PROIZVODNJA I TROKOVI PROIZVODNJE

PROIZVODNA FUNKCIJA: UKUPNI, PROSJENI I GRANINI PROIZVOD

1. to je proizvodna funkcija

Proizvodna funkcija pokazuje odnos izmeu maksimalne koliine proizvedeni outputa (Q) (roba i usluga) i
potrebnih koliina inputa f (K I L) uz odreenu razinu tehnologije.
(pri veem stupnju tehnologije ostvariti e se vea koliina outputa uz isto ulaganje inputa.

Proizvodna funkcija moe se matematiki prikazati kao:

Q (ukupni outputi)=f (K,L) ( K je koliina uloenog kapitala, L - je koliina uloenog rada

Pokazatelji proizvodnje su:

UKUPNI PROIZVOD TP, (maksimalna koliina proizvoda ili usluga (outputa) koju neki proizvoa moe
proizvesti uz odreenu koliinu fiksinh i varijabilnih inputa (trokova). Ukupni proizvod se moe iksazati u broju
komada, tonama, metrima, litrama i sl.
GRANINI PROIZVOD MP, (pokazuje za koliko e se jedinica promijeniti ukupni proizvod pri porastu
varijabilnog inputa (znai ako se varijabilni input (npr.rad) povea za jednu jedinicu, output (ukupni proizvodi) e
se promijeniti za MP (granini proizvod) jedinica

FORMULA: MP= TP (dodatna proizvodnja ukupni proizvod)

L (dodatna koliina rada)

PROSIJENI PROIZVOD AP (odnos izmeu ukupnog proizvoda i ukupne koliine uloenog varijabilnog
inputa (rada)

formula: AP= TP (UKUPNI PROIZVOD)

L (UKUPNI RAD)

L rad (broj radnika) TP (ukupni proizvod) MP (granini proizvod) AP (prosjeni

proizvod)
0 0 -
1 2 2 2
2 6 4 3
3 11 5 3,67
4 14 3 3,5
5 15 1 3
6 14 -1 2,33
7 12 -2 1,71

kod prve formule: za granini proizvod rauna se tako da se TP dobije dako da se od veeg ukupnog proizvoda oduzme manji
ukupni proizvod npr. stupac 22 proizvoda minus 0 proizvoda 2-0; L se dobije da se isto od veeg broja radnika oduzme
manji broj radnika 2-1
i onda se izrauna MP Granini proizvod

MP= (TP) = 2-0 = (2:1) = 2

(L) = 1-0

(znai kad sa 0 radnika u proizvodni proces uvedemo jednog radnika, input rada je sa 0 porastao na 1, a ukupni proizvod je sa
0 porastao na 2) i tako raunamo za svaki redak /zadatak)

za isti porast/iste iznose AP (prosjeni proizvod) izraunamo normalno

Znai ovdje se samo unose brojevi iz zadanog retka po
AP= 2 = 2: 1 = 2
formuli (ne oduzima se kao kod gran.proizv.
1
 ZAKON OPADAJUIH TROKOVA

TOKA INFLEKSIJE je toka u kojoj ukupni proizvod iz progresivnog rasta (ubrzanog rasta)
prelazi u degresivni rast (usporeni rast)

IZ PRETHODNE TABELE moemo nacrtati grafove za ukupni, granini i prosjeni, te samo granini ili
prosjeni proizvod
u PRVOM GRAFU: ukupni proizvod: koristimo podatke prve i druge kolone (ukupni proivzod i broj radnika (broj
radnika je uvijek dolje)

u DRUGOM GRAFU: granini proizvod i prosjeni proizvod crtamo dvije krivulje za svaki po jednu (za granini
proizvod trei stupac) za prosjeni proizvod (etvrti stupac) u naoj su tabeli izraunati ali ako fali koji podatak izrauna se
prema formulama iz prethodne lekcije.

TREI GRAF SAMO GRANINI PROIZVOD iz njega vidimo do koje toke granini proizvod raste to je
rastui prinos, gdje je maksimalni granini proizvod, te gdje je opadajui prinos, odnosno odakle granini proizvod
pada; kada crtamo granini proizvod donja linija je uvijek L rad, uspravna je granini proizvoda na crti rada granini
proizvod se prikazuje izmeu dvijeu susjednih vrijednosti radaznai ako je granini proizvod 2, na crti rada toka je izmeu
0 I 1 (prva kolona tabele)

iz svega moemo zakljuiti da ZAKON OPADAJUIH TROKOVA glasi: KADA GRANINI PROIZVOD
(MP) DOSTIGNE SVOJ MAKSIMUM, NAKON TOGA POINJE OPADATI (da bi zakon opadajuih
trokova djelovao nuno je da se tehnologija ne mijenje i da postoji barem jedan fiksni input)

Iz triju PROIZVODNIH KRIVULJA (ukupni proizvod, granini proizvod i prosjeni proizvod) proizlaze TRI
FAZE PROIZVODNJE

I. FAZA PROIZVODNJE granini proizvod vei je od prosjenog proizvoda MP>AP

II. FAZA PROIZVODNJE prosjeni je proizvod vei od pozitivnog graninog proizvoda AP>MP>0 to je
podruje kojem tee proizvodni subjekti u kratkom roku jer se zahvaljujui pozitivnom graninom proizvodu
ukupni proizvod jo poveava
III. FAZA PROIZVODNJE granini proizvod je negativan (MP<0) znai zapojavanje svakog novog radnika u
naem sluaju smanjuje ukupnu proizvodnju pa ga nema smisla zapoljavati
 PROIZVODNJA U TRENUTANOM, KRATKOM I DUGOM ROKU

1.PROIZVODNJA je proces preobikovanja i kombiniranja proizvodnih imbenika (inputa) iji je konana rezultat
proizvod ili usluga (output)
2. S obzirom na VRIJEME PRILAGODBE razlikujemo PROIZVODNE IMBENIKE (INPUTE) NA FIKSNE I
VARIJABILNE
*FIKSNI IMBENII PROIZVODNJE su oni koji u odreenom razdoblju ne mogu prilagoditi koliinu zahtjevima
proizvodnje
* VARIJABILNI IMBENICI PROIZVODNJE (INPUTI) su oni koji u odreenom razdoblju lakomogu prilagoditi
koliinu zahtjevima proizvodnje

S obzirom na prilagodljivost proizvodnih imbenika imamo:

PROIZVODNJU U TRENUTANOM ROKU je dovoljno kratko vrijeme u kojem n emoe nastati promjena u
proizvodnji jer se nijedan input ne moe poveati. tj. svi su imputi fiksni
PROIZVODNJA U KRATKOM ROKU je razdoblje u kojem je barem jedan input fiksan, a jedan ii vie
inputa su varijabilni mogu se mijenjati
PROIZVODNJA U DUGOM ROKU dovoljno dugo razdoblje u kojem svi inputi postaju varijabilni odnosno svi
se mogu prilagoditi zahtjevima proizvodnje

PRIMJER: PROIZVODNJA DRVENIH VESALA POVEANJE PROIZVODNJE ZBOG VEE POTRANJE INPUTI
SU: DRVO, RAD (RADNICI), STROJEVI, NOVA TVORNICA
za nabavu drva 10 dana, za radnike 2 mjeseca, za strojeve 8 mjeseci za tvornicu 7 godina

prvi je proizvodnja u trenutanom roku jer niti jedan imput se ne moe prilagoditi
drugi, trei i etvrti je proizvodnja u kratkom roku jer je barem jedan fiksni input odnosno jedan od svih je varijabilna
zadnje je proizvodnja u dugom roku jer su svi postali varijabilni svi se mogu prilagoditi ovi koji prije nisu mogli
poveanjem vremena za prilagodbu postali su prilagodljivi varijabilni
 IZOKVANTE, IZOTROKOVNI PRAVAC, RAVNOTEA PONUAA

COBB-DOUGLASOVA PROIZVODNA FUNKCIJA opisuje ovisnost outputa o ulogu rada i kapitala, a jedna varijanta
formule glasi: Q (output) = 100 2KL

Kada se razliite vrijednosti rada i kapitala uvrtavaju u ovu funkciju dobiju se raziite vrijednosti outputa

u ovoj tabeli smo promou Daglasove formule izraunali tabela prikazuje istu koliinu
razlilite vrijednosti npr: kapital 1, rad 1 outputa pri razliitim
Q=100 * 2KL kombinacijama: npr. koliinu od
346 dobara imamo kod
i tako za svaku kombinaciju. Vidimo u tabeli da se ista kombinacija u tabeli 1. i tako
dalje..
koliina outputa pojavljuje kod razliitih kombinacija

TE KOMBINACIJE MOEMO PRIKAZATI GRAFOM - KRIVULJAMA

ucrtani su podatci
iz druge tabele
jedna krivulja
predstavlja jedan
output sa istim
rezulatom

KRIVULJE KOJE POVEZUJU sve toke razliitih kombinacija dvaju imbenika proizvodnje (ovdje su to rad i kapital ali
mogu biti i drugi) a daju JEDNAKU razinu outputa nazivaju se IZOKVANTE.

POSTAVLJA SE PITANJE KAKO E PROIZVOA IZABRATI KOJI OMJER IMBENIKA E KORISTITI AKO
SVAKA KOMBINACIJA DAJE ISTU KOLIINU OUTPUTA? ODLUKA OVISI O CIJENI IMBENIKA
POMOU KOJE SE IZRAUNA UKUPNI TROAK (TC) izabrat e onu kombinaciju koja ima najmanji troak

Npr: cijena rada je 2 (dvije) novane jedinice (ozanka PL), cijena kapitala je 3 novane jedinice (oznaka Pk)

FORUMULA IZRAUNA: TC = L*PL+K*PK

(L broj jedinica rada, PL cijena jedinice rada, K broj jedinica kapitala, Pk cijena jedinice kapitala)
UZMEMO PRIMJER IZ TABELE ZA Q=346, mogue kombinacije (4) oznaimo slovima toaka i izraunamo)

iz ovoga vidimo da je najpovoljnija kombinacija iz toke C jer za tu kombinaciju treba izdvojiti najmanje novaca

IZOTROKOVNI PRAVAC (ili IZOKOSTA) je pravac ije toke imaju jednak troak, odnosno spaja utroene
koliine dvaju imbenika koji uz svoju cijenu daju isti ukupni novani izdatak (znai kad se prema gornjoj formuli
izrauna TC (ukupni troak) moemo nacrtati izotrokovni pravac i to tako da: prvu toku crtamo na osi apcisa (L) i to po
formuli TC/PL (12/2=6) i drugu toku na osi ordinata K (kapital) rauna se TC/PK = 12/3 4 (znai toka rada je 6, toka
kapitala 4 i spojimo ih ravnom crtom
U GRAFU: NAJPRIJE NACRTAMO DVIJE IZOKVANTE OD MANJE PREMA VEOJ
ONDA CRTAMO IZOTROKOVNE PRAVCE OD NAJPOVOLJNIJEG TROKA PREMA NAJNEPOVOLJNIJEM
TROKU IZOTROKOVNI PRAVAC KOJI DIRA PRVU IZOKVANTU, ODNOSNO TOKA KOJA DIRA PRVU
IZOKVANTU JE MJESTO RAVNOTEE PROIZVOAA.

RAVNOTEA PROIZVOAA je kada se uz planirani izdatak dosegne najvea mogua razina proizvodnje. U grafu
je to toka u kojoj izotrokovni pravac koji predstavlja najpovoljniju kombinaciju dira promatranu izokvantu

u naem primjeru uz planirani izdatak od 12 novanih jedinica dosegla se najvea mogua razina proizvodnje od 346 jedinica
outputa

toka ravnotee proizvoaa (izotrokovni pravac najpovoljnije kombinacije u toj

toci dira (tangira) promatranu izokvantu (krivulju Q1 sve kombinacije ija je koliina outputa 346 iz
tabele
Izotrokovni pravac TC 15 (koja je prvi sljedei najpovoljniji troak iz tabele ne dira (tangira) izokvantu Q-346, nego je sijee
to znai da nije najpovoljnija kombinacija, s druge strane daleko je od veeg Q (koliina proizvoda-outpuna 490) to znai da
su novani izdaci premaleni da bi se dosegla vea proizvodnja.