Muanovi, Luka: OSNOVE PEDAGOGIJE

I. PEDAGOGIJSKO GLEDITE
- fenomen odgoja shvaa cjelovito, ne izdvajajui ga iz svijeta ivota

- govoriti o odgoju = govoriti o svijetu ivota, o kulturi

- govoriti o kulturi = govoriti o odgoju

- niti jednu pojavu ili injenicu ne treba brzopleto proglasiti odgojno neutralnom

1. to je pedagogija?

- znanost o odgoju

- gr. paidagogia | pas, paids = dijete, ago, agein = vodim

- pedagogijska teorija bavi se znanstvenim promiljanjem prakse odgoja i stjecanjem novih spoznaja o
odgoju

ODGOJ

proces razvoja ovjeka

razliiti vidljivi i nevidljivi procesi u individui
odrastanje, rast, sazrijevanje, uenje, osvjeivanje, postajanje osobom,
razliiti socijalni, kulturni i drutveni procesi
socijalizacija, enkulturacija, akulturacija, personalizacija,
prafenomen drutva i ovjeka drutvo svoj identitet i kontinuitet temelji na prijenosu kulture
(drut. vrijednosti, norme, obiaji, znanja) sa starije na mlau generaciju

- funkcije odgoja:

1. Konzervacijska ili prilagodbena drutvo koje odgojem ne bi prenijelo najvanija iskustva na

mlae generacije izgubilo bi svoj identitet i nestalo
2. Razvojna ili kreativna ovjek je stvaralako bie i mijenja zateeno, postojee
mijenja prirodu, socijalne tvorevine drutva te duhovnu i materijalnu
proizvodnju

- subjekti odgoja: odgajanik i odgojitelj

- Friedrich Herbart - utemeljitelj pedagogije kao akademske discipline

- razvija pedagogiju kao normativnu znanost praktina filozofija postavlja ciljeve, a

psihologija metode odgoja

1
2. Odgoj i srodni pojmovi razvoja

UENJE

sposobnost ovjeka da opaa, prikuplja, misaono obrauje, pamti i koristi informacije (znanja,
vjetine, iskustva i sposobnosti) radi zadovoljavanja potreba (samoodranja, oblikovanja i mijenjanja
ljudskog svijeta)
razvoj ljudske vrste temelji se na:
1. Filogenezi (bioloko-fizioloko uenje)
2. Kulturogenezi (socijalno-kognitivno uenje)
3. Ontogenezi (razvoj individue)

SOCIJALIZACIJA

proces uenja ophoenja u skupini, zajednici i drutvu

uenje pravila i normi drutvenog ponaanja, usvajanje drutvenosti
ovjek se raa kao bioloko bie, a drutvenim biem postaje u procesu socijalizacije
soc. norme regulatori ivota u zajednici, koncepcije o primjerenim i oekivanim ponaanjima
uspjena socijalizacija uniformnost drutva (dijeljenje istih vrijednosti) od toga polazi drava
u oblikovanju javnog kolstva
loe socijalizirani ljudi nisu prihvatili ni usvojili kulturne norme i postavljene standarde
normalnosti

- naini pouavanja djece prilikom socijalizacije: formalno (kolovanje, u razredu) i informalno (svugdje,
uenje iz okoline i raznih situacija, spontano) obrazovanje

ENKULTURACIJA

proces usvajanja kulture, uranjanja u kulturu socijalizacija u nekoj odreenoj kulturi

socijalizacija i enkulturacija isprepleteni procesi
socijalizacija = openito usvajanje socijalnih aspekata kulture, uenje dr. uloga koje emo igrati

enkulturacija = usvajanje nae kulture, uenje specifinog naina na koji se uloga igra (mukarac
ui kako biti brat, sin, suprug, otac, ), uenje rodnih uloga (deki ne plau i ne igraju se s lutkama,
djevojice se ne igraju s autiima, itd.)
odvija se u obitelji, a podupire je rodbinski sustav i bliske osobe

2
AKULTURACIJA

proces kojim se kultura jednog drutva preoblikuje tako da poprima i prihvaa kulturna obiljeja
drugog drutva, a strani kulturni oblici zamjenjuju domicilnu kulturu
kontinuirana interakcija razliitih kultura, reakcija zajednica jedne kulture na drugu promjene
drutvenih obrazaca jedne, druge ili obje zajednice, promjena ponaanja lanova skupina
dvije dimenzije:
1. Skupinska (lokalna zajednica, drutvo)
2. Individualna (psiholoka akulturacija) posljedica: prihvaanje ili odbijanje nove kulture

Osobe:
vrlo se brzo prilagoavaju i usvajaju
pluralna drutva, migracije nove kulture
imaju tekoe u prilagodbi (kult. ok),
strategije provoenja akulturacije: ali se veina ipak prilagodi
1. Integracija (zadravanje svog kult. id., ne mogu se prilagoditi
ali usvajanje nove kulture) izlau se kulturnom oku

2. Asimilacija (naputanje kult. identiteta izlau se transkulturaciji (esti putnici)

zemlje iz koje su doli)

3. Separacija (potpuno zadravanje svog kult. id.
bez elje za usvajanjem identiteta zemlje domaina)
4. Marginalizacija (naputanje kult. id. zemlje iz koje su doli, ali bez usvajanja novog identiteta)

PERSONALIZACIJA

proces samooblikovanja osobe, razvoja pojedinca u jedinstvenu, neponovljivu i samosvjesnu osobu,

razliitu od svih drugih
rezultat = razvijena osobnost (linost)
socijalizacijom postajemo kao svi drugi, a personalizacijom kao nitko drugi jedinstveni

individuacija proces diferencijacije ljudske osobe koja se sve primjerenije i suptilnije odnosi prema
sebi i svijetu samoostvarenje ili samoispunjenje

3
II. ANTROPOLOKE OSNOVE ODGOJA
BIOLOKA INJENICA
1. ovjek je nedostatno i
nedovreno bie
- prilagodbom, odgojem,
stvaranjem ljudskog svijeta
nadomjeta bioloke
nedostatnosti
- prilagoava prirodno zateeni
neprijateljski svijet u predvidivi,
sigurni, ljudski svijet kulturu
stvara potrebu za odgojem
- potreba za brzom organizacijom
opaanja ime bi se rasteretila
stalna neizvjesnost
preivljavanja u nepoznatim
okolinama
2. ovjek se raa prerano
- raa se prije dovretka procesa
sazrijevanja kojom se dostie
potrebiti stupanj sposobnosti za
samostalan ivot
- mora nauiti hodati, govoriti,
razmiljati, uiti, itd. uz pomo
odgoja i brige roditelja
3. Neopremljenost ovjeka
instinktima
- ivotinja da bi preivjela ne
treba uenje, ve je mehanizam
stimulans - reakcija dovoljan
obrazac ponaanja kao program
samoodranja
- za razliku od ivotinja, ovjek
nije potpuno opremljen
instinktima
ovjek je bie odgoja.
(ovisan o odgoju)
DRUTVENA INJENICA
1. Socijalno noenje djeteta
- tijekom prve godine ivota,
dijete je ovisno o roditeljskoj
skrbi, ali nije pasivno ono
intenzivno ui opaanjem i
oponaanjem te stupa u
komunikaciju
2. Djetinjstvo reakcija drutva
na razvoj
- odgoj je ukupnost reakcija
drutva na injenicu razvoja
djece
- prihvaajui odgoj kao ljudski
oblik razvoja s ciljem
reprodukcije, drutvo razvija niz
struktura, funkcija i institucija
koje slijede injenicu odgoja u
ljudskoj vrsti
4
KULTURNA INJENICA
1. Kulturno noenje djeteta
- ovjek kao bie odgoja mora
usvojiti kulturu svoje zajednice
- u prvoj godini ivota dijete ui
osnovni alat kulture govor
- odgoj je injenica kulture, a
kultura se reproducira i razvija
odgojem
2. Svaka kultura razvija
svoj odgoj
- svaka kultura razvija specifine
ideale, ciljeve i obrasce odgoja
3. Svaki odgoj reproducira i
razvija svoju kulturu
- ideali, ciljevi i obrasci odgoja
pridonose reprodukciji
odreenog tipa kulture
III. PEDAGOGIJA KAO ZNANOST
- Johan Friedrich Herbart utemeljitelj pedagogije kao znanosti

1. Znanost

ZNANOST

oblik ljudske spoznaje svijeta

proces kojemu je cilj otkrivanje novih spoznaja - istraivanje
refleksivna djelatnost - promatranje svijeta radi iste spoznaje (theoria)
drutvena djelatnost - organizirani nain otkrivanja novoga i prenoenja spoznaja

usustavljeno znanje o pojavama ili aspektima stvarnosti steeno metodiki provedenim

istraivanjima, povodom empirijski ili logiki izvedenih dokaza ili na osnovi interpretacija

SPOZNAJA

traenje istine o svijetu i ovjeku s ciljem upoznavanja naina zadovoljavanja ljudskih potreba
(materijalnih, duhovno-kulturnih
vrste spoznaje:
- tjelesna - ovjek spoznaje itavim tijelom, ne samo mozgom
- tacitna - neracionalna, iskustvena, praktinim odgojnim djelovanjem, intuitivna znanja
- religijska/duhovna - temeljena na vjeri, religijskim uvjerenjima
- filozofska - spoznajemo racionalno, umovanjem, filozofiranjem (razmiljanje o odgoju)
- umjetnika - do spoznaje se dolazi umjetnikim radom, djelo je otkrie istine, odgoj je
dramski in ljudskog odnosa
- energetska - shvaanje ovjeka kao energetskog bia, a ne samo materijalnog
- znanstvena - ostvaruje se metodikom provjerom (teorijskom ili eksperimentalnom)
hipoteza

Klasifikacija znanosti

S OBZIROM NA ASPEKTE KOJE PROUAVAJU:

- prirodne - medicinske i biotehnike

- drutvene - tehnike
- humanistike - formalne
S OBZIROM NA METODE ISTRAIVANJA:

- prirodne (objektivno objanjavamo stvarnost, traimo uzroke i posljedice)

- duhovne/kulturne (razumijevamo ovjeka i drutvo)

5
2. Tvorbeni elementi pedagogije

1. PREDMET PEDAGOKOG ISTRAIVANJA 5. SUSTAV PEDAGOGIJSKIH DISCIPLINA

2. ZADAE PEDAGOGIJE 6. ODNOSI PEDAGOGIJE S DRUGIM
3. KATEGORIJALNO-TERMINOLOKI SUSTAV DISCIPLINAMA
PEDAGOGIJE 7. ZNANSTVENA ZAJEDNICA PEDAGOGA
4. METODOLOGIJA PEDAGOGIJSKOG
ISTRAIVANJA

2.1. Predmet pedagogije

- predmet pedagogije je usmjereni razvoj ovjeka

- predmet pedagogije ine realni procesi ovjekova razvitka (formiranjem i transformiranjem,

samoformiranjem) shvaeni kao odgoj

- ovjek je cjelovito, ali proturjeno bie - temeljne proturjenosti/dihotomije:

individualno - drutveno sadanjost - prolost i budunost

prirodno (bioloko) - kulturno (duhovno) aktivno - reaktivno

- koncepti i pogledi na ovjeka:

holistiki - ovjek je cjelovito, integralno, jedinstveno, omnipotentno, nedjeljivo bie/linost

partikularistiki - ovjek se moe odrediti nekim bitnim obiljejem (homo sapiens = bie koje misli,
homo ludens = bie koje se igra, homo faber = bie koje radi, )

- tri pristupa predmetu pedagogije:

1. Objektivistiki-pozitivistiki
- odgoj je objektivna i svrhovita drutvena pojava - injenica drutva
- moemo tu injenicu pozitivno utvrditi, empirijski opaati i uzrono-posljedino ispitati
- kritika: nije dovoljno samo poznavati injenice, ve i znati zato one nastaju
uenik nepaljiv i ometa druge na nastavi - udaljavanje bi omoguilo neometan rad drugim
uenicima. Meutim, ne zna se zato je uenik nepaljiv, i ne moe se dokazati ispravnost
odgojnog postupka (udaljavanja s nastave)

2. Subjektivistiki (emancipacijski)
- odgojni in nije neto objektivno
- ovisi o namjerama, ciljevima i aktivnostima subjekta odgoja
- odgojni in se konstruira tek aktivnou aktera tog ina, a prije toga ne postoji
- stalno preispitivanje odgojnog postupka

6
 3. Kritiko-emancipacijski
- odgojni in nije neto neutralno, izdvojeno u poseban aspekt stvarnosti
- to je drutveno-politiki in kojim osoba uvruje svoj drutveni poloaj i status, svoje ivotne
okolnosti, miri se s postojeim ili se emancipira
- ovaj pristup promie radikalna pedagogija

2.2. Zadaci pedagogije

- osnovni cilj pedagogije: stjecanje spoznaja o odgoju i sistematizacija tako steenih znanja

DESKRIPTIVNI ZADATAK KLASIFIKACIJSKI ZADATAK EKSPLANACIJSKI ZADATAK

ulazi li neki fenomen u razvrstavanje, klasifikacija, objanjenje tijeka razvoja

djelokrug pedagogijskog
razmatranja
popis fenomena i pojmova
koji ine predmet pedagogije
opis fenomena koji ulaze u
polje pedagogije
ono to istraujemo najprije
mora biti imenovano,
inventarizirano, opisano i
definirano
kategorizacija i
sistematiziranje fenomena
odgoja i problema
kategorijalni sustav
pedagogije - sustav osnovnih i
posebnih pedagokih
pojmova
tie se razvoja osnovne
strukture pedagogijske
znanosti (ustroja kljunih
disciplina pedagogije)
fenomena odgoja,
pretpostavki na kojima se
temelji razvoj fenomena,
posljedica koje izaziva
odreeno odgojno djelovanje
to, kako, kada i gdje se
dogodilo, koji su imbenici
odgojnog dogaanja,
razliiti tipovi veza meu
pedagokim fenomenima

EKSPLORATIVNI ZADATAK EKSPLIKATIVNI ZADATAK NORMATIVNI ZADATAK

unutarnja dinamika odgojnog istraivanje i objanjavanje normiranje aktivnosti i

procesa duboko je povezana s
dinamikom drutva i kulture
integracija razliitih znanosti
izrada pregleda pojedinih
problemskih sklopova,
uspostava veza unutar
pedagogijskih disciplina,
revalorizacija sustava
pedagogijskih znanja
uzrono-posljedinih
(kauzalnih) veza meu
pojavama - pitanje zato?
utvrivanje pedagogijskih
zakonitosti i zakona
omoguuje predvianje
pedagogijskih procesa i
fenomena i time optimalizaciju
odgojnog postupka
7
sredstava za postizanje
odreenog cilja
normiranje razvoja ovjeka,
propisivanje - temelji se na
pretpostavci da ga je mogue
u cijelosti spoznati, da se zna
to je to ljudska priroda
ispitivanje vrijednosti i
njihovog prihvaanja ili
odbacivanja
2.3. Kategorijalni sustav pedagogije

- znanstveni jezik pedagogije opisuje pojmove, teorije, hipoteze, klasifikacije, pravilnosti, veze, zakonitosti i
znanstvene zakone te teorijsko-metodoloke koncepte pedagogijske znanosti o odgojnom fenomenu

- znanstveni jezik znanstvenici koriste u komunikaciji da:

izloe spoznaje do kojih su doli

uine ih intersubjektivno provjerljivijima
uine ih prezentnima u znanstvenoj zajednici

- kategorije - temeljni pojmovi nekog podruja

kategorije pedagogije: odgoj, obrazovanje, osposobljavanje/kvalificiranje i izobrazba

2.4. Metode istraivanja u pedagogiji

- znanstvena paradigma - dominantni teorijsko-metodoloki okvir neke znanosti ili skupine znanosti

- tri temeljna metodoloka pristupa/paradigme:

1. Kvantitativno-pozitivistika paradigma

- opaanje i mjerenje pojava

- empirijska istraivanja
- nomotetika istraivanja (otkriti ope, zajedniko, nepromjenjivo u nekoj pojavi)
- redukcionizam (bogatstvo zbilje reducira se na bitno)
- pozitivizam (prihvaa se objektivno, injenino, mjerljivo)
- naglasak na rezultatu, a ne procesu istraivanja
- uvaava se istraiva - vanjski, objektivan, nepristran promatra (perspektiva outsidera)

2. Kvalitativno-hermeneutika paradigma

- ne tei objanjavanju, nego razumijevanju fenomena

- opaanje u prirodnim, nekontroliranim uvjetima
- u centru su refleksije subjekta odgoja, a ne istraivaa
- uvaava se sudionik/subjekt (perspektiva insidera)

3. Sustavska paradigma

8
2.5. Struktura polja pedagogije - sustav pedagogijskih disciplina

- pet osnovnih disciplina pedagogije:

1. OPA ili SISTEMATSKA PEDAGOGIJA

sistematizacija temeljnih/opih spoznaja o odgoju

razmatra teorije odgoja i prouava opu strukturu odgojnog procesa

2. METODOLOGIJA PEDAGOGIJE

problemi istraivanja odgojnog fenomena

metodoloki pristupi, modeli, postupci i tehnike

3. DIDAKTIKA ili TEORIJA OBRAZOVANJA

situacije u kojima se odvija proces planiranog i organiziranog uenja i pouavanja

nastava - najorganiziraniji nain sustavnog uenja i pouavanja (didaktika = teorija nastave)

4. POVIJEST PEDAGOGIJE

odgoj u dimenziji prolosti u razliitim drutvima i kulturama

vanost prouavanja odgojnih rjeenja u prolosti za razvoj odgoja u budunosti

5. KOMPARATIVNA PEDAGOGIJA

fenomeni odgoja u suvremenim drutvima te uim ili irim meunarodnim asocijacijama

usporeivanje kolskih i obrazovnih sustava u razliitim dravama

POSEBNE PEDAGOGIJE

iri ili ui predmetni, problemski ili situacijski sklopovi fenomena odgoja

istraivanje nekih ui problema pedagogije ili posebnih situacija odgoja
klasifikacija prema:
dobi (ped. rane dobi, mladei, tree dobi,)
sudionicima (individualna ped., ped. skupine)
institucijama (predkolska, kolska, religijska, domska,)
radu (industrijska, zanatska, pogonska,)
sadraju (glazbena, likovna, tjelesno-zdravstvena, )
posebnosti djece (ped. nadarene djece, osoba s tekoama u razvoju,)

9
IV. OSNOVNE KATEGORIJE PEDAGOGIJE

1. Odgoj

DIFUZNI ODGOJ

u jednostavnim, socijalno nestrukturiranim zajednicama (u najranijem periodu drutvenih zajednica)

odgoj - zadatak cjelokupne zajednice, nema posebnih, specijaliziranih lanova koji ga vre
neosvjeten, intuitivan - majka u skladu sa svojom intuicijom odgaja dijete, nema propisa i normi
kako odgajati, majka ne mora racionalno obrazlagati svoje postupke

FUNKCIONALNI ODGOJ

djelovanja i utjecaji zajednice koji nisu odgojno intencionalni, namjerni, posebno osmiljeni radi
odreenog odgojnog utjecaja
npr. mediji djeluju odgojno iako im to nije osnovna djelatnost

INSTITUCIONALIZIRANI ODGOJ

ostvaruje se u posebnoj instituciji - koli

subjekti: uenici i nastavnici
etatistiki odgoj - organiziran od drave, ne tolerira drugaije odgojne prakse
anarhistiki odgoj - apsolutno pravo pojedinca na odabir odgojne prakse, neometano od drave
odgoj u civilnom drutvu - ravnopravnost odgojnih praksa, jednaka potpora svim praksama

drutvena dimenzija sociocentrizam

Odgoj dva pedagoka koncepta

individualna dimenzija pedocentrizam

SOCIOCENTRIZAM PEDOCENTRIZAM

- drutvo je bitno, zajednica odreuje ovjeka - dijete/individua je najvanije

- nema individualnog razvoja ovjeka, on se - mo, sloboda, aktivnost djeteta - gleda se kroz oi
modelira da bude koristan drutvu djeteta

- brojano ocjenjivanje, nagrade i kazne, rangiranje, -uspjeh se ne rangira, sloboda djeteta, sadraj se bia
frontalni rad, sadraj prema izboru odraslih prema interesu uenika

ANTROPOCENTRINA ili EMANCIPACIJSKA PARADIGMA ODGOJA

- naglasak na dinamiku i proturjenost odgojnog fenomena - kombinacija drutvenog i individualnog

- daje legitimitet pedagokom miljenju i opaanju odgajatelja te inovaciji odgojne prakse

10
2. Obrazovanje

- proces usmjerenog razvoja ovjeka ija je svrha (cilj) razvoj svijesti

- svijest i svjesno djelovanje - egzistencijalna potreba ovjeka (ivotinje su bioloki opremljene za ivot u
prirodnoj okolini, ali ovjek mora razvijati svijest kako bi preivio)

- drutveno-individualni interaktivni proces razvoja sposobnosti uenja, stavova, i vrijednosti te

stjecanja znanja, vjetina i navika potrebnih za ljudski ivot - autonomno (odgovorno) djelovanje u
ljudskoj zajednici

DRUTVENA DIMENZIJA INDIVIDUALNA DIMENZIJA

- obrazovanje se ostvaruje u konkretnoj zajednici - bio-fizioloka oprema za uenje - kapaciteti za

uenje
- odvija se u stvorenim obrazovnim ustanovama
- aktivnost individue: aspiracije, motivacije, vjetine i
- to je drutveni mehanizam ulaska u zajednicu i postignua uenja
zauzimanja odreenog statusa
- doivotni proces usavravanja ovjekovih snaga
- bez obrazovanja nije mogue snalaenje i potrebnih za smislen ivot
sudjelovanje u ivotu zajednice

3. Osposobljavanje / kvalificiranje

- poseban, ivotno kontekstualiziran i ivotom neposrednije determiniran pravac obrazovanja

- usmjereno na razvoj odreenih sposobnosti ovjeka

- dok je obrazovanje usmjereno na cjelinu ljudskog djelovanja i ivota, osposobljavanje omoguuje ljudima
da budu praktino, izvrno sposobni za ostvarivanje konkretnih zadaa

- konkretizacija obrazovnog procesa i aktualizacija obrazovnog potencijala ovjeka

4. Izobrazba / performativnost

- oni procesi razvoja ija je svrha (cilj) razvoj ljudske spretnosti i vjetina, tj. sposobnosti za izvoenje rada

netko je osposobljen za elektriara, ali to ne znai da ima razvijenu performativnost (znanje

izvoenja konkretnih aktivnosti, npr. upravljanje brodskom elektronikom)

11
V. STRUKTURA ODGOJNOG PROCESA
- osnovni strukturni elementi odgojnog procesa:

1. ODGOJNI IDEALI 4. ODGOJNA INTERAKCIJA

2. ODGOJNI CILJEVI 5. ODGOJNI SADRAJI
3. ODGOJNA SREDINA 6. SUBJEKTI ODGOJA

1. Odojni ideali

- najvii standard neega to se eli dostii - slika savrenog ovjeka koja se eli postii odgojem

- sastavni dio svjetonazora

orijentiri - spoznajni i vrijednosni okviri koji omoguuju konzistentnu i ekonominu

konstrukciju ljudske zbilje i odgovarajuu interpretaciju stvarnosti

- klasifikacija odgojnih ideala prema antikim modelima:

1. HUMANISTIKI - ideal cjelovitog, skladnog mnogostranog razvoja osobnosti

atenski odgojni ideal - razvoj tijela i duha, razvoj slobodnog ovjeka

2. KOLEKTIVISTIKI - ideal jednostranog (parcijalnog) razvoja osobnosti kao dijela kolektiviteta

spartanski odgojni ideal - formiranje tjelesno-voljnih odlika dobrog vojnika

- suvremena drutva - pluralizam svjetonazora, odgojnih ideala i praksi

2. Odgojni ciljevi

- konkretizacije odgojnih ideala u odreenom konkretnom vremenu i kulturnom prostoru

- postavljaju ih subjekti odgoja - ne postoje unaprijed postavljeni (objektivni) ciljevi

- moraju biti realni, konkretni, situacijski, razumljivi i motivacijski dostini

- prethode odgojnim aktivnostima/sredstvima te su s njima povezani

sredstva za ostvarenje odgojnog cilja

- razlikuju se po opsenosti, sadraju i strukturi:

opi cilj odgoja - iroko postavljeni odgojni ciljevi (razvijena zrela osobnost)
posebni ciljevi odgoja - ue postavljeni ciljevi (intelektualni, socijalni, duhovni, tjelesni razvoj)
pojedinani ciljevi odgoja - konkretni ciljevi
odgojne zadae - situacijski ciljevi

12
- hijerarhinost odgojnih ciljeva:

mikro-razina - razine odgojne situacije (razred, kolska svakodnevica)

mezo-razina - okviri odgojnih situacija (kolski sustav, institucionalno obrazovanje u drutvu)
makro-razina - najopenitija pitanja (uloge odgoja u drutvu, civilizacijama i ljudskom rodu)

LJUDSKE POTREBE - prirodna tenja ovjeka koja pokree njegov razvoj

- podjela prema A. Maslowu (hijerarhijski):

nie FIZIOLOKE POTREBE - za funkcioniranje organizma: hrana, pie, reprodukcija, aktivnost,

POTREBA ZA SIGURNOU - zatienost, red, ravnotea, stabilnost, pravednost, ...
POTREBA ZA PRIPADANJEM I LJUBAVLJU - drutvo, obitelj, vrnjaci, socijalni odnosi,
vie
POTREBA ZA (SAMO)POTOVANJEM - postignua, kompetentnost, mo, status, doprinos zajednici,
POTREBA ZA SAMOOSTVARENJEM - ostvarivanje svojih potencijala, zadovoljenost
+
KOGNITIVNE POTREBE - radoznalost, elja za znanjem, spoznajama
sporedne
ESTETSKE - potreba za lijepim

- podjela prema W. Glasseru:

POTREBA ZA PREIVLJAVANJEM - biofizioloke potrebe, instinkti

POTREBA ZA PRIPADANJEM - ljubav, odnosi s drugima, drutvenost
POTREBA ZA MOI - vladanje, sudjelovanje, postizanje rezultata, ambicije
POTREBA ZA SLOBODODOM - mogunost izbora, slobodno izraavanje, nesputanost
POTREBA ZA ZABAVOM - igra, smijeh, radost, zanimljive aktivnosti, ugoda, izostanak dosade

potrebe se moraju uravnoteeno zadovoljavati

3. Odgojne sredine - ustanove odgoja

- odgojni proces se uvijek odvija u odgojnoj sredini

- ona obuhvaa fiziko, intelektualno, duhovno, energetsko, socijalno, kulturno, psiholoko, tehniko i ostalo
okruenje

1. Intencionalne - sredine ija je osnovna djelatnost odgoj (obitelj, kola, )

2. Funkcionalne - sredine u kojima se, izmeu ostalog, neintencionalno ostvaruje odgojni proces
(radne organizacije, crkva, vrnjaci, )

- odgojnu sredinu ine: subjekti, interakcije i sadraji

13
VI. KOLSKI SUSTAV
KOLA - najvanija drutvena ustanova uenja i posebno oblikovana odgojno-obrazovna sredina

- pet temeljnih pitanja (pedagoki pentagon):

1. Koja je svrha (vrijednosti, ciljevi) pouavanja?

2. O emu e se pouavati?
3. Tko e pouavati?
4. Kako e pouavati?
5. Koga e se pouavati?

- kole prema uzrastu: predkola, osnovna kola, srednja kola, sveuilite, doktorski studij

- odgojitelj: predkolski odgojitelj, razredni uitelj, predmetni nastavnik u O i S, sveuilini profesor

- kola kao ustanova u suvremenom smislu uvedena u antikoj Grkoj:

Atena: kolski sustav = stvar demokratske rasprave

Sparta: kolski sustav = militaristiki, stvar dravne nude

NACIONALNI OKVIRNI KURIKULUM

temeljni dokument koji na nacionalnoj razini donosi vrijednosti i ope ciljeve odgoja i obrazovanja
odreuje to uenici trebaju znati i zato trebaju biti osposobljeni po zavretku odreenog stupnja
obrazovanja
osnova za izradu svih ostalih kurikulumskih dokumenata (predmetni kurikulumi, standardi
vrjednovanja uenikih postignua i rada kola, )
okvir za stjecanje temeljnih kompetencija kao to su znanje, vjetine, sposobnosti i stajalita uenika
prema odgojno-obrazovnim podrujima

ine ga tri odgojno-obrazovne razine:

1. Predkolski odgoj i obrazovanje
2. Osnovnokolsko ope obvezno obrazovanje
3. Srednjokolsko ope obavezno obrazovanje

ukljuuje ova odgojno-obrazovna podruja:

- jezino-komunikacijsko
- matematiko
- prirodoslovno
- tehniko i informatiko
- drutveno-humanistiko
- umjetniko
- tjelesno i zdravstveno

u Hrvatskoj: Nacionalni okvirni kurikulum za predkolski odgoj i ope obrazovno obrazovanje u

osnovnoj i srednjoj koli
14
VII. PEDAGOKE KONCEPCIJE PRAKSE - ODGOJNOOBRAZOVNE FILOZOFIJE

- teorijski utemeljene i konzistentno strukturirane pedagoke ideje, zamisli i postavke o prirodi, uenju, svrsi
odgoja, cilju i zadaama odgoja i pouavanja, odnosno ideje o oblikovanu odgojnoobrazovne prakse i
javnog kolstva u nekoj zajednici i dravi

- klasifikacija:

perenijalizam egzistencijalizam
progresivizam biheviorizam
esencijalizam

1. Perenijalizam

- ovjek je nepromjenjivo bie oblikovano na osnovi trajnih ljudskih vrjednota ije usvajanje oblikuje ljudsku
prirodu i koje svaka generacija mora usvojiti na isti nain - uenjem

- istina je univerzalna obrazovanje je univerzalno, trajno i jednako za sve

- uenik = tabula rasa koju treba napuniti znanjem, ne uvaavaju se njegovi interesi i iskustva

- cilj obrazovanja: istraivanje i irenje istine koja je univerzalna, svevremenska i nepromjenjiva

- zadae obrazovanja: razvoj intelektualnih i misaonih sposobnosti, moralnih vrijednosti, humanosti, ne

ispunjavanje trenutnih potreba, ve dugoronih ciljeva ostvarivanja humaniteta

- obrazovni sadraji: naglasak na onima koji istiu trajnost i postojanost znanja, znanja koja imaju
svevremensko znaenje - ideje koje su i danas jednako vane kao i kada su prvi put izloene

- kurikulum: negira se izborni kurikulum (da je vrijedan i potreban, usvajali bi ga svi), kurikulum mora biti
univerzalan i jednak za sve; naglasak na predmetima koji potiu misaone procese (humanistike i prirodne
znanosti), izbjegavanje tehnoloki umjerenih predmeta i praktinih sadraja

2. Progresivizam
- usredotoen na dijete - proces uenja motiviran je iznutra

- dijete je po prirodi aktivno u znatieljno pa mu treba omoguiti prirodno uenje - uenje radom

- uenje radom i stjecanjem iskustva, a ne pasivnim sluanjem uitelja; samostalnost uenika u procesu
uenja i neovisnost o uitelju - glavni pokreta je njegov interes

- uitelj - gubi predavaku i rukovodeu funkciju, on potie i motivira uenike, pomae savjetima i uputama

- integrirani kurikulum (znanje je prirodno integrirano) - sadraji nisu organizirani u predmete, ve

projekte

15
3. Esencijalizam

- kritika i reakcija na progresivistiku filozofiju

- naglasak na tradicionalno, formativno intelektualno obrazovanje

- jedinstven, obavezni, jezgrovit predmetni akademski program uz vodeu ulogu uitelja te disciplinirani rad
uenika (red, rad i disciplina)

- ljudska priroda je vjena i nepromjenjiva - moemo je kultivirati intelektualnim razvojem i discipliniranim

uenjem

- usaivanje osnova:

intelektualni razvoj usvajanjem temeljnih akademskih znanja

razvoj domoljublja
razvoj karaktera

- kola nije socijalna zajednica i tamo nema jednakosti - to vodi do nereda i nerada

kola je mjesto ozbiljnog rada i uenja, a ne igre; uenik mora potivati autoritet

uitelj pouava, uenici ue

- kurikulum: sadri najvanija kulturna dobra ovjeanstva - pismenost, raunanje, znanost i umjetnost;
jedinstven i za sve obavezan

4. Egzistencijalizam

- kad se rodi, ovjek je nita - uranjanjem u svijet ivota postaje netko i neto - samoostvaruje se

- svrha odgoja: samoodreenje ovjeka samooblikovanjem, pronalaenje ivotnog smisla

- cilj odgoja - osobni razvoj slobodnog i odgovornog pojedinca

- kola - ustanova ivota i uenja po mjeri uenika

- uenik - u sreditu odgojno-obrazovnog procesa, samostalno oblikuje situaciju, stvara plan uenja, bira
sadraje, samoevaluira (samoocjenjuje) se

- uitelj -sudionik, poticatelj, emocionalni zatitnik uenika

- program nije centraliziran nego na razini kole, razreda, individue - vano je da uenik naui uiti

- odgojni ideal - samoostvaren ovjek = prihvaa sebe i druge, tolerantan, spontan, skroman, samostalan,
empatian, eli pomagati ljudskom rodu, demokratian, stvaralac,

16
5. Biheviorizam

PONAANJE

svaka tjelesna, kognitivna, emocionalna i socijalna reakcija ovjeka na neki dogaaj

ponaanje nije instinktivno niti naslijeeno, ve naueno

- podraaji:

poticajni (pobuuju odgovore)

neutralni (nemaju utjecaja na reakciju)
inhibitorni (koe tendenciju odgovaranja)

- uenje - promjena ponaanja instrumentalnim uvjetovanjem

KLASINO UVJETOVANJE INSTRUMENTALNO UVJETOVANJE

- pojedinac odgovara na neke podraaje koji inae - proces uenja uvjetovanjem u kojem poeljno
ne bi proizveli takav odgovor ponaanje dovodi do nagrade ili sprjeava kaznu

- neutralni podraaji postaju poticajni ili inhibitorni - ostvaruje se modifikacija ponaanja (poticanje
jednih, a potiskivanje drugih ponaanja )

- odgoj - oblikovanje ponaanja u skladu s drutvenim ciljevima, uenje poeljnog drutvenog ponaanja

- stjecanje kompetencija uenjem novih ponaanja

- uitelj - autoritet, postavlja ciljeve, upravlja razredom, kontrolira ishode uenja

- kurikulum - usmjeren na obrazovne ishode, sadraji su podijeljeni na najmanje estice znanja

17
VIII. PREGLED RAZVOJA PEDAGOKIH IDEJA

1. Povijest pedagogije

- prikuplja povijesne injenice i opisuje odgoj, pedagoku teoriju i praksu u odreenom vremenskom
kontekstu

- otkriva drutvene, kulturne, ekonomske, politike, ideoloke i dr. pojave koje su pratile, uvjetovale ili
uzrokovale odreenu praksu odgoja

- opa i nacionalna povijest pedagogije

- prve kole - Sumerani, Indija, Kina, Perzija, Palestina

2. Antiki odgoj

Stara Grka

- spartanski i atenski odgoj

- sofisti - prvi uitelji govornitva, upoznavali mlade aristokrate s govornikom vjetinom, gramatikom te
filozofskim i politikim pogledima na svijet

SOKRAT PLATON ARISTOTEL

najvea spoznaja je spoznaja objektivni idealizam gimnazija Lykeikon

samog sebe
znanje - najvea vrlina
metoda pitanja i odgovora
traio od sugovornika da na
negativan odgovor da istiniti to
je dovodilo sugovornika do
apsurda i navelo da prizna
pogreku
2 dijela: ironija (uvjeravanje u
pogreku) i majeutika
(pronalaenje istine)
predlagao da se mlade
obrazuje do 35. godine u
dijalektici (razgovoru sa samim
sobom)
osnovao Akademiju - cilj:
upoznavanje bitnoga i
razvijanje kritikog miljenja
tri ovjekove due kojima
odgovara jedno odgojno
podruje:
1. vegetativna (tjelesni odgoj)
2. animalna (moralni odgoj)
3. razumska (umni odgoj)

Stari Rim

- utjecaj grke kulture, visokoobrazovani grki robovi = kuni uitelji

- ludus - javna elementarna kola

CICERON - zalae se za prouavanje rimske povijesti

KVINTILIJAN - Institutio Oratoria - udbenik govornitva i pedagoka rasprava - cilj odgoja nije samo
uenje govornitva, nego i odgoj moralne i mudre osobe

18
3. Srednjovjekovni odgoj

- dominacija Crkve, odgojni ideal i cilj izvedeni iz kranske doktrine

- odgoj, obrazovanje i kolstvo - monopol Crkve

- samostanske, katedralne i upne kole

- prva srednjovjekovna sveuilita, npr. Padova, Rim, Sorbona, Oxford, Cambridge,

Vittorino Rambaldoni da Feltre - casa giocosa (kua radosti) - kola u prirodi, primao i siromanu djecu

Franois Rabelais - izruguje se uenju napamet, zalae se za intelektualni rad kroz promatranje prirode,
razgovor i zabavu

Michel de Montaigne - protiv skolastikog sustava obrazovanja, zalae se za kritiko miljenje

Erazmo Rotterdamski - kritika srednjovjekovnog drutva, od uitelja zahtijeva iroko obrazovanje, kulturu,
uljudnost,

Martin Luther - crkvena reformacija, cijenio uiteljski poziv, napravio nastavni program za osnovne kole

Ignacio Loyola - Druba Isusova - zaduena za obrazovanje i kolstvo unutar Crkve

4. Novovjekovni odgoj

Jan Amos Komensky - osmislio kolski sustav kakav poznajemo danas

masovno obrazovanje svih o svemu

razredno-predmetni-satni sustav, kolska godina

John Locke - ne postoje uroene ideje, ovjek je tabula rasa, treba odgojem razviti umjerenost i
samosvladavanje

Jean Jacques Rousseau - dijete posjeduje prirodne snage i sposobnosti, odgajatelji moraju pravilno
promatrati djeje sposobnosti i sklonosti koje je potrebno razvijati

Johann Heinrich Pestalozzi - ideja o povezivanju proizvodnog rada i uenja/nastave - pouavao djecu
samoradu (rad u polju, tkaonici); odgojni cilj: odgoj glave (uma), srca (morala) i ruke (rada i tijela)

Johann Friedrich Herbart - utemeljio pedagogiju kao znanost - posegao za filozofijom i psihologijom pri
utvrivanju naela pedagogije - uvodi pojam nastavne jedinice

- formalni stupnjevi nastave (artikulacije sata):

1. opaanje (stupanj jasnoe)

2. usporeivanje (stupanj povezivanja)
3. apstrahiranje, stvaranje pojmova (stupanj sustava)
4. primjena poznatih pojmova na nove predmete (stupanj metode)

19
Friedrich Frbel - osniva djejih vrtia - naziv: dijete = biljka, kola = vrt, uitelj = vrtlar

Friedrich Adolf Diesterweg - osnivatelj Pedagokog drutva - profesionalne udruge uitelja; tri naela
odgoja: samorad, prilagoavanje prirodi, prilagoavanje kulturi; glavna sredstva nastave - sustavna nastava,
dobar primjer i disciplina

Emile Durkheim - promatra odgoj kao socijalizaciju mladih pod utjecajem odraslih, a zadatak odgoja je da
kod djeteta razvije tjelesne, intelektualne i moralne snage potrebne za drutveni ivot i sredinu u kojoj e
dijete ivjeti

Konstantin Dimitrijevi Ulinski - vanost materinskog jezika u koli, domoljublja, narodnog odgoja

Lav Nikolajevi Tolstoj - kola treba u djeci pobuivati elju za radom i znanjem te ljubav prema ivotu i
individualnost; protiv krute discipline

Anton Semjonovi Makarenko - dom za malodobne prijestupnike; proizvodni rad kao sredstvo odgoja

Horace Mann - obrazovanje je prirodno pravo djece i glavno sredstvo stvaranja svjesnih i odgovornih
graanina

John Dewey - pragmatizam - uenje radom; uenici rade u slobodno formiranim skupinama i upravljaju
sadrajem i nastavnim procesom

- eksperimentalne kole po uzoru na Deweyja:

DALTON PLAN - Helen Parkhurst; uenik bira razinu programa (minimalna, srednja, maksimalna) po svojim
sposobnostima i interesu za rad, sam kreira vrijeme, sadraj i nain rada
METODA PROJEKTA - William Heard Kilpatrick; uenici prema interesu biraju probleme iz drutvenog ivota
koje prouavaju u grupama; mana: uenici razvijaju osjeaj prijateljstva i solidarnosti, ali ne stjeu dovoljno
sustavna znanja
WINNETKA-PLAN - Carleton W. Washburne: uenici slobodno biraju predmete, trebaju dovoljno slobodnog
vremena za stvaralaki i individualni pristup radu

Georg Kerschensteiner - otac strukovnog obrazovanja; tri stupnja kolovanja radnike mladei: egrtske
kole (do 18.), produno obrazovanje mladih kvalificiranih radnika i vojna sluba

Paul Natrop & Wilhlem Frster - socijalna pedagogija - zajedniki odgoj djece u jedinstvenoj narodnoj
koli, u duhu zajednice

5. Razvoj hrvatske pedagogije i kolstva

Stjepan Ilijaevi - prvi hrvatski udbenik pedagogije; prvi kod nas raspravlja o postupku, cilju, naelima,

Stjepan Novotny - Gojitba i oba uba - temelji odgoj na vjeri i kranskim vrijednostima

Stjepan Basariek - predava pedagogije - pedagogija se odvaja od katehetike; zastupa individualni

pristup i uvaavanje razliitosti

uro Arnold - prvo predavanje iz pedagogije 1895. godine - neovisnost pedagogije na sveuilinoj razini

20
IX. ODGOJNOOBRAZOVNA KOMUNIKACIJA

1. to je komunikacija?

- proces stvaranja i razmjene obavijesti (informacija - znaenja i simbola) oblikovanih u poruke

- dva aspekta:

informacija/obavijest - osobina podatka kojom se spoznaje neto novo te tako smanjuje

neodreenost prouavane stvarnosti
interakcija - meudjelovanje, aktivnosti osoba koje svojim sadrajem meusobno utjeu na
aktivnosti, ponaanje ili openito osobnost ljudi

- interakcijski proces razmjene obavijesti meu ljudima koja se izvodi s nekim ciljem i javno, ime se stvara
zajednica

- tri elementa:

1. ZNAK/SIMBOL - sredstvo koje povezuje oznaeno i znaenje

verbalni akustiki (govor, akustini signali - SOS, glasovi)

vizualni (pismo, vizualni signali - SOS, matematiki jezik,)

neverbalni

vizualni (slika, odjea, pogled, prostor)

akustiki (umovi, buka, zvukovi)

2. OZNAENO - tvarna okolina (predmeti, mjesta, bia,), ideje/znanja/koncepti (mir, jednadba, sila,
energija, brzina, ), vjerovanja/stavovi (bog, lijepo, istinito, dobro), osjeaji (ljubav, tuga, bijes,)

3. ZNAENJA - misaoni koncepti koji povezuju znak s oznaenim i oznaenom daju smisao
imenujua (definirajua, obiljeavajua)
konotirajua (subjektivna, ovisna o kontekstu, doivljaju, stavovima)

2. Modeli komunikacije
SCHNANNON-WEAVEROV MODEL KOMUNIKACIJE

osnovni elementi: izvor, poruka, komunikacijski kanal i prijemnik

komunikacija - proces u kojemu poiljatelj informacije pohranjene u izvoru informacija kodira u
oblik poruke, alje/prenosi ih kanalom do prijemnika, koji tu poruku prima, dekodira i pohranjuje
komunikacija je suena na puki prijenos informacija te time ovaj model nije dovoljan za analizu
ljudske komunikacije; prema modelu je jednosmjerna, to zapravo najee nije
ne postavlja pitanje kako se znaenja pridaje rijeima

21
SCHRAMMOV MODEL KOMUNIKACIJE

komunikacija je proces uzajamnih interakcija subjekata

dvosmjerni proces u kojemu sudionici jedan drugome alju i primaju poruke pruajui povratnu
informaciju o primljenom
subjekti komunikacije su interpretatori, tj. stvaratelji znaenja

GLASEROV MODEL KOMUNIKACIJE

komunikacija je subjektivni, a ne objektivni proces pri kojemu simultano koristimo sve raspoloive
komunikacijske kanale
etiri kanala: kognitivni, emocionalni, fizioloki i kanal aktivnosti
trajnije i sustavnije blokiranje nekog kanala vodi do neodgovarajue komunikacije, odnosno bolesti
npr. u stresnim situacijama emocionalni kanal (stres, strah) blokira protok informacija kognitivnim
kanalom

3. Watzlawickova teorija komunikacije

1. aksiom - Ne moemo ne komunicirati
ponaanje je komunikacija, ak i kada odbijamo razgovor s nekim, mi komuniciramo gestom,
pogledom, postupkom,

2. aksiom - Komunikacija ima sadrajnu i odnosnu dimenziju

komunikacijom se razmjenjuju poruke i definiraju odnosi
na poetku ili tijekom komunikacije se predstavimo, definiramo sebe (ja sam uenik, ja sam
autoritet, ja sam ti prijateljica, ja sam majka, ja sam lijen,) i elimo da to na sugovornik
prihvati
sugovornik to moe prihvatiti, djelomice prihvatiti (modificirati - izravno ili prikriveno) i odbiti
odnosna i sadrajna dimenzija su tako povezane da je esto teko razabrati je li nas netko
shvatio, prihvatio, razumio ili nas ne eli razumjeti

3. aksiom - Odnos je odreen opaanjem i interpretacijom ponaanja

esto opaamo samo ono to elimo opaziti i ponaanja drugih interpretiramo u skladu s
time (npr. on me ne cijeni - iz cjelokupnog ponaanja biramo i opaamo samo ono to
potvruje nae miljenje)
ponaanja mogu biti proaktivna i reaktivna (on me ne cijeni moe biti reakcija na ona me
ne cijeni)

4. aksiom - Komunikacija je verbalna (digitalna) i neverbalna (analogna)

poruke se prenose i verbalno i neverbalno (gestama, pokretima, stavom tijela)
verbalna komunikacija: prijenos ideja, razmjena iskustva, obavijest,
neverbalna komunikacija: prezentacija osobnosti, iskazivanje osjeaja, iskazivanje stavova,
verbalnom se moe potkrijepiti i prikriti poruka neverbalne komunikacije i obratno
22
 5. aksiom - Komunikacija je simetrina ili komplementarna
simetrina - odnos temeljen na slinosti socijalnih poloaja i uloga, potreba i interesa (npr.
razgovor dva inenjera o nekoj konstrukciji, dva uitelja o planiranju nastave)
komplementarna - temeljena na povezanosti razlika osoba koje komuniciraju (uitelj-uenik,
lijenik-pacijent, roditelj-dijete)

4. Asertivna (odgovorna) komunikacija

- jasno izraavanje ponaanja

- glasno objanjavanje razloga smetnji, osjeaja koji se bude u nama i posljedica koje ometajue ponaanje
izaziva

- jasno iskazivanje naeg zahtjeva - upornost i neodustajanje od traenih promjena

- JA-poruke - jasno izraavamo svoje stavove, ali ne napadamo druge i kritiziramo

AGRESIVNA OSOBA PASIVNA OSOBA ASERTIVNA OSOBA

svoje potrebe ispred tuih
za nju drugi ne postoje
ultimatumi, nerazumni zahtjevi
socijalna neosjetljivost
psihiko, socijalno ili fiziko
nasilje
glasna, nareuje, prekida
druge
krivnju svaljuje na druge
Ishod: win-lose (osoba dobiva, svi
drugi gube)
tue potrebe ispred svojih
ne zauzima se za sebe
ne prua otpor, ne iskazuje
jasno to eli
uti i puta da drugi govore aktivno slua i gleda
strah ili nelagoda pri
javnom nastupu
izbjegava sukobe
esto se ispriava
prihvaa krivnju i kad nije
kriva
nezadovoljna sobom,
nesretna - nisko
samopotovanje
Ishod: lose-win (osoba gubi, svi
drugi dobivaju)
jasno i glasno iskazuje potrebe
optimistina i dobronamjerna
kontrolira svoje ponaanje,
prilagoava ga okolnosti
sugovornika u oi
zna pohvaliti i uputiti kritiku
empatina
zadovoljava svoje potrebe, ali
ne na raun drugih
potuje druge i to oekuje
zauzvrat
pristojna, ne agresivna
Ishod: win-win (svi su dobili, nitko
nije izgubio)

23
5. Odgojnoobrazovna komunikacija

- interpersonalna komunikacija koja se odvija uz primjenu simbolikih sredstava

- sudionici-djeca ne poznaju ta simbolika sredstva i sustave (jezici: knjievni materinji, strani, matematiki,
jezik prirodnih znanosti, tehniki, jezik umjetnosti, )

- uitelj ima zadau - govoriti o novome koristei jezik kojim djeca ne vladaju, ali da ga pri tome ipak
razumiju, usvoje novi jezik - zadaa te komunikacije je usvajanje simbolikih sustava i jezika

- odgajanik ui imitiranjem - uloga odgojitelja je odgojno-obrazovna poruka

- odvija se u razliitim sredinama (obitelj, kola, ulica, vrnjaci)

6. Odgojnoobrazovna komunikacija u koli

- rezultat socijalizacije djece u kolskoj sredini

- kola svojim pravilima, ritualima, obiajima, strukturom, organizacijom i dr. utjee na komunikaciju

- kolska komunikacija je u pravilu:

asimetrina - uglavnom uitelji govore, uenici ute

komplementarna - uitelji predaju, uenici sluaju
s naglaenim odnosnim aspektom
preteito verbalna - intelektualizam kole potie verbalizam
formalna - pravila komunikacije su propisana (uenik se javlja za rije, )

- kvalitetna odgojnoobrazovna komunikacija - dvosmjerna

- upravljanje socijalnim procesima u razredu:

represivna komunikacija - autokratska, direktivna

nareuje se kako se radi, vlada nepovjerenje, propisuju i nameu se pravila, autoritet vrjednuje
postignua,

poticajna komunikacija - demokratska, permisivna, indirektivna, participativna

uenici mogu raditi na svoj nain, potiu se samostalnost, promjene i inovacije, provodi se
samovrjednovanje,

- za uspjenu odgojnoobrazovnu komunikaciju u razredu, uitelj mora:

promatrati ponaanja uenika

sluati, razumijevati i prihvaati uenika
postavljati pitanja radi pojanjenja
procjenjivati i vrjednovati odgojnu situaciju
prenositi vlastite ideje i osjeaje da pomogne ueniku u suoavanju s problemima

24
Gordonov model jasne komunikacije

- prihvatljivost ponaanja djeteta - uenik nanosi tetu:

sebi (ne prati nastavu i nee nauiti)

uitelju (ometa ga u radu)
uitelju i ueniku (zabavlja razred tijekom predavanja, ometa i uitelja i druge uenike)
nikome (ponaanje prihvaeno od uitelja, ali ga strunjaci dre tetnim za napredovanje)

- kvalitetna komunikacija u razredu je ona u kojoj se uenicima pomae u promjeni neprihvatljivih

ponaanja

- autoritarno ponaanje uitelja - TI-poruke / jezik neprihvaanja

neautentina komunikacija, prividno dvosmjerna, u kojoj je odgojitelj vrijedan, a uenik

bezvrijedan - demonstrira se nadmo nad uenikom
nejasne poruke - uenici ne razumiju zato ih se proziva i osuuje pa reagiraju povlaenjem ili
agresijom
prikrivene poruke - stvarna poruka sadrana je u formi, a ne u sadraju, s ciljem izazivanja straha,
inferiornosti, krivnje,
npr. zapovijed, prijetnja, moraliziranje, savjet (ja znam to je za tebe dobro), kritiziranje,
humor/cinizam, ispitivanje,

- JA-poruke / jezik prihvaanja

prihvaanje djetetove autentine osobnosti, umjeren na problem, aktivno sluanje s ciljem pomoi
uitelj izraava svoje osjeaje
jasno objanjava posljedice koje e dijete imati zbog nekog postupka
planira budue korake pristupanja i pomoi ueniku

25
X. STRUKTURA I DINAMIKA ODGOJNOOBRAZOVNE SKUPINE

1. to je skupina?

- skup osoba povezanih nekim interesom i usmjerenih prema nekom cilju ili sadraju, koji tijekom
zajednike aktivnosti utjeu jedni na druge

- stvaranje skupine povezano je s:

ostvarivanjem nekog vanjskog, instrumentalnog cilja

privlanou same skupine - potrebom za pripadanje skupini, kontaktima s lanovima
vanjskim uvjetima (ista dob, spol, rasa, sloj, )

SKUPINSKI CILJ

zajedniki, manje-vie usklaen skup individualnih ciljeva lanova

postie se skupinskom aktivnou
glavni cilj (svrha postojanja skupine) i sporedni ciljevi (potrebe koje se zadovoljavaju zajednikom
aktivnou)
lake se prihvaa kada se zna njegova vanost za ostvarivanje pojedinanih ciljeva i osobnih potreba,
kada je jasno postavljen i kada lanovi sudjeluju u njegovom postavljanju

KOHEZIVNOST SKUPINE

lanovi ele biti u skupini, ne ele je napustiti, spremno prihvaaju norme i ispunjavaju zadatke
vana je uzajamna naklonost lanova skupine, zadovoljstvo pri obavljanju aktivnosti, suradnja,

- kriteriji razlikovanja skupina:

strukturiranost nain i stupanj povezanosti lanova

veliina (br. lanova) intenzitet meusobnog utjecaja lanova

NESTRUKTURIRANE SKUPINE - manji intenzitet skupnih utjecaja i odnosa, neusklaenost aktivnosti u

dostizanju cilja i neodreenost uloga lanova

publika - pasivno, promatraki i reaktivno obraa panju na neki dogaaj

namjerna (okupljeni roditelji na kolskoj priredbi) i sluajna (uenici u dvoritu koji
promatraju pruanje prve pomoi jednom ueniku)

masa - privremena skupina iji lanovi pokazuju neuobiajeno ponaanje s izraenim emotivnim
reakcijama
masa u panici (skup uenika koji bjee od poara), ekspresivna masa (prosvjednici),
agresivna masa (ljudi koji prave izgrede nakon sportskog natjecanja)

socijalni pokret - nestrukturirana, manje ili vie organizirana skupina velikog broja osoba koje
skupno nastoje rijeiti neki problem ili promicati neku ideju (zdrav ivot, ekoloki pokret, )
26
STRUKTURIRANE SKUPINE - svaki lan precizno zna svoju ulogu u vezi sa zadaama i ciljevima skupine,
zauzima tono odreeni poloaj (funkciju) i usklauje odnose s ostalim lanovima

velike drutvene skupine - stalei, narodi, etnike skupine, odreene kategorije populacije (djeca,
mlade, ljudi tree dobi, )

organizacije - strukturirane formalne skupine osnovane radi ostvarivanja odreenog cilja; zadae i
aktivnosti dodijeljene su lanovima, koji moraju biti kompetentni (imati naobrazbu)
formalne (unaprijed definirani svi elementi) i neformalne
s obzirom na djelatnost: radne (kola - djelatnost: odgoj i obrazovanje), vjerske, politike,

male skupine - za pedagogiju najzanimljivije (razredni odjel je mala skupina)

Mala skupina

- strukturirana skupina s ogranienim brojem lanova koji kontaktiraju licem u lice te zajedniki cilj ostvaruju
neposrednim interakcijama i utjeu jedni na druge stvarajui osjeaj povezanosti

- moe imati od 2 do vie desetaka lanova

- vrste:

primarne - prve skupine iji smo lanovi (obitelj, prijatelji), intenzivni i raznovrsni meusobni odnosi,
trajna i dinamina interakcija, trajni bliski kontakti
obitelj - sloene interakcije prilikom kojih se razvijaju modeli ponaanja lanova (odgoj); izrazita
osjeajna povezanost te bogatiji i sloeniji meusobni odnosi nego u drugim skupinama
skupine vrnjaka - ujednaene prema dobi lanova; nemaju vrsto postavljene ciljeve, ali su
odgojno vrlo utjecajne u oblikovanju stavova, sazrijevanju, odrastanju,
adolescentske skupine (12-18. god) - opozicija autoritetima, skupinske norme glede
odijevanja, slenga, aktivnosti i ponaanja, vrsta povezanost
formalne - ciljevi, funkcije, interakcije i odnosi odreeni unaprijed
neformalne - mogu nastati unutar formalnih; slobodna razmjena miljenja, ugodna radna klima,
prijateljske skupine, skupine vrnjaka
referentne - socijalni orijentiri naeg ponaanja prema kojima se ravnamo, usporeujemo i
ocjenjujemo; pozitivne i negativne
normativna funkcija - izvor i model za usvajanje normi
informacijska funkcija - skupinske norme kao mjerilo za usporedbu ispravnosti naih
vlastite tue - nama bliske, povezane oprene naim stavovima, neprijateljske
radne - usmjerene na rjeavanje nekog zadatka
odgojnoobrazovne, proizvodne,
skupine za rjeavanje problema - prikupljanje informacija o zadatku, raspravljanje i odluivanje
diskusijske, stvaralake, ekspertne, (npr. odbori, vijea)

27
2. Razvoj skupine

Tuckmanov model razvoja skupine

1. FORMIRANJE - skupina se formira i lanovi se meusobno upoznaju, nema jasnih uloga

2. OLUJA IDEJA - faza kaotinosti, uspostavljaju se odnosi, vodstvo, nameu se ideje
3. NORMIRANJE - usklaivanje ideja i miljenja, razvoj i prihvaanje normi o nainu rada, podjela uloga
4. DJELOVANJE - usklaeni rad skupine s definiranim nainima rada, uinkovitim ostvarivanjem ciljeva,...

5. RASPUTANJE - dezintegracija skupine nakon ostvarivanja svoje svrhe

3. Odnosi u skupini

- struktura skupine - razmjerno trajan i stabilan odnos izmeu lanova

POLOAJI - funkcije koje lanovi moraju ostvariti i zadaci koje moraju izvravati da bi skupina
dosegla cilj (npr. ravnatelj, uitelj, uenik, razrednik, )

ULOGE - zahtijevana ponaanja u vezi s obnaanjem poloaja; prava, obaveze, ponaanje, stavovi,
propisane - zahtijevano, normativno definirano ponaanje lanova skupine (uenik redovno
pohaa nastavu)
izvravane - stvarna ponaanja lanova u realnim situacijama (moe se razlikovati od
propisane - uenik koji markira, ne ui, ometa druge)
oekivane - ponaanja koja se oekuju od odreene osobe
opaene - ponaanja kako ih vidi skupina (moe se razlikovati od izvravane)
vjerojatne - skup procjena o ponaanju lanova skupine na nekom poloaju

- vrste struktura:

FORMALNA REALNA - normativno, propisano poloaji i uloge u stvarnim situacijama

KOMUNIKACIJSKA - komunikacijska mrea (tko s kime, kojim kanalima) i raspodjela komunikacije
(koliina poruka, pravci kojima se upuuju te sadraj poruka)
AFEKTIVNA / SOCIOMETRIJSKA - afektivni odnosi, privlanost, odbijanje, indiferentnost
STATUSNA - hijerarhijski sustav ugleda (potovanja, privilegija) lanova skupine, povezana s
poloajima
VERTIKALNA HORIZONTALNA - razliiti hijerarhijski poloaji odnosi na istim/bliskim
pozicijama
STRUKTURA MOI - socijalna mo (autoritet) sposobnost pojedinca ili skupine da utjee na
ponaanje druge; stvarni utjecaj = ostvarena mo
ako se mo uinkovito upotrijebi - socijalna kontrola
odnos moi = izvor moi + motivacijska osnovica
legitimna/formalna (poloaj) i neformalna (ugled)
mo nagraivanja, mo prisile, referentna mo, ekspertna mo, mo informiranja,

28