Energetika Oblici energije.

Potronja energije u Svijetu

Oblici energije

Iz svakodnevnog ivota znamo da se energije pojavljuje u razliitim oblicima. Na

plinskom plameniku moemo zagrijavati epruvetu u laboratoriju, kod kue kuhati aj. Kad
pritisnemo sklopku zasvijetlit e svjetiljka, a kada to ponovimo svjetlo e se ugasiti. Kad
arulja svijetli strujni krug je zatvoren, a kada ne svijetli strujni krug je otvoren. Svatko zna da
jednim pokretom moe ponovo zatvoriti strujni krug. Kad arulja svijetli daje svjetlo i
toplinsku energiju, a kada ne svijetli znamo da je elektrina energija tu negdje. Kad u
automobilu kojeg pokree motor, zasvijetli crvena aruljica za gorivo moramo otii na
benzinsku pumpu kupiti gorivo. Kad smo kupili gorivo kupili smo neki oblik energije. Jo
neto, napunili smo spremnik gorivom, sjeli u automobil koji je sad pun energije, i nita.
Moramo okrenuti klju, upaliti motor, pa tek tada voziti. Moda na ovaj nain nismo do
sada razmiljali, a sasvim sigurno da smo cijelo vrijeme govorili o energiji na ovaj nain.
Zbog toga je nuno stvari staviti na svoje mjesto i tono definirati sve postojee oblike
energije. U ovoj podjeli zadravamo se na onome to je vezano uz tehniki pojam energije
odn. oblike energije koji su vezani u svakom smislu uz tehnike sustave.
Energija se dijeli na primarne, transformirane i korisne oblike (tablica 1.).
Primarni oblici predstavljaju one oblike energije kakvi se susreu u prirodi. Dijele se na
konvencionalne (o ogrjevno drvo, ugljen, sirova nafta i prirodni plin, vodne snage, nuklearna
goriva i vrui izvori) i nekonvencionalne (u uljni kriljavci i bituminozni pijesak - tzv.
nekonvencionalni nafta i plin, energija plime i oseke i valova, en. vjetra, Suneva energija).
Uobiajeno se jo prirodni plin, nafta i ugljen nazivaju fosilnim gorivima i to bez obzir bili
oni konvencionalnog ili nekonvencionalnog porijekla. Takoer uoavamo da se u grupi
nekonvencionalnih izvora nalaze i obnovljivi izvori energije poput energije Sunca, vjetra,
plime i oseke i valova, dok vrui tj. geotermalni izvori, iako obnovljivi, pripadaju grupi
konvencionalnih. U modernoj energetici obnovljivi izvori ve zauzimaju znaajan udio a u
budunosti e se on i poveavati. Dakle primarni oblici predstavljaju oblik kakav nalazimo u
prirodi i koji ako govorimo o konvencionalnim izvorima i oni u tom obliku mogu ostati
pohranjeni ili neiskoriteni. S nekim vrstama nekonvencionalnih oblika, situacija je drutva,
jer npr. energiju Sunca ili vjetra moemo osjetiti.
Da bismo iz tih primarnih oblika dobili tehniki iskoristive oblike energije moramo ih
podvrgnuti energetskim transformacijama. Za svaki oblik primarne energije postoji
odgovarajua transformacija koja ovisi o tome koje je vrste energije pojedini oblik nositelj, ili
jednostavno reeno zato neto predstavlja izvor energije.
Tako su fosilna goriva i drvo nositelji kemijske energije jer posjeduju gorive elemente
koji e kroz kemijsku reakciju dati drugi oblik energije, uran i torij su npr. nositelji nuklearne
energije koji e kroz reakciju fisije dati energiju. Vodne snage, plima i oseka i valovi su
nositelji potencijalne energije koji e se u odgovarajuim strojevima-turbinama pretvoriti u
mehaniki rad, Sunce je nositelj energije zraenja koja e u solarnom kolektoru pretvoriti u
toplinu ili u fotonaponskoj eliji u elektrinu energiju, a vjetar je nositelj kinetike energije e
se u rotoru vjetroturbine pretvoriti u mehaniki rad.
Dakle, kroz odgovarajue energetske pretvorbe, jednu ili vie u nizu, iz primarnih
oblika energije nastat e transformirani oblici energije: mehanika, toplinska i elektrina. To
su oblici energije koji se mogu koristiti odmah ili su pogodne za transport na vee ili manje
udaljenosti. Treba napomenuti da mehaniku energiju nije mogue transportirati ve se moe
koristiti samo na licu mjestu. Toplinska energija pogodna je za prijenos na manje udaljenosti,
a elektrina na velike udaljenosti zbog ega predstavlja vrlo kvalitetan oblik energije.
Korisni oblici energije su oni oblici energije koji su pogodni za koritenje krajnjim
korisnicima. To su mehanika, toplinska, rasvjetna i kemijska. U sluaju toplinske i
mehanike energije treba pojasniti zato te iste oblike energije imamo i meu transformiranim

Sastavio i priredio: prof.dr.sc.Igor Sutlovi 1

Energetika Oblici energije. Potronja energije u Svijetu

oblicima energije. U transformiranom obliku ti su oblici nastali izravnom pretvorbom iz

primarnih oblika. Npr. mehanika energija je dobivena iskoritenjem energije vodotoka na
vodeninom kolu i moe se koristiti za pogon mlina, a toplinska energija je dobivena u kotlu
termoenergetskog postrojenja pa se moe koristiti za potreba industrijskih procesa ili grijanje.
Toplinsku energiju u korisnim oblicima energijom mogli smo dobiti tako to smo
elektrinu energiju kao transformirani oblik u grijau pretvorili u toplinsku energiju ili u
elektromotoru u mehaniku energiju. Time smo iskoristili prednost prijenosa elektrine
energije do korisnika i pretvorbu na mjestu i u oblik koji korisniku (potroau) najvie
odgovora. Ovu injenicu koristimo izmeu ostalog u mnogim kuanskim ureajima. Takoer
je toplinsku energiju kao korisni oblik za potrebe grijanja prostora mogue dobiti iz elektrine
energije, iz transformiranog oblika ili izravno iz primarnog oblika (npr. grijanje kue ili stana
prirodnim plinom koritenjem vlastitog izvora toplinske energije-etano grijanje). Od
navedeni naina najnepovoljniji je, energetski i financijski onaj gdje se koristi elektrina
energija jer je ve za dobivanje elektrine energije bila potrebna barem jedna energetska
pretvorba, dok ostala dva sluaja tu pretvorbu preskaemo.
Ovdje dolazimo do vane injenice poznate iz fizike da su sve energetske pretvorbe
popraene energetskim gubicima uslijed nepovrativosti procesa. Opisani oblici energije i
smjerovi energetski transformacija prikazani su radi preglednosti u tablici 1.

Tablica 1. Oblici energije

Primarni oblici en. Transformirani Korisni oblici

(nalaze se u prirodi): oblici energije energije
Energetske transformacije

- konvencionalni Nastaju iz primarnih To je energija koju

(ogrjevno drvo, ugljen, oblika putem raznih krajnji korisnici
sirova nafta i prirodni energetskih pretvorbi. koriste u za njih
plin, vodne snage, Time postaju pogodni pogodnom obliku.
nuklearna goriva i vrui za daljnju pretvorbu,
izvori), prijenos ili za
- nekonvencionalni (uljni koritenje.
kriljavci i bituminozni Korisni oblici en. su:
pijesak, energija plime i - toplinska energija,
oseke i valova, en. vjetra, - mehanika energija,
Suneva en.
- rasvjetna energija,
- kemijska energija.
Navedene oblike moe se
razvrstati u nositelje: Transformirani oblici
energije su: Mehanika i toplinska
- kemijske energije, en. mogu se koristiti
- potencijalne energije, - toplinska energija, izravno kao
- kinetike energije, - mehanika energija, transformirani oblici
- nuklearne energije, - elektrina energija. ili se mogu dobiti kroz
odgovarajue
energetske pretvorbe
iz elektrine en.

Sastavio i priredio: prof.dr.sc.Igor Sutlovi 2

Energetika Oblici energije. Potronja energije u Svijetu

Obnovljivi i neobnovljivi izvori energije

Potrebno se jo osvrnuti na jednu uobiajenu podjelu primarnih oblika energije, a to je

podjela na neobnovljive i obnovljive izvore energije.
Neobnovljive izvore predstavljaju oni izvori ije su zalihe u prirodi konane a to se
prvenstveno odnosi na fosilna goriva i nuklearnu energiju. Iako im se danas dodjeljuje epitet
neistih pa i opasnih izvora, oni su temelj i prole i suvremene energetike. Osnovne prednosti
su mogunost njihova skladitenja te sigurni i stabilni rad postrojenja koja proizvode energije
iz tih izvora.
Za razliku od neobnovljivih, za obnovljive izvore karakteristina je promjenjiva
proizvodnja energije jer su sami izvori takvi po svojoj prirodi, vjetar pue razliitom brzinom,
Sunce ne zrai istim intenzitetom itd. Osnovna prednost obnovljivih izvora je to to se oni u
krunim ciklusima obnavljaju u prirodi, prvenstveno kao posljedica aktivnosti Sunca. kao
posljedica toga pretvorba obnovljivih izvora energije u transformirane znatno manje utjee na
okoli. Obzirom da obnovljivi izvori danas zauzimaju vrlo znaajno mjesto u svjetskoj
energetici, s trendom porasta koritenja, u nastavku e biti posveen znatno vei prostor ovom
pitanju.
Ova podjela definira pojavne oblicima energije i poiva na fizikalnim i tehnikim
principima. Energetika odn. upravljanje energijom predstavljaju znatno kompleksnije
podruje u kojem moraju biti obuhvaeni i mnogi drugi imbenici.

Pokazatelji potronje energije

Glavni aspekti energetike su, uz onaj tehniki i tehnoloki, ekonomski, drutveni i ekoloki.
Neki e to opisati kao odrivi pristup, moderni pridjev koji se koji puta olako pridodaje
raznim pojmovima.
Kad govorimo o energetici uz navedene osnovne pojmove usvojene u prethodnoj
podjeli, potrebno je uvesti i druge pokazatelje koji e omoguiti sagledavanje ovog problema
u cijelosti.
Nauili smo koji oblici energije postoje, a postavimo si sada pitanje koliko mi te
energije troimo i u kojem je ona obliku isporuena nama kao korisnicima. Ima li onih koji
troe vie ili manje od nas? I jo mnogo pitanja.
to kae statistika?
Tablica 2., iako iz dananje perspektive izgleda vrlo staro i moda se ini zastarjelom i
neupotrebljivom, nudi naprotiv korisne podatke do poetka 1990.-ih godina. Tih godina
zapoeli su mnogi procesi na globalnoj, regionalnim i nacionalnim razinama koje su u
potpunosti izmijenile sliku svjetskog gospodarstva, a i mnogo ire. Prisjetimo se samo nekih,
1989. g. dolazi do pada Berlinskog zida, Njemaka se ujedinjuje, a nestaje eljezna zavjesa,
zapoinje raspad SSSR-a, nastajanje novih drava u istonoj i jugoistonoj Europi. Hrvatska
se u Domovinskom ratu osamostalila nakon raspada bive drave, malo kasnije mirno su se
razile eka i Slovaka, zapoinje krug proirenja EU itd. Paralelno se dogaa ekonomska
tranzicija iz socijalistikog u kapitalistiki sustav. 1990. Irak napada Kuvajt, a SAD
intervenira i ostvaruje dodatni utjecaj u tom dijelu svijeta koji e se kasnije pojaati kroz
invaziju Iraka.
Po pitanju potronje energije 1990. g. je bazina godina za Kyoto protokol, temeljni
dokument koji je meunarodna zajednica pod okriljem UN-a donijela s ciljem smanjenja
emisija CO2.
to se sve moe vidjeti u tablici 2?

Sastavio i priredio: prof.dr.sc.Igor Sutlovi 3

Energetika Oblici energije. Potronja energije u Svijetu

Uoavaju se dvije podjele: podjela potronje primarne energije po kategorijama: industrija,

promet (komercijalni i nekomercijalni), zgradarstvo (stanovanje i komercijalno) i podjela po
karakteristinim pokazateljima razvijenosti zemalja. Ovdje su najrazvijenije zemlje svrstane u
grupu OECD (skraeno od - Organization for Economic Co-Operation and Development,
lanice su trenutno: Australija, Austrija, Belgija, Kanada, eka, Danska, Finska, Francuska,
Njemaka, Grka, Island, Maarska, Irska, Italija, Japan, J. Koreja, Luksemburg, Meksiko,
Nizozemska, Novi Zeland,Norveka, Poljska, Portugal, Slovaka, panjolska, vedska,
vicarska, Turska, UK, SAD- zemlje biveg Istonog bloka su se prikljuile kasnije).
Drugu grupu ine zemlje tzv. Istonog bloka koje su nakon 1990. podijeljene na Istonu
Europu i bivi Sovjetski Savez. Neke od tih zemalja kasnije se prikljuuju drugim
asocijacijama (OECD) a neke ulaze i u Europsku uniju. Treu grupu ine zemlje u razvoju,
bivi blok nesvrstanih, junoamerike drave, ali i Kina, Indija itd.

Tablica 2. Potronja primarne energije u Svijetu od 1971.-1992. (izvor World Energy

Council-WEC, London, 1995
Potronja primarne energije, EJ/ Udio, %, za godinu

rast 1971-1992, %
Prosjeni godinji
1971. 1980. 1990. 1992.
Potronja

Potronja

Potronja

Potronja
Zemlje
Udio

Udio

Udio

Udio
EJ % EJ % EJ % EJ %
OECD
Industrija 50 42 57 40 59 37 60 36 0,8
Zgradarstvo 45 38 54 38 63 39 66 40 1,9
Promet 25 20 31 22 38 24 39 24 2,1
Ukupno 120 100 142 100 160 100 165 100 1,5
Istona Europa i bivi Sovjetski Savez
Industrija 26 59 34 55 38 52 32 51 0,9
Zgradarstvo 12 27 20 32 26 36 22 35 3,0
Promet 6 14 8 13 10 12 9 16 2,0
Ukupno 44 100 62 100 73 100 63 100 1,7
Zemlje u razvoju
Industrija 14 52 25 52 39 52 43 52 5,5
Zgradarstvo 7 26 13 27 23 31 25 30 6,2
Promet 5 22 9 23 13 17 14 18 4,7
Ukupno 27 100 48 100 75 100 82 100 5,5
Svijet
Industrija 90 47 116 46 136 44 134 43 1,9
Zgradarstvo 64 34 88 35 112 36 113 36 2,8
Promet 37 19 49 19 61 20 63 21 2,6
Ukupno 191 100 253 100 309 100 311 100 2,3

Zemlje OECD-a biljee konstantni porast potronje (stupac potronja) u svim

kategorijama. Moe se uoiti promjena udjela pojedine kategorije potronje (stupac %). Npr.
1971. promet ima najmanji , a industrija najvei udio, 1992. promet je poveao svoj udio, a
industrija smanjila svoj udio u ukupnoj potronji.
Istona Europa i bivi SSSR maksimum ukupne potronje ima 1990. a samo dvije
godine kasnije veliki pad uzrokovan prethodno opisanim drutveno-politikim promjena koje
su se odrazile na sve segmente gospodarstva ukljuujui i energetiku. Primijetimo da je
ukupna potronja u cijelom razdoblju ove grupe zemalja gotovo 2,5 puta manja od potronje
zemalja OECD-a.

Sastavio i priredio: prof.dr.sc.Igor Sutlovi 4

Energetika Oblici energije. Potronja energije u Svijetu

Zemlje u razvoju troile su 1971. ukupno 5 puta manje energije od zemalja OECD-a,
da bi 1992. ta potronja bila svega 2 puta manje uz sasvim sigurno 4 do 5 vei broj
stanovnika.
to je uzrok ovakvih trendova? Razvijene zemlje biljee gotovo stalni rast svojih ekonomija,
ekonomske grane izloene su konkurenciji. Iako opseg proizvodnje stalno raste ta se ista roba
proizvodi uz sve manji utroak energije.
Istovremeno, bivi Istoni blok ima plansku privredu, proizvodi se vie, ali nema
meusobne konkurencije jer nema komunikacije sa Zapadom. Nakon raspada politikog
sustava krajem 80-tih i poetkom 90.-tih godina prolog stoljea dolazi do propasti industrije
jer domai proizvodi ne mogu konkurirati jeftinijoj i boljoj robi sa Zapada.
Meu zemljama u razvoju pojavljuju se ekonomije koje e uskoro preuzeti vodstvo u
svjetskoj ekonomiji. Prvenstveno se radi o Kini, pa Indiji itd.

Napomena. Ovu tablicu moemo interpretirati i iitavati i na druge naine i raditi druge
usporedbe, to moete pokuati sami. Ona je u svojoj podjeli vrlo gruba, jer sve razvijene
zemlje nisu jednako razvijene, niti sve zemlje u razvoju nisu s istom dinamikom razvoja.

Slika 1. Potronja primarne energije 1971.-92.

Podaci o ukupnoj potronji primarne energije iz gornje tablice prikazani su grafiki na slici 1.
Vrlo su dobro uoljivi trendovi pojedinim grupama zemalja. Uoava se i znaajni nesrazmjer
potronje zemalja u razvoju i zemalja OECD-a. Takoer su uoljiva dva minimuma potronje
kod zemalja OECD-a. Prvi naftni ok odigrao se 1973.-74. godine (sukob Izraela, Sirije i
Egipta) i drugi 1979. (Iranska revolucija na koju se nastavlja irako-iranski rat). Ta dva naftna
oka nisu se osjetila kod ostalih zemalja s ove slike jer su one raspolagale vlastitim izvorima
ili nisu trpile posljedice ratnih sukoba.

Hrvatskoj, kojoj e u nastavku biti posveena znatno vea panja , a i bivoj dravi je
ovdje teko nai pravo mjesto. realna pozicija po ekonomskim pokazateljima je blie slabije
razvijenima iz OECD-a. U odnosu na neke politike i ekonomske pokazatelje u usporedbi s
bivim Istonim blokom vjerojatno bi se nali u znatno povoljnijoj situaciji. Ipak po pitanju
konkurentnosti gospodarstva biva drava je u potpunosti imala karakteristike
istonoeuropskih ekonomija zbog ega su sve drave nastale njenim raspadom podijelile
sudbinu svih tranzicijskih zemalja.

Sastavio i priredio: prof.dr.sc.Igor Sutlovi 5

Energetika Oblici energije. Potronja energije u Svijetu

Kroz analizu tablice 2. samo po sebi nametnulo se pitanje ekonomskih pokazatelja

pojedinog drutva (drave) i njihove povezanosti s pokazateljima potronje energije. Mjera
ekonomske uspjenosti pojedinog drutva izraava se ekonomski pokazateljima od kojih
emo ovdje spomenuti sljedee:
- bruto domai proizvod (BDP) (engl. Gross Domestic Product, GDP) je vrijednost
finalnih dobara i usluga proizvedenih unutar neke zemlje, bez obzira tko posjeduje
kapital i rad za proizvodnju tih dobara,
- bruto nacionalni (drutveni) proizvod (BNP) engl. Gross National Product-GNP) je
definiran kao ukupna trina vrijednost finalnih dobara i usluga proizvedenih u nekoj
zemlji tijekom neke godine koje proizvode domai faktori bez obzira nalaze li se
doma ili u inozemstvu,
- nacionalni dohodak (national income, NI)to je vrijednost bruto nacionalnog
proizvoda (GNP), od koje se odbija amortizacija i indirektni porezi (porez na promet i
sl.) a dodaju se subvencije koje drava plaa javnim poduzeima. Ako se ova veliina
podijeli s brojem stanovnika dobiva se nacionalni dohodak po glavi stanovnika (per
capita).

Slika 2. Trendovi BDP, potronje energije i prirasta stanovnitva za zemlje OECD-a

U grupi zemalja OECD-a (slika 2.) najstrmiji je rast BDP-A (GDP), prirast
stanovnitva biljei blagi linearni trend, a potronja energije, uz iznimke ve spomenutih
naftnih okova, takoer blagi porast. Obzirom da strmi porast BDP-a ukazuje na sve vei i
vei obim svih oblika proizvodnje, a porast energije ne slijedi taj trend, moe se zakljuiti da
se za proizvodnju troi sve manje i manje energije odnosno da se energija troi uinkovitije.
Na slici 3. prikazani su posebno podaci za Kinu i ostatak Azije i uoljive su bitne
razlike. Kod Kine porast nacionalnog dohotka i energije imaju gotovo jednako strmi prirast
to ukazuje ili na energetsku neuinkovitost proizvodnje ili na znaajan udio proizvodnje koja
troi velike koliine energije (proizvodnja elika, cementa itd.). Istovremeno ostatak Azije
biljei strmi porast potronje energije uz relativno blagi porast BDP-a. Ovakav odnos je
prisutan i kod afrikih i zemalja Latinske Amerike (slika 4.). To ukazuje na siromatvo i na
injenicu da je potronja energije orijentirana vie na povienje egzistencijalnog minimuma
nego stvaranje vika vrijednosti odnosno na proizvodnju roba i usluga koje e donijeti zaradu
i poveanje BDP-a.

Sastavio i priredio: prof.dr.sc.Igor Sutlovi 6

Energetika Oblici energije. Potronja energije u Svijetu

Slika 3 Trendovi nacionalnog dohotka, potronje energije i prirasta stanovnitva za Kinu

zemlje ostatka Azije

Slika 4 Trendovi nacionalnog dohotka, potronje energije i prirasta stanovnitva za Afriku i

Latinsku Ameriku

Trendovi prikazani u prethodnim dijagramima ukazuju na stupnjeve i dinamiku razvoja (ili

stagnacije) pojedinih zemalja i grupacija. Nakon 1990. g. zahvaljujui ve iznesenima
injenicama dolazi do nove konstelacije odnosa na svjetskoj sceni. Uz SAD na sceni se
pojavljuje Kina, u zadnjih deset godina na scenu se vratila i Rusija zauzimajui ulogu biveg
SSSR-a. Takoer i Indija zauzima sve veu ulogu, dok se tim zemljama kao predvodnik u
Junoj Americi pridruuje Brazil. Takav razvoj dogaaja poveao je potranju za energijom te
je sigurnost opskrbe energijom postala jedno od najvanijih pitanja svake zemlje. Takoer
navedeni pokazatelji potronje energije ukazali su na imperativ zauzdavanja sve vee i vee
emisije staklenikih plinova to e konano rezultirati donoenjem Kyoto protokola 1997.
g.

Sastavio i priredio: prof.dr.sc.Igor Sutlovi 7

Energetika Oblici energije. Potronja energije u Svijetu

Kakva je danas situacija u Svijetu, dvadeset godina kasnije?

Slika 5. pokazuje udjele pojedinih primarnih energenta od 1985. do 2010. U tom periodu
uoljiv je stalni porast potronje svih primarnih oblika energije, s iznimkom 2008/09 godine
kad je svijetom zavladala recesija. Iako je svjetska ekonomija jo uvijek nestabilna, po
snanom porastu potronje energije u 2010. to se nikako ne bi moglo rei. Svjetska potronja
primarne energije rasla je 2010. po stopi 5,6% to je najvei godinji porast od 1973. (prvi
naftni ok). Ukupna potronja je poveana sa priblino 8000 mil. toe 1985. g. na 12000 mil.
toe 2010. dakle 50 %. Potronja ugljena najbre je rasla. Nafta je i dalje najzastupljenije
gorivo ali je u 11 uzastopnih godina sukcesivno gubila udio na globalnom tritu, dok je
ugljen kontinuirano poveava udio na globalnom tritu. Udio prirodnog plina bio je najvei
ikad. Ovdje se dolazi do jedne vane injenice. nafta iako ima najvei udio. Nafta odnosno
naftni proizvodi prvenstveno su namijenjeni podruju transporta i petrokemijskoj industriji
kao izvor sirovine. Iz energetike naftu istiskuju ugljen i prirodni plin. Obnovljivi izvori
takoer u zadnjih deset godina zauzimaju sve znaajniji udio.

Svjetska potronja, mil. toe

Ugljen
Obnovljivi izvori
Hidroenergija
Nuklearna energija
Prirodni plin
Nafta

Slika 5. Potronja primarnih oblika energije u Svijetu (izvor: British Petroleum Statistical
Review of World Energy 2011)

Kad se govori o potronji energije onda nije dovoljno rei samo koliko se troi nego i
gdje se i koliko troi. Na slici 6. na karti Svijeta razliitim bojama oznaen je intenzitet
potronje primarne energije i to po glavi stanovnika.
Najtamnije boje ukazuju na najveu potronju energije i pripadaju najrazvijenijim
zemljama, ime je trend prikazan na slikama 1. do 4. samo nastavljen. Zemlje koje su troile
najvie troe jo vie, a one koje su troile malo zadrale su i na dalje taj status. Izdvajaju se
Kina i donekle Indija.

Sastavio i priredio: prof.dr.sc.Igor Sutlovi 8

Energetika Oblici energije. Potronja energije u Svijetu

Slika 6. Potronja energije per capita 2010., toe

Naposljetku, slika 7. i dijagram koji je na njoj prikazan dovodi nas temeljnog pitanja vezanog
za budunost. Na osi apscisa prikazana je kumulativna populacija (statistiki pojam kojim se
sad nema potrebe baviti, ali svakako ne oznaava stvarni broj stanovnika). Na osi ordinata
prikazana je potronja energije po glavi stanovnika. kao referentna zemlja uzeta je Poljska s
potronjom energije od 100GJ/stanovniku.

Slika 7. Potronja energije u ovisnosti o kumulativnoj populaciji (World Energy Council)

Sastavio i priredio: prof.dr.sc.Igor Sutlovi 9
Energetika Oblici energije. Potronja energije u Svijetu

Tvrdnja je sljedea: ako bi zemlje koje troe manje energije od Poljske htjele dostii taj iznos
trebalo bi udvostruiti dananju potronju energije. Ako bi htjeli dostii potronju energije u
Rusiji (200GJ/capita) trebalo bi tu potronju utrostruiti. Uz to posebno je zabrinjavajua
injenica 1 milijarda ljudi nema registriranu potronju energije.
U tim okvirima potrebno je postaviti sljedea pitanja:
1. Od kuda namiriti potrebne koliine energije (energenata) da bi se omoguilo legitimno
pravo svake zemlje na razvoj i povienje ivotnog standarda?
2. Kako omoguiti barem minimalne koliine energije svim stanovnicima Zemlje?
3. Kako e se poveanje potronje energije odraziti na okoli?
4. Kolika e biti cijena te energije?
A odgovore e dati vrijeme.

Kako bi se pokuala uspostaviti ravnotea izmeu bogatih i siromanih u istom izvjetaju

World Energy Councila (WEC) Deciding the Future: Energy Policy Scenarios to 2050
definiran je odrivi 3A kocept gdje svaki A znai sljedee:
- Accessibility (dostupnost)- dostupnost minimalne komercijalne energetske usluge (u
obliku el. energije, za potrebe stacionarnog koritenja i transporta) po prihvatljivim (za
siromane) i odrivim (koje omoguuju odravanje i razvoj cjelokupnog sustava).
Kljuno je omoguavanje pristupa takvoj usluzi 2 mlrd stanovnika bez bilo kakve
pouzdane komercijalne energetske opskrbe.
- Availability (raspoloivost)- raspoloivost dugotrajne, kontinuirane opskrbe kao i
kratkorone usluge. Nedostatak energije moe unititi razvoj, pa je potrebna
diverzifikacija energetskih izvora. Kljuno je razmatranje svih energetskih opcija.
- Acceptability (prihvatljivost)-prihvatljivost se odnosi na javno mnijenje i okoli.

Sastavio i priredio: prof.dr.sc.Igor Sutlovi 10