‘Ate hig rad toksikol 1999344269-279 Review UDC 614872 DJELOVANJE OPCIH VIBRACIJA: NEDOVOLJNO POZNAT ‘ZDRAVSTVENI PROBLEM A. Bogai Institut 2a medicinska istravanja i medicinu rada Sveutlista u Zagrebu, Lagred, Hroaiska Primdjeno 25. veljade 1993. Ielotenost opsim vibracjama 1 indus, promet i drugim gospodarstve- sit gram te even Ha tet Gr uprosara tas ‘ext eu ul ne sam proesonanim aktivmostna ee syako ‘Revo Zivot jan pene seta, ak a vlasttim stanovina Madatin, wakodnevne modish peaks ne pesos so davolinn pa ‘hecenna zara taraim delovankan opt wa, 7hog toga fad Savelehe omovnd feltsne sae winaega, spre prime Sandal 73 {oputteno tlagane opeim vibrajama (SO stadard) poxledice mihovo Stay hve le orga mtv | prin ka se cu inne rit: tale sna vibra le2enest opin vibracjama, murat ror, oem adi, andro ope bac, 2bravaend Hak Inenzivan razvo) industri, prometa i drugih goopodarctventh grana, kao i moderna, stanza dase fee zd vipa vim tn ncn Tia Bimbenik ugrozava zdravlj, radu elikasnost 1 udobnostIjudi w gospodarstvenim ak- Uvnostima iu svakonevnom 2v0t, 9 w nim prometnim sedi, ak wast Stanovima (I), Pesledajih nakolita soctfnc, 1 ekxperimentalnim. klinigkim i epidemi- cloakim istrazivanjima posveéeno je mnogo panje zdravstvenim rzicima zhog djelowanja fokalnih vibracia (2). Mesum 2¥i Siti ueinct{ mehanizam djelovanja opeih vibraci ‘na onganizam jos isu sasvim utvedeni 2-6). Zbog toga je potrebno vise paznje posvetitt tom problema, to Vie Sto se ne smile Zanemaril i negativn utjeca) opcih vibraija a radni sposabnost ‘Prema podacima Uroda za statist rida (Rumam af |ahowr Statistics). 1987. godine uSADuulfjeceno fe vie od milijun adnih Ijudizhog boi w lima (6,7). Zhog posed Tadne nesposcbnosti noviana nadoksiada iznosila je 11 milijardi US dolara (8). Prema qezaltatima brojn istrazavanja jedan od vaznin Cimbentka mastanka bull w text jeu. Top vibracje (1,2. 6,9-11), Amerigki Nacional institu za sigumost na radu i medicinn ada (National Institute for Occupational Safety and Health) procijenio je da je 1974. Seine u SAD- bilo ielofene djslovanjavibracjy oram mulijana radnika # 9% nkopno Frdno aktivne populacie. Od toga je éak 80% bilo izlozeno djelovanju opéih vibracia {Gy Sen podadl Za natu draavua‘e posto, ali se moze pretpostaviti da se u roatienimn 269onto. Wey van Syme A den Fol Raging Moe Aon, “Ath hig rad kt, Vl (935) No 3 pp. eo comyjerima bitno ne razikuju, § obziom na nifistupanj mehanizacje w industri, bro} folie Lota pn ecg Tas fo a ae hae pei vibraciiama intenzivniezbogloSe kvalitet zastajlot log od3avanjastrjova ae a tle rare nerves pecon dSoeaie Se Weiss Geo po as re naga ems te deere oh ea pee Suis eigen goo aan Pa ee es sere ea TIIKALNE ZNACAJKE VIBRACA Vibracie su oscilatomo kreanj fvstin tila i Acie Zustih Sala w podrutj in frazvtnih i dlomino zvntnih rena (12). To oalalorn Krconje mnie fit pene eaieno 5 odredcnom frelerencjoon (harmonic, sada vbr, taajno er peviodinh ponaijans) ii sofeno sastvjeno od vie oslatornh procesn rain Frekvencia i amplitude (2) Usnovne mataike vibracia fen rekvenefe ampli Zina i ubraane (12.19) Fretvenai foro} panih cikiven onsatornag helena jedinil vienna jixalava seu hercima (2) (2). Prom frekvenif evar, pce vibra diese na vba ‘ozana tna plalormama fekvenie od 1 do 80 Fas vince faradama Iekrene Gc do 80 F141 vibra na brodovimna fekvencfe sd Odo OE (a), Pve di Skupine open ‘vibracatazivaju ofecenja organiza pozeatn xl inva sine pein vibracia (whole-body vibration syndsoren) ate tana bolest Rectan, ‘Ampitiom se nasiva maksimaline Calvan meterine tiie od arnt og por lotsa zraava se najste micro (121), Drinn vibe pomak matric tothe jedinil wren akan set m/s (2), Ubrnne gmc promenn sine «yaa ae pi gc Stew m/s 02 Uprotevoanim ajetimoa fu prominin sedstvina ibys su loZen period i slueajrosclatoe proces karateriziman skim rekrentnim spektrom, promenvom Aamplitidom sunezanjom za eval fokvencju tert snjerovima ens (aoe dase znatajkevibracn pr ito} frevenny rain mien pkom vremenn, Uj seen esciatom proces ast se pikscals unm pokaratljo, pase irecunaa etka Vaijsinstvibeae 2a seakumyerens fekvendj: Ona je memset geometipis are dina te vjednosth a zrazava sew anglosasky literatr kao RNS (rot mea se) ‘jedinost (14, 19). Najedte se feta vriednost bea ment fekventnom spk td dn AO Hr, itn errmectns od tndine deena jr ou Setererodsbsormmna ee takoizrateni (14) Ako se kod vibra rziithGekventnthrazinn Zl ivan neck jrdlnom kvantativnom vrinoSu 2s ay irekventn pela umeto on sak wee klave upotrejava se posebna mera aparatura Koa je procienfon edness Jedine znacajkevibrace (weighed vibration value) 4-11. U pra! mot se meter ‘elitnaubrennja vibrace pa fe! usvojna n meunnsodaim staan Lao pokeatel dopmativngtolganj vibctjoma (18) Pr postop traded wrth vrjedseot etek ‘tina ibeaclaeintonzivnp (18,09) paje pict karahterlaha mcke ibe naec Tove odratianje (7) obairom na ser Sena, vibracie moga biti vodoravne,okomite kine. poprne i vdesnjerne (12. Naectén nperen’wedomna Loong es stoent i soso re tabe tenormatvinn 2a dnpmsice idaganfeopcim vibra (1), Vibes poe fnjeroen Sona ima aaltedjlovage na ucaks erpram. Tako, ekorae sho Felju nepowonje ma Zoek stojcemn, vodoravne eer pura, dok vodorave poprtne dja mepovolnie od vodoravnihsduznih uibracy 9), vibrate ate 270sail. A: Whole-body Vibration Synne = A Radi Prohlom Reyring Moe Anton ee “kh ada ht Vl 440955) No 3 pp 38-09 na lokalne, koje uzrokujuvibriranje preteno jednog dijla tila preko kojeg se i prenose ti Ul, ten upc hoe prune nu Uy prcko sala llc, a teacteg vierrane Gjelog tela (12), MEBUNARODNI NORMATIVE U nagoj dréavi primjenjuju se norme za ocjenu sigurne razine izloZenosti opcim vib- ee tat ces a oe a ee re ce] Seta baa oy som adncs os von oe eee ay eee ay elon er oleae eee gp pace oe ee eae ee coro snes 5 zai a9 ate in a oe ee eee aes a ee tat pe a tae a Caan eines av ada we nent pe es secs eee CMS) azul alae er eaten hae CPe ire osac ol eos ee ee ‘Standard predvida granitne vrijednosti za tri razlitita kriterija (14) koji se odnose na: alc ee pen ee ep eee LER pani apap sal al arg oe a 3 pomed cae opal SPE gees np md pte nila os Fo dvs nttaa Gea kod potenain Poenos wbncjne, «poset io onehae adhe mis Spec sess "eo ea ean eo ira es copies Roe ace ea coe oa ee re ree Pee ate AP ate ae | — bye si So Slika 1. Smjorfrenjaokomith (2 i vodoravnih (xy) vibra kod osoba u stojagem i jpietem polo Figure 1. Direction of transversal (2) and longitudinal (2, y) vibrations afcting persons in ‘slang ard silting positions anopti, A: Whole body Vibration Syndrome = A Medial Dobler Reguting More Atrio, “Aig rade ldo al (985) No hp BD Slika 2. Ubrzanje okomitih vibrac iunosu na frekvenciju i dopustivo vrijeme ‘alogenosti (14) Figure 2. Acceleration limits of transversal vibrations as a function of frouency and exposure vine (10) Slika 3. Ubrzanje vodoravnih vibra 1 odnoss na frekvenejt i dopustive vrijeme ‘alodonoett (14) Figure 3. Acceleration limits of longitudinal vibrations as a function of frequency and expocure time (14) 2mBogut So, A: Whole body Vibration Syme - A dial Problem Reguring More tention. ca “Aili rede eda Ser GO) No pp 2 podrugju od 4 do 8 Hz 2a okomite i od 1 do 2 Hz 2a vodoravne vibracie (Id). Vaino Je da su graniene vnjednosti ubrzanja vibracya tw ISU standardu (shke 2, 3) prkazane 2a zaitit radne efikasnosti, dok se za zaStitu zdravlja vnjednosti ubrzanja moraju pod Vostruti, a 2a zalitu udobnosti podijelitis 314 (04), 'Na tomel vlastith jkustava i epidemioloaish isptivanja neki autori smatraj da sw postojedt normintivi previsoki Ida prema tim normama i dapustivnielaganja opeim vib- Facijama mogu izazvatl kronitna ostecenja zdravlja (4, 20) IZVORI OPEIH VIBRACI|A U PROIZVODNIM DJELATNOSTIMA Zanimanja vezana za znaéajn izlofenost optim vibracijrna jes vorad prievornih {rst sutomoby amon sui wom vio) | Pen ral ren ijuskar), poljoprinedath arojevn i traktor, gradevnih strojeva (rovokopad,buldozer, tovarivad aroer! a stjang Ue, pol ecopleral srbophove te ahovacd indus {niskim strojevima koji sami sa svojom podlogom vibriraja (1,2, 6,11, 12, 20-22) Tako sus moguéa odstupanja. ovisno o kvaliteti i stupnju odravanja stroja i prometnog, sredaiva, poznate sn anataue vibrarj nekshcesto peebhjavanih voaia | sleojeva (ab> ico 1) Tac 1 rena eetva wrt) uzanaokonte ace pin ona strueva TOV ‘ible 1. Estimated fetoeaceloation value (RMS) for transversal oration by selected vehicles and mariinery (20) VORILG/RADNO MIESTO BS VIUJEDNOST UBRZANTA w/o “CESTOWNA VOZILA & printer “automat 920-078 ‘Autobus io 080 Kamion 030-140 STROIEUI (os pigs Proprietor ila 1 Romie pnt | oe vk VOINA vodiLA ‘ona na kota You na generac Borat prosor posse Komand most Same pre [HELIKOPTERL 3ty ibauon Syndrome — A Metal Problem Regul More Attn. ohn ht al 49055) Ra pe DJELOVANJE OPCIH VIBRACIA NA LJUDSKI ORGANIZAM Vibracie Iindskog tijela posijedica su djelovanja mehanickih osclacija na cijelo tijelo (whole-body vibration) ili dio tila, najeesce na rake (hand-arm vibration) (12). Kao ‘odgovor na priienos vibracta,Iiudsko tijelo rezonira odredenom frekvencijonn:kraljetnicn frekvencijom od 3 do 6 Hz (21, 3), tebuSni organi od 4 do 8 Hz, glava oko 15 Hz (1, 24), Peijenos vibracja kroz tiple je razlitit, pa se vilnavie Cak pujacavaju u frekventnom spekiru do 10 Hz, a iznad te granice se tiekom prijenosa kroz razltite organe tila smanjuju (21, 23, 24), Najizrazenije Steno djelovanje na pojedini organ imaj vibracie frekvencijaistih il slitnih frekvencijama rezonancije th organa (3, 13). Tako su 2a kes Tjodnicu najopacnije vibracie nike od 10 Hz (21), Podnesljivost vibracija smanjuje ses laljinom izlaganja (15, 20), prekidi unutar radine smjene ne omogucuye iZlaganje Vib racijama visth znacajki od dopustivih prema TSO standard (3). ‘Kostano-zglobmi sustay [Najfesée je djelovanjem opéih vibracija zahvaéen kostano-zglobni sustay. Osnovne pa- tolokr pemmjono primar so na kraletnii w oblila degenorativnih promjona, najéece njezina slabinskog dijela (1, 2, 25). Pritom su zahvaéenit gornji slabinski segment, iako su promjene prisuine i u donjem slabinskom i donjem prstiom dijelt (20). Rendgencloski se nachs spondiloza, sponellartoza, spondilostechondroza, degencracia intervertcbral- nog diska i suzenjeinterveriehralnog prostora.a kod irenFeniih prrmjena make so kKivati i hemijacija i dislokacja slabinskih diskova (1, 2, 24-26). Zabijezene st i mikro- fakture tbekula ideale porsSina healjsaha how penifice mona abo dinamekog preoplerecenja kostane tvar i, 23,24, 27). Pristina je cexea skoliozs,najeesce slabinske kraljesnice, a i artrotske promjene zglobova kukova (20), Osnovna subjektivna smeinja kod irlozenih radnika jest bol u donjem dijelu leda (1 2. 6.7.9. 11.24, 28-31) au sluaj, podrafenosti {oienja spinalnih karina Fivaca | ichijigibea hol (1, 6,28) Oktecenje kraljeSnice objainjava se mehanickim preopterecenjem kraljeSka i metabo- pporemecajima intervertebraliiog, disk (1,7). Mehanitho upterecenje mikrotratime zaitiajn brzim umorom paravertebralne muskulature (21,24) i nestabiinosca verteb- ralnih dinamitkih segmenata (1, 4, 5, 7, 20). Buduti da se opskrba krvu samog inter- vertebralnog diska ostvaruje difuzijom iz okolnih tkiva, stainn. pomicanje diska 2bog, rezonaneije izaziva poremetaj te diaije§ posjediéno emanjuje Kolitine Inanjivih Wark i vode odnosno dovodi do metabolitkih promjena x samom disku (1, 7, 24, 27). Mikro- frakture trabekula 1 dodirnin povrsina kraljeaka lakoder nepovolino uljeéu na prehrana samog intervertebralnog diska (). Piugi argansti sustont Dugogodiinja ilotenost optim vibracjama uarolayje anions: veatibulamn pod vost (0, 24, 32, 33), pri gemu je obavezan dodatni wzrok golovo wvijek prisutha pre komyjerna buka. Opée je privaceno misljenje da ostecenjesluha nastaje ne samo dlo- wanjo tue vs Fuecagm vibra (69,4) see perernog vei Ko Jovanja opcih vibracia posietica je degeneraivaih promijena kraljesnice. ali je zhog of tegenja vegetationog sustava (24, 5, 34) prisulan{ vegetation’ polinecritis. Pisin st tumor, napelost,iritablnost,glavobolja i nesanca (9,12, 29, 7) hao wezultal neusoveye= inost. Smatra se da te tegabe mogs biti posiedica | smanjene cerebraine prokrojenosti i mullifokalnih ofteenja w sredSnjem 2iveanom sustavu (20 38). 274agai, A: Wholeody Vibration Syndrome — A Medical Problem Reguieng More Aven, = “Ath fig ada oat Vel 2 00) No Sepp Bay Opée vibracije uzrok su osteéenja krvoziinog sustava, koja se manifestraja w oblikt: nekoliko khinickih entiteta: penterha vazospasticka bolest (Kaynaudov fenomen), vari- Koziteti vena donith udova, hemoroidi, varikokele, shemigka bolestsrca i povisen krvni Unk ( 12, 20, 33, 35). Raynaudov fenomen lokalizran je na mjestu prjenosa vibracija, ra tjolo, pase mode javiti na nogama a radnika Sto stoje na palo’ koja vibriva ima fukaina ebug doditas uptasljaciona vorila ili djelovina strojeva koji vibriraju. Kod ostalth odtegenja krvozilnog, sustava opée su vibracije samo dodatni éimbenik nastanka. Visoka nestalost bolesti probavnog sustava takoder je primijecena kod osoba izlozenih optim vibracjama (6, 9, 39) Tos naedée ulkusna bolest Zehuca i dvanacsnika, ren- ‘dgenoloski diJagnosticiran gastritis, subjektivne gastrcke smeinje (9) ali su prisutni i apendiciis, divertikuliis i Koltis (20), Smatra se da su opée vibracije pri nastanku na~ vvedenih botesi jedan, ali ne i najvazniji uzrok, jer su kod tih bolesnika vrlo Zesto prisutni nagh Simbonict vila, kao Hto ox konsumacija allohola, psthihi sos, smjnsti rad i cxdredene prehrambene navike (9, 20). ‘Kod Zena iziozenih opcim vibracijama utvrdena je veca uvestalost poremmetaja mens- trualnog ciklusa, anomalija pozicie reproduktivnih organa i sklonost spontanim poba- Fajima i cmigim komplikarijama tmidnoge (12). Pritam su dodatni waroci za razvoj na~ ‘vedenih poremeéaja vet prije prisutne ginekoloske bolesti i astenigka konstitucija (20), Kod sola dugutiajno lozenih djelovanja opéih vibracja nodena ox i outenja videos polja te promjene krvnih Zila mre2nice. Debljina i bolest endokrinih dijeada koje nastaj, od vazaéa mogu biti wzrokovane sjedilaékim naginom Zivola i prehrambenim navikama, dok su opée vibracije od sekundarnog, znagenja (20,40). (OSVRT I ZAKLJUCAK Iako su: neki autor! (3, 19) utvedii pozitivan odnos doze { ucinka, drugi (1, 2, 6, 12) sinatigj da Rvantalivan ein dose t utinka ne postoj § da se ne moze na temelja intensiteta + trajanja vibracija zakljucivat o ofekivanom stupnju oStetenja 2dravia. Me- Gatim, progent rizika kronienog ostecenp rsravlja st poyedinacnim slucajevima poteon ie uno npavnim odredivanjem radnogortereent | idviduaiih endogenh Predisposiia (lika 4).-Zeadajke Vibracja, dodatni radnitimbenict i duljina izlaganja Vibrecjnma vasni ou pokasneli madnog oplerecenj, a individualne osobine organiema dred Intenzltet njegova odgovora na te vanjske Stine uljecaje. Mextu individual 30 led na osielivost na vibracie jest i mlada dob, astenickt tip te kao prijaine bole} anomalije kraljesnice javenilna osteohondroza, spon Glilolisteza,akolioza 4 spina bifida (20) ‘Moit ve zahljuciti da kod osoba izlozenih opéim vibracjama nestumnjivo postoji po- vveean rik od nastanka u prvom redu bolest! koStano-zglobnog sustava. Rjete st zali- vvaceni periferni Zivéani, vestibularni, srediseji Zivéani, Krvodilni, probavni 1 Zenskt rep- roduklivni eustaw: Djlovanje vibracja na neta onpancke sastave ne move se sa sig hoSéu uv. Iako se smatra da se oitecenja pojedinih onganskih sustava mogu jaja neovisno jecna o drugima,sigurno fe da se o sindromn optih vibravija ne moze govoriti fako nema oftecenja slabinske kralesnice. Buducl da se ona javljay kao degenerauvne ppmmjone i kod ope popslacje. | ovisne sto dobi. u pojedinacnim shitajevima teSko fe odreditistvarni uljea] vibracija na promjene slabinske Kraljesnice (1). To razlikovanje fe tele Ste Zivoina dob vib. U opto) populacii dobi od 85 do 60 godina w 0% cudajova fogu se rendgenoloski naci promjene ma slabinskoj KraljeSniei, a kod osoba izloZenih Gpcim vibracijama vee w dobi od 4 do 50 godina u 100% slucajeva (1, 2). Prema tome, 275ope Sar, A: Wholetody Viraon Syndrome = A Mavic! Problem Keguiring More Attention, a “ah hig tad thd We 4 098) No 0p BD RADNO OPTERECENTE ZNACAJKE VIBRACIJA Frekvencja Vase act INDIVIDUALNA SKLONOST Pravac sirenja spot IMBENICI Lob DODATNL RADN eer Zratajhe sjedala Konstiturja Idimaleld uvjet Osjthjivost Notenje tsk tereta Prethodno stanje kraljnice DULJINA IZLAGANJA Dnevno Godisnje ‘Tijekom cijelog radnog vijeka DJELOVANTE /AKUINI UCINCI Sees ndnsnde Neruavanje faioothihfunkey Shanjenefadnog oti KRONICNIUCINCI Ostecenja zdravlja Slika 4. Procjenarizika odtetenja zdravlja djelovanjem optih vibracija Figure 4. Assessment of heath rise dur ta mhalendy ribratione kod mlactih osoba sizraZenim promjenama krajeSnice i Klinitkom slikom bolnih sindroma te dugngodisnjim izlaganjem opcim vibracijama moze ses visokim stipnjem vjerojatnost govorit © promjenama serokovanim rednim uyjtima Pri ulvrdivanju oStegenja zdravlja djelovanjem opéihvibracia nije problem samo proc- lena intenvitta patloskih promjena, vee i nedostatak specifinih dijngnostihin metoda, {ako e rendgenoloski ne mogu vidi ne degenerative promt (2), tak se renlganagram tbvajau biolotke ~dozimetre~radnog opteresenj lealjesnice (12): erazcna covisnost degenerativnih promjena kraljefnice o dobi te izlaganje ionizantnom zratenjt dneduslact st ove mewue, all subjektivnost anamnestickih poslataka 1 klinickog pregleda, zahtijeva primjenss neke objektivnije metode, osobito u sluéajevima novéane nadoknade. ‘Tako se rendgenogram slabinske kraljeSnice preporutyje kod pregleda soba s rizikom razvoja degenerativnih promjena zbog utjecaja radnih tvjeta (25) 276agin, A: Whole-body Vibration Syndrome - A Medial Problem Rogieing Mor Aenion, “ “Riefig rads bce Wai QOH Ne App DE Za radrike izlozene o rcijama dopustivih karakteristika prema ISO standard, preporicent st prethoun t redovitiperiodski preyle (12, 49)- Medicinske ontraind kactje za izlaganje opéim vibracjama jesu upalne i izrazene degenerativne bolesti kra- Fjnice, skolioza,fiksirana kifoza mmatajnijeg stnpnja, upalne i izradene degenerative promjene zglobova, bolesti perfernih i Koronarnih krvnih Zila, psihotigne smetne, bolesti Sredignje i periternog Ziveanog sustava, e7a ostecenyasluha i vida, ulkusna botest2elica i dvanaesnika, poremetaji menstrualnog ciklusa. trudnoéa i dob niga od 18 i viba od 50 godina (12, 20, 43). Iako rendgenogram nije dovoljno osjthiva metoda za dijagnostiku anil pronijena kraljefnice (81), ipak se w pojedinimn zemljama rabi pri zdravstvenom ‘hadzoru osoba izlozenih opéim vibracijama, pase tako prema njemackom zakonodavstvit ‘eridshom presi fedgenogram sia sake et gone (2 U nak) ze prema jos valjanom Pravilniku o poslovima s posebnim uvjelima rada (44), zakonodavac Sdreduje Lontraindikacije 2a ad tz izlodenost optim vibracijnsa, pa tako navodi inte oumatske bolestis, ali ne procizira o kakvim be bolestima koftino-zglobnog, sustava radi, iti navodi metode i krterije a utvicivanje th patoloskih stanja. Poznavajudi nadia ‘medicinsku praksu, smatram da bi pri zaposljavanju na radna mjesta vezana uz izlodenost fapéim vibracijama ili pri 2dravstvenom nadzoru radnika zaposlenih na takvim radnim rjestima trebalo viée paZnje posvetiti stanju koStano-zglobnog sustava, a kad god je to ‘moguce, snimiti | rendgenggram slabinske KialeSnive. Ujedno bi bilo potrebno poraditi nna Korekciji zakonodavnih akala i uvodenja rendgenograma slabinske kraljeinice ‘dravstveni nadzor osoba izlozenih optim vibraciama. LITERATURA 1. Dupuis H, Zerlet G. Whole-body vibration and disorders of the spe. Int Arch Occup Environ Health 1987:59323-36 2. Hulee G, Veldhuijzan ea Zanten B, Whole-body vibration and low-back pain Tot Aerh Oeeup Environ Heath 196755206-20. . Seid 1, sik D Diner D cla On urs response to prolonged repeated whale body vibration, rponomics 198628191 21 eee * 4. Seidel H, Burner, ne B,Efets of sinusoidal whole-body vita Strese-stain eatioship. int Arch Occup Enviton Heat 1986 57207-23. 5, Base D.Predinostsubjektivneociene podnoivostivibracia pred modelskom analizom. Cov Jeet promet 189372. pet 6 Johanning F Rack distore and health problems among subway train operators exposed to {shotassdy vibration. Scand J Work Envgon Flea 19474149, 7. Jolanning [Wilder DG, Lanrigen Py, Pope ME, Whole body vibration exponure in subway care Ena reir of nde hath Sct} Gecup Mod 1081608 * 8. Wester BS, Sno SH. The cost of compensable low luck pain. J Occup Med 199032:13-5. 9. Hannunsar | irvine E,Partanen T. Work conditions and health of locomotive engineers. cand 5 Work Environ Health 19784(supp! 3}15-28 10, Rikindki H, Wiekstnim C, Hibninon K; Luopar T. Predictors of sciatic pain among, concrete feinforcement workers and howe painiers a five-year follow-up. Scand ] Work Environ Health faunas 11. Bosiuisen HC, Bongers PM, Hho CTI. Self-reported backepain in wactor drivers expose to ‘whelesaody vibration, Int ‘Arch Occup Enon Hlalth 1990,2108-18, 12. Intemational Labour Organization, 1L0. Noise and vibration inthe working environment. Occ ppational Satety and Peatth Series 39.197. 18. Wird Heats Organization, IH. Eaey detection of ccupational diseases. Geneva: World Health Gryanization, 1886. * m aRegul Sas, A Whe ication Syntune 6 Metal Problem Reguiong, More Attention ada tla, Vl dt 0955) No Spy BOD 1M. Inematg! tndrs Orgs 50, aunt of una exposure 0 whole-body vivaion aha sites, Geneva, mize: Inerationel Stancards Organization, 89. BO No 261. 15, Mist P, Donati PGelnisl [P- Assessing the discomfor ofthe whole-body multé-xis vibration Inborstory and ted experiments, Exgonomics 90391525. 96, 16 Hansson J, Wittnin BO. Comparison of some technical methods for evaluation of whole-body vitration. Ergonomics 1981;24953-48 17. Goin .To evaluation ot vee wvalon and seats. APpledtgonomics 19/¥/119-21 1K. Dupuis Ht, Hacekamp M, Hartung E. Akute Wikungen sosshaliger Gancknper Schwing ant den stzenden Menschen. Afbismed Socaimed Priventvmd 10380-5° Se 19, Dus Harton Haein M, Arie feof trie ver otis 201-3 ‘whole-body vibration 20. Seidel H, Heide R, Long-term effets of whole-body vibration: a critical survey of the literature. Int Arch Occup nor eath DBO 6 36 21, Wer DG, Woodvorth BB, Frymoyr JW, Pope AA, Vibration and the human spine, Spine 1oy27245"92" or * 22 ackonan A. Jircinen Turnover of professional drivers Scand J Work Environ Health 19839:36- a 2. Sanove J, DpuisH. A reanalysis of spinal motion during vibration. Ergonomics 1987;30975-$5. 24 Poup JD, Chea eect of shock and vibration onthe spine. Clin omens 19853.27- 25, Rin Ween Hines K Matson Vis Ziti A. Radiographic dtecae lugar degenerative’ changes a hak indicators of back pein’ Sand} We Eaeon Hette 26. Boers PM, Reson HC, Halso CT], Koemester AP. Long-term sicknes absence due o back dlicrders in erano nporats pad la woh hay tenon In ch Occup Bavison Teak ‘ab st39-88 27, Bronckann P Stress and stesn of human lumbar disc. Clinical Biomuchanics 19863:232-0. 28, Auger L, Snud JR, Le Pre JM, Lane. Results dune nouvelle enquéte contre sur le rachis de tmctbistes, ie du Ahtatae BSSUAT “ 29, Pula PE, Scory H. Les lombalgis chez les conducteurs de debusqueuses: étude des vibrations appliques ar corps enter dans ls chants foresies da Cher hve Mal Pot 1ORROAON TE 30. Bovenzi M, Zain! A. Seltzepoted low back symplons in urban bus drivers exposed to who iehuly whation Spine oot 31. Basek Duce Cy Denisa El, ful. Conpatinon ofthe effets of sinusoidal and stochastic fctave-bandewide Vibrations ~ @mulitdicplinay sidy. Int Arch Cxcup Enron Health Somraoaso-cs 232, Klee A, Wfkstron 80. Whole-body vibration: exposure time and acute elects ~ a review. Efgondiics Dane a 3%. Seidel H, Harein B, Pela K, ta. lated and combined effects of prolonged exposures to noise and whole-body vibration on hearing, vision and stain. In Aveh Creu Envifon Health 1585195-10s 234, Main RE, Widen IN. Ueatractucal changes de dorsal 10 gangion easucared with wwholebody Vibration Journal ef Spinal Disorders 991142 8. 30, Rlterg A, Wisin HU, Acute eects of whole-body vibration, Scand J Work Environ Health asrais-o 34. Gibson ES, Marin RH Terry CN. lcidence of low ack pain and prnplaement Xray emening FGxctp Ned 1960;225153, = Wt Nuno Rind H, Wien C. Radiological detectable lumbar disc degeneration inconciie rinforcoment workers: Scand J Werk Eneion Health 1978 (eappl 17S, 20, fe M2, Cnr See Ral spobnos., agree za medians isirazvanja i medicinrada, Visa iehnithaSkola za sgument pri rad! zai od para, 158 '9, Pravilnik 0 poslovima posebnim uvetima rada, Narodne novine br. 5.198 278Bagi So, A Whole body Vieaion Syndrome — A Medal roblem Regusing More Alero, ‘ah fig aa Toko ol (1955) No 3. pp Summary WHOLE BODY VIBRATION SYNDROME - 4 MEDICAL PROBLEM REQUIRING MORE ‘ATTENTION oc ea icine rane aaa res SISSEINTE ete Bet cee hen aa Soars eas fee ey eee eae Femi haptic nea ac a ay see St Sn nbn A anette ep Sak oa ae pect oreteee nine eaten Sloe cms in abana. en ne ae cet cop lly Sts Seis le tn i la Sn oe ees ta eu ge ca Be ee ene a he ee cers eee gee et Fy et Si lta bln he ae ‘rope Seer gts rene merece LES etd Goa ttn fan a a a Vem ee ee a Ea ae le nts ee eee Se ge bE poppe nae rm erie ety Seetems ie Bas Soe tt teres i ne ar Rae ers Feast’ Ty nn ero ced ses Ho Soro a Ce emcees Rese a Se ney ee tetrad eae ater, cee ik or elas oe Sg ah oe See ar te EN cl cy ween pa SaeeeSARL Mtn ae nde Ree laa ee ape me my at Maar eer cies ie etc nce oe ly wl Seren leer eee cere fd ea eae eee Inwae or MesietResear ont upton Het Unies of Zags Zagre, rm pn oa nat ne aya pt ea yea caracerocs of bet, wheiebody vibration syndrome