Sie sind auf Seite 1von 3

MIROVNI UGOVORI I NJIHOVE ODRENICE ZA BOS PASALUK U XVIII.st.

Od Kandijskog rata 1645-1669,pa do Beckog rata 1683-1699,nije bilo znacajnijih promjena granica ,ni
promjena unutrasnjeg administrativnog ustrojstva bosanskog pasaluka.Od teskog poraza pod
Becom(1683) do 1687.g. osmanlije su izgubili najveci dio Ugarskih zemalja, Slavoniju i
Hrvatsku(Budim 1686,Pozegu,Osijek,Udbinu i Knin).Snazna austrijska vojna ofanziva protegla se sve
do Kosova,veliki dio Srbije je bio izgubljen.Poraz kod Slankamena 9.8.1691.i poraz kod Sente
11.9.1697.,prisilili su osmanlije na potpisivanje mirovnog ugovora u Sremskim Karlovcima
26.1.1699.izmedju Austrije i Venecije s jedne i Osmanskog carstva s druge strane.

Mirom u Sr.Karlovcima 1699.osmanlije su izgubili citavu Ugarsku izuzev Banata,Slavoniju i


Hrvatsku do Une i juzno od Velebita,a Venecija im je oduzela Herceg Novi, Knin, Sinj, Vrgorac i
Gabelu.

Bosanski pasaluk je izgubio citavu Slavoniju i licki sandzak,te dijelove kliskog i hercegovackog
sandzaka.Granica sa Austrijom je isla od usca Tise u Dunav,zatim Savom do usca Une u Savu i dalje
Unom .Granica prema Veneciji isla je od tromedje kod Knina prema Vrlici,a odatle prema Sinju,Vrlici
i Gabeli.Imotski je ostao u bos.pasaluku.Svakom od ovih mjesta oznaceno je podrucje s promjerom od
jednog sata hoda.Tako je bos.pasaluk bio sveden na granice Bosne kakve su uglavnom bile u XV.st. i
podijeljen je na preostalih 5.sandzaka :bosanski,hercegovacki,kliski,zvornicki i bihacki.Teritorija
bihackog sandzaka je pocetkom XVIII.st. pripojena bosanskom.Tako je bos.pasaluk cinilo pocetkom
XVIII.st. samo 4.sandzaka.Ove je granice bos.pasaluk imao do Pozarevackog mira.

Mirom u Pozarevcu 1718. osmanlije su izgubili Banat,Srijem i smederevski sandzak (beogradski


pasaluk).

Bosanski pasaluk je izgubio dijelove bosanskog i zvornickog sandzaka na sjeveru od usca Drine u
Savu i Unom do Novog.Izgubljeni teritorijalni pojas se protezao od 6.-10.km i obuhvatao je
Brcko,Bijeljinu i svu teritoriju zvornickog sandzaka sa desne strane Drine,tj.kadiluka Sabac,Loznicu i
Krupanj.Od bos.sandzaka otpali su Dubica, Brod, Kobas, Gradiska i Furjan.Od smederevskog
sandzaka je otpalo Uzice koje je ukljuceno u sastav bosanskog sandzaka,a time i bos.pasaluka.Na
granici prema Veneciji izgubljen je Imotski s kotarom i grad Cacvina,a Gabela je usla u sastav
Bosanskog pasaluka, ali se regulisanje granice u praksi,prema Veneciji oteglo od 1721-1733.Tako da
je na kraju imotski kotar podijeljen na dva dijela osmanski i venecijanski.Sjedista imotskog kadiluka
je preneseno u Ljubuski 1717.,a Gabela je usla u sklop stolackog kadiluka.Ne zeleci mlecane kao
susjede,dubrovcani su svojevoljno ustupili Osm.carstvu primorski pojas sa Klekom ili Neumom na
sjeveru i Sutorinu na jugu.Tako su dobivena dva izlaza na jadransko more.Takve su bile granice
bos.pasaluka do mira u Beogradu.

Mirom u Beogradu 18.9.1739. Osmansko carstvo je povratilo u Srbiji i Bosni sve sto je bilo
izgubljeno Pozarevackim mirom, osim grada Furjana,dok je stanje u Hercegovini Beogradskim mirom
ostalo nepromjenjeno.

Bosanskom pasaluku nije vracen ranije izgubljeni dio zvornickog sandzaka preko Drine,sada je on
uvrsten u sastav smederevdkog sandzaka u kome je taj dio ostao sve do Svistovskog mira 1791.,nakon
kojeg je ponovo vracen bosanskom pasaluku i zvornickom sandzaku.Mirom u Beogradu Uzice je
vraceno beogradskom pasaluku,tj.smederevskom sandzaku.

Od 1739. pa sve do 1756. nije nikakvih znacajnijih promjena granica,ni odvdjanja,ni pripajanja
odredjenih sandzaka.Tek su 1756. kadiluci Podgorica i Kara Dag(Crna Gora) izdvojeni iz
skadarskog sandzaka (rumelijski pasaluk) i pripojeni hercegovackom sandzaku (bos.pasaluk) u
sastavu kojeg ce ostati sve do XIX.st..Ova je promjena izvrsena carskim fermanom na prijedlog
bos. beglerbega Ahmed Kamil-pase.Oko 1790.g. osnovan je novopazarski sandzak,ciija je teritorija
prvenstveno izdvojena iz bosanskog sandzaka.Cinili su ga kadiluci Novi Pazar,Sjenica,Kosovska
Mitrovica i Trgoviste.1817.g. je ukinut i vracen u sastav bosanskog sandzaka.

Mirom u Svistovu 9.8.1791. bosanski pasaluk je izgubio Cetin,Lapac i Srb,te pojas zemljista ispod
Pljesevice i oko Plitvickih jezera.Austrijanci su u ratu bili osvojili gradove Dubicu,Novi i Gradisku,ali
su mirovnim ugovorom bili obavezani vratiti ih u sastav Osm.carstva,sto je izvrseno tek 1797.

Do novih teritorijalnih i administrativnih promjena u sastavu bos.pasaluka nije dolazilo sve do Prvog
srpskog ustanka 1804. godine.

LITERATURA G.Thoemmel, Geschichtliche politische und topographischstatistische Beschreibung


des Vilajet Bosniens, Wien 1867; J.Roskiewicz, Studien ueber Bosnien und die Herzegowina, Leipzig
1868; H.Sabanovic, Upravna podjela jugoslovenskih zemalja pod turskom vladavinom do
Karlovackog mira 1699; Godisnjak Istorijskog drustva BiH 1953, Bosanski pasaluk, postanak i
upravna podjela, Sarajevo 1959;

KRONOLOGIJA BOSANSKIH SANDZAKBEGOVA

Husrev-beg -1541),sigurno rezidirao u Sarajevu

Ulma-beg(pasa) (1541-1553)smatra se da je rezidirao u Sarajevu iako je stalno boravio van grada


sarajeva

Sofi Mehmed-pasa (1553-1557),za njegova upravljanja,sjediste preneseno iz Sarajeva u


Banjaluku,najcesce je boravio u Gornjem Seheru,gdje je podizao svoje zaduzbine,ali zaduzbine je
podizao i u Travniku i u Sarajevu,sto se ne moze uzimati kao dokazni materijal pri odredjivanju
sjedista bos.sandzakbegova,tj zvanicne rezidencije bosanskih namjesnika1557.g. imenovan
beglerbegom u Budimu

Hamid Ali-pasa 1557dosao iz Budima,odsjeo u Sarajevu 1.juna 1557.,Banjaluka

Malkoc-beg Karaosmanovic (1557-1562) Banjaluka

Kara Osman Sah-beg Skenderpasic (1563- Banjaluka

Ferhad-beg Sokolovic (1574-1580*)-postaje bosanski beglerbeg Ferhad-pasa Sokolovic (1580


Banjaluka Ferhad-beg Sokolovic (1580-1588

Smatra se da je

1. Gazi Husrev-beg zivot izgubio u Crnoj Gori prilikom bitke protiv pobunjenih Kuca.Kada
(1521.g.) je poginuo 1541.g. je upisana na turbetu u haremu njegove dzamije.Ostao je zapamcen kao
veliki osvajac(gazija) i dobrotvor Sarajeva.Naslijedio ga je na mjestu bosanskog sandzakbega

2. Ulama-pasa (1541-1553),a njega je naslijedio


3. Sofi Mehmed-pasa(1553-1557). Nekako u ovo vrijeme preneseno je sjediste iz Sarajeva u Banja
Luku.

4. 1557.g. na mjestu bos.sandzakbega bio je na kratko Hadim Ali-pasa dotadasnji budimski


beglerbeg,zatm

5. (1557-1562) Malkoc-beg Karaosmanovic .

6. Osman Sah-beg Skenderpasic (1563),a zamjenio ga je zet velikog vezira Mehmed-pase


Sokolovica,

7. Sinan-beg Boljanic.1564.g. za bos.sandzakbega postavljen je

8. Mustafa-beg Sokolovic, (1564-1566) kada je imenovan za budimskog beglerbega.

9. (1557-1568) Hamza-beg;

10. (od aprila do juna 1568) Ferhad-beg Vukovic Desisalic,utemeljitelj cuvene Ferhadije dzamije u
Sarajevu.

11. (1568-1569) (?) ;

12. (1569-1574) Husein-pasa Boljanic ; njega je zamijenio

13. Mehmed-beg Sokolovic ;

14. (1574-1580) Ferhad-beg Sokolovic,amidzic slavnog velikog vezira Mehmed-pase Sokolovica

SJEDISTA BOSANSKOG PASALUKA (1580-1850)

Sjediste Bosanskog pasaluka bilo je u Banjoj Luci od 1550-1639, zatim u Sarajevu (1639-1687),
pa u Travniku 1878.g. ???... !!!... ???

Banjaluka :1580_do_sr.XVII.st.(1655_?);1639
Sarajevo :od_sr_XVII.st._(1655 ?)_do_kraja_XVII.st._(1697 ?);
Travnik :od pocetka XVIII.st. 1700 (sa dva prekida 1827-1828 i 1832-1836 u Sarajevu) do
19.6.1850. ; Sarajevo :od
19.6.1850.-