Sie sind auf Seite 1von 14

Odjel za graditeljstvo

Geotehnika

Zadatak1.

Potrebno je odrediti faktor sigurnosti pokosa izvedenog u glinovitom


materijalu iznad razine podzemne vode (bez strujnog tlaka). Za proraun stabilnosti
koristiti Frhlichovu metodu upotrebom Frhlichovog dijagrama. Visina pokosa H =
6,5m,akutnagibapokosaje=42
Uzorak gline izvaen iz materijala pokosa ispitan je u laboratoriju pokusom
izravnogposmikatojedalosljedeerezultateposminognaprezanjauodnosuna
vertikalno naprezanje : za 1=50 kN/m2 1=25 kN/m2 i za 2=150 kN/m2 2=70
kN/m2.
Ispitanom je uzorku poznata relativna specifina gustoa Gs=2,63, a obujam
porauuzorkuiznosi21%odukupnogobujmauzorka.Koeficijentseizminostipokosa
je0,1.

Uvodnoobrazloenje:

Sigurnost svake kosine (prirodne ili umjetne) moe se izraziti faktorom


sigurnostiFs.Vrijednost1kodfaktorasigurnostipredstavljagraninuvrijednost,akod
vrijednostiFs1kosinaserui.Stabilnostkosinenijeuvijekista,veovisiiovanjskim
utjecajima:visinivode,razinipodzemnevodetevanjskimoptereenjimaipriroditih
optereenja (statika i dinamika). Traena vrijednost faktora sigurnosti ovisi o
vanosti objekta i njegovoj namjeni. Postoji vie metoda odreivanja faktora
sigurnosti:grafikih,analitikih,grafoanalitikihidijagramskih.

Teoretskeosnove:

Frhlichova metoda spada u dijagramske metode. Postoje dijagrami koji


pokazujunagibkosine,njenuvisinu,parametretlaifaktorsigurnosti.UFrhlichovu
postupku,kaoiusvakompostupkuproraunastabilnostikosinapotrebnisuodreeni
ulazniparametri:geometrijakosineisvojstvatla.Frhlichovpostupakograniavase
na homogene glinovite kosine. Od svojstava tla bitni su: c (kohezija) i (kut
unutranjegtrenja).

1 - 14
Odjel za graditeljstvo
Geotehnika


Numerikorjeenje:

Ulaznipodaci:

H=6,0m 1=30kN/m2
1=50kN/m22=78kN/m2
2=150kN/m2 n=23%
Gs=2,66 =34
=0,1

Fs=?

tg 2 1 78 30 48 0,48
2 1 150 50 100
25,64 o
c tg

25 c 50 0,48
c 25 24,0
c 1,0 kN / m 2

s w 2,63 9,81 25,8kN / m 3


s
s 1 n 25,8 1 0,23 19,87 kN / m
3

2 - 14
Odjel za graditeljstvo
Geotehnika

FRHLICHOVDIJAGRAM

c 6
z 0,037
H 19,83 8
AN
tg12
x
AN tg12 14 2,98
AN
Fs
AM
AN 2,98
AM 2,48
Fs 1,2
iz frohlichovog diagrama:
p 21,83o
arctg arctg 0,1 5,71o
p 21,83o 5,71o 16,12 o

Zakljuak:

Zaovukosinukodkojejekutnagibapokosa=42faktorsigurnostimoraiznositi.
Fs=1,25.

3 - 14
Odjel za graditeljstvo
Geotehnika

Zadatak2.

PotrebnojeodreditifaktorsigurnostigravitacijskebranenaprevrtanjeFspina
klizanje Fsk. Potrebno je izraunati i efektivna naprezanja u tokama A i B: a) ne
ukljuujuistrujanjevode,b)ukljuujuistrujanjevode(akojegradijentstrujnogtlaka
za toku A prema dolje id=0,056, a gradijent strujnog tlaka za toku B prema gore
ig=0,101).

Gustoabetonabranejeb=2400kg/m3agustoatemeljnepodlogebraneje
p=2300kg/m3.Koeficijenttrenjaizmeubraneipodlogeje=0,80.
Zadanesuslijedeedimenzije(izraeneumetrima):

Hw=4218 H=3816 Bk=3814


Bo=4,0Bt=40 D=6,03

Uvodnoobrazloenje:

Gravitacijskabranapromatratesekaohomogenotijeloneizmjernekrutosti,
bezrelativnihdeformacija.Koeficijentsigurnostineesestogaraunatisobziromna
sigurnostsamestrukturebrane,veeseanaliziratistabilnostbranekaocjeline.

Teoretskeosnove:
Da bi brana bila sigurna mora pruati odreeni otpor na vanjske utjecaje.
Konkretno, brana mora biti sigurna na prevrtanje i na klizanje. Koeficijent sigurnosti
na prevrtanje je omjer momenta otpora na prevrtanje i ukupnog momenta koji

4 - 14
Odjel za graditeljstvo
Geotehnika

nastoji branu prevrnuti. Moment sigurnosti na klizanje je omjer maksimalnih sila


otporanaklizanjeisilakojenastojepomaknutibranuusmjeruhorizontale.Nadalje,
potrebno je izraunati i efektivna naprezanja u tlu ispod gornje i donje vode. Ova
naprezanjaoviseiostrujanjuvodetotakoervaljaimatiuvidu.

Numerikorjeenje:

Ulaznipodaci:

id=0,05 ig=0,10 b=2400kg/m3


p=2300kg/m3 =0,80 Bk=38
Hw=48 H=38,0D=6,0
Bo=4,0 Bt=40,0

Bt
Bk
B0

A1

W
G1 H
A2
Hw
V1 G2
b

G3 A3 V2 D

1m
A WDg B

U2
W Hwg U1

- krakovisilauzrokovanihvlastitomteinombetonabranekojusmopodijelilina
3dijelaradilakegraunanja.

H
tg 1
Bk

45

tg X X

B k Bo 34,0
X 34,0m
5 - 14
Odjel za graditeljstvo
Geotehnika

A1 Bo H D 4,0 38 6 176,0m 2
A2 Bk Bo X 38 4,0 34,0 1156,0m 2
A3 Bt Bo D 40 4,0 6,0 216,0m 2

w g H w2
1000 9,81 48 2
V1 11301120 N / m / 11301,12 kN / m /
2 2
g D 2 1000 9,81 6 2
V2 w 176580 N / m / 176,85kN / m /
2 2

G1 b A1 g 2400 176,0 9,81 4143744 N / m / 4143,744kN / m /


G2 b A2 g 2400 1156,0 9,81 27216864 N / m / 27216,864kN / m /
G3 b A3 g 2400 216,0 9,81 5085504 N / m / 5085,504kN / m /
G 36419,112kN / m'

Fsp
M 0

M p

M p 0
M p V1 9,33 U 1 20 U 2 15

U 2 w D Bt 9,81 6 40 2354,4 kN / m /
w H w g w D g w H w D 9,81 42 6
U1 kN / m /
2 2 2
U 3678,75 882,9 4561,65kN / m'

M p 3845,52 9,33 3678,75 20 882,9 15 122697,202 kNm

M 0 0
M 0 V 2 1 G1 28,75 G 2 19,67 G3 13,75
44,145 1 1706 ,94 28,75 6501,087 19,67 1942 ,38 13,75 203702 ,7763 kNm

Fsp
M 0

203702,7763
1,66
M p 122697,202

Ftr ,max G U 10150,407 4561,65 0,70
Fsk 1,029
Fh V1 V2 3845,52 44,145

6 - 14
Odjel za graditeljstvo
Geotehnika

EFEKTIVNANAPREZANJA

a) bezutjecajastrujanjavode:

tokaA:

/ U
/ w H w p h1 w h1 H w 10 28 23 1 10 1 28 13,0 kN / m 2

tokaB:

/ U
/ w D p h1 w h1 D 10 3 23 1 10 1 3 13,0 kN / m 2

b) uzutjecajstrujanjavode:

tokaA:

// / id w h1
// w H w p h1 w h1 H w id w h1
10 28 23 1 10 1 28 0,03 10 1 13,3 kN / m 2

tokaB:

// / i g w h1
// w H w p h1 w h1 H w id w h1
10 3 23 1 10 1 3 0,12 10 1 11,8 kN / m 2

Zakljuak:

Izfaktorasigurnostinaprevrtanjevidisedajebranasigurnajerjemaksimalni
momentotporaveiodmaksimalnogmomentaprevrtanja.Takoer,faktorsigurnosti
naklizanjeimavrijednostveuod1,paiztogazakljuujemodajebranasigurnana
klizanje.Faktorsigurnostibranenaprevrtanjeiznosi1,66,afaktorsigurnostibranena
klizanjeiznosi1,029.

7 - 14
Odjel za graditeljstvo
Geotehnika

Zadatak3.

Kolika treba biti debljina betonskog dna d graevne jame da bi se po


iscrpljenju vode postigao faktor sigurnosti betonskog dna od mogueg izdizanja
Fsi=1,25.Visinavodeugraevnojjamijeh=2,4m.Podvodnimbetoniranjemdobivena
jegustoabetonab=2340kg/m3.

Uvodnoobrazloenje:

Kodizvoenjaiskopautluvaljaosobitupanjuposvetitistanjuirazinivodeu
tlu. Ne uzme li se u obzir utjecaj podzemne vode moe doi do velikih teta i
opasnostipoljudskiivot.

Teoretskeosnove:

Izvodimo li iskop u bilo kojoj vrsti tla svakako moramo udovoljiti kriterijima
stabilnosti. Daljnji vrlo vaan faktor je stanje vode u tlu. Kopamo li ispod nivoa
podzemnevodemoramoraunatisulaskomvodeuiskop.Meutim,akikodiskopa
ispodvodenoglicapostojivelikaopasnostodhidraulikogslomatla.Naime,vodakoja
strujiizmeurazliitihrazinavodeutlusmanjiteteinutlaudnuiskopa.Ovajutjecaj
moebititolikdatloizgubisvuteinu.Ovojevrloopasno,jerutomtrenutkudolazi
do hidraulikog sloma tla voda naglo prodire u jamu kroz dno i u vrlo kratkom
vremenu potapa jamu. Protiv toga se borimo smanjujui hidrauliki gradijent,
zavijanjem dijafragmi i slino. Takoer, moemo opteretiti tlo jame, obino
podvodnimbetoniranjem.

Numerikorjeenje:

Ulaznipodaci: Fsi=1,25
h=2,03m
b=23000kg/m3=>b=22,56kN/m3

8 - 14
Odjel za graditeljstvo
Geotehnika

b d w h Fsi
d
Fsi b
u w h
F h 1,25 9,81 2,0
d si w 1,09 m
b 22,56

Zakljuak:

Dabisepoiscrpljenjuvodepostigaofaktorsigurnostibetonskogdnaodmogueg
izdizanja Fsi=1,25 potrebno je da debljina betonskog dna graevne jame bude
d=1,0956m.

DOPUNSKIZADATAK

ONASIPIMAZAOBRANUODPOPLAVA

o OPENITO

Nasipi za obranu od poplava su najstarije vrste zemljanih radova, grade se ve


tisuama godina, a da se pri tom principi i naini gradnje sve to vrijeme nisu bitno
mijenjali. Razvojem mehanike tla i metoda mehaniziranog graenja i te su se
graevinepoelegraditiracionalnijeisigurnije.
Nasipizaobranuodpoplavagradeseuzdurijekailisenjimastvarajuveeilimanje
plitke akumulacije i retencije. Oni se veinom smatraju malim i jednostavnim
objektima, to logino rezultira velikim postotkom neadekvatnih i loih rjeenja i
estimruenjem.

Naobrambenenasipedjelujusljedeesile:
- teinazemljanemasenasipa(gravitacija)
- uzgonanasvedijelovenasipakojisuispodrazineprocjedne
ilipodzemnevode
- hidrodinamiki tlak koji se javlja kao posljedica gibanja
procjedne vode kroz porozne materijale tla u nasipu bez
nepropusneobloge.
- Hidrostatski tlak na vodnoj strani nasipa sa nepropusnom
oblogom
- Pokretno optereenje od pogonskog ili javnog prometa na
kruninasipa
- Seizmikooptereenje

Tijelomnasipaprenosesesvedjelujuesileioptereenjanatemeljnotlo.Pritomeje
osnovni zahtjev da postoji ravnotea aktivnih i reaktivnih sila uz dostatan faktor
sigurnosti(najeeFs=1,502,00).

9 - 14
Odjel za graditeljstvo
Geotehnika

o DIMENZIONIRANJENASIPA:



birinakrune
Birinanakontaktustemeljnimtlom
mnagibvodnekosinenasipa
nnagibzranekosinenasipa
Hvisinanasipa

Natemeljuopaanjaizvedenihnasipa,auskladusprojektnompraksom,obziromna
dimenzioniranje,nasipemoemopodijelitinadvijevrste:

NASIPIDO10METARAVISINE

Dimenzije koje se mogu postii uobiajenim nainom izgradnje bez
obzira od vrste materijala od kojih se nasip gradi, a najee
zadovoljavajuuvjeteravnotee:
b=3,004,00m
m=n=1,502,50

NASIPIVISINEPREKO10METARA

Bezobziranakvalitetutla,takvenasipetrebadimenzioniratiraunskim
metodama mehanike tla , koje se primjenjuje za visoke brane. Takvi
nasipiipremadefinicijispadajuuvisokebrane.




10 - 14
Odjel za graditeljstvo
Geotehnika



o UZROCIOTEENJAIRUENJANASIPA

U dosadanjoj praksi esta je pojava proputanja oteenja, pa i potpunog ruenja


izvedenihnasipa.Najeiuzrocitogasu:

Nedovoljnopoznavanjesastavatlanakojemleinasip
Nedovoljnopoznavanjematerijalatlakojeseugraujeunasip
Nedovoljnedimenzijenasipa
Nekontroliranougraivanjeizbijanjematerijalaunasipu
Neprikladnozoniranjevrstamaterijalaunasipu

Svaka od navedenih pogreaka u izvedbi ili poznavanju materijala moe imati za


posljedicudanasipneuspijeodolitiglavnomruilakomrazlogu,atojeerozija.

Erozivnodjelovanjevodenanasipmoesejavitiutrioblika:

1. Vanjskaerozijakrunenasipa,estoizazivaprelijevanjenasipaiprodubljivanje
oteenjadotemelja.

nedovoljno
nadvisenje erodirana krovna
ploha


2. Unutarnja erozija nasipa sa krajnjim efektom, tj. erozijom noinog dijela
zranekosine.Nastajezbognedovoljnogilinejednolinogzbijanjamaterijalau
nasipilizbogpogrenograsporedarazliitihmaterijalaunasipu.

11 - 14
Odjel za graditeljstvo
Geotehnika

vr
procjedna linija
el
n a
pl
oh
a

erodirana nozica


3. Erozija temeljnog tla ispod nasipa, kao posljedica pogreno projektiranog
nasipailinedovoljnogpoznavanjaosobinatemeljnogtla.

tijelo obrambenog nasipa


erodirana zracna
nozica

K1

K2
veliki izlazni
K3
gradijent
propusnost: K2>>K1

o MJEREZATITEODEROZIJE

1. odvanjskeerozije

Najefikasnijamjerajedavanjedostatnognadvienjanasipanadmaksimalnimnivoom
usporene ili poplavne vode uzimajui u obzir i visinu valova koji nastaju od vjetra.
Takoerseisplatiipoveatiiirinukrunenasipakaodobruzatitnumjeruodvanjske
erozije.

12 - 14
Odjel za graditeljstvo
Geotehnika

?b

?H

2. odunutarnjeerozije

Zbogstrujanjavodedolazidopokretanjasitnihesticakrozkrupnijeporematerijala.
Svezatitnemjeretemeljesenanastojanjudasenamjestimagdjepostojidovoljna
sila da pokrene estice izradi takav materijal ija e granulometrijska kompozicija
ostaviti to manje mjesta za ulaz i prolaz noenih estica. Zone takvog materijala
zovemo filterskim zonama ili filterima. Filteri mogu biti jednoslojni, dvoslojni i
vieslojni.Debljinafilterskogslojajeveaod30cmzahorizontalnefiltere,odnosno75
cmzanagnuteivertikalnefiltere.

procijedna linija
bez drena

procijedna linija uz
djelovanje drena

nozicni hor. dren


13 - 14
Odjel za graditeljstvo
Geotehnika

procijedna linija
bez drena
procijedna linija uz
djelovanje drena

nozicni hor. dren


verikalni dren

o PREPORUKEZASIGURNOPROJEKTIRANJEIGRAENJEOBRAMBENIHNASIPA

Sigurnostnasipapostiese:

Dobrim istranim radovima: na terenu i u laboratoriju treba


detaljnoupoznatisastavikarakteristiketemeljnogtlaimaterijalaza
graenjenasipa
Projektnimrjeenjemdatidimenzijeimjerezatiteoderozije.
Striktnim nadzorom i kontrolom svih faza izvoenja radova
osiguratipunuprovedbuprojekta(dobruugradnjuizbijanje)
Pozornim tehnikim promatranjem nasipa u eksploataciji na
vrijemeuoitioteenjaiizvritisvrsishodnemjereasanacije.

14 - 14