sva djeca neovisno o vjeri i spolu, a nastava je besplatna. Fra Grga izdaje pravila o
organizaciji kole i nastave.

Staka Skenderova (1831. 1891.) naijtaknutija ena u promicanju i organizaciji kolstva.

1858. otvara kolu za ensku djecu koja radi do 1878. Njena kola je cijenjena i uiva pomo
drave. Za poduku u runom radu osigurava uiteljice sa strane.

Miss Adelina Paulina Irbi (1833. 1911.) U Sarajevu 1866. otvara kolu za ensku djecu,
Miss Irbijin zavod. To je bila prva prava enska kola i enska uiteljska kola u BiH. Skola je
imala osam razreda (prva etiri = osnovna kola; peti = djevojaka kola; i tri posljednja
razreda.) Zadatak kole je odgojena i prosvjeena domaica, a uz dopunu uiteljske kole
nova uiteljica.
kolu izdrava spomenuta s miss Mekenzie, a primaju se enska djeca svih konfesija. Uitelji
su kvalificirani, a kola ima i besplatni internat. kola radi do 1911.

U razdoblju turske okupacije gotovo i nema dravnih kola. Muslimanske kole

mektebi(molitva, itanje i pisanje). Postoji planovi i progami i metode za organizirani rad.
Tiskare: Sarajevo 1866 Mostar 1872.
Rudije od 1850. razvijaju se po uzoru na graanske europske kole i traju 4 godine.
Osopobljavaju za nastavak kolovanja i inovnika zvanja. Ui se: vjeronauk, orijentalni
jezici, povijest, zemljopis, tjelesni i sl. Do zavetka turske vladavine(1878) otvorilo se 847
mekteba. Svaka konfesija na podruju BiH je organizirala svoj oblik odgojno-obrazovnog
rada.

Osvrt na pedagoko naslijee tijekom Austro-Ugarske (1878-1918)

Kad dolazi Austro-ugarska u BiH vlada velika zaostalost i visoka stopa nepismenosti.
Veina puanstva ivi na selu. Gospodarstvo i obrtnitvo su nerazvijeni. Austrija potie
upisivanje u dravne kole koje otvara i potpomae, a nastoji zatvoriti i pretvoriti u dravne
postojee vjerske kole. Za vrijeme Turske nadzor nad kolstvom je slab. to mijenja Austrija
koja uvodi strogi nadzor i kontrolu nad kolstvo.
Nastaju krupne promjene u organizaciji kolstva, nastavnim planovim, udbenicima i sl.
kola slui za indoktrinaciju. provode se iako ne s velikim arom s austrijske strane
analfabetski teajevi.

Otvaranje uiteljskih kola i razvoj pedgoke misli

1882 uiteljski kurs: traje tri godine, prima mladie starije od 16. godina.
1884 privatna uiteljska kola u Zavodu sv. Josipa, u Sarajevu je prva potpuna
uiteljska kola u BiH.
1886 Uiteljska kola u Sarajevu.
U svim uiteljskim kolama, koje su organizirane po uzoru na one u Monarhiji, velika se
pozornost poklanja uenju pedagogije i metodike kolskog rada. kole u kojima se ui
pedagogija su snaan poticaj razvoju pedagogije u BiH.

Pedagoki listovi
1850. Ivan Frano Juki prvi asopis Bosanski prijatelj
1894. prvi pedagoki asopis kolski Vjesnik kojeg ureuje Ljuboje Dlustu.
Ovaj asopis je temelj razvoja pedagoke misli
Uiteljska zora list za narodno kolstvo, pojavljuje se 1905. Pokrenuo ga je Ante
Juki. Objavljuje lanke iz pedagogije, psihologije, didaktike i metodike pratei suvremene
trendove. Prikazuje udbenike i prirunike koji izlaze na podruju BiH. Ukljuuje prijevode
znaajnih europskih pedagokih asopisa. Uiteljska zora je bila angairana na prosvjeivanju
naroda i organizaciji analfabetskih teajeva.
Kranska obitelj izlazi od 1900. do 1918. Ureuju ga profesori Franjevake
bogoslovije u Mostaru. Pouan je i veoma popularan u narodu.

Uitelji i profesori pisci pedagokih tekstova

Uiteljska kola u Sarajevu, kolski vjesnik i Uiteljska zora su glavni promicatelji pedagoke
misli.
Ljuboje Dlustu Pedagog, osniva kolskog vjesnika, pisac mnogih pedgokih radova i
udbenika.
Jelica Belovi kolovala se u Zagrebu, Parizu i Beu na pedagokim kolama. Bavila se
prevoenjem pedagoke literature. Radila je kao profesorica u trgovakoj koli u Saarajevu.
***
Dolaskom Austro-Ugarske (1878) zapoinje cjelokupni razvoj BiH. Austro-ugarska se ponaa
kao kolonijalna sila. Otvara kole, itaonice, knjinice, doputala prosvjetni rad i dr.
Posebno se nadzire organizacija i provedba kolstva. kolstvo je herbartovsko. Pedagoka
misao se umnogome podudara s europskom praksom. Austro-Ugarska nastoji konfesionalne
kole pretvoriti u dravne, no konfesionalne kole jo uvijek rade. U vrijeme Austrije kolstvo
u BiH se ukljuuje u srednjeuropski krug.

TREE POGLAVLJE Drutveno-politike prilike nakon Drugog svjetskog rata

Ope prilike u Kraljevini SHS nakon 1918.

1919. utemeljena Liga naroda. Tada se formira Kraljevina SHS. Njome upravlja
disnastija Karaorevia i uspostavlja monarhistiko i centralistiko ureenje. Nije se rjeilo
nacionalno i socijalno pitanje. Industrijske proizvodnje gotovo nema, 80% stanovnitva ivi
na selu, a 50% je nepismeno. (u BiH 80%)
28.6.1921. Vidovdanski ustav
1928. atentat na Stjepana Radia
6.1.1929. oktroirani ustav, uvodi se diktatura. (Drava se preimenovala u Kraljevinu
Jugoslaviju.)
Drutveno-ekonomske prilike u BiH u sastavu drave SHS
U BiH 1921. godine na selu ivi 84% stanovnitva. Drutveno-ekonomske prilike su
poraavajue. Vlada nezaposlenost, siromatvo, vlasnici kapitala iskoritavaju radnike i
seljake, bolesti haraju. Ovo je vano jer se pedagoka misao ne moe prouavati izdvojeni iz
drutveno-ekonomskih prilika.

ETVRTO POGLAVLJE Temeljne znaajke pedagoke znanosti nakon 1918.

godine u Europi i Jugoslaviji

Temeljne znaajke pedagoke znanosti u Europi i u svijetu u meuratnom razdoblju

Nastaje pokret za reformom kolstva. 1925 u enevi osnovan Meunarodni ured
za odgoj: izrauje dokumente o stanju kolstva u pojedinim zemljama. U ovo se vrijeme
izdaju razni pedagoki rjenici, enciklopedije i asopisi. Postavlja se zahtijev zanovom
kolom i boljim odgojem. iri se pokret raznih oblika radne kole po Europi. Od nastavnika
se trailo iroko pedagoko-psiholoko obrazovanje, opa kultura te druge sposobnosti i
vrline.
Znanstveno-teorijska uporita kolskog sustava u Jugoslaviji izmeu dva rata
itavo kolstvo je podreeno vladi u Beogradu, centralizirano je. Sustavi kolstva su
se nali ujedinjeni premda meusobno dijele mnoge razlike, kao npr u trajanju obveznog
obrazovanja.Velik dio stanovnitva u SHS je nepismen(45%). kolstvo je centralizirano i
unificirano. Centar (Beograd) je propisivao nastavne planove i programe, udbenike i sl.
Ukinuta je kolska autonomija. Postoje samo dvije Vie pedagoke kole u Zagrebu i
Beogradu, a FF u Zagrebu, Beogradu, Ljubljani i Skoplju. kola je sluila za provedbu
dravljanskog odogoja. Sustav obrazovanja je takoer nedemokratian: provodi mnoge
diskriminacije i ogranienja. U kolstvu postoji dualizam: jedino gimnazije vode ka visokom
obrazovanju!
 Osnovne tendencije razvitka pedagoke misli u Jugoslaviji u meuratnom razdoblju
Pedgogija, kao i njen predmet, drutveno (ekonomski i politiki) su uvjetovani.
Moderna pedagoka misao je poznata i obraivana na ovim prostorima. Postoji raskorak
izmeu teorije i prakse! Prije ujedinjenja (1918.) kolski sustavi se temelje na
Herbartovskoj pedagogiji.
Stjepan Basariek (1848-1918) udbenici pedagogije. Predaje metodiku i
pedagogiju u uiteljskoj koli u Zagrebu preko 30 godina; ureuje i pie u asopisu Napredak.
U Hrvatskoj 1859. pokrenut Napredak najstariji pedagoki asopis na Balkanu.
U BiH je 1894. pokrenut prvi pedagoki asopis kolski Vjesnik.
Pedagoki muzeji: Beograd(1896); Ljubljana(1898); Zagreb(1901)---HPKZ(1871).
U ovom vremenu se pedagogija sve vie oznanstvljenjuje i povezuje s psihologijom. Snaan
utjecaj na razvoj kolstva ima radna kola! preveliki se naglasak stavlja na runi rad.

PETO POGLAVLJE Razvitak kolstva na podruju BiH od 1918. do 1941.

Razvitak kolstva na podruju BiH od 1918. do 1941.

1879. otvorena prva gimnazija u Sarajevu. Privatne gimanazije u Visokom, irokom
Brijegu, Travniku i Sarajevu.
Gimanzija u Travniku 1882. godine. Uz nju se nalazi i aki dom. Profesori su isusovci.
Posjeduje najbolju knjinicu u dravi. Ima i mnoge vrijedne zbirke.
Franjevaka gimnazija Bosne Srebrne 1882. godine. Od 1883 1900 u Guoj Gori, a
zatim se seli i radi u Visoko.
Gimnazija na irokom Brijegu - opremljena je bogatim zbirkama. Profesori su adekvatno
obrazovani, veina ima doktorate i poznaje vie jezika.
enska dravna realna gimnazija u Sarajevu 1923.godine, tijekom Austro-Ugarske djevojke
ne mogu biti redovne uenice u gimnazijama nego privatistice. Tek pri kraju Austro-Ugarske
vladavine djevojke se mogu upisivati kao redovite uenice. Plan i program je jednak onom u
mukim gimnazijama. Gimanzija s najveim brojem uenika.

Graanske kole
Predstravljaju nastavak osnovne etverorazredne kole do 14-e godine.
Osoposobljavaju za zanimanje i nastavak kolovanja na srednjim strunim kolama.
Ministarstvo ih financira. Koristi se suvremena oprema, primjenjuje je zornost, praktini rad i
naputa se verbalizam.
Glasilo Radna kola. Zakon o graanskim kolama 1931.

Strune kole
Obuhvaaju srednje, nie i zanatske strune kole. Srednje strune traju 4 godine.
Imaju radionice za praktinu nastavu. aci koji bi zavrili ove kole radili su u dankama,
trovakim i industrijskim poduzeima.

Uiteljske kole
Prosvjetni List, a zatim ga zamjenjuje Prosvjetni Glasnik slubeni list ministarstva
prosvjete. Traju pet godina. Muka uiteljska kola u Sarajevu osnovana 1886.
Muka uiteljska kola u Sarajevu otvara se 1886. i predstavlja nastavak Obrazovalita za
uitelje. U Obrazovalitu se ui pedagoka skupina predmeta. Nastava traje tri godine. Moe
se upisti ve nakon etvororazredne osnovne kole.
1886. Obrazovalite postaje Uiteljska kola.
1911. otvorena je enska uiteljska kola u Sarajevu.
1884. - Privatna enska uiteljska kola u zavodu Sv. Josipa.
1890. Otvorna Vrhbosanska visoka teoloka kola
1895- Otvorena Franjevaka teologija u Mostaru

Vjerske kole
Franjevaka teologija u Mostaru (1895); Franjevaka bogoslovija u Sarajevu (1851)
Sudako-erijatska kola u Sarajevu(1887)
Medrese su srednje ili vie konfesionalne kole za obrazovanje vjerouitelja, islamskih
slubenika. Najpoznatija je Gazi Husrev-begova medresa. Medrese imaju vii i nii teaj u
trajanju od etiri godine. Sluaju se vjerski i svjetovni predmeti.

kolstvo enskih redovnikih zajednica

Sestre Milosrdnice 1871. Zavod sv. Vinka u Sarajevu. Sastoji se od Puke, graanske
i strune kole, te realne gimnazije i zabavita. kole su privatne, ali s pravom javnosti.
Klanjateljice Krvi Kristove; Keri Boje ljubavi(Zavod sv. Josipa-1882.);

Nastavnici i profesori
U Kraljevini SHS postoje Sveuilita u Beogradu, Zagrebu i Ljubljani.
Vie pedagoke kole.

ESTO POGLAVLJE Uiteljske kole u razvitku pedagoke teorije i prakse

Uiteljske kole u BiH arita razvitka pedagoke misli i prakse

Preporandij, seminarij = uiteljska kola. Najstarija uiteljska kola je uiteljski
seminar iz 1698. u Njemakoj. U drugoj polovici 19.st. teajevi za pripremanje uitelja.
1771. Marija Terezija osniva normalke(najbolje osnovne kole) koje traju 4.godine. Uz njih su
organizirani uiteljski seminari u trajanju od nekoliko thedan s strunom praksom i
predavanjima.
1884. prva uiteljska kola u BiH enska uiteljska kola redovnica Keri boje ljubavi,
Sarajevo. Uiteljske kole su sredita pedagoke teorije i prakse. U Jugoslaviji je kolstvo
strogo centralizirano i ujednaeno. Uiteljske kole od 1929. rade po isto programu i traju 5
godina. Za upis je trebao vrlo dobar ili oblian prosjek iz gimnazije i poloen prijemni ispit.
U uiteljskim kolama se razvijalo kritiko miljenje, pedagoka misao putem referata i
seminara, sluanjem predavanja i sl.
aka udruenja uiteljskih kola: najee su literalna i humana. Neka od udruenja su:
Podmladak Crvenoga kria, Savez trijezne mladei(usmjereni su protiv tetnosti opojnih
sredstava), Sokolska drutva, Skautski pokret(skautizam kao kola izvan kole), Jadranska
straa, zajednica doma i kole.
Sve uiteljske kole imaju iste udbenike i nastavne programe. Na posljeratbu praksu i teoriju
u iteljskim kolama snano djeluje herbartizam. Knjinice su dobro opskrbljene pedagokom
literaturom. Jugoslavensko profesorsko drutvo i Jugoslavensko uiteljsko drutvo.
Stvara se javno miljenje o viku gimnazija, uiteljskih kola i sl. Postoji nedovoljan broj
uiteljskih kola! Vanost unifikacije kolskog sustava i plana i programa u. kola!
 SEDMO POGLAVLJE Pedagoka teorija na stranicama Uzgajatelja(1923-1928.)

UVOD: Urednik i nakladnik Uzgajatelja je Miljenko Vidovi. Ovo je najbolji

pedagoki asopis izmeu dva rata na ovim prostorima. U ovom asopisi surauju gotovo svi
najugledniji pedagozi s prostora bive Jugoslavije i ire. Kritizira se tradicionalna pedagogija i
pie se o raznim pravcima radne kole. Obrauju se aktualne teme i problemi kulturne,
filozofijske i socijalne pedagogije.

Miljenko Vidovi (1884.-1963.) pie o vanosti strunog odabira knjiga za mlade i

utjecaja loih na njihovu osobnost. Kae da djeca ne bi smjela sama birati knjige. Autor
smatra da je utjecaj knjige vei od utjecaja drutva.
U drugom lanku pie o krizi kulture te odgoju pridaje zadatak mjenjanja stanja. istie potrebu
cjelovitog odgoja linosti. U treem lanku razrauje pitanje uiteljeve linosti i svega to se
od iste zahtijeva sa stajalita idealizma. Istie da je zadatak obrazovanja moralno
oplemenjivanje. Vana je njegova kola, tj. Vidoviev pokret. Organizira dopisnu kolu za
odrasle kao i analfabetske teajeve.

Uro Krulj istie vanost higijenskog odgoja i obrazovanja. Krulj razlikuje individualnu, tj.
osobnu i javnu, tj. okolinsku higijenu, a ukupnim drutvenim odnosima se bavi socijalna
higijena. Higijenski uvjeti ivotu ukljuuju: individualnu, javnu i socijalnu higijenu.
U drugom broju Uzgajatelja Krulj pie o istoj temi i zahtijeva da higijenski odgoj bude
obvazatan predmet od osnovne kole do sveuilita.

Stjepko Iliji (1864.-1933.) On smatra da jedino odgoj moe sauvati zdravlje linosti. Oni
pojedinci na koje se odgojno ne djeluje su osueni na propast. Autor tei za pronalaskom
univerzalnih odgojnih naela i metoda kojima bi se moglo pozitivno djelovati na narod
ostvarenje navedenog je zadatak intelektualaca.

Vojislav Bogievi (1896.-1981.) pie o prije i poslijeratnom mentalitetu mladei i ukazuje

na odgojnu krizu koja se rezultat zastarjelih teorija i shvaanja na kojima odgoj poiva.
Kritizira nastavu u kolama u kojoj dominira sjedenje i memoriranje. Istie da gotovo ne
postoji odgojna konponenta kole niti obitelji.
U drugim lancima pie o analfabetizmu i poraavajuem broju nepismenih ljudi. Smatra da
je zadatk drave na prvom mjestu, a potom kole borba protiv nepismenosti. Istie vanost
uiteljeva ugleda koji se moe postii jedino odgovarajuom plaom.

Paja Radosavljevi (1879.-1958.) pie o pedagokim prilikama u svijetu. Nabraja i opisuje

razliite nove tendencije u kolstvu: pokusne kole, kole ake samovlade, individualiziranu
nastavu i sl. U drugom lanku pie o meunarodnom kongresu za moralni odgoj. Dalje pie o
eksperimentalnoj koli R.Tagorea. U koli vlada stanovita samouprava, uenici ne strahuju od
iznenadnih ispita, predavanja se odravaju u prirodi, a formalne lekcije ne postoje. Odgoj u
ovoj koli tei razvijanju karaktera na najprirodniji nain i koriste se moderne metode uenja.
Istie potrebu runog rada u osnovnim kolama koji je dobra priprava za uenje kasnijeg
zanata, ali nije odgajanje za poziv u pravom smislu. Odgoj za poziv treba provoditi od 14 do
18-e godine. On razlikuje dva intelektualna tipa: knjiki i znanstveni te egzekutivni tip.
Smatra da budui profesori pedagokih fakulteta trebaju posjeivati anglosaksonske i
amerike kole. Istie ameriko oboavanje rada koje bi trebalo preuzeti u nau praksu, kao i
na odgojnu vrijednost rada.
Stanko Pavii pie o uiteljskim kolama. Uiteljske kole ne trebaju kod svih naroda
jednako trajati ve e trajanje ovisiti o kulturnim prilikama. Smatra da ne treba u danom
trenutku uiteljske kole podizati na fakultetsku razinu. Istie vanost opismenjavanja. istie
da se nita ne poduzima za stimuliranje najboljih aka na upis uiteljskih kola. Ukazuje na
posebno teku situaciju uiteljica na selu.
U sljedeem tekstu Pavii pie o suradnji obitelji i kole. Razlikuje odgoj u obitelji i koli.
Kae da je kolski odgoj planiran, dok je obiteljski uglavnom sluajan. kole naziva nae
ake kasarne zbog pretrpanosti i nehigijenskih prilika.

Ante Odi pie o pedologiji (tj. njenim metodama) i postignuima djeje psihologije.
Elaborira sljedee metode: samopaanje, prenoenje u djeji ivot, opaanje na drugoj osobi,
metodu iskazivanja, crtanja, modeliranja, voenja dnevnika, te metodu pokusa. Posebno istie
pozitivne strane pokusa: sistematinost, mogunost odabira i izazivanja pojava, kontrole i
ponavljanja i sl. Pie i o duevnom razvitku djece, a stjecanje djejeg iskustva djeli u tri
razdoblja: sintezu, analizu i ponovnu sintezu.

Jure Turi (1861.- 1944.) pie o Nacrtu zakona o kolama. On kae da valjanu kolu ne ele
niti drava niti kapitalisti ali ni narodne mase. Kae da su trenutne osnovne i srednje kole
vie na tetu negoli na korist narodu. Da bi se izalo iz navedene situacije narod se treba
oduprijeti zanosnom nacionalizmu, konfesionalizmu, socijalizmu i slinim praznim frazama.
Ukazuje na tradicionalizam i zastarjelost kole, te kritizira zanemarivanje sela. Kritizira
uenje memoriranjem i bez razumijevanja ime ukazuje na potrebu stvaralake nastave i
uenikog aktiviteta. Smatra da je kola zanemarila interese obitelji i ovjeka.

Jagoda Truhelka (1864.-1957.) pise o moralnom odgoju djece. U lanku izlaze filozofsko-
pedagoki okvir problema i zapaanja iz djeje psihologije. Tvrdi da je moralni odgoj
zanemaren u prvom redu zbog toga jer kola zahtijeva odgoj intelekta. Trai suodnos znanja,
morala i karaktera. istie da je najvanije odgajanje u obiteljskoj kui. Za nju pod moralnost
spada itavo ovjekovo djelovanje. Istie da sa moralnim odgojem treba zapoeti odmah po
roenju.

Josip Boko pie o seksualnom pitanju u pukoj koli. Ukazuje na prirodnost seksualnosti.
Kae da u vrijeme razvoja znanosti ne govoriti o ovom pitanju predstavlja znak nazadovanja.
Kae da nepoznavanje seksualnog ivota uzrokuje mnoge probleme u drutvu. Kae da djecu
rano treba uputiti u pitanje seksualnosti, a da je to zadatak roditelja no oni nemaju potrebna
znanja za to.

Stjepan Tomi kritiki pie o novom tipu inteligencije, njenim potrebama, ambicijama i
sadraju ivota. Kae da se izobrazba u naim kolama prilagoena prolom a ne sljedeem
stoljeu. Kritizira nastavni sadraj i metode, te manjak socioloko-filozofskog pogleda na
svijet. Tomi u dva navrata pie o moralu. Ukazuje na uvjetovanost morala vremensko-
prostornim i kulturnim kontekstom. Napisao je brouruNedostatak suvremenih kola u kojoj
kritizira trenutno stanje. Razotkriva i objanjava nedostatke kola u BiH, ukazujui na
mogunost inoviranja. U ovoj knjiici istie da kole moraju pratiti drutveni razvitak.
Kritizira rascjepkanost nastavnih sadraja. Ukazuje na vanost i uvoenje drutvenih
predmeta npr. sociologije u sve kole, kao i da se uenici upoznaju s Ustavom. Kae da kola
ne bi smjela nametati autoritete uenicima. Zalae se za estetski odgoj i obrazovanje i pristaa
je radne kole.
Jovanka iljak u prvom lanku govori o tekom poloaju djeteta nakon rata. Die glas
protiv nemorala, egoizma, zanemarivanja djece i majki i sl. Ukazuje na slabu brigu i zatitu
djece u Jugoslavije i usporeuje je sa stanjem u ehoslovakoj.
U drugom lanku osuuje nepravdu koju djeca doivljavaju samo zato jer su siromana.

Kamilo Brossler (1901.-1967.) Inventivan je i originalan pedagog. Bavi se pitanjima

socijalne pedagogije, psihologije i prosvjeivanja mladei i sl. Pie o samoupravljanju uenika
u naim kolama. Kritizira nedostatak uenike samouprave. Smatra da u postojeoj kolskoj
organizaciji nema demokratinosti, slobode, samorada niti bliskih odnosa izmeu nastavnika i
uenika. Kritizira nastavnike koji su se borili protiv samouprave zbog vlastitih strahova i
komoditeta. Smatra da samoupravljanje moe oiviti kolsku praksu i atmosferu.

Salih Ljubuni (1890.-1964.) pie o individualnoj psihologiji, koju prihvaa, i njegoj

primjeni u odgoju. Tvrdi da su odgojno-obrazovni rezultati naih kola veoma slabi. Ukazuje
da su rezultati odgoja u prolosti bili bolji negoli u sadanjosti, te ukazuje na krizu odgoja.
Ukazuje na moguu veliku odgojnu vrijednost kina. Najvaniji je autor, uz Vidovia, u
Uzgajatelju. U Pregledu, rubrici Uzgajatelja, pie o najnovijim psiholokim i pedagokim
strujanjima u svijetu i kod nas. Njegova je sintagma pedagoki pronalazak kojom uitelje
usporeuje s majstorima i ukazuje da i majstor od dobra materijala moe napraviti lo
proizvod. Ukazuje na vanost ljubavi, zanosa i oduevljenja za nastavniki posao. Zastupa
pravac radne kole. Kritizira metode i sadraj rada u koli. istie ueniku pasivnost i
sputavanje individualnosti. Ukazuje na potrebu reformiranja nastavnika i profesora. Pie o
mnogim manjkavostima srednjih kola. Odgovornost za poraznu situaciju i klimu najveim
djelom snose nastavnici, a potom uenici i obitelj. Trai da se uenici to ranije upoznaju s
pitanjima seksualnosti. Kae da se mogu organizirati predavanja s ciljem to boljeg
upoznavanja uenika i roditelja s seksualnou.

OSMO POGLAVLJE Nova kola (1922.) u razvitku pedagoke misli

UVOD: asopis za kulturni ivot kole i uitelja; izaao je samo jedan dvobroj. Urednik i
vlasnik je Kamenko Miloevi. Pokrenuta je s ciljem unaprejeenja kolstva, poglavito
nastave.

Mihailovi: kolsko pitanje i drava ukazuje na obveze drutva prema koli. Istie da je
kola u slubi drutva, a ne obratno, pa prema tome zaostalost drutva za posljedicu ima
zaostalost kole. Dunost je drave: da gradi kolske zgrade koje zadovoljavaju pedagoko-
higijenske normative, da gradi knjinice, itaonice i sveuilita, da materijalno i psihiki
osigura sigurnost uenicima osnovnih kola

Gabrijel Kompejre: Koedukacija spolova prijevod s taljanskog jezika. Ukazuje se da je u

SAD-u koedukacija uvedena 1840. Ukazuje se na prednosti i nedostatke koedukacije. U
drugom lanku: Pedagogika mladosti - autor pie o amerikom odgoju u pogledu Stanleya
Halla. On kae da filozofijska i psiholoka istraivanja imaju smisla jedino ako slue odgoju.
Hall kritizira ameriki sustav kolstva u cjelini; kritizira i uiteljske kole i sveuilita koji ne
odgovaraju na drutvene potrebe. Nadalje kritizira opredjeljenje mladih za bogastvo, a
zanemarivanje morala. Kritizira formalnu nastavu i zagovara vraanje prirodi.
Milo Popovi urin pie o dunostima nove kole. Ukazuje na potrebu stvarnog
mjenjanja stare kole, a ne samo govora o promjenama. Kae da je potrebno reformirati
nastavne metode. Ukazuje na odbojnost uenika naspram kole. Zalae se za kolu rada koja
moe zadovoljiti djeju radoznalost i potrebu za znanjem. Trenutna kola ne razvija cjelovitu
linost.

DEVETO POGLAVLJE Znaaj Pregleda(1910-1913; 1927 - ) u razvitku pedagoke misli

UVOD: Pozornost je poklanjao politikim, socijalnim, ekonomskim i drugim aktualnim

pitanjima.

Slobodan Popovi (1896.-1977.) profesor sveuilita u Beogradu i istaknuti pedagog, bavi

se kulturnom pedagogijom i psihologijom mladosti. Ukazuje na vanost vjebanja psihe,
tj.samoiskazivanja i dobrobit koju to donosi: smirenost, bolje donoenje odluka i odbacivanje
tetnih utjecaja. Smatra da razvijanje sposobnosti samoiskazivanja razvija samokontrolu i
omoguava samostalnije djelovanje mladei. On ne uzima samorad kao temeljno odgojno
polazite! Popovi niti precjenjuje mo odgoja niti idealizira ovjeka. Smatra da glavnu ulogu
u formiranju linosti imaju samokritika i samoradnja, uz podrku odgajatelja. istie negativnu
stranu kazna i zabrana. Objavljuje studiju Duevni ivot seoske mladei.

U meuratnom razdoblju u BiH nije osnovana nijedna visokokolska ustanova ni via kola.

Stevo Petranovi uitelj i revolucionar, kae da svaki uitelj treba buditi nacionalnu svjest
uenika.
Uitelji sprskih kola u BiH prije austrijske okupacije su jedine voe nacionalno-prosvjetnog
pokreta.
miss Irbijeva 45 godina provela u Sarajevu i njegovu kulturno-prosvjetnom podizanju, a
poglavito ena. 1869. godine je otvorila zavod, protestantsku kolu, za ensku djecu. posebno
se istakla za vrijeme ustanka 1875-1878.

doktorica Maa ivanovi pie o biolokim, psiholokim i socijalnim oblicima zatite djece.
Pie o zatiti djece u europskim zemljama. Donosi djelove enevske konvencije o pravima
djeteta: potreba normalnog razvoja, zatite i pomoi djeci u svim prilikama. Ukazuje na
vanost obitelji za razvoj i zatitu djece; loe rezultate koje postiu djeji domovi. Tu se djeca
tretiraju kao manje vrijedna, odrastaju u strahu od kazni i uniformiranosti. Ne vodi se rauna o
intelektualnom i moralnom odgoju. takvim odgojem stvaraju se destruktivne linosti. ukazuje
na vanost zdrave obiteljiu i razvnopravnosti mukarca i ene.

Teodor Kruevac ukazuje na kulturno-prosvjetnu zaostalost sela. Ovaj rad bi trebala

organizirati drava. rjeenje nalazi u buenju unutarne svijeti seljaka o potrebi prosvjeivanja,
knjiga, predavanja i sl. Kritizira razna pjevaka, kulturna i slina drutva.
Ilija Grbi pie o narodnoj prosvjeti i kulturi. Ukazuje da za velik postotak nepismenih na
selu nisu krivi uitelji ve loe socijalno-politike prilike. Nepismenost je vaan drutveni
problem koji zahtjeva cjelovito rjeenje. Ukazuje na grupacije koji se bore protiv
prosvjeivanja sela; lou kolsku sliku u kojoj je mnogo kola zatvoreno ili bez uitelja.
ukazuje na politiziranje narodne kole koja je izgubila osnovni cilj.
Argumentirano razlikuje pismene ljude od onih koji su na alafabetskim teajevima nauili
slova i potpisati se. Kritizira ameriku filmsku produkciju koja nam se prezentira i njenu lou
kvalitetu. Gleda na to kao laku zabavu i razonodu koja prua mogunost bijega od stvarnosti.
Kae da za rjeenje drutvenih problema treba provesti korjenitu drutvenu reformu koja e
ukloniti socijalne uzroke.
U drugom lanku pie o Bosanskom selu polauju mladei i stupnju pismenosti. Ukazuje na
sveukupnu zaostalost sela. Kritizira kole iz kojih uenici izlaze samo s golom pismenou i
potom gube svaki dodir s knjigom. Posebno ukazuje na loe obrazovanje enske omladine
koja kasnije odgaja djecu. Potrbno je osigurati dodir s knjigom i elju za saznanjem i nakon
zavretka kole. Kritizira dravna prosvjetna nastojanja na selu koja su u slubi vladajue
ideologije. Potrebno je organizirati predavanja, otvoriti knjinice i sl. da se selo bre izvede iz
mraka. Hvali Lazariev bukvar koji e biti od neprocjenjive vanosti za suzbijanje
nepismenosti. Grbi je pristaa i poznavatalj socijalne pedagogije. Ukazuje da je kola
sastavni dio drutva. Po njemu e se kolstvo mjenjati promjenom drutveno-ekonomskih
odnosa. Kritian je prema fondu kojim raspolau seoske itaonice.

Milo Popovi urin posjeduje iroko filozofijsko obrazovanje. Pie o nastanku

pozitivizma i njegovim glavnim predstavnicima. Kritizira herbartovu pedagogiju, a zalae se
za kolu rada i pedologiju. Kritizira posebno predstavnike kulturne pedagogije: Litta,
Sprangera i Fikera, a prihvaa Layevu kolu ina. Istie prednosti nove kole, tj. u njegovu
sluaju radne kole: bolje uvjete rada, povezanost sa ivotom, okrenutost ueniku i sl.
Ukazuje na postojanje kola za bogate i kola za siromane. Zalae se za jedinstveno kolstvo
pristupano svima. Nastava treba biti politehnika i znanstvena, te odgajati za mir i
solidarnost.
Dalje pie o spontanitetu odgoja i biogenetskim teorijama pedologije, jedinstva biolokog i
socijalnog u odgoju u obliku cjelovito osvrta na pedologiju. Ukazuje na velajalost pedoloke
teorije, a samim time i na nevaljalost pedologije kao znanosti. Pedologija je pokuala itav
razvoj objasniti biolokim faktorima. Popovi smatra da treba uvaavati i bioloki i socijalni
moment u odgoju.

Marcel najder (1900-1941) pie filozofske, socioloke i psiholoke rasprave. U prvom

lanku pie o amerikoj psihologiji, tj. biheviorizmu i filozofiji, poglavito pragmatizmu.
Napisao je 1939. nekrolog S.Freudu. Autor ima pozitivan stav prema psihoanalizi. Ukazuje na
povezanost eksperimentalne psihologije i odgojnih problema. Zalae se za biranje kole koja
odgovara sposobnostima djeteta kao i razvijanje procesa profesionalne orjentacije. Postavlja
pitanje odnosa prema djeci s potekoama u razvoju. Kritiki pie o suvremenim teorijama
inteligencije, njeno mjerenje i imbenike koje predstavlja.

ore Pejanovi istrauje kulturno-prosvjetnu batinu BiH. Pie o stanju za vrijeme turske
okupacije. Kae za Topal-pau da posebnu vanost pridaje odgoju mladei otvaranjem
dravnih osnovnih i srednjih kola. Za njegove vladavine otvara se knjinica arapskih,
perzijskih i turskih djela i vilajetska tiskara.
Osnivanje vilajetske tiskare 1866. u Sarajevu. Ovdje se tiskaju asopisi Bosanski vjestnik i
Bosna. Pie i o osnivanju tiskare u Mostaru don Franje Milievia 1872.godine. Pie i o
kulturno-prosvjetnim drutvima
Kosta Grubai (1909.-1968.) uz naslijee pridaje vanost okolini i socioekonomskim
uvjetima odgoja u razvoju linosti. Ukazuje na vanost uroenih predispozicija i mogunosti
okoline da ih prepozna i razvije. Kritizira teorije o uroenoj i nepromjenjivoj inteligenciji. On
uvjek promatra uzrono-posljedinu vezu odgojnih faktora. Ukazuje da je kriza kolstva
uzrokovana krizom drutva.
U kraem osvrtu prikazuje kolske prilike u ehoslovakoj i usporedbom sa stanjem u
Jugoslaviji ukazuje na ovdanju kulturnu zaostalost i nepismenost. Ukazuje na potrebu
prijateljskog odnosa uenik-uitelj. Pie o razvoju filozofije i pedagogije u ehoslovakoj pri
emu posebno istie Komenskog. Istie potrebu demokratizacije i laicizacije (povratka u
osnovni oblik) odgoja.
Grubai prouava ulogu propagande, javnog miljenja i tiska u procesu prosvjeivanja, s
naglaskom na odgojnu funkciju tiska. Smatra da uenike treba u koli osposobiti u koritenju
novina u obrazovanju. Smatra da e se tako razviti potreba za itanjem i kritikom odnosu
prema proitanom.

Milo Pavlovi pie o utjecaju i ulozi linosti nastavnika u uspjehu uenika s psihologijskog
i karakternog stajalita. Smatra da su sljedee osobine potrebne kod uitelja: razumijevanje i
shvaanje znaaja odgoja, elja i sposobnost za promatranje i prouavanje djece, naviknutost
na djecu i ulaganje vlastitih snaga za dobrobit odgajanika. Istie i stalnu metodiku i
didaktiku pripremu. Pavlovi idelizira linost nastavnika.
Dalje pie o kinematografu kao odgojnom sredstvu poglavito kod moralnog odgajanja.

DESETO POGLAVLJE Doprinos KUD-ova u razvitku odgoja i obrazovanja

KUD-ovi su osnovani sljedeim redom: La Benevolencija(1892); Prosvjeta(1902); Napredak

(1902 u Mostaru i Sarajevu 1907 objedinjen); Gajret(1903); Narodna uzdanica(1924).
Imaju znaajnu prosvjetnu i prosvjetiteljsku ulogu. Pridaju vanost obiteljskom i vjerskom
odgoju te istraivanju kulturne batine.

Znaaj Prosvjete u razvitku pedagoke misli

U 1922-3 godini pie se o suradnji roditelja i kole, ulozi seoskih domaikih kola i
itaonica i kninica. Ukazuje se na vanost knjige u narodnom prosvjeenju.
U Kalendaru za 1925. Paja Radojavljevi pie o pokretu tzv. socijalnih sredita u Americi,
zapoetom 1907.-e u New Yorku, koji ima za cilj obnavljanje zajednitva meu ljudima. Ova
drutva rade na konstrukciji, kooperaciji, koncentraciji, konzultaciji i kultivaciji. Ukazuje na
vanost izbora prikladnog kolskog upravitelja i njegovih obveza. Ukazuje na potrebu
Amerikanaca da se udruuju i ulogu kole koja ne stvara razlike meu pojedincima.
U Kaledndaru za 1927. Branko Kabelji, profesor pedagogije, pie o uiteljima i narodnom
odgoju. Precjenjuje mo odgoja pridajui mu ulogu trensformatora drutva. Istie vanost
odgajanja cjelovite linosti i kritizira jednostranost stare kole. U pitanjima tjelesnog odgoja
slijedi naturaliste istiui vanost priroden i djeje aktivnosti. Za njega uitelj ima presudnu
ulogu u prosvjeivanju naroda.
Pie se i prosvjetinim kolama za seoske domaice koje su svoje polaznice obuavali
svakodnevnim kunim poslovima. Primaju ensku djecu od 15 do 30 godina. Ove kole su se
odravale od poetka listopada do kraja ouljka. Polaznice bi se najprije poduile pismenosti i
raunanju a potom kuanikim poslovima. Ove kole su zakonom ukinute 1929.
Narodno prosvjeivanje
Velika nepismenost i broj djece neobuhvaanje kolom u Jugoslaviji. Pie o zakonu o
osnovnim kolama koji kae da svi nepismeni mlai od 25 godina moraju pohaati teajeve
za nepismene(traju 4 mjeseca), a mogu i stariji ako ele. Prosvjeta je organizirala teajeve za
nepismene. Polaznici su dobivali besplatno sve potrebno za rad, a uitelji su dobivali nagradu
po zavretku teaja. Ukazuje se ne negativne posljedice nepismenosti po pojedinca i drutvo.
Novim zakonom o osnovnim kolama one su dune organizirati analfabetske teajeve a svi
nepismeni mlai od 25 godina trebaju ih pohaati. Ukazuje se da ne samo uitelji ve i svi
pismeni mogu pomoi u opismenjavanju.
U Kalendaru za 1931. - Milan evi(1866-1934) polemizira sa shvaanjima da pedagogija
nije znanost. evi je glorifikator odgoja. Ukazuje na potrebu sistematiskuh znanja, tj.
obrazovanja da bi se pravilno odgajalo.
Stevo Kalueri dugogodinjski direktor raznih kola - pie o roditeljskim grekama u
odgoju djece. Ukazuje da je obitelj primarni odgojni faktor, a kola njegov dodatak, te na neke
odgojne pogreke i ispravne postupke i metode.
U Kalendaru za 1936. Boidar Zeevi pie o Novoj koli i potrebi reformiranja kolstva u
pravcu suvremenih strujanja u Europi i Americi. Kae da naa budunost ovisi o obrazovnom
sustavu. Stoga kae da narodna kola treba graditi ljubav prema dravi, buditi nacionalnu
svijest i moderne poglede na ivot. kola treba otkriti djeje sklonosti i potom ih razvijati.
Kritizira kolski verbalizam. Krizizira unifikaciju i centralizaciju kolstva. Zalae se za
otvaranje oglednih kola i kolovanje najboljih studenata u inozemstvu gdje e se upoznati sa
raznim kolskim sustavima.
U Kalendaru za 1938. ukazuje se na katastrofalno stanje narodne pismenosti. Kae se da nije
vjerojetno da e u blioj budunosti svako dijete dobiti osnovnokolsko obrazovanje. Istie se
opseg nepismenosti i teina problema, te se trai angairanje svih snaga na njegovu rjeenju.
Po popisu stanivnitva iz 1931. u Jugoslaviji je bilo gotovo 50% nepismena puanstva.
U tekstu ulica i odgoj se ukazuje na lo utjecaj ulice na djecu. Ukazuje se da djeca trebaju
ulicu za druenje s vrnjacima i bijeg od obiteljske svakodnevnice. Ukazuje se na vanost
odgojne suradnje obitelji i kole. Kritizira roditelje kojima je odgajanje teret. Smatra da bi
tampa i lektira prilagoena omladini smanjila negativni odgojni utjecaj ulice.

Znaaj Napretka u razvitku pedagoke misli

Do 1878. kolstvo je konfesionalno i financira se od strane pojedinih vjerskih
zajednica. Islmsko kolstvo mektebi i mualimi. Katoliko kolstvo samostani.
1869. Zakon o ustrostvu kolstva u turskoj carevini: mektebi, rudije, idadije i sultanije
svaka traje 4 godine, sultanija nije uspostavljena.
Rudije oblik trgovake kole ili nie realke. Ui se vjeronauk, arapski, turski i perzijski, te
materinji jezik raun, povjest i sl.
don Frane Milievi (1835-1903) osniva tiskare (1872) i prvog lista, Hercegovaki
bosiljak, u Mostaru.
Napretkova knjinica otvorena je 1928. Za njeno otvaranje su zasluni Mijo Poljak i dr.
Matija Lopac. Imala je za cilj suzbijanje nepismenosti u BiH.

Analfabatski teajevi Napredak je aktivan i na ovom polju. Napretkova prosvjetna sekcija

se brine o teajevima na kojima je rad detaljno razraen. Poduavaju uitelji, sveenici i
pomoni uitelji. Teajevi zapoinju 1.11 a zavravaju 31.3 i svaki polaznik dobiva diplonu.
Postoje razraeni planovi, gradivo, metode pouavanja i sve potrebno, a teajeve polaze i
ene. Napredak takoer brine o studentima koje stipendira, omladini, knjinica i ostalom
kulturno prosvjetnom r0du.
Tugomir Alaupovi(1870 1958) je bio prvi domai profesor na velikoj gimnaziji u
Sarajevu, ravnatelj Velike gimnazije u Tuzli, savjetnik odjela za kolstvo i
nadzornik srednjih kola u BiH, inae doktor slavistike. Radi na preporodu sveukupnog
poloaja Hrvata u BiH, zasluan je za osnivanje Napretka kojem je prvi potpredsjednik.
fra. Aneo Kraljevi (1807.-1865.) biskup i pisac. Filozofiju i teologiju je studirao u
Maarskoj, ui turski i arapski jezik kod Marijana unjia. 1844. u hercegovini gradi novi
samostan. Gradi kolu uz crkvu, nastavnici su franjevci i kola je besplatna. Uz osnivanje
kola i sjemenita Kraljevi vodi i analfabetske teajeve.

Znaaj Narodne uzdanice (1923.-1946.) u razvitku pedagoke misli

Gazalija (1058.-1111.) kao pedagog Ukazuje se na vanost islamskih mislilaca na
polju pedagogije. Istie se da je Gazalija za islamsku pedagogiju isto to i Sokrat, Platon,
Komensky, Locke i ostali pedgoki klasici zapadnoj pedagogiji. Bavi se teorijom spoznaje
700 godina prije Kanta. Svoje pedagoke nazore izloio je u djelu: O dijete koja je
zauislamsku znanost isto to i Emil za zapadnjaku. Gazalija scojim djelom izaziva estoko
kritiku tadanje zajednice. Smatra ga se predhodnikom pedagogijski klasika zadapadne
kulture. Raspravlja o opim odgojnim pitanjima kao npr. o moi i granicama odgoja i vjeruje
u mo odgoja. Gazalija istie vanost nasljea, okoline i samog pojedinca u odgojnom
procesu. Smatra da se odgoj moe provoditi samo vjersko-moralnim putem. Istie veliku
ulogu uitelja i protivi se tjelesnim kaznama. Zalae se za razvitak cjelovite linosti i ukazuje
na drutvenu stranu odgoja.

Znaaj Gajreta (1903.-1946.) u razvitku pedagoke misli

efkija Bubi: Izbor strunih kola ukazuje se na potrebu kolovanja djece i
mladei. Smatra da je potrebno dodatno osposobiti majke za brigu o obrazovanju djece i
stvaranje odgovarajue komunikacije s kolom. Treba im pomoi i pri izboru kole. Istie da
kola ima zadatak irenja kulture u narodu, a ne samo osposobljavanja za zvanje.

Hamdija Muli: Prosvjeivanje knjigom za njega je prosvjeivanje=obrazovanje, a smatra

da poinje rano i traje itav ivot. Odrazovanje i odgoj djeluju zajedno i daju ovjeku
potrebnu ivotnu kulturu. Istie ulogu sredine, kole i samog pojedinca u procesu
obrazovanja. Veliku vanost pridaje knjizi u obrazovanju. Ukazuje na potrebu itanja i slabu
italaku kulturu na naim prostorima. Istie vanost itaonica i knjinica, odabira knjiga i
odgoja za itanje. Istie vanost narodnih itaonica jer one: potiu itanje, usmjeravaju pri
odabiru, suzbijaju irenje loe literature i bude elju za pisanjem kod naroda.

Ljeenje mucanja kod male djece Ukazuje se na potrebu upoznavanja ljenika, pedagoga i
roditelja s problemima mucanja. Odbacuje se teza da je mucanje nasljedno i ukazuje se da
pristup ljeenju mora biti individualan. Istie da je potrebno sprjeiti mogue probleme jer je
preodgoj tei negoli odgoj. Ukazuje na probleme s kojim se susreu djeca koja mucaju pri
polasku u kolu i posljedice koje ono ima po pojedince i drutvo.
Mustafa Ajanovi: Najvee potrebe i nedostatci vjerskih kola raspravlja se o problemu i
radu na odgoju i obrazovanju u vjerskim kolama. Ukazuje na rairenost upotrebe alkohola u
ovim kolama. Odgoju se, a poglavito vjerskom, ne posveuje potrebna panja. Isto tako
zakazao je i obiteljski odgoj jer roditelji prebacuju odgovornost na kolu. Ukazuje na vanost
suradnje svih odgojnih faktora.

ZAKLJUAK O DJELOVAJU KUD-ova

KUD-ovi su veinom osnovani na nacionalno-vjerskoj osnovi. Imaju vanu ulogu u
kolovanju moladine i stvaranju domae inteligencije. Ova drutva se intezivno bave
publicistikom i objavljuje svoje mjesenike i kalendare. Razvijali su meunarodnu i
meukonfesionalnu snoljivost, potovanje i uvaavanje. Najee pedagoke teme su:
narodno prosvjeivanje, analfabetski teajevi, otvaranje knjinica i itaonica. Ocjenjivao se
kolski sustav i traila njegova modernizacija. Piu istaknuti strunjaci tako da napisano ima
znanstvenu vrijednost. U razdoblju izmeu dvaju ratova pedagogija se ui u kola,a svih
vjeroispovjesti. Po 1925.-e prevladava Herbartova pedagogija a potom je razmjenjuje radna
kola duhovnog smjera u veini sluajeva. I fond sati pedagogije u vjerskim kolama je
zadovoljavajui, a u upotrebi su Basariekovi udbenici.

Prvo KD osnovali su idovi 1892. La Benevolencia.

Srpsko KD Prosvjeta 1902.
Hrvatsko KD Napredak 1902 u Mostaru i Sarajevu 1907. objedinjen.
KD Gajret 1903.
KD Narodna uzdanica 1924.