Analysis of Teaching Books For National Subjects 2007 BH

Istraivanje su zajedniki proveli Fond otvoreno drutvo BiH i
proMENTE, socijalna istraivanja iz Sarajeva.
Istraivai:
Denana Husremovi, Steve Powell, Ajla ii i Aida Doli
lanovi/ce radnih grupa za analizu udbenika:

Vera Katz, eljko Vujadinovi, Sonja Dujmovi, Smilja Mra, Milja Stanii,
Nermina Halilovi, Vesna Bajanski, Edin Jahi, Emina Dedi, Sumedin Kulovi,
Vedran Zubi, Dino Abazovi, Lea Zuhra Kalauzovi, Nenad Velikovi,
Ferida Durakovi, Namir Ibrahimovi, Marija Fekete-Sullivan, Marina Trumi
Pomo pri obradi podataka:

Ivana Kuluz i Neboja Petrovi
Urednica:
Denana Trbi
Design:
Miodrag Spasojevi trika
DTP:
Zlatko Eminagi
Print:
CPU Sarajevo
Izdava:
Fond otvoreno drutvo Bosna i Hercegovina
Sarajevo, oktobar 2007. godine

Obrazovanje u Bosni i Hercegovini:
êmu u~imo djecu?
Analiza sadràja ud`benika
nacionalne grupe predmeta
OBRAZOVANJE U BiH: ÊMU UÎMO DJECU?
Analiza sadraja udbenika nacionalne grupe predemta
8
Lista skraenica
BiH Bosna i Hercegovina
bh. bosanskohercegovaki
EFA Education for All (Obrazovanje za sve)
FOD BiH Fond otvoreno drutvo Bosna i Hercegovina
F BiH Federacija Bosne i Hercegovine
N Broj
NVivo In vivo coding (Program za kvalitativnu analizu podataka)
NVO Nevladina organizacija
NPP Nastavni plan i program
OECD Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj
OSCE Organizacija za sigurnost i saradnju u Evropi
O Osnovna kola
RS Republika Srpska
SPSS Statistical Package for the Social Sciences (Statistiki program
za kvantitativnu obradu podataka)
S Srednja kola
UNESCO Organizacija Ujedinjenih nacija za obrazovanje, nauku i kulturu
UNDP Razvojni program Ujedinjenih nacija
VO Vladina organizacija
Napomena: Kako bi se itaocu omoguilo lake praenje teksta, autori ovog izvjetaja su koristili
samo jedan naziv za svaki predmet. Tako se historija/istorija/povijest u tekstu naziva istorija,
a geografija/zemljopis naziva geografija.
Program podr{ke obrazovanju / OBRAZOVANJE U BiH: ÊMU UÎMO DJECU? 9

Sadraj
1. Saetak ......................................................................................................................................9
2. Uvod ........................................................................................................................................13
3. Predmet istraivanja .................................................................................................................18
4. Metodologija istraivanja .........................................................................................................20
5. Rezultati ...................................................................................................................................30
5.1 Maternji jezik .....................................................................................................................30
5.2 Istorija ...............................................................................................................................80
5.3 Geografija ........................................................................................................................113
5.4 Vjeronauka ......................................................................................................................146
5.5 Nalazi za sve predmete .................................................................................................... 176
6. Zakljuci .................................................................................................................................182
7. Preporuke ...............................................................................................................................185
Izvori ..........................................................................................................................................187
Prilozi .........................................................................................................................................189
10
1. Saetak
Obrazovanje, naroito na nivou osnovnih i srednjih kola, predstavlja jedan od najbitnijih faktora
formiranja budueg punopravnog lana drutveno-politike zajednice. U tom smislu je obrazovanje
jedan od najbitnijih nosilaca kontinuiteta i meugeneracijske razmjene temeljnih principa i vrijednosti
drutva, ali i pokreta nunog preispitivanja i prilagoavanja tih principa i vrijednosti novim okolnostima.
Istovremeno, obrazovanje ne treba shvatati iskljuivo u funkciji razvoja drutva, ve i kao prostor za
puni razvoj svakog djeteta u skladu s njenim/njegovim potencijalima.
U drutvima koja se bore sa razjedinjenou i meugrupnom napetou, praenom ili ak uzrokovanom

homogenizacijom unutar grupa, obrazovanje je i moan potencijalni izvor kako kohezivnih, tako i
dezintegrativnih sila. Utoliko moemo govoriti o konstruktivnoj i destruktivnoj dimenziji obrazovnog
sistema. Destruktivna dimenzija u Bosni i Hercegovini, kao drutvu koje karakterie upravo drutveno-
politika razjedinjenost odnosno dominacija dezintegrativnih snaga u obrazovanju, znaila bi stalno
generisanje iskljuivosti, netolerancije i nepotivanja ljudskih prava, ime bi se onemoguilo obnavljanje
bosanskohercegovakog drutva kao multikulturnog i multietnikog te izgradnja istinski pluralistike
zajednice, dok bi djetetu kao osnovnom korisniku obrazovanja otealo razvoj vlastitog, otvorenog i
kritikog pogleda na svijet.
Imajui u vidu presudan znaaj obrazovanja za BiH kao drutvo i dravu, Fond otvoreno drutvo BiH
pokrenuo je projekat Obrazovanje u BiH: emu uimo djecu? iji su sastavni dijelovi Istraivanje stavova
roditelja i djece i Analiza sadraja udbenika nacionalne grupe predmeta.
Analiza sadraja udbenika nacionalne grupe predmeta
Osnovno pitanje na koje je analiza trebala dati odgovor je da li udbenici i u kojoj mjeri
promoviraju socijalnu koheziju i podstiu pozitivan stav prema vlastitoj dravi. Socijalna
kohezija i kreiranje pozitivnog stava prema vlastitoj dravi u udbenicima je propisana
Okvirnim zakonom o osnovnim i srednjim kolama na nivou Bosne i Hercegovine, to je jedan od
temeljnih dokumenata koriten u formulisanju polazita ove analize. Ostali dokumenti ukljuuju
Obeanja u sklopu reforme obrazovanja, Principe obrazovanja za otvoreno drutvo i Smjernice za izradu
i pisanje udbenika istorije i geografije.
Svi navedeni dokumenti upuuju da bi obrazovni sistem trebao biti takav da podrava demokratski
razvoj Bosne i Hercegovine, sistem u kojem se promovie uvaavanje etnike i kulturoloke razliitosti
kao preduvjeta opstanka i razvoja cjelokupnog drutva.
Ciljevi:
Ispitati do kojeg su stepena udbenici i nastavni planovi i programi unutar tri obrazovna sistema u
BiH u skladu sa zakonskim propisima i relevantnim dokumentima o reformi obrazovnog sistema.

Stei uvid u uticaj obrazovnog sistema na proces socijalne kohezije i kreiranje pozitivnog stava
prema vlastitoj dravi, te na promovisanje potovanja razliitosti i uvaavanja njenog znaaja.
Stvoriti pretpostavke za javnu debatu o sadrajima udbenika i NPP te izmjenu sadraja u skladu sa
zakonima i dokumentima usvojenim u procesu reforme obrazovanja.
Pripremiti osnovu i platformu za reformu obrazovne politike kao konceptualni i praktini okvir
reforme NPP.
Predmet istraivanja: Analizom, koju su zajedniki radili Fond otvoreno drutvo BiH i Agencija
proMENTE socijalna istraivanja, obuhvaeno je 145 udbenika koji se koriste u nastavi predmeta
nacionalne grupe (maternji jezik, geografija i istorija) i vjeronauke od 5. do 9. razreda osnovnih kola i
u svim razredima srednje kole sa podruja cijele Bosne i Hercegovine. Udbenike, koji su svi koriteni
kao zvanini udbenici u kolskoj 2005/06, odobrila su Ministarstva za obrazovanje, nauku i kulturu
Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske.
Metodologija i kriteriji istraivanja
Analizom su obuhvaeni sadraj udbenika, to je bio i primarni zadatak istraivanja, i njihove opte
karakteristike, kao to su format, grafika obrada, potivanje pedagokih normi i principa, podsticanje
razvoja kritikog miljenja kod uenika.
Kriteriji analize su formulisani na temelju Okvirnog zakona BiH o osnovnim i srednjim kolama, te
Obeanja u sklopu reforme obrazovanja:
Razvijanje svijesti o pripadnosti dravi BiH;
Uenje o vlastitom kulturnom identitetu, jeziku i tradiciji u skladu sa civilizacijskim tekovinama,
i uenje o drugima u duhu potivanja razliitosti i kultivisanja meusobnog razumijevanja i
solidarnosti izmeu svih naroda, etnikih grupa i zajednica u BiH;
Promovisanje potivanja ljudskih prava i osnovnih sloboda, i priprema svakog pojedinca za ivot u
drutvu zasnovanom na principima demokratije i vladavine prava putem razvoja kritikog miljenja
od najranijeg doba.
Uz pomenute zakone, koritene su i Evropska konvencija o regionalnim ili manjinskim jezicima i

Konvencija Ujedinjenih nacija o pravima djeteta (obje konvencije su sastavni dijelovi Ustava BiH). U
obzir su uzeti i principi obrazovanja za otvoreno drutvo: obrazovanje kao javno dobro, interkulturalizam,
socijalna pravda i potivanje ljudskih prava.
Korisnici istraivanja su, prije svega, Ministarstva obrazovanja na svim nivoima, kao kreatori
obrazovne politike koja treba biti usklaena sa nabrojanim zakonima i ostalim relevantnim
dokumentima, te Prosvjetno-pedagoki zavodi koji prate i procjenjuju rad u kolama. Istraivanje je
takoer namijenjeno roditeljima i uenicima kao primarnim korisnicima obrazovanja, izdavaima i
autorima udbenika te nevladinim organizacijama i graanskom drutvu kao bitnim faktorima izgradnje
demokratske zajednice zasnovane na univerzalnim ljudskim pravima.
12
Glavni zakljuci
Iako se u svim udbenicima nalaze sadraji koji mogu posluiti kao pozitivni primjeri poduavanja
uenika o pripadnosti BiH i zajednikom naslijeu svih naroda u njoj, dominantan je utisak da
su udbenici nacionalne grupe predmeta i vjeronauke, u osnovi jednonacionalni i nenaklonjeni
multikulturnom drutvu. Ovim se podstie segregacija uenika i podrava segregacija cjelokupnog
drutva, ime se direktno kre zakonski propisi i platforma za reformu obrazovanja, kao i principi
meunarodnih konvencija relevantnih za obrazovnu sferu.
Koncepcija udbenika ne podrava individualizovan pristup neophodan za ukljuivanje posebnih
grupa uenika u zvanini obrazovni sistem niti ravnomjernu zastupljenost manjinskih skupina, ime
se oteava njihova drutvena inkluzija.
Udbenici ne podstiu razvoj kritikog miljenja i podravaju dominantne predrasude i stereotipe.
Iako postoje varijacije, udbenici su u prosjeku ispod optimalnog nivoa po karakteristikama bitnim
za usvajanje znanja i motivaciju uenika.
Nalazi po predmetima
Maternji jezik: Poevi od samog naziva, istovjetnog jeziku koji se prouava, ime se podstie jezika
segregacija, udbenici su ideoloki i nacionalno usmjereni tako da tretiraju i promoviu kulturu samo
jednog naroda. Pri tome se zaboravlja da je jedna od osnovnih karakteristika BiH njena kulturna
razliitost te se insistira na razvijanju iskljuive nacionalne svijesti od najranijih dana. Za ove udbenike
je karakteristina i tendencija tzv. prisvajanja autora i djela pojedinim narodima, pri emu se manipulie
biografskim injenicama kako bi se u jednim udbenicima pojedini autori proglasili srpskim, u drugim
hrvatskim, a u treim bosanskim. Nain predstavljanja sadraja ne doprinosi razvoju kritikog miljenja
kod uenika ve naprotiv, podrava i reprodukuje dominantne predrasude i stereotipe.
Istorija: Broj primjera koji se mogu izdvojiti kao pozitivan model poduavanja istorije vrlo je ogranien,
a najvei broj se tie podjednake zastupljenosti i razliitosti kao bogatstva. Meutim, u pogledu
pripadnosti BiH dominiraju negativni primjeri i udbenici ne podstiu stvaranje osjeaja zajednikog
bosanskohercegovakog nasljea. Istovremeno se kod uenika ne razvija kritiko miljenje, a
objanjenja istorijsko-politikih procesa optereena su politikim interpretacijama koje uveliko
podravaju vaee auto- i hetero-stereotipe. Ne pretjerano esti ali primjetni su i primjeri krenja
Konvencije o ljudskim pravima, naroito u smislu koritenja pogrdnih termina, to upuuje na
nedovoljno razvijen senzibilitet autora spram odgovarajueg uvaavanja razliitih grupa.
Geografija: Iako u udbenicima nalazimo primjere ravnomjerne zastupljenosti razliitih krajeva BiH, kao
i njenih naroda, podsticanje pripadnosti BiH i odgovarajue vrednovanje njene kulturne raznovrsnosti
nije esto. Naprotiv, moe se rei da prevladavaju negativni primjeri protivni temeljnim zakonskim
propisima i duhu najavljene reforme. Uz to, vrlo je malo primjera koji doprinose razvoju kritikog
miljenja kod uenika.
Vjeronauka: Bitno je napomenuti da iskljuivu nadlenost nad organizacijom i provoenjem vjeronauke

imaju religijske institucije, a ne obrazovne. Sami udbenici do odreene mjere prezentuju pozitivne
vrijednosti na kojima insistiraju odredbe Okvirnog zakona. Meutim, primjera protivnih tim principima

je znaajan broj, poevi od velianja vlastite vjere. Vjerska razliitost se tretira kao problem, dok
se pripadnost vlastitoj vjeri prikazuje vrlo iskljuivo, a kod uenika se podstie osjeaj ugroenosti.
Politike poruke su implicirane, a kritiko promiljanje se ne ohrabruje. Naroito su problematini prikazi
nevjernika iz vlastitih redova, koji se tretiraju kao osobe nie vrijednosti.
Opte karakteristike udbenika: Veinu analiziranih udbenika karakterie zastario pristup

poduavanju zasnovan na nekritikom usvajanju sadraja i reprodukciji nagomilanih injenica. Pri tome
se uenici ne motiviu za rad, a prezentacija sadraja ne podstie znatielju niti istraivaki duh.
Preporuke
Ministarstva obrazovanja i vladine komisije za odobravanje udbenika bi trebale da revidiraju

sadraj udbenika nacionalne grupe predmeta u cilju prevazilaenja nacionalne segregacije. U reviziji
se treba rukovoditi zakonskim propisima i principima otvorenog drutva te kriterijima udbenika koji
podstiu kritiko promiljanje. Krajnji cilj bi trebao biti kreiranje zajednike jezgre za nacionalnu grupu
predmeta, koja ne bi podrazumijevala nametanje pojednostavljene i lano jedinstvene slike svijeta, ve
prezentaciju kontroverznih gledita, uvaavanje razliitih perspektiva i navikavanje uenika na razliite
interpretacije pojava i zbivanja, to bi moglo doprinijeti prevazilaenju drutvenih podjela.
Pedagoki zavodi treba da aktivno uestvuju u izradi udbenika, te da pomau nastavnicima u

integraciji zakonski utemeljenih principa obrazovanja u nastavi.
Prilikom izrade udbenika, izdavai i autori udbenika moraju imati na umu svrhovitost znanja i
pripremati uenike za koritenje steenog znanja u privatnom, drutvenom i profesionalnom ivotu.
U izradi, stoga, treba angaovati multidisciplinarne timove, u koje su ukljueni i nastavnici, i koristiti
postojee smjernice za izradu udbenika, ne zanemarujui odgojnu funkciju udbenika. Od naroitog
je znaaja uvoenje u udbenike i nastavu i drugih naroda i manjina koji ive u BiH, te sadraja koji e
potai razvoj pozitivnog stava prema tim narodima kao i djeci sa posebnim potrebama. Uenicima, kao
primarnim korisnicima obrazovanja, treba dati aktivnu ulogu u izradi udbenika kako bi udbenici bili
zanimljiviji i uinkovitiji.
Nastavnici treba da kod uenika razvijaju shvatanje o drutvenoj vanosti onoga to poduavaju,
upuujui ih na iri kontekst nastavnih sadraja i demonstrirajui tijesnu vezu izmeu kolskog znanja i
drutvene stvarnosti.
14
2. Uvod
Sistem javnog obrazovanja kojeg uspostavlja i pomae drava i koji je u jednom dijelu obavezan
za sve njene graane je kroz razliite istorijske periode i u specifinim okolnostima u kome su se
pojedina drutva nalazila, imao razliite, ponekad i kontraverzne uloge. Tako u uslovima meuetnike
tenzije, a naroito tokom i nakon ratnih sukoba, obrazovanje moe biti koriteno kao sredstvo za
prolongiranje ili produbljivanje konflikta u drutvu i promovisanje podjele i netolerancije. Pod takvim
okolnostima nastavnicima je esto nametnuto da slijede odreeni plan i program ili koriste udbenike
koji homogeniziraju vlastitu grupu, a druge predstavljaju kao opasnost koje se treba plaiti. Nasuprot
tome, obrazovanje moe doprinijeti oporavku i obnovi drutva nakon sukoba, i ono moe biti katalizator
za ponovni razvoj zajednice. O ovoj dvostrukoj prirodi obrazovanja konstruktivnoj i destruktivnoj u
drutvima koja imaju iskustvo sukoba baziranog na etnikim podjelama se govori kao o dva lica
obrazovanja1. 1
Bush and Saltarelli (2000)
Dugorono gledano destruktivne obrazovne prakse u kombinaciji sa ekonomskim tenzijama,

neefikasnom administracijom i kreiranjem osjeaja ugroenosti kulturnog identiteta mogu rasplamsati
nepovjerenje, neprijateljstvo, etniku netrpeljivost i nasilje izmeu strana koje su bile u sukobu.
Nasuprot tome, konstruktivne obrazovne prakse kroz opredijeljenost za obrazovanje u slubi

rekonstrukcije drutva mogu osigurati dugoroni mir u drutvu. Ovdje se na javno obrazovanje
gleda kao na ulaganje u drutveni ugovor od kojeg e profitirati ne samo pojedinac koji prolazi kroz
kolovanje, nego, to je moda jo vanije, i cijelo drutvo.
Ova veza izmeu konflikta i obrazovanja je i formalno priznata u globalnom dokumentu za reformu
obrazovanja pod nazivom Obrazovanje za sve2. Ona se, s jedne strane, oituje u uticaju koji konflikt ima 2
Obrazovanje za sve: ispunjavanje naih
kolektivnih obaveza, Svjetski obrazovni
na obrazovanje koji se najee ogleda u prekidu ili oteanim uslovima za izvoenje nastave, i s druge forum, Dakar, 2000
strane, na uticaj obrazovanja na nastanak, odravanje i formalnu legitimizaciju sukoba.
U Bosni i Hercegovini je u periodu izmeu 1992. i 1995. godine obrazovni sistem umnogome bio
definiran ratnim deavanjima - oteanim izvoenjem nastave, gubitkom nastavnikog kadra i povremeno,
potpunim prekidom u funkcionisanju kola. Po zavretku rata, usvajanjem Okvirnog mirovnog sporazuma
i novog Ustava, stvorena je osnova za izgradnju pravne drave u koju su ugraene sve vane konvencije,
deklaracije i okviri koji garantiraju ljudska prava. Meutim, razliite analize bh. obrazovnog sistema koje
su raene od strane domaih institucija i meunarodnih organizacija ukazale su da ovi zahtjevi nisu u
dovoljnoj mjeri provedeni u obrazovnim strukturama, procesima i sadraju. Osim toga, analize su ukazale
na unutranju podjelu obrazovanja na tri sistema bazirana na etnikom identitetu. Svaki od njih nastoji
obezbijediti simboliki sadraj za odravanje odvojenih singularnih identiteta konstitutivnih naroda,
potencirati razlike i obeshrabriti uenje o drugima. Nastoje se stvoriti nacionalni jezici i knjievnosti, i
kreirati selektivne nacionalne istorije kroz tzv. nacionalnu grupu predmeta, u svakodnevnoj upotrebi
poznatiju kao: bosanski, srpski i hrvatski nastavni plan i program (NPP). U izvjetaju Organizacije za
ekonomsku suradnju i razvoj3 o obrazovanju u Bosni i Hercegovini se navodi da je u BiH osnovna funkcija 3
OECD, 2001
nastavnog plana i programa (naroito u istoriji i maternjem jeziku) politika. NPP se uglavnom koristi kao

podrka za nacionalistike pozicije i za konsolidaciju moi. Na ovaj nain obrazovanje postaje mehanizam
4
Perry (2003) za legitimizaciju etnike podjele to se u studiji Evropskog centra za prava manjina4 karakterie kao
promiljena strategija nacionalistikih politiara u kojoj oni koriste politike identiteta i straha kako bi
produili rat drugim sredstvima, usprkos mirovnom sporazumu.
U nastojanju da se prevazie ovakvo stanje tokom 2002. i 2003. godine je u sektoru obrazovanja, uz
pomo meunarodnih organizacija (OSCE, UNESCO, Evropska komisija, Vijee Evrope, i dr.) kreiran
zakonski okvir za uspostavu konstruktivnih obrazovnih praksi koje bi bile u slubi obnove i ponovne
5
Poruka graanima Bosne i Hercegovine: izgradnje drutva. Tako je u stratekim dokumentima za reformu obrazovanja donijetim 2002.5 i Okvir-
Reforma obrazovanja, 2002
nim zakonom o osnovnom i optem srednjem obrazovanju usvojenom 2003. godine6 stavljen akcent
6
Okvirni zakon o osnovnom i optem
srednjem obrazovanju, Slubeni list BiH na potivanje ljudskih prava, jednake mogunosti za sve, i interkulturalizam. U prvom od pet obeanja
br.18/03
u Poruci graanima BiH Reforma obrazovanja se eksplicitno kae: Mi ministri obrazovanja emo
obezbijediti da sva djeca imaju pristup kvalitetnom obrazovanju u integrisanim multikulturnim kolama,
obrazovanju koje je osloboeno politikih, vjerskih, kulturnih i drugih predrasuda i diskriminacije i koje
uvaava prava sve djece.
U skladu sa ovim, Okvirni zakon o osnovnom i optem srednjem obrazovanju izmeu ostalih definira i
sljedee ciljeve obrazovanja u Bosni i Hercegovini:
Razvijanje svijesti o pripadnosti dravi BiH; obezbjeenje uenja o vlastitom kulturnom identitetu,
jeziku i tradiciji u skladu sa civilizacijskim tekovinama, i uenja o drugima respektirajui razliitosti
i kultivirajui meusobno razumijevanje i solidarnost izmeu svih naroda, etnikih grupa i zajednica
u BiH;
Promovisanje potivanja ljudskih prava i osnovnih sloboda, i priprema svakog pojedinca za ivot u
drutvu zasnovanom na principima demokracije i vladavine prava.
Okvirnim zakonom (lan 43.) se dodatno odreuje uvoenje Zajednike jezgre nastavnih planova i
programa, kako bi se, izmeu ostalog osigurala usklaenost razliitih Nastavnih planova i programa i
standarda kvaliteta u svim kolama i na svim nivoima obrazovanja BiH.
Iako su ovo bili vani koraci u obezbjeivanju zakonskog okvira i stratekog plana za reformu
obrazovnog sistema, pitanje je da li su ove obrazovne politike zaista nale svoje mjesto u obrazovnoj
7
Obrazovanje je u BiH decentralizovano praksi. Da li je bh. obrazovni sistem u svih svojih dvanaest administrativnih jedinica7 postavljen tako
na nivo kantona u FBiH (10kantona), nivo
Republike Srpske i Distrikta Brko
da razvija svijest o pripadnosti dravi BiH; da obezbjeuje uenje o sebi i drugima na nain koji e
potai meusobno razumijevanje i solidarnost izmeu naroda; da promovie ljudska prava i priprema
pojedinca za ivot u demokratskom drutvu; i da obezbijedi kvalitetno obrazovanje osloboeno bilo
kojeg oblika diskriminacije za svako dijete i na svim nivoima?
Projekat OBRAZOVANJE U BOSNI I HERCEGOVINI: EMU UIMO DJECU?, iji su sastavni

dijelovi Istraivanje stavova roditelja i uenika i Analiza sadraja udbenika nacionalne grupe predmeta,
preispituje elemente dvostruke prirode obrazovanja u BiH dvanaest godina nakon zavretka rata koji je
rezultirao podjelom zemlje i njenog obrazovnog sistema po etnikoj osnovi. U njemu se nastoji utvrditi
u kojoj su mjeri konstruktivne obrazovne politike (propisane zakonima i reformskim dokumentima)
prisutne u obrazovnoj praksi i koje su implikacije dvostruke uloge obrazovanja konstruktivne i
destruktivne po bosanskohercegovako drutvo i sve njegove graane.
16
Obrazovna praksa, naime, moe biti takva da potpomae uenikov napredak, razvoj njegovih specifinih
snaga i sposobnosti, ili takva da ih paralie. Jednako tako, u ovisnosti od toga da li u obrazovanju
preovladavaju konstruktivne ili destruktivne orijentacije, obrazovanje moe biti usmjereno ka oporavku
drutva, suoavanju sa traumatinim dogaajima iz bliske prolosti, razumijevanju i prihvatanju
pluralistikog karaktera BiH, ili ka politizaciji identiteta na nain koji dovodi do toga da se etnika
raznolikost i kulturoloke razlike odravaju, legitimiu i pretvaraju u osnovu za razvoj ksenofobije i
ponovnog sukoba.
Zbog toga, a u skladu sa navedenim hipotezama, elimo ispitati:

U kojoj je mjeri obrazovni sistem u BiH u skladu sa izabranim principima i ciljevima zacrtanim u
Okvirnom Zakonu o osnovnom i opem srednjem obrazovanju i Strategiji reforme obrazovnog
sistema; i
U kojoj mjeri obrazovni sistem doprinosi integraciji drutva i procesu demokratizacije i uspostave
vladavine prava, a u kojoj mjeri se nasuprot tome, koristi kao instrument za segregaciju,
razdvajanje i odravanje neprijateljstva unutar zemlje.
Ovaj Projekat je dio ukupnih napora Fonda otvoreno drutvo BiH usmjerenih ka unapreenju
obrazovnih politika i prakse koji e omoguiti odriv razvoj bosansko-hercegovakog drutva
zasnovanog na principima tolerancije i uvaavanja pluralistikog karaktera bh. kulturnog i istorijskog
naslijea.
Pokrenut je u januaru 2006. godine sa dvije osnovne komponente. Pored Analize sadraja NPP i
udbenika iz nacionalne grupe predmeta, o kome e biti rijei u narednim poglavljima, provedeno
je i Istraivanja stavova roditelja i uenika o vrijednostima u obrazovanju iji su rezultati objavljeni u
odvojenom dokumentu.
Konceptualni okvir unutar koga je Projekat razvijen poiva na temeljnim principima obrazovanja za
otvoreno drutvo. Termin otvoreno drutvo odnosi se na drutvo bazirano na priznavanju da niko ne dri
monopol na istinu, da razliiti ljudi imaju razliite poglede i interese, i da postoji potreba za institucijama
koje e tititi prava svih ljudi kako bi mogli ivjeti zajedno u miru. Uopteno govorei, otvoreno drutvo
karakterizira oslanjanje na zakon prava, postojanje demokratski izabrane vlade, raznolikog i ivog civilnog
drutva, i potovanja manjina i miljenja manjina.8 Nae je polazite da sadraji i vrijednosti koji se 8
Institut otvoreno drutvo (www.soros.org).
promoviraju u obrazovnom sistemu imaju vane implikacije po cijelo drutvo, jer e injenice koje uenici
ue o svojoj kulturi, jeziku i istoriji imati bitnu ulogu u oblikovanju njihovog svjetonazora i odnosa prema
sebi i drugima. Udbenici mogu bitno doprinijeti jaanju svijesti o univerzalnim ljudskim vrijednostima
kod uenika, ili mogu nasuprot tome, produbiti autoritarne, nekritike stavove koji su u suprotnosti sa
obrazovanjem za otvoreno drutvo. Nastavni plan i program nije nikada obian skup znanja koji se na neki
nain pojavljuje u tekstovima i uionicama u jednoj zemlji. On je uvijek dio selektivnog znanja, rezultat
neijeg izbora, vizija odreene grupe o legitimnom znanju (Apple, 1996:22).
Cilj obrazovanja u otvorenom drutvu je optimalan razvoj potencijala i ostvarenje uenikove

individualnosti, a obrazovanje za ivot u otvorenom drutvu se temelji na sljedeim naelima:
obrazovanje kao javno dobro: kvalitetno obrazovanje stavlja uenika i njegove potrebe u centar
panje, i istovremeno dugorono tei unapreenju cijelog drutva;

interkulturalizam: obrazovni sadraji i metode poduavanja i uenja podstiu puno razumijevanje

sebe i drugih, razvijaju osjeaj solidarnosti sa drugim ljudima i potovanje pluralistikog
9
Kodelja i Bassler (2004). drutva9;
socijalna pravda: podrazumijeva obezbjeenje kvalitetnog obrazovanja za sve, uz uvaavanje
razliitih obrazovnih potreba, naroito potreba marginalizovanih, ugroenih i obespravljenih grupa u
drutvu;
potivanje ljudskih prava: obrazovne institucije garantuju grupna kao i individualna prava svih
lanova drutva i kroz proces integracije (nasuprot segregaciji ili asimilaciji) promoviu uvaavanje
univerzalnih vrijednosti i bogatstvo raznolikosti.
Uzimajui u obzir ove vrijednosti otvorenog drutva u obrazovnoj politici i praksi, posebna se panja
treba posvetiti identificiranju i primjeni sadraja i metodologija koje potiu razumijevanje sebe i drugih,
povezivanju poduavanja i uenja s uenikovim vlastitim vrijednostima i etikim izborima, i doprinoenju
razvoju i oblikovanju kolske zajednice kao mikrokosmosa otvorenog drutva.
U izvjetaju koji slijedi su predstavljeni rezultati Istraivanja koje, polazei od naela obrazovanja za
ivot u otvorenom drutvu onako kako su ona definisana u bh. legislativi i stratekim dokumentima,
ispituje dvostruku ulogu obrazovanja u sadanjem bh. drutvu, i nastoji prepoznati i ukazati na njegove
konstruktivne i destruktivne elemente onako kako ih vide krajnji korisnici sistema uenici i roditelji.
2.1 NOSIOCI ISTRAIVANJA I NJIHOVE ODGOVORNOSTI
Ovo istraivanje su u periodu od maja 2006. do juna 2007. zajedniki proveli Fond otvoreno drutvo
Bosne i Hercegovine i proMENTE socijalna istraivanja. Provoenje projekta je nadgledao Upravni
odbor FOD BiH iji je glavni zadatak bio praenje toka istraivanja i pomo u uklanjanju nedoumica
ili problema u analizi sadraja udbenika i nastavnih planova i programa. Takoer je formirano
koordinacijsko tijelo projekta sastavljenog od lanova FOD BiH i proMENTE socijalna istraivanja iji je
zadatak bio koordiniranje istraivanja i praenja napretka u svim radnim timovima, obrada podataka i
pisanje izvjetaja sa preporukama za zagovarake aktivnosti. Analizu sadraja provodili su radni timovi
sastavljeni od strunjaka iz podruja iji su zadaci bili:
Analiza sadraja udbenika prema prethodno sastavljenom priruniku za analizu,
Konsultacije i razmjena miljenja na redovnim sastancima timova i saradnja sa drugim lanovima
radnog tima,
Uee u modifikovanju liste kriterija i indikatora za analizu sadraja udbenika.
2.2 KORISNICI ISTRAIVANJA
Ovo istraivanje je namijenjeno svim akterima ukljuenim u obrazovni sistem:

Ministarstvima obrazovanja na svim nivoima radi budueg rada na izradi udbenika koji treba da
potuju kriterije odreene Zakonima i Obeanjima
Prosvjetno pedagokim zavodima u praenju i procjeni kvaliteta rada u kolama
Piscima udbenika kao smjernica za pripremu sadraja buduih udbenika
18
Roditeljima i uenicima
Nevladinim organizacijama i pojedincima koji promiljaju o dananjoj situaciji u Bosni i Hercegovini
i promoviu drutvo koje je bazirano na istinskom, a ne deklarativnom potivanju ljudskih prava i
univerzalnih ljudskih vrijednosti.
2.3 CILJEVI I ZADACI ISTRAIVANJA
Ciljevi i zadaci istraivanja definirani su u skladu sa programskom strategijom FOD BiH koja
podrazumijeva profesionalni i demokratski razvoj bosanskohercegovakog obrazovnog sistema,
promovisanje etnike tolerancije i kulturne raznolikosti10. 10
FOD BiH, Strategija programa za
obrazovanje u periodu 2006. 2008.
Ciljevi istraivanja su bili:

Ispitati do kojeg su stepena udbenici unutar tri obrazovna sistema u BiH, u saglasnosti sa
zakonima i obeanjima sadranim u dokumentima o reformi obrazovnog sistema;
Stei uvid u uticaj obrazovnog sistema na proces socijalne kohezije;
Stvoriti pretpostavke za javnu debatu o sadrajima udbenika i nastavnih planova i programa
i izmjenu sadraja u skladu sa zakonima i obeanjima sadranim u dokumentima o reformi
obrazovanja.
Zadaci istraivanja su bili:

Identifikovati dijelove teksta unutar udbenika koji su sadrajno relevantni za neku od tema
sadranu u zakonima i reformskim obeanjima na meunarodnom nivou, na nivou drave i entiteta;
Napraviti registar listu koja e sadravati podatke o mjestima unutar udbenika gdje se nalazi tekst
koji je predmet analize;
Definisati dijelove tekstova koji mogu posluiti za javnu debatu i diskusiju o vrijednostima i koji
trebaju podlei reviziji jer se oko njih ne postie konsenzus bilo da su pozitivni, negativni ili nejasni;
Izraditi poetne preporuke za reformu obrazovne politike kao osnovu za konceptualni i praktini
okvir reforme nastavnih planova i programa.

3. Predmet istraivanja
Predmet istraivanja su bili udbenici nacionalne grupe predmeta (maternji jezik, geografija/
11
U Izvjetaju emo dalje koristiti izraz zemljopis11, historija/istorija/povijest12) i vjeronauke za peti, esti, sedmi, osmi i deveti razred osnovnih
Geografija.
kola i za sve razrede srednjih kola. U analizu su ukljueni udbenici sa podruja itave Bosne i
12
U Izvjetaju emo dalje koristiti izraz Hercegovine koje su odobrili nadlena ministarstva obrazovanja i koji su koriteni kao zvanini
Istorija
udbenici u kolskoj 2005/2006. godini. Analizirani su svi dijelovi udbenika: tekst, grafiki prikazi i
13
Tako u bosanskom NPP nacionalna
grupa predmeta ukljuuje bosanski drugi slikovni materijal. Ukupno je obuhvaeno 145 udbenika za etiri gore navedena predmeta koji se
jezik i knjievnost, historiju, geografiju, i koriste u osnovnim i srednjim kolama u Bosni i Hercegovini, a u kojima se nastava odvija po razliitim
preovladavajue islamsku vjeronauku; u
hrvatskom NPP - hrvatski jezik i knjievnost, nastavnim planovima i programima. Kako se NPP-i meusobno razlikuju na osnovu nacionalne grupe
povijest, zemljopis i preovladavajue katoliki predmeta koju sadravaju, i kako oni ocrtavaju razlike izmeu tri konstitutivna naroda u BiH, to su za
vjeronauk, dok srpski NPP podrazumijeva
srpski jezik i knjievnost, istoriju, geografiju i potrebe Istraivanja koriteni ustaljeni nazivi: bosanski, hrvatski i srpski NPP13. Lista svih udbenika sa
preovladavajue pravoslavnu vjeronauku. Po
bosanskom NPP uglavnom rade kole koje se
detaljnim podacima (naziv, ime autora, izdava i godina izdanja) nalazi se u Prilogu 1, a u Tabeli 1 dat je
nalaze na bonjakom veinskom podruju, prikaz udbenika po razredima, predmetima, i nastavnim planovima i programima.
po hrvatskom kole na hrvatskom veinskom
podruju, dok po srpskom NPP rade kole na
srpskom veinskom podruju u BiH
Historija/
Tabela 1.
Geografija/
Predmet Maternji jezik Povijest/ Vjeronauka
Prikaz udbenika koji su bili Zemljopis
Istorija
predmet istraivanja
bosanski NPP 3 3 1 1
hrvatski NPP 2 1 2 1
5.razred
srpski NPP 2 0 0 1
ukupno 7 4 3 3
6.razred
srpski NPP 2 1 0 1
ukupno 12 4 2 3
7.razred
srpski NPP 2 1 1 1
ukupno 8 5 5 3
8.razred
srpski NPP 2 1 1 1
ukupno 7 4 4 3
20
Historija/
Geografija/
Predmet Maternji jezik Povijest/ Vjeronauka
Zemljopis
Istorija
9.razred
srpski NPP 2 1 1 1
ukupno 2 1 1 1
I razred hrvatski NPP 1 1 1 1

srednje kole srpski NPP 4 2 3 0
ukupno 7 6 5 1
II razred hrvatski NPP 1 1 1 1

srednje kole srpski NPP 3 3 1 0
ukupno 5 6 3 1
bosanski NPP 2 2 0
III razred hrvatski NPP 1 1 1

srednje kole srpski NPP 3 2 1
ukupno 6 5 2 0
bosanski NPP 4 2 1
IV razred hrvatski NPP 1 1 1

srednje kole srpski NPP 2 0 0
ukupno 7 3 2 0
UKUPNO: 61 38 27 15
Osim 61 udbenika iz maternjeg jezika za odreene razrede, u analizu su ukljuena i tri pravopisna
prirunika i teorija knjievnosti koji se koriste u vie razreda, tako da je ukupan broj knjiga za Maternji
jezik 65.

4. Metodologija istraivanja
Ovo istraivanje sastavljeno je od dva dijela:
Analiza sadraja udbenika maternjeg jezika, istorije, geografije, i vjeronauke. Ova analiza ujedno
predstavlja i osnovni fokus istraivanja.
Analiza optih karakteristika udbenika. Nakon poetnih analiza sadraja istraivaki tim je doao
do zakljuka da je potrebno ponuditi ekspertnim timovima koji su analizirali sadraj mogunost da
daju svoj struni sud o optim karakteristikama udbenika kao to su format udbenika, grafika
obrada, potivanje pedagokih standarda i poticanje razvoja kritikog miljenja.
4.1 OPERACIONALIZACIJA KRITERIJA ZA ANALIZU

4.1.1 Kriteriji za kvalitativnu analizu sadraja udbenika
Kriteriji za kvalitativnu analizu definisani su tako da omoguavaju procjenu do kojeg nivoa je sadraj
skladu sa optim ciljevima obrazovanja koji su definisani Okvirnim zakonom o osnovnom i optem
14
Slubeni list 18/2003. srednjem obrazovanju14 i dokumentima za reformu obrazovanja15:
promovisanje potovanja ljudskih prava i osnovnih sloboda, te priprema svakog pojedinca za ivot
15
Poruka graanima BiH: reforma u drutvu koje potuje principe demokratije i vladavinu ljudskih prava,
obrazovanja, 2002
razvijanje osjeaja pripadnosti dravi Bosni i Hercegovini, njenom kulturnom identitetu, jeziku i
tradiciji na nain koji je prikladan civilizacijskim tekovinama te uenje o drugima potujui razlike i
njegujui uzajamno potovanje i solidarnost meu ljudima, etnikim grupama i zajednicama unutar
BiH i u svijetu.
Osnovni dokumenti koriteni za definisanje kriterija su:

Okvirni zakon o osnovnim i srednjim kolama nivo BiH (u daljnjem tekstu Okvirni zakon)
Poruka graanima BiH: Reforma obrazovanja nivo BiH (u daljnjem tekstu Obeanja)
te ostali dokumenti koji su u skladu sa gornje navedenim:

Konvencija o pravima djece (dio Ustava BiH)
Evropska povelja o regionalnim i manjinskim jezicima (dio Ustava BiH)
Zakon o osnovnoj koli i Zakon o srednjoj koli u Republici Srpskoj.
Kantonalni zakoni o osnovnom i srednjem obrazovanju nisu koriteni kao referentni zakoni.
Osnovni principi Okvirnog zakona i Obeanja u okviru kojeg su definisani kriteriji analize su:
Obrazovni sistem treba da razvija svijest o pripadnosti dravi BiH (Okvirni zakon o obrazovanju, lan 3);
Obrazovni sistem treba da obezbijedi uenje o vlastitom kulturnom identitetu, jeziku i tradiciji
na nain koji odgovara civilizacijskim tekovinama, kao i uenje o drugima potujui razliitosti i
kultiviui meusobno razumijevanje i solidarnost izmeu svih naroda, etnikih grupa i zajednica u
BiH (Okvirni zakon o obrazovanju, lan 3);
22
Obrazovni sistem treba da promovie potivanje ljudskih prava i osnovnih sloboda, te da priprema
svakog pojedinca za ivot u drutvu zasnovanom na principima demokratije i vladavine zakona
(Okvirni zakon o obrazovanju, lan 3.);
Obrazovni sistem treba da obezbijedi svakom djetetu mogunost kvalitetnog obrazovanja u
integriranim multikulturnim kolama na svim stepenima, koje je osloboeno politikih, vjerskih,
kulturnih i drugih predrasuda i diskriminacije (Obeanje 1, Reforma obrazovanja).
U definisanju kriterija osim Zakona i Obeanja u obzir su uzeta i naela obrazovanja za otvoreno drutvo
koja su u osnovi komplementarna obavezama prema Okvirnom zakonu i Obeanjima:
obrazovanje kao javno dobro: kvalitetno obrazovanje stavlja uenika i njegove potrebe u centar
panje, i istovremeno dugorono tei unapreenju cijelog drutva;
interkulturalizam: obrazovni sadraji i metode poduavanja i uenja potiu puno razumijevanje sebe
i drugih, razvijaju osjeaj solidarnosti sa drugim ljudima i potovanja pluralistikog drutva16; 15
Kodelja i Bassler (2004)
socijalna pravda: podrazumijeva obezbjeenje kvalitetnog obrazovanja za sve, uvaavajui razliite
potrebe, i naroito obrazovne potrebe marginalizovanih, ugroenih i obespravljenih grupa u
drutvu;
potivanje ljudskih prava: obrazovne institucije garantuju grupna kao i individualna prava svih
lanova drutva; integracija vs. segregacija.
Kriteriji za analizu sadraja proistekli iz ovih dokumenata i naela ukljuuju sadraje koji eksplicitno (kroz
njihovo jasno artikuliranje i/ili potenciranje) ili implicitno (kroz njihovo nepotenciranje ili nepojavljivanje)
utiu na ispunjavanje/neispunjavanje zadataka obrazovanja definisanih u Zakonima i Obeanjima.
U okviru svakog kriterija usklaenosti sadraja udbenika sa Zakonom i Obeanjima definisani su

indikatori koji su bili osnova analize.
BiH teme: obrazovanje za multikulturno drutvo Definisana su ukupno 4 kriterija
Prisustvo politikih sadraja koji su detaljno objanjena u
nastavku teksta:
Poticanje razvoja kritikog miljenja
Individualna, grupna i druga (ekonomska, socijalna, kulturna) ljudska prava
4.1.1.1 BiH Teme: Obrazovanje za ivot u multikulturnom drutvu
BiH teme je naziv za skup kriterija koji se odnose na to koliko sadraji udbenika omoguavaju
uenicima razvoj otvorenog i pozitivnog odnosa prema Bosni i Hercegovini, odnosno koliko sadraj
prezentira vrijednosti koje potiu ili ne potiu meusobno razumijevanje i solidarnost meu narodima i
zajednicama u Bosni i Hercegovini.
Ovo je jedan od bitnih kriterija za procjenu usklaenosti udbenika sa Okvirnim zakonom i Obeanjima.
Ukoliko se kroz sadraj udbenika uenicima nude informacije koje im omoguavaju da steknu sliku
Bosne i Hercegovine kao multietnike i multikulturne sredine i osjeaja da su sve te raznolikosti dio
njihovog ireg nasljea, uenici e izgraivati pozitivniji stav prema svom okruenju i biti otvoreniji i
fleksibilniji za one specifinosti koje nisu dio njihovog ueg kulturnog i etnikog nasljea.

Prema Okvirnom zakonu (lan 3, stav d) i Obeanjima, jedan od glavnih zadataka obrazovnog sistema
jeste promovisanje osjeaja pripadnosti Bosni i Hercegovini i poticanje meusobnog razumijevanja i
solidarnosti. Udbenik kao nastavno sredstvo upravo jeste mjesto u kojem svi ovi zakonom propisani
zadaci treba da budu postignuti. Udbenik ostvaruje ovaj zadatak ukoliko se u njegovom sadraju
istie Bosna i Hercegovina kao domovina, ukoliko se koriste primjeri u lekcijama koji dolaze iz Bosne i
Hercegovine (ukoliko za to postoji osnova), ukoliko se svi ljudi ili druge relevantne kategorije tretiraju
ravnopravno i slino.
U skladu sa tim definisani su osnovni indikatori koji ukazuju koliko sadraj udbenika zadovoljava ovaj
kriterij. Kada govorimo o indikatorima u okviru ovog kriterija treba imati na umu da se jedan indikator,
npr. proporcionalna zastupljenost sadraja moe pojaviti u razliitim kontekstima. Tako moemo govoriti
o tome koliko su proporcionalno zastupljeni primjeri iz Bosne i Hercegovine u odnosu na primjere
iz drugih zemalja. Ili koliko se ravnopravno prikazuju veinski narodi u odnosu na manjinske narode.
Nadalje, osim konteksta u kojem posmatramo odreeni odnos, i sadraj tog odnosa moe da bude
razliit. Na primjer, koliko se proporcionalno koriste primjeri iz Bosne i Hercegovine u odnosu na druge
drave vezano za jezik ili vezano za kulturu. Tako su indikatori za ovaj kriterij ukljuili tri dimenzije (U
Tabeli 2 dat je prikaz svih indikatora i dimenzija za kriterij BIH teme):
dimenzija: tema definira odnos unutar konteksta koji se posmatra, odnosno da li je primjer u
skladu sa zakonom ili nije. Ovo je ujedno i dimenzija koja nosi vrijednosni sud, odnosno valenciju i
na osnovu nje se definie da li je neki sadraj u udbeniku pozitivan primjer ili negativan primjer.
dimenzija: kontekst ukljuene strane izmeu kojih postoji neki problem.
dimenzija: sadraj konkretni sadraj unutar odreenog konteksta.
Tabela 2.
Tema
Prikaz indikatora i dimenzija Kontekst Sadraj
koritenih u analizi kriterija BiH Negativna valencija Pozitivna valencija
teme
Isticanje Podjednak tretman Unutardravni Kultura
Poticanje osjeaja
Nepoticanje osjeaja pripadnosti Meudravni Jezik
pripadnosti
Razliitost posmatrana
Razliitost posmatrana kao problem Veinski-manjinski Religija
kao bogatstvo
Stereotipni prikazi Kritiki prikazi Konfesionalni Narod
Ugroenost-diskriminacija Ravnopravnost Intrakonfesionalni Drava
Vjerovanje-nevjerovanje
1. dimenzija teme:
1. A. Podjednak tretman isticanje (neproporcionalna zastupljenost) ova tema ima
svoju kvantitativnu i kvalitativnu dimenziju. Kvantitativna dimenzija podrazumijeva balansiranost ili
proporcionalnu zastupljenost koliine teksta ili grafikih prikaza tako da svi narodi, dijelovi drave ili
religije budu zastupljeni. Kvalitativna dimenzija podrazumijeva interpretaciju sadraja tako da svi narodi,
religije ili dijelovi drave imaju podjednak tretman. Na primjer, kvantitativna dimenzija podjednakog
24
tretmana ogleda se u prezentiranju lokacija pri emu se navode primjeri iz itave drave, a ne samo
jednog njenog dijela. Kvalitativna dimenzija se ogleda u primjerima u kojima se razliiti pravci, kulturno
naslijee ili svjetonazor prezentuju tako da se navode citati iz razliitih izvora, i naglaava kontekst i
meuuslovljenost, kao i univerzalna dimenzija pojedinih vrijednosti.
Zato proporcionalna zastupljenost ima pozitivnu konotaciju u istraivanju koje je osnova za promjenu
obrazovnog sistema u cilju integracije, a ne dodatne segregacije drutva u Bosni i Hercegovini?
Proporcionalna zastupljenost, odnosno podjednak tretman u udbenicima podrazumijeva da djeca

ue sadraje koji potiu iz svih kultura, etnosa, jezika ili religija koje egzistiraju na podruju Bosne i
Hercegovine kako bi imali cjelovitu sliku o okruenju u kojem ive. Iako treba imati na umu da funkcija
udbenika nije da podrava princip proporcionalne zastupljenosti kako bi se zadovoljila formalnost
i da nije jednostavno zadovoljiti proporcionalnost i ujedno ne pretrpavati udbenike injenicama.
Meutim, ukoliko se djeci nude sadraji samo iz jednog etnosa, kulture ili jezika, dijete nee imati
priliku da upozna druge koji ive pored njega i koji su dio njegove ire zajednice. Na ovaj nain dijete
ostaje osiromaeno za ogroman dio bogatog nasljea koje postoji u njegovoj dravi. Istovremeno,
ovakva situacija onemoguava dijete da stvori pozitivan stav prema svom okruenju to vodi ka
daljnjoj segregaciji drutva. Isticanje svog u svrhu stvaranja osjeaja superiornosti u odnosu na
druge je u kontradikciji sa pripremom za ivot u multietnikom i multikulturnom drutvu, kao i za
razvoj individualnog osjeaja kozmopolitizma kao bitnog dijela vlastitog identiteta. Stoga konstruktivni
obrazovni sistem i udbenici trebaju biti osloboeni isticanja jednog u odnosu na druge.
1. B. Poticanje/nepoticanje osjeaja pripadnosti pozitivna ili negativa vrijednost ovog indikatora

u mnogome zavisi od konteksta i od tretiranja onoga to nije dio uenikovog direktnog nasljea. S jedne
strane, poticanje osjeaja pripadnosti dravi Bosni i Hercegovini je pozitivno i u skladu sa Zakonom
sve dok se taj osjeaj pripadnosti ne gradi na stvaranju negativnog stava prema drugim dravama.
Ili, poticanje osjeaja pripadnosti jednom narodu, pri tom ignorirajui injenicu da dijete raste u
multietnikoj dravi ili, pak, isticanje negativnosti drugih naroda i na tome gradei osjeaj pripadnosti
vlastitom narodu je izrazito negativno i direktno doprinosi drutvenoj segregaciji i netoleranciji.
Poticanje osjeaja pripadnosti dravi Bosni i Hercegovini i bosanskohercegovakoj zajednici kod uenika
je jedna od tema koja zahtijeva promiljanje posebno u odnosu na poticanje osjeaja kozmopolitizma.
Pripadnost naciji, dravi i osjeaj da smo svi stanovnici jedne planete su dvije odvojene dimenzije.
Svaki pojedinac trai balans izmeu ove dvije dimenzije, a udbenici treba da potaknu uenike da znaju
svoju domovinu i da osjeaju da joj pripadaju, te u isto vrijeme da postanu svjesni svoje pripadnosti
ovjeanstvu. Na taj nain mi, kao drutvo, potiemo nau djecu da shvate da su ravnopravni sa bilo
kojim stanovnikom ove planete. Naa djeca treba da se osjeaju ugodno u svim dijelovima Bosne i
Hercegovine, ali i u drugim dravama, i u cijelom svijetu.
1. C. Razliitost posmatrana kao bogatstvo/razliitost posmatrana kao problem ova tema

je jedna od najznaajnijih jer direktno utie na prihvatanje ili neprihvatanje drugog i drugaijeg. Koliko
je vano razviti kod uenika stav da razliitost jeste bogatstvo vidimo ve na primjeru individue. Svaka
individua je jedinstvena u svojoj razliitosti, a ujedno slina drugim individuama. Ta paradigma lei
u osnovi svih programa inkluzije u obrazovnom sistemu. Ukoliko uenici imaju stav o razliitosti kao
problemu onda su svi napori ka inkluzivnim obrazovnim sistemom i drutvom uopte unaprijed osueni

na propast. Na drutvenom nivou shvatanje razliitosti kao bogatstva doprinosi kvalitetnom ivotu
pojedinca u multietnikom, multikulturnom drutvu. Zbog toga sadraji koji razliitost tretiraju kao
problem nikako ne bi trebali biti zastupljeni u udbenicima.
1. D. Kritiki prikazi stereotipni prikazi

Veinu stvari mi ne vidimo prvo, pa ih tek onda definiramo; mi ih prvo definiramo, pa ih tek onda
vidimo. U bogatoj, kompleksnoj konfuziji vanjskog svijeta mi uzimamo samo ono to je naa kultura
za nas ve definirala i teimo da to to smo ugledali vidimo u stereotipnim formama nae kulture
17
iber, Ivan (1998) Osnove politike (Lippman, W. 1961. prema iber, I. 1998. str.117)17
psihologije. Politika kultura,
nakladno-istraivaki zavod, Zagreb
Ovo je jedan od najboljih opisa stereotipija. U sutini stereotipije su sudovi doneseni na osnovu
nepotpunih i/ili netanih informacija. One nastaju kao rezultat ovjekove potrebe da na to jednostavniji
nain shvati kompleksne pojave oko sebe i donose zakljuke i predvianja. Iako se stereotipni prikazi
razvijaju za sve aspekte ivota, ovdje su posebno interesantne stereotipije o drutvenim grupama
kojima pojedinac pripada (kao auto-stereotipi) i o pripadnicima pojedinih drutvenih grupa (hetero-
stereotipi). Autostereotipi esto imaju pozitivnu konotaciju, kao romantiarski prikazi. S druge strane,
heterostereotipi ee (iako ne uvijek) imaju negativnu konotaciju. Ove stereotipije u sebi nose jaku
prosuivaku komponentu koja nam omoguava da razlikujemo pojedine grupe, a onemoguava da
uvidimo razliitost unutar jedne grupe, bilo da je to grupa kojoj mi pripadamo ili neka druga. Stereotipije
su posebno opasne u drutvima kao to je bosanskohercegovako jer one doprinose postojeim
podjelama i onemoguuju procese integracije i prevladavanje osjeaja ugroenosti od strane drugih.
Stereotipije utiu i na stvaranje etnike/socijalne distance, odnosno (ne)spremnost osobe na bliske
socijalne odnose sa pripadnicima drugih grupa.
Za razliku od stereotipnih prikaza, sadraji koji uenicima nude mogunost analitikog promiljanja
razvijaju otvoren i fleksibilan stav prema drugim i vlastitoj grupi, i propituju ukorijenjene stereotipije.
Razvijanje kritikog promiljanja osnova je otvorenog i na znanju baziranog drutva.
1. E. Naglasak na ravnopravnosti naglasak na ugroenosti i diskriminacija

Ravnopravnost svih ljudi ili socijalnih grupa je ideal kojem tei demokratsko, otvoreno drutvo.
Ravnopravnost nosi sa sobom i odgovornost, prije svega odgovornost za akcije koje grupa preduzima
u cilju zadovoljenja svojih interesa. Svijest o ravnopravnosti nosi sa sobom i svijest o odgovornosti, a
svijest o odgovornosti utie na samopotovanje pojedinca i grupe. U tom smislu, ponekada je mnogo
jednostavnije pravdati antisocijalna ponaanja ugroenou neke grupe. Time se pronalazi opravdanje za
vlastite postupke, krivica se pripisuje drugome, a osjeaj samopotovanja ak i raste. Osjeaj ugroenosti
ili frustracija nalazi se u osnovi antisocijalnih ponaanja. On limitira pojedince i grupe da konstruktivno
rjeavaju konflikte, ali zbog tog snanog osjeaja da mi nismo krivi, nego su nas oni ugroavali grupe
esto nisu spremne da se odreknu tog koncepta. to vie, on se u procesu socijalizacije prenosi na nove
generacije i na taj nain se onemoguava izgradnja otvorenog i zrelog drutva.
Ravnopravnost podrazumijeva i prihvatanje miljenja da su svi jednaki, odnosno da mi nismo bolji

od drugih. Na alost, u situacijama krize i formiranja novih grupnih identiteta, drutvenim grupama
trebaju oni koji nisu dobri kao mi. Tako se vlastiti identitet gradi na diskriminaciji drugih. Bosna
i Hercegovina je danas puna diskriminatorskih odnosa. Oni se najjasnije uoavaju u odnosu prema
26
manjinama gdje taj tretman prerasta okvire diskriminacije i ima oblike rasizma. S druge strane, biti
rasista ili netko tko diskriminira nije socijalno poeljno, a esto se ne uklapa i u individualnu sliku osobe
koja eli biti spremna za Evropu. U obrazovnom kontekstu, stavljanje naglaska na ravnopravnost
omoguava uenicima da prihvataju druge kao sebi jednake, te da u budunosti svoje tenje
ispunjavaju ne ugroavajui prava drugih.
2. dimenzija - konteksti u kojima se moe pojaviti odreena tema:

2. A. Unutardravni nivo izmeu entiteta ili unutar jednog entiteta.
2. B. Meudravni nivo izmeu drava, tj. Bosne i Hercegovine i bilo koje druge drave.
2. C. Veinski-nacionalni-manjinski tretiranje manjina u odnosu na veinsko stanovnitvo, kao
i tretiranje tri konstitutivna naroda.
2. D. Konfesionalni kontekst meu monoteistikim religijama i monoteistike religije u odnosu
na druge religije.
2. E. Intrakonfesionalni odnosi unutar jedne monoteistike religije.
2. F. Vjerovanje/nevjerovanje odnosi ljudi koji vjeruju u Boga prema ljudima koji ne vjeruju u
Boga (agnostici, ateisti, areligiozni, sekularisti).
Posljednja tri konteksta koritena su iskljuivo u okviru analize udbenika vjeronauke i u drugim
predmetima nisu bili predmet analize.
3. dimenzija sadraj teme:

3. A. Kultura sve kulturne tekovine, ukljuujui grad ili mjesto, istaknute linosti, ekonomiju,
nauku/znanost, umjetnost i slino.
3. B. Jezik odnosi se na tri zvanina jezika u Bosni i Hercegovini, i na njihove pisane i govorne
forme.
3. C. Religija odnosi se na bilo koju od religija, kako u Bosni i Hercegovini tako i u svijetu.
3. D. Narod
3. E. Drava
Dakle, indikatori za ovaj kriterij su definisani kao tema koja se javlja unutar nekog konteksta i koja se
odnosi na neki od sadraja. Npr. Negativan primjer bi bio neproporcionalna zastupljenost (1.A) primjera
iz Bosne i Hercegovine u odnosu na primjere neke susjedne drave (2.B) u lekciji Arheoloka nalazita
iz doba paleolita (3.A).
4.1.1.2 Kriterij 2: Prisustvo politikih sadraja
kola je mjesto gdje se uenici obrazuju, ali i odgajaju to podrazumijeva da se kroz obrazovne sadraje
uenici i odgajaju u duhu vladajue ideologije. Ta ideologija moe biti izrazito negativna ili pozitivna, u
smislu njegovanja univerzalnih ljudskih vrijednosti kao to je ljubav i potovanje prema svim ljudima,
solidarnost, briga za druge. Upravo u ovom kontekstu posmatrano je prisustvo ili afirmacija politikih
poruka koji su u skladu ili nisu u skladu sa vaeim zakonima u Bosni i Hercegovini ili meunarodnim

konvencijama koje je BiH potpisala. Ovaj kriterij se zasniva na posebnom principu koji je definisan
Okvirnom zakonu prema kome obrazovanje treba da bude u funkciji ivota u drutvu zasnovanom na
principima participativne demokratije i vladavine prava.
Glavni indikatori ovog kriterija su:

Nain prezentiranja politikih opcija (npr. reduciranje, iskrivljavanje, neopravdana generalizacija
preferirane opcije ili drugih politikih opcija u odnosu na onu koja se preferira)
Razdvajanje / integracija politike vjerskih institucija sa konceptom graanske politike
4.1.1.3 Kriterij 3: Poticanje razvoja kritikog miljenja
U dananjem svijetu i drutvu jedna od najvanijih sposobnosti koje moemo pruiti djeci u obrazovnom
sistemu je sposobnost kritiko promiljanja. Zato bi to bilo vano? Dijete mora izgraditi vjetine i
kapacitete koji e mu omoguiti da u budunosti skoro svakodnevno donosi odluke na osnovu niza
esto oprenih informacija. Da bi mogao donijeti zrelu i racionalnu odluku, ono mora nauiti kako
procjenjivati informacije, kako ih analizirati i sintetizirati, kako evaluirati ishode i planirati budue akcije.
Dijete mora nauiti kako se nositi sa nestrukturiranim situacijama i ne podlijegati uticaju informacija iz
samo jednog izvora koji obino tvrdi kako zna to je najbolje. I to vai za sve segmente naeg ivota
od odabira kole do odabira ivotnog partnera. Ali, posebnu bitnost ima upravo u podruju politikog
ivota. Graani koji su u stanju kritiki promiljati nee podlijegati kvaziautoritetima i biti sljedbenici
iracionalnih ideja, nego e svoje stavove, odluke i aktivnosti bazirati na vlastitom promiljanju.
Indikatori za ovaj kriterij su:

Postojanje navoda iz vie izvora / jednog izvora za kontraverzne teme
Postojanje / nepostojanje mogunosti za diskusiju o temi koja se obrauje
(Ne)dovoljno prostora za formiranje vlastitog miljenja uenika.
Eksplicitno koritenje / nekoritenje multiperspektivnog pristupa
4.1.1.4 Kriterij 4: Individualna, grupna i druga (ekonomska, socijalna, kulturna) ljudska prava
Ovaj kriterij ukljuuje izjave koje se odnose na principe zastupljene u razliitim dokumentima o
ljudskim pravima iji je potpisnik BiH kao to su pravo na ivot, slobodu, sigurnost, jednakost
pred zakonom, slobodu kretanja, pravo na mir itd.) i u skladu je sa principom definiranim
na osnovu Okvirnog zakona da obrazovni sistem obezbjeuje svakom djetetu mogunost
kvalitetnog obrazovanja u integriranim kolama osloboenim politikih, vjerskih, kulturnih i
drugih predrasuda i diskriminacije.
Ravnopravnost / diskriminacija po osnovu rase, pola, jezika, religije, politikog miljenja, socijalne
pripadnosti, fizikog ili mentalnog zdravlja, nacionalnih manjina i slino.
Pravo na mir (kroz glorifikaciju ratova nasuprot isticanju mirnog rjeavanja konflikata, isticanje /
neisticanje spremnosti da se umre za vlastitu zemlju i muenitva kao kljunog kriterija za patriotizam)
Antisemitizam/semitizam
Potovanje/povreda autorskih prava
28
4.1.2 Kriteriji za analizu ope kvalitete udbenika
Za ispitivanje ope kvalitete udbenika koriten je Upitnik za ispitivanje optih karakteristika udbenika
sastavljen na osnovu Smjernica za izradu udbenika istorije i geografije18. Ovaj upitnik je sadravao 18
Slubeni list Bosne i Hercegovine 05/07.
pitanja koja su se odnosila na sljedee karakteristike: Smjernice za pisanje udbenika historije i
geografije
Vanjski izgled udbenika i naslovna stranica,
Idejno-grafiko rjeenje udbenika,
Pedagoki standardi,
Sadrajni aspekt, i
Poticanje razvoja kritikog miljenja.
Upitnik je uraen kao skala procjene Likertovog tipa gdje je zadatak istraivaa bio da procijeni stepen
slaganja sa svakom tvrdnjom na skali od 1 do 5, gdje je 1 predstavljalo U potpunosti se ne slaem, a
5 U potpunosti se slaem (Upitnik je dat u Prilogu 2).
4.2 Postupak (implementacija)

4.1.2 Analiza sadraja udbenika
Analiza sadraja udbenika provedena je u dvije faze. U prvoj fazi su analizirani udbenici istorije i
geografije, dok su u drugoj fazi analizirani udbenici maternjeg jezika i vjeronauke. Za analizu udbenika
formirana su etiri tima sa po 5 do 6 eksperata iz oblasti za koju se radi analiza udbenika (u Prilogu 3 je
dat spisak eksperata po timovima). Prije nego su timovi poeli sa analizom svakog pojedinog udbenika,
proMENTE tim je proitao i oznaavao sve dijelove sadraja koji su smatrani relevantnim, bilo da su to
primjeri koji su u skladu sa Zakonom i Obeanjima ili da nisu u skladu, osim udbenika iz Maternjeg jezika
u okviru kojeg proMENTE tim nije oznaavao relevantne dijelove zbog specifinosti materije. Zadatak
eksperata je bio da proitaju oznaene dijelove i procijene da li je to doista relevantan dio, te ako jeste
da ocijene prema kojem indikatoru. Ekspertima je data mogunost (koju je najvei broj njih i iskoristio) da
19
lan radne grupe za istoriju, eljko
proitaju i neoznaene dijelove, te da dodatno oznae i procijene sadraje koje su smatrali relevantnim19.
Vujadinovi, iako je uestvovao u cijelom
procesu analize sadraja, nije se sloio sa
finalnim izvjetajem, i on ne odraava njegov
Svaki udbenik bio je analiziran od strane dva eksperta, s tim da parovi eksperata nisu bili fiksni stav.
nego su oni odreivani u parove tako da za razliite udbenike budu u paru sa nekim drugim lanom
tima. Timovi su se periodino sastajali kako bi razmijenili iskustva i prodiskutovali svoje rezultate
sa drugim lanom tima koji je analizirao isti udbenik. U toku analize, eksperti su bili vie fokusirani
na one sadraje koji nisu u skladu za Okvirnim zakonom i Obeanjima, kao i na one sadraje koji
predstavljaju pozitivne primjere obrade sadraja u potpunosti u skladu sa zakonom i obeanjima.
Ti primjeri su i prikazani u izvjetaju. Ostatak sadraja udbenika koji nije komentarisan smatra se
prihvatljivim.
4.2.2 Ispitivanje optih karakteristika udbenika
Za svaki analizirani udbenik, zadatak eksperta je bio da popuni Upitnik o optim karakteristikama
udbenika koji je podrazumijevao:

Vanjski izgled udbenika i naslovna stranica
Ova karakteristika udbenika se s pravom mogla zvati i pakovanje. Od izgleda udbenika zavisi
prvi utisak uenika o materiji koju e izuavati. Ukoliko uenik percipira izgled udbenika kao
dosadan, siv, monoton, on e u startu imati smanjenu motivaciju za savladavanje gradiva
koje je u njemu sadrano.
Idejno grafiko rjeenje udbenika
U aplikativnim teorijama uenja naglasak se uvijek stavlja na to da uenici bolje pamte ukoliko se u
udbenicima nalaze sadraji koji su lako zapamtljivi zbog toga to prekidaju monotoniju teksta. Ukoliko je
udbenik nepregledan, sa neprilagoenim oblikom i veliinom slova, bez fotografija koje prate tekst, bez
izdvojenih bitnih dijelova koje uenik mora savladati tada materija postaje dosadna i teko zapamtljiva.
Pedagoke standarde
Pedagoki standardi podrazumijevaju da je sadraj udbenika prilagoen uzrastu uenika, da potuje

principe od konkretnog ka apstraktnom, da povezuje sadraj sa praktinim ivotom, da nije pretrpan
beskorisnim injenicama i slino.
Sadrajni aspekt
Udbenik treba da je sadrajno pregledan i jasan, da odraava postupno shvatanje objektivne stvarnosti
i sadraj se izlae strukturirano, povezano i uz koritenje primjera.
Razvoj kritikog miljenja
Sadraj udbenika treba da potie razvoj analitikih i sintetikih vjetina, da nudi grau koja omoguava
samostalno promiljanje i zakljuivanje, te da potie znatielju uenika.
Kako je svaki udbenik bio analiziran od strane najmanje dva istraivaa, ocjena optih karakteristika
udbenika odreena je kao prosjena ocjena iz ocjena istraivaa.
4.2.3 Analiza i obrada podataka
U okviru kvalitativnog dijela istraivanja, podaci su uneseni i obraeni u NVivu, raunarskom programu za
kvalitativne obrade podataka. Podaci su unoeni tako da su unoeni dijelovi koje su istraivai oznaili,
kodirali i dali svoje komentare. U izvjetaju su prikazani kako oznaeni dijelovi, tako i komentari istraivaa
koji upuuju na slaganje ili neslaganje relevantnog dijela sa zakonima i ostalim dokumentima.
30
Kvantitativni podaci dobiveni na upitnicima za ispitivanje kvaliteta udbenika obraeni su u SPSS-u,

raunarskom programu za kvantitativne obrade podataka. U obradu nisu uzeti oni podaci koji su bili
oznaeni od strane lanova tima kao nejasni. Ovih sluajeva je bilo manje od 2% u ukupnom uzorku
podataka te nisu mogli znaajno uticati na rezultate istraivanja. U sluajevima kada su lanovi tima
smatrali da je relevantno itavo poglavlje ili podpoglavlje, zbog obimnosti dokumenta u obradu je
unesen naslov poglavlja ili podpoglavlja.
Ovdje treba pruiti dvije informacije vane za razumijevanje kvantitativnih podataka:
Iako je u toku itavog istraivanja raeno na identifikaciji to ekskluzivnijih kriterija i indikatora

analize u smislu da istraivai mogu ukljuiti relevantan dio teksta u to jasnije definisane kriterije, u
udbenicima se nalo znaajan broj dijelova koje su istraivai svrstavali pod dva ili ak tri indikatora.
Iako ova injenica jeste jedna od metodolokih ogranienja istraivanja, nosioci istraivanja su odluili
da takvi dijelovi teksta budu tretirani kao primjeri za sve navedene indikatore jer je ovo prije svega
kvalitativno istraivanje u kojem sadraj primjera najbolje pokazuje problem na koji elimo da ukaemo.
Stoga ukupan broj oznaenih dijelova nije isti kao ukupan broj kodiranja. To znai da imamo manji broj
oznaenih primjera u odnosu na broj kodiranja jer su pojedini primjeri viestruko kodirani.
Distribucije broja primjera po pojedinim udbenicima nisu sline normalnoj distribuciji. To znai najvei
broj udbenika ima od 0 do 10 relevantnih primjera, dok su samo pojedini udbenici imali vie od 30
kodiranja sa ekstremnim sluajevima udbenika u kojima se pojavljuje preko 50 kodiranih dijelova.

5. Rezultati
5.1 Maternji jezik
U okviru analize sadraja udbenika maternjeg jezika analizirana je veina udbenika za peti, esti,
sedmi, osmi i deveti razred osnovnih kola i za sve razrede srednjih kola sa podruja itave Bosne
i Hercegovine koje su odobrili Ministarstva za obrazovanje, nauku i kulturu Federacije Bosne i
Hercegovine i Republike Srpske i koji su koriteni kao zvanini udbenici u kolskoj 2005/2006. Ukupno
je analizirano 65 udbenika, a pregled broja udbenika po razredima i nastavnim planovima dat je u
sekciji Predmet istraivanja.
5.1.1 BiH teme u udbenicima maternjeg jezika
U narednim grafikonima predstavljena je zastupljenost primjera u okviru pojedinih tema. Na prvom

20
Okvirni zakon o osnovnom i optem grafikonu prikazan je odnos prosjenog broja primjera (ukupan broj primjera koji je ekspertni tim
srednjem obrazovanju u BiH; Poruka
graanima BiH: Reforma obrazovanja. oznaio kao relevantan podijeljen sa brojem udbenika) koji su oznaeni kao eksplicitno u skladu sa
21
Ibid..
Zakonom i Obeanjima20 i koji mogu posluiti kao primjeri kako se odreena tematika moe tretirati
kako bi se postigli kriteriji definisani ovim dokumentima. Na drugom grafikonu prikazan je odnos
prosjenog broja primjera koji nisu u skladu sa Zakonom i Obeanjima21. Ostale sadraje udbenika
eksperti su procijenili kao prihvatljive, odnosno kao adekvatne naine prezentacije odreenih sadraja.
Ipak, prema ocjeni istraivakog tima, veina udbenika koji se koriste u nastavi maternjeg jezika prije
svega promovie kulturu vlastitog naroda i u takvim udbenicima primjeri koji se bave kulturom drugih
naroda su rijetki. Takvi primjeri su identifikovani kao pozitivni jer odskau iz jednonacionalnog konteksta
i ukazuju na mogunost izuavanja jezika, kulture i tradicije svih naroda koji ive u BiH.
70
Grafikon 1:
BiH teme - prosjean broj primjera
po knjizi u okviru pojedinih tema 60
koji su eksplicitno u skladu sa
zakonskim odredbama za sve 50
udbenike
40
30
20
10
0 1.E Naglasak na
1.A Podjenak tretman / 1.D Kriticki prikazi / stereotipni 1.B Poticanje / nepoticanje 1.C Razlicitost posmatrana
ravnopravnosti / naglasak na
Isticanje prikazi osjecaja pripadnost kao problem / bogatstvo
ugrozenosti
32
70 Grafikon 2:
60 po knjizi u okviru pojedinih tema
koji NISU u skladu sa zakonskim
odredbama za sve udbenike
50 odredbama za sve udbenike
40
30
20
10
0 1.E Naglasak na
1.A Podjenak tretman / 1.D Kriticki prikazi / stereotipni 1.B Poticanje / nepoticanje 1.C Razlicitost posmatrana
ravnopravnosti / naglasak na
Isticanje prikazi osjecaja pripadnost kao problem / bogatstvo
ugrozenosti
5.1.1.1 Primjeri koji su eksplicitno u skladu sa Zakonom i reformskim obeanjima
Ukupan broj primjera u udbenicima maternjeg jezika koji su u potpunosti u skladu sa navedenim
principima iz Zakona i reformskih obeanja je 91. Najei su primjeri koji ukazuju na podjednak
tretman i proporcionalnu zastupljenost, bilo da se to odnosi na proporcionalnu zastupljenost kulture,
jezika, religija ili naroda, ili da se odnosi na podjednak tretman sadraja i neisticanje svog kao
najboljeg. Ovi primjeri se pojavljuju u prosjeku 3,5 puta po jednom udbeniku maternjeg jezika. Slijede
primjeri koji ukazuju uenicima da je razliitost koju ivimo u Bosni i Hercegovini nae bogatstvo, zatim
primjeri u kojima se naglaava ravnopravnost. Primjeri koji potiu osjeaj pripadnosti kod uenika i
primjeri kritikih prikaza razliitih sadraja, evidentirani su u vrlo malom broju.
Pozitivni primjeri se najee pojavljuju u unutardravnom kontekstu, zatim meudravnom i

konfesionalnom kontekstu, dok je broj pozitivnih primjera u ostalim kontekstima jako mali, skoro
zanemariv. Sadraj na koji se odnose pozitivni primjeri su najee kultura i jezik, dok su primjeri
pozitivnog tretmana religije, naroda, drave i ovjeka podjednako rasporeeni.
U daljnjem tekstu bie istaknuti neki od ovih primjera koji su izdvojeni u udbenicima maternjeg jezika.
Treba naglasiti da je osim dole navedenih pozitivnih primjera, znaajan dio sadraja udbenika ocijenjen
kao prihvatljiv i samim tim nije posebno istaknut.
Podjednak tretman
Sljedei primjer je jedan od rijetkih primjera u udbeniku iz kojeg je preuzet, a koji se odnosi i na druge
narode i kulture, i iz tog razloga zasluuje da bude ovdje naveden.

Zadatak:
U prazna polja upii ili D: RO_ACI; __AMIJA; EVAB__IJA; _EMPER; __UR__
EVDAN; VOJVO__ANIN; RAUN_IJA.
Srpski jezik i kultura izraavanja za 5. razred osnovne kole, Kovaevi i Teanovi, Zavod za
22
Puni naziv: Zavod za udbenike i nastavna udbenike22, Istono Sarajevo, 2005
sredstva Republike Srpske
Poticanje osjeaja pripadnosti
U slijedeih nekoliko primjera potie se i razvija osjeaj pripadnosti prema Bosni i Hercegovini.
Donosimo primjer teksta s Interneta prigodom dobijanja Oskara za film Niija

zemlja Danisa Tanovia.
Niija zemlja je zapravo genijalan fllm i to su prvi shvatili stranci neoptereeni
posvojnim odnosom. Ciki i Nino bi mogli biti i Izraelac i Palestinac, sjeverni i juni
Korejac, mogli bi jednostavno biti bilo koja dva neprijateljska vojnika na bilo kojoj
niijoj zemlji. No Cera, ranjenik koji lei na mini, je samo bosanskohercegovaka
metafora, paradigmatska metafora Bosne i Hercegovine. A Tanoviev film je
genijalan i zbog injenice da mu simbol nije pojeo spontanost. Niija zemlja
ulazi u povijest filmske umjetnosti. Autor filma je iz BiH, tema je rat u Bosni
i Hercegovini, film je dobio Oskara. Denis de Rougemont (imenjak?) kae da
posveta otima djelo avolu. Moda to vai i za nagrade. Danis Tanovi je nagradu
Amerike filmske akademije posvetio svojoj rodnoj zemlji: This is for my country,
for Bosnia.
Moj hrvatski 7, Roksandi, Dikli i Zelenika, Znanje, Mostar, 2005
Ovo je primjer usmene narodne pjesme koja je, pored toga to potie svijest o pripadnosti BiH, vrlo
dobro prilagoena uzrastu.
SAN SANJALA O BOSNI DJEVOJKA

San sanjala u Bosni divojka,
Da zmaj leti priko polja ravna,
I sa zmajem dva goluba bila,
Za golubi tie svakojake.
Majka joj je sanak tumaila:
to si, erko, u sanku sanjala,
Da zmaj leti priko polja ravna,
Ono j tvoje i milo i drago,
to su ono dva goluba bila,
Ono su ti dva kuma vinana;
to su ono ptice svakojake,
Ono su ti gospoda svatovi!
Hrvatska itanka 6, Dikli, Skok, i Zelenika, kolska naklada Mostar i kolska knjiga Zagreb, Mostar, 2005
34
Razliitost posmatrana kao bogatstvo
Naredni primjer govori o ravnopravnosti sva tri slubena jezika u Bosni i Hercegovini, to je vrlo rijedak
sluaj u udbenikoj praksi.
Tako podruje nae domovine pokriva jedno narjeje - tokavsko - i na njegovim

novotokavskim govorima utemeljen je na standardni bosanski, hrvatski, srpski jezik.
Na jezik 1, udbenik za 1. razred gimnazije, R.Hadiefendi-Pari, Sarajevo Publishing, Sarajevo, 2004
Kritiki prikazi
Naredni primjer donosi nam pjesmu koja duhovito opisuje dnevni raspored djeteta uei dijete na
njemu bliskom primjeru ta je to IMPERATIV. Interpretacija i izbor rijei vrlo su primjereni uzrastu.
IMPERATIV
Moje doba
Ustaj u 7.30
Ruaj u 12.00
U kolu idi u 12.30
Budi toan Toan budi uvijek
ne zaboravi
ui
ui
naui
naui
zatupi
Uveer neto klopni Gledaj televiziju do kraja
spavaj
nita ne spavaj
ivi programirano
Gramirano
Gramtsubn
Da
(Ueniki ostvaraj)
imperare (lat.) zapovijedati
Je li i vama cijeli dan u znaku imperativa, tj. prisiljavanje, opomena, zapovijedi?

Kreimiru se ne svia ivot po programu, pun zahtjeva, zapovijedi i rada zbog kojega
mu na kraju dana umor mijea javu i san pa mu ni snovi nisu lijepi i odmorni.
Zato je stihove utemeljio na imperativu ili zapovjednom nainu.
to znai zatupi i klopni? Jesu li to uobiajene rijei? Mogu li se nai u pjesnikom
(knjievnom) ostvarenju?
Moj hrvatski 6, Teak, Dikli i Zelenika, Znanje, Mostar, 2004

U veini udbenika maternjeg jezika Gorski vijenac ili neki njegovi odlomci su dati u kontekstu
glorifikacije rata, razdora, isticanja spremnosti da se umre za vlastitu zemlju i muenitva kao kljunog
kriterija za patriotizam. Meutim, ovaj primjer pokazuje kako se Gorski vijenac moe koristiti i u
druge svrhe koje su mnogo prihvatljivije za sve uenike. Svojom porukom, koja je prije svega ljubavna,
razlikuje se od svih ostalih odabranih primjera i dokazuje da se za prezentovanje Gorskog vijenca moe
izabrati i dio koji ne potie stereotipne prezentacije rata i naroda. Ovo je vrlo dobar primjer da epsko
djelo ne mora sluiti za reprodukciju stereotipa odabirom adekvatnog odlomka.
..

itanka za II razred gimnazije i strunih kola, Ristanovi, Savi i Milatovi,
Zavod za udbenike, Istono Sarajevo, 2005
Ravnopravnost
Ovo je primjer izbora djela autora pripadnika drugog naroda. Skender Kulenovi je jedini takav pisac u
ovom udbeniku.
ARENKA
SKENDER KULENOVI
itanka za 5. razred osnovne kole, Savi, Milatovi i akovi, Zavod za udbenike, Istono Sarajevo, 2005
Individualna, grupna i druga ljudska prava
U slijedeem primjeru se na vrlo dobar nain izbjegava est stereotip u jeziku ljudi-ene, koji je
takoer prisutan u drugim dijelovima ovog udbenika.
To znai da zamjenice za prvo i drugo lice (Ja i ti) ne razlikuju rod, jer i mukarac i
ena za sebe kao govornika kau ja, a za svog i mukog i enskog sagovornika kau ti.
Srpski jezik i kultura izraavanja za 5. razred osnovne kole, Kovaevi i Teanovi,
Poticanje razvoja kritikog miljenja
Slijedi nekoliko primjera koji pored toga to razvijaju kritiko miljenje kod djece, ujedno potiu i njihovu
radoznalost, samoinicijativnost i kreativnost. Uenici imaju priliku, ako urade ovaj zadatak, poboljati
svoje ope znanje o rijeci ili planini iz njihovog kraja.
36
()
().
.
, ,
, .
ITAM, PIEM, RAZMILJAM

Potrai u kolskoj knjinici podatke, lanke i rasprave o korisnosti i tetnosti
nuklearne energije. Potrai podatke o uporabi atomskog naoruanja i nuklearnim
katastrofama koje su ugrozile ovjeanstvo. Izloi svoja saznanja u razredu.
Sastavi i u razredu provedi anketu pomou koje e utvrditi to tvoji vrnjaci misle o
problemima:
- izgradnje nuklearnih elektrana
- zbrinjavanja nuklearnog otpada
- uporabe atomskog naoruanja.
Na temelju prikupljenih podataka organizirajte u razredu raspravu o:
- odgovornosti znanstvenika za budunost ovjeanstva
- opasnosti zlouporabe znanstvenih dostignua
- pogubnosti nedovoljne savjesnosti i strunosti u raspolaganju dosezima
moderne znanosti.
Hrvatska itanka 7, Dikli, Skok i Ivankovi, kolska naklada Mostar i kolska knjiga Zagreb, Mostar, 2005
U narednom primjeru uenicima se daje mogunost diskusije bazirane na nekoliko tvrdnji izreenih
u odlomku knjige Mali princ. Time se pozitivno utie na razvoj govorne kulture uenika i uenje
argumentovane diskusije.
Kako lisica vidi i doivljava ljude?

Kojoj mudrosti je lisica nauila Malog Princa?
Da li prijateljstvo dolazi samo po sebi ili se ono mora njegovati?
Kako si shvatio/shvatila slijedee sentence (mudre izreke):
a) Samo se srcem dobro vidi.
b) Govor je ponekad izvor nesuglasica.
c) Zauvijek si odgovoran za ono to si pripitomio.
Pokuaj objasniti koje znaenje rije pripitomiti ima u ovom tekstu.
itanka za 6. razred osnovne kole, A. Softi, Sarajevo Publishing, Sarajevo, 2003
Ovo je vrlo dobar primjer koji uenicima nudi, prije obraivanja odreenog knjievnog djela, da sami
predvide ta bi moglo biti u tekstu koje nosi navedeni naslov. Na ovaj nain uenici mogu iskazati svoja
oekivanja od teksta s navedenim naslovom i jo im se nudi mogunost ilustracije pretpostavljene
situacije, a sve u cilju razvijanja kritikog miljenja.

KOLA VOZI KOLOVOZ

Prije nego to proita tekst, pokuaj na osnovu naslova odrediti sljedee:
Na osnovu naslova, u tekstu oekujem da se govori o...
S obzirom na naslov, oekujem da tekst bude...
Na osnovu naslova, nacrtaj ilustraciju za pretpostavljeni tekst.
U sljedeoj pjesmi se naglaava jedna od univerzalnih vrijednosti - vjera u ovjeka. Pjesma se nalazi
na naslovnoj strani udbenika iz kojeg je preuzeta i na samom poetku udbenika, i svojim pozitivnim
tonom boji cijeli udbenik.

, .
.
, , , ;
, .
;
, .
, , ;
, , , .
, .
, , .

itanka za 7. razred osnovne kole, Stefanovi, Liina, Gakovi i ekara,
Uenicima je na primjeru razliitog prevoda istog odlomka (jedan tampan u Sarajevu, drugi u Zagrebu)
data na uvid mogunost drugaijeg prijevoda kako se ista misao s originala moe iskazati da dva
naina u prijevodu. Ovdje je potrebno napomenuti da nisu navedena imena prevodilaca, iako se govori
o njihovom radu.

. .
, , - - ?
, , .
? - , .
, , - .
- . -
.
- . -
, .
, , - .
, , , - .
, , - .
38
.
( , , , , 1986).
Oliver Twist
Faginu se oduljilo lice, pa je naizmjence pogledavao u mladu damu - koja je bila
kieno, da ne kaemo raskono odjevena: crvena haljina, zelene cipele i uti papirni
uloci za uvojke - i u ono drugo ensko bie.
Draga, Nancy upita Fagin blagim glasom, ,,a ta ti veli?
Da je sve utaman i da uzalud moljakate, Faginel, uzvrati Nancy.
ta hoe time rei?, na to e gospodin Sikes oinuvi je mranim pogledom.
To, Bille, to sam rekla! odvrati ona spremno i mirno.
Pa ti si kao stvorena da ide onamo, razmiljao je naglas Sikes. U onom kraju
nitko te ne poznaje.
to ja i ne elim, uzvrati Nancy istim mirnim glasom. I zato neu da idem, Bille!
Ona e ii, Faginel ree Sikes.
Ne, Fagine, ona nee! sikne Nancy.
Jest, Fagine, ona hoe! mimo e Sikes.
I Sikes je bio u pravu.
(Charles Dickens, Oliver Twist, Mladost, Zagreb, 1980).
(
) - ,
, : .
, -
. .

,
. ,
.
Srpski jezik i kultura izraavanja za 9. razred osnovne kole, Kovevi i Savi,
Slijedi primjer koji u sebi sadri i pozitivnu i negativnu valenciju Pozitivan je iz razloga to potie
uenike da razmisle i upoznaju se sa obiajima i drugih religija, i iri njihova shvatanja o svijetu.
Negativan je iz razloga to autori polaze od pretpostavke da su svi uenici koji se koriste ovim
udbenikom jedne vjeroispovijesti, u ovom sluaju, katolike, dok su pripadnici drugih vjeroispovijesti
kategorisani kao drugi.
Proui zato i opisi kako krani proslavljaju trenutak Kristova roenja? Koji se
obiaji njeguju u tvome zaviaju? Kako se Kristovo roenje obiljeava tijekom
religioznih obreda, a kako u obiteljskom okruenju?
Potrai podatke i ukratko opisi kako svoje vjerske praznike slave pripadnici
drugih vjera?

5.1.1.2 Primjeri koji NISU u skladu sa Zakonom i reformskim obeanjima
U udbenicima se nalazi vei broj negativnih primjera nego onih koje bismo mogli istai kao vrlo
pozitivne, odnosno eksplicitno u skladu sa Zakonima i Obeanjima. Najvie je primjera koji se
odnose na isticanje razliitih sadraja, na primjer samo jednog naroda, drave, kulture ili religije.
Vrlo je primjetna tendencija da se kao dobro istie jedino ono to je nae i da se ne daje
vanost niti uvaava ono to je njihovo. Po frekvenciji pojavljivanja slijede primjeri u kojima se
ne potie osjeaj pripadnosti. Ovi primjeri se obino pojavljuju kao primjeri koji ne potiu osjeaj
pripadnosti dravi Bosni i Hercegovini ili koji potiu pripadnost nekoj drugoj dravi. Tu su i primjeri
koji potiu pripadnost samo jednoj kulturi i njenom knjievnom nasljeu, dok se ostale uopte
i ne spominju kao da nisu nastajale u isto vrijeme i na istim prostorima. Trei po frekvenciji
pojavljivanja su negativni primjeri u kojima se stavlja naglasak na ugroenost jedne kulture, jezika
ili naroda. Odmah iza toga slijede primjeri koji na stereotipan nain prikazuju samo jedan narod,
normu jezika ili religiju .
Kontekst u kojem se najee pojavljuju negativni primjeri je meudravni, zatim unutardravni, dok je
broj negativnih primjera na osnovu ostalih konteksta skoro zanemarljiv. U odnosu na sadraj, negativni
primjeri se najee odnose na narod, a potom na kulturu, dravu i jezik.
Kakav je odnos negativnih primjera u udbenicima kada ih posmatramo u okviru pojedinih nastavnih
planova i programa u Bosni i Hercegovini?
35
Grafikon 3:
BiH teme - Prosjean broj 30
negativnih primjera za pojedine
teme u udbenicima po Nastavnim 25
planovima i programima
20
15
10
0
1.E Naglasak na
1.A Podjenak tretman / 1.D Kriticki prikazi / 1.B Poticanje / nepoticanje 1.C Razlicitost posmatrana
ravnopravnosti / naglasak
Isticanje stereotipni prikazi osjecaja pripadnost kao problem / bogatstvo
na ugrozenosti
Generalno gledajui, u svim nastavnim planovima i programima najvei je broj onih primjera koji
istiu jedan narod, jezik ili kulturu s tim da su oni znatno ei u udbenicima koji se koriste u
hrvatskom i srpskom nastavnom planu i programu. Primjeri koji su oznaeni kao oni koji imaju
tendenciju da istiu samo jedno (dravu, narod, religiju, jezik...) uglavnom se odnose na spominjanje
samo jednog (svog) naroda, isticanje jednog (svog) jezika, kulture i slino. U udbenicima koji se
koriste u srpskom Nastavnom planu i programu imamo najvie primjera stereotipnog prikazivanja
razliitih sadraja, ugroenosti i diskriminacije.
40
U udbenicima koji se koriste u hrvatskom Nastavnom planu i programu drugi po frekvenciji

pojavljivanja su primjeri nepoticanja osjeaja pripadnosti. Razlog za to je, najvjerovatnije, injenica da
je veliki dio sadraja ovih udbenika preuzet iz udbenika koji se koriste u Republici Hrvatskoj. Tako se
pri obradi pojedinih nastavnih jedinica koriste primjeri iz Hrvatske, iako za njih postoje sasvim adekvatni
primjeri iz Bosne i Hercegovine.
U udbenicima pripremljenim za bosanski Nastavni plan i program je najmanji broj negativnih

primjera, ali oni se takoer pojavljuju, mada u manjoj mjeri, za temu isticanja razliitih sadraja.
Na osnovu ovoga moemo zakljuiti da svaki od Nastavnih planova i programa, koji su i podijeljeni
prema konstitutivnim etnikim grupama u Bosni i Hercegovini, daje prednost i istie najprije svoju
etniku grupu.
Distribucija broja primjera po pojedinim udbenicima nije slina normalnoj distribuciji. Tako
imamo udbenike koji imaju zaista mnogo izdvojenih primjera, one koji imaju znatno manje takvih
dijelova, dok ima i onih udbenika u kojima nije identifikovan niti jedan relevantan primjer. Ovo je
bilo i za oekivati kada se radi o predmetu maternji jezik, jer je analiza pored itanki obuhvatila i
gramatike, u kojima je inae manje prostora za sporne primjere. Relevantni primjeri uglavnom su se
pojavljivali u itankama i to u onima u kojima se izuava knjievno nasljee sa naih prostora. Tako
je u udbenicima za osnovu kolu najvie negativnih primjera u itankama za 6. i 8. razred (i 9. u
Republici Srpskoj), dok je u distribucija negativnih primjera u udbenicima za srednju kolu relativno
ravnomjerna (Pogledati Grafikon 4).
35 Grafikon 4:
Prosjean broj negativnih primjera
u udbenicima prema razredima
30
25
20
15
10
0
5 6 7 8 9 I II III IV
Isticanje, neproporcionalna zastupljenost
Podjednak tretman isticanje (neproporcionalna zastupljenost)

Da li su u tekstu i grafikim prikazima svi narodi, dijelovi drave ili religije
podjednako zastupljeni? Da li se u interpretacijama sadraja svim narodima,
dijelovima drave ili religijama daje podjednak tretman?
Kao to je ve objanjeno u poglavlju Metodologija istraivanja indikator proporcionalna zastupljenost,

odnosno podjednak tretman u udbenicima, podrazumijeva da djeca ue sadraje koji potiu iz svih
kultura, etnosa, jezika ili religija koje egzistiraju na podruju Bosne i Hercegovine kako bi imali cjelovitu

sliku o okruenju u kojem ive. Neadekvatnost proporcionalne zastupljenosti u udbenicima maternjeg

jezika primjeujemo u meudravnom kontekstu (navode se knjievnici iz samo jedne drave, dok se
autori iz drugih drava obrauju u vrlo maloj mjeri ili skoro nikako) i unutardravnom kontekstu (navode
se autori iz samo jednog entiteta, dok se autori iz drugog entiteta navode kao da su iz druge drave),
dok je primjera u veinsko-nacionalno-manjinskom i konfesionalnom kontekstu vrlo malo. U itankama
su najei primjeri neravnomjerne zastupljenosti autora iz tri konstitutivna naroda u BiH, slijede
primjeri isticanja odreene kulture, dok je neto manji broj njih vezan za dravu, jezik i religiju.
Slijede neki od primjera koji ilustruju isticanje u udbenicima Maternjeg jezika.
Jedna od funkcija epske knjievnosti je da svijet predstavlja kao podijeljen na nas i njih, i proizvodi
stereotipnu predstavu o nama i drugima kojoj u savremenoj nastavi ne treba biti mjesta, osim ako ne
vodi ka kritici i revalorizaciji takve knjievnosti. Kako u BiH postoje tri konstitutivna naroda, a svaki od njih
ima svoju epsku tradiciju, nuno je da uenici steknu uvid u sve tri, da se upoznaju sa junacima i motivima
svake od njih, a cilj je da na kraju razumiju okolnosti u kojima se epska knjievnost javlja i da izgrade kritiki
odnos prema njoj. Za razliku od ovog pristupa, u narednom primjeru se na osnovu epske pjesme samo
jednog naroda potiu uenici da zakljuuju o epskim pjesmama, epici i njenim karakteristikama uopte.
BUDALINA TALE DOLAZI U LIKU

INTERPRETACIJA:
..
Zadri se na slijedeim stihovima:
Fala tebi, Smiljani-
Tadija, a na daru i
potenju tvome, to s me
jutros dobro doekao, al
ne fala tebi na udarcu. Da
si mene sabljom udario,
Lanje bi ti ranu prebolio.
Al si mene pleskom
udario, Jer se ene
pleskom udaraju.
Na osnovu njih zakljui kako se u epskoj pjesmi poima junatvo.
Skoro 500 stihova trebalo je epskom pjevau da bi otkrio identitet glavnog junaka.
Sta saznajemo o Tali Lianinu i njegovom ivotu?
U emu se ogledaju razlike izmeu Tale Lianina i ostalih likova u ovoj pjesmi?
U emu je osnovna razlika izmeu njega i drugih junaka naih epskih usmenih
pjesama?
ta se u epskoj pjesmi jedino cijeni:
- izgled epskog junaka,
- njegovo porijeklo,
- njegovo junatvo?
42
Primjer za isticanje i zloupotrebu glagola voljeti u svrhu poticanja patriotskih osjeanja kod uenika.
Volim sve hrvatske rijeke.

U sljedeem primjeru se implicitno ukazuje da su samo bonjaki knjievnici i sufije pisali pjesme o
negaciji smrti, o mistinom i magijskom.
Iz kojeg ugla ljudske svijesti je izreena negacija smrti? Koju ovjekovu udnju i nadu
ona u sebi sadri? Koliko ova pjesma korespondira sa sufijskim i openito mistikim
osjeanjem ivota i svijeta? Jeste li sline stihove nalazili i kod drugih pjesnika,
npr. kod bonjakih pjesnika koji su pisali na nekom od orijentalnih islamskih jezika
(Medazija, Mejlija, Sirrija, Sabit Uianin, Fadil-paa i erifovi i dr.)?
itanka za IV razred gimnazije, H. Hajdarevi, Svjetlost, Sarajevo, 2001
Slijedi navod iz udbenika koji se koristi u Bosni i Hercegovini i koji je odobren od Ministarstava
prosvjete, znanosti, kulture i porta u pet kantona/upanija (Hercegovako-neretvanske, Sredinja
Bosna, Hercegbosanske, Posavske i Zapadnohercegovake).
Moja zemlja zove se Hrvatska.

Moj hrvatski 5, Teak, Kanajet i Musa, kolska naklada Mostar i kolska knjiga Zagreb, Mostar, 2005
Prema ovom navodu u kolama se ui samo srpski jezik.
U koli se ui samo srpski knjievni jezik.

U slijedeem primjeru se ne daje potpuna informacija uenicima - da je glas jat zamijenjen odreenim
slogovima i u hrvatskom i u bosanskom jeziku.
Nekada je umjesto tih glasova u srpskom jeziku bio samo jedan glas koji se zvao Jat.
Kod obrade religijskih tekstova uzimaju se primjeri samo iz Biblije.

,
, , ,
, ,
. ,
, , , .
, ? , ,

, : -
(. ) ,
. e , ,
, , ,
.
, ,
.
, , , , (),
. ,
, ,
, .
Knjievnost za I razred gimnazije i srednjih strunih kola, D. Babi, Zavod za udbenike, Istono Sarajevo, 2005
U sljedeem primjeru autor udbenika koristi izraz na svijet kada govori o migraciji Bonjaka u Tursku
nakon Berlinskog kongresa. Time se kod uenika implicitno reducira osjeaj pripadnosti i potie na
identifikaciju sa samo jednim narodom u ovom sluaju bonjakom.
ZADACI
1. Nakon itanja cijelog romana Tue gnijezdo, H.Basia, inicirajte na nastavnom
satu iru raspravu na ovu temu. O problemu odlaska naeg svijeta u Tursku nakon
Berlinskog kongresa 1878. pisali su mnogi domai historiari: Mustafa Imamovi,
Safet Bandovi, Muhidin Pelesi i dr. .
Slijedi primjer neprimjerenog poistovjeivanja jezikih procesa (ijekavizacije) sa teritorijalnom pripadnou.
Taj glas se na jednom dijelu srpske teritorije zamjenjivao sa E, a na dragom sa IJE, JE i I.

Nakon odlomka iz romana Tom Sawyer Marka Twaina, ne spominje se niti jedan drugi podatak o
autoru romana nego se panja uenika usmjerava na prijateljstvo sa Nikolom Teslom kao najvanijom
informacijom o autoru.
Zadatak
Upoznaj se sa prijateljstvom izmeu Mark Tvena i Nikole Tesle.
Slijedei primjer ilustruje isticanje jednog pisma koje se prikazuje kao IDEALNO fonetsko pismo.
,
, ,
.
44
U slijedeih nekoliko primjerima fokus je stavljen na izbor imena i naziva u nastavnim jedinicama koji
istiu samo jedan narod, dravu ili dio drave ili nacionalnu grupu. Primjeri su preuzeti uglavnom iz
udbenika gramatike, u kojima je izbor primjera za nastavne teme koje se obrauju, ostavljen autorima
udbenika. Autori su ipak mogli izabrati i neke druge primjere koji bi na isto tako adekvatan nain mogli
pomoi uenicima u savladavanju nastavne jedinice.
Favoriziranje imena i toponima iz jednog naroda i preteno iz druge drave.
Zagrepanka Tajana pozvala je u goste prijateljice s kojima se upoznala ljetujui u

Istri: Rabljanku Vedranu, Zlataranku Tihanu i Mostarku Ivanu.
Govore li one hrvatski? to je izazvalo nesporazum?
Vei dio navedenih primjera odnosi se na imena vezana za srpsku kulturu i istoriju, nisu prisutni
primjeri iz kulture i tradicije drugih konstitutivnih naroda i ne dominiraju primjeri vezani za Bosnu i
Hercegovinu.
Na primjer: Ulica srpskih vladara, Ulica bana Lazarevia, Ulica Branka opia, Ulica
Nemanjina, Trg slobode, Trg rtava faizma; Prvomajska ulica, Njegoeva ulica...
Na primjer: Osnovna kola Petar Koi, Filozofski fakultet u Banjaluci, Narodna
biblioteka Srbije, Graevinsko preduzee Rad, Optina Trebinje...
Srpski jezik i kultura izraavanja za 5. razred osnovne kole, Kovaevi i Teanovi
, Zavod za udbenike, Istono Sarajevo, 2005
Svi su primjeri uzeti iz druge drave. Ovo je uobiajen primjer isticanja u udbenicima u kojima se
navode samo primjeri iz drugih drava, a BiH uopte ne spominje.
Lokativ prepoznajemo:
- po pitanjima i prijedlozima
Gdje su pronaeni ostaci hrvatskog praovjeka? Na brdu Hunjakovu kod Krapine.
O emu govori freska Mrtvaki ples iz Berama? O ivotu i smrti.
Po emu je poznata trogirska katedrala? Po portalu majstora Radovana.
Kada je proradila tiskara u Kosinju? Pri kraju 15. stoljea.
Prema ijoj zamisli je podignuta akovaka katedrala? Prema zamisli J. J.
Strossmayera.
Gdje se nalazi crkva svetog Vlaha? U Dubrovniku.
Na koja pitanja odgovaraju oznaene imenice? Koja se vrsta rijei nalazi ispred njih?
Svi primjeri se odnose na Beograd. Time se ne moe ostvariti lanak 43. Okvirnog zakona o
osnovnom i srednjem obrazovanju u kojem se trai razvijanje pozitivnog odnosa i osjeaja prema
dravi Bosni i Hercegovini.

ZADATAK:
Prepii pravilno sljedei tekst, stavljajui veliko slovo gdje je potrebno:
etao sam beogradom. Iao sam ulicom srpskih vladara, proao pored narodnog
pozorita i cvetnog trga i doao pred narodni muzej. Nastavio sam etnju ulicom
vase arapia, sve do studentskog trga. Na studentskom trgu nalazi se filoloki
fakultet, a pored njega je filozofski fakultet i prirodno-matematiki fakultet. Tu je i muzej
Dositeja Obradovia i pedagoki muzej.
U slijedeem primjeru preovladavaju bonjaka imena. Tako npr. autor pravopisa daje slijedei primjer
za ispravno pisanje dvostrukih imena (ime+nadimak; nadimak+ime):
Musa azim ati, Muhamed air Kurtehaji, Mehmedalija Mak Dizdar, Muhamed
Hevai Uskufi, Seid Vehab Ilhamija, Mehmed Mea Selimovi, Mehmed Demaludin
auevi, Abdulrezak Hifzi Bjelevac, Osman Nuri Hadi.
Pravopis bosanskog jezika, S.Halilovi, Dom tampe, Zenica, 2004
I u primjerima za pisanje prisvojnih pridjeva preovladavaju bonjaka imena.
Husein-kapetanov, Husrev-begov, Nasrudin-hodin, Omer-pain, teta-Jasminin,

ejh-Jujin
Ovaj udbenik cio preferira samo primjere iz Federacije BiH i zanemaruje RS kao ravnopravan entitet u
BiH (listovi Dnevni avaz i Veernji list!).
Imena novina, listova, asopisa, naslovi djela, radio i TV emisije, zakona - piu se
velikim slovom; ako su vielani, samo prva rije: Veernji list, Dnevni avaz, Za kim
zvono zvoni, Niija zemlja, Veer uz radio, Gradska panorama, Zakon o radu.
U istom udbeniku u okviru izuavanja jedne jezike promjene preovladavaju primjeri bonjakih imena.
Midhat
Subhija
Edhem
Muratbegovi (od Murat-begovi, ali: Muradbegovi, od Murad-begovi)
Nuhbegovi
Podhum
hutba
tekbir
gangster, i si.
46
Vrijedni Ibrahim ita knjigu.

Vrijedni Ibrahim ita zanimljivu knjigu.
Na vrijedni Ibrahim ita knjigu.
Ibrahim teno ita.
Ibrahim je doao u zoru...
U dole navedenim primjerima istie se Hrvatska drava i hrvatski narod koji govori hrvatskim jezikom.
Po autorima ovih udbenika, evidentno je poistovjeivanje jezikih karakteristika i procesa sa
teritorijalnom pripadnou, pa tako imamo hrvatsko akavsko, kajkavsko i tokavsko narjeje. Zatim,
se istie kako je hrvatski jezik nastao na odreenim pravilima i zakonitostima i kao se njime mogu
sluiti samo kolovani ljudi u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj.
Moj hrvatski
U KAJ zuje zlaane pelice
pjesnikovih zrelih krajolika,
otkucaji vinskih nazdravica
u ast sunca, zemlje i oblaka.
U A bruje vjetri sa hridina,
bistri zvuci s kamenih zvonika,
let galeba na rubu modrina
i mornarska pisma trudbenika.
U TO lahor njeno mrsi kosu

rasklasalih ita, stoljetnih hrastova,
pocikuju ice tamburice
i berdaa, pjesme zdravih snaa.
A- KAJ - TO mi zvui slae?

Kojetnu narjeju u mom srcu
ljubav gradi gnijezda?
JEDNO SRCE - mojom domovinom

rijei svijetle
ko zvijezde do zvijezda.
Ueniki ostvaraj
HRVATSKI JEZIK - jezik je svih Hrvata u prolosti, sadanjosti i budunosti.

Obuhvaa ne samo zajedniki knjievni jezik nego i sve govore hrvatskoga
akavskoga, kajkavskoga i tokavskoga narjeja: ikavske, ekavske i jekavske.

Hrvatski jezik utemeljen na odreenim pravilima i zakonitostima, koji se ui u koli i

kojim se slue kolovani ljudi u Bosni i Hercegovini i u Hrvatskoj radi meusobnog
sporazumijevanja zove se hrvatskim standardnim ili knjievnim jezikom.
Moj hrvatski 5, Dikli, Jankovi i Zelenika, Znanje, Mostar, 2004
Veina navedenih primjera, u dolje izdvojenom citatu iz udbenika koji se koristi u Bosni i Hercegovini,
odnosi se na hrvatske geografske prostore i primjere iz hrvatske kulture.
Velikim poetnim slovom piu se:

1. svi lanovi vlastitog imena (ime, prezime, nadimak) te posvojni pridjevi nastali
od vlastitih imenica na -ov, -ev, -in:
Ivan Gunduli, Nikola ubi Zrinski, Marija Juri Zagorka, arac (ivotinja), Braco,
vro, Stari, Beba, Seka, Ivanov, Sarev, Bracin
2. svi lanovi imena sela, gradova, zemalja i kontinenata (osim prijedloga):
Sveti Martin pod Okieni, Ivani Grad, Republika Hrvatska, Sjedinjene Amerike
Drave, Juna Amerika
3. imena pripadnika naroda, stanovnika gradova, sela, zemalja i kontinenata:
Hrvat, eh, Dubrovanin, Velikogorianin, vicarac, Junoamerikanac.
U sljedeem primjeru navodi se tekst u kojem se govori o aktivnostima patrijarha i iz kojeg se

moe iitati ko je na poziciji moi (ko estita) i ko je manjina (kome se estita), pod naslovom
Produbljivanje dobrih odnosa.

, 19. () .
- - -
- , -
- ,
- ,
- -
-
- -
.
Srpski jezik i kultura izraavanja za 7. razred osnovne kole, Kovaevi i Savi,
Glavni junak ove prie (na koga se odnosi citirani odlomak) rodio se u Srbiji, ali je odrastao u
Dubrovniku. Kada pripovjeda navodi citirani odlomak, on je krenuo u Srbiju da preispita svoje
porijeklo. U interpretaciji prie nigdje se ne problematizira ovakav nain pripovijedanja i uvjerljivost
(kako glavni lik zna za srpske slave, Nemanju, svetog Savu) ime se moe sugerisati da je kultura
neto to usvajamo samim roenjem, a ne ivotom u odreenoj drutvenoj zajednici.
48

( )
()
.
, ,
, , ; ,
.
.
itanka za 7. razred osnovne kole, Stefanovi, Liina, Gakovi i ekara,
U sljedeem zadatku za pisanje velikog slova navode se kulturne i znanstvene institucije iskljuivo iz
zapadnog dijela Mostara koje imaju hrvatski predznak.
Pii pravilno cijeli tekst na poseban papir. U tekstu su svi nazivi napisani malim
slovima. Izostavljeni su i zarezi.
znanstvene kulturne i prosvjetne ustanove u mostaru
U mostaru ima vie znanstvenih kulturnih i prosvjetnih ustanova.
Meu najstarije kulturne ustanove pripada matica hrvatska.
Najvia znanstvena ustanova je hrvatska akademija znanosti i umjetnosti. lanovi te
akademije su najugledniji hrvatski znanstvenici.
U mostaru djeluje pedagoka akademija u ulici petra kreimira etvrtog. U toj
akademiji obrazuju se budue uiteljice/uitelji.
U mostaru djeluje hrvatsko narodno kazalite.
Osim hrvatskoga narodnog kazalita poznato je i kazalite lutaka gdje se izvode
djela za djecu.
U mostaru djeluje i glazbena kola ivana plemenitog zajca.
Najpoznatija i najznaajnija knjinica je gradska knjinica u mostaru.
U srednjoj medicinskoj koli sestara milosrdnica obuava se medicinsko osoblje.
U institutu za hrvatski jezik i jezikoslovlje zaposleni su jezikoslovci.
Moj hrvatski 7, Roksandi, Dikli i Zelenika, Znanje, Mostar, 2005
Dosljedno koritenje zamjenice na za sve slubene jezike u BiH u ovom primjeru autorica, ipak,
rezervie samo za bosanski jezik.
U nekim se rijeima naeg jezika, najee u arabizmima, udvajaju (geminiraju)

suglasnici i sonanti da bi rije imala pribliniji izgovor izvornoj: Allah, muallim,
mualima, tejemmum, evval, ummet, Muhammed. Pripadaju, po pravilu, islamskoj
terminologiji. (Ne geminiraju se izvedenice, npr. sunnet, ali osunetiti i si.) Ali, kako
su u naem jeziku odavno prisutne (izgovorom se prilagodile), mogu se u pisanom
tekstu (najee u novinama) nai neudvojene.

Istaknut je bosanski jezik, a nazivi hrvatski i srpski jezik stavljeni su u zagradu, ime se daje posebna
vanost jednom jeziku, dok su druga dva u nejednakom poloaju.
lako je u bosanskom (hrvatskom, srpskom) jeziku latinica znatno ea u upotrebi,

dominantna, irilicu treba poznavati jer je ona dio naeg kulturnog naslijea.
U sljedeem primjeru za nazive interpunkcijskih znakova ne navode se oba mogua termina prisutna
u Bosni i Hercegovini. Tako nam autori nude samo termine: toka, usklinik, dvotoje, izostavnik.
Navodei oba termina u svim udbenicima (ne samo u ovom) autori bi omoguili uenicima da obogate
svoj rjenik i bolje razumiju jedni druge.
Promotrimo koji nam reenini i pravopisni znakovi pomau u tome da naa pisana
poruka bude jasna i u skladu s pravopisom.
Na kraju izjavne reenice stavljamo toku: Moj djed sjedi kraj starog kamina. Iza
upitne reenice stavljamo upitnik: Koliko je sati?
Iza pojedinih usklinih rijei i zapovjednih ili eljnih reenica stavlja se usklinik:
Hej, priekaj me!
U reenine znakove ubrajamo jo zarez, dvotoje i druge znakove.

Dvotoje je razgodak koji oznaava stanku ili promjenu jaine glasa ispred upravnog
govora ili nabrajanjaCrticom oznaavamo dulju stanku u reenici, a esto
stoji umjesto zareza i navodnika ili ako se neto eli posebno istaknuti Toku
upotrebljavamo iza nekih kratica i iza rednih brojeva
Dvotoje se kao pravopisni znak pie izmeu brojeva da bismo oznaili omjer
Crticu izmeu brojeva upotrebljavamo umjesto prijedloga do, zatim kao oznaku
smjera kretanja ili udaljenost izmeu mjesta
Izostavnik se stavlja umjesto izostavljenog slova i to najee u knjievnim
tekstovima
Nepoticanje osjeaja pripadnosti
Da li se sadrajem udbenika potie osjeaj pripadnosti dravi Bosni i

Hercegovini? Da li se uenici usmjeravaju da kulturni identitet i tradiciju svih
naroda doivljavaju kao zajedniko nasljee i razvijaju osjeaj da iste dijele sa
svim graanima BiH?
Ukoliko posmatramo kontekst u kojem se pojavljuju primjeri koji neadekvatno utiu na razvoj osjeaja
pripadnosti oni se najee odnose na tretiranje pripadnosti Bosni i Hercegovini u odnosu na pripadnost
drugim dravama, u prvom redu Srbiji, Hrvatskoj i Crnoj Gori (u prosjeku po tri primjera po knjizi). Potom
slijede primjeri koji su vezani za unutranje ureenje i konstrukciju drave (u prosjeku po jedan do dva
primjera po knjizi). Posmatrano prema sadraju na koji se odnose ovi negativni primjeri to su preteno
50
primjeri koji na neadekvatan nain potiu pripadnost samo jednom narodu, zatim slijede primjeri ne
razvijanja osjeaja pripadnosti dravi Bosni i Hercegovini. Osim njih udbenici sadre i primjere koji
potiu pripadnost samo jednoj kulturi i kulturnoj batini, samo jednom jeziku i religiji.
Evo samo nekih primjera koji ilustruju nepoticanje osjeaja pripadnosti u udbenicima Maternjeg jezika:
U cijeloj lekciji govori se samo o srpskom jeziku uz koritenje dijela pjesme Petra Preradovia (knjievnika
koji se izuava u okvirima hrvatske knjievnosti) Jezik roda moga. Kurzivom je istaknut stih To je jezik roda
moga! I, poslije, pitanjima se sugerie da je to srpski jezik. Prije pjesme su nacrtane osobe u narodnoj nonji.
SRPSKI JEZIK - MOJ JEZIK I JEZIK NARODA MOGA

Jezik roda moga
Kao vjeno more sinje U kretu
si gipkom, lakom, Podaje se
duhu svakom, I mreka se i
propinje, (Kakva mo je vjetra
koga) Zuji, zvei, zvoni,
zvui, umi, grmi, tutnji, hui
To je jezik roda moga!
(Petar Preradovi)
Na slici su nacrtani ljudi koji razgovaraju. emu slui govor? Kako se zove
jezik roda tvoga? Zove li se tako i jezik kojim ti govori i pie? Po emu je on
dobio ime?
Jezik kojim govori i pie srpski narod zove se srpski jezik. Srpski jezik koji se ui u
koli, kojim se piu knjige i tampaju novine ima svoja pravila. Jezik koji se odlikuje
pravilnou jeste knjievni jezik. Knjievnim jezikom treba da se govori i u pozoritu,
na radiju i na televiziji. U koli se ui samo srpski knjievni jezik.
Izbor ove antieve pjesme iz cjelokupnog pjesnikovog stvaralatva govori o svjesnoj namjeri autora udbenika
da kroz nastavu knjievnosti plasira ideoloku poruku, iji je primarni zadatak formiranje nacionalnog bia.
Pjesma je, s obzirom na kontekst, politika, a budui da je nacionalno jasno odreena, i patriotska.

....
, ,
.

itanka za 6. razred osnovne kole, Gakovi, Stefanovi, Liina i ekara,
Primjer pokazuje kako se lekcija o pridjevima koristi za razvijanje pozitivnog odnosa prema Hrvatskoj kao
domovini, a ne Bosni i Hercegovini.

PRIDJEVI
Osebujnost hrvatskog folklora naroito se oslikava u tradiciji ipkarstva. Izrada ipaka
razvijena je u svim dijelovima Lijepe nae. Slavonski uzorak je jednostavan i skladan, a
paki je bogat i raznolik. Upravo se taj na bogati i raznoliki paki uzorak cijeni u svijetu.
Koja je razlika izmeu pridjeva bogat i raznolik te bogati i raznolikil
Razliitost posmatrana kao problem
Razliitost posmatrana kao bogatstvo - razliitost posmatrana kao problem

Da li se postojee razliitosti u kulturnom identitetu i tradiciji posmatraju kao
prednost i vrijednost ili kao problem?
ivot u razliitosti omoguava svakom pojedincu da istrauje sebe i svoju okolinu, da formira vlastitu
linost i svjetonazor potujui i prihvatajui druge i drugaije. Razliitost je ono to nam daje mogunost
izbora i ukoliko se ona tretira kao problem, pojedinac gubi mogunost izbora. Na alost, u udbenicima
maternjeg jezika se nalaze vrlo negativni primjeri koji istiu razliitost kao problem, posebno u svjetlu
meudravnih i unutardravnih odnosa to onemoguava prihvatanje drugog i drugaijeg. Kada
pogledamo sadraj ovih primjera vidjeemo da se ti primjeri najee odnose na jezik, kulturu i narod.
U ovom primjeru autor oznaava turcizme kao strane rijei. S obzirom da u BiH mnogi turcizmi nisu
strane rijei bili bi ih bolje definirati kao manje poznate rijei ili rijei stranog porijekla.
Tisuu i jedna no
Arapska pripovijetka
SINDBAD POMORAC
.
Obrati pozornost na strane rijei izdvojene iz teksta. Kojem jeziku pripadaju?
to misli, zato ih je prevoditelj zadrao u tekstu? to je time htio postii?
Iako je ovo usmena epika, koja ima neke svoje zakonitosti, potrebno je ukazati na razliitost koja
predstavlja problem: Hajkuna u bijeloj crkvi mora postati Anelija, ako se hoe vjenati s Radojicom.

(dio narodne epske pjesme)

, , ,
, .

itanka za 8. razred osnovne kole, ekara, Liina, Stefanovi i Gakovi,
52
Ovdje smo zbog limitiranog prostora naveli samo naslov jedinice u kojoj se u cijelosti nekritiki tretira
jezika tema i stvara netrpeljivost prema drugom narodu.
:
()
Teorija knjievnosti za gimnazije i druge srednje kole, Milatovi i Savi,
Stereotipni prikazi
Kritiki prikazi stereotipni prikazi

Da li se uenicima prezentuju razliita miljenja o istom problemu ili se u
prezentacijama polazi od uvrijeenih stereotipa o vlastitom i drugim narodima?
Stereotipije su sudovi doneseni na osnovu nepotpunih i/ili netanih informacija. Prisustvo

stereotipnih prikaza u udbenicima onemoguava uenicima kritiko promiljanje o sadraju koji se
izuava i na startu ga ograniava na uzak, stereotipima definirani prostor tumaenja. Generalizacija,
odnosno stereotipije nisu rijetke u naem drutvu, te ni sadraj udbenika maternjeg jezika nije
osloboen ovog fenomena. Najvie primjera stereotipnog prikaza razliitih sadraja imamo u
meudravnom (7,8 po knjizi) i unutardravnom (6,3 po knjizi) kontekstu. Najvei broj primjera
stereotipnog prikazivanja odnosi se na narod, a nakon toga slijede primjeri koji se odnose na kulturu,
dravu, jezik i ostalo.
Ovi navodi nisu istiniti. Iz Pisama se ne saznaje MNOGO o ivotu i radu, nego MALO o ivotu i
NIMALO o radu, jer je Njego u Italiji bio bolestan, na lijeenju, a ne na radu. Ono to saznajemo su
Njegoeva, uglavnom, patriotska razmiljanja.

, , .

:
itanka za 9. razred osnovne kole, Liina, ekara, Gakovi i Stefanovi,
Slijedi primjer romantiarskog pristupa jednoj realistikoj pripovijeci.

.
-
.

Ono to boji sljedei primjer je nacionalno-romantiarska retorika.
Hrvati su, a dugo ve ne smjedoe to biti; ne mogoe u Hrvatsku, niti ona bijae
kadra k njima. () Premda je govor o Istri. Zemlja je ta, naime, u povijesti, u
suvremenim spisima, pa i u svijesti prea i savremenika kao zasebna hrvatska
pokrajina, ako ne po svojim svojstvima, ono po svojoj sudbini.
U dolje navedenom primjeru moemo vidjeti promovisanje nerealne, romantine slike o domovini/zaviaju!
STAZA PROLJEA
Niz padine, kroz klance, izmeu izvora pitke vode, ravno s neba, zalahori mirisna
bajka. I nitko vie ne zna otkud je proljee dolo. Ali, ono hita i od Bilog vira i
Opuzena i Vida, tajnim orujem osvaja svaki pedalj. I u cvjetnom haljetku stuti se
preko Metkovia i Viia, uz Neretvu, do Poitelja. Tu predahne, umije se, poelja
kosu i u galopu stigne do Mostara. Kad li u Mostaru:
U Mostaru Stari most zagrlio rijeku.
I proljee se u Mostaru naali s pjesnicima koji pjevaju o radostima prirode,
rasplamsa nadahnue u njihovim srcima. Naali se i sa uzgajivaima vinove loze:
popije ilavku iz podruma. Pa od Mostara veselo hajd sve do Sarajeva.
Iz Sarajeva u Europu.
Nikola Marti
Tekst nudi primjere za pisanje vielanih geografskih pojmova, ali zbunjuje neloginostima koje u
interpretaciji nisu objanjenje.

, , .
-
.
.
. : ,
! ,
. : , !
, .
.
, -
.

. .
( )
54
Stavljajui Svetog Savu na mjesto olienja nacionalnog bia srpskog naroda, cijela grupa tekstova
( - - , - . ; -
. ;) koji govore o njemu postaje problematina. Ti tekstovi se vie ne posmatraju
kao knjievni oblici srednjovjekovlja, nego kao stubovi srpske kulture i srpskog naroda, emu, na ovaj
nain i u ovom obimu, nije mjesto u udbeniku knjievnosti.
,
.
itanka za I razred gimnazije i etvorogodinjih strunih kola, Milatovi i Savi,
Primjer isticanja irilice kao primarnog srpskog pisma, koje je ujedno i najidealnije svjetsko pismo.
;
: ,
; ( )
, .
Srpski jezik i kutura izraavanja za 9. razred osnovne kole, Kovevi i Savi,
Zavod za udbenike, istono Sarajevo, 2005
Stereotipnost u objanjavanju nepoznatih rijei, uz koritenje naziva za vjeru: muslimani (malo slovo)
kao zamjensko ime za naciju. Sigurno je da svi muslimani u svijetu ne zovu Srbe pogrdnim imenom.
:
(...) - ( )
( );
Navodimo samo dio teksta koji je prepun stereotipa o porijeklu i enama.
Ima rata, koljenovi si! Begovica! Nek balije vide to gube!

.... Pokai da si babina, kao sina te volio...
Bosanski jezik,udbenik za 6. razred osnovne kole, S. Kopi, Sarajevo Publishing, Sarajevo, 2005
Srpsko dijete (obane) predstavljeno je pametnije od uenih Turaka, to je romantiziranje stvarnosti.

Iz prie nije jasno zato je nepristojnost obaneta predstavljena kao domiljatost. Tek se pitanjem na
kojem insistira interpretacija Koga predstavlja obane? naglaava istorijski kontekst odnosa begovi
(Turci) raja, kojem u itanci i na ovakav nain nije mjesta.
M
()
.. a .
, , ,

, ,
, . :
- , , , ?
:
, ?!
? - .
:
- , !
, .
:
, , , !
, , , !
. :
-, ! , ,
. .
, :
-! : !
:
- , .
.

:
.... - ,
;

?
?
. .
Ova pjesma moe dovesti do pogrene interpretacije i uvrivanja stereotipa o Romima. Naime,
pjesma ovakva kakva je potie rasizam prema romskoj populaciji. Iako smo svjesni diskriminacije
prema njima, prema istraivanjima ta se diskriminacija rijetko stavlja u okvir rasizma. Ipak, vienje
Roma i njihov tretman od veine ima sve odlike razisma iz drugih istorijskih konteksta, poput fiksiranja
na karakter i tradiciju marginalne grupe (lijeni, prljavi, prirodno skloni kriminalu, samo pjevaju i vesele
23
Petrova (1999) prema Powell, se, nee da rade, dobro lau tj. obmanjuju ljude i sl.) kao objanjenja za njihovo ponaanje.23
Djeca progovaraju, Izvjetaj iz Bosne i
Hercegovine, 2007

itanka za 5. razred osnovne kole, Savi, Mijatovi, akovi, Zavod za udbenike, Istono Sarajevo, 2005
Ovaj odlomak, izuzet iz cjeline pripovijetke, i ostavljen ovdje bez komentara o kontekstu, sugerie
podjelu na nas i vas. (Budunost u stalnim konfrontacijama.) Mogao se nai drugi, neutralni
primjer, jer ovaj afirmie epski, romantiarski, nacionalistiki pogled na istoriju.
56
O .
. : ,
,
.
Autori itanke sugeriu ideoloko itanje. Pojedine likove iz Nenadovievih Memoara, ili njihove
postupke, autori nazivaju neasnim, nepotenim, kukavikim. Odlomak je izabran po ideolokim, a ne
knjievnoteorijskim kriterijima, jer nije tipian za memoarsku literaturu. Nenadovi opisuje ono TO
NIJE VIDIO, emu nije prisustvovao!!!
? ( -
.) -
: ,
.
? ? .
? ( )
?
U sljedeem primjeru evidentno je stereotipno vezivanje: jezik-narod-teritorija. Srpski dijelovi BiH je

teko odrediv prostor, tako da ovaj primjer moe biti uzet kao stereotip. (Tekst je podebljan od strane
autora ovog izvjetaja.)
,
(
).
Pravopis srpskog jezika, kolsko izdanje, M.Dei, Zavod za udbenike, Istono Sarajevo, 2005
Knjievni tekst koji govori o turskim ulizicama i hajdukovanju Srba ne bi trebao biti u udbenicima
maternjeg jezika u osnovnoj koli.
Hajduk Stanko (odlomak), Janko Veselinovi

itanka za 7. razred osnovne kole, Stefanovi, Liina, Gakovi i ekara, Zavod za udbenike, Istono Sarajevo, 2005
Naglasak na ugroenosti i diskriminacija
Naglasak na ravnopravnosti naglasak na ugroenosti i diskriminacija

Da li se kod uenika potie stav da su svi ljudi ili narodi ravnopravni ili se potencira
osjeaj ugroenosti jednog naroda od strane drugih naroda? Da li se drugi narodi
diskriminiraju kako bi se istakle neke kvalitete vlastitog naroda?

U udbenicima maternjeg jezika imamo znatan broj primjera koji naglaavaju ugroenost i diskriminaciju.
Osjeanje ugroenosti se podgrijava i prezentira u takvom obliku da uenici nemaju drugog izbora
nego te stavove i miljenja prihvatiti kao takva. Diskriminacija se najee ogleda u diskriminaciji
drugih, tj. u koritenju pogrdnih izraza za druge narode. Primjeri u kojima se potencira ugroenost
javljaju se uglavnom u meudravnom kontekstu, mada nisu rijetki ni u unutardravnom kontekstu.
Ugroenost se dominantno odnosi na narod, a potom jezik, dravu i kulturu.
Slijede neki od primjera koji prikazuju naglaavanje ugroenosti pojedinih sadraja:
Ovdje se naglaava potreba za oprezom, jer se u svakom trenutku moe desiti da se ukae potreba za
odabranom od vjeitih neprijatelja srpskog naroda.

.
,
. ,
.
Pjesma nema interpretaciju, a ovako naputena svjedoi o vjenoj patnji naroda-rtve okruenog neprijateljima.

, ;
, , ;

.
,
,
,
!

Glavni lik drame izgovara reenicu za koju autorica udbenika u interpretaciji postavlja pitanje: Na
koji nain Sokolovi razmilja o svojim zemljacima? Ovdje se jedino Bonjaci smatraju zemljacima, sa
naglaskom na njihovoj ugroenosti i rtvu.
Drama Dervia Suica Veliki vezir (dio)

.
MEHMED PAA SOKOLOVI: .ta su to Bonjaci izuzetno krivi...?
58

INTERPRETACIJA
Na koji nain Sokolovi razmilja o svojim zemljacima?
Pjesma kao i interpretacija autora udbenika afirmie ugroenost domovine i potrebu da i

djeca budu ukljuena u njenu odbranu.

;
.

!
? !

CM
,
.
itanka za 5. razred osnovne kole, Savi, Milatovi i akovi,
Autori itanke naglaavaju kolektivnu patnju, koja nije tema Seoba. Ideoloko itanje, opet s namjerom
da se srpski narod predstavi kao rtva.
.
, - ,
.
12 redova kasnije
, .
Sljedei primjer je ilustrativan za diskriminatorski odnos prema drugima, pripadnicima ne-srpskih

naroda, koji se proglaavaju Srbima rimskog i turskog zakona.
,
.
(. ),
, , , , , , ,
, .
( ): (. ),
(. , ),
(. ).

,
.
U narednom primjeru autori udbenika Dalmaciju i Dubrovnik nazivaju kod nas na primorju, to ne
odgovara injeninom stanju. Ovim se naglaava tendencija davanja netanih informacija uenicima.
, ,
,
,
.
itanka za I razred trogodinjih strunih kola, S.Liina, L.ekara,
Zavod za udbenike i nastavna sredstva, Istono Sarajevo, 2001
Nacionalna skupina (Bonjaci) nazvana je vjerskim imenom (muslimani). Ako se dosljedno pod okvire
hrvatske knjievnosti stavljaju sva knjievna ostvarenja koja su nastala i prije konstituisanja hrvatske
drave i nacije, onda je potrebno da se to radi i sa knjievnou drugih naroda.
U 17. stoljeu pojavljuje se knjievni rad na narodnom jeziku i meu muslimanima BiH.
itanka za II razred gimnazije, Skupina autora,
kolska naklada Mostar i kolska knjiga Zagreb, Mostar, 2005
Slijedi jedna patriotska pjesma koja knjievno-kritikim tekstom koji dolazi nakon nje govori o vjenoj
ugroenosti drave i iznosi injenicu da je normalno poginuti za dravu.

,
,

,

.
-
, :
,
,
,

,

, ,
60
- , ,
...
?
?... ,

;

,

,..
,
:
!...

...

.
, ,
:
.
,
, : , ,
, , , ,
.
, . ,
, ,
() , .
, , , ,
, ,
: :
, ; ...
.

Knjievnost za II razred gimnazije i srednjih strunih kola, D.Babi,
U sljedeem primjeru dati su stihovi pjesme Kua na drumu u kojoj se uenicima nudi loa i
neadekvatna asocijacija kue koja je u rui ratova:


.

, , .,.

...
,

,
?
?
, , ...

itanka za III razred trogodinjih strunih kola, Liina, ekara, Gakovi i Stefanovi,
Autori itanke nakon pjesme Plava grobnica navode da je pjesma objavljena 1917. godine i
da govori o stradanju srpskog naroda i sahranjivanju srpskih vojnika u Jonskom moru. Meutim,
pjesma govori o viziji pobjede inspirisane rtvom. Bez jasno objanjenog istorijskog konteksta
i precizne interpretacije ova pjesma afirmie osvetniko i pravedniko hrianstvo i moe se
iskoristiti za formiranje stereotipa.

.

1917.
.
Naredni primjer ilustruje uoptavanje u interpretaciji knjievnog djela. Ovdje se, uoptavajui, uenicima
sugerie da su seobe jedina sudbina srpskog naroda..

.
, .
62
Duieva pjesma Himna pobednika afirmie nacionalno-romantiarski stereotip o Srbima kao

ugroenim i muenicima. To se u treoj taki interpretacije i podvlai.

J
.

;

.
;
;
;
, .

-
- : ,
, , .
itanka za III razred gimnazije i strunih kola, Nikoli i Mili, Zavod za udbenike, Istono Sarajevo, 2005
U narednom primjeru se uenike potie da na osnovu literarnih odlomaka procjenjuju istorijsku

nepravdu uinjenu cijelom narodu.

? ,
?
itanka za III razred gimnazije i strunih kola, Nikoli i Mili, Zavod za udbenike, Istono Sarajevo, 2005
U tekstu hrvatske himne ponavlja se agresivnost prema drugom, nedefinisanom dumaninu. Primjer
daje sliku o sebi, o jednom narodu kao o rtvi. Postavlja se pitanje da li je potrebno u okviru predmeta
maternji jezik raditi interpertaciju himne i to himne druge drave?
Hrvatska domovina
Antun Mihanovic (1796. -1861.) ....
Rat je, braco, rat, junaci,
Puku hvataj, sablju pai,
Sedlaj konje, hajd, pjeaci,
Slava budi gdi su nai!
Buci bura, magla projde, -

Puca zora, tmina bjei, -
Tuga mine, radost dojde, -
Zdravo slobost - duman lei!

Veseli se, tuna mati,

Padoe ti vrli sini,
Ko junaci, ko Hrvati,
Ljae krvcu domovini!
Teci, Savo hitra, teci,

Nit ti, Dunaj, silu gubi,
Kud li umi, svijetu reci:
Da svog doma Hrvat ljubi,
Dok mu njive sunce grije,

Dok mu hrastje bura vije,
Dok mu mrtve grob sakrije,
Dok mu ivo srce bije!
itanka za I razred gimnazije, Skupina autora, kolska naklada, Mostar i kolska knjiga, Zagreb, 2001
U narednom primjeru se kroz nepotpunu interpretaciju stavlja naglasak na ugroenost. Postavlja se

pitanje koliko je, uistinu, smisleno i (bez)opasno premjetanje istorije u itanke? Na koji nain dozirati
i interpretirati istoriju prilikom izuavanja maternjeg jezika? Da li je jedini smisao uvrtavanja nekog
istorijskog teksta u itanku da kod djece pobudi osjeaj ugroenosti i straha?
Pjesma Moj dom, Silvije Strahimir Kranjevi, je napisana u vrijeme kad je u

Hrvatskoj banovao Khuen Hedervar koji je provodio snanu madarizaciju nastojei
zatrti hrvatsko ime i jezik.
itanka za I razred gimnazije, Skupina autora, kolska naklada Mostar i kolska knjiga Zagreb, Mostar, 2005
Primjer prikazuje narod kao rtvu.

. ,

.
Knjievnost za I razred gimnazije i srednjih strunih kola, S.Liina, L.ekara
Primjer sugestivne interpretacije.
: , .

....

, :
, .
64
Primjer izjednaavanja politikog i knjievnog u knjievno-kritikim prikazima djela.
,
, ,
,
....
....

,.... . , ....
:
,
....
Teorija knjievnosti za gimnazije i druge srednje kole, Milatovi i Savi,
5.1.2 Prisustvo politikih sadraja
Da li se u udbenicima daju kritiki osvrti na politike procese i situaciju u BiH ili se

nude pristrasne politike interpretacije?
Istraivai u udbenicima maternjeg jezika nisu pronali primjere koji na primjeren nain, u skladu sa
Zakonom i Obeanjima, obrauju politike sadraje. Moda razloge za to treba traiti u injenici da jo
uvijek ne postoji koncenzus o tumaenju dogaaja iz bliske prolosti kao i razliitom vienju trenutnog
ureenja Bosne i Hercegovine i anticipacije budueg ivota na ovim prostorima. U skladu s tim, politiki
sadraji se plasiraju u udbenicima prema uvjerenjima i stavovima one etnike skupine i njene elite koja
dominira na odreenom dijelu BiH.
Negativni primjeri se iskljuivo odnose na nain prezentacije politikih opcija i nisu tako esti (u
prosjeku 1,2 po udbeniku). U primjerima se vidi da su oni dominantno vezani za tumaenje bliske
prolosti i trenutnog stanja u Bosni i Hercegovini i susjednim dravama. Ovi primjeri su najei
u udbenicima za bosanski Nastavni plan i program, slijede udbenici za srpski Nastavni plan i
program, dok ih u udbenicima za hrvatski Nastavni plan i program ima najmanje.
Udbenici maternjeg jezika u neto manjoj mjeri sadre tekstove koji ukazuju na tendenciju
integracije politike vjerskih institucija sa konceptom graanske politike. U udbenicima bosanskog
Nastavnog plana i programa takvih primjera je najmanje, dok su u udbenicima hrvatskog (0,2
primjera po udbeniku) i srpskog (0,04 primjera po udbeniku) Nastavnog plana i programa
evidentirani u odreenoj mjeri.

Primjeri prisustva politikih sadraja u udbenicima maternjeg jezika
Naredni primjer je oita politika analiza knjievnog djela. Autor itanke iz svog politikog ugla,
posmatra ivot i djelo bh. knjievnika Dervia Suia, ne nudei mogunost i drugaijeg miljenja koje bi
pomoglo uenicima da sami steknu svoje miljenje.
INTERPRETACIJA
Odlomak Kaimija iz romana Pobune mogao bi se uzeti karakteristinim za iz-
bor i obradu literarne teme u Dervia Suia. Autor je esto, u vlastitom slikanju
Bosne i njezine povijesti, ustrajavao na tragu forsirane demitizacije sveg to se
odnosilo na proli vakat. U tome je posjedovao izvoran promatraki dar, nerv
za karakter, za detalj, snagu u jeziku i izrazu, ali to je esto ilo na ivce onima
koji su povijest svog naroda poznavali (ili htjeli) mnogo svetijom i svjetlijom.
U Pobune Sui uvodi epske junake: Budalinu Talu, Mustaj-bega Likog, ali i
sufijskog pjesnika Hasana Kaimiju. Pitanje je samo koliko su svi ovi protagonisti
u injenikoj vezi s historijom, a koliko su samo birani ciljevi pieve knjievne
intuicije i uobrazilje.
Kako pisac vidi Bonjaka, a kako Anadolca na samom poetku ove pripovijedne
cjeline? Kako se u tim nepoznanicama ponaa Kaimija?
O emu razgovaraju Tale Lianin i Hasan Kaimija? Koliko u sukobu Tale Lianina i
Mustaj-bega Likog vidite sukob klasa, to je bila omiljena spisateljska tema u
periodu komunistikog totalitarizma iz Suieva vremena?
Kakvi su Suievi opisi, dijalozi, kako izgledaju glavni junaci pripovjedakog
kazivanja? Jesu li: a) podvrgnuti karikaturalizaciji; b) demitizaciji s ideolokom
tezom; c) predoeni u onoj realnosti kakvim ih je pisac u svojoj recepciji povijesti
vidio?
U sljedeem primjeru se naglaava vjerska interpretacija knjievnog djela.
Svako poglavlje poinje navodima Kurana. Ali, Selimovi esto kuranske ajete
prekida tamo gdje se okrnjuje njihov puni smisao i znaenje. Tako, u poglavlju
Al--Asr, nakon to se Bog zaklinje vremenom i upozorava da je svaki ovjek na
gubitku, u Kuranu se nastavlja: Osim onih koji vjeruju, koji ustrajavaju na dobru,
koji preporuuju istinu i koji preporuuju strpljenje. Pokuajte sebi razjasniti ta
znai samo ova izdvojena konstatacija - da je svaki ovjek na gubitku?....
..... Uporedite navode iz Kurana kako su koriteni u Derviu i smrti i izvorne
prijevode u nekom od prijevoda Kurana na bosanskom jeziku (prijevod Besima
Korkuta ili prijevod Enesa Karia). Pokuajte otkriti u nastavi kulture religija ili
na drugi nain koliko i zato Selimovi odstupa od kuranskog izvornika. Ovo je
vano i iz razloga to se u ovom romanu nijansira psihobiografija jednog pobonog
i uenog ovjeka, dervia, dakle ovjeka koji je cio svoj ivot podario blienju
Boijem zadovoljstvu i praktinom tumaenju svete muslimanske knjige.
66
U narednom udbeniku se pretjerano istiu turcizmi u bosanskom jeziku, ime se iskrivljuje jezika,
istorijska i politika perspektiva na jezik pun je rijei i iz drugih jezika (posebno germanizama i
latinizama). Evo jednog od tih primjera.
U odlomku moemo pronai i nekoliko turcizama.

To su rijei koje su ule u na jezik preko turskog jezika. I danas ih mnogo imamo u
naem jeziku, gdje su se odomaile i predstavljaju jednu njegovu znaajnu karakteristiku.
Evo ih nekoliko: paa, eher, begovi, raja, kadifa...
Ima jo poneki turcizam u odlomku.
Pronai ih i dopii: ________________________________
U narednom primjeru evidentno je nepotrebno izdvajanje i politizacija. Vie se razlikuje govor Srba u
Vojvodini od Srba iz Vranja. Isto tako, razlikuju se i govori Bonjaka iz Krajine i Bonjaka iz Sandaka ili
Hrvata iz Hercegovine i onih iz Travnika ili Slavonije.
Govor Srba u Bosni uveliko se razlikuje od govora Srba u Srbiji.

Ovo je primjer nepotrebnog i tendencioznog pitanja u udbeniku za knjievnost.

, , ?
itanka za I razred gimnazije i etvorogodinjih strunih kola,V.Milatovi, B.Savi,
Cijeli udbenik (Pravopis bosanskog jezika, S. Halilovi, Dom tampe, Zenica, 2004) napisan je
latinicom, iako se u udbeniku konstatuje da su u BiH u upotrebi oba pisma. Svi primjeri tiu se
iskljuivo bonjake nacionalne istorije i kulture. Tako ovaj udbenik koji je u upotrebi u svim razredima
osnovne i srednje kole uvodi jak nacionalni naboj. Rjeenja koja pravopis nudi nisu objanjena i ine se
paualna motivisana politikim a ne lingvistikim razlozima.
Primjer upotrebe crte kod obiljeavanja pauze izmeu dva dijela teksta donosi neprimjerenu
politiku poruku.
Ta nepotrebna, neobino tetna distanca od matice, od vrela, od izvornih formi,

taj bijeg od vlastitog bia, taj samoubilaki pohod u samozaborav, ta mimikrija,
to nekritiko poimanje tueg, to snishodljivo prihvatanje neijeg kao boljeg
samo zato to nije moje, ta tragikomina raspoluenost izmeu onoga to
jesam i onoga to drugi hoe da sam, taj neprirodno golemi jaz izmeu jezike
aktivnosti nae i generacije naih oeva i majki nije li to, ipak, izbor samih
Bonjaka?

U svojoj etnogenezi bosanski Slaveni, kasnije Bonjaci ili Bosanski Muslimani, kao
sredinji junoslavenski narod, vrlo malo su se mijeali sa drugim narodima, to
nije sluaj sa okolnim Junim Slavenima, u ijoj je etnogenezi udio neslavenskog
elementa prilino znaajan na istoku Grka, Albanaca, Cincara, Rumuna i drugih,
a na zapadu Nijemaca, Italijana, Maara, eha itd. (preuzeto iz M. Imamovi,
Historija Bonjaka).
Preduvjet za bioloki, ekonomski i teritorijani oporavak Bonjaka jeste jaanje

svijesti i duha (preuzeto iz .Filandra, Bonjaka politika u XX stoljeu).
Sljedei primjer pokazuje implicitno povezivanje drave i religije.
Uzvinik se pie iza parola i ustaljenih izraza:

(1) ivjela Bosna i Hercegovina! (2) Bajram mubarek olsun!
Ovo je politiki komentar koji je neprimjeren itanci. Ocjena bez argumenata.
Srpska nacionalna ideja, koju je zastupao do kraja ivota, paradigmatski svjedoi

o dezorijentaciji, nesnalaenjima i zabludama, koje e obiljeiti jedan period u
bonjakoj povijesti.
itanka za III razred gimnazije, Spahi i Kuni, Sarajevo Publishing, Sarajevo, 2005
5.1.3 Poticanje razvoja kritikog miljenja
Da li sadraj udbenika potie uenika na samostalno krtiiko sagledavanje neke

teme? Da li se kod uenika razvija stav da su razlike u miljenju poeljne?
Iako ih nema puno, u udbenicima maternjeg jezika su identificirani primjeri koji prema indikatorima
ne potiu kritiko miljenje. Najvei je broj onih primjera koji ne ostavljaju uenicima dovoljno
prostora za formiranje vlastitog miljenja, zatim slijede primjeri u kojima se ne praktikuje koritenje
multiperspektivnog pristupa, dok je onih koji ne ostavljaju prostora za diskusiju o odreenoj temi i
onih koji ne koriste navode iz vie izvora za kontraverzne teme, znatno manje.
Prema Nastavnim planovima i programima najvie negativnih primjera nalazimo u udbenicima

srpskog nastavnog plana i programa, i to prije svega onih primjera koji ne ostavljaju uenicima
dovoljno prostora za formiranje vlastitog miljenja, nakon ega po istom indikatoru slijede udbenici
iz bosanskog Nastavnog plana i programa. Najmanje negativnih primjera evidentirano je u
udbenicima za hrvatski Nastavni plan i program, ali je u ovim udbenicima najee nekoritenje
multiperspektivnog pristupa.
68
Primjeri nepoticanja razvoja kritikog miljenja u udbenicima maternjeg jezika
U sljedeem primjeru tematika pljake hajduke pjesme se u interpretaciji postavlja na nivou poeljnog
i opravdava se. Ako jo znamo da je pljaka Srbin, a opljakani Turin, onda ovaj primjer moemo
okarakterisati i kao poticanje stereotipa slika i mrnje prema drugome. Umjesto da se u interpretaciji
propituje tema pjesme, ona se opravdava.
:

?
?
.
? ,
?

. ?
?
: .
?
?
?
?
itanka za I razred gimnazije i etvorogodinjih strunih kola, Milatovi i Savi,
U narednom primjeru se uenicima daje slika koju trebaju pisati, i odmah nakon toga nude reenice za
opis. Na ovaj nain se ne potie kritiko miljenje i ne oslobaa djeije vienje date slike.
Obrati panju na sliku. Kako bi opisao / opisala sliku? Koje osobine vjetra, trave i
drveta uoava? Evo nekoliko reenica koje pripadaju tom opisu:
- Duva jak vjetar. - Zelena trava se povija. - Vjetar povija mlado drvo. - Drvo raste na
planinskoj livadi.
Na slian nain i autorica sljedeeg udbenika, u komentaru datom nakon bajke implicira da uenici
ne mogu sami razumjeti da je glavni junak bajke snalaljiv i hrabar i, uspjeno savladavajui niz
prepreka, on uvijek dospijeva do eljenog cilja.
Prodavac osmjeha, Husein Dervievi (odlomak)

U ovom primjeru se ne nudi prilika uenicima da razgovaraju o temi, nema vie razliitih izvora i
drugaijih miljenja, ve im se jednostavno servira romantiarsko shvatanje jezika.

, , .
.
U narednom primjeru navodi se tekst Jovana Skerlia u kojem on poredi Vuka Karadia i Dositeja
Obradovia. U tekstu se eksplicitno kae da Dositej ne pie istim srpskim jezikom za razliku od
Karadia i da je zato Vuk bolji. Uenicima se ne daje mogunost interpretacije kao ni kontekst
nastanka Skerlievog teksta.

.
, . ,

,
. , ,
. ,
- ,

. ,
, ,
- , .

Knjievnost za II razred gimnazije i srednjih strunih kola, D.Babi,
5.1.4 Individualna, grupna i druga ljudska prava
Da li se u udbenicima nalaze sadraji koji potuju/kre prava zagarantovana

Konvencijom o ljudskim pravima? Da li se u udbenicima nalaze sadraji kojima se
diskriminiraju ljudi na nacionalnoj, vjerskoj, rasnoj, ekonomskoj ili rodnoj osnovi?
Potivanje ljudskih prava i sloboda je univerzalna osnova tolerancije i ivota u dananjem svijetu. Kao
to je navedeno u poglavlju Metodologija etiri su osnovna indikatora prema kojima su ocjenjivani
primjeri (ravnopravnost po osnovu rase, spola, jezika, religije, politikog miljenja, socijalne
pripadnosti, fizikog i mentalnog zdravlja, nacionalnih manjina i slino; pravo na mir; uoavanje pojava
antisemitizama i potivanje autorskih prava).
U udbenicima maternjeg jezika primjeri krenja ljudskih prava su najee evidentirani u

udbenicima srpskog Nastavnog plana i programa i to skoro dva do tri puta vie nego u udbenicima
ostala dva Nastavna plana i programa. Po broju primjera zatim slijede udbenici za hrvatski Nastavni
plan i program, dok je u udbenicima bosanskog Nastavnog plana i programa evidentiran najmanji
broj ovih primjera.
70
Primjeri krenja individualnih, grupnih i drugih ljudskih prava u udbenicima maternjeg jezika
Autor udbenika se odluuje da uvrsti tekst u kojem je naglaena diskriminacija prema eni, a da pri
tome u interpretaciji ne ponudi uenicima da problematiziraju stavove iznesene u tekstu.
, ,
! ,
. . ,
, .

, , ,
, .
.
(preuzeto iz () , . : )
Ovo je primjer koji odrava i razvija stereotipnost u jeziku: ljudi-ene. To bi trebalo izbjegavati u obrazovnom sistemu.
, , .
Naredni primjer moe doprinjeti razvijanju stereotipa o eni.

,
; :
- ;
.
:
- ' .
Iz navedenog odlomka ovog knjievnog djela uenici bi mogli stei ili produbiti rasne stereotipe. Lik
crnac je prikazan kao glup i neko ko ne govori jezik kao ostali likovi, bijelci. U prijevodu on govori
glagole u infinitivu i ima neuobiajen red rijei u reenici. Jedan od likova u romanu ga naziva crnim
psetom. Ovaj odlomak je mogao ostati u udbeniku da je autorica skrenula panju na vrijeme u
kojem je Poe pisao i da je ponudila uenicima da razgovaraju o izdvojenom dijelu.
Paragraf iz prie Zlatni jelenak, E. A. Poe

-Ti, lopuo - zasikta Legrand kroz stisnute zube - crno pseto prokleto, govori,
odgovaraj! Govori kad ti kaem, i nemoj da mi vrda! Gdje ti je lijevo oko?

- Nebeski otac? 0, masa Vili, zar to ne biti moje lijevo oko? - rekao je sa uasom
crnac, pokazujui rukom svoje desno oko.
- Naravno, tako sam i mislio! Ura! Znao sam to - kriknu Legrand, pusti crnca i
zavrti ga kao vihor oko sebe, na uenje sluge koji nas je utke i naizmjence
posmatrao.
U sljedeih nekoliko primjera navodi se ijekavizacija pojedinih djela, a nije navedeno da li je to uraeno
uz dozvolu autora. Ovakvi primjeri mogu ilustrirati povredu autorskih prava.
Takav primjer je pjesma Branka Miljkovia koja je ijekavizirana. Ovdje se razliitosti, u ovom sluaju
razliiti dijalekti, posmatraju kao problem i pored toga kre autorska prava.
Na naputaj me, svijete,

Ne idi, naivna lasto, Ne
povrijedite zemlju Ne
dirajte vazduh
Ne uinite nikakvo zlo vodi Ne

posvaajte me s vatrom Pustite me
da koraam Prema sebi kao prema svom cilju.
Branko Miljkovi, Pohvala svijetu
Bosanski jezik,udbenik za 6. razred osnovne kole,
S.Kopi, Sarajevo Publishing, Sarajevo, 2005
Jo nekoliko primjera ijekavizacije. Navedeni tekstovi su u izvornom obliku pisani ekavicom.
Ubi me prejaka rije!

Branko Miljkovi
Bosanski jezik,udbenik za 6. razred osnovne kole,
S.Kopi, Sarajevo Publishing, Sarajevo, 2005
Za vas smo izdvojili ta djeca misle o znaenju pojedinih glagola.
gomilati
kad se ugomila u pijesak pa te poslije svrbi
kad se neko golica pa se poslije miluje
to je kad se gomilaju ljudi ili druga stoka ili krompir
kad mnogo pojede pa stomak nagomila
izvaliti
moe svata da se izvali
moj tata kad ita novine
dou nam gosti pa ja neto kaem i svi se smiju to sam izvalio
72
ispariti
kad si bez para ti si ispario demper se ispari pa se trika arapa ispariti je ono kad hoe
da te kupaju
nazidati
kad se nazida zidar na kuu kad se nazidaju okolade u izlogu kad nazad ide i vie
uvaj se
odgurnuti
to je kad nee da jede oni ti gurnu pa mora
ovjek je odgurnut kad ga ne voli niko
Bosanski jezik,udbenik za 6. razred osnovne kole, S.Kopi, Sarajevo Publishing, Sarajevo, 2005
Ovo je tipian primjer spolne diskriminacije.
NEMUTI JEZIK
.....
Pa se opravi sa enom kui, a pou na konjima: pod njime bijae konj, a pod
enom kobila, idui tako ovjek izmakne naprijed, a ena zaostane. Onda konj pod
ovjekom zare. Konj veli kobili:
- Hajde bre, to si ostala!
A kobila odgovara:
- E, lasno je tebi, ti nosi jednoga gospodara, a ja troje: nosim gazdaricu, i u njoj
dijete, pa u sebi drijebe.
Na to se ovjek obazre i nasmije, a ena to opazi, pa bre obode kobilu i stigne
ovjeka pa ga zapita zato se nasmijao. On joj odgovori:
-Nizato, samo onako.
Ali eni ne bude to dosta, nego saleti mua da joj kae zato se nasmijao. On se
stane braniti:
-Proi me se, eno, bog s tobom, to ti je? Ne znam ni sam. Ali to se on vie
branjae, ona sve vie navaljivae na nj da joj kae zato se nasmijao. Najposlije joj
ovjek ree:
-Ako ti kaem, ja u odmah umrijeti.
Ona opet, ni za to ne marei, jednako navali govorei da drukije ne moe biti nego
da joj kae. Uto dou kui. Odsjednuvi s konja, ovjek odmah narui mrtvaki
sanduk i kad bude gotov, metne ga pred kuu, pa kae eni:
Evo sad u lei u sanduk, pa jo jedanput obazre se oko sebe, kadali onaj matori pas
doao od stoke i sjeo mu elo glave pa plae. ovek, opazivi to, ree eni:
Donesi jedan komad hljeba te podaj tome psu.
ena donese komad hljeba i baci ga pred psa, ali pas nee ni da gleda, a pijetao
doe i stane kljuvati u komad. Onda pas ree pijetlu:
-Nesreo nesita, tebi je do jela, a vidi gdje gazda hoe da umrije!
A pijetao mu odgovori:

- Pa nek umrije kad je lud. U mene ima sto ena, pa ih svabim sve na jedno zrno
proje kad gdje naem, a kad ona dou, ja ga poderem; ako li se koja stane srditi, ja
je odmah kljunom; a on nije vrijedan jednu da umiri.
Kad to ovjek uje, on ustane iz sanduka, pa uzme batinu i dozove enu u sobu.
Hodi, eno, da ti kaem.
Pa sve batinom po njoj.
Eto to je, eno! Eto, to je, eno!
I tako se ena smiri i nikad ga vie ne zapita da joj kae zato se smijao.
Narodna bajka
...
Vuk Stefanovi Karadi je narodne pjesme i narodne pripovijetke podijelio na
muke i enske. Bajke je svrstao u enske pripovijetke. Razmisli zbog ega. Imaj u
vidu podjelu rada izmeu mukarca i ene, tj. kojim poslovima je bio vie okrenut
mukarac, a kojim ena.
itanka za 9. razred osnovne kole, Liina, ekara, Gakovi i Stefanovi, Zavod za udbenike, Istono Sarajevo, 2005
Naredni primjer prikazuje ene kao neiskrene i proraunate.
kad ena plae, pitaj je ta hoe

Pravopis bosanskog jezika, S. Halilovi, Dom tampe, Zenica, 2004
Uenicima se u interpretaciji predlae da naue posljednja etiri stiha elegije u kojima se govori o
spremnosti lirskog subjekta da rtvuje svoj ivot za vjeru i domovinu.
Juraj igori
Elegija o pustoenju ibenskog polja
Iz drugoga dijela
.
Pomo uz Marsovu sad pograbit ja u svoj tit. Za te, o
vjero mi sveta, za te, o mili moj dome,
rtvujem ivot to bje divljakim ljudima dat.
Tebi se zaklinjem, za te svoje sad izlaem grudi,
Pripravan za tebe mrijet, ranam u krvavim sav.
Preveo Nikola op
Naui etiri zavrna stiha napamet. Krasnoslovi ih ostvarujui sveani ugoaj
himne i prisege.
itanka za II razred gimnazije, Skupina autora, kolska naklada Mostar i kolska knjiga Zagreb, Mostar, 2005
U narednom primjeru daje se negativna slika drugog, u ovom sluaju Albanca.
()
,
! ,
74
,
,
.

,
, ,

...
Konstatacija u sljedeem primjeru nije tana i ne proizilazi iz teksta. Pogrenim uoptavanjem se

okrivljuje itav narod (etiri pasusa kasnije): Njega raspetog hule Jevreji, ismejavaju...
.
Ovo je primjer stereotipa o Jevrejima.
Bio sam van sebe od uzbuenja sluajui njegovu pjesmu. Samo kakva razlika
izmeu utljive atmosfere u Jevrejinovom duanu, tom carstvu brojki i rauna gdje
se sve i zauvijek zna ta i emu slui, i ove sveanosti u kojoj pjesma, nada i radost
obeaju i pruaju ono to mnogi u ovom arolikom svijetu ne mogu ni sanjati!
5.1.5 Specifinost udbenika maternjeg jezika
Analiza udbenika maternjeg jezika ukazala je na jednu specifinost. Naime, u veini udbenika
primjeena je tendencija takozvanog prisvajanja autora (pisaca, knjievnika, pjesnika) i dijela
pojedinim narodima. Tako se isti autori u jednim udbenicima proglaavaju srpskim, u drugim
bosanskim, a u treim hrvatskim piscima. Pogotovo je ova tendencija primjetna za odreen
broj imena za koje autori udbenika nikako da se odlue gdje su roeni, na kojim prostorima su
ivjeli, a na kojim stvarali. Ponekad se ide tako daleko da se u biljeci o piscu uopte ne navodi
mjesto roenja. Upravo zbog uestalosti ove pojave u udbenicima u svim nastavnim planovima
i programima, smatramo da se ovakvi primjeri moraju izdvojiti u posebnu kategoriju. Ovim elimo
istai postojanje ove problematike i ukazati da ovakva praksa nije u skladu ni sa Zakonom ni sa
Obeanjima. Istina, pojedine pisce je gotovo nemogue odloiti u samo jednu ladicu (recimo, Ivo
Andri). No, to su izuzeci koji potvruju praksu prisvajanja pisaca prema nacionalnom i dnevno-
politikom osjeaju i nahoenju.
U narednim primjerima navest emo samo neke, vrlo interesantne primjere ove pojave.
Alhamijado knjievnost, koja je ekskluzivno bh. tvorevina, svrstava se u hrvatsku knjievnost. (Dio
teksta u navedenom primjeru je podebljan od strane autora ovog izvjetaja.)

U okviru lekcije: TRONARJEJA HRVATSKE KNJIEVNOSTI

ALHAMIJADO KNJIEVNOST
Od konca 15. stoljea bosanski muslimani ukljuuju se u tokove knjievnosti u
Otomanskom Carstvu. Pored pisanja tri orijentalna (islamska) jezika postojala je
i knjievnost na narodnom jeziku pisana arabicom. To je ALHAMIJADO (arapski
aladamije - strani, nearapski jezik) KNJIEVNOST.
Moj hrvatski 6, S. Teak, Z. Dikli, M. Zelenika, Znanje, Mostar, 2004
Autor itanke ne daje mogunost uenicima drugih nacija da Aleksu antia osjeaju kao svog pjesnika!
M ,
.
,
.
itanka za 8. razred osnovne kole, ekara, Liina, Stefanovi i Gakovi, Zavod za udbenike, Istono Sarajevo, 2005
U sljedeem primjeru se moe vidjeti kako se knjievnike i pjesnike koji su svojom milju i djelom
prevazilazili etnike granice, svrstava i reducira na odreeni etniki korpus.
:
I
Knjievnost za IV razred gimnazije i srednjih strunih kola, Babi i Maleevi,

76
Marin Dri se u narednom primjeru prezentuje kao srpski pisac, jer se nigdje ne naglaava godina
nastanka autorovog teksta i da pod na misli jugoslovenska, a ne srpska knjievnost.

....
e
. ,
e , ee
, .
....

Knjievnost za II razred gimnazije i srednjih strunih kola,
D.Babi, Zavod za udbenike, Istono Sarajevo, 2005
Hasanaginica se implicitno tretira kao srpska usmena pjesma, jer se nigdje ne naglaava godina
nastanka autorovog teksta i da se pod naa misli jugoslovenska, a ne srpska knjievnost.

(1778), ,
, .
Knjievnost za II razred gimnazije i srednjih strunih kola, D.Babi, Zavod za udbenike, Istono Sarajevo, 2005
Na kraju udbenika Hrvatska itanka 7 (Z. Dikli, J. Skok, . Ivankovi) u sekciji Biljeke o piscima,
ogroman je nesrazmjer u korist hrvatskih pisaca. Za bosanske pisce izbjegava se navesti zemlja
porijekla, za razliku od njemakih, francuskih, sjevernoamerikih i ostalih. Za Maka Dizdara kae se
da je roen u Hercegovini. Ovakvi primjeri osporavaju integritet Bosne i Hercegovine.
5.1.6 Analiza optih karakteristika udbenika maternjeg jezika
Ukupno su analizirana 64 udbenika maternjeg jezika pored udbenika jezika i itanke, u analizu su
ukljueni i pravopisni prirunici. Predmetom analize bili su udbenici osam izdavaa i to:
Svjetlost, Sarajevo;
Sarajevo Publishing;
Znanje, Mostar;
kolska naklada, Mostar i kolska knjiga, Zagreb;
Zavod za udbenike i nastavna sredstva Republike Srpske-Istono Sarajevo;
GIK OKO;
Bosanka rije, Tuzla;
Rezultati pokazuju da postoji znaajna razlika po svim kriterijima vezanim za opte karaktersitke
udbenika. Kako je to objanjeno u poglavlju Metodologija kriteriji su bili sljedei:
Vanjski izgled udbenika i naslovna stranica
Idejno grafiko rjeenje udbenika

Pedagoki standardi
Sadrajni aspekt
Razvoj kritikog miljenja
Svi izdavai, odnosno udbenici su ocjenjeni ocjenama koje se kreu u rasponu izmeu 3 i 5. Na
grafikonu ispod, prikazane su razlike meu izdavaima za sve subskale zajedno, odnosno njihove
prosjene vrijednosti. Udbenici izdavakih kua Znanje iz Mostara, Bosanka rije iz Tuzle i kolska
naklada iz Mostara ocijenjeni su kao generalno najbolji prema optim karakteristikama udbenika. Zatim
slijede udbenici izdavake kue Sarajevo Publishing iz Sarajeva, dok su ostali izdavai ocjenjeni niskim
ocjenama. Najnie su ocjenjeni udbenici izdavaa iz Republike Srpske.
Grafikon 5: 5
Razlike u optem kvalitetu

udbenika maternjeg jezika prema
izdavakim kuama 4
3
kvalitet udzbenika
0
Skolska naklada Mostar Zavod za udzbenike
Sarajevo Publiching Znanje Mostar GIK OKO Bosanska rijec Tuzla Svjetlost Sarajevo
i Skolska knjiga Zagreb Istocno Sarajevo
Prema Nastavnim planovima i programima najbolje su ocjenjeni udbenici hrvatskog Nastavnog plana i
programa, zatim udbenici bosanskog, pa udbenici srpskog Nastavnog plana i programa u optoj
procjeni ukupne kvalitete udbenika.
Grafikon 6: 5
Razlike u optem kvalitetu

udbenika maternjeg jezika 4
prema NPP
kvalitet udzbenika
0
bosanski hrvatski srpski
78
5.1.7 Diskusija - kakvi su udbenici maternjeg jezika?
U bh. obrazovnom sistemu i u njegovim razliitim nastavnim planovima i programima udbenici

maternjeg jezika imaju razliite nazive prema jednom od tri zvanina jezika: bosanskom, hrvatskom ili
srpskom. Uenici na kraju godine imaju pravo da izaberu koji e im se naziv jezika upisati u knjiicu/
svjedoanstvo bez obzira koji jezik ue. Iz praktinih razloga, u ovom istraivanju smo koristili naziv
maternji jezik i udbenici maternjeg jezika.
Naslovi udbenika uglavnom nose imena jezika koji se izuava u tom udbeniku. Tako imamo Bosanski
jezik, Moj hrvatski ili Uimo hrvatski jezik, zatim Srpski jezik i kultura izraavanja, Govorimo srpski: s
lakoom do jezine kulture, i tako dalje. Potrebno je napomenuti i to da je maternji jezik upravo kriterij
po kojem se dijele Nastavni planovi i programi i nacionalna grupa predmeta. Na taj nain jezik postaje
sredstvo za segregaciju uenika po nacionalnom principu.
Kao to su potvrdili nalazi Istraivanja stavova u sklopu ovog projekta, a koje je provedeno na prostoru
cijele Bosne i Hercegovine, ono to su uenici i roditelji istakli kao primaran problem obrazovnog
sistema u Bosni i Hercegovini upravo je potenciranje izuavanja kulture samo jednog naroda i
24
FOD BH, Istaivanje stavova roditelja i
to najee onog koji je veinski na datom podruju24. Obrazovni sistem okarakterisan je kao uenika o vrijednostima u NPP i ubenicima
jednonacionalan usmjeren iskljuivo na izuavanje kulturnog identiteta, jezika i tradicije jednog nacionalne grupe predemta, 2007grupe
predemta, 2007
naroda. Udbenici maternjeg jezika to u velikoj mjeri potvruju.
Nakon dubinske analize utvreno je da su svi udbenici, bez obzira kojem Nastavnom planu i
programu pripadaju, ideoloki i nacionalno usmjereni i promoviraju kulturu jednog naroda. Veina
njih pisana je samo za jednu grupu uenika, tj. pretpostavljaju po automatizmu da e svi uenici u
odjeljenju biti pripadnici samo jednog od tri konstitutivna naroda u Bosni i Hercegovini. U takvim
udbenicima se onda obilato koriste zamjenice na jezik, pisac, pjesnik, umjetnik. Tako imamo da
je tokavski dijalekt osnovica samo naeg hrvatskog jezika, da su Mak Dizdar, Mea Selimovi
nai hrvatski pisci ili u najboljem sluaju hercegovaki (ovaj prvi), zatim imamo primjere u kojima
je na jezik prepun turcizama koji su se udomaili u upotrebi (a o latinizmima i germanizmima niko
ne govori), da je Marin Dri na srpski komediograf, a Hasanaginca srpska usmena balada. Ivo
Andri, Mea Selimovi, Aleksa anti, Branko opi, Mak Dizdar etaju iz naroda u narod kako to
odgovara autorima itanki. irilica se kao pismo koristi jedino u Republici Srpskoj (prema navodima
iz udbenika srpskog Nastavnog plana i programa); irilica je idealno fonetsko pismo; srpski jezik je
najbolji i slino.
Udbenici za hrvatski Nastavni plan i program su veim dijelom preuzeti iz Republike Hrvatske, a
to znai da je sadraj udbenika sa neznatnim izmjenama preuzet iz Nastavnog plana i programa
Republike Hrvatske, a samo formalno se pojavljuju izdavai ili suizdavai iz Bosne i Hercegovine.
Zbog toga u ovim udbenicima sreemo primjere samo sa podruja Hrvatske, primjere vezane
samo za hrvatski narod, jezik, knjievnost i kulturno nasljee. Potrebno je naglasiti da su svi takvi
udbenici odobreni od strane Ministarstava nauke, kulture i sporta pojedinih upanija/kantona, ali
i Federalnog.

Udbenici za srpski Nastavni plan i program su u znatno manjoj mjeri posueni iz susjedne zemlje,
tj. iz Srbije. I pored toga se u ovim udbenicima velia pripadnost Srbiji, navode se pisci, pjesnici,
knjievnici samo srpske nacionalnosti, daju primjeri (gradova, sela, ulica, imena, rijeka , planina, i dr.)
samo iz Srbije i Republike Srpske.
Udbenici bosanskog Nastavnog plana i programa, takoer nisu osloboeni razvijanja nacionale svijesti
i prikazivanja iz ugla samo jednog naroda. Jedina je razlika to oni ipak prije svega potiu pripadnost
Bosni i Hercegovini kao dravi. to se tie poticanja pripadnosti (ako se to tako moe nazvati) i ljubavi
prema vlastitom (maternjem) jeziku tu je primjetno naglaavanje bosanskog jezika. Ovo naglaavanje
25
Torsti (2003) bosanskog jezika je u skladu sa istraivanjima stereotipa Pilvi Torsti25, koja u svom radu definie auto- i
hetero- stereotipe. Iako se stereotipni prikazi razvijaju za sve aspekte ivota, posebno su interesantne
stereotipije o drutvenim grupama kojima pojedinac pripada (kao autostereotipi) i o pripadnicima
pojedinih drutvenih grupa (heterostereotipi). Autostereotipi esto imaju pozitivnu konotaciju,
kao romantiarski prikazi. S druge strane, heterostereotipi ee (iako ne uvijek) imaju negativnu
konotaciju. Ove stereotipije u sebi nose jaku prosuivaku komponentu koja nam omoguava da
razlikujemo pojedine grupe, a onemoguava da uvidimo razliitost unutar jedne grupe, bilo da je to
grupa kojoj mi pripadamo ili neka druga. Prema ovoj kategorizaciji, naglaavanje Bonjaka kao naroda
koji najvie zastupa ideju o integralnom bosanskom identitetu je upravo panbosanska orijentacija. Pri
tom se bosanski identitet poistovjeuje s idejom o vie nacija izmeu kojih nema konkurencije.
Mada se u udbenicima bosanskog Nastavnog plana i programa koriste oba pisma, i irilica i latinica,
ono to je vano primijetiti, i to pored zakonskih (krenje autorskih prava) ima i ire konsekvence, je
prevoenje tj. ijekavizacija ekavskih tekstova. Ovaj proces ima za posljedicu osiromaenje znanja i
rjenika uenika, i potie na segregaciju na jezikoj osnovi. Pored neospornih nedostataka, u veini ovih
udbenika su zastupljeni autori razliitih nacionalnosti.
Iako je, Okvirnim zakonom o osnovnom i optem srednjem obrazovanju u BiH, propisano da je
jedan od ciljeva obrazovanja poduavanje uenika o vlastitom kulturnom identitetu, jeziku i tradiciji
u skladu sa civilizacijskim tekovinama, te poduavanje o drugima na nain koji uvaava razliitosti i
razvija meusobno razumijevanje i solidarnost, u veini udbenika situacija nije ovakva. Udbenici se
uglavnom bave izuavanjem tradicije samo jednog naroda bez uvaavanja injenice da na prostoru
Bosne i Hercegovine ne ivi samo jedan narod i da je knjievno i kulturno nasljee koje imamo rezultat
meusobnog proimanja i uticaja autora iz sva tri konstitutivna naroda i nacionalnih manjina.
Jedan od ciljeva obrazovanja je i poticanje razvoja kritikog miljenja i analitikog pristupa u itanju i
interpretaciji knjievnih tekstova. Meutim, u udbenicima maternjeg jezika ovakvih primjera je veoma
malo. Mnogo vei broj je suprotnih primjera, koji kroz svoje sadraje uenicima nude ve formirane
zakljuke i miljenja o razliitim temama, pogotovo onim kontraverznim, ne nudei im razliite izvore
informacija ili razliite pristupe jednoj temi. Na ovaj nain, potie se stvaranje predrasuda i stereotipa, a
oni se i potvruju i odravaju provlaei konstantno istu tendenciju kroz osnovno i srednje obrazovanje.
Jedino ta se od uenika zahtijeva je jednostavno memorisanje ponuenog sadraja i reprodukcija tog
sadraja u nepromijenjenom obliku. To dovodi do poistovjeivanja uenika sa kolektivnim vrijednostima
i normama koje su predstavljene kao neupitne i nepromjenjive.
80
5.2 Istorija
U okviru analize sadraja udbenika istorije analizirano je ukupno 38 udbenika (u sekciji Predmet
istraivanja data je tabela sa brojem udbenika po razredima i nastavnim planovima i programima).
5.2.1 BiH teme
I prilikom analize udbenika istorije istraivai su obiljeavali one dijelove teksta za koje su smatrali da mogu
posluiti kao pozitivni primjeri kako prezentovati pojedinu temu, te primjere koji nisu u skladu sa Zakonom i
Obeanjima, te smjernicama za izradu udbenika. Grafikon 7 prikazuje prosjean broj eksplicitno pozitivnih
primjera, dok Grafikon 8 daje pregled prosjenog broja primjera koji nisu u skladu sa Zakonom i Obeanjima.
40 Grafikon 7:
35
u udbenicima istorije koji su
eksplicitno u skladu sa Okvirnim
30
zakonom i Obeanjima
25
20
15
10
0
1.B Poticanje / 1.C Razlicitost 1.E Naglasak na
1.A Podjenak tretman / 1.D Kriticki prikazi /
nepoticanje osjecaja posmatrana kao problem / ravnopravnosti / naglasak
Isticanje stereotipni prikazi
pripadnost bogatstvo na ugrozenosti
40 Grafikon 8:
35
u udbenicima istorije koji NISU
u skladu sa Okvirnim zakonom i
30
Obeanjima
25
20
15
10
0
nepoticanje osjecaja posmatrana kao problem / ravnopravnosti / naglasak
pripadnost bogatstvo na ugrozenosti

Iz Grafikona 9 se vidi da se izrazito pozitivni primjeri pojavljuju u prosjeku oko 3 po udbeniku.

Najei su primjeri podjednakog tretmana. To su primjeri u kojima se ravnopravno govori o svim
bosanskohercegovakim narodima i u kojima se koriste primjeri iz itave Bosne i Hercegovine,
a ne samo pojedinih dijelova. Tu su takoer i primjeri u kojima se Bosni i Hercegovini daje
ravnopravan tretman u odnosu na druge drave. Drugi po frekvenciji pojavljivanja su primjeri u
kojima se razliitost naroda, kulture i religija u BiH tretira kao bogatstvo. Kroz ovakve primjere
uenici imaju priliku da upoznaju pluralni karakter Bosne i Hercegovine i da prema toj injenici
grade pozitivan stav. Na alost, primjeri kojima se jasno potie osjeaj pripadnosti Bosni i
Hercegovini kao domovini, primjeri kritikih prikaza pojedinih istorijskih dogaaja, kao i primjeri
naglaavanja ravnopravnosti svih naroda u BiH su dosta rijetki u udbenicima istorije. Takoer
nisu naeni ni pozitivni primjeri tretiranja manjinskih naroda u Bosni i Hercegovini. Ovo ne znai da
se manjine ne spominju, ali ne u takvom kontekstu da bi to spominjanje moglo posluiti buduim
autorima udbenika kako da potaknu razumijevanje i pozitivne stavove prema manjinama. U
daljnjem tekstu dati su neki od tih primjera.
Podjednak tretman
Primjer istie jednake mogunosti za privrednu djelatnost za sve koji su ivjeli i radili u tom periodu.
XVI XVIII .

,
.
.
26
Puni naziv: Zavod za udbenike i nsatavna Istorija za 8. razred osnovne kole, Perovi, Stanojlovi i Strugar, Zavod za udbenike26, Istono Sarajevo, 2005
Primjer koji pokazuje razliite naine raunanja vremena kod starih naroda.
.
.
, .
,
, .
.
776.
753. .
622. -.
. ,
, ,
5508. .
Istorija za 1. razred srednjih strunih kola III stepen, R.Peji, Zavod za udbenike, Istono Sarajevo, 2003
82
Na realan nain opisana je kultura pripadnika razliitih konfesija u odreenom istorijskom vremenu.
. ,
, , -,
.
, -.
,
.
Istorija za 8. razred osnovne kole, Perovi, Stanojlovi i Strugar, Zavod za udbenike, Istono Sarajevo, 2005
U sljedeem primjeru se uenicima na nauno neutralan nain objanjavaju uzroci i priroda nacionalnih
pokreta na junoslavenskom prostoru.
Pod utjecajem evropskih nacionalnih pokreta kod junoslavenskih naroda pojavile

su se nacionalne ideje. Cilj im je bio oslobaanje od tuinske vlasti i ujedinjenje
svih prostora koji naseljavaju odreeni junoslavenski narodi. Put za ostvarenje tih
ciljeva bio je razliit. Narodi pod osmanskom vlau nastojali su do autonomije doi
oruanom borbom, dok su narodi pod habsburkom vlau vodili borbu za nacionalnu
i kulturnu autonomiju unutar Monarhije. Pokrete koji su vodili te borbe nazivamo
nacionalnim pokretima. Oni su bili razliitog sadraja. Pored kulturnih, ovi pokreti
su imali svoje politike ciljeve. Premda su neki nastajali izvan Bosne, ipak su imali
snanog utjecaja u njoj.
Historija, udbenik za 7. razred osnovne kole, Radui, Husi i Smriko, Sarajevo Publishing, Sarajevo, 2005
U narednom primjeru vidimo proporcionalnu zastupljenost svih naroda:
Danas se Slaveni dijele na:

Istone Slavene (Rusi, Bjelorusi, Ukrajinci); Zapadne Slavene (Poljaci, esi); June
Slavene (Srbi, Hrvati, Bonjaci, Slovenci, Makedonci, Crnogorci).
Historija, udbenik za 5. razred osnovne kole, Hadiabdi i Derviagi, Sarajevo Publishing, Sarajevo, 2005
Sljedei primjer na dosta realan nain prikazuje proces irenja i prihvatanja hrianstva u
ranofeudalnom dobu.
.
IX .
.
.
, .
,
.


.
. VIII
.
(887),
. 1020. .
, .
Ovaj primjer jasno i koncizno uvodi uenika u tematiku nove nastavne jedinice.
SREDNJOVJEKOVNA BOSNA
U ovom poglavlju obradit emo sedam cjelina. One su posveene historiji

srednjovjekovne Bosne. Prvo se upoznajete sa Slavenima i njihovim osobinama, pa
teritorijalnopolitikim razvojem, drutvenim odnosima, privredom, vjerom i kulturom
srednjovjekovne Bosne. Na kraju pratite pad srednjovjekovne bosanske drave.
Historija za 6. razred osnovne kole, Kurtovi, Mesihovi i Hajrulahovi, Sarajevo Publishing, Sarajevo, 2005
U istom udbeniku je i primjer u kojem se pojanjavaju razliiti termini i njihova upotreba.
Termini srednjovjekovna Bosna i podruje Bosne i Hercegovine u srednjem

vijeku nisu i ne znae isto. Srednjovjekovna Bosna je u poetku obuhvatala
mali prostor u dolini rijeke Bosne. Kasnije se teritorijalno irila obuhvatajui
okolna podruja. U doba najvee kulminacije obuhvatala je i dijelove podruja
dananje Srbije, Crne Gore i Hrvatske. U isto vrijeme, srednjovjekovna Bosna
nije obuhvatala podruje krajnjeg sjeverozapada dananje Bosne i Hercegovine.
Podruje lijeve obale Une bilo je u sastavu Hrvatskog kraljevstva, a od 1102.
godine u sastavu Ugarske.
Historija za 6. razred osnovne kole, Kurtovi, Mesihovi i Hajrulahovi, Sarajevo Publishing, Sarajevo, 2005
Na jasan i objektivan nain prikazan je drutveno ekonomski poloaj srpskog stanovnitva u Ugarskoj
- .

. XVIII (1797)
670 000, XIX (1847) 730 000 .
,
. .

, ,
. ,
, .
()
84
. ,
.
Naredni primjeri afirmiu razliite uticaje na kulturni ivot u BiH i raznolikost koju su ti uticaji donijeli.
U vrijeme osmanske vladavine BiH je doivjela snane kulturne promjene koje

su bile posljedica utjecaja istoka. U tom razdoblju razvila se orijentalno-islamska
kultura, koja je imala velikog utjecaja na promjene u arhitekturi, knjievnosti
i umjetnosti. Pored islamske kulture svoje kulturne tokove u BiH formirali su i
pravoslavci, katolici i Jevreji.
Historija za 7. razred osnovne kole, Hadiabdi i Derviagi, Sarajevo Publishing, Sarajevo, 2005
U BiH je postojao jedan poseban oblik knjievnog stvaralatva koji je pisan

bosanskim jezikom i arapskim pismom, nazvan alhamijado knjievnost. Pored
nje postojala je i knjievnost na orijentalnom jezicima. Bosanski franjevci bili
su nosioci kulturnog stvaralatva katolika u Bosni i Hercegovini. Pored prijepisa
ranijih knjievnih djela, oni stvaraju i nova, pisana latinicom i bosanicom
Pravoslavni manastiri bili su centri kulturne djelatnosti. U njima su prepisivane
crkvene knjige, ali i pisani ljetopisi i hronografi. Ova djela nastala su na crkveno-
slavenskom jeziku.
..
Kultura BiH dodatno je obogaena doseljavanjem Jevreja u XV stoljeu. Oni
su spajanjem donesene pansko-jevrejske kulturne i bosanke tradicije stvorili
kulturne odlike po kojima su postali prepoznatljivi u odnosu na Jevreje u drugim
zemljama.
Ovo su pozitivni primjeri vjerske tolerancije i naina suivota u okruenju koje je isprepleteno razliitim
vjerama i kulturama to kod uenika potie razvoj tolerancije.
Zanatska i trgovaka privreda u esnafima obuhvatala je pripadnike svih vjera.

Nerijetko su u jednom esnafu bili pripadnici svih konfesija.
Historija za 7. razred osnovne kole, Isakovic i Pelidija, Svjetlost, 2004
Struktura bosanskohercegovakog drutva

Na prijelazu iz 18. i do kraja sultanove vlasti u 19. stoljeu bosanskohercegovako
drutvo bilo je dosta slojevito. U Bosni su ivjeli ljudi razliitih vjerskih pripadnosti:
muslimani, katolici, pravoslavni, Jevreji. Bilo je u manjem broju i Albanaca, osman-
skih Turaka, Nijemaca, Maara i drugih.
Historija za 7. razred osnovne kole, Isakovic i Pelidija, Svjetlost, 2004

U narednom primjeru pokazuje se kako se jedan pojam moe objasniti putem razliitih izvora.
Porijeklo rijei Slaven nije jasno. Jedni u njemu prepoznaju odreenu vezu sa
vjerom, drugi smatraju da im je mjesto (movara) dalo ime, trei da im ime potjee
od rijeke, a etvrti da njihovo ime znai slovo - oni koji govore istim jezikom.
Politike teorije panslavenizma (sveslavenstva) dovode rije Slaven u vezu sa
slavom, ugledom, poznatim imenom. Smatra se, uglavnom, da rije Slaven
oznaava sveukupnu prastaru slavensku zajednicu.
Slavus - sdavus (Slaven - rob): U srednjovjekovnom latinskom jeziku rije sdavus
(rob) nastala je od rijei slavus - sdavus (Slaven). Sdavus je postao izraz koji
je odgovarao pravnom statusu roba. Zamijenio je latinsku rije servus (rob). Za
Slavene se mislilo da su prvenstveno robovi. Ime Slavena postalo je oznaka za
porobljeni narod u veini evropskih zemalja. Tako se u pojedinim jezicima za
roba govorilo: panski - escravo; katalonski - sdau; italijanski - schiavo; njemaki -
sklave; engleski - slave; holandski - slaaf.
Fama crescit edundo. (Pria raste idui.)

Beduinski pjesnik Al-Ahtal (VII stoljee) zapisao je da ak i pustinjske ptice bjee
preplaene kad ugledaju slavenske ratnike. U XII stoljeu agronom Ibn al-Avan
istiui bijelu kou Slavena otiao je tako daleko u poreenju da je u svom djelu o
poljoprivredi jednu vrstu bijelog pasulja nazvao slaveni.
Historija za 6. razred osnovne kole, Kurtovi, Mesihovi i Hajrulahovi,
Sarajevo Publishing, Sarajevo, 2005
Primjer adekvatnog naina obrade jedne zahtjevne teme.

,
. XVI
. , ,
XVI , .
: ,
.
. .
, ,
( ).
, ,
( , .).
,
. ,
. .
Istorija za 8. razred osnovne kole, Perovi, Stanojlovi i Strugar,
86
Kritiki prikazi
Istaknute najvanije politike opcije u vezi sa ujedinjenjem 1918. godine.
;

.
, , .
, ,
(1844. ),
.
Istorija za II razred etverogodinjih strunih kola, Gaea, ivkovi i Stanojlovi,
Kritika ocjena politikih platformi Jugoslovenskog odbora i srpske vlade.
,
, ,
,
. ,
, 20. 1917. , ,
,
.

- ,
, .
Istorija za II razred etverogodinjih strunih kola,N.Gaea,D.ivkovi,B.Stanojlovi
Ravnopravnost
U naredna dva primjera dati su naslovi nastavnih jedinica od kojih prva obrauje pojam demokratije i
ljudskih prava, dok se druga odnosi na BiH krajem XVIII stoljea. U obje nastavne jedinice uenicima
je prezentovan sadraj tako da su svi narodi, jezici i drugi oblici nasljea predstavljeni tako da uenici
steknu uvid u ravnopravnost svih koji ive na ovim prostorima.
:

:
XVIII XIX

Negativni primjeri, odnosno primjeri koji nisu u skladu sa Zakonima i Obeanjima svojim brojem
dominiraju nad eksplicitno pozitivnim primjerima. Najvei broj tih primjera svojim sadrajem istie
pojedini narod, govori o samo jednoj grupi ili dijelu drave zanemarujui ostale ili posveuje mnogo
veu koliinu teksta samo jednom od ovih elemenata, dok su drugi objanjeni tek uzgredno.
Slijede primjeri kojima se potie osjeaj pripadnosti samo jednom narodu ili dijelu drave, ili,
pak, drugoj dravi, a ne Bosni i Hercegovini, a onda dolaze primjeri stereotipnog prikazivanja bilo
vlastitog naroda, bilo drugih naroda. Za razliku od pozitivnih primjera koji se pojavljuju podjednako
i u unutardravnom i u meudravnom kontekstu, negativni primjeri se znaajno ee pojavljuju u
meudravnom kontekstu. Primjera veinsko manjinskog odnosa gotovo da i nema.
Posmatrajui broj ovih primjera prema nastavnim planovima i programima, vidimo da se negativni
primjeri pojavljuju najee u udbenicima za hrvatski NPP. Jedan od razloga je sigurno taj to su
udbenici modificirane verzije udbenika koji se koriste u Republici Hrvatskoj. U udbenicima za
hrvatski nastavni plan i program najei su primjeri kojima se ne podstie osjeaj pripadnosti dravi
Bosni i Hercegovini, te primjeri u kojima se istie hrvatski narod ili se dravi Hrvatskoj i hrvatskom
narodu daje mnogo vie prostora (npr. 17 stranica o hrvatskom narodu, nakon ega slijede 2
stranice u kojima je dat pregled onoga to se deavalo sa ostalim narodima).
Posmatrajui kvantitativne podatke moemo zakljuiti da je u udbenicima za bosanski NPP najmanji broj
negativnih primjera. Ti negativni primjeri se odnose na isticanje jednog naroda (u ovom sluaju bonjakog),
isticanje ugroenosti bonjakog naroda i stereotipne prikaze kako bonjakog tako i drugih naroda.
U udbenicima za srpski nastavni plan i program, od negativnih primjera dominiraju oni koji istiu srpski
narod i dravu, a potom slijede stereotipni prikazi srpskog i ostalih naroda. Znaajan broj primjera odnosi
se i na potenciranje ugroenosti srpskog naroda, kao i na poticanje osjeaja pripadnosti samo jednom
dijelu drave ili drugoj dravi.
40
Grafikon 9:
BiH teme - Prosjean broj primjera 35
za pojedine teme u udbenicima Bosanski NPP
istorije koji nisu u skladu sa 30
Hrvatski NPP
Okvirnim zakonom i Obeanjima po 25 Srpski NPP
nastavnim planovima i programima
20
15
10
0
nepoticanje osjecaja posmatrana kao ravnopravnosti /
pripadnost problem / bogatstvo naglasak na
88
Za razumijevanje kvantitativnih podataka u daljnjem tekstu treba istai da broj primjera nije podjednak
u udbenicima svih razreda. Negativni primjeri se najvie pojavljuju u onim udbenicima koji obrauju
nacionalnu istoriju. U Grafikonu 10 dat je pregled ukupnog broja oznaenih dijelova teksta po razredima
koji nisu u skladu sa Zakonom i Obeanjima. Vidimo da su negativni primjeri znaajno prisutniji u
udbenicima za starije razrede osnovne kole, njihov broj raste i kulminira u drugom razredu srednje kole,
dok je u treem i etvrtom razredu srednje kole taj broj znatno manji.
500
Grafikon 10:
450 BiH teme - Ukupan broj negativnih
primjera u udbenicima istorije
400
prema razredima
350
300
250
200
150
100
50
0
I razred II razred III razred IV razred
5. razred 6. razred 7. razred 8. razred 9. razred
srednja skola srednja skola srednja skola srednja skola
Isticanje, neproporcionalna zastupljenost u udbenicima istorije

Neproporcionalnost u prezentaciji pojedinih sadraja i isticanje samo svog oigledno nije rijetkost
u udbenicima istorije. Ona se uglavnom ogleda kroz prezentaciju sadraja koji se odnose na jedan
narod, drugu dravu ili samo dio nae drave. Koriste se primjeri iz samo jednog entiteta, primjeri iz
samo jednog naroda ili se pak, tim sadrajima daje mnogo vie prostora u odnosu na druge. Istiu se
zasluge samo svog naroda i samo svoje drave (to ne podrazumijeva BiH). Veina primjera vezana
je za meudravni kontekst (u prosjeku 11 po udbeniku) i odnosni se dominantno na narod (u prosjeku
11 po udbeniku) i dravu (u prosjeku 7 po udbeniku). Slijede primjeri koji najbolje ilustruju isticanje,
odnosno neproporcionalnost u prezentacijama.
Primjer selektivnog izbora informacija i pristupa u opisivanju kompleksnih istorijskih procesa.
1965.
, , ,
.
,
.


,
.
:
. -
1967. 1971. .

1974.

.
Prebacivanje krivice za krizu u drutvu i ekonomiji na samo jedan politiki faktor

( 1970),
.
.
Istorija za II razred etvorogodinjih strunih kola, Gaaa, ivkovi i Stanojlovi,
Istie se samo razvoj srpske kulture u osmanskom periodu.
,
, .
, .
.
.
, , . ()
:
, .
.
.
Naredni primjer ukazuje na napore Katolie crkve koje ona sistematski ulae za postizanje mira, ali se u lekciji
nigdje ne spominju napori koje ulau religijske institucije drugih religija, kao ni njihova zajednika zalaganja.
Uloga Katolike crkve u ouvanju mira

Katolika je crkva u prolosti imala veliki ugled i jak utjecaj na zbivanja u svijetu,
posebno u Europi. Meutim, razvoj u 20. st. izazvao je promjene u kojima su razliite
ideologije (liberalizam, marksizam) umanjivale taj utjecaj. Za Crkvu je osobito bila
nepovoljna pojava niza novih socijalistikih drava u kojima je religija bila sustavno
90
potiskivana. To je navelo crkvene poglavare (rimske pape) da Crkvu osuvremene, tj.

da ona djeluje u skladu s dananjim vremenom. S crkvene strane nastoji se pomoi
rjeavanju postojeih problema, prije svega naporima za ouvanje mira u svijetu.
O ulozi Katolike crkve u suvremenom svijetu i njenoj modernizaciji raspravljalo se
na Drugome vatikanskom koncilu (saboru), odranome od 1962. do 1965. Sazvao
gaje papa Ivan XXIII, koji se posebno zalagao za miroljubive odnose medu dravama
i narodima Zapada i Istoka. Sadanji je papa Ivan Pavao II. poznat po svome velikom
zalaganju za mir i opi napredak ovjeanstva te po svojim brojnim pohodima
dravama na svim kontinentima.
Povijest za 8. razred osnovne kole, Matkovi, Golua i arac,
Isticanje samo jednog naroda (ostali se ne spominju ni ovdje ni u drugim dijelovima udbenika).
1879, 1,158.000
496.000 (42,88%) .
Isticanje vlastitog naroda, uz nedefinisane pojmove patriotizma, otadbine, pravde, slobode
?

.
, ,

. e ,
, , ,
, ,
,
.
, , ,
, .
, .
.
. ,
,
.
,
.
.
Mirovni pregovori izmeu zaraenih strana voeni su u Beogradu 1739. godine. Ovim
mirom Austrija je izgubila sve to je Poarevakim mirom dobila u Srbiji, Vlakoj i

Bosni. Ona je potpuno potisnuta s lijeve obale Save i Dunava, ime su propali njeni
planovi o irenju na cijelom Balkanu. Bosanskom ejaletu su vraeni gradovi oduzeti
1718. godine, te je Bosna ponovno dobila granice koje su joj jo 1699. godine
meunarodno priznate. Ovakav ishod rata imao je presudnog utjecaja na Bonjake-
muslimane. Pobjeda kod Banja Luke uvrstila je njihovo uvjerenje da mogu braniti
svoju zemlju i bez osmanskih trupa.
Banjaluki boj predstavlja jednu od najslavnijih bitaka u historiji Bosne i Bonjaka.
On je doprinjeo stvaranju svijesti o posebnosti Bosne. Izuzev Ali-pae, svi ostali
uesnici bitke su bili Bonjaci. Ovim Sporazom Austrija se za due vrijeme odrekla
pokuaja proirenja na itavo Balkansko poluostrvo te je na tlu Bosanskog ejaleta
zavladao gotovo pedesetogodinji period mira.
Historija,udbenik za 3. razred gimnazije, Hadiabdi i Derviagi, Sarajevo Publishing, Sarajevo, 2004
Nepoticanje osjeaja pripadnosti u udbenicima istorije

svim graanima BiH?
Ovaj kriterij analize je u udbenicima istorije imao drugi po redu najvei broj negativnih primjera.
Kontekst u kojem se pojavljuju ovi primjeri je neto ee meudravni u odnosu na unutardravni.
Predmet ovog kriterija je dominantno drava (u prosjeku 12 primjera po udbeniku), odnosno kod
uenika se ne potie osjeaj pripadnosti dravi Bosni i Hercegovini. Slijede primjeri koji potiu
pripadnost samo jednom narodu (u prosjeku 4 po udbeniku).
U udbenicima su identifikovani primjeri u kojima se cijele nastavne jedinice posveuju dogaajima,

linostima ili lokacijama koji nisu iz Bosne i Hercegovine. Takvi primjeri nisu u skladu sa Smjernicama
za pisanje udbenika iz istorije. Jedna od tih nastavnih jedinica se nalazi pod naslovom datim u
narednom primjeru.
Nastavna jedinica:
Najznaajniji hrvatski povjesniari
Povijest za I razred gimnazije, Bubanj-Valenti i Zovko,

Slino ovome, u okviru sljedee nastavne jedinice BiH je posveen samo jedan paragraf, a ostatak Hrvatskoj.
Nastavna jedinica:
IRENJE KRANSTVA U ILIRIKU
92
Ili naredni
DOBA RIMSKE REPUBLIKE

Sadraji cjeline koja obuhvaa razdoblje od kraja 2. tisuljea pr. Krista do godine
31. pr. Krista upoznat e vas s ulogom Grka i Etruraca u razvoju rimskog kraljevstva,
rimske republike, s borbom za prevlast na zapadnom Sredozemlju, ujedinjenjem
Apeninskog poluotoka pod rimskom vlau, s rimskim osvajanjima Balkanskog
poluotoka te s ivotom najstarijih poznatih naroda na tlu Hrvatske.
Tendenciozno tumaenje ideje bosanskog jezika u doba austrougraske vladavine.

. ,
.
Primjer za upotrebu istorije u svrhu poticanja svijesti o pripadnosti drugoj dravi.
Koji je zadatak povijesti kao znanosti? Koji su zadaci nastave povijesti? Zato se
povijesni tragovi unitavaju tijekom ratova? Pojasnite na primjeru Domovinskog rata
u Hrvatskoj.
Razliitost posmatrana kao problem u udbenicima istorije
Da li se postojee razliitosti u kulturnom identitetu i tradiciji posmatraju prednost i

vrijednost ili kao problem?
U okviru ove teme istraivai su nali najmanji broj primjera koji nisu u skladu sa Zakonom i
Obeanjima. Veina tih primjera se odnose na unutardravni kontekst. Razliitost unutar Bosne i
Hercegovine, posebno vjerska i kulturna, se tretiraju kao oteavajui faktor za njen razvoj. Dakle,
kada govorimo o razliitostima kao problemu, tada autori tano specificiraju to je to kod naroda
to je problem razliite religije i razliito kulturno nasljee. Ovo je jedina tema u kojoj narod i
drava gube primat nad kulturom i religijom. Jo jedna specifinost primjera koji su oznaeni kao
razliitost posmatrana kao problem u udbenicima istorije je ta da su to uglavnom primjeri u kojima
se interpretiraju politika struktura, procesi i promjene koje su postojale ili su se deavale kroz istoriju,
posebno u 20. vijeku. Stoga su primjeri koji se nalaze pod kriterijem Prisustvo politikih sadraja
takoer i primjeri koji problematiziraju razliitosti. Jedan primjer ove podteme govori o tome kako su
razlike meu stanovnitvom bile problem odupiranju turskim vlastima.

, . - (),
,
.
.
, , , , .
,
.
.

- .
Istorija za 9. razred osnovne kole, R. Peji, Zavod za udbenike Istono Sarajevo, 2005
Stereotipni prikazi u udbenicima istorije
Da li se uenicima prezentiraju razliita miljenja o istom problemu ili se u

U odnosu na udbenike geografije, u udbenicima istorije ima mnogo vie stereotipnih i romantinih
prikaza. S jedne strane, historija kao predmet daje vie prostora za romantiarsko pripovijedanje. S druge
strane, romantini prikaz historije onemoguava sticanje realne slike dogaaja iz prolosti. Stereotipni i
romantini prikazi se pojavljuju podjednako u unutardravnom kontekstu i u meudravnom kontekstu (u
prosjeku po 7 u udbeniku), a najvei broj primjera odnosi se na stereotipne prikaze drave i naroda.
Slijede primjeri stereotipnih prikaza u udbenicima istorije.
Isticanje muenitva Bosne kao granice.
Bosna od dotadanje pogranine provincije, iz koje su kretali vojni pohodi na zapad,

postaje odbrambeni bedem o kojem ovisi opstanak cjelokupnog Carstva.

. ,
.
, .
,
, ,

.
94
Banjaluka bitka predstavlja jednu od najslavnijih bitaka u historiji Bosne. Ona je

doprinijela stvaranju svijesti o posebnosti Bosne. Izuzev Ali-pae, svi ostali uesnici
bitke su bili Bonjaci, koji su potpuno samostalno, bez pomoi Porte, odbranili svoju
zemlju.
1812. ,
,
, .
Svjesni sudbine svojih sunarodnika, koji su u prethodnim ratovima doli pod

vlast Bea i Venecije, kao i injenice da je snaga Osmanskog carstva sve vie
slabila, Bonjaci se u XVIII stoljeu svrstavaju u jedinstveni front odbrane Bosne.
Zahvaljujui tome, oni su se u tri rata voena na tlu Bosanskog ejaleta u XVIII
stoljeu, uspjeli oduprijeti neprijateljima i ouvati Bosnu i Hercegovinu.
Mladobosanci su atentatima na dravnike htjeli upozoriti svjetsku javnost na teak

poloaj bosanskohercegovakog naroda i da ukau na austrougarski apsolutizam.
Prilikom otvaranja Bosanskog sabora, pokuao je mladobosanac Bogdan eraji
izvriti atentat na generala Vareanina. Ne elei da bude uhapen i osuen, eraji
je ispio otrov i umro. Njegov postupak je postao svijetao ideal i uzor omladini kako
se rtvuje za otadbinu i slobodu svog naroda.
Prvi svjetski rat je bio nepravedan i osvajaki. Jedino su Srbija, Crna Gora i Belgija
vodile pravedan i oslobodilaki rat.
Kralj Aleksandar je u okviru priprema za odbranu od faizma posjetio Francusku

9.oktobra 1934. Kralja je u marseljskoj luci doekao francuski ministar Luj Bartu.
Kada su njih dvojica sjeli u automobil, kralju je priao terorista i pucao. Kralj je tu
ubijen, a Bartu je kasnije podlegao ranama. Atentator je bio pripadnik faisotikog
krila VMRO-a. U Francusku je uao sa grupom ustaa. Ubistvo naeg kralja dokaz je
pojaane agresivne politike faistikih snaga u Evropi. Kralj Aleksandar je bio prva
rtva faizma.
Napad na Jugoslaviju poeo je bez objave rata u zoru 6.aprila 1941. Glavni udar
iao je prema Zagrebu, Sarajevu i Beogradu. Njemake jedinice su ule u Zagreb
10.aprila. Zagrepani su ih doekali s cvijeem i raznim akonijama. Za srpski i
miroljubivi jugoslovenski narod to je bio poetak patnji, stradanja i genocida.

NATO pakt i Evropska Unija pojaali su 1998. ekonomski i politiki pritisak na

Jugoslaviju. lanice NATO pakta su, s ciljem da pridobiju javno mnijenje u svojim
zemljama i opravdaju vojnu intervenciju, lansirali lane vijesti o ugroenosti ljudskih
prava na Kosovu... NATO pakt je poeo bombardovanje Jugoslavije 24.marta 1999.
Najmoniji vojni savez u istoriji ljudskog drutva od 19 drava sa pet stotina miliona
stanovnika napao je malu miroljubivu balkansku zemlju.
Za razliku od drugih nacionalnih pokreta bonjaki nacionalni pokret nikada nije

imao ideju o stvaranju velike drave. ta mislite zato?
Historija, udbenik za 7. razred osnovne kole, Radui, Husi i Smriko, Sarajevo Publishing, Sarajevo, 2005
Naglasak na ugroenosti i diskriminacija u udbenicima istorije
Za razliku od udbenika geografije u kojima poticanje osjeaja ugroenosti nije kvantitativno jako
zastupljeno, u udbenicima istorije potenciranje koncepta ugroenosti je neto ee. S jedne strane,
shvatljivo je da su kroz istoriju stanovnici ovih podruja bili izloeni uticajima i vladavini razliitih carstava
koji su ih koristili za svoje ratne pohode. S druge strane, nain prezentiranja tih dogaaja je procijenjen
kao neadekvatan jer implicira da je ugroenost ostala do danas. ak se u primjerima daje jasna veza
izmeu prethodnih situacija ugroenosti i interpretacije trenutnog poloaja nekog naroda. Diskriminacija
drugih ogleda se prije svega u koritenju pogrdnih izraza za druge narode, te opisivanje drugih pridjevima
suprotnim od onih koji se pripisuju vlastitom narodu kako bi se pokazalo da su oni ne-mi.
Primjeri u kojima se potencira ugroenost javljaju se uglavnom u meudravnom kontekstu (oko 5

po udbeniku), mada nisu rijetki ni u unutardravnom kontekstu (oko 3 po udbeniku). Ugroenost se
dominantno odnosi prvo na narod, a potom dravu.
Predstavljanje islama u krajnje negativnom kontekstu. Koritenje citata da bi se podvukla mrnja,

neispravno pisanje rijei Kuran.
- .

. .
,
,
.
. ,
.
Istorija za 7. razred osnovne kole, R. Mihalji, Zavod za udbenike, Istono Sarajevo, 2005
96
Isticanje ugroenosti vlastitog naroda u krajnje neadekvatnoj prezentaciji drutvenih odnosa.
( ) ,
.

. - ,

, .
,
.

. (
)
.
Iz ukupnog balkanskog stanovnitva izdvojeno je samo srpsko s potenciranjem vjene rtve.
XIV 40-
XVI .
.
XVI
I (1512 - 1520)
(1520 -1566). (1526)
e 1541.
1552.
ko () (168 - 1699).
Istorija za 8. razred osnovne kole, Perovi, Stanojlovi i Strugar,

.
.
, .
, .
.
,
.
460, .
() , 37
. 126 .
.
, ,
. - 1916.

16.673 16.996 .
, .
Jasenovac je najvei grad mrtvih antifaista. Izgraen je po ugledu na njemake

koncentracione logore... Jasenovac se duboko ukorijenio u istorijsko pamenje
srpskog naroda. Pravoslavlje ne zna za osvetu, ali se ne smije zaboraviti da
je Jasenovac bio najvee gubilite srpskog, jevrejskog i romskog naroda od
doseljavanja na Balkan. Treba pamtiti, ali i init sve da se to nikada ne ponovi.
Seobe Hrvata pod Osmanlijama
Seobe Hrvata inicirane zloinima Turaka i Vlaha poele su iz Bosne u koju su Turci
najprije prodrli. Naputanje domaeg ognjita izaziva tragediju hrvatskog naroda i
ostavlja duboke posljedice u kasnijem povijesnom razdoblju. Hrvatski prostor na koji
dolazi tuinac mijenja etniki i vjerski karakter.
Povijest za II razred gimnazije, Miroevi, anjek, Mijatovi i Niki,
kolska naklada Mostar i kolska knjiga Zagreb, 2005
Oni Hrvati koji su i dalje ostali u BiH bili su izloeni najgorim represalijama. Zbog svega
toga nije ni udo to je dio katolika prelazio na islam ili pravoslavlje i, to je, jo vei
dio iselio iz BiH. Zapravo, udo je da su se katolici uopte uspjeli odrati u BiH.
Povijest za III razred gimnazije, Jurkovi, Mijatovi, Miroevi i Macan,
Moe se zakljuiti da su u Drugom svjetskom ratu procentulano, u odnosu na

ukupan broj stanovnitva. Najvie su stradali bosanski Muslimani (8,1%). Bosanski
Muslimani su narod nad kojim je izvren stravian genocid. Preko genocida nad
Muslimanima u Drugom svjetskom ratu se utke prelazilo. Bilo je zabranjeno o
tome govoriti kao da su njihove rtve manje vriejdne od tragedije i rtava pripadnika
drugih jugoslavenskih naroda.
Historija za 8.razred osnovne kole, M. Ganibegovi. Svjetlost, Sarajevo, 2004

nude pristrane politike interpretacije?
Kao i u udbenicima geografije, ni u udbenicima istorije nije identificiran ni jedan pozitivan primjer
prezentiranja politikih sadraja. S druge strane, u udbenicima se nalazi znaajan broj negativnih
primjera prezentiranja politikih struktura, opcija ili promjena u politici (u prosjeku 8 po udbeniku). U
98
odnosu na neke druge kriterije, njihov broj se ne ini tako veliki, ali kvalitativnom analizom vidimo da su
oni toliko radikalni da direktno potiu destruktivnu obrazovnu praksu.
U kontekstu nastavnih planova i programa postoje znaajne razlike u broju negativnih primjera po
udbeniku. Neadekvatne prezentacije politikih opcija, kao i integracija politike vjerskih institucija
sa konceptom graanske politike, najee su u udbenicima za srpski nastavni plan i program, to
se moe vidjeti na narednom grafikonu. U udbenicima za hrvatski nastavni plan i program takoer
nalazimo znaajan broj sadraja koji se odnose na neadekvatne interpretacije politikih opcija, dok ih
je u udbenicima za bosanski NPP najmanje. Primjeri negativnih interpretacija politike i politikih opcija
javljaju se najvie u lekcijama koje poduavaju o periodu vladavine Osmanskog carstva, AustroUgarske
vladavine, te dogaaja u 20. vijeku (svjetski ratovi, period socijalizma, raspad Jugoslavije i kasnije).
Politike opcije i procesi se prezentiraju na nain da i dalje podravaju uvrijeene stavove o tome to se
desilo u prolosti, te vaee stereotipe o vlastitom i drugim narodima i njihovoj ulozi u tim procesima.
10
Grafikon 11:
9 Prosjean broj primjera politikih
sadraja u udbenicima istorije koji
8 nisu u skladu sa Okvirnim zakonom
7
i Obeanjima prema nastavnim
planovima i programima
6
Bosanski NPP
5 Hrvatski NPP
Srpski NPP
4
0
2A. Nacin prezentiranja politickih opcija 2B. Razdvajanje-integracija politike vjerskih institucija sa
konceptom gradanske politike
Slijede primjeri neadekvatnih prezentacija politikih opcija.
Nekom poboljanju stvarnog stanja nije pomogla ni obnova viepartijskog ivota, jer
je projekat Velike Srbije bio ve uveliko gotov i samo je bilo pitanje dana kada e
se pristupiti njegovoj realizaciji.
Historija za 8.razred osnovne kole, M. Ganibegovi. Svjetlost, Sarajevo, 2004
Kako su Talijani u svom okupacijskom podruju na teritoriju NDH nastojali to vie

potisnuti ustaku vlast i onemoguiti djelovanje hrvatske vojske, izdano su podravali
etnike i s njima blisko suraivali. U mnogim dijelovima NDH etnici su, esto i pod
Talijanskom zatitom, inili velike zloine. Palili su kue, pljakali i unitavali imovinu
i ubijali neduno stanovnitvo... Partizanski pokret je bio usmjeren protiv Nezavisne
Drave Hrvatske, a cilj im je bio doi na vlast i ponovo obnoviti Jugoslaviju. U

krajevima odakle su regrutirani vojnici NDH, partizani su vrili teror, ubojstva i pljake.
Unitili su mnoga hrvatska sela i poubijali mnogo hrvatskih domoljuba. Posebno su se
bili okomili na Katoliku Crkvu, pa je od njihove ruke stradalo vie stotina sveenika.
Zajedniko sa etnicima bilo im je nastojanje ruenja Nezavisne Drave Hrvatske.
Njihova povezanost i zajedniki ciljevi doli su do izraaja tijekom rata, kada su mnogi
predstavnici etnikog pokreta postupno prelazili u partizane, da bi unutar nove
organizacije nastavili antihrvatsku borbu i politiku.
Povijest za 8. razred osnovne kole, Matkovi, Golua i arac,
U vrijeme osmanske vlasti u BiH je bila prisutna vjerska tolerancija. Razlika izmeu
muslimana i ostalih odnosila se na odreena prava i obaveze, ali su svi podjednako
uivali zatitu drave. Glavna razlika odnosila se prema pravu rata, te obavezi
plaanja poreza. Muslimani su, zahvaljujui vojnoj obavezi jedini bili politiki narod,
to im je davalo veu mogunost napredovanja u dravnim i vojnim slubama.
Meutim, ovo je istovremeno sa sobom nosilo i veu izloenost stradanju i pogibiji. S
druge strane ovakvoj opsanosti nemuslimani nisu bili izloeni, ali im je onemoguena
politika i vojna karijera.
Historija,udbenik za 3. razred gimnazije, Hadiabdi i Derviagi, Sarajevo Publishing, Sarajevo, 2004

. ,
, , ,
. , , .
Istorija za I razred srednjih strunih kola III stepen, R. Peji, Zavod za udbenike, Istono Sarajevo, 2003
U narednim primjerima vidimo ne samo interpretaciju politikih zbivanja, nego i prezentaciju razliitosti
kao problema.
Po dolasku Kallaya na mjesto vrhovnog upravitelja BiH, austrougarska uprava

pokuava stvoriti bosansku naciju i bosanski jezik, da bi suzbila politike zahtjeve
Hrvata i Srba, koji ve imaju formiranu nacionalnu svijest, i ujedno sprijeila
osvjeivanje muslimana. Dakle, pokualo se od ve formirane srpske i hrvatske
nacije stvoriti zajedno sa muslimanima bosansku naciju. Naravno, ovakva
neprirodna politika akcija morala je doivjeti neuspjeh.
U vrijeme AustroUgarske uprave, domae stanovnitvo je u BiH imalo malu korist

od razvitka industrije. Tek desetak godina nakon okupacije i domae stanovnitvo se
poelo snalaziti u novim gospodarskim prilikama. Najprije su se snali Srbi. Hrvati su
ostali mali trgovii i obrtnici. Muslimani su ostali pasivni promatrai zbivanja u zemlji.
100
Nacionalne suprotnosti i jaanje dravne krize

Uspostavljanjem federalnih jedinica u obnovljenoj Jugoslaviji KPJ je tvrdila da je
konano rijeila nacionalno pitanje. Doista, u prvim poslijeratnim godinama nije bilo
vidljivo izraenih nacionalnih napetosti. No s vremenom se pokazalo da je to privid i
da nacionalne suprotnosti sve vie dolaze do izraaja.
U Srbiji je postupno jaala srpska dravna ideja koja se protivila postojanju dviju
autonomnih pokrajina unutar srpske republike. U Hrvatskoj je raslo negodovanje
zbog novoga (partijskog) centralizma koji je naruavao koncepciju federalizma. U
Sloveniji se otpor centralizmu pojavio zbog koncentracije kapitala u Federaciji. Da bi se
prevladale te suprotnosti u vlastitim redovima, partijski vrh je isticao potrebu jaanja
jugoslavenskoga socijalistikog patriotizma, to je zapravo jo ojaalo velikosrpski
nacionalizam, jer se u partijskim redovima do samog vrha namnoio broj velikosrpski
orijentiranih lanova. Nacionalizam najvee (srpske) nacije bio je prikriven unitaristiko-
centra-listikom praksom koja se uvodila od samog obnavljanja drave. Tako se s
vremenom pokazalo da je nova jugoslavenska drava pod partijskim ustrojstvom
optereena sukobom izmeu srpske dravne ideje, koja je podravala centralistiku
praksu, i nesrpskih naroda, koji su teili uvrivanju svojih republika kao nacionalnih
drava. Taj se sukob vjeto prikrivao monolitnou KPJ/SKJ, partijskom disciplinom i
Titovim autoritetom. ira javnost o tom sukobu nije bila informirana.
to se tie Hrvatske, sve se vie iskazivalo njezino gospodarsko iskoritavanje. To
potvruju statistiki pokazatelji prema kojima je od 1953. do 1959. g. (a to su godine
oivljavanja privrede) porast jugoslavenske privrede iznosio 202%, a hrvatske samo 19%.
Povijest za IV razred gimnazije, Matkovi, Miroevi, Golua, i arac,
kolska naklada Mostar i kolska knjiga Zagreb, Mostar 2003
Naredni primjer je preuzet iz dva udbenika u kojima je dat istovjetan tekst (Iistorija za I razred srednjih
strunih kola III stepen, Ranko Peji i Istorija za 9. razred osnovne kole, Ranko Peji). U njemu su
opisana kretanja u Jugoslaviji od 1945 do kraja 90-ih pri emu su interpretacije oslanjaju na stereotipe
o stalnoj ugroenosti srpskog naroda. Drugi se prikazuju kao nacionalisti, nepouzdani i okrutni.

,
,
.
.

.
: ,
, .
1949. .
.
. ,
. .
.

1974.
.
, .
.........................................................
1991.
.

.
.
.
, .

.
........................................................
. 1974.
. ,
. , ,
. ,
, .
. , -,
.
, .
.
.

, - .
................................................................
, ,
1995.
.
, , , .
. ,
, .
, .
1995. .
1998.
, , .

- .
, , .
..................................................................

: , .
...........................................................
102

, .

1914. .
24. 1999. .
( ).
,
, .
.
, , ,
.

U udbenicima istorije istraivai su identificirali dijelove koji su vrlo pozitivni u smislu razvijanja
kritikog miljenja kod uenika. Kao i za prethodni kriterij, meutim, broj pozitivnih primjera je mali.
Pojavljuju se u prosjeku manje od jednom u udbeniku, a najei su primjeri u kojima se omoguava
diskusija o temi koja se obrauje. Neki od tih pozitivnih primjera su:
Postojanje navoda iz vie izvora
Primjer u kojem se navode interpretacije iz veeg broja izvora to potie kritiko razmiljanje, ali i
omoguava uenicima da uvide slinosti u tumaenjima razliitih izvora koji esto u dnevnopolitikim
govorima bivaju tumaeni kao suprotstavljeni jedni drugima.
Religijski pristup porijeklu i razvoju ovjeka slian je kod svih monoteistikih vjera.
Prema Bibliji, Bog je stvorio ovjeka od zemljanog praha i udahnuo mu ivot. Prvi
ovjek zvao se Adam, a od njegovog rebra stvorena je prva ena Eva. Kuran tvrdi
da je prvi ovjek Adem nastao kroz mnogobrojne etape koje su trajale milionima
godina.
Historija, udbenik za 5. razred osnovne kole, Hadiabdi i Derviagi, Sarajevo Publishing, Sarajevo, 2005
Postojanje navoda iz vie izvora u tumaenju problematike.
Naseljavanje i porijeklo Grka je jo uvijek velika nepoznanica. Miljenja i tvrdnje

pojedinih znanstvenika se razlikuju do te mjere da su poznate razliite teorije
formirane kao znanstvene kole. Prema nekim tvrdnjama stanovnivo Grke je
bilo srodno etnikoj masi predsumerskog i preddarijskog stanovnitva Iraka i Irana.

Pravci naseljavanja dananje Grke ili su u vie smijerova. Predstavnici sjeverne

teorije smatraju da su Grci naseljavali, prije dolaska u Grku, sjeverna podruja
Balkana. Na Balkan su doli slivom Dunava iz junoruskih stepa. U Grku su doli
dolinama rijeka Vardar, Morava i Bistrica. Predstavnici istone teorije smatraju
da su Grci oko III milenija pr.n.e. naseljavali jugoistoni Balkan i da su se preko
Bosfora prebacili u Malu Aziju. Odatle su se, potisnuti Hetitima, preko mora preselili
u Grku.Trea skupina naunika smatra da su se Grci na svom putu izjunoruskih
stepa podijelili u dvije grupe. Jedna je preko Balkana prodrla na Peloponez, a druga
preko Bosfora i Dardanela u Malu Aziju.
Historija za 2. razred gimnazije, Haimbegovi, Busuladi, Sijari i Veladi,
Sarajevo Publishing, Sarajevo, 2005
Primjer u kome se istie znaaj istraivanja i kritikog promiljanja.
Historijska istraivanja. Kako se pie historija?

Da bi se saznala prolost, potrebno ju je istraiti. To se ini na vie naina:
prouavanjem starih dokumenata arheolokim iskopavanjima, prikupljanjem iskaza
od uesnika u nekom dogaaju i si. Pri tome se mora biti krajnje oprezan jer nije
svaki izvor vjerodostojan. Dunost historiara je da pie istinito (objektivno), bez
ikakvih predrasuda, to jest, da prikae dogaaj onako kako se uistinu zbio bez obzira
ko su njegovi uesnici, odakle su i koje su vjerske, rasne ili nacionalne pripadnosti.
Drugim rijeima historiar mora biti nepristrasan i ne smije prikrivati injenice. U
suprotnom, njegovo djelo je bez ikakve vrijednosti, a moe biti i tetno.
Historija za 5. razred osnovne kole, E. Imamovi, Svjetlost, Sarajevo, 2004
, ,
, ,
. ,
, ().
, , , , , ,
, .

. , ,
.
, ,
, , , , ,
, .
( - - ).
,
,
. (, , , ,
) . ,
, , , ,
.
104
() ,
, ,
, .
Istorija za 6. razred osnove kole, R. Peji, Zavod za udbenike, Istono Sarajevo, 2005
Kako se vidi neki dogaaj. Razliita objanjenja

Ako se temeljno, struno i savjesno proui i obradi neki dogaaj iz prolosti, nee
biti primjedbi ni s jedne strane. Ako se tako ne postupi, napisano nee imati nikakvu
vrijednost, ak moe biti tetno. U nekim sluajevima historiari zbog nedovoljnog
poznavanja materije ili nedovoljne obuenosti, piu pogreno. Ima i sluajeva da se
namjerno iskrivljuju dogaaji, bilo iz politikih, vjerskih ili nacionalistikih pobuda.
Zadatak historiara je da historijske dogaaje pie i tumai pravilno, bez obzira
kakvi su. Ako se drugaije postupi, to kod ljudi stvara nedoumicu i zabunu pa se
pitaju ta je ispravno a ta nije. Pogreno i pristrasno pisanje historije kod ljudi moe
stvoriti politiki, vjerski ili nacionalistiki naboj koji se moe izroditi u netrpeljivost, a
iz ovoga, pak, sukobi sa nesagledivim posljedicama.
Historijski izrazi (terminologija)

itajui ili sluajui historiju upoznajemo izraze koji su zajedniki svim jezicima svijeta.
Za razdoblje od 1000 godina kae se milenium, za razdoblje neodreenog trajanja
kae se epoha, za priu ili predanje mit, legenda, za vrijeme prije Isusova (Isa
pejgamberova) roenja upotrebljava se izraz prije nove ere, a za vrijeme poslije
roenja kaemo nova era. Za predmete koje su ljudi izraivali u dalekoj prolosti
upotrebljava se izraz artefakti. Neki stari narodi, kao Egipani, Kinezi, Grci ili
Rimljani, koji su razvili visoku kulturu, tvorci su visokih civilizacija ili kultura. Ima
jo puno izraza koji se esto upotrebljavaju u historijskoj nauci.

,
VI .
.
()
,
.
.
(IV V)

.

.
, ,
.


.
, , ,
.
.

. ,
.
.

. ,

. .
, ? o
.
,
,
. ,
, .
,
.
,
, .

Istorija za 6. razred osnove kole, R. Peji, Zavod za udbenike, Istono Sarajevo, 2005
Iako ih nema tako puno, broj negativnih primjera u okviru ovog kriterija nije zanemariv, posebno onih
primjera u kojima se uenicima pruaju informacije na nain koji onemoguava razvoj diskusije o
prezentiranom kao i primjera u kojima se pruaju informacije iz samo jednog izvora i pored postojanja
drugih izvora. U prosjeku najvei broj negativnih primjera je u udbenicima pripremljenim za srpski
nastavni plan i program. Pojedinano gledajui, u svim nastavnim planovima i programima najei su
oni primjeri koji ne ostavljaju prostora za razvijanje diskusije o prouavanoj temi. U srpskom i hrvatskom
nastavnom planu i programu slijede primjeri u kojima se odreene kontraverzne teme, odnosno teme
za koje postoje razliita stajalita u naunoj zajednici, obrauju tako da se uenicima prua samo jedan
izvor koji temu obrauje onako kako to odgovara veinskoj etnikoj skupini koja ui iz tih udbenika.
U bosanskom nastavnom planu i programu drugi po frekvenciji pojavljivanja su primjeri koji svojim
sadrajem ne ostavljaju dovoljno mogunosti da uenik formira vlastito miljenje.
Evo nekih od tih primjera:

- ( ) .
XIII .
.
106

. .

.
.
, ,
.
.
Istorija za 7. razred osnovne kole, R. Mihalji, Zavod za udbenike, Istono Sarajevo, 2005
Navedeno nisu razlozi za razvoj kapitalizma.
Meutim, upoznavanjem naprednih civilizacija Istoka, zahvaljujui kriarskim

ratovima i razvijanjem trgovine sa tim narodima, Evropa postepeno razvija svijest
o potrebi raskidanja feudalnih okova. Tako se poela formirati kapitalistika
privreda.
Nekritiki odnos prema religiji. Ne pravi se razlika izmeu teorije i prakse.
Jo su u rimsko doba djelovala dva velika kranska sredita, jedno u Rimu drugo
u Carigradu. Izmeu njih je uvijek postojala tiha borba za presti, koja je do punog
izraaja dola tek u srednjem vijeku. Rimski crkveni poglavar (papa) smatrao je sebe
prestinim jer je stolovao u carskom Rimu gdje se nalazio i grob prvog Isusovog
uenika sv. Petra.
Historija za 6. razred osnovne kole, E.Imamovi, Svjetlost, Sarajevo, 2004
Da li se u udbenicima nalaze sadraji koji potivaju/kre prava zagarantovana

Ovaj kriterij se prije svega odnosi na potivanje ljudskih prava kako se ovaj termin najee tumai
u iroj javnosti. Dakle, ovdje prije svega spadaju primjeri potovanja ili krenja enskih ljudskih
prava, prava manjina, pravo na ivot, na rad i na mir. Upravo zbog univerzalnosti ovih prava ona
su izdvojena u zaseban kriterij. Meutim, u udbenicima nije naen znaajan broj vrlo pozitivnih
primjera potivanja i promoviranja ljudskih prava (u prosjeku 0,2 po udbeniku). Negativnih
primjera je u prosjeku 1,2 po udbeniku s tim da se oni najee pojavljuju u udbenicima za srpski
nastavni plan i program. Gledajui pojedinano udbenike po nastavnim planovima i programima,
u srpskim udbenicima se dominantno pojavljuju primjeri krenja prava na mir, odnosno primjeri u
kojima se glorificira rat. Takvih primjera nalazimo i u hrvatskim i u bosanskim nastavnim planovima

i programima. U udbenicima za hrvatski i bosanski nastavni plan i program ei su primjeri

diskriminacije po rodnoj, nacionalnoj, rasnoj i drugoj pripadnosti.
U ovom primjeru se naglaava da postoji neto to je dananja tipina porodica. Kako se u javnosti
vode prave bitke da ljudi koji ne ive u tipinim porodicama ostvare svoja osnovna prava, ovakvim
primjerima ne bi trebalo dodatno utjecati na njihovu diskriminaciju.
Ono to danas smatramo tipinom porodicom, mu, ena i dvoje, odnosno troje djece
koji ive u svome domu, finansijski samostalni i povezani uzajamnom ljubavlju, u
prolosti je bio izuzetak.
Historija 5, Brkljaa, Baali i Mesihovi, Sarajevo Publishing, Sarajevo, 2003
Neadekvatna i pogrdna terminologija.
.

.
5.2.5 Analiza opih karakteristika udbenika istorije
U analizi udbenika istorije ukljueno je ukupno 38 udbenika objavljene od strane etiri izdavaa (Tabela 3).
Tabela 3. Izdava Broj knjiga

Broj analiziranih udbenika istorije
prema izdavaima Svjetlost Sarajevo 4
Sarajevo Publishing 15
kolska naklada Mostar i kolska knjiga Zagreb 8
Zavod za udbenike, Istono Sarajevo 11
Ukupno 38
Kao i u okviru analize geografije, udbenici su procjenjivani na pet subskala (Vanjski izgled udbenika;
Idejno grafiko rjeenje; Pedagoki standardi; Sadrajni aspekt i Poticanje razvoja kritikog miljenja).
Razlike u karakteristikama udbenika prema nastavnom planu i programu
Rezultati ukazuju da postoji znaajna razlika u vanjskom izgledu udbenika, poticanju razvoja
kritikog miljenja i generalnog kvaliteta udbenika. Udbenici pripremljeni za bosanski nastavni
plan i program su procijenjeni od strane istraivaa kao bolji u odnosu na udbenike pripremljene
za hrvatski i srpski nastavni plan i program. Analiza rezultata prema izdavaima pokazuje da su
udbenici objavljeni od strane Sarajevo Publishinga prihvatljivijeg vanjskog dizajna, te da sadraj
udbenika objavljen od strane ovog izdavaa vie potiu kritiko miljenje.
108
5
Grafikon 12:
Razlike u vanjskom izgledu
4
udbenika istorije prema NPP
vanjski izgled udzbenika
0
plan i program
5 Grafikon 13:
poticanje razvoja kritickog misljenjaudzbenika
Razlike u prisustvu sadraja koji

potiu kritiko miljenje prema
4
NPP
0
plan i program
5 Grafikon 14:
Razlike u opoj kvaliteti udbenika
kvalitet udzbenikamisljenjaudzbenika
istorije prema NPP

4
0
plan i program

5
Grafikon 15:
Razlike u kvaliteti udbenika prema
izdavaima
4
kvalitet udzbenika
3
0
Svjetlost Sarajevo Sarajevo Publishing Skolska naklada Mostar i Skolska Zavod za udzbenike Istocno
knjiga Zagreb Sarajevo
izdavaci
Generalno gledajui, prosjene ocjene na svih 5 kriterija procjene kvaliteta udbenika (vanjski izgled,
idejno grafiko rjeenje, sadrajni aspekt, pedagoki standardi i generalni kvalitet udbenika) od strane
svih istraivaa kree se izmeu 3,3 i 4,1 to nam govori da autori udbenika, kao i izdavai trebaju
dodatno raditi na podizanju kvalitete udbenika istorije kako bi oni izgledom i grafikim rjeenjima bili
primamljivi i motivirajui za uenje, a svojim sadrajem podsticali sticanje znanja na razinama analize,
sinteze, integracije i evaluacije, a ne samo pukog usvajanje injenica.
5.2.6 Diskusija kakvi su udbenici istorije?
Kakvi su udbenici istorije sa pozicije konstruktivne obrazovne prakse je pitanje u okviru ireg
konteksta poduavanja istorije u svim drutvima u kojima postoje kontraverzna miljenja o
dogaajima iz njihove prolosti. Na koji nain poduavati uenike Drugom svjetskom ratu u
Njemakoj ili stradanju Jevreja u baltikim dravama? Kako udbenici istorije u Turskoj objanjavaju
odnos Turske prema Kurdima? Kada pomislimo na sve kontraverzne teme u svjetskoj istoriji jasno
je da poduavanje istorije nije ni najmanje jednostavan zadatak, a priprema udbenika jo tei.
itava je lepeza pristupa ovom problemu od ignorisanja ovih tema u udbenicima do iskljuivog
potenciranja tumaenja koje vai u jednog drutvenoj skupini. Ipak, pitanje poduavanja istorije je na
agendi debata intelektualaca u skoro svim zemljama jer je jasno da tumaenje istorijskih dogaaja
direktno doprinosi otvorenosti drutva kroz kritiko sagledavanje njegove istorijske uloge i koritenje
nauenih lekcija u definiranju kritikog i otvorenog odnosa prema sebi i drugima. Zbog toga i u Bosni
i Hercegovini pitanje poduavanje istorije mora da bude predmetom konstruktivnog dijaloga ne samo
istoriara nego i drugih intelektualaca drutvenih analitiara.
Kao i sve druge nauke koje se bave ljudima, i istorija se, u tumaenju drutvenih procesa i
promjena, oslanja na intersubjektivnost, odnosno usaglaenost miljenja o tome to se desilo u
odreenom istorijskom periodu. Intersubjektivnost kao kriterij objektivnosti osnova je znanstvenosti
humanistikih i drutvenih znanosti. Naravno, takav kriterij nosi u sebi mogunost za postojanje
110
veeg broja teorija ili tumaenja jednog te istog dogaaja ili fenomena to otvorene naune
zajednice posmatraju kao doprinos u tumaenju, te otvoreno, aktivno i kritiki pristupaju razgovorima
o tim pitanjima. Svjesni su i toga da nijedno tumaenje nije savreno u smislu da nosi apsolutnu
istinu i to ih ini spremnim na dijalog.
U tom smislu i udbenici istorije u sebi sadre injenice i interpretacije pojedinih dogaaja koji
vie ili manje potuju Okvirni zakon i Obeanja, te doprinose, odnosno ne doprinose stvaranju
otvorenog drutva u Bosni i Hercegovini. Kada pogledamo u kojoj su mjeri udbenici istorije u
skladu sa Okvirnim zakonom i reformskim Obeanjima, odnosno principima koji su definisani
ovim dokumentima, vidimo da je broj primjera koji se mogu izdvojiti kao pozitivni modeli prilino
ogranien. Najvei broj izuzetno pozitivnih primjera nalazimo u kriterijima podjednakog tretmana
(podjednake zastupljenosti) i razliitosti posmatrane kao bogatstvo, to je u skladu sa principom da
obrazovanje treba da priprema uenika za ivot u multikulturnom drutvu. To su primjeri u kojima se
uenicima prezentira kultura, jezik i tradicija svih naroda u Bosni i Hercegovini, u kojima se navode
gradovi i mjesta iz itave Bosne i Hercegovine u zajednikom kontekstu, a u opisivanju drutvene
situacije u odreenom periodu raznolikost naroda i njihovih karakteristika se prezentira kao prednost
pri emu se istiu zasluge svih, a ne samo jednog naroda. U ogranienoj mjeri moemo nai i kritike
prikaze pojedinih dogaaja. Tu se uenicima nude razliita tumaenja istog dogaaja kako bi uvidjeli
da mogu postojati razliita miljenja, ali i da je mogue nai kompromise. Povezano sa prethodnim
kriterijem kritiki prikazi, u udbenicima istorije nalazimo primjere koji kod uenika potiu razvoj
kritikog miljenja, odnosno primjera u kojem uenik/ca ima aktivnu ulogu u promiljanju razliitih
opcija i donosi vlastiti sud baziran na racionalnom razmatranju ponuenog. Neki od tih primjera datih
u ovom izvjetaju mogu posluiti i autorima udbenika drugih predmeta jer objanjavaju vanost
otvorenog i kritikog pristupa u obrazovnom procesu.
U udbenicima istorije se, na alost, nalazi zanemarivi broj primjera u kojima se afirmie princip i praksa
potivanja ljudskih prava. Kao to je i istaknuto u prezentaciji rezultata za ovaj kriterij, u udbenicima
se nalaze lekcije o ljudskim pravima i demokratiji. To je obino posljednja lekcija u udbeniku u kojoj se
uenicima daje teoretski okvir za razumijevanje razliitih deklaracija i konvencija, bez njihove aplikacije
i primjera iz svakodnevnog ivota. Ove lekcije trebaju biti mjesto senzibiliziranja mladih ljudi o vanosti
potivanja i promoviranja ljudskih prava i njihove aktivne uloge u tom procesu, a ne puko nabrajanje
dokumenata popraeno reenicama Meunarodne organizacije tee da se dokumenta o zatiti ljudskih
prava i sloboda dosljedno primjenjuju i da razvijaju svijest graana cijelog svijeta o potrebi meusobnog
potivanja, ime bi doprinijeli da svi ljudi svijeta podjednako koriste svoja prava i slobode.27 Iz navedene 27
Istorija za 9. razred osnovne kole, Ranko
Peji, Zavod za udbenike Istono Sarajevo,
reenice proizilazi da su ljudska prava projekat meunarodnih organizacija, a ne koncept u ijem 2005
promoviranju svi moraju imati aktivnu ulogu.
Primjera koji nisu u skladu sa Okvirnim zakonom i Obeanjima je mnogo vie. Kada posmatramo po
nastavnim planovima i programima ti su primjeri najei u udbenicima za hrvatski nastavni plan
i program, a razlog je najvjerovatnije to to su kao osnova za udbenike u BiH preuzeti udbenici iz
Hrvatske. U prilog ovoj konstataciji je nalaz da se najee kre principi Okvirnog zakona i Obeanja
na kriteriju NEPOTICANJE OSJEAJA PRIPADNOSTI. Sadraji ovih udbenika su naime usmjereni
na poticanje osjeaja pripadnosti dravi Hrvatskoj, a ne Bosni i Hercegovini. Slijede primjeri u okviru
kriterija ISTICANJE gdje se govori o Hrvatskoj, hrvatskom narodu i hrvatskim istorijskim linostima.

Iako ovi udbenici imaju odreene pozitivne karakteristike kao to su idejno-grafiko ureenje, kvalitet
papira, formatiranje teksta koja uenicima omoguava jednostavno praenje lekcije, potrebno je uraditi
ozbiljnu reviziju kako bi se prilagodili za izuavanju istorije u Bosni i Hercegovini.
U udbenicima za srpski nastavni plan i program najvei broj primjera koji ne potuju Okvirni zakon i
Obeanja odnosi se na isticanje jednog naroda i njegove uloge kroz istoriju. Uz to se esto pojavljuju i
stereotipni prikazi kako srpskog tako i ostalih naroda.
U udbenicima za bosanski plan i program je identificiran najmanji broj primjera koji nisu u skladu sa
Okvirnim zakonom i obeanjima. To su najee primjeri isticanja bonjakog naroda i njegove istorije,
te stereotipnih prikaza bonjakog i drugih naroda.
Posmatrajui sve udbenike zajedno, vidimo da se isticanjem uloge vlastitog naroda u udbenicima
uenici usmjeravaju na usvajanje znanja o istoriji vlastitog naroda, dok su ostali narodi neproporcionalno
zastupljeni. Razliiti su naini kako se istie jedan narod. U nekim sluajevima se istoriji jednog
naroda posveti jako puno prostora, dok se ostali narodi samo spomenu. U drugi sluajevima navedu
se imena znaajna za neki dogaaj iz reda samo jednog naroda. Potenciraju se zasluge samo jednog
naroda tako da uenik lako moe stei dojam kako u drugi narodima nema nikoga zaslunog. Sve
to utie na stvaranje pristranog stava kod uenika o doprinosu pojedinih naroda u istoriji BiH. Na taj
nain se direktno kri princip definiran u Zakonu, a to je da obrazovanje treba biti osnova za ivot u
multikulturnom drutvu. Ovaj nalaz ujedno podrava i miljenje 46% anketiranih uenika i roditelja (vidi
Istraivanje stavova o vrijednostima u obrazovanju) koji procjenjuju da je obrazovni sistem u BiH
jednonacionalan, odnosno usmjeren na izuavanje kulturnog identiteta, jezika i tradicije jednog naroda.
Istovremeno, 60% uenika i 55% roditelja smatra da on ne bi trebao biti takav.
Sljedei princip koji se esto ne potuje u udbenicima istorije je nepoticanje osjeaja pripadnosti
dravi i nepoticanje osjeaja zajednikog bosanskohercegovakog nasljea. U biti se pokuava
promovirati stav da svaki narod ima svoju istoriju koja se razvijala u vakumu, i bez meusobnog
djelovanja. Ovo su prepoznali i uenici i roditelji koji su u veini izrazili svoje miljenje da to nije u redu.
Ovakvi primjeri ni najmanje ne doprinose izgradnji drave BiH. Naprotiv, oni oteavaju proces integracije
to je ilustrovano u sljedeim uenikim izjavama: BiH je samo na papiru ili Ne postoji BiH.
Kako bi se dodatno podrali implicitni ciljevi kojima se potie destruktivna obrazovna praksa, u
udbenicima se daju stereotipni prikazi vlastitog i drugih naroda. U zavisnosti od vaeih auto- i
hetero-stereotipa u pojedinom narodu istorijski dogaaji, istorijske linosti i poloaj pojedinih
naroda kroz istoriju biva prikazan kroz te stereotipe. Tako Bonjaci sebe vide kao osnovu izgradnje
bh. nacije, dok drugi rade na njenom razaranju; oni su miroljubivi i bez agresivnih pretenzija prema
drugima, dok su drugi militantni i agresivni. Oni su rtve svoje naivnosti i dobrohotnosti kroz istoriju
i to se prenosi do dananjih dana. Srbi sebe vide kao vjeite rtve koji su uvijek samo htjeli mir,
dok su drugi okrutni, neprijateljski nastrojeni prema njima i nepouzdani. Hrvati pak, istiu sebe kao
starosjedioce na ovim prostorima, dok su im drugi nenaklonjeni i diskriminiraju ih kao konstitutivni
narod. Istraivanje stavova o vrijednostima u obrazovanju, u sekciji u kojoj je ispituje slaganje
uenika sa ovim stereotipima, pokazalo je da ove prezentacije itekako utiu na usaivanje stereotipa
kod uenika.
112
Nadalje, u udbenicima istorije je identifikovan znaajan broj politikih interpretacija koje nisu u
skladu sa Okvirnim zakonom i Obeanjima. Te prezentacije politikih opcija umnogome podravaju
vaee auto- i hetero-stereotipe, te prezentiraju razliitosti u vienacionalnim zajednicama i
dravama kao problem koji dovodi do raspada tih zajednica. Pri tome su tenje naroda za kojeg
je primarno pripreman udbenik prikazane kao jedina ispravna opcija. Interpretacija jednog istog
istorijskog dogaaja u tri nastavna plana i programa se toliko razlikuje, a tome uenicima nisu
ponuene i druga vienja tog dogaaja, da nije nikakvo udo da uenici usvajaju gradivo kao jedinu
i pravu istinu. Ovakvim interpretacijama ne samo da se odravaju postojei stereotipi nego se
uenicima onemoguava kritiko promiljanje o zajednikoj istoriji i razumijevanje pozicija drugih
naroda. Time se direktno kri princip dat u Zakonu kojim obrazovanje treba da bude u funkciji ivota
u multikulturnom drutvu.
Iako ih nema puno, u udbenicima istorije nailazimo na sadraje kojima se kri Konvencija o ljudskim
pravima. ini se da autori udbenika nisu dovoljno osjetljivi na koritenje pogrdnih termina tako da
se o djeci sa specijalnim potrebama govori kao o retardiranoj, o Romima kao o ciganima i slino.
Obzirom da je nauna i struna zajednica u Bosni i Hercegovini ve odavno ukljuena u edukaciju
za inkluziju u obrazovanju, to prije svega podrazumijeva djecu sa specijalnim potrebama i manjine,
autori udbenika e ubudue morati povesti rauna o terminologiji i promoviranju principa inkluzije u
obrazovanju.
Kako poboljati udbenike istorije kako bi bili u skladu sa Okvirnim zakonom i Obeanjima?
Marko uica28 u svojoj analizi kolskih udbenika za istoriju na samom poetku postavlja sutinsko 28
Marko uica: Analiza kolskih udbenika
iz predmeta Istorija koji obrauju period
pitanje: to mi zapravo elimo da pruimo naim uenicima sadrajem kolskih udbenika i to srednjeg veka
od njih oekujemo? Ne ulazei u strunopedagoki aspekt, udbenici istorije bi trebali biti u
skladu sa Okvirnim zakonom i refromskim Obeanjima, to znai da razvijaju svijest o pripadnosti
dravi Bosni i Hercegovini, odnosno da aktivno promoviu ideju i stav da sve to se deavalo i to
je postojalo u Bosni i Hercegovini jeste nae zajedniko nasljee; da pripremaju uenike za ivot
u multikulturnom drutvu; da razbijaju uvrijeene stereotipe o vlastitom i drugim narodima; te da
budu osloboeni od bilo kojeg oblika diskriminacije. U tom smislu, ovo Istraivanje daje sljedee
preporuke:
1. za generalni kvalitet udbenika
Udbenici istorije nisu dobili vrlo visoke ocjene za svoje idejnografiko ureenje, pedagoke
standarde, sadrajni aspekt i vanjski izgled. Potrebno je udbenike istorije:
Izgledom uiniti zanimljivijim, primamljivijim za uenike. Ovaj aspekt pripreme udbenika je vrlo
vaan za stvaranje pozitivnog stava prema uenju istorije. Udbenici koji izgledaju dosadno,
sa gusto kucanim tekstom, bez zanimljivosti datim na marginama, sa koricama na kojima
su prikazane slike stradanja, rata, ubijanja nisu ni najmanje inspirativne za uenike. Priprema
udbenika treba da ukljui ozbiljno istraivanje o izgledu udbenika koji bi bio poticajan. Na taj
nain uenici e biti spremniji da ue iz udbenika i nee biti tretirani kao pasivni objekti za koje se
priprema udbenik nego kao aktivni subjekti u pripremi.

Osim autora eksperata iz oblasti istorije, udbenike treba da pregledaju i drugi strunjaci koji su
direktno ili indirektno odgovorni za obrazovanje. Tu su prije svega psiholozi, pedagozi i strunjaci iz
oblasti ljudskih prava.
Izbalansirati sadraj udbenika vodei rauna o proporcionalnosti tipian primjer su udbenici
za hrvatski nastavni plan i program u kojima, usljed koritenja udbenika iz Republike Hrvatske,
preovladavju sadraji i primjeri iz Hrvatske.
2. za sadrajne promjene
Kao to je reeno u smjernicama za pripremu udbenika istorije, uenici moraju dobiti osnovno
razumijevanje istorije sva tri konstitutivna naroda i nacionalnih manjina. Neophodno je pronai
ravnoteu u prezentaciji informacija koji se odnose samo na narod koji je u veini na teritoriji na
kojoj se koristi udbenik sa informacijama o drugim nacionalnim skupinama.
Kod uenika prije svega treba poticati svijest o pripadnosti Bosni i Hercegovini i nasljeu koje
dijele svi stanovnici BiH. O drugim dravama treba pisati objektivno i one treba da budu tretirane
kao druge drave. Kod uenika ne treba stvarati osjeaj kako su im neke druge drave domovine
ili otadbine, ali su spletom istorijskih dogaaja oni ostali odvojeni od svojih matica. Odravanje
ovakvih stavova samo produbljava segregaciju bosanskohercegovakog drutva.
Potrebno je kritiki sagledati stereotipne prezentacije u udbenicima, ponuditi vie objanjenja za
jedan dogaaj kako bi se potakla diskusija u razredu, te razumijevanje i tolerancija za druga miljenja.
Stav istoriara je da se ne treba ekati da se stvori objektivna distanca od nekog perioda da bi
se on poduavao u kolama. Ovo je posebno vano u dananjem bosanskohercegovakom drutvu
optereenom antagonizmima ostalim iz rata 90-ih godina. Uenici ue o tim dogaajima u drugim
sredinama, a dobivene informacije su emocionalno obojene i pristrane. Stoga je neophodno doi
do koncenzusa u naunoj zajednici kako prezentirati ovaj period kako bi se podstaklo pomirenje.
Svi diskriminirajui sadraji moraju biti izbaeni iz udbenika. Potrebno je aktivno poticati potivanje
ljudskih prava u svakoj lekciji, a ne objanjavati ih izolirano.
114
5.3 Geografija
U okviru analize sadraja udbenika geografije analizirano je ukupno 27 udbenika (u sekciji Predmet
istraivanja data je tabela sa brojem udbenika po razredima i nastavnim planovima i programima).
5.3.1 BiH Teme
Koja tema je najvie zastupljena u udbenicima geografije? U narednim grafikonima predstavljena je

zastupljenost primjera u okviru pojedinih tema. Na Grafikonu 16 prikazan je odnos prosjenog broja
primjera (ukupan broj primjera koji je ekspertni tim oznaio kao bitan podijeljen sa brojem udbenika)
koji su oznaeni kao eksplicitno u skladu sa Zakonom i Obeanjima i koji mogu posluiti kao primjeri
kako se odreena tematika moe tretirati kako bi se postigli kriteriji definirani ovim dokumentima. Na
Grafikonu 17 prikazan je odnos prosjenog broja primjera koji nisu u skladu sa Zakonom i Obeanjima.
Ostali sadraji udbenika eksperti su procijenili kao prihvatljive, odnosno kao adekvatne naine
prezentacije odreenih sadraja.
30
Grafikon 16:
BiH teme - Prosjean broj primjera
25
u udbenicima geografije koji su
20 zakonom i Obeanjima
15
10
0
1.C Razlicitost posmatrana 1.E Naglasak na
1.A Podjednak tretman - 1.B Poticanje - nepoticanje 1.D Kriticki prikazi - stereotipni
kao bogatstvo - posmatrana ravnopravnosti - naglasak na
Isticanje osjecaja pripadnost prikazi
kao problem ugrozenosti
30
Grafikon 17:
25 u udbenicima geografije koji NISU
u skladu sa Okvirnim zakonom i
20 Obeanjima
15
10
0
1.A Podjednak tretman - 1.B Poticanje - nepoticanje 1.D Kriticki prikazi - stereotipni
kao bogatstvo - posmatrana ravnopravnosti - naglasak na
Isticanje osjecaja pripadnost prikazi
kao problem ugrozenosti

Ukupan broj primjera koji su istaknuti kao primjeri koji su potpuno u skladu sa Zakonom i reformskim
obeanjima je 161 iako u udbenicima postoji niz primjera koji su prihvatljivi, odnosno u skladu sa
konstruktivnim praksama obrazovanja, Zakonima i Obeanjima. Najei su primjeri koji ukazuju na
podjednak tretman elemenata koji se obrauju, bilo da se to odnosi na proporcionalnu zastupljenost
naroda, regija, religija ili jezika, bilo da se odnosi na podjednak tretman sadraja i neisticanje svog kao
najboljeg. Ovi primjeri se pojavljuju u prosjeku 3,5 puta po jednom udbeniku. Slijede primjeri koji potiu
kod uenika osjeaj pripadnosti Bosni i Hercegovini, te primjeri koji ukazuju uenicima da je razliitost
koju ivimo u Bosni i Hercegovini nae bogatstvo. Kritikih prikaza i primjera u kojima se naglasak
stavlja na ravnopravnost naroda, a koji bi mogli sluiti kao izvrsni primjeri, gotovo da i nema.
Pozitivni primjeri se najee pojavljuju u unutardravnom kontekstu, zatim meudravnom kontekstu,

dok je broj pozitivnih primjera tretiranja manjina jako mali, skoro zanemariv. Sadraj na koji se odnose
pozitivni primjeri su najee drava, religija i narod dok primjera pozitivnog tretmana jezika i kulture
gotovo da nema.
U daljnjem tekstu su istaknuti neki od ovih primjera.
Podjednak tretman
Naredna dva primjera potiu iz udbenika iji je sadraj najveim dijelom kopiran iz udbenika koji se
koriste u Republici Hrvatskoj. Ipak, autori udbenika su u ovim primjerima poveli rauna da umjesto
Republike Hrvatske uenici ue o Bosni i Hercegovini.
Navedite toplinske pojase na Zemlji. U kojem se toplinskom pojasu nalazi Bosna i

Hercegovina?
Zemljopis 5, Orei, Ili i Madar, kolska naklada Mostar i kolska knjiga Zagreb, Mostar, 2005
Postoje li u BiH podruja pod zatitom Ujedinjenih naroda? Koja ih je organizacija

zatitila?
Moj zemljopis 5, Faivre, Filipi i Markoti, Znanje, Mostar, 2004
Vrlo dobar primjer u kojem se kroz poreenje sa zemljama Jugoistone Azije uenicima daje
komparativni uklon poloaja i gustine naseljenosti Bosne i Hercegovine.
,
, .
?
- .
.
29
Puni naziv: Zavod za udbenike i nastavna Geografija 8, Krivokapi i Kovaevi, Zavod za udbenike29, Istono Sarajevo, 2005
116
Naredni primjeri su iz udbenika koji inae prezentuju primjere iz samo jednog dijela zemlje. Naredni
primjer pokazuje da se u sadraju mogu i trebaju nai primjeri iz itave drave kako bi uenici uili o
itavoj BiH, a ne samo nekim njenim dijelovima.
, ?
Geografija za I razred trogodinjih i II razred etveregodinjih zanimanja ugostiteljsko-turistike kole,
ivkovi-Mandi, Marinkovi, Baji i ivkovi, Zavod za udbenike, Istono Sarajevo, 2005
PITANJA, VJEBE i ZADACI

Koje su gospodarske mogunosti iskoritavanja vode?
Koja je gospodarski najvanija rijeka BiH?
Na zemljovidu pokaite najdulju rijeku koja protjee kroz BiH.
Zato se gradovi razvijaju uz rijeke?
S kojim dravama BiH granii na rijekama?
Usporedite reime naih glavnih rijeka s mogunostima njihova elektroenergetskog
vrednovanja.
Geografija 4, udbenik za IV razred gimnazije, Madar i Kichl,
U udbenicima geografije se nalaze primjeri koji mogu posluiti kao uzor kako pruiti djeci informacije sa
svih aspekata ili iz podruja ivota unutar Bosne i Hercegovine. Neki od ovih primjera koje su ekspertni
timovi istakli i za njih dali svoje objanjenje, a vezani su za proporcionalan tretman naroda u BiH su
navedeni ispod.
Sljedei primjer ukazuje na adekvatnu prezentaciju nacionalne strukture stanovnitva u Bosni i

Hercegovini.
,
-
. ,
: , . ......
, . 1919.
1991. ,
( , , ,
, ). ,
, ,
, .
()
,

.

.
Geografija 9, Gnjato i Mari, Zavod za udbenike, Istono Sarajevo, 2005

Sljedei primjer na jasan, kritiki i nain prilagoen uzrastu uenika govori o naseljavanju Bosne i
Hercegovine. Govori se o nacionalnim manjinama kao neodvojivom dijelu stanovnika BiH zajedno sa
konstitutivnim narodima.
Bosanskohercegovaki Jevreji masovno su se doseljavali u Bosnu sredinom

16. stoljea, kada su prognani iz panije. To su sefardski Jevreji koji su govorili
panskim jezikom i po tome se razlikuju od akenaskih Jevreja koji su u nau
zemlju doseljavali mnogo kasnije u manjem broju. Od dananjih narodnosti u Bosnu
i Hercegovinu su se najprije doseljavali Romi. Njihovo naseljavanje naih krajeva
zapoinje od 15. stoljea.
Tokom austrougarske vladavine Bosnom i Hercegovinom dolaze i druge narodne
manjine. Iz tog vremena datiraju: Nijemci, esi, Maari, Ukrajinci, Rusini i Slovaci.
Ovih narodnosti najvie ima oko Prnjavora, Dervente i Srbca.
Geografija 8, M. Spahi, Svjetlost, Sarajevo, 2004
Bosna i Hercegovina prikazana je kao zajednica razliitih vjera i naroda.
Bosna i Hercegovina je sloena drutvena zajednica razliitih vjera i naroda. Dakle,

ona je vievjerska i vienarodnosna drutvena zajednica, zapravo domovina svojih
povijesnih (konstitutivnih) naroda i desetina manjih etnikih (narodnih) skupina.
Moj zemljopis 8, A. Markoti i M. Markoti, Znanje, Mostar, 2005
Kroz pitanje postavljeno uenicima, oni se navode da razmiljaju o itavom prostoru BiH:

?
Geografija za I razred ekonomsko-poslovno-trgovake kole,
Mari, Baji, ivkovi-Mandi i ivkovi, Zavod za udbenike, Istono Sarajevo, 2005
Primjer nepristrasnog i podjednakog prikazivanja najbrojnijih svjetskih religija:
.
, .
-,
, 2/3 .
. 2
.
- , .
(393
....) 1054. . XVI
, ,
, , .
, , .
.
118
1,9 , 32% .
60% , 30% 10% .
, VII
.
.
.
. . 1,1
20% , 91%
9% .
V ... ,
, . 340 .
,
. ,
, , ,
.
Geografija za II razred gimnazije, Mari i Gri, Zavod za udbenike, Istono Sarajevo, 2003
Naredni primjer ukazuje na pozitivan prikaz drave i poticanje osjeaja pripadnosti.
Zapravo, naa drava je na ivotni prostor, na dom i naa domovina. Iz toga proizlazi
kako svaka drava (prostor) ima svoj (svoje) narode i svoje granice. Dakle ima drava
s jednim ili vie naroda. Vie naroda u jednoj dravi nije kazna ve bogatstvo.
Bogatstvo religija je evidentno na ovim prostorima i u ovim primjerima to se istie kao pozitivna
karakteristika Bosne i Hercegovine i njenih naroda. Na podruju Bosne i Hercegovine razliitost i
isprepletenost jezika je postojala uvijek i u ovim primjerima je poticana i cijenjena kao prednost ovih
prostora. Drava kao bogatstvo u ovom sluaju odnosi se na one primjere gdje autori udbenika
posmatraju prostor Bosne i Hercegovine kao cjelovit i jedinstven sa svim njegovim razliitostima.
Tijekom povijesti povremeno su se javljale ideje i pokreti koji su ljude dijelili

na vrednije i manje vrijedne na osnovi razlika u izgledu, vjerovanju ili narodnoj
pripadnosti. Te su nerazumne i neutemeljene ideje vodile u krvave sukobe i tragine,
mrane dogaaje u povijesti ovjeanstva. ovjekoljubivost, istinoljubivost i
pravednost vrline su koje trebamo njegovati i iriti kako bi sukoba zbog razliita
izgleda, jezika ili vjerovanja bilo to manje. Razlike meu ljudima bogatstvo su svijeta.

Primjer prikazuje poticanje razmiljanja o raznovrsnosti jezika zastupljenih u Bosni i Hercegovini.
Opiite raznolikost jezika i vjera u Bosni i Hercegovini.

, ,
, ,
.
Ovo je pozitivan primjer zastupljenosti svih naroda u Bosni i Hercegovini, gdje se raznovrsnost naroda
tretira kao bogatstvo.
Pripadnici jednog naroda govore istim jezikom, gaje istu kulturu i batinu, kao i
svijest o pripadnosti odreenoj etnikoj grupi. Uzmimo za primjer etniku strukturu
stanovnitva Bosne i Hercegovine. U njoj ive Bonjaci, Srbi i Hrvati, te drugi narodi
i narodnosti. Upravo zbog etnike sloenosti kaemo da je Bosna i Hercegovina
multietnika ili multinacionalna zemlja.
Geografija za 6. razred osnovne kole, S. Nurkovi, Sarajevo Publishing, Sarajevo, 2004
Ravnopravnost
Ravnopravnost svih naroda i vjera garantirana Ustavom i Zakonima promovira se u slijedeim

primjerima:
Primjer u kojem se istie multietninost nae zemlje i pozitivan odnos prema multikonfesionalnosti.
U naoj zemlji ive pripadnici sve etiri monoteistike religije: muslimani, katolici,
pravoslavci, judaisti i dr.
Geografija za II razred gimnazije, S. Nurkovi, Sarajevo Publishing, Sarajevo, 2003
Primjer u kojem se istiu tri ravnopravna jezika u Bosni i Hercegovini. Ovaj primjer je istaknut kao
pozitivan u odnosu na niz primjera u kojima djeca ue o samo jednom jeziku.
U naoj zemlji slubeni su jezici: bosanski, srpski i hrvatski jezik.

Geografija za II razred gimnazije, S. Nurkovi, Sarajevo Publishing, Sarajevo, 2003
Prije prikaza rezultata za primjere koji nisu u skladu sa Zakonima i Obeanjima naveemo nekoliko
primjera koji imaju i pozitivne i negativne konotacije.
Naredni primjer je jedan od takvih. Na poetku teksta istie se pravo svakog pojedinca na ispovijedanje
vjere, ali se u nastavku reenice to pravo tretira kao problem za organizaciju ivota u zajednici.
120
Lavanska dolina pa i cijela Srednjobosanska upanija je mozaik naroda, odnosno

vjere i obiaja. U domovinskom ratu stradale su i crkve i damije. Danas su ponovno
podignute.
Svatko ima pravo na svoju vjeru i svoju bogomolju, odnosno svoje svetinje, ali to
ivot uslonjava do nesluenih razmjera. Moramo biti osjetljivi, tolerantni i razumni.
To je jedini nain odrivoga ivota i razvoja.
Naredna dva primjera istiu pripadnost Bosni i Hercegovini koristei prisvojne zamjenice moja,
tvoja, njegova, naa. Iako primjer govori kako je ovo drava svih nas, koritenjem zamjenica kao
da se uenicima pokuava rei da je ona naa njihova, ali i njegova, odnosno da ona pripada i
nekome tko nije mi.
Pred vama je zemljopis moje, tvoje i njegove domovine - nae drave Bosne i
Hercegovine, zemlje sloene prolosti, ne manje takve sadanjosti, ali i razliito
eljene sretnije budunosti njezinih ljudi i naroda - Hrvata, Srba, Bonjaka i svih
drugih koji u njoj ive. Takva je od Boga i ovjeka. Ona moe i mora biti bolja.
Samo u proteklih 120 godina povijest zemlje Bosne i Hercegovine i cijeloga njenog
okolnoga prostora bitno su odredili mjesta i datumi: Berlin -1878., Versailles -1918.,
Jalta -1945. i Dayton -1995. godine. U tome razdoblju ljudi su ovdje iskusili tri rata
i malo pravoga mira. Svaki narataj ivio je u najmanje dvije, a esto i u tri razliite
drave, od kojih je svaka nastojala to vie ocrniti onu prethodnu.
Uvaavajui sve dionike i imbenike njezine zaostavtine i civiliziranih stremljenja,
osjetimo izazov pred iskuenjem da moju, tvoju, njegovu i nau dravu Bosnu i
Hercegovinu obojimo vedrijim slikama budunosti kojih je bilo, unato svemu, i
u prolosti. Moda to i nije tako teko kako se ini. Ali, kako mogu znati ako ne
pokuam i ne potrudim se. Pridrui mi se skupa s njim! Jer, u naem prirodopisu,
zemljopisu, dogodopisu i narodopisu ima mjesta za moju, tvoju, njegovu, njezinu i
nau sjetu i pjesmu. Odluimo sami i ne odustajmo!
Upoznajmo prvo nae susjede Republiku Hrvatsku i Srbiju i Crnu Goru, s kojima
pripadamo zemljopisnoj regiji Jugoistone Europe.
U ovom primjeru vidimo kako se u poetnom pozitivnom ozraju daju negativne konotacije
razliitostima u Bosni i Hercegovini.
Kroz povijesni pregled Bosne i Hercegovine, od pretpovijesti do Daytona, upoznali

smo: Ilire, Rimljane, Slavene, Turke, Austriju i Jugoslaviju (plemena, narode
i drave) koji su svako na svoj nain, ugradili kameni u mozaik bosansko-
hercegovake drutvene stvarnosti. Bosna i Hercegovina je zato jedan kolorit

minulih vremena. Koliki je sklad meu bojama (narodima i vjerama), te ima li gorine
u njima, pokuajmo skupa saznati?
Zastava, grb i ostale vizuelne prezentacije drave vani su simboli za razvoj osjeaja pripadnosti. Poznato
je da za negativan odnos prema ovim simbolima u ureenim drutvima postoje jasne zakonske sankcije
upravo zbog injenice da graani svoju pripadnost svojoj dravi materijaliziraju kroz potovanje njenih
simbola. Zato je bitno promovirati zvanine dravne simbole, dok je u ovom primjeru prikazana zastava
koja nije slubena zastava Bosne i Hercegovine. Ovo je primjer koji bi trebao poticati osjeaj pripadnosti
Bosni i Hercegovini, ali sa pogrenom zastavom koja se danas uglavnom asocira za bonjaki korpus.
Geografija za 6. razred osnovne kole, S. Nurkovi, Sarajevo Publishing, Sarajevo, 2004
Kada usporedimo dva prethodna grafikona (16 i 17), jasno je vidljivo da se u udbenicima nalazi mnogo
vei broj negativnih primjera nego onih koje bismo mogli istai kao vrlo pozitivne, odnosno eksplicitno
u skladu sa Zakonima i Obeanjima. Ovo se naroito odnosi na udbenike koji se bave izuavanjem
nacionalne geografije i to treba uzeti u obzir prilikom interpretacije rezultata.
122
Najvie je primjera koji kre principe proporcionalne zastupljenosti, odnosno podjednakog tretmana
svih naroda, regija, religija ili jezika (u prosjeku 23 po udbeniku), te isticanje samo onoga to je nae.
Ti primjeri uglavnom prezentiraju sadraje iz samo jednog dijela zemlje ili iz samo jednog naroda, daju
se lokacije iz drugih zemalja ne spominjui lokacije iz Bosne i Hercegovine, te istiu postojanje neke
karakteristike ili fenomena unutar jednog naroda pri tome ne spominjui da i drugi narodi posjeduju istu
karakteristiku ili fenomen.
Po zastupljenosti slijede primjeri koji istiu pripadnost samo jednom dijelu drave ili samo jednom
narodu pri tome eksplicitno ili implicitno istiui da ono to nije direktno kulturno nasljee uenika nije
neto to on treba da doivljava kao svoje (16 po knjizi).
Za razliku od pozitivnih primjera u kojima nisu pronaeni kritiki prikazi, a primjera ravnopravnosti je
bilo izuzetno malo, kod negativnih primjera vidimo da u udbenicima postoji znaajan broj stereotipnih
prikaza (u prosjeku 3 po udbeniku) te potenciranja ugroenosti naroda ili religije (3 po udbeniku).
Kontekst u kojem se najee pojavljuju negativni primjeri je unutardravni, zatim meudravni, dok je
broj negativnih primjera za odnos prema manjinama jako mali. U odnosu na sadraj, negativni primjeri
se najee odnose na dravu, a potom na narod.
Kakav je odnos negativnih primjera u udbenicima kada ih posmatramo u okviru nastavnih planova i
programa za koje su kreirani?
50 Grafikon 18:
45 BiH teme - Prosjean broj primjera
za pojedine teme u udbenicima
40
geografije koji nisu u skladu sa
35 Bosanski NPP
Okvirnim zakonom i Obeanjima po
30
Hrvatski NPP
Srpski NPP
25
20
15
10
0
1.A Podjenak tretman - 1.B Poticanje - nepoticanje 1.D Kriticki prikazi /
kao problem - posmatrana ravnopravnosti - naglasak na
Isticanje osjecaja pripadnost stereotipni prikazi
koa bogatstvo ugrozenosti
Na Grafikonu 20 se vidi da je u udbenicima koji se koriste u okviru srpskog nastavnog plana i programa
identificiran najvei broj primjera koji nisu u skladu sa Okvirnim zakonom i Obeanjima. To je posebno
izraeno za razvijanje osjeaja pripadnosti i za nejednak tretman, odnosno isticanje. Primjeri koji su
oznaeni kao negativni odnose se na razvijanje samo osjeaja pripadnosti prema srpskom narodu i
isticanje srpskog naroda i Republike Srpske.
U udbenicima koji se koriste u okviru hrvatskog nastavnog plana i programa najei su primjeri koji
ne zadovoljavaju kriterij podjednakog tretmana svih dijelova drave ili svih naroda koji ive u Bosni

i Hercegovini. Razlog za to je najvjerovatnije injenica da je veliki dio sadraja udbenika u okviru

hrvatskog nastavnog plana i programa preuzet iz udbenika koji se koriste u republici Hrvatskoj, te na
taj sadraj samo dodana poglavlja o Bosni i Hercegovini. Tako se pri obradi pojedinih nastavnih jedinica
koriste primjeri iz Hrvatske, a za njih postoje i sasvim adekvatni primjeri iz Bosne i Hercegovine.
U udbenicima pripremljenim za bosanski nastavni plan i program je najmanji broj negativnih primjera i oni
se pojavljuju u okviru nejednakog tretmana, odnosno isticanja i nepoticanja osjeaja pripadnosti.
Distribucija broja primjera po pojedinim knjigama nije slina normalnoj distribuciji. Tako ima knjiga
koje imaju jako puno negativnih primjera dok ima knjiga u kojima nije identificiran niti jedan negativan
primjer. Ovo je posebno karakteristino za geografiju. Relevantni primjeri su se uglavnom pojavljivali
u onim udbenicima u kojima se izuava nacionalna geografija, tako da su u osnovi za ovo istraivanje
najrelevantniji udbenici sa sadrajima iz nacionalne geografije to je prikazano na narednom grafikonu:
350
Grafikon 19:
BiH teme - Ukupan broj negativnih 300
primjera u udbenicima geografije

prema razredima
250
200
150
100
50
0
5. razred 6. razred 7. razred 8. razred 9. razred I razred II razred III razred IV razred
srednja skola srednja skola srednja skola srednja skola

Kao to je ve objanjeno u poglavlju Metodologija istraivanja vanost podjednakog tretmana svih

aspekata ivota u BiH je od velikog znaaja za razvoj djetetovog stava o vlastitoj dravi i svim njenim
elementima. Rezultati ove analize pokazuju da se nejednak tretman i isticanje samo naega prije
svega javlja unutardravnom kontekstu (u prosjeku 13 primjera po udbeniku) i uglavnom se odnose na
nejednak tretman dijelova drave i nejednak tretman naroda. to to znai? U ovim primjerima pria se o
samo jednom dijelu drave, dok se drugi dio tretira kao druga drava, navode se primjeri iz samo jednog
dijela drave, dijelovima se posveuje kvantitativno znaajno vie prostora nego drugim dijelovima ili
itavoj dravi, istie se jedan narod kao da o drugima uenici i ne treba toliko da znaju ili se drugi narodi
spominju kvantitativno znaajno manje.
124
Osim unutardravnog konteksta, znaajan broj primjera u udbenicima se odnosi i na nejednak tretman
u meudravnom kontekstu (u prosjeku 8 po udbeniku). Tipini primjeri nejednakog tretmana u
meudravnom kontekstu su isticanje drugih drava, njihovih lokacija i slino, zanemarujui injenicu da
su se na tim mjestima mogli koristiti primjeri iz Bosne i Hercegovine.
Primjeri koji se odnose na nejednak tretman manjina su vrlo rijetki (u prosjeku 1 po knjizi). Ali, ovdje
treba imati u vidu da nema ni pozitivnih primjera podjednakog tretiranja manjina to nam govori o
ignorantskom odnosu prema manjinskim skupinama ija djeca su takoer ukljuena u obrazovni sistem
i trebala bi da budu podjednako tretirana kao i djeca konstitutivnih naroda.
Obzirom da se ova analiza odnosi na geografiju, te da je znaajan broj udbenika modificirana verzija
udbenika koji se koriste u drugim dravama, za oekivati je da e najvie primjera biti upravo vezano
za dravu i narod.
Prvi primjer pokazuje kako se za pojedine tematske jedinice navode samo primjeri iz susjednih drava, u
ovom sluaju iz Hrvatske, a udbenik se koristi u Bosni i Hercegovini.
Pod zatitom UNESCO-a u susjednoj Hrvatskoj se nalaze dijelovi Dubrovnika, Splita,

Trogira, Porea i ibenika, a od prirodne batine Plitvika jezera i Velebit.
Zemljopis 7, Duki, Kurek i Madar, kolska naklada Mostar i kolska knjiga Zagreb, Mostar, 2005
Naredni primjer pokazuje to znai neproporcionalna zastupljenost naroda. Neproporcionalna

zastupljenost se moe u pojedinim udbenicima jednostavno ustanoviti brojanjem stranica na kojima
su zastupljene odreene tematske jedinice. Naime, u udbeniku iz kojeg dolazi sljedei primjer od 15
stranica jednog potpoglavlja kojem je tema Migracije naroda koji ive u Bosni i Hercegovini, 9 stranica
govori se o Hrvatima i hrvatskoj dijaspori.
Najvie autohtonoga hrvatskog stanovnitva izvan domovine ivi u Bosni i

Hercegovini.
Tri su osnovne skupine iseljenih Hrvata. U prvu se skupinu uvrtava autohtono
hrvatsko stanovnitvo na prostorima koji su nekada bili dijelovi Hrvatske, ali su
zbog niza povijesnih okolnosti prikljueni drugim zemljama. To se odnosi na Hrvate
u Bosni i Hercegovini te u SR Jugoslaviji, tj. u istonom Srijemu i ostalom dijelu
Vojvodine te u Boki kotorskoj.
U toj skupini poseban poloaj imaju Hrvati u Bosni i Hercegovini, gdje im je i
slubeno priznat status autohtonog stanovnitva. U skladu s time, i u Ustavu
Bosne i Hercegovine pie da je ona domovina hrvatskog naroda. Hrvati u SR
Jugoslaviji, tj. u istonom Srijemu i Boki kotorskoj, usprkos injenici da od
pamtivijeka ive na tim prostorima, u mnogo su teem poloaju. Njihov se broj
neprekidno smanjuje. To se posebice odnosi na Srijem jer Srbija ne priznaje
Hrvatima ni osnovna nacionalna prava.

U narednom primjeru moe se vidjeti kako se spominje samo jedan od naroda i njegov doprinos svijetu.
,
. , ,
, , ( , ), ( ,
, ), .
Geografija 7, Mari, Gri i Gnjato, Zavod za udbenike, Istono Sarajevo, 2005
Autor narednog primjera pokuava da istakne prednosti samo jednog entiteta za strane ulagae kao da
je taj entitet drava.

,
, .
.
I u narednim primjerima istie se samo jedan entitet ili samo jedan narod.
-
!
j , ?

cx !
?
o e
!

Hrvati u prekomorskim zemljama

Koje su dravljanstvo imali Hrvati koji su se iseljavali potkraj 19. i poetkom 20.
stoljea? Iz kojih je hrvatskih krajeva bilo posebice veliko iseljavanje? Kakva je bila
spolno-dobna struktura iseljenih Hrvata? Objasnite.
Na kojem kontinentu, osim u Europi, ivi najvie Hrvata?
Na zemljopisnoj karti svijeta pokaite u kojim dravama i njihovim podrujima ivi
najvie Hrvata.
Zato se za Hrvate koji su odselili u prekomorske zemlje kae da je njihov odlazak
bio uglavnom trajnijega karaktera?
126
Zato u Aziji, povrinom i brojem stanovnika najveem kontinentu, ivi vrlo malo
iseljenih Hrvata?
Pomae li iseljenim Hrvatima osamostaljenje Republike Hrvatske pri donoenju
odluke o povratku?
Moe li iseljena Hrvatska u politikome i gospodarskom smislu pomoi matici
zemlji? Objasnite. Pomae li Republika Hrvatska iseljenim Hrvatima? Objasnite.
, ?
!
? ?
U narednom primjeru se govori samo o srpskom narodu. Uz to se takoer prezentiraju dnevnopolitike

poruke za koje je donesena odluka da ne smiju biti u udbenicima.
1996.
1.391.000 ,
1991. .
,

(1992-1995).
(, , ) ,
.
20.000,
830.000 .
( -
).
I u naredna dva primjera govori sa o samo jednom entitetu i jednom narodu.

,
, .
, ,
,

, , .

Naredni primjer istie srpski narod kao najstariji na ovim prostorima.

,
, .
,
. ,
, , , , ...
Hrvatsko stanovnitvo stoljeima se je iseljavalo iz Bosne i Hercegovine i Hrvatske. Smatra

se da su prvi hrvatski doseljenici u Angloameriku doli vrlo rano u odnosu na europska
iseljavanja. veliki broj Hrvata ostao je i ivjeti tamo gdje se prvotno zaposlio. Zato je u
tom dijelu SAD-a nastala najstarija organizacija hrvatskog iseljenitva. Zove se Hrvatska
bratska zajednica, a sjedite joj je u Pittsburghu (Pitsburg). Teko je procijeniti koliko je
ljudi stvarno iselilo iz Bosne i Hercegovine i Hrvatske, a podaci o tome se razlikuju.
Zastoje hrvatsko stanovnitvo u prolosti bilo prisiljeno iseljavati?
Kada poinje prvo iseljavanje u Angloameriku?
to je Hrvatska bratska zajednica?
Kako se kroz iseljenike valove mijenjala obrazovanost hrvatskih iseljenika?
Tko u dananje vrijeme iseljava iz Bosne i Hercegovine i Hrvatske u prekomorske zemlje?
Moj zemljopis 7, Filipi-Markoti
Danas Europljani ine oko 75% ukupnog stanovnitva, a meu njima je znatan broj Hrvata.
Po kojim se obiljejima hrvatski narod razlikuje od ostalih europskih naroda ?

Moj zemljopis 6, Borko, Vuk i Markoti, Znanje, Mostar, 2004
Sljedei primjer odnosi se i na ugroenost naroda, kao i na nejednak tretman. Ovdje se istiu Hrvati kao
najstariji narod na ovim prostorima, koji je ujedno ugroen u sadanjosti.
Udio Hrvata (najstarijih svjedoka bosanske povijesti) konstantno pada, udio Srba
takoer, a broj Bonjaka se poveava.
Autor narednog primjera se osvre na srpsku dijasporu, mada se danas moe govoriti i o
bosanskohercegovakoj dijaspori.
, (
), .
Geografija za I razred ekonomsko-poslovno-trgovake kole, Mari, Baji, ivkovi-Mandi i ivkovi,
128
U prii o Hercegovini, autor koristi procente kako bi je proglasio hrvatskom teritorijom.
U nacionalnom smislu, taj bi se pojas mogao nazvati hrvatskim jer Hrvati ine jo
uvijek vie od 40% stanovnitva, a tu ivi oko 25% hrvatskoga nacionalnog bia.
Geografija za II razred gimnazije, Friganovi, Si, Matas i Madar,
Kada govori o uticaju naroda na razvoj evropskih civilizacijskih tekovina, autori narednih primjera istiu
samo jedan narod.
,
. , ,
, , ( , ), ( ,
, ), .
Isticanje hrvatskih istraivaa.
U istraivanju unutranjosti Afrike istakli su se britanski istraivai, a sudjelovali su

i istraivai Hrvati. Bila su to braa Mirko i Stjepko Seljan, te Dragutin Lerman.
Moj zemljopis 7, Filipi i Markoti, Znanje, Mostar, 2004
Izostavljanjem imena naunika iz drugih naroda, stie se utisak da je Jovan Cviji osnovao naunu geografiju.
(1865-1927).
Navodei detaljne podatke vezane za pravoslavlje i irilino pismo, a izostavljajui te iste podatke za
druge vjere i pisma stie se utisak da je pravoslavna vjera i irilino pismo dominantno na teritoriji
Evrope.
.
, : ,
.
(, , , , ,
, , , ).
(),
300 .
, .

.
(, ).

Nepoticanje osjeaja pripadnosti

svim graanima BiH?
Nepoticanje osjeaja pripadnosti jedan je od glavnih kriterija prema kojem sadraj udbenika nije
usklaen sa Zakonima i Obeanjima. Slino kao i kod isticanja nejednakog tretmana, primjeri koji na
neadekvatan nain utiu na razvoj osjeaja pripadnosti javljaju se prevashodno u unutardravnom
kontekstu. Oni su najee vezani za unutarnje ureenje i konstrukciju drave (u prosjeku po 12
primjera u udbeniku) i najee se odnose na dravu i narod. Kod uenika se pokuava razviti
vezanost za samo jedan dio drave, za samo jedan narod kao da ostatak drave ili drugi narodi nisu dio
djetetovog okruenja. Potom slijede primjeri koji se odnose na tretiranje pripadnosti Bosni i Hercegovini
u odnosu na pripadnost drugim dravama, u prvom redu Srbiji, Hrvatskoj i Crnoj Gori (u prosjeku 4 po
udbeniku).
U ovom primjeru se istie patnja jednog naroda, a drava se nepotrebno razdvaja na tri subjekta.
Ovakvi primjeri ne doprinose razvoju osjeaja pripadnosti itavoj Bosni i Hercegovini.
Zateeno, preteito hrvatsko-katoliko stanovnitvo je prognano, islamizirano i

obespravljeno. Tako je konano nestalo jedne, a postupno su nastajale tri Bosne
prepoznatljive u suvremenoj etnikoj slici zemalja Hercegovine i Bosne - dananje
drave Bosne i Hercegovine.
Primjer koji vrlo negativno tretira ivot u BiH:
Od zemljice Bosne pa do daytonske Bosne i Hercegovine malo je mira i sree bilo

u ovim zemljama.
Primjer minimiziranja teritorije BiH:
Bosna i Hercegovina izlazi na jadransku obalu izmeu Neuma i Kleka. Dio

Jadranskoga mora koji pripada Bosni i Hercegovini nalazi se izmeu poluotoka
Peljeca i kontinentske obale, a povrina pripadajuega primorja iznosi oko 8 km2.
Taj skoro simboliki izlaz na Jadransko more ima zanimljivu povijest.
130
U narednom primjeru gdje se prikazuju granice drava, granica entiteta se prikazuje kao dravna granica.
Neprimjereno koritenje epiteta srpska:
,
.

ivot u razliitosti omoguava svakoj individui mogunost da istrauje sebe i svoju okolinu, da formira sebe
u isto vrijeme potujui i prihvatajui drugaije. Razliitost je ono to nam daje mogunost izbora i ukoliko
se ona tretira kao problem individua gubi mogunost izbora. Primjeri u kojima se razliitost tretira kao
problem dosta su rijetki u udbenicima (manje od 1 po udbeniku). Problematiziranje razliitosti se, opet,
javlja u unutardravnom kontekstu, a uglavnom se odnose na problematiziranje multietninosti. Uenicima
se govori o injenici da na ovim prostorima ive razliiti narodi kao o neemu to onemoguava da na
narod ima svoju teritoriju, to nas tjera da dijelimo prostor sa drugim koji nisu kao mi.
Iako je ovih primjera relativno malo, dovoljno je da se samo jedan slian dolje navedenim primjerima
pojavi i da kod uenika stvori stav o tekoi ivljenja u multietnikoj sredini.
Prema autoru ove knjige, jedan od opisa civiliziranog svijeta bi bio da su to uglavnom etniki iste
drave, a da multietninost u Bosni i Hercegovini predstavlja nevolju.

U civiliziranome svijetu vie vjera na relativno malome prostoru (izuzev vicarska)

nije ba esta pojava, ali nigdje se ne smatra nevoljom. Naprotiv, vjersko i etniko
arenilo je bogatstvo kultura i obiaja. Naalost, na primjeru bosanskohercegovake
povijesti ne moe se izvui takav zakljuak.
Slino kao u prijanjem primjeru i u ovom primjeru se suivot veeg broja etnikih skupina prezentuje
kao kompleksna pojava koja oteava ivot svake pojedine skupine.
Lavanska dolina pa i cijela Srednjobosanska upanija je mozaik naroda, odnosno

vjere i obiaja. U domovinskom ratu stradale su i crkve i damije. Danas su ponovno
podignute.
Svatko ima pravo na svoju vjeru i svoju bogomolju, odnosno svoje svetinje, ali to
ivot uslonjava do nesluenih razmjera.
, ,
.
-
,
, ,
.
I dok proces razvoja nauke i tehnologije ubrzava procese globalizacije i pribliuje ljude jedne drugima,
autor ovog udbenika pokuava da podui djecu da su podruja u kojima se spajaju kulture fenomen
koji bi trebalo izbjegavati.
Podruja na kojima se dodiruju razliite kulturne i civilizacijske sredine najee su

podruja nepovjerenja i sukoba.
Stereotipni prikazi

Primjeri stereotipnih prikaza nisu tako esti kao primjeri u okviru drugih tema. U prosjeku se u udbeniku
pojavljuju oko 3 stereotipna prikaza, s tim da su oni ei u udbenicima nacionalne geografije i u
okviru srpskog nastavnog plana i programa. Uglavnom se pojavljuju u okviru unutardravnog konteksta i
dominantno se odnose na stereotipno prikazivanje naroda, bilo kao romantiarski prikazi svog naroda
132
bilo kao stereotipni prikazi drugih naroda ili manjina u Bosni i Hercegovini. U daljnjem tekstu navedeni
su neki od tipini primjera stereotipnih prikazivanja.
Ovaj primjer prikazuje velianje jednog naroda kroz velianje linosti:

.
.
, .
Geografija 8, Krivokapi i Kovaevi, Zavod za udbenike, Istono Sarajevo, 2005
Ovo je jedan od najboljih primjera romantinog prikazivanja drave.
Hrvatska je zemlja duge prolosti, a kratke dravnosti. Ima oblik ptice koja leti
prema svom europskom kulturnom krugu.
Sarajevo postaje najvei orijentalni grad u Europi. U tim tekim vremenima uloga
franjevaca Bosne Srebrene je neprocjenljiva. Ostali su uz svoj puk lijeei mu rane!
Primjeri izjednaavanja naroda sa konfesionalnom pripadnou.
Povratak prognanih teko se ostvaruje. Drutvenu, pa i kulturnu stvarnost Bosne i

Hercegovine karakteriziraju i razliite vjere. Srbi su pravoslavci, Bonjaci muslimani,
Hrvati katolici, a ima i drugih konfesija.
, :
, ( 1992. ,
, ).
, ,
, .
().
Ovaj primjer, koji je uvrten i kao primjer posmatranja razliitosti kao problema, ujedno i konstruira
pravilo da su mjesta susreta razliitih kultura ujedno i mjesta sukoba.
Podruja na kojima se dodiruju razliite kulturne i civilizacijske sredine najee su

podruja nepovjerenja i sukoba.

Ukoliko pogledamo sadraje udbenika u kojima bi trebali da promoviramo ravnopravnost kao

univerzalnu kategoriju, vidimo da se tamo nalazi dovoljan broj primjera koji nam govore da mi
kao drutvo moramo raditi na podizanju individualne svijesti o tome to je ravnopravnost, a to
diskriminacija i rasizam, to jeste ugroenost, a to je percepcija ugroenosti. U prosjeku u udbenicima
ima oko 3 primjera koji govore o ugroenosti nekog naroda ili pruaju diskriminatorske prikaze drugih
naroda. Narod je opet dominantni sadraj ovih primjera.
Prema narednoj izjavi, Dejtonski sporazum je entitete dodijelio ekskluzivno pojedinim etnikim
skupinama, dok su drugi unutar tog entiteta manjina.
Bosna i Hercegovina ureena je Washingtonskim i Daytonskim mirovnim

sporazumima. Ustavom Bosne i Hercegovine utemeljena su dva entiteta: Federacija
Bosne i Hercegovine (Bonjaci i Hrvati) i Republika Srpska (Srbi).
U narednom primjeru spominju se samo lokaliteti zapadne Hercegovine. Ovo je primjer isticanja, ali i
diskriminacije ostalih lokaliteta koji postoje na podruju Bosne i Hercegovine.
U Bosni su im bili zanimljivi, pored ostaloga, rudnici srebra, olova, cinka i eljeza.
U Mogorjelu kod apljine naeni su ostatci vile rustike, a u Bigesti kod Ljubukoga
rimski tabornik (logor) na putu od Salone prema Naroni (Vid).
Hrvatski narod jedan je meu raseljenijim europskim narodima. Tijekom 19. i 20.
stoljea Hrvati su se iseljavali zbog sloenih politikih i gospodarskih razloga
(trbuhom za kruhom). Znate li u koje su zemlje Hrvati preteito iseljavali? Njih
esto nazivamo iseljenom Hrvatskom ili hrvatskom dijasporom. Posljednju veliku
migraciju uzrokovao je Domovinski rat, kada je velik dio Hrvata izbjegao i bio
prognan sa svojih ognjita. Mnogi od njih do danas se nisu vratili u svoje ratom
razruene domove.
Naredni primjer pokazuje kako se manipuliranjem i iskrivljenom prezentacijom podataka moe kreirati
predodba o fizikoj ugroenosti samo jednog naroda.
134
Samo u proteklih etvrt stoljea BiH je svakog sata gubila po jednog Hrvata. Rijeju,
u Bosni i Hercegovini mjeseno se gasilo jedno hrvatsko selo, a godinje je
nestajao jedan hrvatski gradi.
U ovom primjeru vidimo kako se pad nataliteta prezentira kroz etniku prizmu. Umjesto da se govori o
padu nataliteta stanovnitva u BiH, autor nastoji da naglasi pad nataliteta po etnikim skupinama, pri
tome istiui jednu od njih posebno.
j .

, .
2004. - 1,5 %. ,
.
?
premda je hrvatskom prostoru nedvojbeno dana drugorazredna uloga.

Naredni primjer u sebi sadri vei broj jedinica za analizu. Prvo, govori o sudaru konfesija to ukazuje
na to da autor ovog teksta doivljava razliitost kao problem. U tumaenju posljedica ratova naglaava
naroito stradanje jednog naroda pokuavajui da prikae njegovu ugroenost.
, ,
.
-
,
, ,
.

Razgovori o politici i bliskoj prolosti Bosne i Hercegovine (koja je ispolitizirana i koristi se u

okviru vladajue paradigme kao referenca za segregaciju drutva) sigurno da nisu ni najmanje

jednostavni ukoliko elimo da uenike potaknemo na kritiko promiljanje, a ne da se fokusiramo na

transgeneracijski prenos prolih negativnih iskustava.
Dva glavna indikatora ovog kriterija su bila:

A. Nain prezentiranja politikih opcija iskrivljavanje, reduciranje, neopravdane generalizacije
preferirane opcije ili drugih politikih opcija koje se razmatraju
B. Integracija / razdvajanje politike vjerskih institucija sa konceptom graanske politike
Istraivai u udbenicima geografije nisu pronali primjere koji bi na primjeren nain, koji je ujedno
u skladu sa Zakonom i Obeanjima, davali informacije o politikoj situaciji u Bosni i Hercegovini i
trenutnim politikim opcijama. Razloge za to sigurno da treba traiti u injenici da jo uvijek ne postoji
konsenzus etnikih skupina (i vladajue nacionalistike paradigme) o tumaenju dogaaja iz bliske
prolosti kao i razliitom vienju trenutnog ureenja Bosne i Hercegovine i anticipacije budueg ivota
na ovim prostorima. U skladu s tim, politiki sadraji se plasiraju u udbenicima prema uvjerenjima i
stavovima one etnike skupine koja dominira na prostorima na kojima se obrazuju uenici.
to se tie negativnih primjera oni se iskljuivo odnose na prezentiranje politikih opcija i nisu tako esti
(u prosjeku 1,5 po udbeniku). U primjerima se vidi da su to dominantno primjeri vezani za tumaenje
bliske prolosti i trenutnog stanja u Bosni i Hercegovini i susjednim dravama. Ovi primjeri su najei u
udbenicima za srpski nastavni plan i program (u prosjeku 2,5 po udbeniku). Udbenici pripremljeni za
hrvatski nastavni plan i program sadre u prosjeku 1,3 primjera neadekvatnog prikazivanja politikih opcija,
dok u udbenicima za bosanski nastavni plan i program u prosjeku ima 0,5 primjera.
Udbenici geografije ne sadre tekstove koji pokazuju integraciju politike vjerskih institucija sa
konceptom graanske politike.
3
Grafikon 20:
Prosjean broj primjera politikih
sadraja u udbenicima geografije
koji nisu u skladu sa Okvirnim
zakonom i obeanjima prema
2
0
Bosanski NPP Hrvatski NPP Srpski NPP
2.A Nain prezentiranja politikih opcija
U daljnjem tekstu prikazani su tipini primjeri neadekvatnog prezentiranja politikih opcija.
136
Narod i drava su najvea dostignua ljudskoga duha.

Naredni primjer dolazi iz lekcije koja je u potpunosti posveena Republici Srpskoj to samo po sebi ne
mora biti negativno da se u istom odnosu prezentira drava BiH. Primjer implicira da je RS drava.
,
, ,
.
Politike poruke se mogu prezentirati na razliite naine, a jedan od njih u kojem se eli prezentirati
ugroenost Hrvata je sljedei:
U nacionalnom smislu, struktura tog pojasa se mijenja: Hrvata je u njemu sve manje,
Srbi stagniraju, a Muslimani su 1991. inili vie od 60% stanovnitva pojasa.
Naredni primjer, koji ujedno predstavlja i primjer koji ne potie razvoj kritikog miljenja jer se
uenicima pruaju informacije iz samo jednog izvora, daje interpretaciju nedavne prolosti koja ne bi
trebala da se nalazi u udbenicima.

,

.
Geografija za III razred gimnazije, Gnjato, Gri, Mari i Rakita, Zavod za udbenike, Istono Sarajevo, 2005.
U ovom dijelu teksta spominju se samo Hrvati, a to je popraeno sugestibilnim pitanjem koje odraava
dnevnopolitike probleme.
Jeste li uli za Hrvatsko kulturno drutvo Napredak iz Sarajeva i kakav je njegov

znaaj za Hrvate Bosne i Hercegovine? Svoj kulturni i svekoliki identitet Hrvati nastoje
sauvati preko hrvatskoga jezika i obrazovanja od vrtia do sveuilita. Vi sigurno volite
filmove i portske dogaaje i gledate ih na televiziji. Koji televizijski program vam je
najdrai? Bilo bi vam drago da Hrvati imaju svoj program na dravnoj televiziji, zar ne!
Vrlo negativan odnos prema dravi BiH i suivotu u njoj:
Oraje i Odak su opinska mjesta Posavske upanije koja ima povrinu 371 km2,
58.423 stanovnika i gustou naseljenosti od 157 stanovnika na km2 Nastanak

ovih dviju enklava (izdvojeno podruje) s veinskim hrvatskim ivljem, kao

posebne upanije, upuuje na zakljuak kako je Bosna i Hercegovina proizvod
nasilja, a ne razuma! Namee se pitanje: koliko je ovdje mogu i odriv razvoj u
ovako ustrojenoj Bosni i Hercegovini? Razapeti izmeu Tuzle, Sarajeva, Mostara
i Banja Luke (svako od ovih sredita ima svoj utjecaj) teko se odrati. Sreom,
itelji Posavine (Hrvati i Bonjaci) su to na vrijeme shvatili pa izmeu njih ovdje
meunacionalnih sukoba nije bilo.
Koritenje neispravnog naziva za jezik kako bi se impliciralo da svaki narod u BiH ima svoj jezik:
. a u Bosni i Hercegovini tri jezika (bonjaki, srpski i hrvatski jezik.)

U narednom pasosu, u kojem se obrauje jedna od najkontraverznijih tema u BiH, posebno su

problematina postavljena pitanja, a uenici se upuuju da prikupe informacije od roditelja.
Iz jugoslavenske zajednice najprije je istupila Slovenija a zatim i Hrvatska.

Bosna i Hercegovina je svoju samostalnost stekla referendumom (demokratskim
izjanjavanjem) u oujku 1992.godine. Referendumsko pitanje je glasilo:Jeste
li za samostalnu i suverenu Bosnu i Hercegovinu? Odgovor je bio DA!
Razvojem dogaaja nije bio zadovoljan Beograd i sud-bina Bosne i Hercegovine
se ponavlja. Kada je posljednji bosanski kralj Stjepan Tomaevi otkazao
poslunost Carigradu 1463. godine, bio je pogubljen. Kada je to isto uinilo Sara-
jevo 1992. godine prema Beogradu, dolo je do rata. Njegove posljedice i sami
osjeate!
to znate o etnikom ienju?
Koji su narodi najvie stradali?
Balkansku krmu prekinuo je Daytonski sporazum potpisan u Parizu prosinca
1995. godine. Ovim sporazumom Bosna i Hercegovina je nastavila dravni
kontinuitet.
Ureena je kao sloena drava koja se sastoji od dva entiteta (bia): Republike
Srpske, Federacije Bosne i Hercegovine i distrikta Brko. Ovim inom Bosna i
Hercegovina je decentralizirana i postala zemlja parlamentarne demokracije.
- Je li to ba tako?
- Tko je u Bosni i Hercegovini ostao kratkih rukava?
Pitajte svog nastavnika i svoje roditelje!
Primjer koji jasno ukazuje na insistiranje na etnikoj podijeljenosti teritorije BiH:
-
!
138
j , ?

cx !
Nakon raspada SSSR-a i Jugoslavije 1991. godine na istoku su poele demokratske

i gospodarske promjene, a zapad-ni dio (Makedonija, BiH i SR Jugoslavija - od 2003.
Srbija i Crna Gora) ostao je nestabilno podruje u kojemu su poele demokratske, a
gospodarske promjene tek predstoje.
Balkanski kotao - pojam koji opisuje nestabilno i nesigurno politiko podruje u

kojem stalno vrije
Na ovom su prostoru u posljednjih dvjesto godina ratovi, ustanci i revolucije izrazito

uestala pojava.

Razvoj kritikog miljenja je jedan od osnovnih ciljeva svakog modernog obrazovnog procesa. Kritiko
miljenje se treba poticati u svakom segmentu obrazovanja, a sadraj udbenika treba da odraava ovaj
tako bitan obrazovni cilj.
Glavni indikatori ove teme su bili:

postojanje navoda iz jednog/ vie izvora za kontraverzne teme
(ne)postojanje mogunosti za diskusiju o temi koja se obrauje
(ne)dovoljno prostora za formiranje vlastitog miljenja
(ne)koritenje multiperspektivnog pristupa
Iako ih nema puno, u udbenicima su identificirani primjeri koji mogu sluiti kao primjeri kako poticati
kritiko miljenje. Ti primjera je u prosjeku 0,4 po udbeniku, a odnose se uglavnom na postojanje
navoda iz vie izvora, odnosno prilikom prezentacije gradiva uenicima se nude interpretacije iz nekoliko
izvora koji imaju suprotna gledita.
S druge strane, negativni primjeri su ei (u prosjeku 1,2 po knjizi) i uglavnom se odnose na

prezentaciju sadraja na nain koji uenicima ne ostavlja dovoljno prostora za vlastito miljenje,
odnosno prezentiranje interpretacija kao injenica o kojima se nema to diskutirati. Ovi primjeri se
podjednako esto pojavljuju u sva tri nastavna plana i programa.

Dva tipina primjera su:
Na emu se zasniva podjela Bosne i Hercegovine na Republiku Srpsku i Federaciju BiH?

Geografija za I razred ekonomsko-poslovno-trgovake kole, Mari, Baji,
ivkovi-Mandi i ivkovi, Zavod za udbenike, Istono Sarajevo, 2005
Kao to je reeno Turci su okupirali Bosnu 1463. godine, a Hercegovinu 19 godina kasnije.
Da li se u udbenicima nalaze sadraji koji potivaju/kre prava zagarantovana

Potovanje ljudskih prava je univerzalna ideologija koja je osnova tolerancije i ivota u dananjem
svijetu. Kao to je navedeno u poglavlju Metodologija (str 26) etiri su osnovna indikatora prema
kojima su ocjenjivani primjeri (ravnopravnost po osnovu rase, spola, jezika, religije, politikog
miljenja, socijalne pripadnosti, fizikog i mentalnog zdravlja, nacionalnih manjina i slino; pravo
na mir; antisemitizam i potivanje autorskih prava). Iako je u okviru BIH tema postojala kategorija
naglasak na ravnopravnosti istraivaki tim je smatrao primjere u kojima se vrlo jasno i tipino kre
ljudska prava, posebno prava manjina treba posebno tretirati.
Primjeri u kojima se promovira potivanje ljudskih prava
Pozitivnih primjera potovanja ljudskih prava u udbenicima geografije je jako malo (0,25 po udbeniku).
Neki od tih primjera su:
Adekvatna prezentacija principa ravnopravnosti garantovanog Konvencijom o ljudskim pravima i naim

Zakonima.
Rasizam
Vanjski izgled ne odraava bitna ovjekova obiljeja i ne govori o tome koliko su ljudi
vrijedni. Tijekom povijesti pojavile su se ideologije, koje su rase dijelile na vrednije
i manje vrijedne. Takva ideologija naziva se rasizam. Meutim, bez obzira na rasnu
pripadnost svi ljudi imaju jednaka prava na slobodan ivot dostojan ovjeka. Svaki
pojedinac, osim to je pripadnik svog naroda, danas je i graanin svijeta. Rasizam
obino zavrava traginim sukobima i opasnostima za istrebljenje itavih naroda.
Kao ideja uvijek je bio vodilja razliitim osvajaima, nasilnicima, kolonizatorima i
izrabljivaima. Sreom, u suvremenom svijetu rasistike su teorije sve rjee.
140
Rasizam je pokuavao podignuti branu izmeu ljudskih rasa i podijeliti ih na vie i nie
rase. No takav je pristup bio laan i uvredljiv za ljudski rod, pa je zato osuen i odbaen
kao neznanstven. Ljudski je rod jedan i jedinstven pa zato mora teiti vlastitom skladu,
razumijevanju i proimanju, jer je ovjek jedino razumno stvorenje na Zemlji.
Primjeri u kojima se kre ljudska prava
Ipak, bez obzira na univerzalnost ljudskih prava, u udbenicima su identificirani primjeri koji ukazju na
negativan odnos prema njima. Diskriminacija drugih pojavljuje se u prosjeku 2 puta u udbenicima, dok se
otuivanja prava na mir javlja rijetko (1 primjer na tri udbenika), ali s obzirom da pravo na mir jeste jedno od
osnovnih ljudskih prava, neophodno je skrenuti panju na takve negativne primjere. Evo nekih od primjera:
Primjer u kojem se za pripadnike Romske zajednice koristi pogrdan naziv:
, , , , ...
Pitanje postavljeno u narednom primjeru moe imati segregacijski uinak:
Po kojim se obiljejima razlikuju pojedini narodi?

Svaki narod se moe identificirati sa navedenim i nepotrebna je ova segregacijska konotacija.
IDOVI - narod koji je raspren po europskim dravama (i svijetu), a razlikuje se od

ostalih naroda po samosvijesti i vjerskoj pripadnosti. Gdje god bi se naselili bili su
naizmjenino povlateni i proganjani.
Konstatacijama kao to je ova u narednom primjeru ne smije biti mjesta u udbenicima:

Izraz idovska vjera je neadekvatan i treba koristiti izrazjudaizam.
a zastupljene su islamska, rimokatolika, protestantska, idovska i druge.

Vjerska raznolikost ne treba biti opisivana kao uzrok sukoba.
Svaka od navedenih religija izvanredno mnogo utjee na socijalno, drutveno

i privredno ureenje i ivot ljudi na pojedinim podrujima. Meutim, vjerska
pripadnost i podvojenost u nekim sluajevima ometa saradnju i zbliavanje meu
narodima, prepreka je nastajanju vrstih dravnih zajednica, a vjerska netrpeljivost
ponekad ima i tragine posljedice.
Pored nepovoljnog kolonijalnog nasljea, naslijeene razjedinjenosti, razliite
vjerske pripadnosti, i podijeljenost na mnogobrojne jezike i dijalekte ozbiljna je
prepreka brem rjeavanju zajednikih problema kontinenta. Rauna se da danas u
Aziji ima otprilike 1.000 jezika i narjeja.
Geografija 7, T. Hodi, Svjetlost, Sarajevo, 2004
Naredna fotografija nije primjerena za udbenik za osnovnu kolu.
Izrazi crnci, mjeanci su diskriminatorski i davno su izbaeni iz javnog govora.
Crnci - potomci su prisilno doseljenih crnih robova iz Afrike. Kako su se odmah pokazali
kao nezamjenjiva radna snaga na plantaama pamuka, eerne trske i duhana, potranja
za crnom radnom snagom bila je velika. Njihov ivot u takvim uvjetima u junim
dijelovima SAD trajao je oko 200 godina, mada je jo 1865. godine u SAD zakonom
ukinuto ropstvo i Crnci postali pred zakonom graani s istim pravima kao i ostali.
Naalost, odvojenost i neravnopravnost Crnaca (rasna diskriminacija) ostavila je duboke
tragove i u kasnijim razdobljima. Crnaca zajedno sa mjeancima (preteno mulatima) ima
oko 25 miliona, to iznosi oko 13% ukupnog stanovnitva SAD.
142
Indijanci su starosjedioci, domoroci amerikog kontinenta, pa i angloamerike. Za njih,

kao i za starosjedioce Eskime, smatra se da su u davno doba, prije otprilike 30.000
godina, doselili iz Azije preavi Beringov moreuz u doba kada je bio jo zaleen.
Nepotrebno spominjanje terorizma:
Sjeverna Irska je politiki nestabilna regija to usporava njezin razvoj. Katoliko

stanovnitvo tei prikljuenju Republici Irskoj, dok protestantsko stanovnitvo eli
ostati u sastavu Ujedinjenog Kraljevstva. Ovakva oprena politika gledita dovode
do estih sukoba i teroristikih akcija
U narednom primjeru je rat opisan kao sredstvo za postizanje nacionalnih interesa.
1992. .
1992. 1995.
.
, ,
1995,

14. 1995. .
Geografija za III razred gimnazije, Gnjato, Gri, Mari i Rakita, Zavod za udbenike, Istono Sarajevo, 2005.
5.3.5 Analiza opih karakteristika udbenika
U ovom istraivanju obraeno je 27 udbenika geografije/zemljopisa za zavrne razrede osnovne

kole od 5. do 8./9. i za sve razrede srednje kole od I do IV. Svi analizirani udbenici koriste se u
Bosni i Hercegovini, samo u razliitim Kantonima u zavisnosti od vaeeg Nastavnog plana i programa.
proMENTE je sve udbenike razvrstao u skupine prema izdavaima. Predmetom analize bili su udbenici
pet izdavaa i to:
Svjetlost, Sarajevo;
Sarajevo Publishing;
Znanje, Mostar;
kolska naklada, Mostar i kolska knjiga, Zagreb;
Zavod za udbenike i nastavna sredstva Republike Srpske-Istono Sarajevo;
Na pojedinim subsklama (opisanim u Metodologiji istraivanja) uglavnom nema znaajnijih razlika meu
udbenicima za razliite nastavne planove i programe, kao ni meu izdavaima. Svi izdavai, odnosno
udbenici pripremljeni za pojedine nastavne planove i programe su ocjenjeni ocjenama koje se kreu
u rasponu izmeu 3 i 5. Na grafikonu ispod, prikazane su razlike meu izdavaima za sve subskale
zajedno, odnosno njihove prosjene vrijednosti. Meu prosjenim vrijednostima nema znaajne razlike
te moemo rei da istraivai smatraju da su svi udbenici generalno podjednakog kvaliteta.

5
Grafikon 21:
prosjecne vrijednosti za sve subskale

Razlike meu izdavaima na svim
subskalama 4
0
Svjetlost Sarajevo Sarajevo Publishing Znanje Mostar Naklada Mostar Zavod za udzbenike Istocno
Sarajevo
izdavaci
Razlike meu izdavaima su znaajne samo na skali Sadrajni aspekt, a najuoljivije su

izmeu Sarajevo Publishing-a i Zavoda za udbenike i nastavna sredstva Istono Sarajevo.
Naime, znatno bolje su ocjenjeni na ovoj skali udbenici iz Sarajevo Publishing-a. Sadrajni
aspekt govori o tome da li je udbenik sadrajno pregledan i jasan, da li odraava postupni
razvoj shvaanja objektivne stvarnosti, da li dovodi u logiki red nastavnu grau i da li je
izlaganje sadraja strukturirano i povezano. Udbenici koje je izdao Sarajevo Publishing su
pregledniji, jasniji, a izlaganje sadraja je strukturanije i omoguava integraciju gradiva.
Razlike na subskali sadrajni 5

prosjecne vrijednosti za sve subskale
aspekt mogu se vidjeti na

Grafikonu 22.
4
0
Svjetlost Sarajevo Sarajevo Publishing Znanje Mostar Naklada Mostar Zavod za udzbenike Istocno
Sarajevo
izdavaci
5.3.6 Diskusija - kakvi su udbenici geografije?
Geografija je, zajedno sa istorijom, predmet u kojem uenik stie znanja koja mu omoguavaju da
razumije svoje fiziko i drutveno okruenje. Ta znanja bi trebala da budu iskoristiva itavog ivota i
stoga bi sadraj udbenika treba da bude prezentiran na zanimljiv i uzrastu prilagoen nain. Ali, osim
strunog dijela (izuavanja geografskih injenica / fenomena) smatramo da udbenici geografije, kao
144
nacionalnog predmeta, trebaju da podstiu konstruktivne obrazovne prakse i osnovne principe. To

znai da kod uenika pozicionira Bosnu i Hercegovinu kao njihovu domovinu, da ih odgaja za ivot u
multikulturnom drutvu, da omoguava razvoj kritikog miljenja i izbjegava svaki vid diskriminacije.
Analizom sadraja udbenika geografije vidimo da se u njima nalaze primjeri koji su zaista na istom
fonu sa Zakonom i drugim dokumentima. To su prije svega primjeri podjednakog tretmana. U ovim
primjerima koriste se lokacije iz cijele Bosne i Hercegovine, Bosna i Hercegovina u cjelini se ukljuuje
u zadatke koje uenici moraju da izvre (npr. da usporede veliinu BiH sa veliinom drugih zemalja),
u prikazima nacionalne strukture stanovnitva govori se ravnopravno o svim narodima u BiH, u
kartografskim oznakama daju se znaci za bogomolje svih religija na prostoru BiH.
U vrlo ogranienom broju identificirani su primjeri kojima aktivno potie pripadnost BiH, istiui njen
multikulturalizam kao jednu od njenih prednosti. Takoer se, u ogranienom broju, potie svijest o
ravnopravnosti svih naroda i jezika kroz njihov nabrajanje u kontekstu ravnopravnosti. Vrlo malo primjera
je koji zaista potiu razvoj kritikog miljenja u kojima se uenicima nude informacije iz vie izvora koje
nose razliita miljenja kako bi uenici mogli sagledati razliite pogleda na jedan fenomen.
Iako malo, u udbenicima geografije su idenficirani pozitivni primjeri promoviranja ljudskih prava. Ipak,
u udbenicima geografije je mnotvo primjera koji nisu u skladu sa Okvirnim zakonom i Obeanjima.
Kada posmatramo broj negativnih primjera koji se pojavljuju u okviru pojedinih nastavnih planova
i programa vidimo da su oni najei u udbenicima za srpski NPP. Njihov broj posebno znaajno
odskae u kriterijima Isticanje i Nepoticanje osjeaja pripadnosti. Na kriterijima Stereotipni prikazi
i Naglasak na ugroenosti po broju primjera prednjae udbenici za hrvatski NPP. Najmanji broj
negativnih primjera je u udbenicima za bosanski NPP.
U udbenicima za srpski NPP vrlo esto se istie srpski narod, srpsketeritorije, daju se primjeri
samo iz Republike Srpske, o Republici Srpskoj se govori kao o zasebnoj dravi, istie se doprinos samo
naunika iz reda srpskog naroda u razvoju geografije. Tako uenici razvijaju pozitivan odnos prema
samo jednom dijelu drave, dok drugi tretiraju kao tuuteritoriju. Ovo nije u skladu sa principom
obrazovanja za ivot u multikulturnom drutvu niti sa smjernicama za izradu udbenika geografije.
U udbenicima za hrvatski nastavni plan i program najvei broj negativnih primjera je vezano za
isticanje hrvatskog naroda, teritorija na kojima je hrvatski narod veina, te isticanje drave Hrvatske.
Kao to je ranije objanjeno, jedan od razloga za ovo je i injenica da bh. udbenici za hrvatski NPP
za osnovu imaju udbenike iz republike Hrvatske, te u pripremi nije posveeno dovoljno panje da se
umjesto primjera iz Hrvatske ubace primjeri iz BiH. Samim tim, znaajan broj primjera potie pripadnost
Republici Hrvatskoj, a ne BiH.
U udbenicima za bosanski NPP identificirani su primjeri u kojima se istie bonjaki narod i njegove
zasluge za ouvanje Bosne i Hercegovine.
Rezultati analize sadraja svih udbenika pokazuju da je kriterij koji se najee kri u udbenicima
geografije isticanje. Ovaj kriterij govori o tome koliko su udbenici u skladu sa principima obrazovanja u
multikulturnom drutvu. Ovi primjeri uenicima npr. daju informacije o bitnim lokacijama samo iz onog

dijela drave u kojima je narod za kojeg je pripremljen nastavni plan i program veinski. Tu su i primjeri
nabrajanja lokacija iz susjednih drava (Hrvatske u hrvatskom NPP i Srbije i Crne Gore u srpskom
NPP). U poduavanju kulturne tradicije prezentiraju se samo spomenici i zaslune osobe samo jednog
naroda. O jednom dijelu drave Bosne i Hercegovine se pie kao da je drava, a ne entitet. Interesantna
je i tendencija svih naroda da se pokau kao starosjedioci na bh prostoru. Kao prvo, ovi primjeri
onemoguavaju ueniku da sagleda ukupni, zajedniki ivotni prostor i tradiciju, a kao drugo, izgrauje
se osjeaj superiornosti jednog naroda u odnosu na druge.
Primjeri isticanja vezani su sa primjerima nepoticanja osjeaja pripadnosti dravi BiH, kao i osjeaju
da ueniku pripada samo onaj dio kulturnog nasljea i tradicije koji je vezan za njegov/njen narod.
Tipian primjer je karta dana na strani 129. u kojoj se prikazuje etniki prostor na kojem ive pripadnici
srpskog naroda. Na njoj su entitetske granice iscrtane kao dravne, pa ak nije ni imenovana Bosna
i Hercegovina. Ovakva jednonacionalna usmjerenost u udbenicima znaajno oteava, ako ne i
onemoguava stvaranje osjeaja kod uenika da je njegova domovina Bosna i Hercegovina.
U odnosu na broj primjera isticanja i nepoticanja osjeaja pripadnosti, broj primjera u drugim kriterijima
je prilino mali. Meutim ti primjeri nose tako jake destruktivne poruke da svakako zasluuju mjesto u
diskusijama. Potenciranje ugroenost naroda i stereotipni prikazi, kako vlastitog, tako i drugih naroda, kao
lajt-motiv pojavljuju se u udbenicima nacionalne grupe predmeta, te tako nije zaobiena ni geografija.
Kada ovim primjerima dodamo primjere prezentacije politikih sadraja, u kojima se prezentira vaee
politiko miljenje veinskog naroda za kojeg je NPP pripreman, zakljuujemo da se direktno kri princip
obrazovanja za ivot u drutvu zasnovanom na principima participativne demokratije i vladavine prava.
Krenje ljudskih prava se najee ogleda kroz koritenje pogrdnih izraza za pojedine rase, narode i
nacionalne manjine, kao i opisivanje npr. jevrejskog naroda kroz prizmu antisemitskih stavova.
U analizi sadraja udbenika geografije izdvojeni su primjeri koji se na prvo itanje ine kao pozitivni.
No, iako se u njima BiH pokuava prezentirati kao naa zajednika drava bogata zajednikom
kulturnom tradicijom, u osnovi se zadravaju negativni stavovi i predrasude i implicitno sugerirati kako
pametniji poputa.
Preporuke kako poboljati sadraj udbenika geografije?
1. Priprema udbenika Udbenici geografije su dobili ocjene za kvalitet u rasponu od 3 do 5, sa

prosjenom ocjenom oko 4. Iako bismo mogli rei da je to visoka ocjena, budui udbenici geografije
moraju teiti viim standardima po pitanju idejno grafikih rjeenja, formata, kvaliteta papira,
pedagokih standarda i sadrajnog aspekta.
1.a Udbenike geografije treba izgledom uiniti zanimljivijim, primamljivijim za uenike. Ovaj aspekt
pripreme udbenika je vrlo vaan za stvaranje pozitivnog stava prema izuavanju geografije.
1.b Osim autora eksperata iz oblasti istorije, udbenike treba da pregledaju i drugi strunjaci koji su
direktno ili indirektno odgovorni za obrazovanje. Tu su prije svega psiholozi, pedagozi i strunjaci iz
oblasti ljudskih prava.
146
1.c Pregledavanje sadraja udbenika kako bi se povelo rauna o proporcionalnosti tipian primjer su
udbenici za hrvatski nastavni plan i program u kojima je, usljed koritenja udbenika iz Republike Hrvatske,
jako puno primjera iz Hrvatske, a na mjestima gdje su se mogli koristiti primjeri iz Bosne i Hercegovine.
2. Sadrajne promjene:
2.a Kao to je reeno u smjernicama za pripremu udbenika istorije, uenici moraju dobiti osnovno
razumijevanje istorije sva tri konstitutivna naroda i nacionalnih manjina. Neophodno je pronai
ravnoteu u prezentaciji informacija koji se odnose samo na narod koji je u veini na teritoriji na
kojoj se koristi udbenik sa informacijama o drugim nacionalnim skupinama.
2.b Kod uenika prije svega treba poticati svijest o pripadnosti Bosni i Hercegovini i nasljeu koje dijele
svi stanovnici BiH. O drugim dravama treba pisati objektivno i one treba da budu tretirane kao
druge drave. Kod uenika ne treba stvarati osjeaj kako su im neke druge drave domovine ili
otadbine, ali su spletom istorijskih dogaaja oni ostali odvojeni od svojih matica. Odravanje
ovakvih stavova samo produbljava segregaciju bosanskohercegovakog drutva.
2.c Potrebno je kritiki sagledati i pozitivne prezentacije kako bi se izbjegao efekat vuka u janjeoj
koi- na prvi pogled sadraj je pozitivan, ali u sebi nosi negativnu poruku.
2.d Svi diskriminirajui sadraji moraju biti izbaeni iz udbenika. Ovo se posebno odnosi na pogrdne
izraze za pojedine rase i narode. Nacionalnim manjinama koje ive u Bosni i Hercegovini treba dati
vie prostora kako bi djeca nauila da su one znaajan dio demografske slike u dravi. Potrebno je
izbaciti sve fotografije koje potiu stereotipe o narodima i manjinama.

5.4 Vjeronauka
Analizirati religijsko obrazovanje, status nastave religije, konano sam sadraj predmeta iz te oblasti,
u sistemu kolovanja bilo koje drave nuno podrazumijeva uzeti u obzir prije svega specifinosti
drutvenog konteksta, tradicijske i kulturne determinante drutva, te formalno-pravni okvir (poev od
najvieg stupnja ustavnih normi, pa do specifinosti legislative koja direktno regulie predmetnu
materiju) dotine drave. Nadalje, odgovarajui meunarodno-pravni status, ukoliko je, i kada je drava
strana potpisnica meunarodnih sporazuma, dodatni je faktor koji ne smije biti zanemaren naroito
ukoliko se radi o sistemu potivanja i zatite univerzalnih ljudskih prava i osnovnih sloboda.
Bosna i Hercegovina u tom smislu ima svoje specifinosti, ali i dosta zajednikih karakteristika sa
ostalim dravama iz regiona, ali i Evrope. Nakon pada prethodnog reima, ve 1991. godine razmatalo
se uvoenje religijskog obrazovanja u sistem dravnog kolstva, meutim, sa implementacijom
e se krenuti 1994. godine u veoma specifinim istorijskim okolnostima u kojima se nalazilo
bosanskohercegovako drutvo i drava. Od 1995. godine ustavno-pravni poredak i politika
struktura drave determinirana je meunarodnim mirovnim sporazumom, te lanstvom u odreenim
meunarodnim institucijama, od kojih je naroito relevantno lanstvo u Ujedinjenim nacijama, te u
Vijeu Europe. Unutar samog pravnog sistema BiH predvien je i inkorporiran iznimno jak mehanizam
zatite ljudskih prava to je najvidljivije u injenici da je Evropska konvencija o zatiti ljudskih prava
integralni dio samog Ustava, i ima supremaciju nad svim ostalim zakonima u dravi na bilo kom nivou.
Zato su bitne prethodne napomene, a u kontekstu teme istraivanja?
Prvo, zakonska regulativa je krajnje segmentirana, to pogoduje situaciji koja je odraz stanja na terenu, te
se religijsko obrazovanje u dravnim kolama implementira kako bi zadovoljilo prije svega potrebe veinskog
stanovnitva po nacionalnom i/ili konfesionalnom kriteriju, zavisno od dijela teritorije. Drugo, tri su najbrojnije
religijske zajednice ukljuene u koncipiranje i izvoenje nastave u dravnim kolama (Islamska zajednica BiH,
Katolika crkva u BiH, Srpska pravoslavna crkva), dok to nije sluaj sa tzv. manjinskim religijskim zajednicama
(Jevrejska zajednica, razliite protestantske zajednice). I tree, meunarodni standardi u ostvarivanju ljudskih
prava podrazumijevaju pravo na slobodu misli, savjesti i uvjerenja, tako i vjerske slobode, kao i pravo na
obrazovanje (jednako i religijsko obrazovanje), ali je u istoj ravni i princip slobode od religije, dakle pravo da se
nemaju religijska uvjerenja, kao i nepovredivost principa nediskriminacije.
Nekoliko je optih mjesta pri razmatranju statusa i karaktera nastave religije u dravnim kolama u
Bosni i Hercegovini, bez obzira da li je u pitanju Islamska zajednica BiH, Katolika crkva u BiH ili Srpska
pravoslavna crkva. Prije svega, radi se o mono-denominacionalnim predmetima, konfesionalnom
obrazovanju, odnosno obrazovanju u vjeri/religiji, strukturnom pouavanju u vjeri, gdje je cilj prije svega
sa stanovita specifinosti vjerskog/vjernikog identiteta prenijeti konkretna vjerska uenja, elemente
rituala, i bazine vrijednosti religije (religijske zajednice) na mlade narataje/pripadnike svoje zajednice.
Potom, nastavni plan i program predmeta, metode i opseg, udbenike i ostale nastavne materijale
pripremile su i tampale religijske zajednice, a nastavu izvode osobe koje su za to dobile odobrenje
religijskih zajednica. Zakonima u BiH (entitetski i kantonalni zakoni) predmet je regulisan i pozicioniran u
sistemu kolskog sistema kao izborno-obavezni, tj. uenici (i njihovi roditelji) sami biraju da li e sluati
148
predmet i pohaati nastavu iz dotinog predmeta, ali jednom kad se opredijele za pohaanje nastave,
predmet je obavezan; u sistemu ne postoji striktno pozicioniran tzv. alternativni predmet (npr. etika,
30
U nekim kolama u FBiH uveden je kao
vrijednosti i norme...) u sluaju da uenici ne pohaaju vjeronauku.30 pilot projekat ne-konfesionalni predmet
Kultura religija
Pitanje mono-denominacionalnih predmeta, konfesionalnog obrazovanja kao takvog, svugdje (dakle 31
To nikako ne znai da su vie-
ne samo u BiH) otvara itav niz pitanja koja se u literaturi uglavnom podvode pod pitanja i rasprave denominaicionalni, odnosno inter-
denominacionalni predmeti, te ne-
o neutralnosti, tvrdnjama o apsolutnoj istini sa stanovita konkretne religije, odnosu prema drugim i konfesionalno obrazovanje neutralniji,
drugaijim, predrasudama i stereotipima...31 otvoreniji za drugog i drugaijeg, pluralniji po
pitanju zahtjeva za istinom, itsl. Meutim,
ovdje i dalje u tekstu ne moemo otvarati
probleme i pitanja vezana uz ne-konfesionalno
Tim istraivaa bio je svjestan tenzija koje mogu nastati i na tom fonu, meutim takva eventualna
obrazovanje i vie-denominacionalne,
kontekstualizacija problema nije bila od presudnog znaaja pri analizi sadraja, niti je fokus primarno odnosno inter-denominacionalne predmete
obzirom da oni nisu sistemski uvedeni u
bio na tim pitanjima. U sluajevima kada nije bilo mogue izbjei analiziranje dijela sadraja koji javno kolstvo BiH, te da nemamo relevantne
je odreen dogmom, doktrinom i samim uvjerenjima, istraivai su se vodili stavovima da se ne materijale za analizu. Konano, takav pristup
u religijskom obrazovanju nije predmet
problematizira niti dogma, niti doktrina, niti uvjerenja, ve eventualno naini prezentacije, formulacije i analize ovog istraivanja.
konteksta navoenja, dakle stavovi i interpretacije autora udbenika.32 Slijedei bitan moment odnosi 32
Citati iz Svetih spisa religijskih zajednica ni
se na nain na koji su u udbenicima obraivani neki od vanih fenomena, prije svih razumijevanje u kom sluaju nisu analizirani niti su dovoeni
istorije, te novijih istorijskih deavanja na teritoriji Bosne i Hercegovine i regiona. Dok sveta u bilo kakvo problematiziranje.
periodizacija vremena nije bila predmetom analize, nain na koji su u udbenicima obraivani drugi
konkretni istorijski dogaaji jeste detaljno analizirana, stoga su istraivai ukazali na tenzije koje su bile
prisutne po ovom pitanju.33 Nadalje, analizirajui sadraje udbenika vjeronauke istraivai su nailazili 33
Tako je npr. prisutno koritenje samo
jednog izvora, pojednostavljivanje i
na primjere diskriminatornih stavova u odnosu na nacionalnu, vjersku, rodnu i drugu pripadnost, te je fragmentiranje sloenih istorijskih injenica,
posebna panja posveena upotrebi pogrdnih, neprimjerenih izraza, koji su, evidentno je, stav autora selektivan i idealizovan nain prikazivanja
poznatih linosti u kome se vri izbor
udbenika, a nikako pitanje izvora i/ili temelja obraivane materije. Konano, pedagoki aspekt koji je injenica koje odreenu linost prikazuju
iskljuivo u jednom svjetlu (samo pozitivnom
preovladavao meu lanovima tima odraava se u stavu da je uloga odraslih, a odgovornost (svih, pa i ili samo negativnom), instrumentalizacija
vjerouitelja) nastavnika, da obezbijede prilike u kojima e djeca imati priliku da uvide mnotvo slinosti i upotreba istorije i istorijskih dogaaja u
dnevno-politike svrhe, i sl.
i razliitosti meu ljudima, sveukupnost grupnog i individualnog identiteta svake osobe, i da modeliraju
ponaanje koje u razliitostima vidi bogatstvo, a ne prijetnju.
Rad javnih i privatnih osnovnih i optih srednjih kola u Bosni i Hercegovini regulisan je Okvirnim
34
Slubeni list Bosne i Hercegovine 18/03.
zakonom o osnovnom i optem srednjem obrazovanju34 u kojem je u lanu 6 naglaeno da kola ima
odgovornost da, u vlastitoj i u sredini u kojoj djeluje, doprinese stvaranju takve kulture koja potuje
ljudska prava i temeljne slobode svih graana, kako je to utemeljeno Ustavom i ostalim meunarodnim
dokumentima iz oblasti ljudskih prava, koje je potpisala Bosna i Hercegovina. U skladu s Okvirnim
zakonom, svrha obrazovanja je da, kroz optimalni umni, tjelesni, moralni i drutveni razvitak pojedinca,
u skladu sa njegovim mogunostima i sposobnostima, doprinese stvaranju drutva utemeljenog
na vladavini zakona i potivanju ljudskih prava, te doprinese njegovom ekonomskom razvitku koji
e osigurati najbolji ivotni standard za sve graane.35 Uloga i znaaj religijskog obrazovanja nije i 35
lan 2
ne moe biti zanemarena ukoliko se tei postizanju tako navedenih ciljeva obrazovanja. Deavanja
na globalnom planu imperativno ukazuju na potrebu djelovanja u obrazovanju generalno, pa i kroz
religijsko obrazovanje. Ilustrativan primjer je Vijee Evrope (najstarija institucija ovog kontinenta
kojem geografski, tradicijski i vrijednosno pripada Bosna i Hercegovina) sa projektom Novi izazovi 36
Tekst koji slijedi u odreenim dijelovima
za interkulturno obrazovanje religijske razliitosti i dijalog u Evropi, to je dio programa Izgradnja oslanja se i referira na tekst Petera
Schreinera The Challenge Facing Religious
stabilnih i kohezivnih drutva36. Education in Europe iz septembra 2002.
godine, http://www.coe.int

Doista, interkulturno obrazovanje u Evropi, odnosno njegove religijske dimenzije, pitanje religijske
razliitosti i dijaloga u Evropi, visoko su na agendama razvijenih demokratskih drutava. Pri
razmatranju religijskog obrazovanja u dravama Evrope, sa svim razliitim pristupima, praksama
i iskustvima, neka od otvorenih pitanja su slijedea: Koji pedagoki pristup je potreban u situaciji
pluralnosti? Da li istrajati na pristupu koji je orijentisan prema sadraju ili podrati pristup orijentisan
prema uenicima? Da li je obrazovanju potrebna religijska ili duhovna dimenzija? Da li je religija samo
jedan od mnogih aspekata kulturne razliitosti? Kako moemo dovesti u vezu formiranje identiteta i
razumijevanje drugog?
Ono to je postalo izvjesno, nakon analize najboljih primjera iz drava irom Evrope, jeste da
religijsko obrazovanje u kolama moe doprinijeti uspjenom ivljenju zajedno u Evropi. Kroz
religijsko obrazovanje se moe pomoi pri izgradnji vlastitog religijskog identiteta uenika, ali i (o)
jaati tolerancija za vjerovanja drugih, te pouiti uenike kako se konstruktivno nositi sa konfliktima
i razlikama u specifinom kontekstu. Pismenost u religiji moe pomoi uenicima da aktivno
uestvuju u graenju pluralne i demokratske Evrope. Ali u tom smislu, religijsko obrazovanje treba biti
transformacijskog a ne samo informacijskog karaktera. U demokratskim razvijenim drutvima Evrope
jedno nije upitno religijsko obrazovanje je prije svega pedagoki pothvat.
Nadati se da e ova analiza biti skroman doprinos transformaciji bosanskohercegovakog konteksta sa

ciljem ostvarivanja snane pluralne i demokratske zajednice.
5.4.1 Uzorak udbenika
Iako vjeronauka nije obavezni predmet u kolama i nije formalno svrstana u nacionalnu grupu predmeta,
vanost religijskog obrazovanja u formiranju vlastitog i kolektivnog identiteta, stava prema drugima
i prema drutvu u kojem pojedinac ivi od tolike je vanosti da bi izbjegavanje analize udbenika
vjeronauke znaajno umanjilo uvid u sadraj koji djeca izuavaju u kolama. Stoga su u okviru analize
sadraja udbenika iz vjeronauke analizirani svi udbenici koji su bili na popisu odobrenih udbenika
za koritenje u Federaciji Bosne i Hercegovine i Republici Srpskoj. Ukupno je analizirano 15 udbenika
od ega su 4 udbenika za islamsku, 6 za katoliku i 5 za pravoslavnu vjeronauku. (u sekciji Predmet
istraivanja dat je pregled udbenika).
5.4.2 BiH teme
U narednim grafikonima predstavljena je zastupljenost primjera u okviru pojedinih tema. Na

Grafikonu 23 prikazan je odnos prosjenog broja primjera (ukupan broj primjera koji je ekspertni
tim oznaio kao bitan podijeljen sa brojem udbenika) koji su oznaeni kao eksplicitno u skladu
sa Zakonom i Obeanjima i koji mogu posluiti kao primjeri kako se odreena tematika moe
tretirati kako bi se postigli kriteriji definirani ovim dokumentima. Na Grafikonu 24 prikazan je odnos
prosjenog broja primjera koji nisu u skladu sa Zakonom i Obeanjima. Ostali sadraji udbenika
eksperti su procijenili kao prihvatljive, odnosno kao adekvatne naine prezentacije odreenih
sadraja.
150
40
Grafikon 23:
35
u udbenicima vjeronauke koji su
30
zakonom i Obeanjima
25
20
15
10
0
1.B Poticanje osjecaja 1.C Razlicitost 1.E Naglasak na
1.A Podjednak tretman - 1.D Kriticki prikazi -
pripadnosti - nepoticanje posmatrana kao bogatstvo ravnopravnosti - naglasak 1.I Ostalo
isticanje stereotipni prikazi
osjecaja pripadnosti - posmatrana kao problem na ugrozenosti
40
Grafikon 24:
35
u udbenicima vjeronauke koji
NISU u skladu sa Okvirnim
30
zakonom i Obeanjima
25
20
15
10
0
1.B Poticanje osjecaja 1.C Razlicitost posmatrana 1.E Naglasak na
1.A Podjednak tretman - 1.D Kriticki prikazi - stereotipni
pripadnosti - nepoticanje kao bogatstvo - posmatrana ravnopravnosti - naglasak na
isticanje prikazi
osjecaja pripadnosti kao problem ugrozenosti
Generalno gledajui, u udbenicima vjeronauke najei su pozitivni primjeri podjednakog tretmana

sadraja koji se obrauju. Drugi po broju su pozitivni primjeri koji ukazuju na to da se razliitosti na
ovim prostorima trebaju posmatrati kao bogatstvo. Slijede primjeri koji kod uenika potiu razvijanje
kritikog miljenja, te primjeri proporcionalne zastupljenosti elemenata koji se obrauju. Iako ne brojni,
u udbenicima se nalaze i primjeri koji pokazuju da se u okviru vjeronauke mogu poticati osjeaji
jednakosti i ravnopravnosti svih ljudi i zajednica.
Kontekst u kojem se javljaju pozitivni primjeri u vjeronauci se znaajno razlikuje od konteksta ostalih
predmeta i uvjetovan je sadrajem koji se izuava na vjeronauci. Obzirom da je fokus na prouavanju

sutine religije, njene istorije i prakticiranja, pozitivni primjeri u vjeronauci se prije svega pojavljuju
u vjerskom kontekstu podijeljenom na tri razliita konteksta: (a) konfesionalnost kao kontekst koji
podrazumijeva odnos izmeu religije koja se prouava i drugih velikih monoteistikih religija; (b)
intrakonfesionalnost kao odnos izmeu ljudi unutar jedne religije koji je ispovijedaju ili prakticiraju na
razliite naine i (c) vjerovanje / nevjerovanje kao odnos izmeu vjernika bez obzira koje vjere bili i
onih koji se ne izjanjavaju kao vjernici (ateisti, agnostici,...). Vjeronauki udbenici uglavnom se ne
bave unutardravnim ili meudravnim odnosima i fokusirani su na vjerska pitanja. Stoga su i pozitivni
primjeri dominantno smjeteni u kontekst odnosa velikih monoteistikih religija. To su primjeri kojima
se ukazuje na ravnopravnost vjera, a njihovo postojanje kao bogatstvo dato od Boga.
Kao sadraj pozitivnih primjera dominira, razumljivo, religija. Za razliku od ostalih predmeta koji su
obuhvaeni ovim istraivanjem, u vjeronaukim udbenicima nalazimo jo jedan sadraj, a to je ovjek
kao individua. Vidimo da se u vjeronauci potie razmiljanje o ovjekovoj jedinstvenosti i njegovoj
jednakosti sa drugim ljudima.
Slijede neki od primjera koji mogu posluiti kao primjeri kako pozitivno uticati na razvoj tolerancije i
zajednikog ivota u Bosni i Hercegovini.
Podjednak tretman
Slijede primjeri u kojima se uvaava razliitost i prepoznaju istosti unutar razliitih religija.
STANOVNICI SVIJETA
Ana, Sanela, David i Chen ive u istom naselju, u istome gradu. esto se susreu
na ulici, u trgovinama, osobito u koli. Njihovi roditelji dolaze iz razliitih krajeva.
Meutim, svi sada ive u istome gradu i svi zajedno pridonose boljem i ljepem
ivotu ovoga drutva i ovoga grada. ele ivjeti u miru i izgraivati sretniju
budunost. Kao i mnogi drugi ljudi, i roditelji se ove djece pitaju: to moramo
uiniti da bismo bili sretni? Kako moemo izgraivati pravedniji i radosniji svijet?
Kojim vrijednostima moramo uiti nau djecu? Svi imaju ista pitanja, svi trae
odgovor.
Roditelji ovih naih prijatelja su vjernici i trae u svojim religijama pouke kako ivjeti
dobro i ispravno vlastiti ivot. Roditelji Sanelu esto podsjeaju na zapovijedi Kurana.
David je od svojih roditelja nauio Deset zapovijedi, koje takoer i vi poznajete: Ja
sam Gospodin, Bog tvoj.... I Ana je nauila od svojih roditelja te zapovijedi.
Chenov djed ponavlja svome unuku Budine pouke.
Ja sam put, vjeronauni udbenik za 5. razred osnovne kole, R. Razum,
Kranska sadanjost, Zagreb-Sarajevo, 2004
Vjernici krani su svjesni i da su svi ljudi, bez obzira na vjeru ili nevjeru, rasu ili
boju koe, upravo zato to su ljudi, dostojni jednakog potovanja.
Traitelji smisla, vjeronauni udbenik za I razred srednje kole,
Gada, Milanovi, Palo, Vuica, i Vuleti, Katehetski salezijanski centar, Zagreb-Sarajevo, 2004
152
Primjer u kojem se prezentira Jerusalem kao grad znaajan za sve svjetske religije.
ZNATE LI .
da je Jeruzalem sveti grad ne samo idova ve i krana i muslimana? Prema NZ
onamo je dolazio Isus na godinje blagdane, ondje je podnio muku i umro. Nakon
Isusova uskrsnua u Jeruzalemu se stvara prva kranska zajednica. Godine
70. Rimljani su sruili grad i Hram. U 7. st. osvojili su ga Arapi. Tada Jeruzalem
postaje muslimanski sveti grad i hodoasniko mjesto. Od 16. st. do I. svjetskog
rata bio je pod Turcima. Osnutkom izraelske drave (1948.) postaje njezinim
glavnim gradom.
Naredni primjer iz udbenika pravoslavne vjeronauke pokazuje kako uenici dobivaju znanja i o drugim
religijama.
:
-
Pravoslavna vjeronauka za 6. razred osnovne kole, N. Mojsilovi, Katihetski odbor, Banja Luka, 2005
Naglaavanje univerzalnosti moralnih normi.
Roenje nove kulture i civilizacije

Savez izmeu Boga i naroda stvarao je posebno drutveno ozraje: izabrani narod
postaje narodom brae u kojemu su zatieni najslabiji: udovice, siroad, stranci,
siromasi. Kao to je Bog milosrdan prema narodu, takav treba biti ovjek prema
drugome ovjeku.
Kao to je Bog titio narod dok je bio zatoenik i tuinac u Egiptu, tako sada svatko
mora biti dobar, s Ijubavlju otvoren prema zatoenicima i strancima. Kao to je
Bog prema svima bio milosrdan otac, tako u narodu valja posebnu brigu iskazivati
onim obiteljima koje su ostale bez oca i posebnu panju pokazivati prema siroadi i
udovicama. Kao to je Bog bio velikoduan prema bijednu i siromanu narodu, tako
svatko mora nauiti biti irokogrudan prema svakome tko se nae u gospodarskim
potekoama. Tako se stvarala bratska slika naroda i postupno se raala nova
kultura, nova civilizacija.
Pozvani na slobodu, vjeronauni udbenik za 6. razred osnovne kole, R. Razum,
Dakle, musliman je duan stvarati uvjete za opi mir i blagostanje. Ne smije

initi nepravdu ni muslimanu, ni nemuslimanu, jer Muhammed, a.s., nas
upozorava:
uvaj se nepravde, pa da te onaj kome si uinio nepravdu ne prokune, jer se
njegova dova i uzdah prima kod Allaha, pa makar on bio i nevjernik. (Hadis)
Vjeronauka za 6. razred osnovne kole, M. atovi, El Kalem, Sarajevo, 2003

,
: ,
( 7,12).
Pravoslavna vjeronauka za 9. razred osnovne kole,
S. Vrhovac, Katihetski odbor, Banja Luka, 2004
Sve to trebam znati nauio me Noa
1. Ne kasni na brod. 2. Sjeti se da smo svi u istom amcu. 3. Planiraj unaprijed. Nije
kiilo kad je Noa gradio korablju. 4. Ostani u dobroj tjelesnoj i umnoj kondiciji. Kad
bude 600 godina star netko bi od tebe mogao zatraiti da uini neto doista veliko.
5. Ne sluaj kritiare. Nastavi s poslom to ga valja uiniti. 6. Gradi svoju budunost
na visokim temeljima. 7. Uvijek je sigurnije putovati u paru. 8. Brzina nije uvijek
prednost. Puevi i gepardi bili su u istoj korablji. 9. Kad si pod stresom, plutaj malo!
10. Sjeti se, korablju su gradili amateri, a Titanic profesionalci. 11. Bez obzira na
oluje, osloni li se na Boga, uvijek te na kraju eka duga.
S Kristom u ivot, vjeronauni udbenik za 8. razred osnovne kole,
Skupina autora, Kranska sadanjost, Zagreb-Sarajevo, 2005
DUNOSTI PREMA DOMOVINI

.....da gajimo i irimo poten odnos prema svima koji u njoj ive i itd.
Vjeronauka za 5. razred osnovne kole, Grupa autora, El Kalem, Sarajevo, 1997
Naredni primjer je dobra ilustracija stava koji preovladava u itavom poglavlju.
U ovoj cjelini ukratko upoznajemo idovski narod i vjeru (judaizam) jer je kranstvo
najtjenje povezano i, na jedan nain, izraslo iz vjere izabranog Bojeg naroda.
Zajedniki su nam Biblija Staroga zavjeta, patrijarsi i proroci. Najvei svjedoci
kranske vjere (Isus Krist, Blaena Djevica Marija, apostoli) potjeu iz idovskog
naroda. Stoga su idovi naa povlatena braa i sestre po vjeri, koje moramo
upoznavati, prihvaati i s njima biti u dijalogu.
Zajedno u ljubavi, vjeronauni udbenik za 7. razred osnovne kole,
Na metaforian nain se govori o zajednitvu unutar koga svaka jedinka ima svoje bitno mjesto,
ulogu i znaaj.
154
ivot kao most

Ljudski je ivot kao most, ije kamenje - naslanjajui se jedno na drugo - omoguuje
drugima da sigurno njime prolaze. vrstoa toga mosta ovisi o svakom ugraenom
kamenu. Krhkost jednoga kamena postaje krhkost cijeloga mosta.
Tako je i u naem ivotu. Njegova vrstoa i sigurnost ovise o svakom pojedinom
ovjeku. Svatko od nas izuzetno je vaan. Svatko od nas pridonosi tome da
zajedniki ivot bude sigurniji i ugodniji. Slabost jednoga loe utjee na dobro cijele
zajednice.
Svaki je ovjek stoga pozvan da pridonosi izgradnji boljega ivota vlastitim
sposobnostima, darovima i zalaganjem. To se naroito ostvaruje razvijanjem
kvalitetnih odnosa:
- sa svijetom i stvarima koje ga okruuju,
- s drugim ljudima,
- sa samim sobom,
- s Bogom.
Meu ljudima postoje razlike u kulturi, vjeri, nainu ivota i obiajima. Razlike
treba potivati i kao razliiti nauiti ivjeti. Za susret razliitih osoba, naroda i
religija potreban je dijalog.
Zajedno u ljubavi, vjeronauni udbenik za 7. razred osnovne kole, Skupina autora, Kranska sadanjost, Zagreb-
Sarajevo, 2004
Kritiki prikazi
Tamne stranice Crkve u srednjem vijeku

Uza sve ove velike pothvate Crkve u srednjem vijeku bilo je na alost dogaaja
i postupaka koji Crkvi i njezinom kranskom poslanju nisu sluili na ast Tu
mislimo na kriarske ratove, preveliko bogatstvo i rasko u Crkvi, nastanak
inkvizicije i krizu papinstva.
Osvajanje Jeruzalema (1099)

Ve u Antiohiji kriari su strahovito pustoili; bezobzirno su ubijali i pljakali i
muslimane i krane. Ono to se dogodilo nakon osvojenja Jeruzalema zasjenilo je
sva dotadanja nasilja kriara. Muslimansko i idovsko stanovnitvo grada bilo je
gotovo potpuno pobijeno.
/. Heidrich
Odvani svjedoci, vjeronauni udbenik za II razred srednje kole,
Gada, Milanovi, Palo i Vuleti, Katehetski salezijanski centar, Zagreb-Sarajevo, 2004

Primjer kojim se pokuavaju uenici usmjeriti na uvaavanje duhovnih vrijednosti u odnosu na

materijalne vrijednosti, i tretiranje ljudi u skladu sa onim to jesu, a ne sa onim to imaju.
Ja Boga ne trebam kau, ali zato trebaju enu za enom, mua za muem, auto za
autom, poloaj za poloajem. Nikad situ trajno osamljeni. Ja Boga ne trebam! Kau,
ali zato trebaju tablete i ne mogu zaspati. Od enje im ostala pohlepa, od ljubavi
strast, od politike intriga, od moi nasilje, od autoriteta prisila, od tehnike tjeskoba,
od bogatstva svaa, od vjere obiaj. Blaen ovjek koji Boga treba.
Ravnopravnost
Muslimani vjeruju u Boije poslanike ija se imena spominju u Kuranu. Takoer

vjerujemo da je bilo i drugih Boijih poslanika. Dunost je muslimanima da se prema
pripadnicima drugih vjera i svim ljudima odnose s potovanjem i uvaavanjem.
Vjeronauka za 7. razred osnovne kole,
Omerdi i Kalajdisalihovi, El Kalem, Sarajevo, 2005
RAZLIITI, ALI POVEZANI

Ljudska je zajednica sastavljena od razliitih religija, razliitih jezika i naroda.
Razliiti su obiaji, lica, odjea. Razliitim imenima zovemo Boga, na razliite naine
mu se klanjamo. To je nae bogatstvo i naa budunost.
Podijeljenost i diskriminacija koje postoje meu ljudima trebaju ustupiti mjesto
dijalogu, prijateljstvu i meusobnom uvaavanju.
Ja sam put, vjeronauni udbenik za 5. razred osnovne kole,
R. Razum, Kranska sadanjost, Zagreb-Sarajevo, 2004
Individualna, grupna i druga ljudska prava
Promovisanje koncepta univerzalnih ljudskih prava.
Dekalog i ljudska prava

esto ujemo kako su djeci, enama, radnicima i mnogim drugim ljudima ugroena
njihova prava. Je li to tono i u emu se kre ljudska prava? Koja su temeljna prava
ovjeka? Imaju li svi ljudi ista prava?
Dobar primjer o jednakosti polova.
156
ovjek je stvoren kao mukarac i ena. Oni su pred Bogom jednaki i imaju isto dostojan-
stvo. Mukarac i ena tvore zajednitvo koje je uzor ljudskog zajednitva uope.
Traitelji smisla, vjeronauni udbenik za I razred srednje kole, Gada, Milanovi, Palo, Vuica, i Vuleti,
Katehetski salezijanski centar, Zagreb-Sarajevo, 2004
Promovisanje univerzalnih vrijednosti.
Rat i bezobzirna trka u naoruavanju takoer se protive petoj Bojoj zapovijedi.

Zadaa je svakog ovjeka promicati mir i ljubav meu ljudima i narodima.
Mir se izgrauje na temeljima pravednog drutva, ravnopravnou svih naroda,
solidarnou i materijalnim pomaganjem siromanih zemalja.

Nakon primjera koji ukazuju kako intrinzina dimenzija vjere kao ljubavi prema Bogu i ljudima moe biti
pokreta tolerancije i integracije slijede primjeri koji negativno utiu na procese integracije.
U udbenicima vjeronauke nalazi se znaajno vei broj negativnih primjera nego onih koje bismo mogli
istai kao vrlo pozitivne, odnosno eksplicitno u skladu sa Zakonima i Obeanjima. Najvie je primjera
u kojima se daju stereotipni prikazi sadraja, bilo da je to vlastita ili druga vjera, narod, drava ili
individualne karateristike ovjeka. Slijede primjeri isticanja vlastitog nasuprot onoga to nije nae,
a na treem mjestu po frekvenciji pojavljivanja je naglaavanje ugroenosti. U skladu sa predmetom
izuavanja u okviru vjeronauke, sadraj najveeg broja negativnih primjera je religija. Dakle, negativni
primjeri najee pruaju stereotipne prikaze unutar religije, istiu vlastitu religiju nasuprot drugima i
kod uenika nastoje potaknuti pripadnost svojoj religiji pri tome tretirajui pripadnost drugoj religiji kao
pogreku ili zabludu.

Vjeronauka je predmet u kojem se uenici poduavaju osnovama religije kojoj pripadaju. Te osnove
ukljuuju osnovne teorijske i praktine postulate religije, istorijski pregled i odnose sa drugim
vjerama. Stoga je i za oekivati da najvei dio udbenika bude posveen religiji koja se izuava. Ali, u
udbenicima se nalaze i sadraji koji su itekako relevantni za formiranje uenikove percepcije o konstrukciji
drave i odnosima kako unutar nje, tako i sa drugim dravama. Analiza sadraja udbenika vjeronauke
je bila upravo fokusirana na ovakve primjere. Gledajui kriterij isticanja, odnosno neproporcionalnosti u

prezentaciji sadraja vidimo da se on najee pojavljuje u kontekstu odnosa tri religije koje dominiraju
u Bosni i Hercegovini (u prosjeku 13 primjera po udbeniku). Istie se vlastita religija, njene kvalitete i
prednosti pripadanja upravo toj religiji. Drugi po redu kontekst u kojem se pojavljuju primjeri isticanja i
neproporcionalne zastupljenosti je meudravni (oko 7 po knjizi). Razlog tome je to se u udbenicima
esto koriste primjeri iz drugih zemalja radi ilustracije. Primjeri se dominantno odnose na religiju (oko 11
po udbeniku), ali su dosta esti i primjeri isticanja individualnih osobina ljudi (oko 5 po udbeniku). U
njima se govori o tome kako su ljudi koji pripadaju toj vjeri poteni, pouzdani, jednom rijeju pravi
ljudi, dok su drugi zastranili, nesigurni, otueni, skloni antisocijalnim ponaanjima i slino.
U ovom primjeru, kao i u cijelom udbeniku iz kojeg je preuzet, naglaava se znaaj pape Ivana Pavla
II u konstituisanju susjedne drave, u isto vrijeme ne spominjui Papin znaaj za Bosnu i Hercegovinu i
njegove posjete naoj dravi.
Pridonio je meunarodnome priznanju Republike Hrvatske, koju je posjetio u tri

pastoralna pohoda (1994., 1998. i 2003)
Pozvani na slobodu, vjeronauni udbenik za 6. razred osnovne kole,
R. Razum, Kranska sadanjost, Zagreb-Sarajevo, 2004
Primjer u kome se kao referentna taka koristi Republika Hrvatska, iako se ista odredba nalazi i u BiH
zakonodavstvu.
Svako ljudsko bie ima pravo na ivot. U Republici Hrvatskoj nema smrtne kazne.
Iz Ustava RH, l. 21.
U narednom primjeru vidimo isticanje vlastitog koje je savreno kroz poreenje sa drugim koji nisu savreni.
Neki narodi su shvatili post kao samomuenje ne jedui nita due vrijeme (budisti),
drugi su sve jeli, izostavljajui samo meso i masti ivotinjskog porijekla (krani).
Islamski post je jedini savreni post i samo od takvog posta ima pune koristi.
,
.
, ,
.
Subjektivno isticanje dominantnog poloaja.

.
158
Isticanje katolike crkve u odnosu na druge kranske crkve.
Kao to je samo jedan Krist, tako postoji samo jedno njegovo Tijelo, samo jedna
njegova Zarunica: jedna katolika i apostolska Crkva.
Gada, Milanovi, Palo i Vuleti, Katihetski salezijanski centar, Zagreb-Sarajevo, 2004
U naredna tri primjera se istiu prednosti vjerske pripadnosti na razliitim nivoima - nivou ukljuenja u
iru zajednicu naroda, nivou linog spasenja ili nivou patriotskih zasluga:
Dolaskom novih naroda na europske prostore i padom Zapadnoga Rimskog

Carstva Crkva se nala u sasvim novim okolnostima. Otvoreno je izala ususret
novodoseljenim narodima. Pokrtavanjem novopridolih naroda zapoinje novo
razdoblje europske povijesti. Prihvaanjem kranstva doseljenici zajedno s
preostalim starosjediocima izgrauju novu Europu utemeljenu na antikoj i
kranskoj kulturi. Medu novopridolim narodima nalaze se i Hrvati, koji se
pokrtenjem ukljuuju u zajednicu europskih kranskih naroda.
,
.
Pravoslavna vjeronauka za 9. razred osnovne kole, S. Vrhovac, Katihetski odbor, Banja Luka, 2004
Bosanskohercegovaki muslimani su starosjedioci ove zemlje. Oni su oduvijek ivjeli

na ovim prostorima i stoljeima nepokolebljivo branili BiH od vanjskih nasrtaja i
unutranjih pokuaja njenog razaranja.
Vjeronauka za 8. razred osnovne kole, Sulejmanovi i Kapetanovi, El Kalem, Sarajevo, 2005
Nepoticanje osjeaja pripadnosti u udbenicima vjeronauke
Da li se sadrajem udbenika potie osjeaj pripadnosti dravi Bosni i Hercegovini?

Da li se uenici usmjeravaju da kulturni identitet i tradiciju svih naroda doivljavaju
kao zajedniko nasljee i razvijaju osjeaj da iste dijele sa svim graanima BiH?
Primjeri nepoticanja osjeaja pripadnosti dravi Bosni i Hercegovini dosta su esti u udbenicima
vjeronauke. Jedan od razloga ovome je to to se najvei broj tih primjera nalazi u katolikoj vjeronauci
gdje su udbenici kopije udbenika iz Hrvatske.
Tako se npr. prilikom prezentiranja lokacija na koje su se naselili idovi u 15. vijeku kao primjer istie
Dubrovnik, a ne pominju sinagoge u BiH.

Sefardi, europski idovi su prvotno ivjeli na andaluzijsko-panjolskom govornom

podruju. Stvorili su opsenu knjievnost na arapskom. Nakon izgona iz panjolske,
krajem XV. stoljea, dio sefardskih izbjeglica nastanio se u Bosni i na jugu Hrvatske,
npr. u Dubrovniku, gdje i danas postoji idovska sinagoga.
Traitelji smisla, vjeronauni udbenik za I razred srednje kole,
Gada, Milanovi, Palo, Vuica, i Vuleti, Katehetski salezijanski centar, Zagreb-Sarajevo, 2004
Slino ovome, naredni primjer govori o Grkokatolicima i protestantizmu u Hrvatskoj.
.Grkokatolici u Hrvatskoj imaju svoju biskupiju koja se zove Krievaka eparhija.

. U Hrvatskoj protestantizam nije uhvatio dubljeg korijena....
Naa zemlja se ne odnosi na Bosnu i Hercegovinu, ve na Srbiju.
, .....
Evo jednog primjera kojim se eksplicitno potie socijalna distanca meu narodima:
Stradanje Srpske crkve za vrijeme II svjetskog rata

Naravno, ovdje treba napomenuti da su stradali i pripadnici drugih naroda
(Jevreja, Roma, asnih Hrvata i drugih), ali o njima vie piu oni koji se bave
istorijom tog naroda.
Pravoslavna vjeronauka za 6. razred osnovne kole, N. Mojsilovi, Katehetski odbor, Banja Luka, 2005

Ovo je jedna je od kljunih BiH tema u kojima nastava iz vjeronauke moe biti znaajan pozitivan faktor
u promjeni naina posmatranja razliitosti, samim tim to zrela religioznost i podrazumijeva tretiranje
razliitosti kao Boje datosti i bogatstva.
Ipak, u udbenicima nalazimo veliki broj primjera koji ukazuju na razliitost kao problem. Oni su posebno
vezani za kontekst odnosa tri velike monoteistike religije pravoslavlja, katolianstva i islama,
te odnos prema manjim religijskim skupinama i skupinama ljudi koji ne vjeruju u Boga. Pripadnost
razliitim religijama prezentira se kao problem na samo na planu suivota u BiH (kao to je to sluaj
u istoriji) nego i na individualnom planu (ljudi koji nisu pripadnici te religije su po svojim osobinama
problematini).
160
, .
,
.
U narednom primjeru se djeca poduavaju da trebaju pomagati ljudima iz svog okruenja, ali se rijei
Muhammeda a.s. interpretiraju samo u kontekstu pomoi prema muslimanima.
Musliman je duan voditi rauna o drugom muslimanu i pomagati mu kad god se

ukae potreba. Muhammed, a.s. upozorava:
Haram je svakom muslimanu da veera ako zna da u njegovom komiluku postoji
neko ko nema ta da veera. (Hadis)
Iz ovog hadisa vidimo kolika je obaveza muslimana prema drugom muslimanu.
Ovo je primjer negativnog stava prema ljudima koji odstupaju u ritualnoj dimenziji u odnosu na druge
sljedbenike. Njihova razliitost biva estoko osuena.
Krtenje djece?
Neki roditelji danas smatraju da ne treba krstiti djecu, ve da e ona sama, kada
odrastu, odluiti ele li se ili ne ele krstiti. Imaju li ti roditelji pravo? Ako roditelji
ne bi traili krtenje za svoje dijete, ekajui da ono postane punoljetno pa da samo
odlui o tome, to bi bilo kao da stave dijete izvan kunih vrata, oekujui da ono odlui
eli li pripadati ili ne toj obitelji. lli, takva odluka sliila bi odluci roditelja koji svoje
dijete ne ele nauiti hrvatski jezik i pravila ponaanja, kako bi ono moglo, kada bude
punoljetno, odluiti kojim e jezikom govoriti i koja e pravila ponaanja slijediti.
Pozvani na slobodu, vjeronauni udbenik za 6. razred osnovne kole, R. Razum,
Evo primjera negativnog stava prema ateistima:
.
.
,
.
. .

, ., , ,
.

Stereotipni prikazi

prezentacijama polazi od uvrijeenih grupnih stereotipa?
U optem pregledu vidjeli smo da su stereotipni prikazi najei negativni primjeri. U ovu grupu
spadaju kako stereotipni i romantiarski prikazi vlastite religije, tako i stereotipno prikazivanje drugih
vjera ili drugih grupa ljudi. To su primjeri koji ne omoguavaju nikakvo kritiko sagledavanje sadraja
koji se prouava, u kojima se romantiarski pripovijeda kako bi gradivo izgledalo kao pria, dok se u
objanjavanju drugaijeg koriste ustaljeni stereotipi.
U svojim osvajakim pohodima Turci su zauzeli Bosnu i Hercegovinu te velik dio

Hrvatske. Dio katolikog stanovnitva bio je prisiljen napustiti svoja ognjita, a
znatan broj je preao na islam. Brojni su katolici izdrali sve pritiske i sauvali vjerski
i nacionalni identitet. Tekom borbom za vlastitu opstojnost Hrvati su sprijeili
daljnja turska prodiranja u Europu, pa im je zbog toga udijeljen naslov predzie
kranstva.
o e
..... ,
.
, ,
.
Zato su muslimani poznati kao blag narod, koji prata i koji svoju ljutnju brzo savlada.

.
Navika uvezena sa bezbonikog Zapada je da ljudi ive u istoj zgradi, a ne poznaju

se. Rezultat takvog ponaanja je depresija, najrasprostranjenija bolest na Zapadu.
Pravoslavna dijaspora
Prisustvo pravoslavne dijaspore utie blagotvorno i na narode meu kojima i sa kojima
pravoslavci zajedniki ive. Tako danas imamo mnoge Nijemce, Francuze, Engleze,
Amerikance i druge koji su prihvatili drevnu i vjeno novu vjeru svojih praotaca.
162
Primajui Pravoslavlje oni se u stvari vraaju sebi samima, svojoj hiljadugodinjoj

pravoslavnoj prolosti, koja je docnije bila zamraena nepravoslavnim nanosima.
Kosovska etika
Kosovska etika, izraena u narodnim pjesmama, smatra se i danas najviim
dometom moralne svijesti jednog naroda, utkane u bol za izgubljenom dravom koju
treba vaskrsnuti oslobaanjem Kosova i svih srpskih zemalja
Pravoslavna vjeronauka za 7. razred osnovne kole, N. Paji, Katihetski odbor, Banja Luka, 2005
Romaniziranje lika.
Blaeni Alojzije Stepinac, branitelj ovjekova dostojanstva

Alojzije Stepinac jedan je od najznaajnijih likova novije povijesti Crkve u Hrvata. ...
Za vrijeme Drugoga svjetskog rata aktivno se zalae za rtve rata zahtijevajui
puno potovanje ovjeje linosti bez obzira na dob, spol, vjeru, narodnost i
rasu. Poznate su njegove rijei izreene 1942.: Svaki narod i rasa, kako se
odrazuje danas na zemlji, imade pravo na ivot dostojan ovjeka. Svi oni bez
razlike, bili pripadnici ciganske rase ili koje druge, bili Crnci ili Evropejci, bili
omraeni idovi ili ponosni Arijci, imadu jednako pravo da govore Oe na, koji
jesi na nebesima (Mt 6,9).
Otro osuuje progone Srba, idova, Roma. Zalae se za zatvorene i progonjene. Bio
je vrlo aktivan u pomaganju idovima. Kao mladi sveenik i kasnije kao nadbiskup
zauzimao se za slabe i potrebne, a na njegov poticaj osnovan je Caritas zagrebake
nadbiskupije.
Nakon rata, komunistike ga vlasti osuuju na prisilan rad. Jedno je vrijeme proveo
u zatvoru u Lepoglavi, nakon toga je zatoen u Kraiu, gdje je i 1960. umro. BI.
Alojzije Stepinac stradalnik je za jedinstvo Crkve i jedan od muenika za jedinstvo
krana.
Da li se kod uenika potie stav da su svi ljudi bez obzira na njihovu religijsku
pripadnost ravnopravni? Da li se drugi diskriminiraju kako bi se istakle kvalitete
vlastite grupe?
Najvei broj negativnih primjera diskriminacije se odnosi na diskriminaciju ateista, odnosno ljudi koji ne
vjeruju u Boga. Primjeri ove diskriminacije govore uenicima o ateistima kao nedovrenim ili bolesnim
ljudskim biima. Pored ovih primjera uoili smo i prikazivanje vlastite vjere i njenih sljedbenika kao
nekoga ko je vjeito napadan i ko je morao stalno da se brani, najee u okviru odnosa izmeu velikih
religija. Ovi primjeri za svoj sadraj uglavnom imaju narod.

Primjer diskriminatorskog odnosa prema ljudima koji ne pripadaju velikim religijama.
, .
,
.
.

: - .
.
.
:
. , ,

.
. ,
, .
.
.

. , ,
.
, ,
,
( , , ).
.
,
. :
, ,
.
. ,
.
Negativan stav prema ateistima.
Ateizam znai bezbotvo, dakle odgajanje bez Boga. Tvrde da je to izraz napretka.
Iz iskustva najnovijih dogaanja znamo da se bez Boga i protiv Boga ne odgaja
plemenite ljude, a vrlo esto se odgaja takve koji su stvorili Oiviecim.
Znanost i tehnologija mogu pospjeiti jaanje praktinog ateizma, posebno ako se

ovjek previe zanosi svojim znanjem i tehnolokim napretkom. Kada ga znanstveni
164
uspjesi ponesu do te mjere da zaboravi na sva etika i moralna naela, toliko da mu

Bog vie ne treba, on se poinje ponaati kao ateist.
Svi pravoslavni hriani su duni da se svakodnevno mole Bogu za sve one koje je
Bog odabrao da pronose slavu Imena Njegovog meu one narode koji su jo u tami
neznanja i akaju da ih obasja svjetlost Evanelja Njegovog.
Poticanje mrnje prema Jevrejima. Pripisivanje negativnih karakteristika i generalizacija.
........... ..........
,
.
Ovaj primjer implicitno sugerie kako svi koji nisu pripadnici islama ne ive prema Bojim uputama.
Kako se ni ostatak svijeta nije mnogo pridravao ranijih Boijih uputa, pojava
Boijeg poslanika bila je neophodna.
U okviru lekcije Dunosti prema domovini data je pjesma u kojoj se naglaava stradanje dobrih i
nevinih, i u kojoj se istovremeno glorifikuje rtvovanje i spremnost na rtvovanje u ime domovine.
OD MARIKA DO MAGREBA
Od marika do magriba,
svuda gdje se ezan uje,
ubijaju jata Tvoja,
Tvoje eve i slavuje.
Nae selo umuklo je
pa nebesa tuno stoje!
Al to vie krvarimo,
Sve vie Te mi volimo,
sve glasnije mi Miemo
i u zori osviemo...
Ovog asa - dok ti spava
kolju grlo jedne ptice!
Ubijaju - ni zbog ega!
njenu brau i sestrice!

na odaku gnijezda pale.

Noas mrznu - ni zbog ega!
mrtve oi ptije male!
novo jato na put kree.
Grlimo se i gledamo:
koga sutra biti nee?!
Demaludin Lati
Vjeronauka za 5. razred osnovne kole, Grupa autora, El Kalem, Sarajevo, 1997
....
. ,
,
.
Borei se stoljeima za krst asni i slobodu zlatnu, vjernici Crkve u Hrvata

najveim su dijelom ostajali vjerni evanelju i jedinstvu s rimskim biskupom,
unato progonstvima i nedaama svake vrste.
Odvani svjedoci, vjeronauni udbenik za II razred srednje kole, Gada, Milanovi, Palo i Vuleti,

Vjeronauka kao predmet koji poduava vjeri (i to onoj vjeri kojoj uenik po roenju pripada) u
multikulturnom, multietnikom, graanskom drutvu bi trebala da bude predmet osloboen sadraja u
kojima se obrauju politike teme, te sadraja kojima se stvara uska veza izmeu zvanine politike i vjere.
Ali, analiza sadraja udbenika pokazuje da politiki sadraji nisu izostavljeni ni iz udbenika vjeronauke.
Pozitivni primjeri politikih sadraja javljaju se samo u kategoriji potovanja ljudskih prava. Tih primjera je u
prosjeku 1 po udbeniku, a neto su ei u udbenicima islamske vjeronauke u odnosu na druge dvije.
Za razliku od geografije i istorije, u udbenicima vjeronauke nailazimo na primjere integracije graanske

politike sa politikom vjerskih institucija. Iako ih u odnosu na BiH teme nema u tolikoj mjeri, primjeri
prezentiranja politikih sadraja su najei u pravoslavnim vjeronaunim udbenicima, dok je
integracija politike vjerskih institucija sa graanskom politikom neto vie zastupljena u udbenicima za
islamsku vjeronauku.
U naoj ponosnoj domovini Bosni i Hercegovini je bilo mnogo boraca koji su vlastitim
ivotom potvrdili veliinu i istinitost svoga Sehadeta. I danas su Bonjaci spremni
166
na tu potvrdu Sehadeta, ako zatreba, braniti Vjeru i Domovinu. Takvih muslimana je

mnogo i na drugim dijelovima nae planete.
Vjeronauka za 7. razred osnovne kole, Omerdi i Kalajdisalihovi, El Kalem, Sarajevo, 2005
Svi smo kao lanovi drutva pozvani potivati graanske vlasti i s njima suraivati
u izgradnji pravednog drutva. S druge strane, ako graanske vlasti propisuju i
slijede odredbe protivne temeljnim ljudskim i kranskim vrijednostima, duni smo
im uskratiti svoje potovanje i poslunost jer treba se vema pokoravati Bogu
negoli ljudima.
Dijalog s onima koji misle drugaije nastoji se ostvariti i u komunistikim zemljama.

Nastavljaju se ustrajni pokuaji promjene ozraja i demokratizacije, iako esto s
vrlo slabim konkretnim rezultatima. Sveta Stolica i Jugoslavija uspostavljaju
diplomatske odnose 1967. godine. Godine 1976. zapoinje velika proslava Trinaest
stoljea kranstva u Hrvata koja e dati neizbrisiv biljeg crkvenom i nacionalnom
ivotu. Mnotvo okupljenih vjernika potie se na produbljivanje kranske vjere.
Ujedno je to i prigoda za bolje upoznavanje bogatstava nacionalne povijesti koje je
tadanji reim svjesno preuivao.
.......
Papa Ivan Pavao II tijekom svojeg vrenja papinske slube neprekidno iskazuje
otvoreno zanimanje i skrb za sve koji trpe. To je potvrdio i tako to je tri puta
posjetio Hrvatsku, a u dva navrata i Bosnu i Hercegovinu.
Prigodom svoga prvog dolaska u Hrvatsku, papa je istaknuo: U ovom trenutku, kad
prvi put stupam na hrvatsko tlo, i dok ga s ganuem cjelivam, radostan sam to mogu
pozdraviti cijelu ovu voljenu zemlju i sve njezine stanovnike.
Potpisivanjem posebnih ugovora sa Svetom Stolicom stvoreni su potrebni zakonski
okviri za slobodno djelovanje Crkve u slobodnoj dravi.
Odvani svjedoci, vjeronauni udbenik za II razred srednje kole, Gada, Milanovi, Palo i Vuleti,
Danas su islamske zemlje suoene sa svojevrsnom ucjenom: naime, ako se

ele ulaniti u organizaciju UN, moraju se bar preutno odrei dihada kao
organizirane forme opih muslimanskih interesa. Uzroke ovakvog odnosa
prema muslimanima prije svega treba traiti u vlastitim slabostima i njihovom
udaljavanju od islama.
Muslimani su se uspjeno oduprli planskim nastojanjima da se sekularizira islamski

svijet nameui mu tzv. Svjetovni zakon. Islam bi se tako sveo samo na osobnu
stvar svakog pojedinca ime bi se otklonio ili bar smanjio njegov uticaj na
drutvena dogaanja.


. , , 20.

( ) .
:
, ,

.
,

,

II :
.

.
, , .

.
,
.
,
.
.

Religija kao dogmatsko uenje trai od svojih sljedbenika prihvatanje uenja bez potrebe za dokazima.
Ukoliko se i prezentiraju dokazi oni su iskljuivo u svrhu potvrde religijskog uenja. U skladu s tim, za
oekivati je da u poduavanju uenika vjeri postoji puno primjera u kojima se informacije nude iz samo
jednog izvora, te se one prezentiraju na nain da kao takve trebaju biti usvojene, a ne preispitivane.
Potujui tu injenicu i uzimajui u obzir da sadraj udbenika vjeronauke ipak nije samo poduavanje
vjerovanja, nego sadri i dimenziju konsekvenci, odnosno uticanja vjere na konkretan svjetovni ivot i
suivot, analiza sadraja je pokazala da u udbenicima vjeronauke ima dosta primjera koji ne doprinose
168
razvoju kritikog miljenja. To su prije svega primjeri u kojima se ne ostavlja dovoljno prostora za
formiranje vlastitog miljenja uenika. Oni su najei u udbenicima islamske vjeronauke.
Jedan filozof, gledajui vjernike kako izlaze iz damije, priznao je da je vjernicima

najlake - oni uvijek znaju kojim e putem krenuti, dok filozofi itav ivot trae svoj
put i na kraju, kada ga nau, vide da su unato svemu pogrijeili.
Prije dolaska Muhammeda, a.s., stanovnici Arabije bijahu utonuli u idolatriju,

neznanje i sujevjerje. Izolirana ogromnim pustinjama Arabija je bila bez kola,
biblioteka, a pismeni Ijudi su bili prava rijetkost. lako su imali bogat i slikovit jezik na
kome su se mogle izraziti i najtanahnije Ijudske misli, u ostacima njihove literature
moe se uoiti sav primitivizam, niska svijest i barbarizam.

,
:
- ;
- ;
- o
.
.
, .

.
. .
.

.

, ,
, ,
. .
.
.
Pravoslavna vjeronauka za 8. razred osnovne kole, V. Stojanovi, Katihetski odbor, Banja Luka, 2005
Nakon Drugog svjetskog rata u zemljama istone Europe vlast preuzimaju

komunisti, a komunizam postaje slubena ideologija. Kre se osnovna ljudska i
vjerska prava, mnogi su krivo optueni, mnogo je ubijenih i zatoenih. Diljem Europe

Crkva die svoj glas u obranu opeljudskih i vjerskih sloboda. Nadbiskup Stepinac
vie puta upuuje pismeni prosvjed komunistikim vlastima zbog ubijanja nedunih
ljudi, molei za spas nepravedno osuenih.
U modernom svijetu ljudi ive godinama jedni do drugih u istoj zgradi, a ne poznaju
se. To je navika uvezena sa bezbonikoga Zapada. Rezultat takvog ponaanja je
depresija, najrasprotranjenija bolest na Zapadu. Ona najee proizilazi iz osjeaja
usamljenosti i bespomonosti.
Usamljenost i bespomonost idu jedno uz drugo. U svijetu gdje ive muslimani
ovakve bolesti skoro da nema, a samoubistva su rijetka. Znamo da je na Zapadu
ivotni standard visok, a eto ljudi su opet nesretni.
Zato?
Ne treba biti veliki mudrac da bi se odgovorilo na ovo pitanje. ovjek je drutveno
bie. On ima potrebu da zlo i dobro dijeli sa drugima. Tek tad je sretan i siguran.
Koliko je korisno druenje najbolje je pokazao rat u BiH. U ovom najkrvolonijem ratu u
povijesti modernoga svijeta, Bosanci su ostali psihiki zdravi.
Psihijatri sa Zapada su prognozirali da emo u ratu, a zatim poslije rata zapadati
u depresije. To se nije desilo jer u ratu smo s komijom dijelili sve, a sad izaemo
na ulicu i radujemo se svakom preivjelom muslimanu. To oplemenjuje na ivot.
Osjeamo se jakirn i izdrljivim.
Na zadnjem asu!
Naa lijepa Zemlja je bogatija za jednog pametnog djeaka ili djevojicu, jer ti si
sada obrazovaniji i sigurniji. Sigurnost ti garantira vjera i znanje. Ove godine si
nauio mnogo, a idue, ako Bog da, nauit e i jo vie. Dobro se odmori, ali nemoj
besposliariti. Bavi se sportom, plivaj, itaj, ui, razmiljaj... Naravno, ne itaj
stripove. Oni su za one bez mate, one to im ba sve mora biti nacrtano. Ne bi bilo
loe da malo ranije nabavi knjige za sedmi razred i da ih proita. Ne da ui, samo
da ih proita. Onako, informacije radi, tek da zna ta e se uiti. Probaj, svidjet e
ti se. Naroito udbenik vjeronauke. Mir nek je Boiji na sve nas.
Autor
, .
Pravoslavna vjeronauka za 8. razred osnovne kole,
V. Stojanovi, Katihetski odbor, Banja Luka, 2005
Usred strahota Drugoga svjetskog rata, zagrebaki nadbiskup Alojzije Stepinac

neustraivo die svoj glas u obranu svakoga ovjeka, neovisno o njegovoj
nacionalnoj, vjerskoj i politikoj pripadnosti:
170
Svaki narodi rasa, kako se odrazuje danas na zemlji, imade pravo na ivot dostojan
ovjeka. Svi oni bez razlike (...) imadu jednako pravo da govore Oe na, koji jesi na
nebesima... Katolika crkva ne pozna rasa koje gospoduju i rasa koje robuju... Mi
osuujemo sve nepravde, sva ubijanja nevinih, sve palee mirnih sela, sva zatiranja
sirotinjskih uljeva.
?
.
,
.

.
.
, : -
, , .
Hrabrou i vjerom protiv svih nedaa

Brojni pozivi upueni europskim vladarima da pomognu Hrvatima u borbi protiv
turskih osvajanja ostali su uzaludni. Pape su u vie navrata poticali kranske
vladare da se zajednikim snagama odupru turskoj osvajakoj politici. Kada su
uvidjeli da kranski Zapad zbog svoje nejedinstvenosti, sebinosti i neslonosti
zatvara oi pred hrvatskim nevoljama, sami su novano i organizacijski potpomagali
obranu hrvatskih krajeva.
Tijekom najteih turskih navala, kada su izgubili svaku nadu u pomo monih
europskih zemalja, Hrvati vjeruju jo jedino u svoju hrabrost i pomo s neba.
Uvjereni su, kako pie Marko Maruli, da ih samo Bog moe spasiti. U tako
dramatinim trenucima iskazali su neslomljivu i zadivljujuu snagu duha.
Zahvaljujui njihovim nebrojenim rtvama, sprijeeno je daljnje tursko prodiranje u
Europu. Za te zasluge povijest im je udijelila asni naslov: predzie kranstva.
Da li se u udbenicima nalaze sadraji koji potuju/kre prava zagarantovana

diskriminiu ljudi na nacionalnoj, vjerskoj, rasnoj, ekonomskoj ili rodnoj osnovi?
Potovanje i promoviranje univerzalnih ljudskih prava zadaa je itavog obrazovnog sistema, pa tako
i vjeronauke koja ne spada formalno u obavezne predmete. Rezultati ukazuju da se u udbenicima za

vjeronauku nalaze primjeri (u prosjeku dva po udbeniku) koji mogu biti koriteni kao prototip kako
promovirati univerzalnost ljudskih prava, posebno ravnopravnosti svih ljudi bez obzira na spol, rasu,
etniku pripadnost i drugo. Iako rijetki, u udbenicima nalazimo i primjere kojima se promovira pravo na
mir. Ovi primjeri su neto ei u udbenicima za islamsku vjeronauku u odnosu na ostale.
S druge strane, u udbenicima se nalazi znaajan broj primjera (u prosjeku osam po udbeniku) kojima
se kre ljudska prava. Oni se uglavnom odnose na diskriminaciju po rodu kao i glorifikaciju rata kroz
poticanje spremnosti da se bori i pogine za zatitu vjere / domovine. Glorifikacija rata se javlja u
islamskoj i pravoslavnoj vjeronauci, dok ovi primjeri nisu naeni u katolikoj vjeronauci.
U nastavku izvjetaja dati su neki od primjera krenja ljudskih prava.
U prirodi ene je da eli da je mu titi. tititi enu znai onemoguiti bilo kome
da je vrijea, zatim oblaiti je, hraniti, obezbijediti joj lijepe uvjete za stanovanje.
To, naravno, nije mala obaveza. Zato ena, poteena svega ovog, treba, kad mu
doe u kuu, da ga doeka vedra lica. Nekad i ena nailazi na probleme rjeavajui
unutranje kune poslove. O njima treba da govori tek kad mu bude spreman da je
paljivo saslua i da joj pomogne.
esta zapovijed upozorava na opasnosti od zloporaba spolnosti i od grijeha protiv

spolne istoe. Spolnost se zloupotrebljava svojevoljnim poudnim mislima, eljama,
rijeima i djelima u odnosu prema sebi ili drugome. Svaka neuredna elja za spolnim
uitkom openito se naziva bludnost, osobito ako se trai radi samoga sebe te se
u njoj iskljuuje ljubav i raanje. Najei su grijesi bludnosti: blud, masturbacija,
pornografija, prostitucija, homoseksualnost, pedofilija i silovanje.
Isticanje spremnosti na borbu za svoju zemlju kao ultimativnog kriterija za patriotizam.
I danas su Bonjaci spremni na tu potvrdu Sehadeta, ako zatreba, braniti Vjeru i

Domovinu.
Isticanje spremnosti za borbu na Allahovom putu.
Musliman se ne smije povinovati neprijatelju svoje vjere i svoje domovine; njegov

odgovor mora biti promiljen i energian. On se bori dok ne pobijedi, da bi ivio
slobodan na svome, da bi ivio sigurno i dostojanstveno. Zato je borba na Allahovom
putu vaan dio islamskog ivljenja. Musliman, ako eli biti dosljedan pravome putu,
mora uvijek biti spreman uvati slobodu i tititi istinu.
172
Smrt kao dokaz za patriotizam.
.... ,

,
(. 15,13)
,
,
.

,
( ).
Antisemitizam.
....
Pravoslavna vjeronauka za 5. razred osnovne kole, M. Pejii, Katihetski odbor, Banja Luka, 2005
5.4.6 Analiza optih karakteristika udbenika vjeronauke
Ukupno je analizirano 15 udbenika od ega 4 za islamsku vjeronauku, 6 za katoliki vjeronauk i

5 za pravoslavnu vjeronauku. Udbenici za katoliki vjeronauku procijenjeni su kao najbolji, kako
po formatu i grafikom rjeenju, tako i po sadraju.
5
Grafikon 25:
Razlike u idejno-grafikom rjeenju
udbenika vjeronauke
idejno graficko rjesenje udzbenika
0
islamska vjeronauka katoliki vjeronauk pravoslavna vjeronauka

Grafikon 26: 5
Razlike u potivanju pedagokih

standarda u udbenicima
vjeronauke 4
pedagoski standardi
3
0
5
Grafikon 27:
Razlike u sadrajnom aspektu
udbenika vjeronauke
4
sadrzajni aspekt udzbenika
0
5
Grafikon 28:
Razlike u optoj kvaliteti udbenika
vjeronauke 4
kvalitet udzbenika
0
174
5.4.7 Diskusija kakav je sadraj udbenika vjeronauke?
U diskusiji o tome to vjeronauka kao predmet poduava uenike u ovom trenutku i kako bi se sadraj
udbenika mogao poboljati treba imati u vidu nekoliko bitnih pretpostavki:
1. Vjeronauka je predmet ije je organizovanje i provoenje u kolama garantirano Okvirnim zakonom

o osnovnim i srednjim kolama (lan 9) koji naglaava pravo uenika na vjersko obrazovanje u
vankolskom i kolskom okruenju. Nadlenost nad organizacijom i provoenjem vjeronauke imaju
religijske institucije, dok obrazovne institucije nemaju nikakvu nadlenost nad ovim predmetom.
2. Prema rezultatima Istraivanja stavova o vrijednostima u obrazovanju vjeronauka je glavni predmet

religijskoj obrazovanja u osnovnim kolama i kao takva je sistematski uvedena u osnovne kole u itavoj BiH,
s tim da se ona uglavnom organizuje za veinski narod na odreenom podruju. to se tie srednjih kola,
vjeronauka je ei predmet religijskog obrazovanja nego kultura religija. Katolika vjeronauka se izuava
u prva dva razreda srednje kole, islamska vjeronauka se poduava u nekim srednjim kolama u pojedinim
kantonima, dok pravoslavna vjeronauka nije predviena nastavnim planom i programom za srednje kole.
3. Trenutno, vjeronauka je predmet u kojem se uenici poduavaju osnovnim dimenzijama religije:

ideolokoj (vjerovanje), ritualnoj (prakticiranje), iskustvenoj (odnos sa religioznim osjeanjima),
intelektualnoj dimenziji (vjersko znanje) i dimenziji posljedica (uticaj vjere na konkretan ivot). Postoje
razlike u prirodi sadraja koji se poduava u razliitim vjeronaukama. Prema Popov i Ofstad37 (2006)
37
Religion and pluralism in Education:
Comparative Approaches in the Western
ciljevi islamske vjeronauke su isto konfesionalni; ciljevi katolike vjeronauke su i konfesionalni, ali Balkans edited by, Zorica Kuburi i Christian
Moe, CEIR and Kotor network, 2006, pog.4
ukljuuju i vanost razumijevanja razliitih kultura i religija, dok su ciljevi pravoslavne vjeronauke
konfesionalni i nacionalni (poduavanje istorije srpskog naroda).
U demokratskim razvijenim drutvima (kakvo BiH drutvo treba i eli da bude) religijsko obrazovanje je
prije svega pedagoki pothvat. U tom smislu vjeronauka bi, kao predmet koji je dobio svoj legitimitet
u kolama, trebala da podrava konstruktivnu obrazovnu praksu koja podrazumijeva poduavanje
usmjereno na oporavak drutva i razumijevanje i prihvatanje pluralistikog karaktera Bosne i
Hercegovine. Kao i svaki drugi predmet i vjeronauka ima definisane svoje ciljeve i zadatke koji bi trebali
biti usklaeni sa ciljevima i naelima obrazovanja u otvorenom drutvu: obrazovanje kao javno dobro,
interkulturalizam, socijalna pravda i potivanje ljudskih prava.
Posmatrajui rezultate analize sadraja udbenika vjeronauke vidimo da sadraji ovih udbenika do
odreene mjere prezentiraju pozitivne vrijednosti na kojima se bazira otvoreno drutvo i u skladu
su sa principima i vrijednostima koje nalae Okvirni zakon o osnovnom i srednjem obrazovanju. U
tim primjerima uenicima se ukazuje na univerzalnost religijskih vrijednosti, na ivot u razliitosti
kao bogatstvo koje individuu ini otvorenijom i humanijom, a drutvo perspektivnije. U pojedinim
primjerima, uenicima se navode i odreene negativnosti koje su se deavale u istoriji njihove religije.
Takvi primjeri su najei u udbenicima za katoliku vjeronauku. Ovaj nalaz podrava i izvjetaj
CEIR-a i Kotorske mree37 u kojem stoji da udbenici katolike vjeronauke, kroz naglaavanje dijaloga,
37
Ibid
tolerancije, slobode i linog razvoja mogu doprinijeti razvoju opeg znanja uenika i omoguiti razvoj
kritikog miljenja. Ovi primjeri omoguavaju uenicima da sagledaju nesavrenost svakog ljudskog
bia, kao i nesavrenost ideja i akcija koje se esto preduzimaju u ime vjere i zatite vjere.

Ipak, rezultati analize sadraja pokazuju da u udbenicima vjeronauke postoji znaajan broj primjera
koji ne potiu razvoj zrele intrinzine religioznosti i koji nisu u skladu sa Okvirnim zakonom i reformskim
obeanjima. To se prije svega odnosi na stvaranje stereotipnih prikaza vlastite vjere (koja se obino
velia kroz isticanje savrenstva vlastitog vjerskog prakticiranja; kroz uzdizanje rtava i naglaavanje
spremnosti da se pojedinac rtvuje za odreeni vjerski cilj) i drugih (koji se prezentiraju kao manje
vrijedni i neosvijeteni o tome ta je prava vjera). Kada govorimo o drugom, treba naglasiti da drugi
u primjerima vjeronauke nisu samo pripadnici drugih vjera nago i pripadnici iste vjere koji nisu pravi
vjernici. Time se vjeronauka stavlja u poziciju da sudi i o tome tko jeste, a tko nije pravi vjernik. Te
razliitosti se mnogo ee prezentiraju kao problem nego kao bogatstvo, a nizom primjera se onda
takvi drugi diskriminiu kao osobe nieg reda.
U udbenicima je i znaajan broj primjera kojima se potie osjeaj pripadnosti vlastitoj religiji (to je
razumljivo jer je to cilj vjeronauke). Meutim, u odreenim sluajevima je to uraeno na iskljuiv nain
- mi se bavimo svojim, a oni neka se bave svojim. Na ovakav nain uenici se odgajaju jedni pored
drugih ne prepoznavajui univerzalnost temeljnih religijskih vrijednosti. To se dodatno potkrepljuje
primjerima u kojima se prezentiraju sadraji iz drugih zemalja (tipian primjer je dolazak Pape u
Hrvatsku, u kojima nisu ni spomenute Papine posjete Bosni i Hercegovini) ili naglaavanjem jedinstva
sa svim pripadnicima iste vjere, a ne naglaavajui jedinstvo sa ljudima koji su nam prvi susjedi, ali
nisu iste vjere (tipian primjer je naglaavanje Muslimana kao tolerantnih, ali se ta tolerancija stavlja u
kontekst odnosa sa drugim Muslimanima).
Trenutno razliitost u vjeri ili ne-vjeri u udbenicima vjeronauke tretira se kao problem. Time se dodatno
pojaavaju socijalne distance meu pripadnicima razliitih religija, kao i meu pripadnicima iste
religije. Problematinost razliitosti je posebno znaajna za ljude koji ne vjeruju u Boga. Oni su posebno
negativno okarakterizirani i predvia im se grozna sudbina nakon smrti. Koritenjem pridjeva kao to su
labilni, skloni laganju, pa ak i ubice, kod uenika/ca se dodatno razvija strah koji onemoguava
kritiko sagledavanje i tjera na stereotipna posmatranja svijeta oko sebe.
I vjeronauni udbenici, kao ni udbenici drugih predmeta, nisu osloboeni podravanja koncepta
ugroenosti. U udbenicima za sve tri vjeronauke pripadnici religije koja se izuava bivaju poduavani
o tome kako ne treba zaboravljati prolost, kako su njihovi preci stradali od pripadnika drugih religija
i kako ta opasnost uvijek prijeti onima koji zaborave to se ranije deavalo. Pri tome se uenicima
ne pruaju informacije o stradanjima pripadnika drugih religija, tako da se stie utisak da su samo
pripadnici njihove vjerske skupine bili izloeni stradanju.
Obzirom da udbenici vjeronauke obrauju i istoriju religije, nizom primjera u kojima se obrauju daljnja
i bliska prolost same religije provlae se politike poruke. Uenicima se daju jednostrane interpretacije
istorijskih dogaaja koje onemoguavaju bilo kakvo kritiko promiljanje. S druge strane, kritiko
promiljanje je jedan od preduslova i za razvoj zrele religioznosti. Kritiko promiljanje omoguava i da
se razazna ta je problem, te da se odabere rjeenje koje je, ne samo u skladu sa religijom, nego isto
toliko u skladu sa vremenom i kontekstom u kojem se to rjeenje donosi.
Broj primjera krenja osnovnih ljudskih prava ne zaostaje mnogo za brojem primjera neadekvatnih
prezentacija politikih opcija i primjera koji ne potiu kritiko miljenje. Oni se esto odnose na
176
diskriminaciju ena, kao i ljudi razliitih seksualnih orijentacija. Tako se npr. homoseksualnost stavlja u
istu ravan sa silovanjem. Posebno su opasni primjeri u kojima se kri pravo na mir. U ovim primjerima
rat i spremnost na pogibiju se glorifikuju kao najvei dokazi pripadnosti nekoj vjeri.
Kako poboljati udbenike vjeronauke u skladu sa konstruktivnim obrazovnim praksama?
1. Modifikacija trenutne nadlenosti za poduavanje predmeta vjeronauka kao pravno -

administrativna promjena u cilju poboljanja sadraja udbenika vjeronauke
Vjeronauka kao predmet trenutno ima specifian status u odnosu na sve ostale predmete, jer je u
iskljuivoj nadlenosti vjerskih institucija. S druge strane, iako vjerske institucije jesu najvei autoriteti
za pripremu nastavnog plana i programa vjeronauke shvaene kao iskljuivo konfesionalnog predmeta,
sadraj udbenika i poduavanje vjeronauke mora biti u skladu sa opredijeljenou za obrazovanje u
slubi rekonstrukcije drutva. Ona ne moe biti izuzeta iz pokuaja da se sadrajem udbenika potie
tolerancija, razumijevanje, solidarnost sa svima (a ne samo sa pripadnicima vlastite religije) i potivanje
ljudskih prava. To podrazumijeva izmjene u zakonskim i podzakonskim aktima kojima bi se regulisao
nadzor nad sarajem udbenika i nastavnim metodama od strane nadlenih Ministarstava i Prosvjetno
pedagokih zavoda. Kao i za druge predmete, sadraj udbenika treba da bude pregledan ne samo
od strane pedagoga eksperata, nego i od strane eksperata za pripremu sadraja kojima se potie
tolerancija i razumijevanje (npr. eksperti za potivanje ljudskih prava).
2. Poboljanje sadraja udbenika kako bi bili u skladu sa Okvirnnim zakonom i

reformskim Obeanjima:
2.1 U sadraju udbenika potrebno je promovirati svijest o pripadnosti BiH kroz:

Prezentiranje primjera iz BiH,
Uvoenje lekcija u udbenike svih vjeronauka u kojima se izuavaju osnove drugih religija u BiH sa
posebnim naglaskom na univerzalnosti religijskih poruka,
Usmjeravanje uenika na razumijevanje i toleranciju meu svim ljudima, i
Ukazivanje na zajedniko nasljee i meu-konfesionalne odnose i saradnju
2.2 Sadraj udbenika treba da podrava ravnopravnost svih ljudi koji ive u BiH. To podrazumijeva da
se uenicima prezentiraju karakteristike drugih religija i naglaavajui da su to sve ravnopravne religije
na podruju Bosne i Hercegovine.
2.3 Pozitivne vrijednosti i osobine moraju biti prezentirane kao univerzalne vrijednosti svojstvene ljudima
uopte. Sadraj u udbenicima ne smije sugerisati da odreene vrijednosti pripadaju samo istinskim
vjernicima ili vjernicima samo vlastite vjere, nego da su to univerzalne vrijednosti svojstvene svakom
ovjeku bez obzira na njegovu vjersku pripadnost.
2.4 Iako trenutno u udbenicima vjeronauke dominiraju sadraji kojima se religijska razliitost postavlja
kao problem, ovaj predmet moe znaajno doprinijeti posmatranju razliitosti kao bogatstva.

2.6 Sadraj udbenika ne smije podravati stav o stalnoj ugroenosti ime se poveava socijalna
distanca u drutvu. Ukoliko se prezentira stradanje jedne skupine, uenicima treba pruiti i injenice o
stradanjima drugih skupina to bi omoguilo kritiko sagledavanje dogaaja i poloaja razliitih skupina
u razliitim istorijskim okolnostima.
2.7 Bez obzira na specijalan karakter izuavanja religije i njenih aspekata, uenicima treba pruiti
informacije u kojima se religija stavlja u drutveni kontekst, te informacije o zloupotrebi religije u
odreenim istorijskim periodima. Za dogaaje koji se razliito tumae u razliitim izvorima treba
ponuditi ta tumaenja kako bi uenici mogli razumjeti kontraverzu i donijeti svoj stav o dogaaju.
2.8 Posebnu panju treba obratiti na manjine i njihov poloaj. Obrazovni sistem u svim svojim
segmentima, posebno u sadraju udbenika mora promovirati jednakopravnost manjina.
5.5 Nalazi za sve predmete

5.5.1 Komparativna analiza kriterija za nacionalnu grupu predmeta i vjeronauku
U narednoj tabeli dati je pregled odnosa broja negativnih i pozitivnih primjera u analiziranim
udbenicima. Iz tabele se moe vidjeti koliko puta je vie negativnih primjera u odnosu na pozitivne -
npr. za maternji jezik je 15, 9 puta vie negativnih primjera u odnosu na pozitivne.
Tabela 4:
odnos odnos odnos odnos
Odnos broja pozitivnih i
negativnih primjera u analiziranim maternji istorija geografija vjeronauka
udbenicima
Podjednak tretman - Isticanje 15,9 5,9 6,8 4,7
Poticanje - nepoticanje osjeaja
33,5 15,0 8,9 22,3
pripadnosti
2,2 0,3 1,9 3,0
- posmatrana kao problem
Kritiki prikazi - stereotipni prikazi 92,1 9,3 28,7 11,2
Naglasak na ravnopravnosti -
22,7 20,7 42,5 25,0
naglasak na ugroenosti
Ljudska prava 8,9 5,7 8,6 2,6
Poticanje razvoja kritikog miljenja 0,7 3,2
Prisustvo politikih sadraja 2,3
Koliko se udbenicima nalazi pozitivnih primjera?
Generalno gledajui, primjera koji su u skladu sa Okvirnim zakonom i Obeanjima i koji su

identifikovani kao vrlo pozitivni u smislu promoviranja konstruktivnih obrazovnih praksi je malo.
Za sve predmete oni se u prosjeku pojavljuju oko 5 puta po udbeniku s tim to postoje znaajne
178
razlike po udbenicima u nekima su oni vrlo rijetki, dok su u nekima (npr. kada se izuava
nacionalna geografija ili istorija) ei.
Podjednak tretman najei je u udbenicima vjeronauke (oko 6 po knjizi). U geografiji i
maternjem jeziku njihov broj se ne razlikuje znaajno (oko 4 po knjizi), dok ih je u geografiji
najmanje (oko 3 po knjizi).
Poticanje osjeaja pripadnosti vrlo su rijetko zastupljeni primjeri kojima se uenicima razvija
osjeaj pripadnosti dravi Bosni i Hercegovini i osjeaj da svi imamo zajedniko kulturno nasljee i
tradiciju. U svim predmetima se pojavljuje manje od dva primjera po knjizi s tim da ih je u geografiji
najvie (1,9 po knjizi).
Razliitost kao bogatstvo se najee podstie u udbenicima vjeronauke i istorije (oko 3,5
po udbeniku). U udbenicima vjeronauke je uglavnom vezana za ovjeka i njegove individualne
karakteristike, te za univerzalnost Boje poruke, dok je u udbenicima istorije vezana za istorijski
kontekst i poloaj bh. naroda kroz istoriju. U geografiji i maternjem jeziku su ovi primjeri vrlo rijetki
(ispod 2 po udbeniku).
Kritiki prikazi Najvie ih je u udbenicima vjeronauke (oko 3,2) zahvaljujui uglavnom kritikim
prikazima istorije katolike crkve. U istoriji se pojavljuju u tumaenjima istorijskih dogaaja, dok ih
je u druga dva predmeta zanemarivo mali broj.
Naglasak na ravnopravnosti u svim predmetima zanemarivo mali broj (manje od jednog primjera
po udbeniku)
Prisustvo politikih sadraja Politiki sadraji u pozitivnom kontekstu pojavljuju se samo u
udbenicima istorije. U drugim udbenicima nisu identifikovani primjeri pozitivnih prezentacija
politikih sadraja.
Poticanje razvoja kritikog miljenja U ovom kriteriju se jedino u maternjem jeziku pojavljuju
pozitivni primjeri i to oko 2 po udbeniku. U ostalim predmetima nisu identificirani dijelovi kojima
se kod uenika aktivno potie kritiko promiljanje.
Potivanje individualnih, grupnih i drugih ljudskih prava vjeronauka znaajnim brojem primjera
(oko 3,5 po udbeniku) nastoji da promovie univerzalna ljudska prava. Kod ostalih predmeta broj
pozitivnih primjera potivanja ljudskih prava je zanemarivo mali.
Koliko se u udbenicima nalazi negativnih primjera?
Iako je ve ranije napomenuto da su u okviru pozitivnih primjera identifikovani oni koji na najbolji nain
promoviu konstruktivne obrazovne prakse, te da se u udbenicima nalazi veliki dio primjera koji su
prihvatljivi sa stanovita obrazovanja za otvoreno drutvo, broj negativnih primjera je tako veliki da je
nemogue ne izvriti komparaciju broja eksplicitno pozitivnih i negativnih primjera. Izuzimajui iz analize
ekstremne sluajeve u kojima je broj pozitivnih primjera bio manji od 1 po udbeniku pri emu se
dijeljenjem sa brojem negativnih primjera dobivaju nerealno visoka vrijednost odnosa, broj negativnih
primjera je i do 10 puta vei u odnosu na broj pozitivnih primjera. Taj odnos u korist negativnih primjera
je najvei u maternjem jeziku, a potom u istoriji, geografiji i vjeronauci.
Isticanje od svih BiH tema Isticanje je najei sadraj u udbenicima geografije, istorije i
maternjeg jezika. U sva tri predmeta ovo je prvorangirani kriterij po broju negativnih primjera,
dok je u vjeronauci to drugo rangirani kriterij iza stereotipnih prikaza. Stoga se moe zakljuiti
da su udbenici nacionalne grupe predmeta u ovom trenutku jako usmjereni na isticanje jednog

naroda, jednog dijela drave, jedne religije, jedne kulturne tradicije i to one koja pripada veinskom
stanovnitvu na teritoriji na kojoj se upotrebljavaju udbenici. Uenici se aktivno usmjeravaju na
izuavanje samo svog. Ovo je potvreno i u Istraivanju stavova o vrijednostima u obrazovanju
u kojem je preko polovine uenika izjavilo da izuavaju istoriju, kulturu i tradiciju samo jednog
naroda. Daleko najvei broj ovih primjera je u maternjem jeziku, potom u vjeronauci, zatim istoriji i
geografiji.
Nepoticanje osjeaja pripadnosti ovo je drugo-rangirani kriterij po broju negativnih primjera za
geografiju, istoriju i maternji jezik, a tree rangirani u vjeronauci. Razlike u broju ovih primjera po
predmetima nisu znaajne, s tim da ih je neto vie u maternjem jeziku, potom u istoriji, geografiji
i vjeronauci. Moemo zakljuiti da udbenici nacionalne grupe predmeta ne doprinose znaajno
razvijanju osjeaja pripadnosti dravi Bosni i Hercegovini i njenom cjelokupnom nasljeu kao
zajednikom za sve graane.
Razliitost posmatrana kao problem Kvantitativno posmatrajui, broj primjera u kojima se
razlike prezentuju kao problem za razvoj i napredak drutva nije tako velik kao to je to u prva
dva kriterija. Meutim, njihove poruke su (kao to se vidi u pojedinanim izvjetajima gdje su
prikazani primjeri ovog kriterija) toliko razarajue da se kao takve nipoto ne smiju nai u buduim
udbenicima nacionalne grupe predmeta. U svim predmetima ovo je kriterij koji ima najmanji broj
negativnih primjera, s tim da ih je najvie u vjeronauci (oko 10) i uglavnom se odnose na tretman
drugih vjera, kao i tretman ljudi koji ne vjeruju u Boga, te maternjem jeziku (oko 4) i odnose se na
tretiranje jezika koji se govore u BiH.
Stereotipni prikazi Tree-rangirani kriterij u okviru BiH tema za geografiju i istoriju, etvrti za
maternji jezik, a prvorangirani u vjeronauci. Posmatrano izmeu predmeta, u vjeronauci ih je daleko
najvie (2 puta vie nego u istoriji i maternjem jeziku), dok ih je u geografiji najmanje. Iz prosjenog
broja primjera stereotipnih prikazivanja vidimo da udbenici nacionalne grupe predmeta aktivno
razvijaju i stabiliziraju vaee auto- i hetero-stereotipe prema vlastitom narodu i prema drugim
narodima. U udbenicima vjeronauke tu su i stereotipi prema pripadnicima drugih vjera kao i
ljudima koji ne vjeruju u Boga.
Naglasak na ugroenosti i diskriminacija kriterij na etvrtom mjestu po broju primjera u svim
predmetima. Njihov broj je vrlo znaajan. U maternjem jeziku ih je najvie, s tim da se najvie
potencira ugroenost naroda i jezika. Slijedi vjeronauka sa primjerima ugroenosti vlastite vjere i
pripadnika te vjere, a onda dolaze istorija i geografija sa primjerima ugroenosti naroda. Unutar
ovog kriterija se onda jo i diskriminiu drugi narodi kako bi se ouvala pozitivna slika o vlastitom
narodu kao iskrenom i potenom, starosjediocima ovih prostora ili u pravoj vjeri.
Prisustvo politikih sadraja teko je rei da negativni primjeri unutar drugih kriterija nisu
prisustvo politikih sadraja jer su u biti oni usmjereni na pripremanje uenika za ivot u
okruenju u kojem je nacionalni identitet najbitnija odrednica individualnog identiteta. Ali,
posmatrajui politike sadraje u uem kontekstu interpretacije dnevnopolitike situacije i njenih
antecedenata kroz istoriju vidimo da takvih sadraja nema mnogo. Najei su u vjeronauci (oko 9
po udbeniku) i preteno se odnose na poloaj odreene vjere unutar drutva i mjesta kojeg bi ona
trebala da zauzima. Potom slijedi istorija sa oko 4 primjera po udbeniku. To su primjeri u kojima se
objanjavaju politiki procesi i situacije kroz istoriju, naravno sa interpretacijama koje su u skladu
sa dnevnom politikom naroda koji je veinski na teritoriji na kojem se koristi udbenik. Pri tome se
uenicima ne nude alternativna objanjenja tako da ovi primjeri ukazuju i na injenicu da udbenici
ne potiu kritiko miljenje kod uenika.
180
Poticanje razvoja kritikog miljenja kada bismo sudili po udbenicima za nacionalnu grupu
predmeta, mogli bismo rei da na obrazovni sistem uope nema definisan cilj da razvija kritiko
razmiljanje kod uenika. U istoriji i vjeronauci nije identifikovan ni jedan pravi primjer poticanja
kritikog promiljanja, a i u jednom i u drugom predmetu identifikovan je veliki broj primjera (u
istoriji oko 17, a u vjeronauci oko 12,5 po udbeniku) u kojima se uenicima nude interpretacije
kao prave istine. U geografiji je broj ovih primjera mali (oko 1,5 po udbeniku) dok u maternjem
jeziku imamo jedinstvenu situaciju da je broj pozitivnih primjera vei od broja negativnih primjera.
Ovakva situacija u kojoj uenici ue o fenomenima iz samo jednog ugla samo podrava njihovo
nesnalaenje u shvatanju odnosa u Bosni i Hercegovini i nemogunost da razumiju stavove drugih.
5.5.2 Komparativna analiza prema razredima
U kojim je razredima najprisutnija prezentacija sadraja koji ne idu u prilog konstruktivnoj obrazovnoj praksi?
U udbenicima za peti razred generalno nema mnogo negativnih primjera. Situacija se mijenja sa
ulaskom u esti razred. Dok u istoriji jo uvijek ne nalazimo tako veliki broj negativnih primjera (jer
se obrauje period do dolaska Osmanlija na prostore BiH) u maternjem jeziku i vjeronauci u estom
razredu imamo najvei broj negativnih primjera. U istoriji se broj primjera postepeno poveava, a
svoju kulminaciju doivljava u prva dva razreda srednje kole. U geografiji je najvei broj negativnih
primjera u 9. razredu u kolama koje rade po srpskom NPP, dok ostali uglavnom negativne primjere
imaju u udbenicima za srednju kolu. U vjeronauci nakon kulminacije u estom razredu, broj negativnih
primjera se smanjuje, ali i dalje ostaje znaajan (skoro 20 po udbeniku) do kraja osnovne kole. Slino
je i u maternjem jeziku. Nakon estog razreda broj negativnih primjera opada, ali ostaje znaajan
do kraja osnovne kole. U srednjoj koli broj negativnih primjera je manji nego u osnovnoj. Moemo
zakljuiti da su udbenici maternjeg jezika, vjeronauke i geografije za osnovu kolu destruktivniji od
onih za srednju kolu, dok je kod udbenika istorije situacija obrnuta udbenici za srednju kolu sadre
mnogo vie negativnih primjera nego oni u osnovnoj koli.
5.5.3 Komparativna analiza prema nastavnim planovima i programima
U tabeli ispod dati su rezultati prosjenog broja primjera po svim kriterijima u pojedinim
nastavnim planovima i programima.
bosanski NPP hrvatski NPP srpski NPP Tabela 5:

Prosjean broj primjera po svim
Odnos geografija 1,0 5,1 23,7 kriterijima u nastavnim planovima i
programima
Odnos istorija 2,1 20,2 8,1
Odnos maternji jezik 8,8 9,6 19,8
Odnos vjeronauka 13,2 2,7 40,0
ODNOS UKUPNOG BROJA NEGATIVNIH I
2,4 13,8 9,2
POZITIVNIH PRIMJERA

Gledajui sve udbenike za pojedine Nastavne planove i programe iz tabele se vidi da je odnos izmeu
broja negativnih i pozitivnih primjera najpovoljniji u udbenicima za bosanski plan i program. Nakon
toga, u ukupnom poretku, slijede udbenici za srpski nastavni plan i program, pa udbenici za hrvatski
nastavni plan i program. Najmanji broj negativnih primjera i najbolji odnos pozitivnih i negativnih
primjera je evidentiran u udbenicima za bosanski NPP.
Komentar za predmete i odnose:
Maternji jezik
Odnos izmeu pozitivnih i negativnih primjera je najbolji kod udbenika bosanskog NPP-a, a najloiji u
udbenicima srpskog NPP-a. Najvie negativnih primjera imaju udbenici srpskog, pa hrvatskog i onda
bosanskog nastavnog plana i programa.
Istorija
U udbenicima istorije najnepovoljniji odnos je unutar hrvatskog nastavnog plana i programa zbog toga
to udbenici nisu prilagoeni koritenju u Bosni i Hercegovini. To pokazuje i broj primjera kojima se
ne potie osjeaj pripadnosti BiH nego dravi Hrvatskoj. Slijede udbenici srpskog nastavnog plana i
programa u kojima nepovoljnom odnosu najvie doprinose primjeri isticanja srpskog naroda i stereotipni
prikazi. U udbenicima za bosanski nastavni plani i program odnos je najpovoljniji, ali ipak ima dvostruko
vie negativnih od pozitivnih primjera zbog isticanja bonjakog naroda, kao i stereotipnih prikaza
bonjakog i drugih naroda.
Geografija
Odnos broja negativnih i pozitivnih primjera u udbenicima geografije je najnepovoljniji u okviru srpskog
nastavnog plana i programa. Ovom odnosu najvie doprinose primjeri neproporcionalne zastupljenosti
primjera iz Republike Srpske i ostatka drave Bosne i Hercegovine, te isticanje primjera iz drugih zemalja
nautrb primjera iz Bosne i Hercegovine, kao i primjeri kojima se potie pripadnost Republici Srpskoj, a
ne dravi Bosni i Hercegovini. Udbenici za hrvatski nastavni plan i program takoer sadre 5 puta vie
negativnih od pozitivnih primjera jer su sadraji velikim dijelom preuzeti iz udbenika iz Republike Hrvatske.
U udbenicima za bosanski plan i program podjednak je broj pozitivnih i negativnih primjera.
Vjeronauka
Najnepovoljniji odnos negativnih i pozitivnih primjera nalazimo u udbenicima pravoslavne vjeronauke,

a slijede udbenici islamske vjeronauke. Udbenici katolike vjeronauke imaju najpovoljniji odnos
negativnih i pozitivnih primjera, a ranije je istaknuto da su udbenici katolike vjeronauke najkvalitetniji,
odnosno da su najvie u skladu sa principima obrazovanja za otvoreno drutvo.
182
5.5.4 Analiza optih karakteristika udbenika
Kao to je naglaeno, udbenici su analizirani i putem upitnika konstruisanog na osnovu bitnih

karakteristika koje bi trebao imati dobar udbenik i koje su definisane u smjernicama za pripremu
udbenika iz istorije i geografije. U narednoj tabeli date su prosjene vrijednosti pojedinih karakteristika
udbenika kao i sveukupna ocjena kvaliteta (najnia ocjena je 1, a najvia 5).
Tabela 6:
Predmet Maternji jezik Istorija Geografija Vjeronauka Prosjena ocjena specifinih
karakteristika udbenika i ocjena
Vanjski izgled udbenika 3,1 3,4 3,7 3,5
opteg kvaliteta
Idejno grafiko rjeenje udbenika 3,5 3,8 4,1 3,8
Pedagoki standardi 3,5 3,8 3,5 3,1
Sadrajni aspekt udbenika 3,8 4,2 3,9 3,5
Razvoj kritikog miljenja 3,5 3,4 3,4 2,7
Opti kvalitet udbenika 3,5 3,5 3,7 3,3
Vidimo da se prosjene ocjene uglavnom nalaze izmeu 3 i 4, odnosno udbenici koji su se koristili u
kolskoj 2005/2006 su prosjeni i malo iznad prosjeni po svojoj kvaliteti.

6. Zakljuci
Na osnovu rezultata analize sadraja udbenika nacionalne grupe predmeta i vjeronauke za osnovne
i srednje kole koje su se koristile u nastavi u kolskoj 2005/2006 godini na podruju itave Bosne i
Hercegovine mogu se donijeti sljedei zakljuci:
1. U svim udbenicima se nalaze sadraji koji mogu posluiti kao pozitivni primjeri poduavanja
uenika o pripadnosti Bosni i Hercegovini i zajednikom naslijeu svih naroda koji ive na
prostoru BiH.
Iako se broj ovakvih primjera znaajno razlikuje po udbenicima i po razredima, ovo istraivanje
je identifikovalo dijelove sadraja koji mogu posluiti buduim autorima kao smjernice za izradu
udbenika koji su u skladu sa Zakonima i Obeanjima, te principima obrazovanja za otvoreno
drutvo.
Ali, rezultati analize ukazuju i na sljedee:
2. Udbenici nacionalne grupe predmeta i vjeronauke potiu segregaciju drutva jer su u svojoj osnovi
jednonacionalni i ne obezbjeuju znanje i vjetine za ivot u multikulturnom drutvu, te samim tim
nisu u skladu sa Zakonima i Obeanjima, kao ni sa principima obrazovanja za otvoreno drutvo.
Kao to analiza pokazuje, vladajue ideologije kroz sadraj udbenika aktivno doprinose stvaranju
antagonizama i daljnjoj dezintegraciji drutva. Iako to nije u podjednakoj mjeri prisutno u
udbenicima u bosnakom, hrvatskom i srpskom NPP, ipak ovi udbenici, naroito maternji jezik,
slue kao instrumenti za razdvajanje po nacionalnoj osnovi.
2.1 Udbenici su jednonacionalni i istiu kulturu i tradiciju samo jednog naroda
To znai da se sadrajem udbenika uenici usmjeravaju na upoznavanje samo svog naroda,

njegove istorije, kulture i tradicije. Uenici nemaju priliku da se dovoljno upoznaju sa bitnim
odrednicama i drugih naroda i dijelova drave. I upravo ta injenica da uenici ne upoznaju
druge utie na to da pripadnike drugih naroda, kao i dijelove svoje domovine doivljavaju kao
strane.
Udbenici nacionalne grupe predmeta i vjeronauke ne razvijaju svijest o pripadnosti Bosni i Hercegovini
Iako ovaj zakljuak nije podjednako relevantan za sve udbenike, veina udbenika ne doprinosi
razvijanju osjeaju pripadnosti Bosni i Hercegovini. Naprotiv, udbenici ee potiu ili osjeaj
pripadnosti jednom dijelu BiH ili susjednim zemljama.
2.3. Udbenici nacionalne grupe predmeta i vjeronauke sadre dijelove koji razliitosti u BiH
interpretiraju primarno kao problem, a vrlo rijetko kao bogatstvo ili potencijal
184
Ovim sadrajima se potie stav da je ivot u multikulturnom drutvu komplikovan jer drutvene
grupe imaju razliite vrijednosti, oekivanja i tradiciju koje nisu komplementarne. Time se
podravaju stavovi vladajuih ideologija o nemogunosti zajednikog ivota na ovim prostorima.
2.4. U udbenicima se koriste stereotipni prikazi naroda BiH kako bi se odrala i dodatno razvijala
pozitivna slika o vlastitom narodu i negativna slika o drugim narodima.
Udbenici za sva tri nastavna plana i programa koriste definisane autostereotipe kako bi vlastiti
narod prikazali u pozitivnom svjetlu bez ostavljanja mogunosti uenicima da kritiki promiljaju o
poloaju i karakteristikama svog naroda. U isto vrijeme drugi narodi se prikazuju kroz uobiajene
heterostereotipe koji dodatno uvruju stav da smo mi drugaiji od njih sa tendencijom da taj
stav dobije status istine. Stereotipni prikazi su posebno tipini u udbenicima vjeronauke.
2.5. Udbenici nacionalne grupe predmeta istiu ugroenost vlastitog naroda od strane druge
naroda koji ive na podruju Bosne i Hercegovine
U udbenicima se koriste sadraji u kojima se uenici poduavaju o istorijskoj ugroenosti vlastitog

naroda koji je opstao zahvaljujui svojim voama, te se to istie kao nauena lekcija iz prolosti
koja treba da bude vodilja za odnose izmeu naroda u budunosti.
2.6. Udbenici nacionalne grupe predmeta u svom sadraju nemaju preveliki broj primjera koji se
mogu tretirati kao eksplicitni politiki sadraji.
Ipak, moe se rei da sadraji identifikovani u okviru drugih kriterija jesu implicitni politiki sadraji
kojima se podravaju stavovi vladajuih politikih ideologija.
2.7. Udbenici nedovoljno potiu razvoj kritikog miljenja kod uenika
U udbenicima se nalazi jako mali, skoro zanemarivi broj sadraja koji uenicima omoguava
dobivanje informacija iz vie izvora ili sagledavanje problema iz razliitih uglova. Interpretacije
se uglavnom serviraju kao gotove istine bez mogunosti njihovog propitivanja. Gotovo da nema
sadraja kojima se potie razmiljanje o kontraverznim temama bez prosuivanja drugih.
2.8. U udbenicima se nalazi znaajan broj primjera kojima se kre osnovna individualna i grupna
ljudska prava. U isto vrijeme, jako malo primjera za promociju univerzalnih ljudskih prava.
U udbenicima se nalazi znaajan broj sadraja kojima se diskriminiu pojedine drutvene grupe
ime se ne doprinosi promociji ljudskih prava kao osnove za formiranje zdravih odnosa unutar
multikulturnih zajednica.
3. Udbenici ne potiu inkluziju u obrazovanju
Zakoni i dokumenti koji se odnose na obrazovni sistem promoviu inkluziju sve djece u zvanini
obrazovni sistem. Ipak, sadraj udbenika ne odraava proces inkulzije. Uenicima se ne nude

sadraji koji bi potakli uenike na formiranje pozitivnog stava o jednakosti grupa koje su trenutno
diskriminovane unutar zvaninog obrazovnog sistema kako bi se oni kao njihove kolege u razredima
pripremile za prihvatanje naroito djece sa posebnim potrebama. Osim toga, injenica da se u
udbenicima nalaze diskriminirajui sadraji, posebno prema manjinama, ne doprinosi stvaranju
pozitivnog stava prema inkluziji unutar uenike populacije. U ovom obliku udbenici imaju iskljuivo
vaspitnu funkciju, dok je odgojna funkcija (koja ukljuuje razvoj emocija, stavova i motivacije)
zanemarena.
3.1. Udbenici svojom koncepcijom ne podravaju individualizovani pristup neophodan za

ukljuivanje posebnih grupa uenika u zvanini obrazovni sistem
Udbenici su pripremljeni tako da ne omoguavaju individualizovani pristup uenju, a posebno ne

za djecu sa posebnim potrebama. Ubudue, udbenici i pratea literatura treba da budu pripremani
tako da omoguavaju uenicima koji dolaze u kolu u okviru procesa inkluzije da savladaju
predvieno gradivo.
3.2. Udbenici ne tretiraju pitanja manjina, posebno Roma.
Udbenici su skoro u potpunosti fokusirani na tri konstitutivna naroda. Nacionalne manjine,

posebno Romi nisu dobili adekvatan prostor i tretman unutar udbenika. Oni se skoro pa i ne
spominju, niti u pozitivnom niti u negativnom kontekstu. Kao da ne postoje. U biti sadraj udbenika
je samo jedan od primjera ekskluzije manjina u obrazovnom sistemu.
4. Udbenici su u prosjeku ispod optimalnog nivoa po svojim karakteristikama bitnim za usvajanje

znanja i motivaciju uenika
Udbenici moraju biti podignuti na vii nivo kako bi uenicima omoguili lake usvajanje znanja
i razvoj kritikog promiljanja, kao i motivisali uenike za rad. Udbenici neadekvatnih grafikih
rjeenja, sa tekstom u kojem su date gomile injenica i gdje najvanije injenice nisu oznaene, sa
zastarjelim fotografijama ne potiu uenikovu radoznalost i motivaciju da izuava sadraj predmeta.
4.1. Postoje znaajne varijacije u kvaliteti udbenika.
Varijacije u kvaliteti udbenika imaju i svoje implikacije kada govorimo o podjednakom pristupu
kvalitetnom obrazovanju. Slabiji kvalitet udbenika utie na kvalitet znanja i vjetina koje uenici
stiu koritenjem tog udbenika. Razlike u kvaliteti udbenika utiu i na razliitu motivaciju za
izuavanjem predmeta.
186
7. Preporuke
Na osnovu rezultata ovog istraivanja moemo definisati niz preporuka za unapreenje kvaliteta
udbenika i njihovog kreiranja u skladu sa Zakonima i Obeanjima, te principima obrazovanja za
otvoreno drutvo.
Posebne ciljne grupe kojima su preporuke upuene su kljuni akteri u kreiranju, odobravanju i
tampanju udbenika.
7.1. Preporuke za Ministarstva obrazovanja i komisije za odobravanje udbenika
Revidirati sadraj udbenika nacionalne grupe predmeta, poto su oni mehanizam za segregaciju
po nacionalnoj osnovi.
U reviziji treba razmotriti i sadraj Zajednike jezgre nastavnih planova i programa, i naroito
predmeta kao to su maternji jezik, istorija i geografija, i doi do efikasnijih rjeenja u inkluzivnom,
multiperspektvinom pristupu prezentovanja raznorodnih sadraja.
Naravno, svima je jasno da ovdje nema jednostavnih rjeenja i da je potrebno pronai model u
kojem e uenici uiti o svom porijeklu, ali mu interpretacije ne smiju biti ponuene kao jedine
prave istine. Sadraji koji izazivaju kontraverzna miljenja trebaju biti tako i prezentovani i uenici
potaknuti na razmiljanje. Ovakav model bi vremenom omoguio shvatanje pozicije drugog i
prevazilaenje barijera koje sada postoje meu narodima u BiH.
U ocjenu kvaliteta udbenika prije njegovog odobravanja trebaju biti ukljueni strunjaci pedagozi,
psiholozi, te eksperti iz oblasti ljudskih prava, kako odgojna funkcija udbenika ne bi bila zanemarena.
7.2. Preporuke za Pedagoke zavode

Pedagoki zavodi, kao institucije u kojima je nagomilano ogromno iskustvo vezano za praenje
i kontrolu nastavnog procesa i nastavnog osoblja treba da dobije aktivnu ulogu u kreiranju
udbenika, te da putem svojih savjetnika pomau nastavnicima u integraciji principa obrazovanja
za otvoreno drutvo u okviru svojih predmeta.
7.3. Preporuke za izdavae i autore udbenika

Kreiranje udbenika treba biti timska aktivnost koja ukljuuje od samog poetka profesionalce iz
oblasti za koju se priprema udbenik, metodologije za tu oblast, pedagoge, nastavnika iz prakse,
grafike dizajnere i lektore.
Ova preporuka se posebno odnosi na ukljuivanje nastavnika iz prakse jer su oni ti koji najbolje poznaju
kako uenici usvajaju pojedine sadraje i to im privlai panju. Njihovi komentari su od neprocjenjive
vrijednosti za izradu dobrog udbenika jer ga, na kraju, oni moraju koristiti.
Koristiti smjernice za izradu udbenika

U smjernicama za pripremu udbenika geografije i istorije dati su vrlo jasni kriteriji koje treba da
ispunjava dobar udbenik. Uvijek treba imati na umu i odgojnu funkciju udbenika.
Potovati osnovne principe usvajanja znanja
Treba stalno imati na umu da uenicima ne treba znanje radi znanja, posebno u dananjem
promjenjivom svijetu rada. U tom smislu, udbenik treba da podrava sve nivoe izgradnje znanja:
usvajanje injenica, objanjavanje, aplikacija u stvarnom ivotu, analiza sinteza i evaluacija. Takvo
znanje e ueniku omoguiti da se snalazi u ivotu i donosi na informacijama bazirane odluke koje se
tiu njega/nje i njegove/ne budunosti.
U udbenike uvesti i druge narode i manjine koji ive na prostorima BiH, kao i sadraje koji e
potai razvoj pozitivnog stava prema djeci sa posebnim potrebama
Inkluzija nikada nee moi postii one efekte koji bi se oekivali u idealnim uvjetima ako se kroz sadraj
udbenika (i posljedino rada u razredu) ne bude radilo na izgradnji pozitivnog stava prema manjinama,
posebno Romima, i djeci s posebnim potrebama. Jer, uzalud sva oprema koju obezbijedimo za dijete sa
posebnim potrebama ukoliko s njim ne eli nitko da se drui kada nisu na asu.
Provedu istraivanje o kvaliteti rjeenja kako bi uenici stvarno prihvatili udbenike i kako bi sva
djeca imala podjednak pristup kvalitetnom obrazovanju
Uenici su krajnji korisnici produkta o kojem se govori u itavom ovom izvjetaju. Kao takvi zasluuju da
imaju svoju rije u donoenju odluke o tome kako e njihov udbenik izgledati kako bi ga doivjeli kao
neto svoje. Dakle, koristei metode istraivanja u marketingu potrebno je odrediti koje je to rjeenje
koje se krajnjim korisnicima najvie dopada i koje e sa zadovoljstvom koristiti.
7.4. Preporuke za nastavnike

Treba da razviju svijest o iroj drutvenoj vanosti onoga to ona/on poduava za uenikov kasniji
ivot i za drutvo u cjelini obrazovanje kao javno dobro
Nastavnici danas moraju biti aktivni promotori onoga to poduavaju. To znai da, ukoliko elimo da
djeca savladaju gradivo iz nekog predmeta na pravi nain, tako da ga moe koristiti u budunosti,
onda moramo razmiljati o drutvenoj vanosti onoga to poduavamo. Jedna lekcija iz istorije moe
biti prekretnica za uenikovo opredjeljivanje u buduem ivotu i nastavnici u toku nastavnog procesa
moraju raditi na osvjetavanju procesa poduavanja i razmiljati ne samo o tome to radim danas? i
Kako ja to radim?, nego i Zato i koja je svrha poduavanja?.
Aktivno uee i uticaj na rad izdavaa i ministarstava
Nakon godina provedenih u nastavi i sa uenicima, nastavnici predstavljaju najvaniji izvor informacija
o tome kako udbenik treba da izgleda i kako treba da obrauje pojedine nastavne jedinice. Stoga
nastavnici trebaju biti aktivno ukljueni u rad izdavaa na pripremi knjiga, te ministarstava i drugih
relevantnih komisija na ocjeni udbenika.
188
Izvori
Apple, M.W. (1996) Cultural Politics and Education. Teachers College Press. Teachers College,
Columbia University
Apple, M.W. (2004) Ideology and Curriculum. New York: RoutledgeFalmer
Bush, K.D. and Saltarelli, D. (eds) (2000) Two Faces of Education in Ethnic Conflict: Towards a
Peacebuilding Education for Children. UNICEF Innocenti Research Centre. Florence, Italy
Denis Durand de Bousingen (1999) Lessons in History: The Council of Europe and the Teaching of
History. Strasbourg: Council of Europe Publishing
FOD BiH (2006) Strategija programa za obrazovanje u periodu 2006. 2008. godina
FOD BIH (2007) Istraivanje stavova uenika i roditelja o vrijednostima u obrazovanju
Inicijativa i civilna akcija (ICVA) (2006) Izvjetaj nevladinih organizacija o implementaciji mjera i
aktivnosti u okviru Srednjorone razvojne strategije BiH i ostvarivanju prava iz oblasti: obrazovanja,
socijalne zatite i okolia.
Kodelja, Z. i Bassler, T. (2004) Religija i kolovanje u otvorenom drutvu: Institut otvoreno drutvo,
Ljubljana, Slovenija
Kreso, A. (2004) Ustav i obrazovanje u BiH. http://www.soros.org.ba/pravo_ustav_bih_01.htm
Kuburi, Z. and Moe, C. (eds) (2006) Religion and Pluralism: Comparative Approaches in the Western
Balkans, Centre for Empirical Researches on Religion. Novi Sad, Serbia
Minority Rights International, Education in Multi-Ethnic Societies of Central and Eastern Europe, at
http:/minorityrights.org
Organizacija za sigurnost i saradnju u Evropi (OSSE) (2002) Poruka graanima Bosne i Hercegovine -
Reforma obrazovanja
Perry, V. (2003) Reading, Writing and Reconciliation: Educational Reform in Bosnia and Herzegovina,
European Centre for Minority Rights, ECMI Working Paper #18.
Slubeni list Bosne i Hercegovine 18/03. Okvirni zakon o osnovnom i optem srednjem obrazovanju
Slubeni list Bosne i Hercegovine 05/07. Smjernice za pisanje udbenika historije i geografije

Stradling, R. (2004) Kako predavati historiju 20. vijeka Vijee za kulturnu suradnju, Izdavatvo Vijea
Evrope
iber, I. (1998) Osnove politike psihologije. Politika kultura, nakladno istraivaki zavod, Zagreb
uica, M. (2002) Analiza kolskih udbenika iz predmeta Istorija koji obrauju period srednjeg veka,
South-East Europe Textbook Network, Serbia preuzeto sa http://www.ffzg.hr/seetn/states/serbia/
index.html
Tawil, S. And Harley, A. (eds) (2004) Education, Conflict and Social Cohesion, UNESCO International
Bureau of Education, Geneva
The Council of Ministries of Bosnia and Herzegovina (2003) The Poverty Reduction Strategy for the
period of 2003-2007
Torsti, P. (2003) Divergent Stories, Convergent Attitudes: A Study on the Presence of History, History
Textbooks and the Thinking of Youth in Post-War Bosnia and Herzegovina, Helsinki: Taifuuni
United Nation Educational, Scientific and Cultural Organization (UNESCO) (1999) Guidebook on
Textbook Research and Textbook Revision
United Nation Educational, Scientific and Cultural Organization (UNESCO) (2000) Obrazovanje za sve:
ispunjavanje naih kolektivnih obaveza, Svjetski obrazovni forum, Dakar, 2000
United Nation Educational, Scientific and Cultural Organization (UNESCO) (2000) Education for All:
National Report for B&H.
190
Prilozi
Prilog 1- Lista udbenika koji su bili predmet analize
1.1 Lista udbenika za maternji jezik
Mjesto i
Razred Naziv udbenika Autor Izdava
godina izdanja
Pravopis srpskog jezika, Zavod za Istono

0 Milorad Dei 38
Puno ime Zavoda glasi: Zavod za udbenike
kolsko izdanje udbenike 38
Sarajevo, 2005 i nastavna sredstva Istono Sarajevo
0 Pravopis Bosanskog jezika Senahid Halilovi Dom tampe Zenica, 2004
Mali pravopisni prirunik uz

0 udbenike Hrvatski jezik 7 i Zvonimir Dikli Tiskarna Znanje d.d. Zagreb, 2005
Hrvatski jezik 8
Srpski jezik i kultura

Milo Kovaevi, Istono
5 izraavanja za 5. razred Zavod za udbenike
Drago Teanovi Sarajevo, 2005
osnovne kole
itanka za 5. razred osnovne Branko Savi, Vuk Istono

5 Zavod za udbenike
kole Milatovi, Petar akovi Sarajevo, 2005
Zvonimir Dikli, Branka

5 Moj Hrvatski 5 Znanje Mostar, 2004
Jankovi, Marija Zelenika
Stjepko Teak, kolska naklada

5 Moj hrvatski 5 Lada Kanajet, Mostar i kolska Mostar, 2005
Marija Musa knjiga Zagreb
itanka za 5. razred osnovne

5 Aia Softi Sarajevo Publishing Sarajevo, 2004
kole
Salko Gazibara, Bosanska rije,

5 Na jezik 5 Sarajevo, 2004
Zdravka Zeki Sarajevo
Muhidin Danko, Bosanska rije,

5 itanka 5, Od zlata jabuka Sarajevo, 2003
eljko Ivankovi Sarajevo
Bosanska rije,
6 Na jezik Zdravka Zeki Sarajevo, 2004
Sarajevo
itanka za 6. razred osnovne Muhidin Danko, Bosanska rije,

6 Sarajevo, 2003
kole eljko Ivankovi Sarajevo
itanka za 7. razred sa
Alija H. Duboanin, Bosanska rije,
6 integrisanim nastavnim Sarajevo, 2005
Mirsad Beirbai Sarajevo
jezgrama

Mjesto i
godina izdanja

Branko Savi Sarajevo, 2005
osnovne kole
itanka za 6. razred osnovne V. Gakovi, S.Stefanovi, Istono

6 Zavod za udbenike
kole S.Liina, L.ekara Sarajevo, 2005
Stjepko Teak, Zvonimir

6 Moj Hrvatski 6 Znanje Mostar, 2004
Dikli, Marija Zelenika
kolska naklada
Milan Paun,
6 Uimo hrvatski jezik 6 Mostar i kolska Mostar, 2005
Marko Toki
knjiga Zagreb
Zvonimir Dikli, kolska naklada

6 Hrvatska itanka 6 Joa Skok, Mostar i kolska Mostar, 2005
Marija Putica knjiga Zagreb
Jasminka Bujanovi,
6 Bosanski jezik 6 Sarajevo Publishing Sarajevo, 2004
Neara Rai
Bosanski jezik, udbenik za 6.

6 Selma Kopi Sarajevo Publishing Sarajevo, 2005
razred osnovne kole

kole

osnovne kole
itanka za 7. razred osnovne S. Stefanovi, V.Gakovi, Istono

7 Zavod za udbenike
kole L.ekara, S.Liina Sarajevo, 2005
Dragutin Rosandi,
7 Moj hrvatski 7 Zvonimir Dikli, Znanje Mostar, 2005
Marija Zelenika
Stjepko Teak, kolska naklada

7 Moj hrvatski 7 Zorica Klini, Mostar i kolska Mostar, 2005
Marija Musa knjiga Zagreb
Bosanska rije,
7 eljko Ivankovi Sarajevo, 2004
kole
Sarajevo
Zvonimir Dikli, kolska naklada

7 Hrvatska itanka 7 Joa Skok, Mostar i kolska Mostar, 2005
eljko Ivankovi knjiga Zagreb
196
Mjesto i
godina izdanja
Na jezik 7, udbenik za 7.
7 Dafer Avdi Sarajevo Publishing Sarajevo, 2004
razred osnovne kole
7 Hanka Vajzovi Sarajevo Publishing Sarajevo, 2004
razred osnovne kole

kole

osnovne kole
Luka ekara,
itanka za 8. razred osnovne Svetozar Liina, Istono
8 Zavod za udbenike
kole Stevan Stefanovi, Sarajevo, 2005
Vojislav Gakovi
Stjepko Teak,
8 Moj hrvatski 8 Zorica Klini, Marijan kolska naklada Mostar, 2005
Bacan, Katica Krei
Zvonimir Dikli, D
8 Moj hrvatski 8 ragutin Rosandi, Znanje Mostar, 2005
Marija Zelenika
Joa Skok, Ante Been,

8 Hrvatska itanka 8 kolska naklada Mostar, 2005
eljko Ivankovi
8 Hanka Vajzovi Sarajevo Publishing Sarajevo, 2003
razred osnovne kole

kole

osnovne kole
itanka za 9. razred osnovne S.Liina, L.ekara, Istono

9 Zavod za udbenike
kole V.Gakovi, S. Stefanovi Sarajevo, 2005
Teorija knjievnosti za
Vuk Milatovi, Istono
0 gimnazije i druge srednje Zavod za udbenike
kole
itanka za I razred gimnazije

Vuk Milatovi i Istono
I i etverogodinjih strunih Zavod za udbenike
kola

Mjesto i
godina izdanja
kolska naklada
I itanka za I razred gimnazije Skupina autora Mostar i kolska Mostar, 2005
knjiga Zagreb
itanka za I razred Svetozar Liina, Istono

I Zavod za udbenike
trogodinjih strunih kola Luka ekara Sarajevo, 2005
itanka za I razred Svetozar Liina, Istono

I Zavod za udbenike
trogodinjih strunih kola Luka ekara Sarajevo, 2001
Knjievnost za I razred
Istono
I gimnazije i srednjih strunih Duko Babi Zavod za udbenike
Sarajevo, 2005
kola
Na jezik 1, udbenik za I Remzija

I Sarajevo Publishing Sarajevo, 2004
razred gimnazije Hadiefendi-Pari
I itanka za I razred gimnazije Zdenko Lei Sarajevo Publishing Sarajevo, 2005
II itanka za II razred gimnazije Zdenko Lei Sarajevo Publishing Sarajevo, 2005
Cvijetin Ristanovi,
itanka za II razred gimnazije i Istono
II Branko Savi, Zavod za udbenike
strunih kola Sarajevo, 2005
Vuk Milatovi
itanka za II razred Vojislav Gakovi, Istono

II Zavod za udbenike
trogodinjih strunih kola Stevan Stefanovi Sarajevo, 2001
kolska naklada
II itanka za II razred gimnazije Skupina autora Mostar i kolska Mostar, 2005
knjiga Zagreb
Knjievnost za II razred
Istono
II gimnazije i srednjih strunih Duko Babi Zavod za udbenike
Sarajevo, 2005
kola
itanka za III razred gimnazije Ljiljana Nikoli, Istono

III Zavod za udbenike
i strunih kola Bosiljka Mili Sarajevo, 2005
itanka za III. razred S.Liina, L.ekara, Istono

III Zavod za udbenike
trogodinjih strunih kola V.Gakovi, S.Stefanovi Sarajevo, 2001
Vedad Spahi,
III itanka za III razred gimnazije Sarajevo Publishing Sarajevo, 2005
Mirsad Kuni
Na jezik 3: udbenik za trei

III Senija Midi Sarajevo Publishing Sarajevo, 2003
razred gimnazije
Knjievnost za III razred

Duko Babi, Istono
III gimnazije i srednjih strunih Zavod za udbenike
ivko Maleevi Sarajevo, 2005
kola
198
Mjesto i
godina izdanja
kolska naklada
itanka za trei razred
III Skupina autora Mostar i kolska Mostar, 2005
gimnazije
knjiga Zagreb
Knjievnost za IV razred
Duko Babi, Istono
IV gimnazije i srednjih strunih Zavod za udbenike
ivko Maleevi Sarajevo, 2005
kola
39
Puni naziv izdavaa: IP Svjetlostd.d.,
IV itanka za IV razred gimnazije Hadem Hajdarevi Svjetlost39 Sarajevo, 2001
Zavod za udbenike i nastavna sredstva
Sarajevo
itanka za IV razred gimnazije Nedad Ibrahimovi i
IV GIK OKO Sarajevo, 2003
i drugih srednjih kola Enver Kazaz
Na jezik IV: udbenik za Remzija

IV Sarajevo Publishing Sarajevo, 2003
etvrti razred gimnazije Hadiefendi-Pari
IV itanka za 4. razred gimnazije Vedad Spahi Sarajevo Publishing Sarajevo, 2004
itanka za IV razred gimnazije Ljiljana Nikoli, Istono

IV Zavod za udbenike
i strunih kola Bosiljka Mili Sarajevo, 2003
kolska naklada
IV itanka za IV razred gimnazije Skupina autora Mostar i kolska Mostar, 2005
knjiga Zagreb
1.2 Lista udbenika za historiju/povijest/istoriju

Mjesto i godina
izdanja
Hadija Hadiabdi, Sarajevo

5 Historija 5 Sarajevo, 2005
Edis Derviagi Publishing
Seka Brkljaa,
Sarajevo
5 Historija 5 Vahida Baali, Sarajevo, 2003
Publishing
Salmedin Mesihovi
Historija za 5. razred 40
Puni naziv izdavaa: IP Svjetlostd.d.,
5 Enver Imamovi Svjetlost40 Sarajevo, 2004 Zavod za udbenike i nastavna sredstva
osnovne kole
Sarajevo
Ivka Pavii, kolska naklada
5 Povijest 5 Franko Miroevi, Mostar i kolska Mostar, 2005
Tihomir Zovko knjiga Zagreb
Esad Kurtovi,
Sarajevo
6 Historija 6 Salmedin Mesihovi, Sarajevo, 2005
Publishing
Samir Hajrulahovi

Mjesto i godina
izdanja
Historija za 6. razred
6 Enver Imamovi Svjetlost Sarajevo, 2004
osnovne kole
kolska naklada
Ivo Makek,
6 Povijest 6 Mostar i kolska Mostar, 2005
Andrija Niki
knjiga Zagreb
41
Puno ime Zavoda glasi: Zavod za udbenike Istorija za 6. razred Zavod za Istono
i nastavna sredstva Republike Srpske 6 Ranko Peji
osnovne kole udbenike 41
Sarajevo, 2005
Hadija Hadiabdi, Sarajevo
Edis Derviagi Publishing
Historija za 7. razred Fahrudin Isakovi,
7 Svjetlost Sarajevo, 2004
osnovne kole Enes Pelidija
Edin Radui, Aladin Husi, Sarajevo
Vehid Smriko Publishing
Ivan Duki, Kreimir kolska naklada
7 Povijest 7 Erdelja, Andrija Niki, Mostar i kolska Mostar, 2003
Igor Stojakovi knjiga Zagreb
Istorija za 7. razred Zavod za Istono
7 Rade Mihalji
osnovne kole udbenike Sarajevo, 2005
Historija za 8. razred
8 Muhamed Ganibegovi Svjetlost Sarajevo, 2004
osnovne kole
Zijad ehi, Zvjezdana Sarajevo
Mari-Matoovi Publishing
kolska naklada
Hrvoje Matkovi,
8 Povijest 8 Mostar i kolska Mostar, 2005
Boo Golua, Ivica arac
knjiga Zagreb
Istorija za 8. razred Milutin Perovi, Borislav Zavod za Istono
8
osnovne kole Stanojlovi, Milo Strugar udbenike Sarajevo, 2005
Istorija za 9. razred Zavod za Istono
9 Ranko Peji
osnovne kole udbenike Sarajevo, 2005
Istorija za I razred Zavod za Istono
I Ranko Peji
gimnazije udbenike Sarajevo, 2002
Istorija za I razred
Zavod za Istono
I srednjih strunih kola Ranko Peji
udbenike Sarajevo, 2003
treeg stepena
kolska naklada
Povijest 1, udbenik za I Davorka Bubanj-Valenti,
I Mostar i kolska Mostar, 2005
razred gimnazije Tihomir Zovko
knjiga Zagreb
200
Mjesto i godina
izdanja
kolska naklada
Povijest 1, udbenik za I Davorka Bubanj-Valenti,
I Mostar i kolska Mostar, 2005
razred gimnazije Tihomir Zovko
knjiga Zagreb
Historija 1, udbenik za I Hadija Hadiabdi, Sarajevo

I Sarajevo, 2004
razred gimnazije Edis Derviagi Publishing
Historija 1, udbenik za I Melisa Fori, Arna Daguda, Sarajevo

I Sarajevo, 2003
razred gimnazije Haris Zaimovi Publishing
Historijska itanka za I razred Melisa Fori, Arna Daguda, Sarajevo

I Sarajevo, 2003
gimnazije Haris Zaimovi Publishing
Istorija za II razred gimnazije

Zavod za Istono
II drutveno-jezikog i opteg Rade Mihalji
smjera
Istorija za II razred gimnazije

Rade Mihalji, Zavod za Istono
II prirodno-matematikog
ore Miki udbenike Sarajevo, 2003
smjera
Istorija za II razred Nikola Gaaa,

Zavod za Istono
II etvorogodinjih strunih Duan ivkovi,
kola Borislav Stanojlovi
Franko Miroevi, Franjo kolska naklada

Povijest 2, udbenik za II
II anjek, Anelko Mijatovi, Mostar i kolska Mostar, 2005
razred gimnazije
Andrija Niki knjiga Zagreb
E.Haimbegovi,
Historijska itanka za II Sarajevo
II A. Busulandi, E. Veladi, Sarajevo, 2003
razred gimnazije Publishing
M.Sijari
E.Haimbegovi,
Historija 2, udbenik za II Sarajevo
II A. Busulandi, E. Veladi, Sarajevo, 2005
M.Sijari
Stipe Jurkovi, kolska naklada

Povijest 3, udbenik za III
III Anelko Mijatovi, Franko Mostar i kolska Mostar, 2005
razred gimnazije
Miroevi, Trpimir Macan knjiga Zagreb
Historija za III razred Hadija Hadiabdi, Sarajevo

III Sarajevo, 2004
gimnazije Edis Derviagi Publishing
Historija za III razred Sarajevo

III Vehid Smriko Sarajevo, 2003
gimnazije Publishing
Istorija za III razred gimnazije

ore Miki, Zavod za Istono
III drutveno-jezikog i opteg
Darko Gavrilovi udbenike Sarajevo, 2002
smjera

Mjesto i godina
izdanja
Istorija za III razred gimnazije

prirodno-matematikog
Duan ivkovi, Borislav Zavod za Istono
III/IV smjera i IV razred gimnazije
Stanojlovi udbenike Sarajevo, 2003
drutveno-jezikog i opteg
smjera
Hrvoje Matkovi, kolska naklada

Povijest 4, udbenik za IV
IV Franko Miroevi, Mostar i kolska Mostar, 2003
razred gimnazije
Boo Golua, Ivica arac knjiga Zagreb
Historijska itanka za IV Zijad ehi, Sarajevo

IV Sarajevo, 2003
razred gimnazije Alma Leka Publishing
Historija 4, udbenik za IV Zijad ehi, Sarajevo

IV Sarajevo, 2005
razred gimnazije Indira Kuuk-Sorgu Publishing
1.3 Lista udbenika za geografiju/zemljopis

Mjesto i godina
izdanja
42
Puni naziv izdavaa: IP Svjetlostd.d., Geografija za 5. razred
Zavod za udbenike i nastavna sredstva 5 Muriz Spahi Svjetlost42 Sarajevo, 2004
Sarajevo osnovne kole
Moj zemljopis: udbenik za 5. Sanja Faivre, Anita

5 Znanje Mostar, 2004
razred osnovne kole Flipi, Mirko Markoti
Danijel Orei, kolska naklada

Zemljopis 5: udbenik za 5.
5 Ivan Madar, Mostar i kolska Mostar, 2005
razred osnovne kole
Milan Ili knjiga Zagreb
Geografija za 6. razred Sarajevo

6 Safet Nurkovi Sarajevo, 2004
osnovne kole Publishing
Moj zemljopis 6: udbenik za Lidija Borko, Ruica Vuk,

6. razred osnovne kole Mirko Markoti
43
Puno ime Zavoda glasi: Zavod za udbenike
Geografija za 7. razred uro Mari, Mirko Gri, Zavod za Istono Sarajevo,
7
i nastavna sredstva Republike Srpske osnovne kole Rajko Gnjato udbenike43 2005
Ivan Duki, kolska naklada

Zemljopis 7: udbenik za 7.
7 Bruno Kurek, Mostar i kolska Mostar, 2005
razred osnovne kole
Ivan Madar knjiga Zagreb
Geografija za 7. razred
7 Teufik Hodi Svjetlost Sarajevo, 2004
osnovne kole
Geografija 7, udbenik za 7. Sarajevo

7 Greta upani Sarajevo, 2004
razred osnovne kole Publishing
202
Mjesto i godina
izdanja
Moj zemljopis 7: udbenik za Anita Flipi,
Geografija za 8. razred
8 Muriz Spahi Svjetlost Sarajevo, 2004
osnovne kole
Moj zemljopis 8: udbenik za Ante Markoti,
Geografija za 8. razred Bajo Krivokapi, Zavod za Istono Sarajevo,
8
osnovne kole Dragan Kovaevi udbenike 2005
kolska naklada
Zemljopis 8: udbenik za 8. Ivan Madar,
8 Mostar i kolska Mostar, 2005
razred osnovne kole Snjeana Bakari Palika
knjiga Zagreb
Geografija za 9. razred Rajko Gnjato, Zavod za Istono Sarajevo,
9
osnovne kole uro Mari udbenike 2005
Geografija za I razred Mira ivkovi-Mandi,
trogodinjih i II razred Drako Marinkovi, Zavod za Istono Sarajevo,
I, II
etverogodinjih zanimanja Davorin Baji, Milenko udbenike 2005
ugostiteljsko-turistike kole ivkovi
Geografija za I razred uro Mari, D.Baji,
Zavod za Istono Sarajevo,
I ekonomsko-poslovno- Mira ivkovi-Mandi,
udbenike 2005
trgovake kole M.ivkovi
Geografija za I razred edomir Crnogorac, Zavod za Istono Sarajevo,
I
gimnazije Milovan Pecelj udbenike 2003
Goranka Markovi, kolska naklada
Geografija 1: udbenik za I
I Ines Kozina, Mate Matas, Mostar i kolska Mostar, 2001
razred gimnazije
Ivan Madar knjiga Zagreb
Geografija 1, udbenik za I Sarajevo
I Greta upani Sarajevo, 2003
Mladen Ante Friganovi, kolska naklada
Geografija 2: udbenik za II
II Miroslav Si, Mate Mostar i kolska Mostar, 2001
razred gimnazije
Matas, Ivan Madar knjiga Zagreb
Geografija za II razred uro Mari, Zavod za Istono Sarajevo,
II
gimnazije Mirko Gri udbenike 2003
Geografija 2, udbenik za II Sarajevo
II Safet Nurkovi Sarajevo, 2003
kolska naklada
Geografija 3: udbenik za III Ivan Madar,
III Mostar i kolska Mostar, 2001
razred gimnazije Nikola tambak
knjiga Zagreb

Mjesto i godina
izdanja
Rajko Gnjato,
Geografija za III razred Zavod za Istono Sarajevo,
III Mirko Gri, uro Mari,
gimnazije udbenike 2005
Rade Rakita
Geografija 3: udbenik za III Greta upani, Sarajevo
III Sarajevo, 2003
razred gimnazije Nikola tambak Publishing
kolska naklada
Geografija 4: udbenik za IV Ivan Madar,
IV Mostar i kolska Mostar, 2001
razred gimnazije Alisa Kichl
knjiga Zagreb
Geografija za IV razred
IV Ibrahim Buatlija Svjetlost Sarajevo, 2004
srednjih kola
1.4 Lista udbenika za vjeronauku

Mjesto i godina
izdanja
Pravoslavna vjeronauka za
5 Momilo Pejii Katihetski odbor Banja Luka, 2005
5. razred osnovne kole
Ja sam put, vjeronauni

Kranska Zagreb - Sarajevo,
5 udbenik za 5. razred Ruica Razum
sadanjost 2004
osnovne kole
Vjeronauka za 5. razred
5 Grupa autora El Kalem Sarajevo, 1997
osnovne kole
Vjeronauka za 6. razred
6 Mensura atovi El Kalem Sarajevo, 2003
osnovne kole
6 Niko Mojsilovi Katihetski odbor Banja Luka, 2005
Pozvani na slobodu,
6 vjeronauni udbenik za 6. Ruica Razum
sadanjost 2004
razred osnovne kole
Zajedno u ljubavi,
7 vjeronauni udbenik za 7. Skupina autora
sadanjost 2004
razred osnovne kole
7 Nedeljko Paji Katihetski odbor Banja Luka, 2005
Vjeronauka za 7. razred Muharem Omerdi,

7 El Kalem Sarajevo, 2005
osnovne kole Fahira Kalajdisalihovi
204
Mjesto i godina
izdanja
S Kristom u ivot,
8 vjeronauni udbenik za 8. Skupina autora
sadanjost 2005
razred osnovne kole
8 Veljko Stojanovi Katihetski odbor Banja Luka, 2005
Vjeronauka za 8. razred evko Sulejmanovi,

8 El Kalem Sarajevo, 2005
osnovne kole Esma Kapetanovi
9 Slobodan Vrhovac Katihetski odbor Banja Luka, 2004
Viktorija Gada,
Traitelji smisla,
Nikola Milanovi, Katehetski Zagreb-Sarajevo
I vjeronauni udbenik
Rudi Palo, Mirjana salezijanski centar 2004
za I razred srednje kole
Vuica, Duan Vuleti
Odvani svjedoci, Viktorija Gada,

Katehetski Zagreb-Sarajevo,
II vjeronauni udbenik Nikola Milanovi,
salezijanski centar 2004
za II razred srednje kole Rudi Palo, Duan Vuleti
Prilog 2 - Upitnik za ispitivanje kvaliteta udbenika
ifra istraivaa: __________________
ifra udbenika koji se analizira: _____________________
Skala 1 5: 1 (Nimalo se ne odnosi na ovaj udbenik), 2(Uglavnom se ne odnosi), 3 (I odnosi se i ne

odnosi se), 4 (Uglavnom se odnosi) i 5 (U potpunosti se odnosi).
PITANJE / TVRDNJA 1 2 3 4 5
Programska koncepcija udbenika odgovara uzrastu uenika
Postoji ravnotea izmeu koliine teksta, ilustracija, tabela,

grafikona, dijagrama, brojanih podataka, izvora i zadataka za
uenike
Sadrajno je pregledan i jasan
Sadrajno udbenik odraava postupni razvoj shvatanja objektivne

stvarnosti
Udbenik je podijeljen na nastavne teme i nastavne jedinice
Kvantitet i koliina informacija jednako je zastupljena po pojedinim

nastavnim jedinicama

Udbenik dovodi u logiki redosljed nastavnu grau
Izlaganje sadraja je strukturirano, povezano i postupno uz primjere
Svaka nastavna jedinica obogaena je prilozima koji su vizuelno

prihvatljivi i razumljivi za uenike ovisno od uzrasta
Iza svake nastavne jedinice sadrana su razumljiva pitanja, najvie

pet, koja su u funkciji teksta i slue za sistematizaciju gradiva
Svaka oblast koja se obrauje poinje sa povezivanjem sa ranijim

znanjima iz te oblasti i potie na razvoj pitanja za grupne ili
individualne diskusije
Udbenik uvaava poznate metodike principe, a prvenstveno princip

od blieg ka daljem i od poznatog ka apstraktnom
Udbenik omoguava i potie na razvoj analitikih i kritikih

sposobnosti kod uenika specifino za taj predmet i u skladu sa
razvojnim nivoom uenika
Nastavna graa je u funkciji interaktivnog uenja
Nudi nastavnu grau za razmiljanje i samostalno prosuivanje
Potie interesovanje i znatielju uenika, a da pri tome ne

zapostavlja zakone miljenja
Udbenik je u korelaciji sa srodnim nastavnim predmetima
Udbenik otvara mogunosti za razvoj miljenja uenika te potie

uenike ka aktivnostima daljnjeg izuavanja
TEHNIKI STANDARDI UDBENIKA
Udbenik je prilagoen uzrastu uenika, pri emu se vei format

primjenjuje u niim razredima, a manji u viim razredima
Naslovna strana prikladna je sadraju
Naslovna strana je atraktivna i privlana
Prilozi u udbeniku su viebojni na fotopapiru
Udbenik sadri biografiju autora, s tekstom obraanja uenicima
Udbenik sadri spisak literature koritene u pripremi
Tip slova, naslovi tema, podnaslovi i nastavne jedinice dizajnirane su

tako da ine slojevitost nastavne grae
Prilozi su jasni i veliinom, sadrajem i detaljima odgovaraju

zahtjevima teksta
Prilozi su unutar teksta, gdje se autor na njih poziva
Zanimljivosti su posebno izdvojene tipom slova ili bojom podloge
206
Tehnika obrada i dizajn udbenika mogu sluiti generacijama

uenika nekoliko godina, onoliko koliko traju vaei nastavni planovi
programi
Udbenik odgovara savremenim evropskim standardima
Prilog 3 Timovi za analizu sadraja udbenika
Maternji jezik
Nenad Velikovi
Ferida Durakovi
Namir Ibrahimovi
Marija Fekete-Sullivan
Marina Trumi
Historija / istorija / povijest

Vera Katz
eljko Vujadinovi
Sonja Dujmovi
Smilja Mra
Nermina Halilovi
Geografija / zemljopis
Vesna Bajanski
Edin Jahi
Emina Dedi
Sumedin Kulovi
Vedran Zubi
Vjeronauka / vjeronauk
Dino Abazovi
Lea Zuhra Kalauzovi
Vesna Bajanski
Milja Stanii

Analysis of Teaching Books For National Subjects 2007 BH

Hochgeladen von

Dokumentinformationen

Originalbeschreibung:

Originaltitel

Copyright

Verfügbare Formate

Dieses Dokument teilen

Dokument teilen oder einbetten

Freigabeoptionen

Stufen Sie dieses Dokument als nützlich ein?

Sind diese Inhalte unangemessen?

Copyright:

Verfügbare Formate

Analysis of Teaching Books For National Subjects 2007 BH

Hochgeladen von

Copyright:

Verfügbare Formate

Istraivanje su zajedniki proveli Fond otvoreno drutvo BiH i

proMENTE, socijalna istraivanja iz Sarajeva.

lanovi/ce radnih grupa za analizu udbenika:

Pomo pri obradi podataka:

Sarajevo, oktobar 2007. godine

Program podr{ke obrazovanju / OBRAZOVANJE U BiH: ^EMU U^IMO DJECU? 9

3. Predmet istraivanja .................................................................................................................18

4. Metodologija istraivanja .........................................................................................................20

5.1 Maternji jezik .....................................................................................................................30

5.2 Istorija ...............................................................................................................................80

5.3 Geografija ........................................................................................................................113

5.4 Vjeronauka ......................................................................................................................146

5.5 Nalazi za sve predmete .................................................................................................... 176

U drutvima koja se bore sa razjedinjenou i meugrupnom napetou, praenom ili ak uzrokovanom

Analiza sadraja udbenika nacionalne grupe predmeta

Program podr{ke obrazovanju / OBRAZOVANJE U BiH: ^EMU U^IMO DJECU? 11

Metodologija i kriteriji istraivanja

Uz pomenute zakone, koritene su i Evropska konvencija o regionalnim ili manjinskim jezicima i

Vjeronauka: Bitno je napomenuti da iskljuivu nadlenost nad organizacijom i provoenjem vjeronauke

Program podr{ke obrazovanju / OBRAZOVANJE U BiH: ^EMU U^IMO DJECU? 13

Opte karakteristike udbenika: Veinu analiziranih udbenika karakterie zastario pristup

Ministarstva obrazovanja i vladine komisije za odobravanje udbenika bi trebale da revidiraju

Pedagoki zavodi treba da aktivno uestvuju u izradi udbenika, te da pomau nastavnicima u

Dugorono gledano destruktivne obrazovne prakse u kombinaciji sa ekonomskim tenzijama,

Nasuprot tome, konstruktivne obrazovne prakse kroz opredijeljenost za obrazovanje u slubi

Program podr{ke obrazovanju / OBRAZOVANJE U BiH: ^EMU U^IMO DJECU? 15

Projekat OBRAZOVANJE U BOSNI I HERCEGOVINI: EMU UIMO DJECU?, iji su sastavni

Zbog toga, a u skladu sa navedenim hipotezama, elimo ispitati:

Cilj obrazovanja u otvorenom drutvu je optimalan razvoj potencijala i ostvarenje uenikove

Program podr{ke obrazovanju / OBRAZOVANJE U BiH: ^EMU U^IMO DJECU? 17

interkulturalizam: obrazovni sadraji i metode poduavanja i uenja podstiu puno razumijevanje

2.1 NOSIOCI ISTRAIVANJA I NJIHOVE ODGOVORNOSTI

2.2 KORISNICI ISTRAIVANJA

Ovo istraivanje je namijenjeno svim akterima ukljuenim u obrazovni sistem:

2.3 CILJEVI I ZADACI ISTRAIVANJA

Ciljevi istraivanja su bili:

Zadaci istraivanja su bili:

Program podr{ke obrazovanju / OBRAZOVANJE U BiH: ^EMU U^IMO DJECU? 19

I razred hrvatski NPP 1 1 1 1

II razred hrvatski NPP 1 1 1 1

III razred hrvatski NPP 1 1 1

IV razred hrvatski NPP 1 1 1

Program podr{ke obrazovanju / OBRAZOVANJE U BiH: ^EMU U^IMO DJECU? 21

4.1 OPERACIONALIZACIJA KRITERIJA ZA ANALIZU

Osnovni dokumenti koriteni za definisanje kriterija su:

te ostali dokumenti koji su u skladu sa gornje navedenim:

U okviru svakog kriterija usklaenosti sadraja udbenika sa Zakonom i Obeanjima definisani su

4.1.1.1 BiH Teme: Obrazovanje za ivot u multikulturnom drutvu

Program podr{ke obrazovanju / OBRAZOVANJE U BiH: ^EMU U^IMO DJECU? 23

Proporcionalna zastupljenost, odnosno podjednak tretman u udbenicima podrazumijeva da djeca

1. B. Poticanje/nepoticanje osjeaja pripadnosti pozitivna ili negativa vrijednost ovog indikatora

1. C. Razliitost posmatrana kao bogatstvo/razliitost posmatrana kao problem ova tema

Program podr{ke obrazovanju / OBRAZOVANJE U BiH: ^EMU U^IMO DJECU? 25

1. D. Kritiki prikazi stereotipni prikazi

1. E. Naglasak na ravnopravnosti naglasak na ugroenosti i diskriminacija

Ravnopravnost podrazumijeva i prihvatanje miljenja da su svi jednaki, odnosno da mi nismo bolji

2. dimenzija - konteksti u kojima se moe pojaviti odreena tema:

3. dimenzija sadraj teme:

4.1.1.2 Kriterij 2: Prisustvo politikih sadraja

Program podr{ke obrazovanju / OBRAZOVANJE U BiH: ^EMU U^IMO DJECU? 27

Glavni indikatori ovog kriterija su:

4.1.1.3 Kriterij 3: Poticanje razvoja kritikog miljenja