DRUGI KOLOKVIJ

1. PREDAVANJE- 25.11.14.
- Bribirci
- Vrhunac krajem 13.st
- Imali vlastu u Dalmaciji (s iznimkom Zd), srednjovjekovnoj Hrv i Bosni
- eljeli poduhvat protiv Venecije Zd
- 1311. zadrani se bune protiv Mleana dudd odlazi u Veneciju sudjeluju i
Bribirci uz njih papa i Karlo Robert
- Zadrani izabrali Mladena II. za kneza kratko samo na dvije god nakon toga ponovno
vracen pod Mletke
- 1312. Umire Pavle I.
- Savez Bribiraca i Ancone ( ancona je bila trgovaka konkurencija Venecije) venecija
je uvela visoke carine i na taj nain brala prihode to nije odg anconi
- Bribirci su bili veliki vjernici imali politiku podrku crkve saznajemo iz pisama
koje je Pavle pisao papi bribirci europski orijentirani pavao podupirao crkvu,
davao im posjede i novac podrao franjevce franjevaki samostan u Skradinu-
crkva sv. Marije ukopna crkva bribiraca, prvi je tamo ukjopan Pavao I. posjedovali
mnogo relikvija, a one u to doba znace politicku mo te liturgijske knjige
- Postupan poetak pada nakon 1312 nakon smrti Pavla gube kraljevu podrku slabi
im mo gube i podrku anuvinaca, smatrali da bribirci imaju puno teritorija cilj
anuvinaca: povezati napulj sa ugr zemljama- prvenstveno jadran u tome im smetaju
bribirci stvorena protubibirska koalicija: Venecija, Kotromanici, Babonici,
Nelipii.
- Pavla nasljedio Mladen II. imao nominalnu vlast gubi zd 1313 imao mletako
dravljanstvo pobuna protiv bribiraca: i i Trogir uz Mladena Klis, Omi, Skradin,
Jurjevo, Ostrrovica gubi i povlai se prema jugu nakon bitke kod Bliske (izgubio od
vojske pod vodstvom slavonskog kneza Ivana Babonia sabor u Kninu 1322- kralj
Karlo I. robert pobjednicima dao posjede a Mladewna odveo u ugr u zarobljenitvo
tamo umire POETAK KRAJA BRIBIRACA JER GUBE BANSKU AST
NASLJEDIULI IH BABONII
- Njega je nasljedio Pavao II. elio povratiti bansku ast
- Trogir i i se priklonili Veneciji
- Izvorno podruje bribiraca ostalo je pod upravom jurja sukobljava se sa Nelipiima
kod nina zaroibljen gubi i, St, Nin vlast Venecije
- Juraj III. ubi Bribirski prvo spominjanje ubi osrovaka grana
- Nepliii/Nelii
- Rod Snaia
- Prvi posjedi na rijeci Krki- Kljuica
 - Prvi poznati predstavnik Nelipac I.
- Uspon u 14.st paralelno slabe bribirci
- Imali enidbene veze sa Kurjakoviima
- Odupiru se kralju- ele vlastitu jurisdikciju
- Zauzimaju Knin gl uporite
- Na to se opirao kralj zbog stratekog poloaja Knina
- 1326. sla knez im pokuao oduzeti vlast neuspjeno imali podrki i, Tr i
Kurjakovia
- U usporedbi sa Pavloim Bribirskim slabiji nije imao podrku kralja, teritorijalne
posjede niti eu ugled
- Nakon smrti Nelipca I. njegove posjede je nasljedila njegova ena (iz roda
Kurjakovi) utvrdu i grad Knin dala kralju Ludoviku maloljetni sin Ivan dobio
Senj novo uporite njegova sestra jelena se udala za hrvoja vukinia hrvatinia
2. PREDAVANJE 2.12.14
- Obitelj Kurjakovi
- Krbavski upani sjedite Udbina
- Dio 12 plemena Kraljevine Hrvatske Gusii
- Uspon krajem 12.st jao utjecajni u 13.st
- Bavili se trgovinom konja po itavoj obali bogatstvo zapisi o tome uvaju se u du
arhivu
- Prvi poznati je knez kurjak zapis u jednom sporu o zemljistu u kojem je sudio
Pavao ubi
- Imao 3 sina Bujislav, Pavao, Grgur u slubi Pavla ubia
- Uvvrda Obrovac, Zvonigrad, Karlobag, grad Komi
- U pobuni protiv ubica, okrecu se protiv njih
- 1345. Priznaju vlast Anuvinaca
- U sukobu dinastija bili su na strani kraljice marije i njenog mua Sigismunda
- Navodno su imali novac i u mletakim bankama
- Meu prvima su dobili titulu kraljevskog vitetva vitezovi zmajskog reda
- Uzimaju novo prezime Karlovi ban Ivan Karlovi sudjelovao u Krbavskoj bitci
1493.
- Slabe provalom Turaka naseljavaju Ugr gdje uzimaju nova prezimena po tamosnjim
posjedima
- Krki knezovi
- Dujum II. put u Napulj Karlu Martelu 1300 dobili privilegiju kralja vjerni an
1323 nove privilegije izdao im je Karlo robert
- Odani Veneciji na otoku, a kralju na kopnu
- Do 1358 otok bio pod akvilejskim patrijahom, a kopneni dio pod zd nadbis
- Za vrijeme Arpadovia stupili su i njihovu sluzbu dobili posjede na kopnu (Vinodol
i Modruka up) dao im Andrija II., a Bela IV. Potvrdio
- Bela IV im dao i Senj vana trg luka jadrana
- Senjani ih biraju za nasljedne knezove uz potvrdu kralja u 13.st
- Dobili i Gacku
- 1468 kralj matija korvin im oduzima posjede
- Uniteni za vrijeme turskih provala
- Nain vladanja posjedima Krkih knezova
- Vinodol
- ini ga 9 opina
- Dolaskom kneevske vlasti zaustavljen razvoj samouprave
- Vinodolski zakonik 1288 kodificirano obiajno pravo sastali se predstavnici 9
opina(9 sveenika) sa knezom Leonardom Krkim i popisali obiajna prava i obveze
glagoljaki spomenik prvi pravni pisn hrv jezikom
- ustanovljeno da su krki knezovi gospodari
- kriterij uzdizanja biti u slubi krkih knezova
- Senj
- 1388 senjski statut dns sauvan prijepis iz 18.st upravni ustroj, graanska prava
- Krki na tom prostoru vladaju kao gospodari
- U 13.st se grad org kao komuna zaustavljeni kada su krki doli, jer su oni birali
potkneza, suca, zamjenika suca
- Graani se podijeli na patricije (najee slubenici krkih) i puane
- Provodili zabraniu trg ugovora s puanima
- Graani imali gra prava, ali su bili ogranieni u trgovini (sol i vino)
- Modru
- Tamo se ponaali kao potpuni gospodari
- Prema stan se odnosili kao prema kmetovima nametali poreze, tlake, dae
- Urbar kneza Bernarda glagoljaki dokument 2 lat prijepisa iz 16 i 17 st. tumai
odnos gospodara i kmeta
- Vrbniki statut glagoljki szapis prijepis iz 16.st odnosi se na Krk
- Krki knezovi su bili promicatelji glagoljatva
- Pristalice anuvinaca postupno odstupaju od Venecije uspon nakon pada Mladena
II.
- enidbeno povezani sa hrv velikaima i eu velikaima (Celjski ili Sforza)
- Stjepan I. potpisnik zd mira 1358
- Ivan oslobodio ludovikovu ki Mariju i odevo ju u zg muu sigismundu proslavio
se i dobio posjede od kralja umire u Krbavskoj bitci
- Nikola IV. uspon obitelji za vrijeme njegove vladavine mnoi posjede
posuivao kralju Sigismundu novac dobio banski naslov enidbene veze s
Nelipiima isao u hodoae u Jeruzalem , putovao u rim 1428 uzima prezime
Frankapan mijenja grb
- Razlozi pada obitelji: pitanje nasljedstva Nikola imao 3 braka, 8 sinova koji su se
odnada podijelili na 8 grana pogorali su se odnosi na kraljem kralj elio da mu
ustupe Nelipia- odbijaju-oduzeta im banska ast 1480 gube Krk preaju ga
Veneciji pljaka njihove imovine zabrana povratka na otok
- Kopneni posjedi nakon pada Bosne iod Turaka Senj i okolica postaju ugroeni --<
bitka na Krbavi, bitka na Mohau
- 1489 matija im oduzima senj
 - Krbavska bitka (sudjeluje i Berdinand Frankapan) oznaila je i kraj srednjovjekovne
hrv
- Nako KB priklonili se Hbs osim Krste Frankapana koji se priklonio Zapolji i
graanskom ratu
- Hbs na njohova imanja doselili Vlahe, koji su bili pod nadlenosu Vojne krajine
- Povezivaju se sa Zrniskima brane hrv prostor od turaka
- Ostale plemenitake obitelji srednjeg i nieg plemstva
- 12 plemena
- U izvorima se pojalvljuju od 14.st
- Obitelji s prostora Zd i luke upanije
- Za vrijeme Ludovika up proirena sredite je Ostrovica
- Rodovska org jedinstvo roda (podjela na ogranke) u upravljanju posjedima sve do
osmanskih ratova
- Ludovik potvrdio Andrijunu povelju (Zlatna bula) izjednaio srednje i nie
plemstvo u pravima Ludovik elio oslabiti mo hrv velikaa
- Prva staleka org srednjeg i nieg plemstva 12 plemena tj ustanova 12 plemena
- O tome nam svjedoe tri isprave:
- Isprava bana Stjepana iz 1350 kada plemenitaka obitelj Virevia alje zamolbu
ustanovi 12 plemena da ih primi u savez molba prihvaena ovo nam dokazuje da
postoje plemena van odvih 12, lanstvo donsoi privilegije, na saboru plemstva
ustanova 12 plemena vodi glavnu rije
- Isprava kralja Ludovika u sluaju Grubia i nelipia iz 1360 na sudu
kraljevskom sudu kraljice jelene, spori s o zahtjevu obitelji Grubi da postanu dio
ustanove, oni su tvrdili da su Nelipii njima oteli povelju plemstva na sudu im
priznato da su plemii, ali nisu uli u savez 12
- Svi ele povlastice iz PC
- Ludovik stvara novo plemstvo npr Dujum iz Zd imenuje ih svojim vitezovima
- Na osvojenim prostorima nobilitira slobodne seljake ne bi li mu sluili protiv velikaa
- Uvodi kraljevske up nove plemike opine organizirali ih nova kralj plemstva
ire se prema sjeveru opstali do 16.st imali obrambenu ulogu kada su turci navalili
3. PREDAVANJE 9.12.14.

- Bosna
- Dravna i dinastika samostalnost
- Vjerska osobitost
- Cine ju Hrvai Srbi
- Prvi spomen Konstantin Porfirogenet spominje Bijelu Hrvatsku
- 9-11.st pravo na Bosnu polagali Franci, hrvatski kraljevi, srpska kneevstva (preko
njih Bizant)
- Zahumlje Mihajlo Vievi vladar za vrijeme Tomislava
- Pod vlau Bizanta vlada ban
- Hercegovina do 11.st tzv. Crvena Hrvatska spominje ju pop Dukljanin
- Bosansko stanovnitvo pruzilo otpor vlasti hrv-ugr kralja eleci samostalnost samo
de facto priznali vlast kralja
- Postupno osamostaljenje banova
- Ban Bori 1154-1163 velikas iz Sla njegovi potomci su Kotromanici hrv
velikas sukobljava se sa Bizantom pogiba
- Ban Kulin priznaje vlast Ugr
- Najvece irenje Bosne je za vrijeme Tvrtka I. i Stjepana II. kotromania
- 1189 ugovor sa Du prijateljstvo i trgovina pisan je bosanicom i beneventanom
- Pritisak pape elio proiriti kranstvo na tom prostoru
- Bosanski velikai se ele osamostaliti Crkva bosanska
- Njeni pripadnioci su elita
- Ugr kraljevi nametali kr.
- Ban Ninoslav -1232
- pod pritiskom ugr kraljeva morao se odrei CB ali nastavio prakticirati CB
- 1234 Andrija II. i papa zapoinju kriarski rat protiv CB
- dolazak dominikanaca
- 1244. Bela IV zapoeo novi pohod protiv CB Ninoslav morao priznati kr.
crkvi morali plaati porez, desetine, oduzimani im posjedi to u CB nema!
- Bosansko plemstvo odravali sabor naziva se Stanak - imenuje vladare
odluuje o batini
- Prijezda I. kotromani
- na vlast dolazi kao ugr vazal (Bele IV.)
- katolik
- snai utjecaj Ugr
- nije uspio pokoriti CB
- 1299. Pavao ubi uzima titulu gospodara Bosne vlast nads Bosnom prepustio bratu
Mladenu I.
- Otpor mu pruza Stjepan I. Kotromani
- Stjepan I. Kotromani
- najzancajniji vladar
- proiruje se na Hum, zavrje Neretve
- sudionik koalicije protiv Mladena
- borac za samostalnost padom Mladna to je i uspio imao podrku An i
Hrvatinia
- BiH kao cjelina sa izlazokm na Jadran
- prijestolinca mu je bio grad Bobovec pa Kraljeva Sutjeska
- iz politikih razloga prisato uz katolianstvo, ali nije zanemario CB
- elio obrazovati mlade ljude papu molio da mu poalje mlade obrazovane
narodne sveenike
- ker Elizabetu udao za Ludovika Anuvinca
- gospodarski razvoj Bosne luka i trgovite Renta na Neretvi sol i drva
konkurenicija Du
- pokuaj razvoja domae trg spori razvoj, ponajvise zbog blizine Du
- razvoj rudarstva doveo kolovane rudare iz Saske rudnik u Srebrenici
- org trg ali pod upravom vlade iz Du ima pravo samouprave i vlastite kolonije
- Stjepan i Tvrtko kovali novac dukati
- Pruili otpor Du ele monopol
- Tvrtko I.
- neak Stjepana
- eli oslabiti mo Du
- grad Novi (dns Hercegnovi) trg soli ugroava Du prekrio odredbu izmedu
Du i njih da se ne osnivaju nove kolonije bojkot Du kasnije ju je ukinuo
- uspon i irenje Bosne
- imao podrku srpskih kneevstva trebali su pomo Bosne jer su im Turci dolazili
- podrao an dinastiju
- 1263 kri dog sa Ludovikom sukob poraen --< pobuna bosanskih knezeva
protiv Tvrtka imenuje banom njegovog brata Vuka tvrtko ju uguio uz pomo
Hrvatinia
- umjeao se u sukobe sa Srbijom osvaja teritorij proglaava se nasljednikom
Nemamjia 1357. Se kruni za srpskog i bosanskog kralja
- smrt Ludovika I. pridruuje se pobunjenom plemstvu 1381 zauzima granina
podruja i hrvastke krajeve 1387
- 1389 hrvatski gradovi priznaju Tvrtka za kralja npr Split, Bra, olta
- tada je to bila najmonija balkanska drava
- 1389 Kosovska bitka nadiranje Turaka poetak slabljenja te drave
- 1391. smrt Tvrtka velikake prijestolne borbe + mijeanje ugr dvora
- Stjepan Dadia 1391. slab vladar, priznaje vlast Sigmunda Luksemburkog
- 15.st jaanje velikakih obitelji Hrvatinia, Kosaa, Pavlovia
- Hrvoje Vukini Hrvatini
- ena Jelena Nelipi
- uspon uz Ludovika Anuvinca
- 1376. Ludovikov vitez
- nakon smrti Ludovika pristaje uz napuljske kraljeve Ladislav Napuljski mu daje
upravu nad hrv. Zemljama (Jadran)
- splitski herceg
- kovao vlastiti novac
- ne priznaje nasljedno pravo igmunda Luksemburkog (po eni Mariji Kotromani)
- 1398 Stjepko Ostoja sin Tvrtka I. 1399 prodao Du primorje izmee Peljeca i
Du jer mu je trebao novac miri se sa igmundom svaa se sa HVH na
prijestolje dolazi Tvrtko II.
- 1408 igmund pobjeuje u bitci kod Doboja
- HVH staje na njihovu stranu
- 1409. igmund ga naziva izdajnikom Ostoja novi kralj
- Hrvoje poziva Turke da mu pomognu svojedoban poetak turskih osvajanja
- Kosae
- vlatko Vukovi Kosaa
- Sandalj Kosaa iri posjede
- 1416 poslije HVH najvei velika
- naziv Hercegovina herceg od svetog Save Stjepan Kosaa
- Pavlovii
- istona Bosna Pavao Rudinovi
- du od njih otkupio Konavle (pola drali Kosae)
 - Tvrtko II. trgovaki ugovor saVenecijom + okrilje ugr kraljeva
- 1444. Napad Murata (OC ) na Bosnu
- Sredina 15.st osmanska osvajanja
- 1463 pad Bosne (pad Srebrenice)
- Stjepan Toma
- naputa CB i prihvaa katolianstvo i ulazi u savez sa Ugr
- brak s Vojaom poniten
- 1446 eni se Katarinom Kosaom
- papin pritisak 1459- naredio starjeinama CB da prihvate kranstvo progon i
konfiskacija imovine
- vlada Hercegovinom do smrti
- Stjepan Tomaevi
- jaki osmanski pritisci
- otpor sa bosanskim velikaima
- papa mu alje krunu krunjenje u Jajcu 1461
- bijes Matije Korvina
- nije plaao danak Osmanlijama oekivao pomo pape i Venecije
- osmanska vojska na Drinopolju bjei iz Bobvaca u Klju pogubljen u Jajcu
- KRAJ SREDNJOVJEKOVNE BOSNE
- Katarina i Jelena Tomaevi pobjegle u Rim, djeca im odvedene u tursko robstvo
- Matija im nije doao pomoi je je Stjepan primio papinu krunu
- 1463 oslobaa Jajce i Srebrenik
- 1482 osvaja Hercegovinu
Vjerske prilike
- Franjo Raki iznio teoriju dualizma
- Zbornik krstajnina Hvala pravovjerno uenje financirao Hrvoje
- Prisutstvo katolike crkve Bosanaka biskupija 11.st sufragant St biskupije
- Ban Kulin 1180 podloio ju DU biskupiji biskup Pona biskupija izvan Bosne
- Dolazak dominikanaca utemeljenje samostana
- 1247 podlona Kalakoj biskupiji
- Nametanje lat.jezika otpor bosan biskupa
- Slavenski jezik
- Nema ubiranja destine Crkvi sve do Ninoslava
- Dalje isitati u literaturi posebno franjevce

4. PREDAVANJE- 16.12.14.

14.st doba Anuvinaca

- Zadnji Arpadovi bez nasljednika Andrija III.
- Napuljski kraljevi postupno jaaju svoju vlast u Ugr
- Karlo I. Anuvinac elio vlast nad Carigradom i Jeruzalemom Latinsko carstvo
- Poveo 8. KR 1266-1268 nije ostvario zadani cilj
- Nakon toga se okree Albaniji i Dalmaciji imao enidbene veze sa Arpadoviima i
na to se pozivao kada je htio preuzeti vlast
- 1270 osvaja Albaniju 1274 sklopio savez sa Splitom i Trogirom protiv Omia
imali protektorat nad Dalmacijom
- Uivao podrku pape Bonifacija VIII. dao mu podrku iz vjerskih razloga nije
podraavao Ladislava IV. Arpadovi (zvan Kumanac) jer su Kumanci bili pogani
narodi
- Osim pape podrku mu je pruilo i hrvatsko velikatvo Babonii, ubii,
Kotormanii davao je im je privilegije i novac
- Ladislava IV. Je naslijedio Andrija III. (odgojen na venecijanskom dvoru) njegovom
smru javlja se graanski sukob prijestolne borbe velikai protiv Karla I. koji se
pozvao na svoju enidbenu vezu
- On je imao sina Karla II., koji je imao sina Karla Martela rano umire pa ga
nasljeuje sin Karlo Robert
Karlo Robert (Karlo I. Anuvinac)
- Papa ga priznaje kraljem 1295
- 1301 kruni se za ugr kralja u Ostragonu kruni ga ostrogonski biskup, ali se ne
kruni u Biogradu hrvati to nisu priznavali
- Ugarska se podijelila na 12 pokrajina kojima su vladali velikai ti velikai su bili u
sukobu sa kraljem
- 1308 na nagovor pape, velikai priznaju vrhovnu vlast kralja tj Karla Roberta
- 1309 kruni se u Budimu za kralja
- 1310 zavrna i legitimana krunidba u Biogradu
- Uveo reforme i centralizirao vlast:
- 1. Monetarna politika
- 1323. odrekao se prava da kralj umanjuje vrijednost novca sprijeio inflaciju
- 1325 kovao zlatinke
- Ukida sustav privatnih carina tj sustav u kojima su velikai na svojim posjedima
ubirali carinu iskljuivo kraljevski prihod
- Monopol nad rudnicima
- 2. Porezni sustav
- Porez, bilo da je tridestetina (na vanjsku trgovinu) ili vratarina ili porez od crkve ili od
kraljevskih ili velikakih posjeda porez je iskljuivo pravo kralja
- Svim ovim reformama napunio je kraljevsku blagajnu imao raskoan dvor poeo
graditi prijestolnicu (bila je ponajvie to Ludovikova prijestolnica) grad Viegrad na
Dunavu
- Uvodi sustav asti njemu vjerni ljudi dobivaju posjede, uz uvjet da su u kraljevskoj
slubi i pokorni kralju kralj im je imao pravo uzeti te posjede nisu bili nasljedni
- 3. Reforma vojske
- Uvodi banderijalni sustav (banderij je zastava, ratovanje pod vlastitom zastavom)
velikai, gradovi, upanije imaju pravo okupljati vlastitu vojsku pod uvjetom da ratuju
za kralja tj kralj ima pravo koristiti tu vojsku, on im je vrhovni zapovijednik
- Plemii su bili konjanici, a seljaci pjeatvo
- tome su se morali odzvati nisu bili plaeni za to ali su imali pravo na plijen
- Kralj ih koristio za obranu ili za pokretanje vlastitih ratnih pohoda
- Pokrenuo rat protiv Hbas ( bio savezu sa Poljskom i ekom) ena mu je bila
poljksa princeza Elizabeta Poljska
- Nakon smrti poljskog kralja Kazimira III. Dogaovara personalnu uniju sa Poljskom
Hrvatske zemlje
- Pogaa ih kriza u 14. St klimatkse promjene (malo ledano doba), vjerske promjene,
poljoprivredna kriza, epidemije gladi, epidemija kuge (prva karantena otvorena u Du
gosti morali provesti 30 dana na otoiu Mrkanu) sve to uzrokovalo je demografsku
i gospodarsku krizu i veliku glad
- Obnova zapoela tek u 15.st potpuno zavrena u 16/17.st
Ludovik I. Anuvinac sin Karla Roberta
- Zvan i Veliki
- Vladao sve do 1382
- Sa 16 godina okrunjen u Biogradu za ugrhrv kralja
- Obrazovan govorio ak tri jezika
- 1367 osnovao sveuilite u Peuhu
- 1354 oenio se Elizabetom Kotromani
- Usmjeren ka hrvatskim prostorima Dalmacija
- Hrv srednjem i niem plemstvu potvrdio Andrijinu bulu ali je izjednaio srednje i
nie plemstvo tj stvorio je samo jedno
- Zadrao sustav asti i banderijalni sustav
- Imao velike posjede i niz utvrda
- Dao pogodnosti kmetovima 1/9 plaali kralju, smanjio porez dravi i crkvi, te im
dao slobodu kretanja
- 1370 centralizira vlast
- financije i sudstvo (kraljevski sud), ukida upanijsku stalnu vojsku (bojao se
prevlasti samouprave pojedinih up)
- Zavladao Poljskom u razdoblju na 10 god
- Imao podrku pape ( papa ga podrao u borbi protiv Srba, CB, Tatara, Litve), a
zauzvrat mu je davao vojnu pomo posebice u KR
- Ratovao protiv napuljskih kraljeva rat sa Ivanom Napuljskom (ona je bila ena
njegova brata, kojeg je ona dala ubiti u jednoj zavjeri elio joj se osvetiti niz
sukoba sve do 1380 kada ju je ubio)
- Intezivno se posvetio osvajanju Napulja i Jadrana elio stvoriti jaku dravu od
Poljske-Napulj-Ugr-Jadran to je nuno znailo i rat s Venecijom
- Prije toga proveo osvajanja po Dal cilj mu je osvojiti Knin, Ostrovicu i Klis
- Knin nakon smrti Nelipca II. njegova ena Vladislava Kurjakovi i maloljetni sin
Ivan dobili su utvrdu Knin s njima je sklopio savez u kojem su mu prepustili Knin, a
Ivan je postao njegov vazal
- Ostrovica 1347 Grguru ubiu dao utvrdu Zrin u zamjenu za Ostrovicu plemii
Zrinski
- 1345 izbija pobuna u Zd protiv mletake vlasti to su se usudili jer su oekivali
kraljevu pomo koji je planiro rat protiv njih Mleani pokuali opsadu, ali su im
 graani pruili otpor 1346 u grad dolazi Ludovik pokuao osvojiti mletaku
tvravu, ali nije uspio jer su mleani imali bolje naoruanje Ludovik se povukao, s
Mleanima je sklopio primirje na osam god, ali to graanima nije nita znailo
pogorao se njihov poloaj bijes graana na Ludovika
- 1356 novi rat protiv Venecije vodio se na dva teritorija: Dalamcija i zalee
Venecije saveznik Ludovika je bila Genova
- Skupio je i vojsku iz Zg pod vodstvom Ivana Venetia njima je rekao da ide ratovati
u ime pape tj da pokree KR protiv Srba
- 1357 uspjeh Ludovkove vojske Split i Trogir se predaju kralju Vnecija morla
pristati na mir
Zadarski mir 1358
- Potpisan u zadarskom franjevakom samostanu Klaustar u crkve sv. Franje
- Ludovik je elio teritorij koji je imao i kralj Koloman (od Kvarnera do Draa) to bi
bila pokrajina ugr kraljeva
- Mleani elili da Dalmacija tj gradovi od Kvarnera do Draa ostanu samostalni
gradovi koji priznaju vrhovnu mletaku vlast
- Ovim ugovorom mleani nisu imali izbora odrekli se svih posjeda
- Zadaraskim mirom izvedeno je politiko jedinstvo hrv zemalja sve osim Istre to je
omoguilo bolje povezivanje hrv zemalja te gosp i kulturni procvat
- Du se prviput naao u opsegu hrv zemalja s njim je Ludovik potpisao poseban
ugovor 28.5.1358 Viegradski ugovor du priznao nominalnu vlast kralja, ali je
samostalno mogao odluivati o trgovini, birati kneza i donositi zakone
- Granice sa Bosnom Tvrtko im ustupio pogranine dijelove teritorija
- elio je stvoriti jaku mornaricu kako bi sto uspjenije ratovao protiv Venecije i
Napulja no nije uspio pa je ovisio o dalmatinskoj mornarici koja je u uspredbi s
venecijanskom i napuljskom bila slaba slaba toka njegove kraljevske osvajake
politike
- Osim s Du i s ostalim dalm gradovima sklapa ugovore, ali oni ne dobivaju tolike
povlastice kao Du knezovi bili podreeni kralju, oduzeo im prihode od soli.
- U dalm gradovima se javljaju staleke borbe zbog ugr vlasti mnogi se bojali da bi
im se mogla ugroziti autonomija pnovno se priklonili Ladislavu Napuljskom te
dvije frakcije (za ugr i ml vlast) bili u sukobu
- Ludovik imao 4 keri dvije umrle dvje ive Marija i Hedviga pokuao ih udati
za eu prineve Poljska i eka
- Krajem stoljea javlja se i nadiranje Turaka

PREDAVANJE 23.12.14.
NADI TOMO
PREDAVANJE 13.1.15
Dubrovnik
- U antici vezan uz Dalmaciju
- U srednjem vijeku ima razliit poloaj
- 7.st prvi se put spominje u pisanim izvoria
- 14.st prvi du kroniar Milecije
- Nika Ranjina 16.st
- Pop Dukljanin
- Toma Arhiakon
- Rimske ceste omuguile im dobre veze sa zaleem luka
- Poloaj na granici izmeu istoka i zapada nema u zaleu hrv prostor nisu se
politiki povezivali sa hrv prostorom
- Nominalno priznavali vie vlasti Bizant, MR, ugr kralj OC- djelomino ovisna o
njemu
- Razdoblje Bizanta istoni utjecaj do 1205 od onda nije snana vlast poinje
razvoj samostalne uprave
- Crkvena jurisdikcija kraj 10 st uzdizanje biskupije u nadbiskupiju okretanje prea
zapadu
- Sa Zahumljem i Travundijom (kasnije Rka i Bosna) imali gospodarske odnose
Granice
- Rjeavanje dipolomatskim putem
- Dodir s Rakom elja za teritorijalnim irenjem ratovi pobjeda Du 1186 mir
- Ratovali i sa susjedima (Korula, Cavtat) zbog teritorija i trgovine
- Jaaju trg veze sa zaleem
- 1189 ban Kulin dao povelju o slobodnoj trgovini
- Sredinom 14.st ire se na Mljet i Peljeac
Veze sa dalmatinskim gradovima
- 12.st sklapanje ugovora sa tal i dalm gradovima slo trg
- Slabljenje bizantskog carstva priznanje vlasti MR 1205
- MR preuzela autoritet BC
- MR eli biznt nasljee kako bi imala pomorsku dominaciju nad Jadranom
- Dolazak ml knezova u Du sve do 1358
- sauvana autonomija grada
- zatvaranje plemstva i donoenje ustava
- oblikovanje sudstva
- sklapanje trg ugovora najbolje veze sa Anconom i Puljom, St, i, Trogirom
- 1210 povlatica trg u Albaniji, kasnije dobiva i za Bug
- trg monopol u zaleu poetak plovidbe i po Sredozemlju
- 1232 potpisuju mir sa Venecijom
- prihvaaju neka trg ogranienja
- ne surauju s Krkima
- priznaju Gradiku crkvenu jrisdikciju
- razvoj trg jer Venecija nije zainteresirana za kopnenu trg uspon tijekom 13. I
14.st
Ustroj opine/komune
- U zapisima od 13.st prvi put 12.st
- Uloga nadbiskupa
- Oni su bili poglavari grada do propasti BC
- Kasnije funkciju preuzimaju priori, pa za vrijeme MR knez (comes), za vrijeme UK
knez (rector)
- 3 vijea:
- 1. Veliko vijee
- Suverenitet najprije opine kasnije i rep
- Sva punoljetna muka vlastela
- Izborno i zakonodavno tijelo
- Svi sudjeluju
- 2. Malo vijee
- Vei sastrav
- Izvrna vlast
- Svakodnevni komunalni poslovi
- 3. Vijee umoljenih
- Stariji graani
- Sazivanje po potrebi
- Kasnije stalno tijelo sa 60 lanova
- Umoljenih po prizivnoj funkciji sve do 15.st
- Od 15.st SENAT gl. Funkcija vanjska politika odobravalo Veliko vijee
- brojna i razgranata administracija

- 1190 prvi pisani zakon

- 1235 Zakon o mirazu i svadbi
- 1272 prvi du statut imao nekoliko zakonskih knjiga ( za vrijeme UK Zelena knjiga,
aza vrijeme MR uta knjiga) stonske odredbe, carinski zakon 1272
- 16.st 3 zakona regulirali pomorstvo i pomorsko osiguranje
- 1277 utemeljen arhiv dananja palaa Sponza obuhvaa grau od 1278-1888
najbogatiji Srednji vijek u Hrv voenje knjiga, sudski zapisi, razni ugovori
Ugarska vlsgt
- 1333 Du stekao Peljeac i Ston dodir s ugr vlasti
- Prougr vlastela zagovarala ugr suverenitet
- Zadnji ml knez Marco Superanzio
- Pregovori s Ugr isticali svoj poseban poloaj u odnosu na druge hrv zemlje
- kralj ih elio integrirati u hv-ugr kraljevstvo i sam birati knezove za Du
nedopustivo
- 1358 Viegradski ugovor
- temelj autonomije Du
- poetak integracije sa Hrv
- du bira kneza a kralj ga potvruje
- 1399 slobodan izbor kneza i slo trg s Rakom
- ire teritorij
- Raztvijaju trg
- Osvajanje Sredozemlja po 14.st zlatno razdoblje
- Neosjea se ugr vlast
- Od 14.st samostalna rep
Du teritorij
- Borba za proirenjem
- Astareja poetni teritorij (jezgra irenja) potreba za irenjem
- 13.st Lastovo
- pokuaj osamostaljivanja od Du
- imali vl zemlju, dobili statute
- du vani zbog stratekog poloaja i blizine drugih otoka
- 14.st Mljet, 15.st Konavli
- Konavli
- do 15.st nisu bili dio Du
- 1419 Kosaa proda svoj dio zemljita
- Du tada imao navjei opseg
- Daljnji planovi irenja nisu uspjeli
- On je grad/ drava cent uprava vlast koncen u Du
- Poljoprivredno drutvo
Vlasnitvo nad zemljom
- eljeli se odijeliti od zalea
- Sve steene posjede razvlastili postaje vl grada, a vlastela ga imala pravo samo
koristiti
- Iskljuivo kat zemlja na novosteenim podrujima irili kr
- Podizanje samostana dominikanci, benediktinci, franjevci

- Srednjovjekovne opruke sluile su za spas due

- Sastav oporuke odreen je statutom
- ene izuzete iz oporuke mirazom