Anniversaria et necrologia
Andreja Talan
Slika 1 Nada Klai
*Zahvaljujemo prof. dr. sc. Mirjani Matijevi Sokol i doc. dr. sc. Zrinki Nikoli-Jakus te prof.
dr. sc. Nevenu Budaku, Tomislavu Galoviu, prof., prof. dr. sc. Ivi Goldsteinu i dr. sc. Trpimiru
Vedriu to su s nama podijelili uspomene vezane uz Nadu Klai te nas savjetovali i pomogli
pri prikupljanju materijala vezanih uz pisanje lanka.
Pro Tempore 6/7
Ponekad nam se historijske prie ine odvie pitkima, jasnima i samorazu-
Stefan Treskanica
[povijest]
Nada Klai (1920.-1988.)*
Povodom 20. godinjice smrti i 90. obljetnice roenja prisjetit
emo se Nade Klai, osobe plodnog znanstvenog i nastavnog djelovanja
koja je dala velik doprinos razvoju hrvatske historiografije u drugoj
polovici 20. stoljea. lanak je uklopljen u cjelinu posveenu obiljea-
vanju stogodinjice Katedre za pomone povijesne znanosti Filozofskog
fakulteta Sveuilita u Zagrebu, koju je, uz djelatnost na matinoj
Katedri za hrvatsku povijest, ona vodila od 1962. godine pa do smrti.
370
mljivima. Zarana ih upijemo i prihvatimo kao neupitne injenice. S vremenom
te prie, romantiarske i idealizirane konstrukcije povjesniara, okotaju i trajno
se usijeku u svijest itavog naroda. U takvim okolnostima, borba protiv mitova
koji su prerasli u nedodirljive svetinje na prvi pogled predstavlja donkihotovski
avanturizam. Ljudi koji se odlue taknuti u njih izabiru put portvovne borbe
koji iziskuje osobnu hrabrost i ustrajnost, ali istovremeno i prkos, estinu i posve-
manju drskost.
Nada Klai, unuka hrvatskog povjesniara, dedeka Vjekoslava,|1 roena
je 21. srpnja 1920. u Zagrebu gdje s 23 godine diplomira povijest na Filozofskom
fakultetu. Narednih 45 godina, dakle sve do smrti 2. kolovoza 1988., drat e
nastavu na Katedri za hrvatsku (narodnu) povijest istoga fakulteta, prvo u statusu
asistenta, a od 1969. i kao redovni profesor. Doktorirala je 1946. godine tezom
Politiko i drutveno ureenje Slavonije za Arpadovia. Dugogodinji boravak na
fakultetu, uz znanstveni rad, obiljeio je njezinu karijeru i ivot. Po sjeanjima
kolega i uenika, bila je pristupana i susretljiva prema onima koje je poduavala
te je znala plijeniti panju studenata energinim predavanjima punim zanosa
koja su uvijek bila dobro posjeena. Teta Nada, kako je traila da je studenti
zovu, sijede kose i odjevena u plavu kutu, obiavala je s njima piti kavu potiui
rasprave koje bi na kraju prerastale u njezin monolog. Nije bila stroga na ispitima
i nije studenta ispitivala ono to on ne zna, ve je provjeravala njegovo znanje.|2
U okviru nastavnog rada, vie godina je predavala i na Filozofskom fakultetu u
Zadru. Za mladih dana aktivno se bavila rukometom i odbojkom, a navedene je
sportove igrala i sa studentima potiui ih na zdraviji ivot.
Njezino znanstveno djelovanje temeljilo se na diplomatikim istraivanjima,
prevrednovanju izvora i kritici dotadanjih tumaenja, a posljedino tomu za
veinu srednjovjekovnih izvora ustvrdila je da su falsifikati. Ustvrivanje da su
pojedina djela krivotvorena ne znai nuno i njihovo potpuno odbacivanje kao
neupotrebljivih. Dapae, iako je sve povelje iz doba narodnih vladara okvalificirala
kao falsifikate, sama pie da su one i danas bogata riznica iz koje crpimo nae
znanje o historijskim injenicama za razdoblje Trpimirovia.|3 Takav, kritiki pri-
stup, koji je izmeu ostalog uzrokovao brojne polemike i neke negativne reakcije
njezinih kolega, znaajno je pridonio razvoju i daljnjem usmjerenju hrvatske medi-
evistike. Voenje rasprava, koje je svjesno izazivala i u kojima bi stradao pokoji
neduan oevidac,|4 bio je nain kojim bi diskreditirala protivnika i propitivala
njegovu argumentacijsku snagu, ali i otvarala nova pitanja te poticala raznovrsnost
povijesnih interpretacija iz kojih, na koncu, dobivamo potpuniju i slojevitiju
sliku pojedinog problema. Kao rezultat toga, njezin javni rad i polemiziranje su
u mnogo uoj svezi s njezinim cjelokupnim opusom nego u drugih historiara ili
openito istraivaa.|5
Nabrajati sve izvore iju je autentinost Nada Klai osporila ili ih na dru-
gaiji nain iitala i oko kojih se digla rasprava u ovome lanku nema smisla jer
bi nam to uzelo previe prostora i zamorilo itatelja. No, svakako valja spome-
nuti barem neke od njih. Diskutirala je oko sudionika splitskog crkvenog sabora
925. godine i tiskare u Kosinju, osporila vjerodostojnost Vieslavovoj krstionici,
371
Andreja Talan Nada Klai (1920.-1988.)
Stefan Treskanica
Trpimirovoj darovnici, tzv. Pacta conventa, nekim dalmatinskim privilegijima i
ispravama, uklonila mit o Zvonimirovoj kletvi, inzistirala da se kralj Petar koji je
stradao na Gvozdu preziva Snai, a ne Svai te tragala za stvarnim uzrocima i
zbivanjima iza buna u 16. stoljeu. Prvo djelo u kojem je objedinjen njezin kritiki
rad na vrelima jest Izvori za hrvatsku povijest, izdano u etiri dijela. Kasnije e na
toj osnovi, uz neke preinake i dodatke, nastati knjiga Izvori za hrvatsku povijest do
1526. godine koja i danas slui kao pregledan prirunik u prouavanju toga dijela
nae povijesti. Priredila je i kritiko izdanje djela Historia salonitana maior, izdano
1967. godine.
Vrijednost je njezina rada i u tome to je u svojim sintezama, Povijest Hrvata
u ranom srednjem vijeku te Povijest Hrvata u razvijenom srednjem vijeku, prvi puta
u hrvatskoj historiografiji objedinila kulturnu, drutvenu i politiku povijest
u cjelovit, kritiki obraen tekst.|6 Rad Nade Klai, izmeu ostaloga, odlikuje
multidisciplinarnost pristupa i povezivanje dosega drugih struka, poput arheo-
logije, lingvistike i povijesti umjetnosti, sa saznanjima povijesne znanosti.|7 No,
koncepcijski su navedena djela i dalje poivala na tradicionalnoj historiografiji.|8
Njezina prva sinteza, Povijest Hrvata u ranom srednjem vijeku, izila je 1971.
godine, u jeku Hrvatskog proljea, pa nije teko zamisliti poloaj autorice kao
ene u dominantno mukom miljeu kako u vrijeme nacionalnih previranja rui
ustaljene mitove. Doista, trebalo je odvanosti za takav potez u tom trenutku.
Vano je ovdje naglasiti da Nada Klai nikad nije bila lanica Partije ili pobornica
tadanjeg reima ve se, kako i sama kae, u dugogodinjem radu na hrvatskoj
povijesti srednjeg vijeka borila uvijek za naunu istinu.|9
Slika 2 Natpis ponad posljed-
njeg poivalita Nade Klai na
Mirogoju
Izuzev lanaka, recenzija i polemika kojima njezin opus obiluje, od veli-
kog je znaaja serija monografija o hrvatskim i, posebice, slavonskim gradovima
kojima je potaknula detaljnije bavljenje dotad gotovo neistraenim problemima
hrvatskoga srednjovjekovlja. Ta su djela: Zadar u srednjem vijeku do 1409. (uz Ivu
Petriciolija), Zagreb u srednjem vijeku, Vinodol, Crtice o Vukovaru u srednjem vijeku,
Trogir u srednjem vijeku: javni ivot grada i njegovih ljudi, Koprivnica u srednjem vijeku,
Medvedgrad i njegovi gospodari. Sudjelovala je u pisanju 1. i 2. sveska Historije naroda
Jugoslavije, ali je prvom svesku pridonijela znatno skromnije u odnosu na drugi
gdje je obraivala razdoblje ranoga novog vijeka. Od velikakih obitelji kojih se
dotie u navedenim djelima posebnu je panju posvetila Celjskima, o kojima je
napisala i zasebnu monografiju, Zadnji knezi Celjski v deelah Sv. Krone. Posthumno,
372
Anniversaria et necrologia Pro Tempore 6/7
godinu dana nakon smrti, objavljena je njezina Srednjovjekovna Bosna: politiki
poloaj bosanskih vladara do Tvrtkove krunidbe, 1377. g., a 1990. godine iz tiska izlazi
i Povijest Hrvata u srednjem vijeku u kojoj revidira neke vlastite ranije teze, pa se
tako oko pitanja doseobe Hrvata opredjeljuje za njihovu autohtonost na podruju
negdanje Karantanije.
Danas, dvadeset i jednu godinu nakon smrti Nade Klai, prave valorizacije
njezina opusa jo nema, pa ak niti, uz nekoliko lanaka i fragmenata iz knjiga koji
su nam koristili pri pisanju, detaljnijeg biografskog osvrta ili zbornika u njezinu
ast. To je svakako premalo za osobu koja je svojim dugogodinjim znanstvenim
djelovanjem ostavila znaajan trag u hrvatskoj medievistici druge polovice 20.
stoljea. Jo za ivota zaobilazila su je priznanja pa tako nikada nije postala lan
jazu-a, a djela su joj rijetko prikazivana u asopisima. Moda je tomu tako jer je i
sama esto bivala usamljeni traga za povijesnom istinom,|10 nailazei na prepreke
ali ih nerijetko i stvarajui. Upoznati s tekoama oko pronalaska relevantnih
materijala i radova o Nadi Klai, smatramo da je najbolji nain upoznavanja zain-
teresiranih studenata s njezinim doprinosom i nainom pristupanja povijesnim
pitanjima da i sami posegnu za djelima autorice, strukturalno i problemski vrlo
bogatima, a poesto i nezaobilaznima pri prouavanju mnogih tema.
izbor iz bibliografije:
Izvori za hrvatsku povijest. Zagreb: kolska knjiga, 1955.-1959.
Marginalia uz problem doseljenja Hrvata. Ljubljana, 1966.
Povijest Hrvata u ranom srednjem vijeku. Zagreb: kolska knjiga, 1971.
Izvori za hrvatsku povijest do 1526. godine. Zagreb: kolska knjiga, 1972.
Drutvena previranja i bune u Hrvatskoj u xvi i xvii stoljeu. Beograd: Nolit, 1976.
Povijest Hrvata u razvijenom srednjem vijeku. Zagreb: kolska knjiga, 1976.
Zadar u srednjem vijeku (zajedno s Ivom Petriciolijem). Zadar: Filozofski fakultet, 1976.
Povijest Zagreba. Zagreb: sn Liber, 1982.
Crtice o Vukovaru u srednjem vijeku. Vukovar: Gradski muzej, 1983.
Trogir u srednjem vijeku. Trogir: Muzej grada Trogira, 1985.
Medvedgrad i njegovi gospodari. Zagreb: Globus, 1987.
Vinodol: od antikih vremena do knezova krkih i Vinodolskog zakona. Pazin-Rijeka: Historijski arhiv,
1988.
Srednjovjekovna Bosna: politiki poloaj bosanskih vladara do Tvrtkove krunidbe (1377. g.). Zagreb:
Grafiki zavod Hrvatske, 1989.
Povijest Hrvata u srednjem vijeku. Zagreb: Globus, 1990.
Zadnji knezi Celjski v deelah sv. Krone. Celje: Prese, 1991.
373
Andreja Talan Nada Klai (1920.-1988.) Anniversaria et necrologia Pro Tempore 6/7
Stefan Treskanica

koritena literatura:

i.
Budak, Neven Zdenka Janekovi-Rmer Ivo Goldstein. Bibliografija prof. dr. Nade Klai.
Historijski zbornik xlii (1989), 255-264.

Budak, Neven Tomislav Raukar. Hrvatska povijest srednjeg vijeka. Zagreb: kolska knjiga, 2006.

Enciklopedija, opa i nacionalna u 20 knjiga, s.v. Klai, Nada. Sv. xi. Zagreb: Pro Leksis Veernji
list, 2006.

Fine, John Van Antwerp. Early Medieval Balkans. Ann Arbor: The University of Michigan Press,
1991.

Goldstein, Ivo. Nada Klai borac za povijesnu istinu. U: Klai, Nada. Srednjovjekovna Bosna:
politiki poloaj bosanskih vladara do Tvrtkove krunidbe, 1377. g. Zagreb: Grafiki zavod Hrvatske,
1989.: 267-275.

Hrvatski biografski leksikon, s.v. Klai, Nada. Sv. vii. Zagreb: lzmk, 2009.

Hrvatska enciklopedija, s.v. Klai, Nada. Sv. v. Zagreb: lzmk, 1999.

Klai, Nada. Povijest Hrvata u ranom srednjem vijeku. Zagreb: kolska knjiga, 1971.

Klai, Nada. Krimi neupuena autora (Tragedija hrvatske historiografije Z. Kulundia). Vjesnik,
7. travnja 1974.: 8.

Opa enciklopedija, s.v. Klai, Nada. Sv. iv. Zagreb: jlz, 1978.

Raukar, Tomislav. Hrvatsko srednjovjekovlje: prostor, ljudi, ideje. Zagreb: kolska knjiga Zavod za
povijest Filozofskog fakulteta, 1995.

Raukar, Tomislav. Nada Klai ili ivot povjesniara. Danas, 23. kolovoza 1988.: 43.

ii.
Fotografije su preuzete dana 18. travnja sa sljedeih web-stranica:

www.upload.wikimedia.org/wikipedia/hr/8/8a/NadaKlai%C4%87.jpg;

www.upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/d/d3/Nada_Klai%C4%87_Mirogoj_
lipanj_2008.jpg biljeke str. 370-373
1| Vjekoslav Klai (1849.-1928.),
istaknuti hrvatski povjesniar,
autor monumentalnog djela
Povijest Hrvata u pet knjiga.
2| Ivo Goldstein, Nada Klai
borac za povijesnu istinu u:
Nada Klai, Srednjovjekovna
Bosna: politiki poloaj bosanskih
vladara do Tvrtkove krunidbe,
1377. g. (Zagreb: Grafiki zavod
Hrvatske, 1989.), 269. (dalje:
Goldstein, Nada Klai).
3| Nada Klai, Povijest Hrvata u
ranom srednjem vijeku (Zagreb:
kolska knjiga, 1971.), 3.
4| Goldstein, Nada Klai, 269.
5| Goldstein, Nada Klai, 269.
6| Neven Budak Tomislav
Raukar, Hrvatska povijest
srednjeg vijeka (Zagreb: kolska
knjiga, 2006.), 17.
7| Goldstein, Nada Klai, 271.
8| Tomislav Raukar, Hrvatsko
srednjovjekovlje: prostor, ljudi,
ideje (Zagreb: kolska knjiga
Zavod za hrvatsku povijest
Filozofskog fakulteta, 1995.), 7.
9| Nada Klai, Krimi neupuena
autora (Tragedija hrvatske
historiografije Z. Kulundia),
Vjesnik, 7. travnja 1974.: 8.
10| Goldstein, Nada Klai, 269.

374 375
B
asopis studenata povijesti
godina vi, broj 6/7, 2009.

Glavna i odgovorna urednica Lektura i korektura Tvrdnje i miljenja u objavljenim

Nikolina Sari Vedrana Jankovi radovima izraavaju iskljuivo
Marko Pojatina stavove autora i ne predstavljaju
Urednitvo Zoran Priselac nuno stavove i miljenja urednitva
Tomislav Braolica, Vanja Dolenec, i izdavaa. Izdanje asopisa ostvareno
Nikolina Sari, Filip imetin egvi, Dizajn i priprema za tisak je uz novanu potporu Filozofskog
Andreja Talan Tomislav Vlaini fakulteta Sveuilita u Zagrebu.
Lada Vlaini Cijena asopisa iznosi 7,00 kn.
Urednik pripravnik
Stefan Treskanica Prijevod saetaka Adresa urednitva:
na engleski jezik ISHA Zagreb
Redakcija Tomislav Branolica Klub studenata povijesti
Tomislav Braolica, Vanja Dolenec, Marko Lovri (za: Redakcija Pro tempore),
Nikolina Sari, Filip imetin egvi, Marija Mareti Filozofski fakultet
Andreja Talan, Stefan Treskanica Sveuilita u Zagrebu,
Prijevod saetaka Ivana Luia 3,
Recenzenti na njemaki jezik 10000 Zagreb
dr. sc. Damir Agii Azra Pliani-Mesi, prof.
dr. sc. Zrinka Blaevi Filip imetin egvi E-mail:
dr. sc. Jasna Galjer pt.redakcija@gmail.com
Tomislav Galovi, prof. Prijevod saetaka nikolina.sar@gmail.com
dr. sc. Ivo Goldstein na francuski jezik
mr. sc. Hrvoje Klasi doc. dr. sc. Zvjezdana
dr. sc. Petar Koruni Sikiri-Assouline
dr. sc. Bruna Kunti-Makvi Zrinka Miladin
dr. sc. Mirjana Matijevi-Sokol
dr. sc. Zrinka Nikoli Jakus Izdava
dr. sc. Drago Roksandi ISHA Zagreb
Klub studenata povijesti

Tisak
Kerschoffset

Naklada
Tiskano u 300 primjeraka

ISSN: 1334-8302

417