Sie sind auf Seite 1von 20
554, Kral Stjepan Tomi dade uz kraljevski sjaj pokopati u Sutise. Klaié*®) s pravom sumnja w priganje Tomatigevo, jer da je kralj Tomai poginio od ruke svoga sina i brata, jamaéno bi to javili { suvremenici. Vjerojatnije je, da je Stjepan Toma poginuo negdje u borbama s banom Pavlom Spi randigem. Stjepan je Tomas — kaie Klaié— krot sve veijeme vladanja svoga {shreno prijanjao wz vjeru katolgk, dim bjeSe jednom prigrlio rimski zalon. Premda au ga protivniel bijedil ¢ nestalnosti i vjerolomstya, ipak Je vazda revnovao proti patarenima, kadgod bi mu to samo okolnos!i do Pustle. T turskoj sili otimase se, Koliko bi mogeo; nu nalazeti slabe pod- Dore u la¥éanskoj Buropi ne mogase se Turéinu odhrvati, Rimske pape i od njega da zative patarene i vod iti da je Bosna preslaba, da ber ire ane vanjske pripomoéi autre 1 domage odpornike i vanjskoye. neprijar telje, kojemu bjehu podlegie i veée dréave of kraljevstva, hosanskogac, ‘Thallbczy20%) mnogo strofe sadi led kaze: sOsoba kralia Stepana ‘Tomas, koliko to mofemo prosuditi po jednostavnim fragmentarnim po acima bez unuternje sveze, bila je slaba, neodluéns, bio je to Eoviek, Koll ne osjeéa unaprijed, koga sin mu Stjepan ber talents, all megaloman,{ zi niu brat Radivoj neprestano die u traaviel, Matija nije leivio zboe pre- daje Smedereva laravno kerala, nego njegova bratac. gars Kraljevi fradili su neprestan Redmiloi 63) Povljest Hevata,1V, 24. — Najvjerovasile je, da Je heal uso naray pam smarea. On fe nt strato W Dabrovniny hjeeaiba | dabnovsdee vlad Te 8. lpnja {Re eda, is mm se pale 8) Borie daicm, 31 STJEPAN TOMASEVIC Stjepana Tomasa naslijedio je na prijestelia sin Stiepan, po ocu nazvan Tomagevié. Bio je sin Tomadeve priljedniee Vojace, Od zacouite ‘TomaSeve dene Katarine, Kéeri hercegove, astalo je dvoje djece: Sigismund, jeésk of 12—14 goding,t) i ajevojéiea Katarina od 10 godina, Stjepan je vveé kao srpski despot bio odreden da naslijedi oca w Bos, sto se je i ogodilo bez ikakove zapreke I protivnosti 2a strane hosanskih velikags i hereega Stjepana, Nema dokuzs. da bi herve traiio prijestolje 2a svogs tunvka Sigismunda. Znao je hereeg, da Bosni trebs odrasloga. vladara ‘ira u zemlji, Novi kralj nje se za diva ooa dobro gledao sa svojom mace hom Katarinom, sto je sada qogio biti kobno za dr¥avu, koja je bila opko. Tjena sa svi strana vanjskim neprijateljima. Pametno je s toga ulinio a u kuéi ne bude imao protivnika, te se ofmah po smrti ofevo} izmitio 5 maéuhom, mladom 37-godinjom tidovicom Katarinom, Njezin otae, her eq Stjepan, ne to se takoder pomirio s kraljem i 1. prosinea 1461, javio tletagko} republic, da je po smrti hosanskoga kralja (Tomade) njegow sin (Stjepan Tomasevie) uzeo njegova (hereegovi) kéer, udovieu rete. noge kralja, 2a svoju majku, to da je 22 tim kraj njemu poslao poslaniks a se s njim iamiri. ala — kate hereeg — vidjevsi Hubav, koju goji prema mojo} kéeri, s njim sam se izmirio, T tako sam mu odpremio moge sina Viatke s drugim barunima na krunidbue) Miadi kralj odmah po smrti svoga oea javi svoje stupanje na pric iestolje mletaékoj republiei, koja 20. Kolovora zakljuél vohairom na staro ‘fjateljstvo i ljubav, koju je uvijek imala sa samim kraljem i njegovim 1U ofui 1440, javio je Stjepan Tomnaé Debrovtanima, da mu se roo Sin, 4 nd imu onda oslase diva planes da anu Easitaja da ms produ Sey soho 3 Yalednatt of 80" perpere, beim & novoradeneteu Unsere 38 yeseaee arene © 454). Ne ma oe da Jo to bio krnljey sin Sigomund 4 al deuse 2) Ljubi oe, 392-168, 556 eal Stjopan Tomatevié mogli prepastiti sudbi ay ib. Xa ‘ralj mali poxot w pape 357 moje obrane, All nezasitno viastoljublje nema graniea; postije mene napast Gena Ugarska i Dalmaciju, koja je pod Mletanima, pa ée preko Keanjske i Istre potratiti Ttalja, Kojom Jeli zavladati. To Rimu éesto misli i srce ‘za onamo vue, Ako po nesreéi nemarom krséana on oavoji moje Kraljev- stvo, naéi ée u njemu najprikladnijy zemlju i majzgodnija mjesta, da ‘spani svoju namjeru. Ja prvi ofekujem buru, a za mnom ée Ugri i Mlegani ‘stall natodi okusiti svoju sudbino, a ne ée i Ttalija astati na mira, kako je neprijatelj odluéio. Ovo ti dakle, Sto je sigurno i ofito, dojavljujem, da kasnije ne reées, da nljesi bio obavijeSten i da mene s nemarnosti ne obi- edis, Mo} je otac twome predasniku Nikoli i Mlocima provieao udes, koji Ge zadesiti Carigrad, j nije mn se vjerovalo. Krséanstvo je za to na svoju veliku itetu izgubilo carski grad, stolicn patzijaxtije 1 stup Gréke, Sada ja 2a sebe proriéem, Ako mi vjerujete i pomognete, spasit &u so, inaée ca Dropasti i moja ce prepast povuel 22 sobom mnoge dugec. Ovo ti je, Sto & po nama pain Stepan, Hof ol ofa Inanteay dj pomos i savjote. Papa je sasiutao kraljeve poslanike i uodio posibeli, koja prijeti Bosni, kao i poloza} kraljev. Poslanieima je ovako odgovorio: *Krunu ne ‘motemo poslati bez povrede prava ugarskoga kralja, kome pripada krniti bosanske kraljeve, $ toa Gamo vidjeti Sto on mist, i ako vidimo da se on zbog toga ne ée uvrijediti, posiat Gemo po nagemu legatu krunv, Xoja je gotovs, jor protiv volje ugarskoga kralja ne domo nita uéiniti, jer se ne smije uvrijediti onoga, od Koga se nada pomoti, Stiepan, ako bude sv estan, nastojat Ge svim silama, da se iamiri ¢ kraljem agarskim Matija em, s kojim, ako bude zajedno, telko éo ga Muhamed sviadatie.>) Nije Weal) Stjepan Tomafevié propustio nigta, Sto bi njamu I dvJav bilo od kristi { pomoéi, Osobito je gledao da u zemiji ne bude imao pro ‘Zs to se famirio s maéshom i s njezinim ocem hereegom Stjepanom, tivnika Za koji, da pokaze liubav 3 slogu s kraljem, dode mjeseca rujna njema tw rad Bobovse u posjete, Tom se agedom sakupila i druga viastela hosanska ‘oko kralja i hercega, Blo je oudje i kraljev stric, bivii skralje, Radivo ‘Kao da je bila saboravijena | oprostena sva njegova nevjera, pa mu sada ieralj iskazuje veliku zahvalnost za kasnija dobra djela 1 18, rujna 1461 jndadle mn Vu ispravi: »...Kralj Stipan Tomaéevié... stvori(h) milost naSu gospodsku mnogo postenoma sagem i viromu sii), nagemy striew nea! Radivoju 2a njegova vimna i prava posluienja, koja posluzi kruni kraljevotva naSega, najprvo gospodinu i rodilalju naSomu dobroga spome- fautja gospodinu lealju Tomaii i meni gospodina kralju Stipanu... 1 dasmo mn i darovasmo nagim dobrim i dobrovoljnim darom i zapisasmo tim asim otvorenim pismom pod nae velike visnée obistrane zakonite potati: U Luci grad Komotin i polak njega goru Boéac i ono $ Otesom i goru Gurniskn | Zaglevee do Seoea { Critoviéo i Podmilaéje ¢ obi strane ‘Varbasa... i Jajeu i w Jezeru kuée njegove i mline, vari t vinogvade i njimi grad Visuéi... i na Usori grad Telan sa svim, Sto god mu je 5) Kats Hu, XIV, 401404, — Orin 6 972974, 558 eral Stjopan Tomatevié slufilo njemu do smarti gospodina kralja Tomas, i grad Graéae sa-svim fel, Koja mu je bio dao gospodin xralj Toma8. Joste sto je god uzeo posli Srebamnizke { Ovaréke dupe... { selo Radnju gornju i donju, sto je upio... { selo Jablaniea i Tiranjanae, Sto je kupio... i na Kupresu selo Prosi. ..-I ako bi priminuo ¢ ovogw vita pri gospoje svoje Katarine, nejmajuéi poroda od nje i ostala posli gospoja Ketarina nejmajuéi sarea, fa grad Komotin... i dvi gore s Otesom i Zdaljevom(!)... da se nejma luseti iz ruke njegove cospoje Katarine dokele je ijedan od nje roda. ‘A k toma su svidoci vlastali kealjovstva nafega: gospodin hereeg Stipan ' sinovim svojimi i 2 bratjom svojom, i vojvoda Petar Bavlovié... i voi- ‘voda Pavao KleSié... i vojvada Ivani8’Viathovi6... { vojvoda. Vukié Miz novié (Tihtinovié) -. 4 vojveds Pavan Cubretié... i vojvoda Ivani8 Ma He... 1 vojveda Viadislay Kukdié... A i tamu bi pristav od dvora nak Gvornik ker Radivo} Viadimizovié 1 svituik kner Stipan Viatkoviée.#) ili 5a se pofell sakupljati velikati da prisustvuju sveéanom,keru- jenju kralja Stjepana Tomaievica. Papa je pristao, da mu posalje lerunn po svome legatt [ alo valjda nije doblo od kralja Matijala pristansk, to Je ber dvojbe deiao, da mu me ée biti krivo, ako njegov legat Tomasevica ovjente Kreljevekomn krunom, Nije iskijuéeno da je | bosanski kealj uvje- ‘Ho papu, da ne treba 2a krunidbu nikakova pristanka sa strane urarsko- hnevatskoga kralja, jer se tim ne dira u njegovo pravo. Poslanici pape Pija 11 stigose dalle u Bosnu s kraljevskom krunom, ds w papmo ime okrune novoga kealja, Zadnjth dana listopada il prvih studenoge. 1461., po svoj piiliei u gradu Jajeu, bio je Stjepan Tomagevié sveéano okrunjen za bosanskoga Kralja u prisutnosti papinskih postanika i velikoga broja Dosanskih velmo#a. Hercog Stjepan bio je prije toga otisao i vratio seu svoju oblast, a mjesto sebe posiao svogs sina Viatka s drugim barunima.t) Okrunjeni Kralj javio je wiletadko} republiel nda je bio okrunjen slobodnim pristankom svofih knezova i gospode kraljevstva uz preveliko odobravanje Fveselie (coronatam fuisse de regno suo predicto libero wttniam sucrun prineipum et dominorum regni ipsius eoasensu maximoque applanso et falacritate).®) Wlaic?) malsli, da je pri krunidbi zastopao papu ninsii biskup Boto, kajemu je papa pismom od 5. atudenoga nalofio, da u Bosni navi- jeite krarski vojnu protiv Turaka, i poslao opsedan naputak 2a sluéaj, kad bi Turei u samu Bosna provalilit®) Papa takoter, na kraljevu Zelju, proglasi 7. studenoga zaitilaikom bosanskoga kraljevstva sv. Grgura Cudo= frorca.!:) Tstoga dana papa udljeli oprost svima, koji posjete crkvu sv. Marie u Jajeu, v Kojo} se, po iavje8éu kralja Stjepans, nalazi tijelo sv. Luke2) 0 prisutnosti papinih poslanike svjedot! i pismo kralja Matijasa f2'g. 1462,, u kome kaze, da je sv. Stolica poslala bosanskomu kralju po- ~~ Trahata, Ponigha krona, w Glanika Z. M XX (1908), 6448, 5} Te 182194 3 id'ih's, tbe 5) Boje’ Bose 926 16} Taciner, Mon: Hong. 11, 366; Fumsendtn,o 243. 13) holmes oe 4, Permendzn a © 15) Thane Mon, Sige: Ber. 1 460. raljern louie 559 ljevstva potvrden.i#) an aa ow ks See aay Smads bet mo i ite, eer ra! eho an IWanis Viatkovié 2 bratijom, vojevoda Pavao Cubratié z bratijom | voje- Jevoda Viadisav Vuktié (stariji sin hercegov) z bratijom, i knez Viadisav or an a ape cin dle ain Ton, Na zovom, Zupanom, carinikom i vsake vrste vlasnikom nagim«.15) Istoga dana 360 aly Stjepan Tamatevié litar { osam unage, Sto im sada kralj obeéa platiti iz svoje komore, sto prije uemogne.t) Jednako se obvezao sto prije lati ostatak dugn kralje Wertka.ts) lzgledalo je po svemu, da je novema miadomu Jnalju uspjelo w kkaéi ureditistvasi tako dobro i pametno, da je mogao svratitisvoja padnju ha susjedni aapad. Odmah po svojo} kunidbi bio Je poslaa u Mlete svive poslanike, da jave republici njegova keunidbu, a uz put da joj prikete heke njegove molbe I Zeje. Iz odgovora mletatke viade od 1. prosinca vidi se, Sto je kvalj tratio. Republika fe naklona kralju, kao Sto je bila i nje- tovn oeu i njegovim predfasnicima, Na njegovu ée ga Zelju ubrojiti u beep Ssvojih plomiéa, Pripravna mu je davovati jedau kudu u Mlceima, « drusu 3 Zadru, ali neka se step, dok se nadu agodne luge, Sto ée tige aiijelacn 5 pukara, koje trazi za slugaj turske naval, nada se republika da’ Co 1 asjodlel s hercegom odoljeti neprijatelja { obvaniti voju dréavu. Sada se { republika i viadari-i driave kerséanske spsemaju da jakom rukom udare a Turke, te i kealj moze na svoj trosak 2a obranu svoje zemlje unovacili 4 mletagkim zemljama steijelaca i puskara, a u slutaju nevolje | republika ée mu prufiti pomot. Ako bude potrebs, dat de mu zaklonista w svoje} emi. Na kraju republika kalo, oda se stupanju na prijestolje t keunidbl veéenoga svijetioga kaalja, koje je ixvzseno mirnim i opéim pristankom svih baruna i druge gospode, toliko radujemo s njegovim veliéanstvor, oliko to modemo shog iskrone nate Iuhavi prema njegovomu velizanstvu Giju Gast, napredak i korist delimo uvijek vidjetic 3) AMleéani sw w posljednje vrijeme nastojali da Bosnu digna protiv ‘toga bana Spiranéi¢a, Nijesu se usudivali samt udaritl na ajega teti mu Klis idruge gradove, i za to su vijegju i djelom pomagall kralja Stiepana Tomasa i hereoya Stjepana, Sada ax htjelt i Stjepana Tomabeviea navesti protiv bans. Cim jo lra aasio na prijestolje, zaiya mletacka viada 28, Kolovoza poslanike, Koji Ge idl do njega szbog saveza it sporazuma ka. HJeva s hereagom Stjepanom j s Krhavskim kneaovima protiv knera. (bana) Pavia Spiranéiéa, osobito zbog Klisa I shog Tura, 3 Kojima bi se ont ‘gospoda Iako mogla sporazumjetie.20) Theteeg Stjepan oxbiljno se spreman Drotiv bana, pa se republika pobojala da joj on ne otme Klis. Dine 11, uina odgovori hereegovu poslaniku, da je Klis bio mletatki 1 da ga je Pavao Spiranéié osvojio.2t) Kad je ono herceg javlo republic, da se je novi kralj Stjepan Tomagevié izmirio s maéuhem, a dosljedzo i's ajim, 408 jo} je javio, da je sultan poslije oavojenja Srbije krenuo na druge 2emije i osvojio ih, da se iamivio s ugarakim kraljem i da sada na drugo ne misli, nego da njega napadne. S toga mali hereeg od republike strielace i putkara za obranu svofih gradova, Turtin da ima vise straha od repo biike, nego od svih kriéana, Za to moli hereeg vepabliku, ako Kani s Pur ) id, 488409, 18) i 0, fs) Ljubi oe X, 192208 fo) te, tae 2) i 188 vat Ban Pavan Splrandé 561 cima sklopitf mir, dai njega uvrati w mir, au sludaju da bude Istjeran te svoje zemlje, da mu dade koji grad. Onda se potuai ns postupsk bana Pavia Spiranéiéa. On jo, kad je umro kralj Toma, oteo kralju Stjepanu Tomaie- vigu jednu tyrdavu, Kad je prosle godine turska sila provalila u hereogovu semiju, herceg se bio obratio za pomoé kvalju Matijau, ali kako je bio 2a pleten uw borbama w Geko}, to je zapovjedio banu Paviu da ma pomogne. U tu je svrhu hereeg banu poslano 2000 dukata, ali kad i je ban Brimio, costae kod kuéo. Radi toga je herees morso sklopiti mir s Tureima i platith hharaé od 40.000 dukata, Sada su i kralj 1 hereeg prisiljent da rata s ba- 562 Kral Stjepan Tomatevié ‘nom, Moli s toga hereeg republiku, da bans ne pomade branom.22) Repu- biika odgovori hercegu, da je uvelike vesel, sto je doflo do mira i pri- jateljstva izmedu laalja i hercega, { uvijek je s bolom sluéala, kad toga nije bilo, te ga savjetuje, da u to} pohvalnoj nakani Sto dulje ustraje, Nada se, da 62 sada u slozi s kraljem Isho obraniti svoju zemlju od Taraka.*2) Republika je abog svoga interesa bila dopustila i kralja i hereegu da obra- Gunaju s banom Pavlom pod uyjetom, da ne diaju wu Klis i Ostroview, Una sve to hereeg se nije dréao ovoga uvjeta. Trogirski i spliteki knezovl javige republic, da ée hereeg uz pomoé Bosanaea i Turaka napasti na Hrvatskc, ada ce u prvom redu nastojalé da doblja Kis, a tim bi Tarei zaprijetlh ‘Trogira i Splitu. 8 toga da bi bilo najbolje da Klis dode w mletatke ruke Na to je republika 19. veljale 1462, navedila splitstiomu knez, da bilo ha koji natin dobije Klis.) Ove, Koliko-toliko dobre vere Bose # mletaékom republikom i sv. Stolicom, pomuéivalo je slabo raspologenje kralja Matijate prema Stjepan ‘Tomaievieu, Ugarsiahrvatski feral) amatrao je bosanskoga kralja syojim ‘vazalom, 2 bosansko kraljowstve vazainom dvavam, ovisnom 0 ugatsko} Joruni, S toga gledista promatrajuéi krunidbu kealja Stjepana Tomasevica, ber njegove dozvole i pristanka, bila je ona u ofima Matijagevim uta po wreda njegovog prava. Timteéajebilapovreda, sto jujenuei nio sam papa, koji je, poslavéi bosanskom kralju krunw idavsi ga okruniti po svom legaty, priznao Stjepana To maseviea nezavisnim vladarom. Nije mogao Matija’ onako javno udariti na papu, nego je bjesnio na Stjepans, Tomasevié. Tpak Je dao i papi racumjeti svoje negodovenje. $ tora mu papa 21, sijebnja 1462, pise da se s bosanskim kraljem iamiri i da ga primi w svoju milost. Jos Je papa pisao varadinskom'biskupu Ivana Vitezu, Jednako je i kardinal Carvajal pisao kralju Matijasu da ispuni papinu Zolju, Papa je i 8 droge strane htio ubladiti oStricu spora, pa je savjetovao Stjepana, da potalje Ma- ‘ijabu poslanike. Na toliko navaljivanje nije se Matijal mogao ogiasiti Keajem svibnja odgovor! papi blago mu spotitavajusi, sto je olako opro- stio hosanskoma kralju zaboravival ave ono 2lo, ito su ga potinili nedavno otac i sin na tetu ugarskoga kraljevstva, osobito kad je Stjepan Toma- Sevié predao Turcima Smederevo i ojaéao th davil im danak. Zamjera ta oder papi, Sto je dao Stiepana Tomafeviéa okruniti po svajim poslanieima polvrdio ga u kraljevstvu, te Sto je u Besnt osnovao nove hiskupije, a povrh svega toga dao sredstva za utvrdenje zemlje. Matijaé ovale 2a- Idjuduje svoje pismo: »Molimo, dakle, Vasu Svetost, da svojim popus: jem ne dadete vie pouzdania ovomu fovjeku, te ako su vali poslaniel protiv vate zapovijedi Sto u2inlli, opozovite; naroéito one stvani, koje spa- daju pod nage pravo, i prepustite ih nama... Usstslom, ma kako stvari do- sad tokde ‘pak éemo mi opomene Vase Svetosti slusatij kralja Gamo milo- stivo primiti, jor nas upray sada po svojim postanicima mol aa oprostenie, 7) id X, 192-108 3) ld eX 1968, 2) Md ih 20h Tamirenje Bosne i Ugsrske 563 ati ue uviet da u Duduée vjernije ispunjava svoje obveze { da unapred ‘bude poslusan i tim popravi Sto je zgrijetios. Matija’ je twkoter naredio oslanicima, koji su bili li papi, da ga uposore na prava Ugarske ha Bosnu, jer on mofda iz neupucenosti Gini takove stvari, koje daju bosanskom kralju poveda da snuje kako bi se po sve odijelio od Ugarske. Tbiskup Ivan Viter sda je pisao papi da je primio njegovo pismao of polovine sijednja, kojim mu je bio natedio, da radi oko iamirenja bo- sanskoga I ugarskogs kralja. Biskup je tu zapovijed papinu izvrSio i nekim dobrim udesom u Budim su skoro u isto vrijeme doili i postanici bosan- skoga kralja { pismo papino, pa je stvar upudena dobeim putem. T kraj Matijad je sada odgovorio kardinalu Carvajalu da je blagostivo primio bo- sanskoga kralja, koji se vratio na posluinost i pokornost. Kralj Stjepan Tomasevié je dakle posluao papin savjet da potalje Matijaiu svoje poslanike 2a innirenje. Ovi sa se u svibnju 1462. zxista nal u Budimu, odakte mletaeki posianik Petar Thomasius javlja 27. svib- ja republici, da Matijas jos nije niSta zakljutio s bosanskim poslanicima, all so pouzdno nada, da ¢e se sve potesko¢e ukloniti s noveem. Poslanile Je bio dobro upuéen, jer je domalo 2aista dotlo do izmirenja, Kad je bo- Eansii kralj dao Matijagu veéu svotu novaca, Matijaiu je taj nove trebso a odleupi of njemaéko-rimskoga cara Fridrika TIL kranu sv. Stjepana, koja so jo uvijek u njege nalazia, To je kralj MatijaS priznao u pismu od 410, kolovoza 1462, Osim ove svote noves bosanski je kralj morao Matijasu tustupiti neke gradove u Bosni, u koje je odmah smjeStens ugarsks po- sada, Tekoder je Stjepan TomaSevié morao s Matijasem sklopiti savex protiv Turaka / obeéati da ée sultanu uskratiti danak. Tumirenjem Bosne | Ugarske bila je doduse uklonjena jedna pogi- belj 2a Bosnu s ugarske strane, ali je uskraéivanje danka sultanu lzazvalo kkud i xamo veéu pogibelj od strane turske, Nije samo Bosna bila na udaru, nego i Ugarska. Dapate vie Ugarsia nego Bosna. Kraljevstvo bosansko veE je godinama imalo u sebi erva, Koji ga je injedao { bio dostatan malt vjetar, pada ono padne kao gujila jabuka, No iu Ugarskoj su bile teske pile, koje je Turtin htio larabiti | pokorith ono kraljevstvo. Kroz titavo ono vrijeme, kad se je u Budimu radilo o pomirbi s Bosnom { éavezu protiv ‘Turdina, republike je mletaéka upozoravala papa na prilike u Ugarskoj { prlkazivala mu slabo stanje onoga kraljevstva, te ga zvala da mu priskodi 18 pomoé8) Republika je 6, svibnja obavijestila svoga poslanika w Rimu 0 novostima u Ugarskoj i ovlastila ga da obeés, da ée republika dati ugar- skomu Kralju za dest mjeseci pomoé do 5000 dukata.") Tstoga je dana pisala pari, da joj je njerin poslanik u Ugarskoj javio pogibelj, u Kojoj se ono kraljevstvo naiazi, da ga Turdin hoée unistiti, a onda ée sve ostalo po- Koriti, »Blizu je, svetiofe, i da se tako izrazimo, veé jo pred vratima ova 25) Katona, Hist. ert XIV, 499 4 de. — Rermendiin, 0, ¢ $80. — Klalé, Po ‘jest Bospe, S288, 20) "Lsubi, on ot X, 190-200, 564 rat] Stjepan Tomatevié pogibelj, tradi hitnu pomoée. $ toga republika predlade da se odmah pofalje i Usarsku legato kardinal sv. Andela.) Republika je 16, spaja hnrabrla ‘ hereega Stiepana nadom, da Ge obraniti sveja zemlju od Turaka, # ako mu zaprijeti koja pogibej, da ée mu pruzti svaku moguéu Uslugu.™) ___Oblaci su se saista poteli dzati nad Bosna, kad Kral} Stjepan ‘To- atevié nije sultann posiao haraé, Nije ga poslao, Jer jo tako obeéao laa. ja Matijasu, ana to su ga bez dvojbe nagovaraliyapinskt poslaniel. 1 kad hharad nije stizao, sultan odprem! po nj svoga poslanike. Gréki ljetopisae Leonid Kalkokondilas®®) pra, da je bosanski kralj odveo turskoga po- slanika u svoju rizniew i pokazso mu sakupljeno blag, pa mu rekao’ =Eto, hharaé je skupljen pripravijen; no nije mi ni na la) pameti da toliko blago posaljam earu, a da ga se sam Him, Jer ako ear na mene s vojskom udai,lakie éu mu se odaprijeti, kad budem mao novaea, a ako bi me ne- volja snaila, pa bik morao pobjeGi druga zemlju, 3 tim éu blagorn Zivjeti ‘mnogo udobmijee, Poslanik je na to odgovorio kralju: »Lijapo bi dogwse bilo i éasao, da ‘liko blago ostane & tvojim rekama, kad tim ne bi ti prekrsio svetinju ugovora. Ne znam, dal Geb od toga blaga imati are, 8 bojim 36, da ée biti obratnoe. Kraljev odgovor izazvao je gnjev sultanov, i bio bi valida odmah dofao 5 vojskom w Bosnu, da Kemi Stjepana Tomséevié, i da sam vame hharad, all je tada sultan bio zaposien drugim poslom, osobite u-Viasko}, pa je catavio | kazmu an druge, agodaije vrijeme, Pustio je sultan da ona} cry ui tijela Bosne izvréi svoj razormi posto, da dogrize ona tank nit, 0 Kojo} je visla sudhina hosanskoga kraljevetva, Najstariji sin hescega Stiepane, Viadislav, bio je po drozi put ustao prot svoga oea 1 odbjegao sultanu. 0 tome je sam hereee po avejim poslanieima lavijestio 13, stude- ‘noga 1462, mletatku republika. Herceg joj }avi da mu Je sin Vladislav otisaa sultan i tutio mu se, da ga jo otae latjerao it zemlje i da mu ne da dio basting, koji ma pripada, te je molio gultsna damn dade donji do céeve zemlje. Vladislav je obeéao sultan 100,000 dulkats, a kd ga je sultan pitao, odkuda mu taj novae, Vladislav odgovor, da ée mu polovinu Dosa} rit! republika, « polovian Dubrovéani. Za to hereog molt republi da mt ne da novaca, ao sto sh ne ée dati mi Dubrovéami. Sultan je onda pristaa za Viadislavovo obeéanje i dao mu vellks tursku vojsk, da Udavi na oea i njegovu zemlju, Sultan Je jos zapovjedio hereogu, da sinu dade polovina vemlje, U to su Ugri stigii a Dunav, pa ge Turel = njegovim sinom nijess ‘usudili provalité x njegovu zemlju. Onda je sultan postao heroegu posla nike s porukom, da mut je sin hereegov obeéao 100.000 dulata, to neka ra ih otac pati, si neka mu dado tei grada: Klobuk, Migevae i Caévina na dalmatinsko) granii. Ako herceg dade novac ili ona tri grada, sultan é& Viadislava dati dobar dio voje zemlje, au hereegov ne éo diatl, Gradove je trafio, da bude blige Mlotsnima { Dubrovlanima. Hereog 8 toga poriti 3) Hh % pone 55} Enon Chlecondyae ih X, 68288, po Kaien, Povijest Bane, 3, on. 18, opin a © Ba ‘Bosanski postaniei w Dobromiy 565 republict da ée rade poginuli, nogo dati one gradove il novae, Zhog toga se hereeg nada, da ée novom godinom doét turska vojska protiv njega, Da moli republiku da ga u potrebi pomogme strijelelma, oruzjem { vojnieima. AKo republika medutim poéalje sultanu poslanstvo, neka ga preporuél, Ka snije mu sultsn poruéi da s republikom i s papom ima prekinult avaku veru, ali hercog oigovori, da su njegoy otae I strie uvijek déali Mleéane 2a svoje gospodare.*}) Drago hercegovo poslanstvo bilo je u Mlceima 11. veliage 1468., kkojemu republika odgovori, da je njegov odgovor sultan glede lummbardi, Vojske i drugog protiv Dubrovéana dostojan katolifkog viadara. Gleda snovea, So ga Turei od njeya tralo, noka to odbije i ueka rade novac saguva 2a sebe, 28 svoje eme dane. Savjetuje ga, da se adruti i dobro sporazumi ' bosauiskim kraljem, da se u svakom sluéaju sjedinjenim silama wamogn braniti od safedniskog neprijatelja.!) Znao je vrio dobro bosanski krali, sto ga Geli. S toga eve poduze, a odkloni od svoje zemlje pogibelj tursku. Obrati se I papi, Koji 11. pro- sinca 1462, imenova modrufkoga biskupa Nikolu®}) evojim ‘poslanikom tt Bosni, da bude kralja i njegovim vellkasima pri ruet i da im saopéi papinu Doruku.**) Tkralj je Matijas sa svoje strane nastojao ol kealja i hereega, Ja se medusobno pomaiu,:5) jer je mao, da propast jednoga vude zt 50” bom propest drugoga. Ze to su kralj bosansld i herceg zajednithi radill ‘kod Dubroviana. Dne 81. sijetnja 1468. dubrovadko Vijete Umoljenih raspravija o Zeljama kraljove poslanstva, Sto ga je volo Radoje Bubanié, i koje je dotlo u pratnji hercegova poslanika. Paslanstvo je imalo da po- nnuka Dubrovéane na zajednisku akeiju i da ih nagovori, da zajedno s bo- sanskim laaljem posalja poslanike kralju Matijafu, pa da { njega mole 2a pomoé u prijetesem ratu, © kad to isposiuje, imalo Je basanskeo poslanstvo krenuti iz Dubrovaika na jug Skenderbogu Kaslvioti, da i njega odusevi ‘a ovu vojmu. No Dubrovéani se nadoge w skripen i adbie kraljeve molbe odpremivii bosanske poslaniie Skenderbegu. Raspravijajuéi 9 over poslan- stvu odikrilo ge, da je Dubrovéanin Nikola Gundulié dogao do jednog pisma, koje je nosio jedan od kraljevin poslanika (Vlakuga Milojkovi6). Ta} Je Doslanik bio potao vojvodi Viadislavu, hereegovu sinu, da t njega pozove ‘na odpor, ali je to pismo uhvatio Viadislav u rakama dubrovackog gas nika, Kofi ga Je jamatno imao odnijeti w Dubrovall.3#) Mnogo je zmaéajnije bosansko poslanstvo u Mletke mjeseea veljaga Ono je donijelo poruku kraljevu, ds je Turéin odlutio osvojiti njegavo laa. ewstvo, a to osvajanje da je upereno i protiv mletatke drtave. 0 vojo) SH) Hani, oc. X, 227208 | van, 33) dip Xe sea, 32) Modrapt so Hinkap ‘x kolovons nalazio u tasanici Kcbavakih Inezove, te J sake resin ne mol papi pomedovala, da ga pte ne abode (eb, * eaten, a XIV, 01—s02; Fexmendlin, o 250 35} Biabchs, babcvaine ijt o godt (ao10,, st Tag PRD Wiles @ gedins ww Ghana 2M. XX, 566 Kal Stjepan Tomato se odluci sultan farazio pred jednim svajim savjetnikom, Koji je o tome opreano obavijostio bosanskoga ialja. Sultan Ge doét ovoga lieta protiv keralja 1 hereega, a spomenut je i Dubrovnik, te kad osvejl bosansko lara Ievstvo, gdje ée podiéi utvide, onda éo ianenada navaliti na ave mletaéke ranice, sve do Istre. sI s toga, svijet dudde, — porutnje kralj Stjepan Tomasevié — neka tvoja svijetla viada raeumije, koliia propast Turtin namjerava nanijeti mojema kraljevstvu, a onda i vasemus. Prije uekolike sgodina republika je javila sultant, da. jo} je bosansko kraljevstvo saveznik ‘Veé prije nego je Turéin dosao u Rumeliju. Sada se pogotove mode reéi da jo bosanski lal} veé davno Glan republike | da aa to ne plaga Turdinu obigajni danek. »Ako republika ustane protiv Turdina, ne ée se on usuiti da mi otme kraljevstvo, a'u protivaom sluéaju on ée udaviti na mene, a ne sam, Sta ée biti s hereegom Stepanom, jer é sultan dodi sa svom svo jom silom, te ako ne uzogne tako brzo osvojiti moje kealjevstvo, nasta} %e da uzme onaj dio, kofi Go vibe odgovarati njegovim namjeramae, Ako se republika sada hoée zaratiti s Tursinom, kralj je pripravan. Ako ona hoée, de u Bosni bude njezin (mletatkl) vojskovada, vadit ge 4 2a niu i za sebe ber obsiva na stranke ina turske prijetnje. Turtim je sve ta vedi zbog Sutnje ke8éana, Kralj je odvedio poslali poslanstva pani. Napo minje, da je paya bio dso njegovomu ocu neko oruije za iavdarsku vojnu, koje se sada nalaai u Dalmaeiji ali ga onda republika nije izouéila, nego 4a je kasnije dala hercegu Stjepan, S toga sada, u kraljovoj potrebi, neka republika prudi Stogod svoga orudja. Ako republika ne mish ratovati s Tur cima, neka mu bar dade nekoliko strijalaca, da ih stavi w svoje tvrdave, ok republika ne sklepi mir ii primirje, w koje neka ulljudl i kealja.2 'Na ovu poruku republika odgovori kralju, da ga iskreno Ijubf i Fei imu ugoditi, Kolko je moguce. Tako je ona u miru s Tureima, épak prema jal mornavieu, de predusretne turske namjere, jet se u Tuntina ne mote pouzdati. Neka se kralj brine za avoju obranu, Hvali slog s hereegom i '5 drugom hosanskom gospodom, da se zajedniskim silama brane, To isto nneka ial) bosanski uGini s ugarskim kraljem, da jaéom silom mogu uda- vith na neprijatelja, I republika radi da papa odmah pogalje u Njemaéku Jednog legata, a drugog u Ugarsiu, a i sama ée posiati svoga poslanika irralju ugavskorma, da sakupi pomoé odasvuda i zastith avoje lnaljevstvo, a takoder da uzmogne pamoét bosanskomu kraljevstvu, Republika é@ dat rovati lralju neito oruija i praha, te mu dopusta dau njeziao} zemlji lunovadi strijelaca kollko hoée) Da republika mlotatke pokate svi svoju dobru volju, a u stvari da drugoga gurne u rat s Turéinom, naredi 8. ofujkea svornu poslaniku u Rimu, da papa i kardinale upozeri na nevolje, koje krSéani type od Turaka, i da'im pomognu, jer ée inage ugarsko kra. Jevstvo ii podlesi Turéinu ii ée biti prisiljeno, da s njim sidop! bilo kakav sporazum, a jodno je i drugo atetno aa Krééane, Neks poslanik nomogne Kolko move poslanicime bosanskoga Kralja j horcega StJepana, koji do- laze u Rim.) Dubeovéant Zovaje evje steve 367 Bosanski poslanici, Koil su bili is Dubrovnik krenult Skenderegu, bili ou boljo sreée, jer su dobili of njega obeéanje, da Go pomioéi Bost Poslanici se prvih' dana odujka vratite u Dubrovnik i preko Splita pro- slijedige put kuéi, Sadn hereeg Stjepan ramoli republiku da dozvoll Sken- derbegu da mu s vojskom mo¥e proé preko mletackog zemljista 1 pomoé ‘To republika 26, travnja i dazvoli4®) U travnju je kralj Stjepan Tomaievié opet poslan w Dubsovnik pe slanike logofeta Stjepana i Dobra, te im Dubrovéani isplatife obiéai go AiGnjT dohodak pod imenom »poéasni novace (denasis honorantise). Posla nici tada isplatise opéini dubrovatke} dug of 6000 dukata, koju fe avobs @ugovao kralj Tomas, za éiju se isplatn bio obvezao sin ma Stepan To- matevié 26. studenoga 1461. Ovi su postanici sigurno bill dos, da Dubrov Gane predobiju 28 rat protiv Tuvala, ali w tome nijesu uspieli, Dubrovdani su topée bjezali od vata s ‘urGinom j nastojali da zastite sebe | svoje zem te. Za to su bill poduzeli sve mjere, da obrane svoj grad i Ston. Kad ‘su za tim pofotkom oZujka 1468. Ture! ponovno upall u hervegovu zemlju, Javige svojima u Nerotvi, da se szbog straha od Turaka, koji su usli u hereegova oblasts, povakti u Ston. Jednom rijedi Dubrovéant su se Suva da Turke ne izazovu protiv sebe. S toga su onl 6. evibnja, Kad su Turei bil vet poplavil istotnu Bosnu, pismeno odbili molbu bosansioga kralja da mu pofalju u pomoé vojntka. Jedino, Sto su debra uéinili Bosai u ono aud- bonosno dabs, bilo je to, da su Kraljevu stricu (barbano) Radivoju (Ra- aigu) Kristiéu y Keeievu 29, svibiiia dozvolii kupiti 200 libara topovskog n) i. X, 282 £3 Pooh, 568, eal Stjepan Tomscee Gora je potela elenit { protjaée se atslo buditi, kad je sulten Deinopoliu useo kupiti vojske. Bilo Je svakome jasno protiv Koga se tan dide, To je mao i kralj Stjepan Tomatevie. Primio je doduse pustih beéanja sa Zapada i nista vise, a trobalo je sili suprotstaviti sii, no te nije bilo, Sto mu je preostalo, nego da moll u sultana milost? § toga od- prem posianike u Drinopolje. O tom poslanstvu pige ofevidae hiihajlo Kon. stantinovié is Ostroviee ovakko: +0 to Je vrijeme i bosansk kralj molio od cara Mahometa primirje 22 15 godina. A ear je odmah poslao po voisku, 4a bnde gotova i da ide k Drinopolfy, ali nitko nije znao iruda ée krennti 3 ovom vojskor, a poslanici su bosanskoga kralja movali Gekati na odgovor, Ai ja, ne majuéi salto so ava te vojska shupila, tada sam so sluvajno nafzo tt jednom podrumu u carskom dvoru, w kojemt su bili earski novel 4 blago, i to tim povodom, sto je mojemn mlademu bratu bila povJerena blagaina, aon otuda nikuda ne ide. Kako je dake bio sam, bilo mu je ‘mugno, 1 2 to posla po mene da mu dodem, da ti s njim posfedim. Ja ber oklijevanja odoh do njega, all odmah 2a mnom dodose w ist komoru najviti carshi savjetnici: Mahomet-paéa i Tealepasa, samo njih dva. Kada je to moj brat opazio, roée mi to, a ja, kako nijesam mogao vite iz one Komore izati, a da ne opaze, salerijem se iza sanduka, A kad su oni dost, im brat prostre cilim { oni sjedate jedan do drugoga i poéese se s0- vietovati glede bosanskoga kralja Tada rele Mahomet-pasa: »1Kako natn tia ubiniti, 3to Gomo edgovoriti bosanskomu keralja?« Isak paéa mv 0 govori: +A kako druktije, dat Como ma primirje za petnnest sodina, pa Gemo odmial, ne gubeti vremena, poéi 2a poslanicima, jer ako inate v6 nimo, nikako ne éemo moéi zadobiti bosanske zemlje, jer je to brdovita zemlja, a k tome 60 dobiti pomoé od ugarskoga kralja, pa i od Hrvat ldrage gospode, te ée se tako pripraviti, da im posiije ne éemo moti nista Utiniti, Za to im dajte primirje, da oni mogu odavie ofiéi u subotu, a mi emo za njima poéi w srfjedu, pa éemo stigi do Sitnice bliaw Bosne, a otud 08 nitico ne 6e mati, kuda car misli krenutic. I tako taj savjet zalljusise, te izadoSe napolje iz toga podruma i odoge k ear. Poslije toga u Setvrtak ‘jutro obrekao im je ear priminje za 15 godina, Kalco sh tradi, 1 to da se pravo i vjero odvéava, A ja sutradan ujutro adoh Ie niima w ajhov stan ivekoh: sMila moja gospod! Jeste Hi dokli s earens primirje ili nijeste%e Oni mi odgovorise ovako: »Hlvala gospodinu Bozu, ave smo ug onako, kako smo dels. A ja im opet rekoh: »Na mojn vjeru, nemate vt nlkakwog primiriac. Stariji od Uh poslanika htio je od mene jo3 vige ispitat, all rmladi mu nije dao, misles! da se s njim dali, Poslije toga sam ih pita Koga éete dana odavle otiéi2« Q oni odgovorige; +U subotue. A ja rekoh: 2A mi éemo za vama poéi u stijedu, { Yo sve do Bosne. Ja vam ‘stinu kate, pamtite tos, All eu se oni tome smijali, a tako je posi toga opet och od nine.) Nema razloga da se no vjeruje priéanja Mihajla Dogadaji, koji su za tim slijedil, dokazaju da je sultan pe 2) Mibajla Konstantin 6 dru, RENE gh sa a. fs Ostrovee: Toren atorija, u Glasnica sr. Sultan ds oss 50 Kula getda Boboven. imirje s bossuskimn kraliew samo za to, da Boshi ne dodo iavans pomot, Sultan je za to odluéio brzo radii da Bost ianenadi lako osvoii, peije nego joj i najblti susjed, kralj ugarski, pritede u pomoé. Wie Sto je njega svojim kretnjama zavatao, Svoju je prava namjertt salten 570 al} Sujopan Tomaevé