PEDAGOKA MISAO U EUROPI I BOSNI I HERCEGOVINI KRAJEM 19.

I
POETKOM 20. STOLJEA

U navedenom periodu prostor BiH je zaostao za veinom zemalja Europe. Za vrijeme

Turske vladavine kole su uglavnom bile konfesionalne, a samostani, manastiri i medrese
glavni centri i sredita kulturno- prosvjetnog rada. Nastoji se na tome da kole budu dravne.
Srednje kolstvo je nerazvijeno.
Rudije - Osnivanje rudija u BiH predvieno je jo turskim Zakonom o kolstvu od 1869.
godine. Prva rudija je osnovana jo ranije u Sarajevu, 1864. godine. Rudija je bila prva
svjetovna, dravna kola, a po nastavnom planu i programu je sliila tadanjim europskim
graanskim kolama. Rudije su bile etverorazredne srednje kole. U Visokom je rudija
otvorena oko 1870., odmah poslije donoenja spomenutog zakona, a prestala je s radom
odmah po okupaciji BiH od strane Austrougarske.
Franjevaka klasina gimnazija u Visokom poela je sa radom 1900. godina kada je
preseljena iz Gue Gore. Do tada je u Guoj Gori radila kao kola sa pet razreda dok je sa
dolaskom u Visoko otvoren i esti razred.Ova ustanova predstavlja najznaajniju kulturno-
prosvjetnu ustanovu Hrvata u Visokom i smjetena je u samostanu Sv. Bonaventure.
Gimnazija je u Sarajevu osnovana 1879. god, u Mostaru 1893., u Banja Luci 1895.,
u Tuzli 1899. god., Uiteljska je kola osnovana 1886. god. a prije toga 1882. otvoreno je
obrazovalite za pomone uitelje.

U ovom razdoblju (kraj 19. i poetak 20. st.) jo nema institucionalnih okvira za razvoj
pedagoke teorije - fakulteta, instituta, zavoda, i sl. Prvi pedagoki list pokrenut je tek 1894.
god. s naslovom kolski vjesnik. Hrvatski pedagoko-knjievni zbor osnovan je 1870. kao
najstarije pedagoko drutvo na Balkanu, a najstariji asopis Napredak izlazi od 1859. god. U
Bosni je jo 1850. god. fra Ivan Frano Juki pokrenuo asopis Bosanski prijatelj.

U kolstvu BiH u navedenom razdoblju je snaan utjecaj uenja Johanna Friedricha

Herbarta. Posljednjih godina 19. st. Herbartova pedagogija potpuno je prevladala naim
krajevima i dugo e ostati etablirana u odgojno- obrazovni sustav.
Pedagoka je misao na ovom prostoru bila u doticaju s europskom i svjetskom bez
obzira to na ovom podruju nisu postojali iri institucionalni okviri za razvoj pedagogije. U
svakom sluaju postojao je veliki raskorak s vladajuom praksom i teorijskim spoznajama.
Praksa je bila tradicionalna, a u teoriji su prisutni apeli za primjenu inovacija i uvaavanje
novih koncepcija, kola i reformnih pravaca. Krajem 19. i poetkom 20. st. u pedagoku
teoriju i praksu prodiru novi reformni pravci koji su u oporbi s Herbartovom pedagogijom.
Krajem 19. stoljea u zapadnoj je Europi samo mali postotak nepismenih,(u BiH oko 50%),
kolstvo je obvezno i besplatno.
Poetak 20.-og stoljea u pedagogiji karakterizira bogaenje nastavnog rada po
sadraju, formi izvoenja i implementaciji novih reformnih pedagokih pravaca. Razredno-
predmetna organizacija nastave kombinira se s grupnim i individualnim radom, iako frontalni
rad i dalje dominira. Pokret radne kole je imao pristae i u naim krajevima, a u praksi se
ostvario tek izmeu dvaju ratova kad je uveden runi rad u kole kao obavezan nastavni
predmet.
Istaknuto mjesto u razvoju eksperimentalne pedagogije pripada Paji Radosavljeviu
(1879.-1958.), profesoru Pedagokog fakulteta Sveuilita u New York. Napisao je Uvod u
eksperimentalnu pedagogiju (I i II dio, Zagreb 1910., 1912.), Uvod u eksperimentalnu
psihologiju (I i II dio, 1908. i 1909.) i mnoga druga djela.
I socijalna je pedagogija jedan od pedagokih pravaca nastalih krajem 19. i poetkom
20. st. Osniva je Paul Natorp (1854.-1924.), koji je 1899. napisao djelo Sazialpdgogik.
Natorpova socijalna pedagogija ne razumijeva pod tim pojmom ono to primjerice
naglaavaju Platon i Pestalozzi, a to je vanost drutvenih ciljeva u odgoju. Natorp i
sljedbenici hoe da za dravu (Njemaku) odgoje svu djecu njemake nacije. To je ustvari
dravljanski odgoj kao i kod Kerschensteinera. I predstavnicima ove pedagogije pojedinac je
apstrakcija bez naroda, pa je zadatak odgoja da pojedinac postane svjestan te injenice i bude
to odaniji graanin svoje nacionalne drave.
Ovdje treba razlikovati sociologijsku pedagogiju - pravac u pedagogiji to zastupa
socijalni determinizam i umanjuje ulogu linosti u odgoju. Ovaj pravac ustvari pedagogiju
zamjenjuje sociologijom odgoja, a odgoj smatra prilagoavanjem pojedinca drutvu
(sociologizam). Po ovom je uenju odgoj drutvena pojava, a ciljeve odgoja treba postavljati
drutvo. Sociologijska je pedagogija pokazala socioloka istraivanja odgojnih faktora -
obitelji, drave, kole, razreda, Crkve, kao i socijalnih odnosa u ovim i drugim odgojnim
sredinama.
I filozofijska je pedagogija kao pravac u pedagogiji nastala u ovom razdoblju. Ova je
pedagogija, nasuprot biologizmu i psihologizmu, ponovno postavila pitanje o filozofijskim
osnovama pedagogije. Predstavnici su ove pedagogije - W. Dilthey, E. Spranger, Th. Litt i dr.
teili afirmiranju duhovnih vrijednosti i snanijem proimanju odgoja i obrazovanja kulturom,
i uope kulturnim sadrajima. Prvi povijesni pokuaj stvaranja filozofijske pedagogije uinio
je Platon kada je pedagoki sustav deducirao iz svoje vlastite idealistike filozofije.
Kulturna pedagogija ili pedagogija kulture je jedan smjer njemake filozofijske
pedagogije. Istaknuti su predstavnici W. Dilthey, E. Spranger, Th. Litt. Ova pedagogija teite
u odgoju stavlja na kulturna dobra, vrednote i njihovu receptivnost, osposobljavanje lanova
zajednice za aktivno sudjelovanje u kulturnom ivotu i u daljem razvoju kulture.
Svi su ovi pravci izraz tenji za nalaenjem to uinkovitijih oblika, sadraja, metoda,
organizacije nastave i poloaja uenika i nastavnika u odgojno-obrazovnom sustavu.
Nai prosvjetni djelatnici se s reformnim pravcima upoznaju ili na kolovanju i boravku u
inozemstvu ili preko strane periodike. Pod utjecajem reformne pedagogije dinamizirane su
nastavne metode, odnosno u nastavi se primjenjuje kombiniranje metoda i oblika rada kako bi
se podigao kvalitet nastave, uenici su postali subjekti rada.
U nas je i dalje dominirao herbartizam, a tek se poslije rata(1918.) uvode oblici radne
kole, prije svega, manualnog smjera. Nai su nastavnici pod snanim utjecajem Herbarta i
herbartovaca; permanentno je trajala polemika izmeu pristaa tzv. stare kole i onih koji
su se zalagali za provedbu reformi i prevladavanje postojeeg kolskog sustava. Predstavnici
ovih pravaca su se zalagali za univerzalne vrijednosti, ali s velikim razlikama u pridavanju
znaaja pojedinim relevantnim pedagokim faktorima. Radikalnim i prenaglaenim
ukazivanjem na slabosti vladajuih kola i smjerova, novi reformni pravci su odigrali
znaajnu ulogu u moderniziranju i obogaivanju kolskog sustava, te odgojno-obrazovnog
rada.
U BiH su djelovali istaknuti pojedinci koji su svojim stvaralakim radom davali
impulse razvoju pedagoke teorije i prakse. To su bili, prije svih, uitelji i profesori svjetovnih
i vjerskih kola. kolovali su se, uglavnom, u najistaknutijim sreditima onog vremena -
Beu, Pragu, Carigradu, Grazu, Berlinu, Zurichu i drugim mjestima. U ovu sredinu su
donosili i unosili europski duh i kulturu, ali i ovo tlo je svojim specifinostima obogaivalo
njihovu spoznaju. Meutim, nismo imali linosti i institucija koje bi bitno izgraivale nae
pedagoke doktrine.

1. Neke karakteristike pedagokog rada Vrhbosanske

visoke kole(1890.)

Glavni su predstavnici katolike pedagogije: sv. Augustin (354.-430.), Toma Akvinski

(1226.-1274.), J. Duns Scotus (1270.- 1308.), Petar Canisius (1521.-1597.), Gerson (1363.-
1429.) i dr. U cijeloj su Europi katolike, naroito isusovake gimnazije bile na dobrom glasu.
Bile su vrlo dobro organizirane, imale su izuzetno sposoban nastavniki kadar, pruale su
zavidnu kulturno-obrazovnu i prosvjetnu razinu i jamile uspjeh pitomaca.
U naim su krajevima isusovake gimnazije osnovane u Zagrebu 1607., Beogradu
1613., Rijeci 1627., Osijeku 1628., Dubrovniku 1658. i drugdje. U Hrvatsku su prvi isusovci
doli ve 1559. god. Godine 1570. u Europi su imali 155 kolegija, a 1750. ve 612, da bi
potkraj 17. i 18. st. veina viih kola u zapadnoeuropskim zemljama bila u njihovim rukama.
U Bosnu i Hercegovinu ih dovodi nadbiskup Stadler povjeravajui im vodstvo Travnike
gimnazije 1882. god.
Ratio studiorum donesen 1584. regulira cjelokupan kolski ivot, plan i program,
metodiku rada. Istaknuti pedagog ovog Reda Petar Canisius napisao je Veliki i Mali
katekizam za obuavanje djece i odraslih, a napisao je i Poetnicu za katolike kole.

U isusovake kole nije prodirala praksa pedocentrizma niti pak jednostrana uenja
pojedinih pedagokih pravaca. Ueniku se nije klanjalo; nije bio velianstvo, nego polaznik
koji je imao svoje radne i druge obveze i prava. Ni herbartizam se nije uspio uvui u ove
kole iako je u ukupnoj organizaciji i metodologiji rada bilo elemenata, to je i normalno, koji
karakteriziraju najefikasnije vidove navedenog uenja. U isusovakim kolama se velika
panja poklanjala tjelesnom i glazbenom odgoju, a odgajala se cjelovita linost, s
pozitivnim navikama (kulturnim, radnim i dr.). kole su bile uvene i po njegovanju
disputacija koje su poticale neophodni aktivitet, nastavu inile dinaminom, doprinosile
razumijevanju i stvaralakoj recepciji gradiva. Uenici su stjecali iroka teorijska znanja za
razvoj kritikog miljenja, vjeru u osobne snage, samostalnost u radu. Uenici su odgajani u
moralitetu i katolianstvu.
U Vrhbosanskoj visokoj koli naroito se izuavala i cijenila klasina civilizacija,
glazba, estetika i umjetnost uope. U kolama je njegovana Ciceronova vjetina - govornitvo,
retorika. Nastavnici su posjedovali adekvatno pedagoko-psiholoko obrazovanje i otklanjali
u svom radu prakticizam, rutinu, formalizam. Respektiran je ritam svakog uenika, a
nadarenim uenicima poklanjana je i posebna panja. Nastavnici su posjedovali iroko ope
obrazovanje, zavidnu pedagoku osposobljenost, dobro su poznavali psihofiziki ivot i
osobine djeteta i mladei u pubertetu i adolescenciji. Od linosti se uistinu mnogo trailo, ali
se uvalo i njeno dostojanstvo, njen integritet. Pitomci su se uspjeno odgajali u kolektivu,
navikavali na red i disciplinu, to je bilo od velike koristi u ivotu. Jedno od osnovnih naela
odgoja bila je tolerancija i razumijevanje posebno vana na ovom podruju. U Vrhbosanskoj
visokoj koli su posredovana svjetska kulturno-pedagoka iskustva, drao se korak s
vremenom i svijetom, te gajila ljubav prema znanju.

2. NEKE REFLEKSIJE O KULTURI KAO IDENTITETU I

KOHEZIJI HRVATA

2.1. Kultura - kohezija i identitet

Tijekom povijesti Hrvati su bili neprestano pod udarom denacionaliziranja, duhovnog,

kulturnog, i svekolikog prepariranja. Kao i danas prisvajane su, pljakane starine,
dragocjenosti iz muzeja, galerija, riznica, samostana, od privatnih osoba. U cilju zatite i
ouvanja naeg kulturnog naslijea, svjesni njegove vanosti, hercegovaki su fratri na
Humcu kod Ljubukog otvorili prvi javni muzej u BiH(1884).

2.2. Katolika crkva - nositeljica vrednota

 Na Hrvate u BiH utjeu djelovanja iz Dalmacije, s sjevera Hrvatske i s Istoka.
Katolika je crkva u BiH bila ona sila koja je tijekom povijesti, ba kao i danas, drala na
okupu i povezivala Hrvate. uvala je i njegovala, nepobitno je, hrvatski jezik, kulturnu
batinu, razvijala samosvijest, svijest o identitetu. Nije doputala kulturno otuivanje,
udaljavanje od vlastite kulture. kolovala je i svjetovnu inteligenciju. Hrvati su na ovim
prostorima zahvaljujui, prije svega, katolikim kolama, njihovoj vrsnoi izobrazbe,
nadoknaivali svoju manju brojnost u odnosu na druge dravotvorne narode imajui uvijek
najvei postotak pismenosti u BiH.
Nasilno zatvaranje nadaleko uvenih gimnazija u Travniku i na irokom Brijegu,
znamenitih teolokih fakulteta i vrlo uglednih kola asnih sestara zamjetljivo je u naoj
izobrazbi nakon 1945. godine. Dozvoljavala se ak kakva-takva skrb za Hrvate u inozemstvu,
njihove veze s rodnim krajem, ali je suradnja Hrvata u BiH s Hrvatskom sustavno guena i
ometana.

2.3. Trajna elja za to vrim vezama

Hrvatska je puanstvu u BiH bila sigurno pribjeite, topao zaklon i zatita. Ovo bi se
moglo potkrijepiti mnotvom primjera iz povijesti. Glasoviti fratar Didak Bunti tijekom
Prvog svjetskog rata alje izgladnjelu hercegovaku djecu u Hrvatsku. Od 1853. do 1876.
bosanski se franjevci izobraavaju u akovu i drugdje. Pojedini odgovorni Hrvati nikako da
prihvate povijesnu realnost: potrebu kohezije hrvatskog naroda, sudbinsku povezanost svih
njegovih dijelova kao jedinu alternativu opstojnosti na prostorima BiH.

2.4. Ostvarivanje nacionalne ravnopravnosti u kolstvu

I bez precjenjivanja uloge kole, nastavni sadraji presudno djeluju i na stvaranje

kulturnog identiteta, slike o svom i drugim narodima, te poznavanje materinskog jezika,
nacionalne povijesti, knjievnosti, umjetnosti, izgraivanju svijesti i samosvijesti. kolstvo i
kultura su zapravo iznimno osjetljive, odgovorne oblasti. Lako se ispolitiziraju, postanu
predmetom politike i njene manipulacije. Meusobna se sporenja ne javljaju, meutim, samo
zato to se ivi, na primjer, u vienacionalnoj, viekonfesionalnoj zajednici, nego, prije svega
zato to nije prikladno rijeeno nacionalno pitanje. Svaki narod ima svoj nacionalni interes,
svoje opravdane zahtjeve i potrebe u ovoj oblasti. Ono to je u prvom redu, jest povijesni
realitet po kojem svaki narod ima pravo da na temelju vlastite odgovornosti ureuje svoj
kolski sustav, imajui u vidu naravno i ono zajedniko o emu se postie dogovor.
Unificiranost bi kolskog sustava bila danas neodriva. U modemom svijetu, naime, i kole
imaju pravo na izradu dijela programa, a tu je fakultativna, izborna, dodatna, dopunska
nastava, vankolske aktivnosti i sl.

2.5. Hrvati hoe izobrazbu na svome jeziku

Srno je pitanje stoga na kakvim e se sadrajima mlade odgajati i izobraavati?. U

ovoj su sferi zapravo bile brojne proklamacije i rezolucije, kojima se pozivalo na
ravnopravnost jezika, kulture, knjievnosti, povijesti, reducirao se povijesni nacionalni
vidokrug ili se prezentirao u iskrivljenoj slici. Hrvati hoe izobrazbu na svom - hrvatskom
jeziku. Ne mogu dozvoliti, najmanje u svojoj dravi, da im netko drugi pie povijest,
knjievnost, gramatiku, i sve ono to ini njihov identitet, njihovu kulturnu i ukupnu batinu.
Kroz slubeni kolski sustav potiskivan je hrvatski identitet. Hrvati imaju posve negativno
iskustvo s dosadanjim centraliziranim sustavima, pa ni u kom sluaju (nipoto) ne bi mogli
prihvatiti pasivni poloaj u ovoj oblasti.
2.6. Prinos jaanju Federacije

U ovom djelu raspravlja se o ureenju kolstva u okviru postojee strukture

(multinacionalne, multikonfesionalne i multikulturalne Federacije). Tijekom kolovanja treba
upoznati prave vrijednosti i onih drugih. Nacionalna kultura treba da se potvruje na naelima
koja nisu protiv drukijeg. Tko danas zapravo skrbi o provedbi sporazuma o meunarodnoj
znanstvenoj, prosvjetno-kulturnoj i tehnikoj suradnji; kako se provode brojne konvencije iz
ovog djelokruga i sl.To je zadaa UNESCO-a, najznaajnije meunarodne organizacije za
obrazovanje, znanost i kultura, koja okuplja preko 170 zemalja.
Umjesto zakljuka
Danas je prihvaeno stajalite po kojemu je budunost pojedinih naroda i zajednica
izravno ovisna o kakvoi izobrazbe i odgoja. Tko naime bude imao bolji kolski sustav,
efikasniju izobrazbu, bre e i napredovati, razvijati se. Stoga kvantitet, masovnost mora
prerasti u kvalitet. Preobraaj kolstva je zapravo planetarno pitanje jer gotovo da i nema
zemlje koja kritiki ne propituje postojee stanje i ne vri stanovito poboljanje.

3. FRANJEVCI U PEDAGOGIJI I U NARODU

Pedagoki rad, u uem i irem smislu, bijae i jeste jedna od osnovnih i trajnih
djelatnosti bosanskih franjevaca. Moe se, naime, govoriti o njihovoj aktivnosti na otvaranju
vjerskih i svjetovnih kola, upnih i samostanskih, osiguranju nastavnih sredstava, podizanju
kolskih zgrada, na opismenjavanju naroda, zatim organiziranju razuenog kulturno-
prosvjetnog rada, pokretanju i izdavanju listova i asopisa. Utjecaji pojedinih pedagokih
pravaca i pedagogijske znanosti u cjelini, nalaze svoj trag u njihovom radu, ali se, dakako, ne
smije ispustiti iz vida i ono to su franjevci domaoj pedagokoj nauci i praksi dali, na planu
organizacije kolstva, izrade nastavnih planova i programa, strukturiranja nastave i primjene
svojih metoda i oblika rada. To se, takoer, odnosi i na izvankolski rad, rad s darovitim
uenicima, na metodiku uenja i pripremanje nastavnika, na izgradnju odnosa nastavnika i
uenika, ispitivanje i ocjenjivanje, te na druge oblasti pedagogijskog i duhovnog rada ovog
Reda. Svoju kulturnu i pedagoku misao bosanski su franjevci ostvarivali u jednoj
multikulturnoj, multikonfesionalnoj i multinacionalnoj sredini.
Pedagoka historiografija moe se izuavati i promatrati u svojim pojedinim
periodima. Uobiajena je periodizacija na:
I - vrijeme od dolaska franjevaca do pada Bosne
II - vrijeme Turske
III - period Austrougarske
IV - staru Jugoslaviju
V - period poslije Drugog svjetskog rata do danas.

Nadalje, pedagoki rad franjevaca mogao bi se razdijeliti na:

I - razdoblje do fra Matije Divkovia
II - od Divkovia do reformatora fra Stjepana Marijanovia
III - od Marijanovia do zasnivanja moderne teologije
IV - od otvaranja Teolokog fakulteta do danas.

1593. godine su franjevci dobili dozvolu od turskih vlasti da mogu poduavati pismenosti u
privatnim kuama.
1815 - Poetak slovstva - prvo izdanje u Splitu - biskupa Avgustina Miletia, tzv.
Biskupovaa i poetak analfabetskih teajeva.
1826. - Marijanoviev kolski sustav i pedagoka pravila.
1836 - fra Stjepan Marijanovi izdaje Bukvar iliti poetak slovstva... Ovo je bila prva
kolska knjiga do tada, a da nije bila i molitvenik.
1850. - Jukieva predstavka - zahtjev sultanu Abdul Madidu u 28 toaka; Bosanski prijatelj.
1866. - osnivanje tiskare u Sarajevu
1872. - osnivanje tiskare u Mostaru

Franjevci su osnivali samostanske - interne i eksterne - i upne kole, to bijahu i

glavna sredita prosvjete i kulture. U tim kolama je izobraavan podmladak, ali i djeca koja
se nisu pripremala za sveeniki poziv. Oni su preuzimali moderna europska iskustva u sferi
pedagokog i kulturno - prosvjetnog rada.
Samostanske su kole imale svoje specifinosti i karakteristike. Nastavnici su bili, u
pravilu, sveenici, i to oni koji su imali smisla i koji su bili kvalificirani za pedagoki rad.
Vodilo se rauna o mogunostima, sklonostima i potrebama uenika. Nastavnik je bio voditelj
i pomaga ueniku koji nije bio samo objekt u nastavi. Uz sve loe to se pridjeva
samostalnskim kolama ne moe se zanijekati injenica da se u ovim kolama njegovala i
kritinost, poticala divergentnost miljenja. A da se i ne govori o snanom razvoju logikog
miljenja i smisla za filozofiju. Repetitio est mater studiorum - bijae jedan od osnovnih
principa uenja bez kojeg je nezamisliva i moderna pedagogija. Ove kole posebno su uvene
po tome to su nauavale vjetini govornitva i to na zasadama Antike. Franjevake kole
forsiraju kvalitet, a ne osrednjost.

Nastavnici - odgajatelji su morali dobro poznavati psihofiziki razvoj odgajanika.

Disciplina je bila stroga. Traila se svjesna poslunost i odgovornost uenika u izvravanju
obveza u koli i izvan kole. Samostanske su kole bile sa mnogim karakteristikama onih
sedam slobodnih vjetina. Posebno su njegovane discipline iz trivijuma: gramatika, retorika i
dijalektika.
Nastava je, naravno, bila proeta vjerskim duhom, ali odgojni ciljevi nisu bili samo
religiozni nego i ivotni. Sklad misli, rijei i djela bijae osnovni postulat. Uenici ovih
kola su uz radni odgoj poklanjali panju i komponentama tjelesnog odgoja. Razvijao se
gotovo sveti odnos prema radu, marljivosti, ustrajnosti i samodisciplini.
U radu franjevaca se nalaze korijeni specijalne pedagogije (sirotita u Docu i
Sarajevu), ali i obrazovanja odraslih, kao i stvaranje potreba za samoobrazovanje i
samoodgoj.

4. KOLSTVO U DOBA FRA FILIPA LASTRIA (1700. 1783.)

I.
Meu bosanskim franjevcima 18. st. bez sumnje se najvie istie fra Filip Lastri,
estit uen redovnik i sveenik, razborit poglavar, revan propovjednik i topao duevan pisac.
Lastrievo djelo Epitome vetustatum provinciae bosniensis iz 1765. poetak je moderne
historiografije u BiH. Franjevci su gotovo u svim podrujima ivota i rada, treba li podsjeati,
prvi prokrili put, udarili temelj. Vano je istaknuti da je 18.st. pedagoko stoljee i treba
ukazati kakve su prilike u Europi, a kakve u Bosni gdje djeluje Filip Lastri.
Istaknuti umovi filozofije, teologije i drugih znanosti pokazivali su veliki interes i za
pitanja odgoja i obrazovanja, kolstva i prosvjete uope. Poticane su i organizirane rasprave o
kolstvu. Vjerovalo se u mo obrazovanja, prosvijeenosti. Zahtjevano je obvezno i besplatno
kolstvo za sve, rijeju prosvjeivanje naroda. I sam pojam prosvjeta nastao je u ovom
stoljeu kao izraz tenji naprednog graanstva da iroki slojevi naroda dobiju iroko
obrazovanje. Veoma uspjeno djeluju samostanske i katedralne kole, ali i graanske, viteke,
vojne i druge. Crkveni redovi redovnika i redovnica intenzivno i organizirano se bave
kolstvom. Ovo je i razdoblje procvata strunog obrazovanja. Uz lingvistiko i povijesno
usmjereno obrazovanje, u nastavne programe, u kole ulaze i prirodne znanosti, ekonomija,
pravne discipline. Istaknuto je naelo - znanje je mo. Nastava na materinskom jeziku sve vie
potiskuje latinski jezik sa sveuilita i kola, iako je latinski i nadalje jezik komuniciranja u
znanosti.

II.
Hrvatska je, odnosno svi hrvatski krajevi, poetkom 18. stoljea odnosno od 1699.
osloboena od Turske. U Hrvatskoj djeluju upne, samostanske, katedralne kole, ali postoje i
graanske kole. Biskup Juraj Drakovi utemeljio je humanistiku kolu jo 1578. godine.
Dakako tu su i puke kole, gimnazije. Svojim marnim radom na polju kolstva odlikuju se
pavlini sa uvenom gimnazijom u Lepoglavi od 1582. godine. Isusovci imaju gimnazije u
Zagrebu 1607., Rijeci 1627., Varadinu 1628 i drugdje. U Zagrebu je 1669. Isusovaka
gimnazija zbog vieg teaja dobila naziv Academia scientiarum, izjednaena sa
sveuilitem. Moderno sveuilite sveano je otvoreno 1874. Isusovci su imali dobro razraen
kolski sustav u dokumentu Ratio studiorum iz 1599. godine. Istakli su se diljem Europe
svojim zaista uspjenim metodama nastave i odgoja.
Odgojem i obrazovanjem enske djece bavile su se klarise - dole u Zagreb 1646. i
urulinke dole iz Ugarske u Varadin 1703. Ovo se razdoblje naziva prosvijeeni
apsolutizam. To je vrijeme vladanja Marije Terezije od 1740.-1780. i njezinog sina Josipa II.
1781.-1790., razdoblje takozvanog jozefinizma. U njihovo doba u kolstvu su izvrene
znaajne reforme, a reformator i organizator kolstva u Austriji i u Pruskoj bio je I. Felbiger.
Za vladanja Marije Terezije donesen je 1777. godine kolski sustav odnosno Ratio
educationis, latinski pisana naredba za organizaciju kolstva za Ugarsku i Hrvatsku jer su se
njihovi sabori ogradili od Opeg kolskog reda iz 1774. zbog njegovih germanizatorskih
tendencija. Opi kolski red, Allgemeine Scholordnung (1774.) i Ratio educationis (1777.)
znaajno su pridonijeli otvaranju kola kojima drava preuzima skrb.

U Bosni i Hercegovini u Lastrievo doba nema gotovo nita od onoga to je bilo u

drugim europskim zemljama i u Hrvatskoj. BiH je na periferiji. Nema znanstvenih,
prosvjetnih ustanova.

Vlada neprosvijeenost, posvemanja zaostalost. I u ovom stoljeu franjevci stvaraju

pobono-pounu literaturu, piu kronike, ljetopise, historiografske tekstove. Franjevci su se
posebice istaknuli kao propovjednici; stvarali su homiletiku knjievnost. Oni neprekidno s
marom skrbe o odgoju i obrazovanju ne samo svojih kandidata nego i o kolstvu puka.
Pojedine knjige kao to su Babua, Razgovor ugodni (Kaiev), Stipanua, Biskupovaa,
Nauk karstianski, bile su veoma popularne u narodu, s njima se ivjelo, putem njih se
opismenjavalo. Franjevci otvaraju narodne kole, uionice u Bosni Srebrenoj sredinom 19.
stoljea.

5. PREPORODITELJ KOLSTVA fra Stjepan

Marijanovi(1794.-1848.)

Roen 1794. -1848. u Lipnici, Kraljeva Sutjeska. Fra Stjepan Marijanovi je povijesno
znaajan, prije svega, po svom neumornom i plodnom djelovanju na preobrazbi onodobnog
kolstva. Ubraja se zapravo u red najzaslunijih preporoditelja i promicatelja kolstva u Bosni
Srebrenoj.
Poto je stekao osnovnu i srednju naobrazbu u samostanu u Kr. Sutjesci, kolovao se sedam
godina u Hrvatskoj i Ugarskoj (1810.-1817.). Po zavretku studija vraa se u Bosnu, gdje
obnaa dunost upnika u Vareu. Fra Stjepan ivi i djeluje u razdoblju kad se tek naziru
promjene u Turskom Carstvu u korist razvitka kolstva i uope ropskog poloaja raje.
Felbiger je 1774. godine napisao Opu kolsku naredbu za normalke, glavne kole i
trivijalke u svim carsko-kraljevskim nasljednim zemljama. Po ugledu na tu naredbu u
Ugarskoj je 1777. godine usvojen Ratio Educationis (Smisao odgoja). Ovim je uredbama -
propisima pohaanje kole bilo obvezatno, a nadzornici su se kola starali o njihovoj
provedbi.
U Marijanievo vrijeme sveenici sa ovih prostora se koluju u inozemstvu za to nisu
adektvatno pripremljeni i zbog toga imaju mnoge potekoe,a Marijanovi nastoji to
promjeniti poboljanjem obrazovanja sveenikih pripravnika. Svoje je stavove - mjere,
razradio i objelodanio u djelu System literarium pro directione scholarum provinciae
Bosnensis Definitorij je Bosne Srebrene odobrio ovaj sustav 1826., a svojim ga je
dekretom ponovo potvrdio 1833. Za povijest je kolstva ovo veoma vaan dokument. To je,
zapravo (i sve u svezi s tim), prvi cjeloviti statut, zakon - zbirka pravila i propisa kojima se
reguliraju relevantna pitanja organiziranja kolstva.
5.1. Korjenite reforme
Marijanovi zamjeuje nedostatak adekvatne literature za obrazovanje uitelja i
uenika, njihovu okupiranost drugim poslovima to im oduzima vrijeme za uenje,
nedefiniranu kolsku godinu i nastavne planove i programe, te ispite koji nisu strogo odreeni.
Marijanoviev je osnovni cilj: unaprijediti izobrazbu djeaka za teoloko-filozofski studij.
Stvara sustav obrazovanja kojim kolska godina poinje poetkom rujna, a zavrava
kasnije prvog kolovoza. kolska se godina dijelila na dva semestra. Nastava se izvodi prije i
poslije podne. Ispiti su odravani krajem svakog semestra, te tri puta tijekom polugodita.
kola traje pet godina. Profesori su bili obvezni davati domae zadatke, a jedanput tjedno i
kolske. Tijekom se kolovanja uilo: hrvatski, latinski i jedan ivi jezik, te povijest,
artimetika, geometrija, retorika, glazba, kranski nauk. Djeaci su dolazili u samostan u dobi
od 12. do 14. godine.
Marijanovi je veoma struno artikulirao i pedagoka pravila. Jasno je i mjerodavno
izloio svoje misli o uiteljima, uenicima, oblicima rada, metodama, motivaciji, uenju,
ocjenjivanju, ispitima i drugim bitnim pitanjima odgoja.
Njegov Bukvar iliti poetak slovstva, objavljen u Budimu 1836. pojedini
povijesniari kolstva uzimaju za prvu kolsku knjigu u Bosni. Pie mjerodavnu i cjelovitu
latinsku gramatiku. Fra Stjepan je za nae prilike, poput Felbigera i drugih velikih, znaajnih
europskih reformatora u kolstvu i pedagogiji. Za fra Stjepana se pak moe rei, da je
preporoditelj onodobnog i pretea modernijeg kolstva u BiH.

6. PASTORALNI DJELATNIK, ZNANSTVENIK, GRADITELJ

(Josip Stadler, 1843. 1918.)

Josip Stadler (1843.-1918). Bogati radni vijek, proet moralnim stvaralakim angamanom,
uvrstio ga je u red ne samo najzaslunijih predstavnika epohe nego Hrvata uope, Sarajeva u
kojem je tako predano radio i djelovao. kolstvo u ovoj sredini u njegovo doba dostiglo
zavidnu razinu. Istovremeno je filozof, znanstvenik, odgajatelj, javni i pastoralni djelatnik.
Tko je dr. Josip Stadler to je stekao bezbrojne zasluge za Vrhbosansku nadbiskupiju, za
Sarajevo, za BiH?
6.1. Od sirotita do nadbiskupske stolice
 Doktorirao je filozofiju i teologiju. Ponovnim uspostavljanjem redovite hijerarhije u
BiH, 5. srpnja 1881. imenovao ga je papa Leon XIII. za prvog Vrhbosanskog nadbiskupa.
Govorio je da nevolja ui ljude to nikad ne bi znali.

6.2. kolstvo je vano kao i sloboda

Stadler je podigao Travniku gimnaziju (koja se bila na glasu u Monarhiji i
Jugoslaviji) i sjemenite. Gimnaziju u Travniku otvorio je 1882., a njeni uenici bijahu na
glasu po izobrazbi, odgoju i opoj kulturi. Imali su otvoren put na ugledna europska
sveuilita. Odgoj je povjerio uenom redu Drube Isusove. kola i sjemenite su imali
knjinice, muzej, zbirke, sekcije, aki list, crkvu, sjemeninu i kunu kapelu, vrt, igralita,
rasvjetu, vodovod, i mnoge druge sadraje. kola je posjedovala knjinicu sa vie desetaka
tisua knjiga. Prirodopisna zbirka bijae meu najbogatijima. Stadler se u kolstvu mjerio s
Europom. Kakvoom izobrazbe, dobro organiziranim kolstvom, htio je ustvari to prije
premostiti viestoljetnu zaostalost.
Sarajevo, BiH, imaju 1890. godine sve stupnjeve kolovanja od predkolskih ustanova,
pukih i srednjih kola, preparandija(uiteljskih kola) i gimnazija do fakulteta. Stadler je
udario temelje modernom kolstvu u BiH. Nadbiskup je neumorno irio i svim silama
promicao kolstvo kako bi narod postao prosvijetljen.

6.3. Pastoralni djelatnik, znanstvenik, graditelj

Posebno je poglavlje u Stadlerovom humanom djelovanju stalna briga za siroad, za
stare, iznemogle i naputene osobe. Stadler je 1890. utemeljio ensku kongregaciju i dao joj
ime Sluavke malog Isusa, a njihova je glavna briga njegovanje i odgoj nezbrinute djece, te
pomaganje starim, bolesnim i iznemoglim osobama. Sestre Drube Keri Boje ljubavi 1884.
su otvorile prvu uiteljsku kolu u BiH.

6.4. Gradilo se posvuda

Odmah po dolasku u Sarajevo (1882.) pokree list Srce Isusovo, a od 1887. list se
zove Vrhbosna. To je glasilo s najduom tradicijom u BiH. Usprkos svemu nailazi na veliki
otpor i pojedince koji ga na sve naine pokuavaju unititi. U Stadlerovoj gimnaziji i u
Bogosloviji uilo se kulturi dijaloga, uvaavanju razliitosti. Rijeju, da se bude i ostane
ovjek, a on je bio pravi uzor u svemu. Stadlerove, i uope hrvatske kole bile su otvorene za
sve vjere i nacije, a nije poznat nijedan primjer da se u njima vrilo vjersko ili nacionalno
obespravljivanje.

7. FRA GRGA MARTI (24.1.1822. - 30. VIII. 1905.)

Pripadnik reda Bosne Srebrne. Fra Grga je sredinja osoba svoga doba. Bio je djelatan
duh, ovjek ogromne radne energije, praktine mudrosti, ali, iznad svega, darovit. Bio je
odgojitelj, knjievnik, diplomat, humanist, narodni predstavnik. Istinski je narodni prvak,
duhovni predstavnik onodobnog oslobodilakog raspoloenja. Poznaje narod i situaciju u
kojoj se nalazi. Nije slava biti i iviti /Seb na zgodu a rodu na kodu./ Poznavao je rad i
djelo vanih prethodnika kao i narodnu umjetnost i knjievnost. U njegovo vrijeme pjesma je
nain komuniciranja, u slubi nacionalnog, svekolikog preporoda, a pismenih ljudi ima malo.
Njegovo je doba ispunjeno nemirima, snanim socijalnim potresima, prijelomnim mijenama;
nisu se naime smjele primati, iriti novine iz Hrvatske.

8. FRA GRGO U PAMENJU SARAJEVA I U HRVATSKOM

KULTURNOM DRUTVU NAPREDAK
Uvod
 U ovom e referatu biti rijei samo djelimice o fra Grginom boravku u Sarajevu, te
sjeanju na njega u publikacijama Hrvatskog kulturnog drutva Napredak.

8.1. Metafora vremena

Kad je fra Grgo prvi put imenovan upnikom u Sarajevu (1851. - 1854.), nije ovdje
postojala ni crkva ni kola. Fra Grgo je 1865. otvorio kolu u Sarajevu i namjestio
kvalificiranog uitelja. Napisao je pravila - statut za kolu i tiskao prirunik zamljopisa za
djecu.
1871. pozvao je asne sestre milosrdnice iz Zagreba. Dolo je est sestara, a fra Grgo
im je pomogao otvoriti kolu, a kasnije i uveni Zavod Sv. Vinka. Za Uskrs 1871. uspjelo mu
je u nazonosti stranih konzula postaviti prvo zvono u Sarajevu.
Povijesni kontekst u kojem je fra Grgo ivio i djelovao u Sarajevu bio je veoma
slojevit. I tada se svoja volja nametala - silom, bezakonjem, nasiljem - onom drugom,
drukijem. Fra Grgo je, meutim, svojom smirenou, taktinou, dostojanstveno odolijevao
svim olujama. Bio je vrst, siguran oslonac nevoljnicima, obespravljenima. Ljudi su mu
vjerovali, traili njegovu pomo. S fra Grgom zapoinje jedno novo vrijeme za Hrvate-
katolike u Sarajevu. Tada su zapravo stvorene klice, zameci, posijano sjeme svih kasnijih
hrvatskih kulturnih i dugih ustanova.
Fra Grgo je sudionik, utemeljitelj svega onoga to su Hrvati u Sarajevu podigli i
osnovali tijekom turske vlasti. Tako je otvorio kolu 1865., u kojoj se uio hrvatski jezik,
sagradio crkvu i objesio zvono, pozvao asne sestre sv. Vinka iz Zagreba, koje su takoer
otvorile kolu.
Smatra se kulturnom preteom Hrvatskog drutva Napredak. Istinski se radovao,
oduevljavao, pokretanju novih listova, osnivanju kulturnih drutava, otvaranju kola,
itaonica, knjinica, glazbenih i pjevakih drutava. Danas nije ostalo nita od svega prije
spomenutog.
Moe se rei: bio je stanoviti kulturni most izmeu Sarajeva i Zagreba, Bosne i
Hrvatske, mada su i u njegovo doba bile vrlo stroge blokade.

9. NEIZBRISIVI TRAGOVI DOBROTE (Franciska Lechner,

1833. 1894.)

Majka Franciska Lechner, utemeljiteljica Drube asnih sestara Keri Boje

ljubavi. Roena je 2. sijenja 1833. - 14. travnja 1894. godine. Sa 16 god upisuje uiteljsku
kolu u Munchenu. Nakon zavretka kolovanja seli se u Be gdje osniva redovniku drubu
koja e skrbiti o kunim pomonicama, radnicama, starim i iznemoglim osobama.
1868. godine osnovala je drubu Keri Boje ljubavi. Nedaleko je od Bea podigla
utoite Marijin zavod ija je osnovna zadaa: odgoj i kolovanje enske mladei iz
siromanih i graanskih obitelji, te briga za kune pomonice i radnice. S obzirom na to da
nije imala vee iskustvo u organiziranju i voenju zavoda, kola, internata, posjetila je mnoge
takve domove - ustanove u Njemakoj i Francuskoj. Na licu se mjesta upoznala s njihovim
ustrojem, sadrajem rada, kunim redom, nainom odravanja. Time je obogatila svoju
spoznaju i iskustvo. Druba se brzo irila. U svim je pokrajinama Austro-Ugarske Monarhije
otvarala domove zavode: u Bosni 1882. Dr. Josip Stadler je upoznao djelovanje ove drube
i njena humana naela. Pozvao ih je da dou u BiH. Majka je Franciska prihvatila poziv i sa
suradnicama doputovala u Sarajevo 28. travnja 1882. godine.
9.1. Darovi dobroinstva
Kad je Zavod sv. Josipa bio kompletiran, ostavljao je zadivljujui dojam. To je
zapravo bilo najvee i najpoznatije ensko uilite u BiH, ali i ire. Bilo je na razini
najuglednijih onodobnih (slinih) uilita u Monarhiji. Osnovna je kola u Zavodu otvorena
jo 30. rujna 1882. godine, u poetku samo za ensku djecu, a na molbu roditelja kasnije
prima i djeake. kolu su pohaala djeca svih vjera i nacija.
Uz kolu je bilo i djeje zabavite za djecu od tri do sedam godina. U Zavodu je
otvorena 1883. godine etverogodinja, a od 1903. petogodinja graanska kola. Uz kolu je
od njenog osnutka i konvikt za uenike.
1884. otvorila ensku uiteljsku kolu. To je zapravo prva takva
kola, jer je ona dravna muka (uiteljska) otvorena dvije godine kasnije, a
enska tek 1911. godine. U Tuzli je osnovala uveni zavod Kraljice svete
krunice, sa zabavitem, osnovnom i graanskom kolom i internatom. Sestre
su poduavale u: glazbi i stranim jezicima, te u ivenju, krojenju, vezenju,
kuanstvu...

10. FRA DIDAK BUNTI (9.X.1871. - 3.II.1922.)

Roen je 9. listopada 1871. - 3. veljae 1922. Istie se njegov neumorni drutveni,
pedagoki i svekoliki rad za opismenjavanje puanstva (analfabetski teajevi), spaavanje
siromane djece i sirotinje ratnih godina, naroito 1917./1918. Fra Didak je ponikao iz duha i
due naroda. U njemu i s njim je ivio, za nj se nesebino zalagao. 1888. stupa u franjevaki
red. Studije filozofije i teologije zapoeo je 1889./90. u Innsbrucku, gdje je proveo est
godina. Radi najprije kao profesor, a zatim ravnatelj gimnazije na irokom Brijegu.
Narodu je podizao samopouzdanje, razvijao samosvijest, samopotovanje, budio nacionalni i
kulturni identitet. Didakova trajna djela, plodovi neumornog rada: gimnazija, konvikt u
Zagrebu i na irokom Brijegu, slanje studenata na sveuilita po Z. Europi, da donesu novo
vrijeme i preporod, itava mrea kola za opismenjavanje, melioracija i duhanska stanica,
pota, putevi...
Na povijesnim prekretnicama intenzivno je radio za svoj narod na kulturno-
prosvjetnom i socijalno-politikom polju, stvarao povijest. Teko ga se doimala zaostalost i
neprosvjeenost naroda pa je otvorio itavu mreu kola po Hercegovini i opismenio
originalnom metodom oko 20.000 ljudi. Njegovi su pedagoki pogledi bili veoma
napredni: zalagao se da ove kole ravnopravno pohaaju i muka i enska djeca i omladina.
Godine 1917. organizira spaavanje djece, cijele jedne generacije, smjetavajui ih kod
obitelji u Slavoniju, Baku i Banat.

11. POETAK KULTURNOG I DUHOVNOG PREOBRAAJA

(Dolazak franjevaca u Hercegovinu)

1843./44. franjevci iz Kreeva dolaze u iroki Brijeg i dobivaju 6.2.1844. (od tada
zapoinje neprekinuti napredak Hercegovine) odobrenje za gradnju crkve i samostana. Ovaj
datum predstavlja granicu s koje i od koje se promatra daljna povijest BiH. Naa se povijest
moe razdijeliti i prouavati od 1482. - nestanak slobode - do 1844. i razdoblje nakon toga. U
to vrijeme nedostajalo je sve ono to su drugi u Europi imali stoljeima. Nije bilo ni pukih ni
srednjih kola, gimnazija, fakulteta, crkava, samostana, knjinica, muzeja, listova i sl. Prije su
dolaska Turaka postojali samostani u Mostaru, Ljubukom, Konjicu i dr. Oni ih rue.
AHDNAMA (tur. ahdname: politiko jamstvo), povelja kojom je sultan Mehmed II.
Osvaja prilikom zauzea Bosne dao pravo bosanskim franjevcima da slobodno obavljaju
svoju slubu i ispovijedaju svoju vjeru. Povelju je izdao fra Anelu Zvizdoviu 1463. na
Milodrau kraj Kiseljaka.
Dakle od polovice XVI. stoljea pa sve do njihova dolaska (1844.) u Hercegovini
nema franjevakih samostana, crkava, vjerskih objekata. Franjevci otvaraju kolu u
Vukovdolu (Mostar) 1853. Otvorili su i prvu srednju kolu u Hercegovini - na
erigaju(1884.) Ova je gimnazija (probandat), na erigaju i potom na Humcu, radila od 1861.
do 1889. po programu talijanskih kola, a od 1889. je uveden program po uzoru na klasine
gimnazije u Austrougarskoj.
Franjevci su otvorili i prvi fakultet daleke 1895. u Mostaru. Njihovo je djelo i prva
tiskara, takoer u Mostaru, koja je s prekidima radila od 1872. do 1945. Otvorili su i prvi
javni muzej u BiH - na Humcu, 1884.
Pisali su bukvare, prirunike za kolu; donijeli su prve orgulje, glasovir, harmonije i
druge glazbene instrumente. Franjevci su pokazali svoje kvalitete u knjievnosti, povijesti,
lingvistici, filozofiji, odgoju. Poslije 1945. oduzeta im je gotovo sva imovina, a kole i
fakultet zatvoren. Franjevci su dolaskom u Hercegovinu otvorili njeno novo razdoblje.
 12. HRVATSKE KATOLIKE KOLE U BOSNI I
HERCEGOVINI

Pismenost i kolstvo u Hrvata nerazdvojivi su od Katolike crkve. Franjevaka

bogoslovija i Vrhbosanska visoka teoloka kola su dvije najstarije visokokolske ustanova
u BiH.
Vani samostani: Kraljeva Sutjeska, Kreevo i Fojnica. U nepismenoj zemlji to bijahu jedina
sredita pismenosti i kulture. Upornim promicanjem kolstva, osnivanjem i odravanjem
sveuilita, Katolika je crkva dala golem doprinos intelektualnom napretku zapadne kulture.
Sljedbenici sv. Franje su u BiH doli 1291., a prije njih ovdje su dominikanci (1215.).
Uz pastoralni rad franjevci su poznati i kao samozatajni uitelji. Uz samostane su otvarali i
kole za pripremu kandidata za sveenike, ali je, u pravilu, bilo i drugih polaznika.
Fra Ilija Starevi podigao u Tolisi (1823.), prvu puku kolu u BiH u dananjem
obliku: kolska zgrada, nastavni plan i program, udbenici, uitelj, kolska godina i ostalo.
Sredinom 19. stoljea javlja se pravi pokret, organizirana djelatnost franjevaca na osnivanju
kola i uope promicanja kolstva i pismenosti.
Prvi bukvar u BiH Poetak slovstva napisao je biskup fra Augustin Mileti i tiskao
1815. u Splitu. Ta je knjiga bila veoma popularna u narodu pod nazivom Biskupovaa.
Mnogo je pridonijela irenju pismenosti i poticala otvaranje kola.
Franjevci su otvorili i prvi javni muzej u BiH na Humcu 1884. godine. Prva visokokolska
ustanova u BiH je Vrhbosanska visoka teoloka kola otvorena 1890., dok je Franjevaka
bogoslovija otvorena u Mostaru 1895.
U Sarajevu je fra Grgina realka podignuta 1865. Uz poetak rada te kole izraen je
normativni dokument, tzv. Ustanove. Sa sedamnaest toaka jasno su artikulirane dunosti
uitelja, uenika, roditelja, kolskog odbora i drugo. Taj dokument, uz Ope ustanove
osnovnih kola usvojen na Kapitulu Bosne Srebrene 1854., te Sistem literarium... fra
Stjepana Marijanovia iz 1833. su za povijest kolstva i pedagogije nezaobilazni dokumenti.
To su prvi cjeloviti propisi o organizaciji kolstva, pretee kasnijih zakona o kolstvu, a prvi
je donesen tek 1869. godine.

Osvrnemo li se na nastavni plan i program kola asnih sestara, obavijestit emo se o

zavidnoj razini izobrazbe u tim kolama. Tu se sviralo na glasoviru i drugim instrumentima,
uilo se crkveno i svjetovno pjevanje; runi rad nije bio svrha samom sebi nego su to, to su
pokazivale izlobe, bili pravi umjetniki radovi. Te kole i danas asociraju na rad, red,
strunost, ispunjenost ivota korisnim i bogatim sadrajima.
Prvu potpunu i pravu uiteljsku kolu u BiH otvorile su asne sestre Keri Boje
ljubavi u Zavodu sv. Josipa 1884. godine. kola je imala nastavni plan i program, te
organizaciju i nastavnu praksu kao i druge uiteljske kole u Austro-Ugarskoj Monarhiji.
Ponos hrvatskog katolikog kolstva su glasovita uilita: gimnazije u Travniku
(otvorena 1882.), Visokom (1882.) i irokom Brijegu (1889.). Te su kole zapravo meanji
kamen u razvitku hrvatskog kolstva. kole su posjedovale knjinice, kabinete i bogate
prirodopisne zbirke. Uenici su sudjelovali u radu sekcija. U slobodnom vremenu bavili su se
portom i spisateljskim radom. kole su ureivale svoj list. Nastavnici su bili odabrani
strunjaci i cijenjeni odgojitelji. Sada su sve zatvorene. Navedene kole su zatvorene, kao i
dvije visokokolske ustanove u Sarajevu: Franjevaka bogoslovija i Vrhbosanska visoka
teoloka kola, te razgranata mrea kola asnih sestara. Ve je, naime, oito da je svaka
nacionalna zajednica odgovorna i mjerodavna za razvitak svoga kolstva na svim
stupnjevima. Nacionalna zajednica koja bude imala kvalitetniji nacionalni sustav bre e se
razvijati, napredovati.
 13. DOGAAJ ZA POVIJEST

Otvaranju katolikog kolskog centra u Sarajevu, studeni, 1994. godine.

U Sarajevu su asne sestre drube Keri Boje ljubavi podigle nadaleko uveni Zavod Sv.
Josipa 1882. U Zavodu je djelovalo est kola i konvikt. Hrvati su u Sarajevu, u BiH, jo prije
stotinu godina imali vlastitu zgradu izobrazbe, po europskim standardima, od predkolskih
ustanova, strunih kola, gimnazija i fakulteta, a Vrhbosanska visoka teoloka kola - prvi
fakultet u BiH bijae kao sljeme te zadivljujue graevine.
Razvitak je kolstva vezan uglavnom za Franjevce od njihovog dolaska pa sve do
1882. odnosno 1871. god. kada u Sarajevo, a nakon toga jo i u neke druge gradove, dolazi
druba . sestara sv. Vinka iz Zagreba. Pouzdano je meutim da su na naim prostorima
sredita pismenosti i irokog pukog opismenjavanja bili samostani i upske kue.
. sestre Milosrdnice otvaraju 1871. g. kolu koja prerasta 1883. u uveni zavod, sv.
Vinka. Prije 144 godine(1850.) franjevci su pokrenuli prvi asopis u BiH, a 1823. u Tolisi
otvorili i prvu modernu puku kolu na ovom tlu.
1882. zapoelo je novo razdoblje i u razvitku kolstva u Sarajevu. Otvaraju se prve
moderne predkolske ustanove, puke i strune kole, prva uiteljska kola u BiH, sirotita
Betlehem i Egipat, knjinice, itaonice, osnivaju kulturna, pjevaka, glazbena drutva,
konvikti za mlade, pokreu se asopisi.
U ovom e se katolikom kolskom centru djeca i mlade odgajati da poznaju i vole
svoju postojbinu, rodnu grudu, svoju BiH, ali i da budu graani Europe i svijeta. Bez
predrasuda i podozrivosti(zadrtosti) treba upoznati i one druge, razliite. Kao i u svim
katolikim hrvatskim kolama, odgajat e se za mir, dijalog, razumijevanje, potivanje
ljudskih prava.

14. PROUAVATI KULTURNU BATINU I UGLEDNIKE

NARODA
Lava je zapravo sinonim za odreeno podruje BiH, odnosno Srednje Bosne. Tu
spadaju opine: Travnik, Novi Travnik, Vitez i Busovaa. U Lavi, u Travniku otvorena je
1882. nadaleko uvena Nadbiskupska gimnazija. Svojim veoma strunim, kvalitetnim
profesorima, svojom opremljenou i organizacijom, suvremenim oblicima rada i humanim
metodama kola je uivala naroit ugled i posebno mjesto u cijeloj Austro - Ugarskoj.
Redovnice Sv. Vinka, - Sestre Milosrdnice su u Travniku od 1872. otvorile su kolu,
uspjeno se bavile kulturno - prosvjetnim i zdravstvenim radom. Franjevci su Bosne Srebrene
u Lavi imali svoje kole, a najprestinija bijae ona u Guoj Gori - gimnazija. Gimanzija jo i
danas radi u Visokom i druga je kola po duini vremena djelovanja. Due od nje djeluje
samo Prva gimnazija u Sarajevu (1879. do danas).

Stjepan Krasi
15. NASTANAK I PRVO RAZDOBLJE VISOKOGA
KOLSTVA U HRVATSKOJ (1396.-1807.)

Poticaj za osnivanje visokih kola u Hrvatskoj doao je iz dominikanskoga reda koji

je sebi postavio zadatak borbu protiv svake vrste neznanja. Dominikanci su ve sredinom 13.
stoljea u svome samostanu u Zadru otvorili najprije kolu za izobrazbu vlastitih lanova, a
potom (14. lipnja 1396.) i generalno uilite. Taj su naslov nosila samo najprestinija
sveuilita. Bile su to visoke kole od opega znaenja i kao takve namijenjene izobrazbi svih
kolaraca bez obzira na njihov stale, podrijetlo ili narodnost. Zadarsko je uilite imalo dva
fakulteta: filozofski i teoloki. Filozofski je trajao tri godine, a teoloki od est do deset.
Mogli su se stei sljedei akademski naslovi: lektorat, bakalaureat (dananji magisterij) i
doktorat. Filozofski je fakultet mogao davati samo lektorski naslov, a teoloki sva tri naslova.
Vanost generalnoga uilita u Zadru za hrvatsku kulturnu povijest proizlazi iz injenice to je
ono bilo ne samo prva nego i tijekom gotovo tri stoljea jedina visokokolska ili
sveuilina ustanova na hrvatskom tlu.

U povijesti su razvitak pismenosti i kolstva povezani. kolstvo je pismenost u

kvalitativnom i kvantitativnom smislu podiglo na viu razinu. Naime, srednjovjekovna
sveuilita nisu imala knjinice, upravna vijea, laboratorije, istraivake institute i sl. Model
visokog kolstva, kao osmiljene i organizirane ustanove u obliku sveuilita, rodio se u
drugoj polovini 12. i prvoj polovini 13. stoljea. Te su udruge kao drutveno priznate
ustanove poele podjeljivati diplome kao jamstvo da je kandidat propisano vrijeme pohaao
predmete i poloio sve potrebne ispite. Proces pretvaranje sveuilita u sredita znanja bio je
rezultat nekoliko vanih imbenika: gospodarskoga poleta, snanoga intelektualnog buenja
i racionalnijega pristupa postojeoj stvarnosti. Tako je ljudsko miljenje kao istraivaki i
nastavni rad prvi put u povijesti postalo posebno zanimanje, a njegovi zakoni potanko
propisani.
Na pojavu visokoga kolstva u Hrvatskoj trebalo je ekati kraj 14. stoljea. Odluka
iz 1228. godine dominikanskog reda da se bez posebnoga odobrenja vrhovne uprave reda ne
smije osnivati nijedan novi samostan, ako za nj nije bilo unaprijed osigurano najmanje
dvanaest lanova meu kojima je trebao biti i jedan doktor teologije. To je zapravo znailo da
svaki samostan mora biti kola. Dominikanci su ve sredinom 13. stoljea u svome samostanu
u Zadru otvorili najprije kolu za izobrazbu vlastitih lanova, a onda - po ugledu na ostale
gradove na europskome Zapadu - i generalno uilite.
generalno uilite je sintagma koja oznaava najvie ili sredinje obrazovne
crkvene ili dravne ustanove koje su u vanijim politikim ili crkvenim sreditima osnivali
carevi i pape s namjerom da budu znanstveni i slubeni organi njihove univerzalne vlasti.
Zvala su se opa ili generalna ne s obzirom na predmete nego s obzirom na osobe koje su
imale pravo pohaanja. Njihove diplome imale su znaajke generalnosti zajamene
vrhovnom dravnom ili crkvenom jurisdikcijom(nadlenou).

14. lipnja 1396. u samostanu sv. Dominika u Zadru zapoinje raditi jedno takvo
generalno uilite. Sastojalo se od filozofskog i teolokog fakluteta. Poput svih slinih
uilita dominikanskoga reda, zadarsko je generalno uilite imalo tri stupnja: gramatiki
(poetni), materijalni (nii) i formalni (vii). Nastava na filozofskome fakultetu trajala je 3
godine, a na teolokome 6-10 godina, ali i vie.
a) Gramatiki se teaj sastojao ne samo od uenja gramatike i latinskoga nego
takoer i logike. Trajao je dvije godine.
b) Materijalni se teaj sastojao od dvaju fakulteta: filozofskoga i teolokoga, na
kojima su se predavali predmeti u ciklusima od po tri godine. Filozofski je fakultet bio
namijenjen svim studentima, neovisno o tome jesu li eljeli nastaviti studirati teologiju.
Zavren program filozofije bio je uvjet za upis na teoloki fakultet.
c) Formalni je teaj bio namijenjen onima koji su eljeli postii vie akademske
naslove iz filozofije i teologije. I na jednom i na drugom fakultetu nastava se sastojala od
redovitih predavanja, tjednih praktinih vjeba i sl. itav vii teaj bio je zamiljen kao
kombinacija uenja i predavanja, odnosno sluanja specijaliziranih predavanja i aktivnoga
predavanja pojedinih predmeta studentima niega teaja.
Na zadarskom visokom uilitu mogli su se stei akademski naslovi: lektorat,
bakalaureat i doktorat. Svako generalno uilite u dominikanskome redu, pa tako i
zadarsko, bilo je otvorenoga karaktera za sve. Vanost generalnoga uilita u Zadru za
hrvatsku kulturnu povijest proizlazi iz injenice da je ono bilo ne samo prva nego i u tijeku
gotovo 300 godina jedina visokokolska ili sveuilina ustanova na hrvatskome tlu.
Ante Mari
16. FRANJEVAKA KLASINA GIMNAZIJA NA IROKOME BRIJEGU KAO
UVJET UTEMELJENJA VISOKOGA OBRAZOVANJA U HERCEGOVINI

Ova je privatna vjerska srednja kola omoguila i dala poticaj osnutku prve visoke kole u
Hercegovini, Franjevake bogoslovije u Mostaru (1895.). Ima eksterne i interne odjele.
irokobrijeku Franjevaku klasinu gimnaziju devastirali su i unitili partizani, a njezine su
profesore ubili i spalili 7. veljae. 1945.

Osnovna kola i gimnazija uvjet su za eventualno utemeljenje visoke kole, tj. franjevake
bogoslovije. Kao poetak Gimnazije otvoren je uzgojni zavod na erigaju (19. svibnja 1844.-
rujan 1848.)

16.2. Preseljenje Uzgojnoga zavoda u samostan na irokome Brijegu (1848.-1864.)

U Zavodu je uvijek bilo do deset ili dvanaest djeaka koji su uili itati i pisati
(krasopis); uili su i latinski, vjeronauk, poneto iz prirodopisa, matematike i pjevanja. Nakon
osnovnog kolovanja i reenja odlazili su na studije bogoslovije u inozemstvo, najee u
Italiju.
16.3. Izgradnja sjemenita na irokome Brijegu (1864.-1865.)
Franjevci mnogo polau na kolstvo i donose mnoge odredbe vezane uz isto. U
navedenom vremenu kolovanje u inozemstvu je onemogueno pa se odvija u samostanu u
irokom Brijegu.
16.4. Humako razdoblje Franjevakoga uzgojnog zavoda (1870.-1889.)
U ovom vremenu ostvaruje se reforma obrazovnog sustava Gimanazije: odvojilo se
osnovnu (puku kolu) od franjevake. Po zavretku osnovne kole, koja je trajala etiri
godine, upisivalo se u Franjevaku samostansku kolu. Uitelji, nastavnici i profesori se
koluju u inozemstvu i potom vraaju predavati u Gimnaziju.
16.5. Osnivanje prvoga razreda gimnazije
1889. uzgojni se zavod s Humca vraa u iroki Brijeg. Gimnazija je izgraena 1903.
16.6. Konvikt za vanjske ake(1912.)
Gimnazija ima interni i eksterni odjel. Gimanzija je uvijet za visoko obrazovanje.
16.7. Dobivanje prava javnosti i polaganja ispita zrelosti
Omoguuje ga fra Didak Bunti(1918.) Te maturalne svjedodbe priznavala je i drava
i one omoguuju pristup visokim kolama. 1926. Franjevaka gimnazija na irokome Brijegu
priznata je kao konfesionalna privatna kola hercegovakih franjevaca. Nova zgrada je
izgraena po svim zahtijevnim propisima i predstavljala je vrhunac tadanjih kolskih
ustanova.
16.10. Stjecanje ugleda
Disciplina je u ovome zavodu bila na zavidnoj razini. Uz obvezno kolsko gradivo u
Gimnaziji je bila razvijena izvankolska aktivnost u obliku razliitih kolskih i akih udruga,
odnosno sekcija. aci su sudjelovali u javnome i kulturnome ivotu svojim akim listovima,
predavanjima i priredbama. Gimnazija je ubijena na najkrvaviji nain 7. veljae 1945.
Tomo Vuki
17. POETCI VISOKOGAKOLSTVA U BOSNI I HERCEGOVINI
U otomanskome razdoblju na ovome podruju nije bilo ak ni jedne srednje kole, a
kamoli modernoga visokog uilita. Moderno srednje kolstvo prvi je put u povijesti Bosne i
Hercegovine organizirano po dolasku austrougarske vlasti (1878.). Katolika je crkva
osnovala najprije Vrhbosansku katoliku teologiju koja je poela raditi 1. rujna 1890. u
Travniku.

Uvod
Istonjako kolovanje: monake, samostanske kole, medrese, mektebi. Budui je
BiH bila u sastavu Turskog carstva nema govora o modernim sveuilitima. Najstarije
Sveuilite u BiH Sarajevsko osnovano je 1949. Visokokolska nastava zapoinje u
posljednjem desetljeu 19. stoljea, i to u krilu Katolike crkve.
Minimalni kriteriji da bi se neka obrazovna ustanova mogla proglasiti
visokokolskom:
- pri upisu studenti trebaju imati zavrenu srednju kolu s ispitom zrelosti; nastavnici
moraju biti kvalificirani za obavljanje sveuiline nastave; program studija i vrijeme njegova
trajanja moraju odgovarati visokokolskim ustanovama.
17.1. Otomansko razdoblje
Do 1878. na prostoru BiH uope nije bilo nikakva modernoga visokog kolstva, a i
nie kole u suvremenome smislu; do kraja 19. stoljea nisu postojale ni srednje ni visoke
kole, ak ni za pripravu vjerskih slubenika, koje bi imale osnovne oznake izobrazbe kakva
se ve dugo prakticirala u Europi.
17.2. kole Pravoslavne crkve
Skromnu kolu za odgajanje pravoslavnih monaha i sveenstva u Hercegovini osnovao
je 1857. monah Serafim Perovi u manastiru Dui, a za Bosnu monah Vaso Pelagi 1866. u
Banjoj Luci. Obje ove kole uistinu su bile kole poetnoga obrazovanja i nisu nudile mnogo.
17.3. kole u vlasnitvu Katolike crkve
Redovita filozofijsko-bogoslovna uilita u Fojnici i Kraljevoj Sutjesci bila su tako
skromna da su teko nalazili studente. Premjetani su iz samostana u samostan i imali su mali
broj polaznika. Ne mogu se smatrati visokim kolama jer u to vrijeme na podruju BiH ne
postoji mogunost gimnazijskog obrazovanja kao preduvjet za visoko kolstvo. Moderne
srednje kole u BiH, ukljuujui i gimnazije, jesu tvorevina austrougarske uprave i tek su one
pripravljale ake za polaganje klasinoga ispita zrelosti poslije kojega im je bio otvoren
izravan put za sveuilini studij.
17.4. Muslimanske medrese
U osmanlijskoj Turskoj bile svega etiri visoke kole i sve su bile u Istambulu. Gazi
Husrev-begova medresa je via kola, a ne visokokolska ustanova. Islamska zajednica u BiH
prvi je put 1935. godine dobila visoko uilite, Viu islamsku erijatsko-teoloku kolu u
Sarajevu. Na podruju BiH sve do kraja otomanske uprave nije bilo visokoga kolstva,
posebice ako se o njemu razmilja u modernome smislu.
17.5. Srednje kole - pretpostavka visokoga obrazovanja
u razdoblju austrougarske uprave kada je prvi put sustavno organizirano suvremeno
kolstvo po tadanjim europskim standardima. austrougarska vlast osniva nove osnovne i
srednje kole te gimnazije, austrougarska vlast nije organizirala ni jedno moderno dravno
sveuilite na podruju BiH.
17.6. Biskupijsko sjemenite i gimnazija u Travniku
Nadbiskupska klasina gimnazija slubeno je otvorena 3. listopada 1882. Financira je
drava. Vode je isusovci. Predavalo se na hrvatskom jeziku. Travnika je Gimnazija ve od
poetka bila otvorena acima svih vjera, kolovanje je u ovoj Gimnaziji bilo besplatno i za
nekatolike ake. Prva velik matura je obavljena 1890. godine. Gimnazija u Travniku je prva
kompletna klasina gimnazija u vlasnitvu Katolike crkve u BiH. Izdaje slubeni vjesnik
Srce Isusovo.
17.8. Franjevako sjemenite i gimnazija na irokome Brijegu(1890.)
Franjevaka hercegovaka kustodija otvorila je 1889./1890. godine na irokome
Brijegu gimnaziju za pripravu vlastitih lanova. Tako su se 1918. godine i u Hercegovini
stvorile sve stvarne i pravne pretpostavke za organiziranje visokoga kolstva u modernome
smislu. Nastavnici u Gimnaziji na irokome Brijegu bili su samo fratri.
17.12. Vrhbosanska katolika bogoslovija u Sarajevu
1890., kada je zapoela raditi Visoka teoloka kola u Travniku se smatra formalnim
roendanom prve visokokolske ustanove moderne sveuiline razine u povijesti u BiH. Vode
je isusovci. Nastavni program se sastojao od: biblijske arheologije, Stari zavjet, egzegeza,
filozofija, govornitvo, pedagogija i sl. uglavnom teoloki predmeti. Godine 1893. Visoka
teoloka kola sa sjeditem u Travniku prela je u Sarajevo.
Ova visoka kola je ispunjavala sve potrebne uvjete to se trae za sveuilinu nastavu: od
poetka je upisivala samo one studente koji su imali zavrenu gimnaziju i poloen ispit
zrelosti; program studija bio je kopija programa Bogoslovnoga fakulteta u Zagrebu; profesori
su bili kvalificirani za obavljanje sveuiline nastave; zavreni studenti imali su pravo na svim
teolokim fakultetima u Monarhiji izravno pristupiti ispitima za postizanje doktorata.
17.14. Pravoslavno sjemenite u Reljevu
Po statutu sjemenite je bilo predvieno za odgoj i kolovanje sveenika triju pravoslavnih
metropolija iz BiH. Uenici koji su primani na prijedlog metropolita, a s naknadnim
odobrenjem dravne vlasti, imali su besplatan smjetaj, hranu, odjeu, kolsku nastavu i sav
potreban kolski pribor. Knjige rabljene u sjemenitu morale su imati odobrenje dravnih
vlasti. kolovanje u sjemenitu traje osam godina, ali uz mogunost da svaki metropolit nakon
samo etiri zavrene godine kole
17.16. Trapistika visoka filozofsko-teoloka kola kod Banje Luke
Banja Luku u kojoj je 7. studenoga 1975. osnovano sveuilite. trapistikoj opatiji Marija
Zvijezda gimnazija u kojoj su kandidati ovoga strogog i zatvorenog monakog reda
zavravali svoje srednjokolsko obrazovanje i njihova visoka filozofsko-teoloka kola u
kojoj su isti kandidati obavljali svoj filozofski i teoloki studij te nakon toga bivali reeni za
sveenike. odgojnome zavodu za siromanu djecu. studij na ovome visokom filozofsko-
teolokom uilitu ve 1910. godine trajao est godina: dvije godine filozofije i etiri godine
teologije, za razliku od svih drugih bogoslovija u BiH na kojima je studij tada trajao svega
etiri godine.
Polazei od osnovnih uvjeta koje je potrebno ispuniti da bi se neka ustanova
opravdano mogla smatrati visokim uilitem (zavrena srednja kola kandidata za upis,
nastavno osoblje kvalificirano za izvoenje sveuiline nastave i program rada s gradivom iste
razine), dolazi se do zakljuka da se o visokim kolama u BiH moe govoriti istom nakon
dolaska austrougarske vlasti (1878.).
Pavao Knezovi
18. FRANJEVAKA TEOLOGIJA U MOSTARU (1895-1945) - PRVA
VISOKOKOLSKA USTANOVA U HERCEGOVINI

Franjevci 1844. dolaze u iroki Brijeg. 1861. godine, silom prilika i u dogovoru s
Kongregacijom za promicanje vjere i vrhovnom upravom reda,organiziran je i studij teologije.
Zaokret u odgoju pomlatka jest slanje klerika na studije u Tirol. Iz raspoloivih se
dokumenata moe zakljuiti da se bogoslovi otpremaju na studije izvan Kustodije sve do
1879., kada se u humakome samostanu uz studij filozofije i novicijat otvara i studij teologije.
S austrougarskom aneksijom Bosna i Hercegovina vie nije bila misijsko podruje pa su sva
dobrotvorna drutva prestala davati potporu Hercegovakoj kustodiji za odgoj pomlatka koja
zapada u teko financijsko stanje. Najvei broj studenata u Mostarskoj Bogosloviji bio je od
1940./1941. godine - 50 bogoslova. Status fakulteta mostarska je Teologija uivala u doba
Austro-Ugarske i Kraljevine Jugoslavije sve do 1929. godine, te ga ponovno stie 1939.
Mostarska je Franjevaka bogoslovija djelovala sve do poetka 1944. Zasada je Franjevaka
bogoslovija ne samo najstarija nego i najdugotrajnija visokokolska ustanova u Hercegovini.
1936. u mostarskome samostanu postoji filozofsko-teoloki studij i vie ne postoji odvojeni
studij filozofije od studija bogoslovije, nego je studij teologije produen na pet godina.
Franjevaka bogoslovija u Mostaru zatvorena je 1945. godine. Zasada je Franjevaka
bogoslovija ne samo najstarija nego i najdugotrajnija visokokolska ustanova u
Hercegovini.

Mladen Bevanda
19. NASTAVNA FUNKCIJA VISOKOKOLSKIH USTANOVA

Saetak
Visokokolske ustanove, odnosno fakulteti, najvie su znanstvene i nastavne organizacije, ali i
umjetnika, kulturna, drutvena sredita na kojima se vri osposobljavanje za razliita
podruja ljudskoga stvaralatva. Vanost nastavnika! Je su li studenti doista subjekti vlastita
obrazovanja?

U okviru nastavne funkcije moe se promatrati obrazovna, odgojna, drutvena, kulturna i

aplikabilna dimenzija. Visokokoska pedagogija ni prije rata nije razvijena. Izlazio je asopis
Univerzitet danas glasilo zajednice jugoslavenskih sveuilita, pokrenut u Zagrebu 1960.
godine, na ijim su stranicama razmatrana pojedina vana pitanja, odnosno problemi
visokokolske nastave. ini se da su danas nastavni sadraji svrha i cilj samima sebi, umjesto
da su sredstvo u izgradnji osobe - humane, slobodne, kritine, odgovorne. izobrazba nije samo
pruanje informacija, zapamivanje i reproduciranje injenica.