Sie sind auf Seite 1von 63

Adnan Rondi

POVRATAK

Izmeu privida i stvarnosti

1
POVRATAK
Izmeu privida i stvarnosti

Autor studije: Adnan Rondi

Izdava: FONDACIJA FRIEDRICH EBERT


- Ured u Sarajevu

Za Izdavaa: Edhem Muiki

Metodologija studije: Mr. sc. Lejla Turilo

Prijevod na engleski jezik: Senada Kreso

Lektorica: Azra Baki

tampa: Kaligraf Sarajevo

Tira: 500 primjeraka

2
Veliko hvala za nesebino uee u TV projektu Povratak:

Edi Muikiu,

Elviru vrakiu,

Kenanu erimagiu,

Amini Gvozden,

Aidi Karamuji,

Jasminu Smajloviu,

Bakiru Deljkoviu,

Mirsadi Suljovi i

montaerima TV Hayat .

3
4
UVOD

5
6
POVRATAK U BiH LAKMUS PAPIR
REINTEGRACIJE I BUDUNOSTI DRAVE

Sto osamdeset hiljada osoba raseljenih unutar BiH te


400.000 njenih graana koji sada ive u etrdesetak zemalja
svijeta, jo nisu iskoristili pravo na povratak. U periodu od 1992.
do 1995., priblino 2,3 miliona ljudi bilo je primorano napustiti
svoje domove. Statistike govore, a podatak je saopen i na prvom
Kongresu izbjeglih i raseljenih osoba BiH, odranom 27. juna
2007., da se od potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma do
danas u BiH vratilo blizu milion osoba. Ovo su podaci vladinih
zvaninika. Interesovanje za povratak u BiH ne opada, sudei po
broju podnesenih zahtjeva za registriranje potencijalnih korisnika
pomoi na osnovu javnog poziva Ministarstva za ljudska prava i
izbjeglice. Rije je o vie od 40.000 porodica, odnosno oko
135.000 osoba koje se ele vratiti u svoje domove.

Proces povrata imovine i stanarskih prava realiziran je u


visokom procentu: 99,7%. Prema slubenim pokazateljima, u
BiH je od ukupno blizu 445.000 potpuno sruenih ili devastiranih
stambenih jedinica, obnovljeno blizu 260.000, to je oko 45
posto.

Tako kae statistika.

Stanje na terenu, ipak, govori neto drugaije. Ne postoji ni


priblino tana evidencija prodane ili zamijenjene imovine,
nakon to je ona vraena u posjed ranijim vlasnicima ili
nositeljima stanarskog prava. Nemali broj povratnika, povratnici
su samo na papiru. Dio njih u ranija mjesta prebivalita navraa
tek u vrijeme ljetnih odmora, dio njih vrijeme boravka, u
razliitim omjerima,rasporeuje u oba bosanskohercegovaka
entiteta.

7
Kakav je danas poloaj povratnika u BiH, bez obzira na
njihovu nacionalnost? Moe li se dati generalna ocjena procesa
koji je zapravo klju reintegracije BiH?

Vladini izvjetaji, najee preko resornih ministarstava,


daju, preovlaujue, optimistinu sliku, ali i detektiraju odreene
probleme, objektivne ili subjektivne prirode, kad je proces
povratka u pitanju.

Tako Safet Halilovi, ministar za ljudska prava i izbjeglice u


Vijeu ministara BiH, kae: U Ministarstvu za ljudska prava i
izbjeglice smo posljednjih mjeseci obavili itav niz razgovora sa
predstavnicima razliitih institucija i organizacija pokuavajui
ih animirati da pomognu povratnicima, jer sredstva predviena
u budetima na svim nivoima u naoj zemlji nisu dovoljna za
realizaciju povratka, na ta smo mi u vie navrata upozoravali
javnost. Mi smo napravili detaljnu analizu stanja u oblasti
povratka, sa financijskim procjenama za svaku opinu. Svjesni
smo da se u naredne tri-etiri godine moramo maksimalno
angairati kako bismo svakoj osobi koja to eli omoguili
povratak. Svjesni smo, takoer, da to nee biti nimalo lak posao.
elim podsjetiti da mi imamo strategiju za realizaciju aneksa VII
Dejtonskog sporazuma, kao jednog od kljunih dokumenata u
djelovanju Ministarstva i Vijea ministara u ovoj oblasti fonda.

Dalje, ministar Halilovi prvo navodi statistike podatke o


procesu povratka a onda nastavlja: Najslabiji rezultati ukupnog
procesa povratka i reintegracije, ostvareni su upravo na ovom
planu. U sloenoj ustavnopravnoj situaciji podjele nadlenosti i
financiranja, kakva je danas u naoj zemlji, veoma je teko
napraviti progresivne korake, koji bi vodili jednom sistemskom
rjeenju pitanja prava na zdravstvo, kolstvo, socijalnu zatitu,

8
zapoljavanje, deminiranje i tako dalje, to su sve elementi
odrivog povratka.1

Predstavnik UNHCR-a za BiH James Lynch istie da je


mnogo toga postignuto u oblasti povratka i odrivog ostanka u
BiH, ali i dalje je potrebno ulagati napore u povratak raseljenih
osoba, posebno na zbrinjavanju ljudi iz kolektivnih smjetaja.

S druge strane, izvjetaj Helsinkog komiteta za ljudska


prava u BiH, iji se znaajan dio odnosi na proces povratka u
BiH, daje prilino drugaiju sliku:

U 2006. manjinskih povrataka gotovo da nije bilo. Mada se


niko zbirno ne bavi analizom broja vraene, pa prodate ili
zamijenjene nekretnine, obilaskom povratnikih naselja i
gradova moe se ustvrditi kako je vie od 50% u vlasnitvo
vraenih stanova, kua i posjeda, nekom vrstom kupoprodajnih
ili zamjenskih ugovora promijenilo vlasnika, a barem jo 30
posto je u procesu prodaje ili se koristi samo vikendom.
Predmetom prodaje su i neki tek obnovljeni objekti sredstvima
povratnikih fondova.

Slabe rezultate provedbe Aneksa 7 u 2006. dodatno


optereuje, nerijetka, pojava onih koji su se prije godinu ili vie
vratili, da bi sada, zbog neodrivog povratka, opet krenuli tamo
gdje misle da mogu pre/ivjeti.

1
http://www.slobodnaevropa.org

9
Ocjene HK podudaraju se i sa podacima Saveza udruenja
izbjeglica i raseljenih lica BiH. S druge strane, zvanini izvori
dravno i entitetska ministarstva za ljudska prava i izbjeglice,
kao i UNHCR, koji, primjenjujui udnu metodologiju, ostaju pri
tvrdnji da je broj povratnika premaio milion.

Ako se poe od toga da je u toku posljednjeg rata s kunog


praga pomjereno oko 2,2 miliona stanovnika i to dovede u vezu
sa podatkom temeljenim na preciznim statistikama saoptenim
na Treem kongresu Svjetskog saveza dijaspore, odranom 2006.
u BiH, da u 110 zemalja svijeta ivi oko milion i 300 hiljada
Bosanaca i Hercegovaca svih nacionalnosti, pa tome doda broj
interno raseljenih u BiH, koji je najnovijom reregistracijom
zaokruen na 180.000, i barem dvostruko toliko onih koji su
reregistracijom izgubili taj status jer su se mogli vratiti, a nisu
pomenuta procjena dobija na objaktivnosti.

Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice, meutim,


procjenjuje da izvan BiH trenutno boravi jo oko pola miliona
osoba koje su BiH napustile od 1992. do 1995. i koje su kao
takve evidentirane kao izbjeglice iz BiH.

Prvi, sveobuhvatan, zvanini popis raseljenih osoba u BiH


proveden je krajem 2000., kada je registrirano 183.355
raseljenih porodica, odnosno 556.214 osoba. Prema posljednjim
podnesenim porodinim zahtjevima za reviziju statusa, 180.000
osoba raseljenih u BiH jo uvijek trai trajno rjeenje. U
neuslovnim kolektivnim centrima irom BiH, prema podacima
Saveza udruenja izbjeglica i raseljenih lica, ivi jo oko 7.000
ljudi. Samo u Mihatoviima kod Tuzle u jednom centru je
smjeteno 825 ljudi, a u Karakaju kod Zvornika 77 porodica. Oni
koji su u posljednjoj reregistraciji izgubili izbjegliki status tvrde
da se u kolektivnom smjetaju nalazi znatno vei broj ljudi, ali i

10
da njih nema u evidencijama. Tek ponegdje se spominju kao
socijalni sluajevi.

Prema podacima Ministarstva za izbjegla i raseljena lica


Republike Srpske, samo na podruju ovog entiteta registrirano je
u 2006. godini 26.990 raseljenikih i oko 2000 izbjeglikih
porodica. Isto ministarstvo raspolae podatkom da vie od 6.300
lica u RS koristi alternativni smjetaj. Komisija za izbjeglice i
raseljena lica BiH navodi da u cijeloj BiH ima jo oko 150.000
raseljenih osoba.

Zbirne podatke nema niko, pogotovu ne one o broju ljudi


koji su se tokom 2006. vratili na predratne adrese. ak ni na
lokalnom nivou, u ta su se mogli uvjeriti lanovi Misije
Helsinkog komiteta za ljudska prava prilikom posjeta
bosanskohercegovakim optinama od Ilide i Hadia, preko
Mostara, Drvara, Bosanskog Petrovca i Bugojna, preko Pala,
Sokoca, Foe i Gorada, do Ilijaa i Distrikta Brko. Kako se
vlast nikako ne odluuje zapoeti ak ni pripreme za popis
stanovnitva (posljednji obavljen daleke 1991.), svi se bave
samo procjenama uzimajui, prema potrebama i interesima,
parametre koji im najvie odgovaraju, to otvara velike
mogunosti manipulacije sredstvima namijenjenim za povratak i
obnovu. Slobodne procjene govore da se tokom ove godine
vratilo oko 2.500 lica.

Posljedica pomjeranja stanovnitva je ta da u BiH danas


imamo ista, ili gotovo ista etnika podruja; u gradskoj jezgri
Viegrada ivi jedan Bonjak, u Foi ni jedan, Vlasenici i Sokocu

11
takoe, u Osnovnoj koli na Palama od 1.800 uenika je jedan
bonjake nacionalnosti, a u selo Bukovice kod Doboja od
nekadanjih 1250 stanovnika hrvatske nacionalnosti se vratio
jedan ovjek.2

2
Izvjetaj Helsinkog komiteta za ljudska prava u BiH za 2006.

12
STUDIJA O POVRATKU U BIH:
METODOLOKE NAPOMENE

Studija koja je pred itateljima, zapravo je rezultat


viegodinjeg televizijskog projekta o povratku, koji su
zajedniki realizirale NTV Hayat i Fondacija Friedrich Ebert od
1997. do 2007.

Izvjetaji u studiji i napori uloeni u njihovu pripremu


proistiu iz uvjerenja da je povratku u BiH potrebno, na neki
nain, dati i ljudsko lice. Naime, kako je vidljivo iz gore
navedenih izjava i podataka, informacije dostupne putem
zvaninih izvora, nevladinog sektora i medija, u velikom broju
sluajeva ne samo da su zasnovane na statistikama, odnosno
brojanim pokazateljima nego se na njima i zavravaju. U studiji
smo, stoga, manje prostora dali statistikim podacima koji inae
dominiraju drugim izvjetajima, pa smo, u svakom od
analiziranih podruja, naveli konkretne primjere ivota
povratnika i priu iz njihove svakodnevnice.

Takoer, gotovo po inerciji, u analizama i interpretacijama


povratka ini se svojevrsna pogreka u pretpostavci da je pria o
povratku zavrena onda kada se grupa bivih stanovnika
ponovno naseli na neko podruje. A pria o povratku tu, zapravo,
tek poinje... Zato se i samim povratnicima treba iznova i iznova
vraati, to je za cilj i imao televizijski projekat vezan za
povratak. Serijal emisija na NTV Hayat, kao i ova studija,
analizirali su povratak u nekoliko specifinih podruja u BiH,
gdje je praen od kraja devedesetih godina, da bismo u proljee i
ljeto 2007. napravili svojevrstan remake onoga to su kamere
biljeile deset, devet ili osam godina ranije.

13
Iako je pri izradi nacrta za izvoenje ove studije koritena
uobiajena metodologija, ima i izvjesnih varijacija, koje se
ogledaju, prije svega, u autorskoj slobodi da se istaknu
posebnosti situacija u povratnikim podrujima koje najbolje
ilustruju specifinosti samog podruja, povratka i samih
povratnika.

Takoer, (ne)dostupnost i (ne)transparentnost informacija i


statistikih podataka imale su za posljedicu varijacije u
strukturiranju statistikog uzorka, tako da neka podruja na prvi
pogled mogu djelovati kao manje reprezentativna (u smislu
statistike), ali su odabrana kao paradigma manje ili vie
uspjenog obnavljanja ivota povratnika. U kontekstu statistikih
podataka treba, takoer, napomenuti da ti brojni podaci
odraavaju situaciju kakva je bila 1991. ili situaciju s povracima
2006. ili ranije. Budui da je fenomen povratka vrlo dinamian,
neki podaci iz studije neminovno e ve biti izmijenjeni u
vrijeme njenog objavljivanja. Meutim, to nema bitnijeg utjecaja
na modele po kojima funkcionira povratak i ivot u povratnikim
podrujima koji su opisani u izvjetajima za pojedine gradove
analizirane u studiji.

Za predmet istraivanja same studije uzet je fenomen


povratka u est podruja Bosne i Hercegovine (navedenih u
uzorku) i nain funkcioniranja ivota tih povratnika. Zadatak
istraivanja bio je analizirati modele povratka u tih est podruja,
njihove slinosti i razlike, te izvesti neke ope zakljuke o
povratku u Bosni i Hercegovini povezivanjem specifinosti
povrataka u navedena podruja (metodom indukcije).

Uzorak na kojem je raena analiza povratka u Bosni i


Hercegovini, kako je ve reeno, ini est geografskih podruja u
kojima je posebno izraen povratak ranijih stanovnika u

14
prijeratne domove. Pri definiranju uzorka vodilo se rauna da ti
povratnici odraavaju tri konstitutivna naroda u Bosni i
Hercegovini, a gradovi koji su analizirani odabrani su na osnovu
generalne hipoteze, odnosno pretpostavke da su stanje i situacija
u njima, po svojim bitnim karakteristikama, slini, te povratak
podlijee istoj vrsti zakonomjernosti, pa je kao takav podloan
slinim metodama i tehnikama istraivanja, ali i dostatan za
izvoenje indukcijskih zakljuaka o povratku u Bosnu i
Hercegovinu openito. Studija tako sadri izvjetaje o slijedeim
podrujima:

Podruje 1: Srebrenica, Zvornik, Bratunac


Podruje 2: Travnik i Novi Travnik
Podruje 3: Biha i Bosanski Petrovac
Podruje 4: Mostar, Stolac, Gacko i Bilea
Podruje 5: Odak i Modria
Podruje 6: Sarajevo

Tokom televizijskog serijala glavna tehnika prikupljanja


podataka za potrebe TV emisija bila je tehnika intervjua, koji su
voeni kako sa samim povratnicima, tako i sa predstavnicima
lokalne vlasti i nevladinog sektora u tim podrujima. Ova tehnika
je kombinacija slobodnog intervjua, pri kojem je redoslijed
pitanja i nain voenja razgovora odreen osjeajem voditelja
intervjua, i strukturiranog intervjua, zasnovanog na precizno
pripremljenom nizu pitanja postavljanih tako da jedna
kontroliraju druga, kako bi se dobili to taniji i precizniji
odgovori i stavovi intervjuiranih osoba. Za potrebe studije, pak,
metode istraivanja proirene su tako da je svako od navedenih
podruja svojevrsna studija sluaja, te stoga za svako podruje i
svaki grad u studiji postoji zaseban izvjetaj. Na osnovu
pojedinanih sluajeva, u zakljuku studije, metodom indukcije
(zakljuivanjem od posebnog ka opem), izvedeni su generalni

15
zakljuci o stanju i procesima povratka u Bosni i Hercegovini.
Analiza stanja u svim tim podrujima zasnovana je uz tehniku
intervjua i na metodi promatranja, pri emu je rije o
izvanjskom promatranju procesa i pojava u povratnikim
podrujima, na nain da je autor, kao neko ko dolazi sa strane,
promatrao povratak u originalnom ambijentu i bez bilo kakve
osobne intervencije. Metoda promatranja nadgraena je
deskriptivnom metodom, te izvjetaji o svakom gradu
pojedinano neminovno ukljuuju i opis povratnikih podruja i
svakodnevnog ivota u njima. Za osobnu percepciju, u ovom
promatranju i deskripciji je autor studije prihvatio odreenu
odgovornost, napominjui da je osobnost i povremena
obojenost izvjetaja vlastitim stavom, koliko god nekome se
inila manje naunom, zasnovana na ve izreenom stavu kako
povratak sam po sebi nije samo drutveni fenomen, ve i ivotni,
te mu je, kao takvom, potrebno dati ljudsko lice.

Kako je ve reeno, pri definiranju uzorka, ali i metoda


istraivanja, poli smo od dvije generalne pretpostavke, odnosno
hipoteze na kojima se zasniva studija o povratku. Prva je,
istiemo, da unato evidentnih razlika izmeu podruja u koja se
odvija povratak prijeratnih stanovnika, postoje i slinosti kad je
rije o poziciji u kojoj se oni nalaze nakon povratka. Uzroke
zbog kojih se ivot povratnika ne razlikuje previe od kraja do
kraja, smatramo svojevrsnim faktorima odrivosti povratka.
Time dolazimo do druge pretpostavke, odnosno hipoteze da
odrivost povratka ovisi o najmanje est faktora, i oni su nam
posluili kao indikatori za samo istraivanje i izvoenje
zakljuaka o povratku. Ti indikatori su:

16
Sigurnost povratnika
Ekonomski status povratnika
Socijalna i zdravstvena zatita dostupna povratnicima
Mogunost obrazovanja u povratnikim podrujima
Pravo i mogunost uea u organima lokalne samo-
uprave i javnim preduzeima
Pravo na kulturnu posebnost povratnika

Glavni cilj studije je dati sveobuhvatnu deskripciju stanja i


problema povratnikog stanovnitva, te emancipatorsku
anticipaciju budunosti ivota u analiziranim podrujima,
odnosno zakljuke o odrivosti povratka kao jednom od
preduvjeta reintegracije i normalnog funkcioniranja Bosne i
Hercegovine.

Studija je namijenjena graanima Bosne i Hercegovine,


bosanskohercegovakoj dijaspori i svijetu, koji su na bilo koji
nain zainteresirani za pitanja povratka i poslijeratnog ivota u
razliitim podrujima BiH. Nadamo se da e studija od posebne
koristi biti novinarima - izvjetaima s podruja koja su bila
predmetom nae analize, kao svojevrstan orijentir sa ulaznim
informacijama o tim podrujima. Predstavnici nevladinog
sektora, kao i donositelji politikih odluka ije se posljedice
direktno reflektiraju na ivot povratnika, u studiji mogu pronai
specifinu dimenziju povratka koju smo nastojali osvijetliti:
svakodnevni ivot povratnika. Takoer, studija moe posluiti i
istraivaima koji se pripremaju za dublje analize i istraivanja
navedenih podruja, s bilo kojeg aspekta ili oblasti drutvenih
nauka, te se nadamo kako izvjetaji ovdje dati mogu inicirati,
izmeu ostalog, i znanstveni interes za gradove u kojima se
deava povratak.

17
18
PODRUJE 1:
SREBRENICA, ZVORNIK, BRATUNAC

19
20
SREBRENICA

Pitanje povratka u Srebrenicu, dakako, u kontekstu genocida


koji je poinjen nad Bonjacima ovoga grada te Bonjacima
Podrinja koji su se u ovom gradu zatekli jula 1995., pitanje je
kojim se ponajbolje testira ovo temeljno ljudsko pravo. Koliko
danas povratnika ivi u Srebenici? Na ovo pitanje je teko
odgovoriti. Procjene, one najoptimistinije, idu do sedam hiljada,
dok je realan broj pravih povratnika negdje oko 4000. Inae, u
opini Srebrenica, po popisu iz 1991., ivjelo je 36.666
stanovnika, od kojih 27.572 Bonjaka (75,2 posto), 8.315 Srba
(22,7 posto) i 741 ostalih (2 posto).

Pitanje sigurnosti u srebrenikom kraju, moe se ocijeniti


zadovoljavajuim. No, subjektivni osjeaj i doivljaj sigurnosti
varira, od prilike do prilike. Posljednje postrojavanje lica sa
obiljejima etnikog ravnogorskog pokreta 12. jula 2007.,
pokraj mjesta gdje se nalaze ostaci poruene srebrenike
arijske damije, Srebreniani su doivjeli kao atak na njihovu
sigurnost. Incidentnih situacija, u kojima je dolo do ataka na
fiziku ili imovinsku sigurnost povratnika, u posljednjoj godini
nije bilo (izuzme li se prijava povratnika u selu Ljeskovik o
fizikom nasrtaju, koju je policija RS ocijenila lanom). Nadalje,
Srebreniani problem svoje sigurnosti vide i u injenici da, po
njihovim tvrdnjama, direktno ili indirektno odgovorni za genocid
poinjen u julu 1995., jo uvijek obavljaju razliite javne
funkcije u policiji i upravi. Ove tvrdnje potvrene su i
posljednjim odlukama novog visokog predstavnika Miroslava
Lajaka, koji je, izmeu ostalog, suspendirao 35 policajaca, ija
imena se nalaze na spisku vie od njih 800 potencijalno
umijeanih u srebreniki masakr.

21
No, kljuni problem srebrenikih povratnika, kao i u veini
drugih krajeva BiH, jeste odrivi povratak. Mali broj povratnika
se vratio na svoja prijeratna radna mjesta, to zbog injenice da
je industrija u najveoj mjeri unitena, to zbog injenice da su
domicilni Srbi kao i doseljeni iz drugih dijelova BiH, uglavnom,
zaposleni u preduzeima koja su uspjela preivjeti rat,
odnosno koja su dijelom obnovljena u posljednjih nekoliko
godina. Prvi je rudnik Sase, te komunalna preduzea i
kolstvo. Naprimjer, u srebrenikom srednjekolskom centru, u
ovom momentu su zaposlene samo dvije Bonjakinje,
profesorice Fija Avdi i Senija Purkovi. Tek u nekoliko
podrunih, uglavnom etverorazrednih seoskih kola, zaposlen je
izvjestan broj bonjakih povratnika. U posljednje vrijeme, u
nekoliko novoosnovanih pogona te fabrika (CIMOS, hladnjaa
za voe, Srebreniko poljoprivredno dobro) zaposleno je
nekoliko desetina Bonjaka. Jedino u policiji, najvie zbog
pritiska meunarodne zajednice, napravljen je priblian balans
zaposlenih. Takoer, u samoj opinskoj administraciji, radi blizu
40 posto Bonjaka, uglavnom mladih i visokoobrazovanih ljudi.

Seosko stanovnitvo Srebrenice se bavi poljoprivredom i


stoarstvom. Ono to im nedostaje jeste dovoljan broj
poljoprivrednih maina za obradu zemlje, ali i vea mogunost
plasmana proizvoda za poljoprivrednike koji uspijevaju imati
vikove proizvodnje. Ipak, valja spomenuti projekat Put
mlijeka iji je nositelj, uz meunarodnu pomo, Tuzlanska
mljekara, koja otkupljuje znaajne koliine mlijenih proizvoda
od poljoprivrednika ovoga kraja. Ne treba zaboraviti ni
ugostiteljstvo i uslune djelatnosti, od kojih, raunajui lanove
obitelji vlasnika i uposlenih, danas ivi priblino stotinjak
srebrenikih Bonjaka.

22
Pitanje zdravstvene zatite, u prvom redu onih koji imaju
line dokumente izdate u FBiH (a korisnici su socijalnih
primanja, najee porodinih penzija i invalidnina, takoer iz
FBiH, pa su samim tim i korisnici zdravstvene zatite u ovom
entitetu), veliki je problem povratnika u Srebrenicu. Rije je o
demobilisanim borcima Armije BiH, te porodicama rtava
srebrenikog genocida. Razgovori entiteta za rjeavanje ovog
problema su stali, iako se inilo da e se pronai kompromisno
rjeenje, po kojem bi oni i dalje mogli koristiti novane
prinadlenosti iz FBiH, a zdravstvene usluge (bez njihovog
punog plaanja) u RS. Obrazovanje povratnike djece u
posljednje vrijeme ulazi u okvire sistema, koji, dodue, stidljivo
poinje uvaavati, posebno u dominantno bonjakim sredinama
(MZ Sueska), pravo na jezik i nacionalnu grupu predmeta.

Vratimo se nakratko na zajedniki projekat televizije Hayat i


Fondacije. TV prie nastale u okviru ovoga projekta su bile prie
o pojedincima koji su predstavljali ili prosjenog povratnika ili, u
odreenim situacijama, povratnike koji su uspjeli opstati u starim
mjestima boravka, nakon povratka. Tako je bilo i u sluaju
prie o Srebrenici. Njeni glavni akteri su dvojica brae Elvis i
Nermis Leme, koji su se prije nekoliko godina vratili u selo
Gladovii, udaljeno nekih tridesetak kilometara od Srebrenice.
Otac im je nestao prilikom pada Srebrenice, majka se preudala.
Nakon smrti nane, smjeteni su u Dom za nezbrinutu djecu u
Zenici, a potom u Djeije selo u Puraiu kraj Lukavca. Pratili
smo ih u vie navrata od samog poetka. Od skromne obnovljene
kuice i leaja na podu, do danas ve ureenog domainstva, sa
stokom, uglavnom ovcama, neophodnim poljoprivrednim
mainama; zabiljeili smo i enidbu starijeg brata, koji danas sa
sedamnaestogodinjom suprugom Izudinom eka prinovu.
Mlai, Nermis je uspio zavriti molerski zanat u bazi EUFOR-a
u Rajlovcu kraj Sarajeva, pa danas svojim radom znaajno

23
doprinosi kunom budetu. Ova pria je ovako zavrila
zahvaljujui irem angamanu pojedinaca iz
bosanskohercegovake zajednice i njezine dijaspore, to,
svakako, nije ni priblino dovoljno za proces povratka, ali jeste
dobar primjer kako se i individualno moe doprinijeti neemu to
je osnovna pretpostavka povratka: ODRIVOST!

Pitanje kulture i angamana u ovoj oblasti, u Srebrenici pravi


znaajne korake, i to ne samo u okviru brojnih promocija knjiga i
izlobi, u sklopu obiljeavanja godinjica genocida. Srebrenika
biblioteka, danas lijepo opremljena, srebreniki radio, iako
proizvodi tek sat programa dnevno, koji se emitira na talasima
Radija Tuzlanskog kantona, srebreniki urnal, multietniko
glasilo ovoga kraja; djelovanje Bonjake zajednice kulture
Preporod, este sportske aktivnosti, rad Turistike zajednice
Srebrenice, aktivnosti nevladinog sektora u razliitim oblastima
te u zadnje vrijeme nastupi pojedinaca i grupa koji izvode
razliite muzike anrove, to ide u prilog injenici da se
drutveni ivot u Srebrenici, ipak, oporavlja. Sve je to
nedovoljno i daleko od predratnog nivoa, ali omoguava
kontakte, posebno mladih ljudi razliitih nacionalnosti, to i jeste
cilj, kada dugorono govorimo o budunosti ovoga kraja.

Dio ove studije, koji je posveen Srebrenici, najobimniji je,


jer se, kao to smo naveli na poetku, u srebrenikom kraju
preslikavaju skoro sve bosanskohercegovake dileme i iskuenja
poslijeratnog perioda u BiH.

24
BRATUNAC

Povratak u bratunaki kraj medijski nije eksponiran kao to


je to sluaj sa Srebrenicom, iako se na podruje ove opine
vratilo blizu 7500 njezinih prijeratnih stanovnika bonjake
nacionalnosti. Meutim, znaajan broj stanovnika Bratunca, a
koji su spas potraili u srebrenikoj enklavi, stradao je 11. jula
1995. u srebrenikom genocidu.

Nacionalna struktura bratunake opine po popisu iz 1991.,


izgledala je ovako:

Bonjaci 21.535 (64,05%)


Srbi 11.475 (34,13%)
Hrvati 40 (0,11%)
Jugoslaveni 223 (0,66%)

Povratak u sam grad Bratunac nije posebno izraen, za


razliku od Srebrenice u iju gradsku zonu vratio se prilian broj
Bonjaka. Bratunaki Bonjaci su se uglavnom vratili u seosko
podruje, koje obuhvata naselja Cerska, Konjevi Polje i
Glogova. Problemi s kojima se suoavaju, slini su problemima
srebrenikih Bonjaka.

Ovo podruje je dugo vremena bilo podruje nesigurnog


ivljenja za bonjake povratnike. Tako je, prije osam godina, u
Bratuncu ubijena sedamnaestogodinja povratnica Mediha Duri,
dok su napadi na imovinu povratnika kao i na njih same bili esta
pojava, posebno u samom Bratuncu. U posljednjih godinu dana
incidenti su skoro prestali. Ipak tenzije u bratunakoj opini su
dizali odluka opinskih vlasti da se ne dozvoli ukop stradalih
Bratunana u okviru kompleksa novoobnovljene damije u
samoj gradskoj jezgri, te ve svjetski poznat sluaj Fate Orlovi,

25
u ijem dvoritu je napravljena pravoslavna crkva. To se
odraavalo na sigurnosne prilike, koje su, upravo zbog ve
navedenih razloga, bratunaki Bonjaci ocjenjivali nepovoljnim.
Smjena predsjedavajueg Opinskog vijea Bratunac Refika
Begia, dodatno je uslonila politike prilike u ovom gradu i
odrazila se na ionako krhke meunacionalne odnose Srba i
Bonjaka.

Bratunaki Bonjaci, kao i srebreniki, susreu se s istim


problemima. Situacija sa upoljavanjem u javnoj upravi,
unekoliko je loija nego u Srebrenici. I bratunaki povratnici,
uglavnom, bave se poljoprivredom i stoarstvom, no ovdje je
problem plasmana vika proizvoda izraeniji nego u Srebrenici.
Jedan momenat je vrijedno spomenuti: uzgajanje novih kultura,
koje nisu tradicionalne na ovim podrujima, u prvom redu
malina, urodilo je plodom i sasvim pristojnom egzistencijom za
nekoliko desetina bratunakih obitelji.

I kao u sluaju Srebrenice, u studiji navodimo primjer


mladia Eniza, iz bratunakog sela Avdagina Njiva. Kada smo
ga sreli prvi put, prije skoro sedam godina, bio je
sedamnaestogodinjak, pun gorine, bez jasnih planova za
budunost, ali uz izraenu elju da ostane u svom rodnom selu.
Danas, rije je mladom ovjeku koji ima trgovinu, oenjen je,
ima jednogodinjeg sina, a u trgovini radi sa suprugom i bratom.
Ima jasnu viziju svoje i budunosti svoga djeteta i za sebe kae
da je sretan.

26
ZVORNIK

U Zvornik se vratilo blizu 20.000 ljudi, to ga ini


podrujem s najveim brojem povrataka. Od tog broja, skoro
devet hiljada su povratnici s linim dokumentima izvaenim u
RS.

Po popisu iz 1991., u Zvorniku je ivjelo 81.295 stanovnika,


od toga:

Bonjaci 48.102 (59,16%)


Srbi 30.863 (37,96%)
Hrvati 122 (0,15%)
Jugoslaveni 248 (1,53%)

Povratnici na prostor opine Zvornik se uglavnom vraaju u


seoska podruja, te u dvije velike mjesne zajednice u
neposrednoj blizini gradskog podruja: Divi i Kozluk.

Specifinost ovoga podruja lei u injenici da je prvi


povratak zabiljeen ve u ljeto 1996., u zvornika sela Mahala i
Jusii. Bio je to pionirski poduhvat, uslijedio je svega pola
godine nakon potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma, a
praen je brojnim opstrukcijama, koje su, u konanici, imale cilj
- zaplaiti povratnike ne samo u ovom ve i u drugim podrujima
Republike Srpske. Sigurnosne prilike u Zvorniku su danas
zadovoljavajue, emu doprinosi i solidna zastupljenost
bonjakih kadrova u lokalnoj policiji. Pionir povratka u ovaj
kraj je Fadil Banjanovi, poznatiji kao Bracika, Kozluanin, koji
je svojim sunarodnjacima, svih ovih godina, uporno
poruivao:Ne prodajite kue i imanja, ne zamjenjujte ih. Ova
njegova poruka imala je efekta, to se moe posebno vidjeti u
mjesnoj zajednici Kozluk, koja danas ima 1350 kua, u njima su

27
bili smjeteni izbjegli i raseljeni Srbi iz osamnaest opina. Kue
su, znaajnim dijelom, bile neoteene, to je ubrzalo povratak
Bonjaka u ovaj dio zvornike opine. Jo jedna specifinost u
radu Fadila Banjanovia, ogleda se u njegovom pragmatinom
odnosu prema vlastima RS. U aprilu 2007. je posjeta premijera
RS Milorada Dodika Kozluku izazvala veliku medijsku panju.
Na udaru kritike dijela bosanskohercegovake javnosti se naao
i Fadil Banjanovi, zbog, kako su mu prigovorili, srdanog
doeka premijera RS. No, ta posjeta samom Kozluku je donijela
blizu 250.000 konvertibilnih maraka, koje su utroene za obnovu
infrastrukture, na prvom mjestu putnih komunikacija. Za jesen je
planirana obnova i opremanje lokalnog Doma zdravlja, takoer
sredstvima iz budeta entiteta u kojem Kozluani ive. Uz ovo,
blizu 2000 stanovnika ovog podruja ivi u inozemstvu, to,
takoer, poboljava materijalni poloaj povratnika. Ipak,
povratnici se i ovdje susreu s problemima koji su prisutni i u
drugim dijelovima RS: zdravstvena zatita, upoljavanje u javnoj
upravi i preduzeima u kojima su nekada radili.

Perspektivu, pogotovo Kozluani, vide u razvoju poljopri-


vrede, jer je priobalni pojas rijeke Drine izuzetno plodan za
uzgoj razliitih poljoprivrednih kultura.

I ovdje, veina povratnika ivi od poljoprivrede i uzgoja


stoke, uglavnom za vlastite potrebe, dok manji dio od trgovine i
ugostiteljstva.

28
PODRUJE 2:

TRAVNIK I NOVI TRAVNIK

29
30
TRAVNIK

Na podruju opine Travnik, po popisu iz 1991., ivjelo je


ukupno 70.747 stanovnika, od toga:

Bonjaci 31.813 (44,96%)


Hrvati 26.118 (36,91%)
Srbi 7.777 (10,99%)
Jugoslaveni 3.743 (5,29%)

Godine 1992. je vei dio stanovnika srpske nacionalnosti


napustio Travnik, a po izbijanju sukoba izmeu Armije BiH i
HVO-a 1993., i travniki Hrvati, u najveoj mjeri, naputaju
svoje domove. Podruje koje je posebno praeno u okviru TV
projekta je oblast Gua Gore, uvijek naseljene skoro iskljuivo
hrvatskim ivljem. Povratak u ovaj dio travnike opine je poeo
1998., pojedinanim povracima, da danas u Gua Gori, trajno ili
barem jednim dijelom, boravi blizu 70 posto prijeratnog
stanovnitva.

Sigurnosne prilike povratnici ocjenjuju izuzetno dobrim.


Zdravstvena zatita je relativno dobro organizirana, ali se dio
stanovnitva Gua Gore i dalje lijei u bolnici Nova Bila,
smjetenoj na prostoru koji je u vrijeme rata kontrolirao HVO.

Stanovnici ive od penzija, poljoprivrede i stoarstva za


vlastite potrebe, tek poneki je zaposlen, najee na crno.

Ve smo naveli da je ova studija rezultat televizijskog


projekta koji predstavlja svojevrsni remake, pa emo, kad je
Gua Gora u pitanju, navesti primjer, sada ve pokojne Mande
oko, prve povratnice u ovo selo. Njena pria zabiljeena
kamerama 1999. je izazvala veliku panju bosanskoherce-

31
govake javnosti svojim izuzetnim entuzijazmom, koji se irio na
okolinu. Ovoga puta, naalost, nismo je zatekli meu ivim, pa je
na sugovornik bio Mladen oko, Mandin sin. On, njegova
supruga i dvoje djece ive od njegovog rada na crno, te uzgoja
koza. Mladen, ipak, namjerava ivjeti u Gua Gori, navodei da
vie nisu posrijedi emocije prema rodnom kraju, ve pragmatina
procjena situacije, na osnovu koje je donio odluku da budunost
sebe i svoje porodice vee za Gua Goru.

NOVI TRAVNIK

Na prostoru opine Novi Travnik, po popisu iz 1991., ivjelo


je ukupno 70.747 stanovnika. Nacionalna struktura izgledala je
ovako:

Bonjaci 31.813 (44,96%)


Hrvati 26.118 (36,91%)
Srbi 7.777 (10,99%)
Jugoslaveni 3.743 (5,29%)

Ratne prilike su stvorile situaciju slinu onoj u Travniku.


Danas je Novi Travnik, naalost, jo uvijek podijeljen grad. Iako
je javna uprava zajednika, u dva dijela grada funkcioniraju
razliiti sistemi, poev od potanskih i komunalnih usluga, do
kola i domova zdravlja. Nisu rijetki sluajevi da Bonjaci i
Hrvati mijenjaju kue i stanove, odluujui se da ive u dijelu
grada u kojem su njihovi sunarodnjaci apsolutna veina, a da
novo mjesto prebivalita, nakon zamjene, nije od starog udaljeno
niti 500 metara. No, sigurnosne prilike su dobre, a svako, u
svom dijelu grada, zapravo dijeli zajednike brige: u prvom
redu one egzistencijalne prirode. Situacija u seoskim podrujima
je drugaija kada je o povratku rije. Ovaj proces prilino je

32
uspjean na svim seoskim podrujima novotravnike opine, dok
je ogledno mjesto za ovu studiju selo Mehmedovii, iz kojeg su
Bonjaci protjerani 1993. Vie od 80 posto stanovnika, koji su
ovdje ivjeli do 1993., se vratilo. Preivljavaju uglavnom od rada
na crno, te poljoprivrede i stoarstva, te istiu kako su barem
sigurnosnim prilikama veoma zadovoljni. Starica Safeta
Mehmedovi, koja se vratila sa svoja dva sina i kerkom, ivi
kao i veina stanovnika ovoga sela. Kao i Manda oko iz Gua
Gore, i ona je svojim prvim televizijskim nastupom prije osam
godina, pobrala velike simpatije gledateljstva. Iako formalno i po
definiciji nepismena, ova veoma inteligentna ena, vrlo precizno
detektira sve probleme bosanskogercegovakog drutva, uoava
da su predizborna obeanja, pogotovo povratnicima samo nain,
barem u veini sluajeva, za dobijanje glasova. Safeta nudi i
konkretne prijedloge za poboljanje ekonomske situacije u
zemlji, pa smatra da je prvo potrebno izvriti reviziju
privatizacije, te pomoi mladim ljudima kreditima da pokrenu
porodini biznis, kako bi mogli osigurati egzistenciju za svoje
porodice. Kao i hrvatski povratnici, i bonjaki, u novotravnikoj
opini, zdravstvene usluge trae u dijelu grada s bonjakom
veinom, gdje im se koluju i djeca.

33
34
PODRUJE 3:

BIHA I BOSANSKI PETROVAC

35
36
BIHA (MARTIN BROD)

U podruju Bihaa, predmetom nae analize bila je mjesna


zajednica ove opine Martin Brod, do 1995. naseljena iskljuivo
srpskim stanovnitvom. Rije je o mjesnoj zajednici koja je zbog
svoga geostratekog poloaja, prilino izolovana od ostalih
dijelova opine Biha. To predstavlja objektivnu tekou za
komunikacijsko povezivanje ove mjesne zajednice s gradskim
sjeditem. Od pet stotina srpskih porodica koje su ivjele na
ovom prostoru, danas se vratilo njih blizu 80 posto, to je za
bosanskohercegovake prilike dobar rezultat. Ali, ovih
dvadesetak procenata koji se nisu vratili, predstavljaju
najproduktivniji dio nekadanjih martinbrodskih stanovnika.
Problemi povratnika su i ovdje isti: nezaposlenost, socijalna i
zdravstvena zatita, te obrazovanje djece. Egzistencija na ovom
podruju se osigurava poljoprivredom, a tek nekolicina
povratnika je zaposlena u lokalnom ribnjaku.

BOSANSKI PETROVAC

U Bosanskom Petrovcu stanovnitvo je prepolovljeno u


odnosu na predratni broj. U opini ivi oko 4.500 Srba ( od
12.000 koliko ih je bilo prije rata) i oko 2.200 domicilnih
Bonjaka, te oko 350 raseljenih bonjake nacionalnosti.

Iako Srbi ve sada ine vie od ezdeset posto stanovnitva, i


ovdje je primjetna ista situacija kao i u Martin Brodu:
najproduktivniji dio njih se nije vratio, pa vie od pedeset posto
povratnika su stariji od 45 godina. Sigurnosne prilike u
Bosanskom Petrovcu sve doskora su ocjenjivane dobrim. No,
posljednji napad na vladiku bihakopetrovakog Hrizostoma,
unio je uznemirenost meu graane srpske nacionalnosti koji

37
ive na ovom podruju. A ive od penzija, stoarstva i
poljoprivrede za vlastite potrebe. Radojka Erceg, koju smo prvi
put posjetili prije skoro osam godina, povratnica je u Bosanski
Petrovac, u selo Krnjeua, prije rata jedno od najrazvijenijih i
infrastrukturno najureenijih sela u ovom dijelu BiH. ivi
Radojka sa suprugom Danetom, a u neposrednoj blizini je i njen
mlai sin, koji radi kao policajac u lokalnoj policiji. Radojka,
nastavnica u penziji, i njen suprug, autoprijevoznik, takoer u
penziji, za sebe kau da ive solidno. Imaju jo jednog sina, koji
je jedno vrijeme radio u Ministarstvu unutarnjih poslova u
Bihau, no to radno mjesto je napustio i sa obitelji odselio u
Banju Luku. Za sebe e rei da predstavljaju zapravo prosjenu
povratniku porodicu u Petrovcu, istiui vanost angamana na
lokalnom nivou, to srpski povratnici u ovom kraju koriste, oito,
na zadovoljavajui i za zajednicu koristan nain.

38
PODRUJE 4:

MOSTAR, STOLAC, BILEA I GACKO

39
40
MOSTAR

Govoriti o procesu povratka na podruje Mostara, veoma je


teko, ako se pristupa generalno ovoj problematici. Jer, sama
struktura lokalne samouprave u ovom gradu, odnosno njena
evolucija rezultirala je, barem formalno, ujedinjenim gradom,
koji je, nakon potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma, bio
podijeljen na est gradskih opina. injenica je i da je Mostar
sredite kantona u kojem formiranje kantonalne vlasti uvijek
probija sve mogue rokove. Sve to daje argumente za tvrdnju
kako je proces povratka u ovom gradu, kao to je sluaj i sa
Sarajevom i Banjom Lukom, kompliciran proces, za iju
deskripciju je potrebna posebna studija. Stoga emo se drati
naeg TV projekta, u kojem smo se, u prvom redu, bavili
povratkom Srba, i to u bjelopoljsku dolinu i naselje Ortije.

No, prije toga, evo nekoliko statistikih podataka, koji,


barem priblino, mogu pokazati promjene u sreditu Hercego-
vine od 1992.

U Opini Mostar 1991. je ivjelo 126.628 stanovnika:


43.037 Hrvata, 23.846 Srba, 43.856 Bonjaka, 12.768 Jugosla-
vena i 3.121 ostalih. Procjene i saznanja govore da u ovom
trenutku na podruju opine Mostar ivi priblino isti broj
stanovnika kao prije rata s tim to je nacionalna struktura
umnogome promijenjena: danas na ovom podruju ivi blizu
80.000 Hrvata, vie od 40.000 Bonjaka i priblino est hiljada
Srba.

Srbi, koji su podruje Mostara napustili 1992., uglavnom su


se naselili na prostore Bilee, Gacka, Nevesinja i Trebinja u
istonoj Hercegovini, a jedan dio njih nove je domove pronaao
u susjednoj Srbiji.

41
Povratak se, uglavnom, biljei meu onima koji su izbjegli u
istonu Hercegovinu, najmanje iz dva razloga:

Pasivnost istone Hercegovine, koja je onemoguila trajnu


egzistenciju, i s druge strane, plodna neretvanska dolina, u koju
su se i vratili izbjegli Srbi. Mogunost poljoprivrede i
maksimalni klimatski uvjeti za tu granu, opredjeljuju mostarske
Srbe na povratak. No, stvari treba sistematizirati... Pionir
povratka Srba u ovaj kraj Vujadin Berberovi, napornim radom,
uspio je okupiti kritinu masu svojih sunarodnjaka povratnika,
koji su, upravo zahvaljujui poljoprivredi, i to uz pomo
meunarodne zajednice ali i Hercegovako-neretvanskog
kantona i Vlade Federacije BiH, ostvarili ono to se zove odriv
povratak. Plantae kajsija, vinova loza, povrtne kulture, te uzgoj
krava muzara, donose redovne i sigurne prihode dobrom broju
srpskih povratnika u dolinu Neretve. Sigurnost je zadovoljava-
jua, solidne materijalne predispozicije su tu, no stalne politike
krize u Mostaru, ne mogu zaobii ni srpsko stanovnitvo, koje,
zapravo, poesto slui za potkusurivanje prilikom politikih
obrauna meu dvije dominantne politike na ovom prostoru:
hrvatske te u manjoj mjeri i bonjake. Inae, Srbi povratnici su
skoro iskljueni iz politikog ivota Mostara. Pitanje zdravstvene
i socijalne zatite nije previe izraeno, iako i tu jo uvijek ima
nerijeenih problema. Povratnika djeca koluju se u kolama
koje rade po hrvatskom i bosanskohercegovakom planu i
programu, u ovisnosti u koji dio mostarske opine su se vratili.

Jo je neto vano istaknuti za Mostar: ovaj grad bio jedno


od glavnih sjedita kulture bosanskohercegovakih Srba, koji su
u velikoj mjeri obiljeili knjievnost, likovne umjetnosti,
graditeljstvo i duhovnost. Obnova manastira u itomisliima, rad
srpskog kulturnog drutva Prosvjeta, te , posebno, angaman

42
Srpskog graanskog vijea, ovoj oblasti polako, ali sigurno vraa
stari sjaj.

STOLAC

Stolac - grad sluaj! Ovako su dugo godina i inozemni i


domai mediji izvjetavali o ovom lijepom hercegovakom
gradiu, bogate kulturne batine.

Stolac su, najprije, nakratko morali napustiti Bonjaci i


Hrvati, zatim, nakon to je doao pod kontrolu tada legalnih
dijelova oruanih snaga BiH, dolazi do sukoba Hrvata i
Bonjaka, kada su Bonjaci protjerani i znaajan broj njih
zatoen u logore HVO-a.

No, povratak Bonjaka u ovaj grad, barem kad su brojevi u


pitanju, nije zanemariv, pogotovo kad govorimo o samom gradu
Stocu, u kojem Bonjaci danas ine relativnu veinu. No, stvarna
vlast, jo uvijek je u rukama HDZ-a, bonjaki povratnici jedino
su uspjeli u lokalnoj policiji dobiti pozicije koje su barem
priblino u skladu s popisom iz 1991.

Prema popisu stanovnitva iz 1991., u Stocu je bilo 43,3


posto Bonjaka, 20,9 posto Srba i 33,12 posto Hrvata, dok sada
ivi 78 posto Hrvata, 20 posto Bonjaka i samo 2 posto Srba.

Bonjaci i Hrvati, praktino, ive jedni pored drugih. Dvije


kole pod jednim krovom, jo uvijek je stolaka stvarnost.
Sigurnosne prilike mogu se ocijeniti zadovoljavajuim, no stalne
politike tenzije, i ovdje stvaraju osjeaj nesigurnosti, koji, na
sreu, posebno u posljednje vrijeme ne rezultira konkretnim
incidentima.

43
Ekonomska situacija je meu povratnicima izuzetno teka,
naroito meu gradskim stanovnitvom koje nema velikih
mogunosti za bavljenje poljoprivredom. Uslune djelatnosti, te
sitna trgovina, djelomino osiguravaju egzistenciju jednog dijela
povratnika, kao i novane doznake rodbini onih Stoana koji jo
uvijek ive u inozemstvu.

Kulturni ivot u ovom gradu je nekada bio izuzetan. Danas,


kroz manifestaciju Slovo Gorina pokuava se vratiti
nekadanji kulturni sjaj gradu, pa su prvi rezultati ve vidljivi.
Jo uvijek traje i borba za ouvanje Radimlje, najvee
srednjevjekovne nekropole steaka u BiH, u ijoj se neposrednoj
blizini, odlukom opinskih vlasti, gradi industrijska zona.

GACKO I BILEA

Gacko i Bilea, zapravo, mjesta za primjer, u njima se


povratak, praktino, nije ni desio. Na prostoru gatake opine,
uglavnom u selu Fazlagia Kula trajno boravi svega
sedamdesetak osoba, a u samom gradu Gacku nema niti jednog
povratnika Bonjaka. Zapravo, jedini Bonjaci u gradu su lokalni
imam, njegova supruga i kerkica od osam mjeseci, koji su se u
ovaj grad doselili iz Bugojna. U gradu Bilei ivi samo jedna
povratnica Bonjakinja, poznije ivotne dobi, i u dva sela jo
osam povratnika Bonjaka. O povratku ovih ljudi je zapravo
teko govoriti. Niko od njih nije zaposlen, ive ili od penzija ili
od poljoprivrede i stoarstva, te pomoi rodbine iz inozemstva.
Najmlai povratnik u bilekoj opini je ve navrio 45 godina
ivota.

44
PODRUJE 5:

ODAK I MODRIA

45
46
ODAK I MODRIA

Odaka opina, njen najvei dio, nakon potpisivanja


Daytonskog mirovnog sporazuma, pripala je Federaciji BiH.

Zbog te injenice, najvei broj odakih Bonjaka se vratio


svojim domovima, to je bilo za oekivati i od hrvatskog
stanovnitva, posebno ako su uzme u obzir da su Hrvati u ovoj
opini bili veina po popisu iz 1991. No, to se nije desilo u
oekivanom broju, zbog injenice da je veina Hrvata svoju
egzistenciju pronala u susjednoj Hrvatskoj, birajui na taj nain
bolje uvjete ivota za sebe i za svoju djecu.

Popis iz 1991. govori da je u opini Odak ivjelo 30.056


stanovnika, i to:

Srbi 5.667 (18,85%)


Bonjaci 6.220 (20,69%)
Hrvati 16.338 (54,35%)
Jugoslaveni 1.147 (3,81%)
Ostali 684 (2,27%)
Sigurnosne prilike u ovom gradu su izvanredne. Ono to
Odaani vole posebno istai, jesu besprijekorni meunacionalni
odnosi, pogotovo izmeu Hrvata i Bonjaka koji su u proteklom
ratu bili saveznici na ovom podruju. Sistem zdravstvene i
socijalne zatite funkcionira kao i svim dijelovima Federacije
BiH, dok je, moda, jedno od rijetkih nerijeenih pitanja,
zapravo, kolovanje bonjake djece po bosanskohercegovakom
planu i programu. Jer, bez obzira na injenicu to bonjaka
djeca u skoro svim kolama opine Odak ine najmanje
polovinu uenika, njihovo obrazovanje odvija po hrvatskom
nastavnom planu i programu, a zbog injenice da je Posavski
kanton, oznaen za veinski hrvatski kanton.

47
Ekonomske prilike, u poreenju sa drugim dijelovima BiH,
zadovoljavajue su. Na ovo utie i injenica da je Odak
smjeten u najplodnijem dijelu BiH, Posavini. Intenzivna
poljoprivreda, posebno u posljednje vrijeme, omoguava dobru
egzistenciju Odaanima, a zamjeuje se i velika privatna
inicijativa u proizvodnim djelatnostima.

U Modrii po popisu iz 1991. ivjelo je 35.613 stanovnika,


od toga:

Srbi 12.534 (35,19%)


Bonjaci 10.375 (29,13%)
Hrvati 9.805 (27,53%)
Jugoslaveni 1.851 (5,19%)

U Modriu se, prema zvaninim statistikama, vratilo 3600


Bonjaka, te svega nekoliko stotina Hrvata. No, demografska
struktura ovoga grada je u znaajnoj mjeri promijenjena
doseljavanjem blizu 18.000 Srba iz tridesetak opina BiH.

Takoer, od dijelova nekadanje modrike i odake opine


je formirana nova opina Vukosavlje, u kojoj danas veinu
stanovnitva ine Bonjaci, povratnici, a ova opina jedna je od
dvije u RS, pored Srebrenice, iji su naelnici Bonjaci.

Poloaj Modrie omoguava ivot od poljoprivrede, a


sigurnosne prilike se mogu ocijeniti zadovoljavajuim.
Zapoljavanje povratnika u organima lokalne uprave i javnim
preduzeima tek poinje da se biljei kao injenica, a i prvi
prosvjetni radnici bonjake nacionalnosti poinju se
zapoljavati, posebno u modrikim osnovnim kolama.

48
PODRUJE 6 :

SARAJEVO

49
50
SARAJEVO

Sarajevo, kao glavni grad BiH, moralo bi biti predmetom


posebne studije. Sarajevo nije bilo dijelom pomenutog TV
projekta, ali bilo bi neozbiljno ne dati barem osnovne statistike
pokazatelje procesa povratka u ovaj grad. Nedavno, objavljen je
poseban Izvjetaj ombudsmena Federacije BiH o proporcionalnoj
zastupljenosti konstitutivnih naroda u organima vlasti u
Federaciji BiH u 2006. i 2007. Prenosimo dio izvjetaja koji se
odnosi na Kanton Sarajevo, u interpretaciji ombudsmena
Federacije BiH Vere Jovanovi:

U Starom Gradu je prije rata bilo 76 posto Bonjaka, a


danas procentualno u optini radi 95,4 posto Bonjaka. Prije
rata je u Starom Gradu bilo 10,15 posto Srba, dakle
proporcionalno bi sad trebalo da u optini bude zaposlen taj
procent, meutim, sad ih je 2,9 posto. Hrvata je prije bilo 2,2
posto, a sada ih je 1,6 posto. Prije rata je bio veliki procent
Jugoslovena i veliki procent ostalih (3,2 posto), a sad na ostale
pripada negdje oko 0,2 posto. U 17 kola u optini Stari Grad, u
kolske i nadzorne odbore imenovano je 58 lanova, a samo
etiri nisu pripadnici bonjake nacionalnosti. U optini Centar
je prije rata bilo 50 posto Muslimana (kako su se tada zvali),
sada ih je takoe 50 posto, dakle sada Bonjaka, a ostalih je 18,3
posto i 19,74 posto neizjanjenih. Meutim, i u optini Centar i u
optini Stari grad se ljudi izjanjavaju i kao Bonjaci i kao
Muslimani i kao Muslimani-Bonjaci i na taj nain se neki od
njih broje meu ostale, jer se meu ostale broje svi oni koji nisu
iskljuivo Bonjaci. Naravno da jeste ljudsko pravo da se svako
izjanjava kako eli, meutim, kod zapoljavanja, to ljudsko
pravo jednih ne moe biti nautrb ljudskih prava drugih. Prema
tome, ljudi se mogu izjanjavati kako hoe, ali se mora voditi
rauna i o pripadnostima drugih naroda. U optini Centar je

51
prije rata 1991. godine bilo 20 posto Srba, a sada ih ima
samo 4,7 posto. Hrvata je bilo 6,8 posto, sada ih je otprilike isto
toliko oko est posto. U optini Centar, u 20 kola i tri javne
ustanove za kulturu, u upravne i nadzorne odbore imenovana su
93 lana, od kojih samo 16 nisu Bonjaci. U optini Novo
Sarajevo, Muslimana je bilo 35,6 posto, Srba je bilo 34 posto,
Hrvata je bilo 9,0 posto, a Jugoslovena je bilo 15 posto,
meutim, nismo mogli dobiti podatke o nacionalnom sastavu
optine, zbog toga to je naelnik optine dao odgovor da se ne
vodi evidencija uposlenih po nacionalnoj pripadnosti. Dakle, tu
sad imamo 86,7 posto Bonjaka. Ali, naalost, ovi podaci nisu
dati direktno iz optine, nego smo pokuali na neki nain praviti
kompromise prema imenima. Naravno, to je vrlo opasno,
postotak moe biti vei ili manji, meutim, htjeli smo da
dobijemo neku sliku. Jer, kad nam naelnik nije htio dati te
podatke, mi smo bili primorani da nekako do tog podatka
doemo i na taj nain smo doli do tih 86,7 posto Bonjaka. U
optini Novi Grad, Muslimana je 1991. godine bilo 50,8 posto, a
sada ih ima 86,7 posto. Srba je bilo 27 posto, a sada ih ima 3,4
posto. Hrvata je bilo 6,5 posto, a sada ih ima 3,8 posto. U 20
kola, u 13 kolskih i sedam nadzornih odbora je imenovano 87
lanova, a samo devet od njih nisu pripadnici bonjake
nacionalnosti. U optini Ilida je prema popisu iz 1991. godine
bilo 43 posto Bonjaka, a sada ih ima 87,8 posto. Bilo je 36,8
posto Srba, a sada ih je samo 4,7 posto. Bilo je 10 posto Hrvata,
a sada ih je est posto. Slina situacija je i u optini Vogoa i u
optini Ilija. U Hadiima je prema popisu iz 1991. godine bilo
je 63 posto Bonjaka i 26 posto Hrvata, a sada je 98,8 posto
Bonjaka, a samo 1,20 posto ostalih. Prema tome, optina
Hadii je praktino etniki oiena. Meutim, situacija nije
bolja ni u ostalim kantonima, ni u ostalim gradovima.

52
U pomenutom izvjetaju, data je i ocjena stanja u cijeloj
dravi BiH. Ombudsmen Vera Jovanovi, izmeu ostalog, kae:

U ranijim godinjim izvjetajima ombudsmena ukazivano je


na opstrukcije povratka i krenje zakona, to je za posljedicu
imalo da se veliki broj izbjeglica nije vratio u prijeratne domove.
To su, na primjer, bile prijetnje, uznemiravanja, skrnavljenje
vjerskih objekata, ruenje grobalja, devastiranje stanova,
paljenje privatnih kua, izmjene dugogodinjih naziva ulica i
gradova, izmjene naziva nekih gradova, izgradnja velikog broja
novih vjerskih objekata, postavljanje vjerskih simbola u
sredinama koje su nakon rata promijenile nacionalni sastav
stanovnitva. Svjesno i planski su formirana tri razdvojena
nacionalna i vjerska ambijenta i u detaljima se veoma brzo i lako
prepoznaje dominacija jednog naroda i poruka drugima da u toj
sredini nema tolerancije i suivota, odnosno da nema mjesta za
druge i drugaije. Kad povratnici vide takva upozorenja u svojoj
sredini, nije ni udo da se veoma lako odlue na prodaju svoje
imovine. Ovakvo stanje u sutini alje poruke etnike i vjerske
diskriminacije, koja se manifestuje, prije svega, u pravu pristupa
javnim funkcijama ili na pravu za upoljavanje u dravnim
organima ili u javnim preduzeima. Slina je situacija i u drugim
sferama ivota kao to su obrazovanje djece kroz pravo na
vlastitu kulturu, jezik, religiju, zdravstveno i penzijsko
osiguranje, socijalnu zatitu, sferu privatizacije koja takoe ima
karakter nacionalne privatizacije. 3

3
Posebni izvjetaj ombudsmena FBiH o osnovnim znaajkama prava
povratnika.

53
54
Z A K LJ U A K

55
56
ODRIVOST POVRATKA KAO
KLJUNA RIJE POSLIJERATNE BiH

Prema zvaninim statistikim podacima, neto manje od


polovine osoba koje su od 1992. do 1995. napustile svoje
domove, danas spada u kategoriju povratnika. Gotovo 600.000
ljudi jo nije uspjelo vratiti se u prijeratne domove, ali pokazuje
interes za to. Uslijed limitiranog broja izvora i varijacija u
procjenama i podacima (ovisno o izvoru), teko je dati konani
sud o tome koliki je procenat ovih ljudi stvarno organizirao svoj
ivot u potpunosti u prijeratnim domovima, a koliko njih tek
fiktivno spada u povratnike. Ipak, oni koji su se istinski vratili u
svoje domove, bez obzira na nacionalnu pripadnost i geografsko
podruje u kojem ive, dijele iste ili sline prie i svakodnevne,
ivotne probleme obinih ljudi.

Mogli bismo kazati kako je povratak bila kljuna rije


neposredno nakon potpisivanja Daytonskog sporazuma. Danas,
dvanaest godina poslije, ini se kako je ta kljuna rije unekoliko
proirena. Ne govori se samo o povratku kao takvom (u smislu
broja onih koji se vraaju na prijeratna ognjita), ve, prije svega,
o odrivosti povratka (u smislu situacije koju povratnici zatiu na
terenu i koja im omoguava ili onemoguava trajni ostanak u
njihovim domovima). Odrivost povratka, kako je naznaeno ve
u uvodu ove studije, svojevrsna je mjera vrijednosti ili pokazatelj
mogunosti pune reintegracije Bosne i Hercegovine, ali i,
posljedino, njene integracije u Evropsku Uniju. Iako iz
zvaninih izvora dolaze razliite definicije i interpretacije samog
termina odrivost povratka, u ovoj studiji krenuli smo od
pretpostavke da o tome koji su preduvjeti nuni kako bi
izbjeglice i raseljene osobe uope razmiljale o vraanju u svoje
domove, te da u njima grade i planiraju budunost za sebe i
svoju djecu, najbolji odgovor e dati sami povratnici.

57
Iz razgovora s povratnicima, ali i s predstavnicima (vladinih
i nevladinih) institucija i organizacija koje im pruaju (ili bi
trebale pruati) podrku, zakljuili smo kako je na prvom mjestu
sigurnost, kao jedan od determinirajuih uzroka zbog kojih je
ovo stanovnitvo i naputalo sela i gradove tokom i/ili
neposredno nakon rata. Pojednostavljeno reeno, svi oni koji su
bili (ili su jo uvijek) izbjeglice ili raseljene osobe, prije svega,
trebaju garancije da je podruje u koje se ele i planiraju vratiti
bezbjedno za njih i njihove porodice, te da nee na tom podruju
zatei stanje i situaciju koja ih je odvela u druge dijelove Bosne i
Hercegovine i svijeta.

Nadalje, nije dovoljno samo osigurati povratnicima


bezbjedno okruenje i krov nad glavom. Ono to oni trae i
pokuavaju za sebe stvoriti kada dou u svoje domove jeste i
ekonomska sigurnost, u smislu zapoljavanja i
samozapoljavanja. Ratna situacija, ali i tranzicija vlasnikih
odnosa u firmama i tvornicama u kojima su dananji povratnici
nekada radili, uinila je da za mnoge od njih danas nema radnih
mjesta, iako su imali posao do 1992. Broj novih radnih mjesta
otvorenih nakon rata znatno je manji od stvarnih potreba
povratnika, a u nekim podrujima jo uvijek postoji i problem
nespremnosti poslodavaca da zapoljavaju povratnike, posebno
ako su oni manjinski. Stoga je za veliki dio povratnika
poljoprivredna proizvodnja jedan od glavnih izvora prihoda, ali
im je i u tom segmentu potrebna pomo kod nabavke
mehanizacije, stoke, a u nekim podrujima ak i deminiranja
obradivih poljoprivrednih povrina. U kontekstu zapoljavanja,
treba napomenuti kako je za povratnike osobito bitno da u
lokalnim zajednicama u koje su se vratili dobiju mogunost
zapoljavanja u javnim preduzeima. To je neposredno vezano
uz njihovo pravo na uee u lokalnoj samoupravi. Naime, za
povratnike je znaajna mogunost sudjelovanja u donoenju

58
politikih odluka na lokalnom nivou, kao i mogunost lobiranja,
odnosno stavljanja na dnevni red politikih, ekonomskih i
socijalnih problema koji su od vanosti za svakodnevni
povratniki ivot. U kojoj mjeri je to povratnicima u Bosni i
Hercegovini omogueno, teko je precizno rei, opet zbog
nedostatka pouzdanih statistikih podataka, ali je injenica da se
brojna povratnika naselja jo uvijek suoavaju s problemima
koje vlasti gotovo da smatraju rijeenim. Jedno do njih je
svakako i pitanje socijalne i zdravstvene zatite povratnika,
kljunog prava koje povratnici esto s tekoom ostvaruju.
Nerijetko povratnici u RS ostvaruju pravo na socijalnu i
zdravstvenu zatitu u Federaciji BiH i obratno, a brojna su i
povratnika naselja, osobito ona ruralna u kojima ne postoji
nikakva infrastruktura za zdravstvenu zatitu, pa ih, naprimjer,
deurni ljekari iz oblinjih veih gradova obilaze periodino ili
su primorani za usluge ljekara putovati u te vee gradove.

Pitanje obrazovanja i prava na kulturnu posebnost povratnika


u Bosni i Hercegovini jest, naalost, politiko, a ponekad isuvie
i ispolitizirano. Brojni su problemi s kojim se povratnici
suoavaju kada treba omoguiti obrazovanje djeci: od nedostatka
infrastrukture - poruene kolske zgrade ili promijenjena njihova
namjena, odravanje nastave samo za uenike do etvrtih
razreda, nakon ega djeca treba da putuju u udaljena mjesta itd. -
preko pitanja nastavnih planova i programa po kojima se izvodi
nastava u kolama, nepostojeih ili neodgovarajuih udbenika i
nastavnog kadra, pa sve do situacije u kojoj kole u povratnikim
naseljima ne rade, jer broj djece koja bi u njima trebala sluati
nastavu je esto jedno ili dvoje.Upravo pitanje obrazovanja je
jedno od onih kljunih pitanja odrivog povratka, jer
nemogunost pruanja obrazovnih i kulturnih usluga esto
opredjeljuje izbjegle i raseljene da ostanu u gradovima u koje su
stigli tokom rata, pa se na povratak odluuju samo starije osobe.

59
To za odrivost povratka praktino znai da sela i gradovi iz
kojih je vei broj raseljenih, u budunosti uope nee imati
stanovnika, odnosno demografska slika gradova i sela u Bosni i
Hercegovini iz temelja se mijenja u odnosu na onu iz 1991.
Uzrok tim promjenama nesumnjivo jesu svi ve navedeni faktori,
ali ukoliko je akcenat povratka i budunost BiH u cjelini na
mladim ljudima, obezbjeivanje prava na obrazovanje za sve i na
cijelom podruju drave moralo bi biti jedan od prioriteta.

Sve navedene probleme i nerijeena pitanja povratnika, u


ovoj smo studiji nazvali indikatorima ili faktorima odrivosti
povratka, nastojei sugerirati kako, bez obzira na statistike
podatke koji ponekad nude optimistinu perspektivu, vlasti u
Bosni i Hercegovini, kao i sve nevladine organizacije koje se
bave pruanjem podrke povratnicima, moraju povesti vie
rauna o njihovom rjeavanju. Pri tome je neophodan iri
angaman cijele drutvene zajednice, koji podrazumijeva
razvijanje osjeaja i senzibiliteta kod bh. graana za potrebe i
probleme povratnika (to je, izmeu ostalog, bio i jedan od
ciljeva TV serijala Povratak), te ukazivanje na injenicu da oni
ive svoje probleme iz dana u dan, a ne samo onda kada ih,
pratei delegacije koje su u prolazu ili u posjeti, obiu mediji. Na
nivou donositelja politikih odluka nuan je koordiniran pristup
kako bi se izbjeglo dupliranje aktivnosti, te kreiranje svojevrsne
strategije obezbjeivanja uvjeta za stvarnu odrivost povratka, a
ne prividnu, te takoer, kao i u sluaju medija i drutva,
kontinuitet u praenju povratka i ivota u povratnikim
podrujima, umjesto odve prisutnog prigodniarskog osvrta na
povratnika podruja, poput Srebrenice i 11. jula, naprimjer.

60
Iako moe zvuati kao fraza, povratnike brige i problemi
jesu i moraju biti problemi drave i drutva BiH, a ne samo
problemi onih koji su bili dovoljno smjeli, dovoljno nostalgini i
dovoljno opredijeljeni da svoje ivote nastave na podrujima na
kojim ih je prije petnaest godina prekinuo rat.

61
IZVORI KORITENI ZA POTREBE STUDIJE

Televizijski projekat Povratak NTV Hayat i


Fondacija Friedrich Ebert (1997. - 2007. )
Izvjetaj Helsinkog komiteta za ljudska prava u BiH
za 2006.
Posebni izvjetaj ombudsmena FBiH o osnovnim
znaajkama prava povratnika
http://www.slobodnaevropa.org

62

Das könnte Ihnen auch gefallen